STO MISLI FILOZOFA

1. Jezik je obeao, nije pamet. Platon 2. eli samo ono to zavisi od tebe. Epiktet 3. Djelo nee biti ispravno, ako namjera nije ispravna. Seneka 4. ovjek nije ni zvijer ni bog, pa da je sam sebi dovoljan. Aristotel 5. Jedina vrlina kojom ovjek ne moe da se pohvali jeste skromnost. Kad bi se njome pohvalio, vie ne bi bio skroman. Fransoa Mari Arue Volter6. Poslije poraza ovjek poznaje svoje prave prijatelje. Karl Marks7. I na najviem prijestolu svijeta ipak sjedimo samo na svojoj zadnjici. Miel de Montenj8. Ogovara li nekog, oekuj da e uskoro uti jo gore stvari o sebi samom. Hesiod9. Ne treba se uvijek ponaati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije e se spasiti. Ezop10. Izbjegavaj nasladu koja raa tugom. Solon11. Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit. Perijandar12. Svako mnotvo ima na neki nain udjela u jednome. Proklo13. Nigdje drugdje ne trena traiti zlo, nego ga postaviti u duu i smatrati ga odsustvom dobra. Plotin14. Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loe, ve su loi naini putem kojih ljudi dolaze do zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna. Epikur15. Tko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi.Demokrit16. Rijei su lijek dui koja pati. Eshil17. Nesretan je onaj, koji ne zna nesreu trpjeti. Bijant18. Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu ini ovjeka sretnim. Platon19. Lake je trpjeti siromatvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih. Euripid 20. Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teko odrati mjeru u izobilju. Teognid21. Bolje je siromatvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje. Ezop22. ovjek ne poznaje pravu sreu, jer uvijek eli ono to nema. Bakhilid23. Bogovi sluaju one, koji im se pokoravaju. Homer24. U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki. Aristotel25. Ljepota jest neto ivotinjsko, ako nije udruena s umom. Demokrit 26. Glupost je sestra zlobi. Sofoklo27. Oi i ui su loi svjedoci ako im duh nije obrazovan. Heraklit28. Mnotvo rijei ne ukazuje na mnotvo znanja. Tales29. Ukradene stvari nas ne obogauju. Hesiod30. Bogovi zaista od poetka nisu smrtnicima otkrili sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici postiu napredak u pronalaenju. Ksenofan31. Postoji vrijeme za zaljubljenost, vrijeme za voenje ljubavi i postoji vrijeme da se prestane. Timon32. Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno. Aristotel33. Kraljevska je stvar initi dobro i o sebi sluati loe. Antisten34. Samo demokratsko dravljanostvo pripravlja put k statusu svjetskog graanina. Habermas 35. Moj savjet je da se oenite: ako naete dobru enu, bit ete sretni, ako ne postat ete filozof Sokrat36. Lijepo je ono to je skladno. Aristotel37. Mis mo ono to neprestano inimo. Aristotel38. Nada je san budnih. Aristotel39. Bogu je svejedno pojmove dobra i zla izmislili su ljudi. Heraklit40. ovjek se treba vie brinuti za duu nego za tijelo.Demokrit41. Neistraen ivot nije vrijedan ivljenja.Sokrat42. Mudri ljudi govore zato to imaju neto da kau. Budale zato to moraju neto da kau. Platon43. Najvee blaenstvo koje je ikad postojalo na svijetu postie se ljubavlju. Platon44. Najstarije i najkrae rijei da i ne zahtijevaju najvie razmiljanja. Pitagora45. Iskustvo je najbolja kola samo je kolarina vrlo skupa. Sokrat46. Cinik je ovek koji svemu zna cenu, a niemu vrednost. Vajld47. Ko vodi razumu onog ko misli da ima razum, uzalud se trudi. Demokrit48. Budunost pripada onima koji se najdalje i najdue seaju prolosti. Fridrih Nie49. Nevidljivim nitima najvre smo povezani. Fridrih Nie50. Nae mane su na najbolji uitelj. Fridrih Nie51. Kako moe da ceni zdravlje ako nikada nisi bio bolestan.Gotfrid Vilhelm Lajbnic52. Srea nije nita drugo da zdravlje i loe pamenje. Albert Svajcer53. Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva stvara nesrene brakove.Fridrih Nie54. Doao sam da vam pomognem, a vi se alite da ne elim sa vama da plaem.Fridrih Nie55. Mudar ne kanjava zato to je neko loe postupao, nego da loe ne bi postupio. Fridrih Nie56. Due se ne pobeuju orujem, nego ljubvlju i blgorodnou.Baruh De Spinoza57. Kad ljubav hoe govoriti, razum mora utjeti. Baruh De Spinoza58. U prirodi stvari nema nieg sluajnog, nego je sve odreeno iz nunosti boje prirode da na izvijestan nain postoji i funkcionira. Baruh De Spinoza59. Samo o onome izvjesno znamo da je dobro ili hravo, to uistinu vodi saznanju, ili to moe da nas sprijei da saznajemo..Baruh De Spinoza60. Saznanje je neophodno da bi se moglo uivati Baruh De Spinoza61. ovjek je ovjeku vuk Tomas Hobs62. Vlas , a ne istina ini zakon. Tomas Hobs63. Zdrav duh u zdravu tijelu je nakrai opis sree Don Lok64. Svko bogatstvo je prouzvod neijeg rada Don Lok65. Uvijek sam mislo das u ljudski postupci najbolji tumai njihovih misli Don Lok66. Razmiljanje :razgovor due sa samim sobom Don Lok67. Mukarci su ustvari slabiji pol Charles de Montesquie68. Lake je izgraditi snamo dijete nego popraviti slomljenog mukarca Charles de Montesquie69. "Gotovo sve vlade koje su postojale do danas, ili od onih od kojih preostaje neki zapis u prii, bile su osnovane izvorno ili na uzurpaciji ili osvajanju ili oboje, bez pretenzije pravinog pristanka ili voljnog potinjavanja naroda." David Hume70. Mislim dakle jesam Dekart71. ovjek uvijek mora biti sam sa sobom istovijetan, on nikada ne smije sebi proturijeiti Fichte72. Priroda je vidljiv duh, duh je nevidljiva prirodaScheling73. Znam da nita ne znam Sokrat74. Sve dok vladari ne postanu filozofi ili filozofi vladari, svijet nee biti bolji Platon75. Umjetnost je trea od istine, sjena sjene, kopija kopije Platon76. Dok smo mi nema smrti, a kad nastupi smrt tada vie nema nasEpikur77. Ne trai vani, vrati se u sebe, u ovjekovoj nutrini stanuje istina Aurelije Augustin78. Istina ne moe proturijeiti istini Toma Akvinski79. Priroda je Bog u stvarima ordano Bruno80. Znanje je mo Francis Bakon81. Ovo je najbolji mogui svijetGotfrid Vilhem Lajbnic 82. Nema nieg u razumu to prije toga nije bilo u osjetilimaDon Lok83. Morao sam dakle ograniiti znanje da bi dobio mjesto za vjerovanje Kant84. Ono to proturijei srcu, ne ulazi u glavu, volja je gospodar, a intelekt sluga Schopenhauer85. Samo ovjek ima visinu sa koje moe pasti Plessner86. Svjetska povijest besciljno je lutanje Schopenhauer87. Pismo je skrivena istina govora Derida88. Samo demokratsko dravljanstvo pripravlja put k statusu svjetskog graanina Habermas89. Humanizam je odrsatao u utopiji Bloch90. Koliko znamo toliko moemo Francis Bakon91. Ljepota je ono beskonano prikazano kao konano Scheling92. Prijatelje stvara srea, a nesrea provjera Seneka93. ovjeka prepoznaje po njegovim djelima Ciceron94. Biti ovjek znai postojati ovjekom Karl Jaspers95. "ovek i Bog kao duhovna bia primarno su i izvorno bia ljubavi." Max Scheler96. "Filozofija je univerzalna fenomenoloka ontologija, koja polazi od hermeneutike tubivstvovanja i koja je kao analitika egzistencije tamo privrstila kraj niti vodilje svakog filozofskog pitanja odakle ono proistie i kuda se vraa." Martin Heidegger97. "Lepo je po sebi i za sebe predmet umetnosti, a ne podraavanje prirode, koje je samo jedno prolazno i neslobodno podraavanje ideje". Hegel98. "Treba se, dakle, baviti filozofijom ili se oprostiti od ivota i otii odavde, jer sve je ostalo golema besmislica i naklapanje." Aristotel99. "Skok u filozofiju, dogaa se kao ponovno-zapoinjanje-kretanja umirene transcendencije, kao izriito prevazilaenje " bivstvujueg u celini " putem projekta ustrojstva bivstvovanja sveg bivstvujueg, koji se filozofirajui vri u ispitujuoj zauenosti nad bivstvom." Eugen Fink100. "Da ljudsko znanje uopte treba da se iscrpe, znai da ono treba da se odredi bezuslovno i apsolutno, to ovek moe da zna ne samo na sadanjem stepenu svoje egzistencije, nego na svim njenim moguim i zamislivim stepenima." Johan Gotlib Fihte

2