�������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 DINARA

11. Safer 1432. � 15. januar 2011. ���Broj 206 ���Godina XV

Zeri islam

Glasislamawww.glas-islam

a.info

MU

SLIMAN

MU

SLIM

S T O P S E G R E G A C I J I�� ���� �� � � �� ���� � �� �� ���� � �� ����� ������� �� ����� �� � �� � ���� � ���� ����� �

�� ��! �� ����� �� ���"�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva ����������� ���� ���������������������

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

GLAVNI MUFTIJA PRIMIO SVJETSKOG

PRVAKA

BNV: Imenovano rukovodstvo Izvršnog odbora

Genocid u Bukovici

���������� ����������������Viši������������� ������������������������������������������������������������������ �����������!����������"�������"��������!����������#���$��������������������� �%���������"��&���"�'������������������!�����������!��������������������������������������!������� ���"���!��������������������"�����"���� ������

�()*�&+,*�'*

Deda Mraz i Sveti Sava

(�(-+.*

����������� ���������������������������

/(!�!�0���������$�������������������������"�1 �������12

�����������������������/3���(�����4�������$2

+.�456��*567(38056�96-(

��������������/(���4�����$2

68 godina od genocida nad Bošnjacima

Limske doline5�� ��� �������� ��� :�� ;��������<=��� ������ �!�� �� �� ����������� �� �������� -���"� ����� ��������������������� �������>����

���� ������������� ����� ������"�������<������� ���"��

K N J I G A I N O V I N E

��

���

��

����

����

��

���

����

����

600 DIN ILI 6€

4�;����� ����"��� ��� �� ��������� �����������"��� �������� ���������������������������� ����$�� ����%� �"���� �������� ����������������������������"���� ���"��� ������ �����"�� ������� ?�"�$�����"��� ��� �� !�� ����%� !�%����� ���������������� �� ����� ������� "���� �� ���������$��� "��� �� ��@���� �����"��� "������� ����������"�������"�@������"������

BROJ 206/XV 1

2

BROJ 206/XV 3

4 15. JANUAR 2011.

BROJ 206/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

S T R A T E G I J A P R I T I S K A I P R O G R A M A S A C I L J E M A S I M I L A C I J E I L I I S E L J A V A N J A

Deda Mraz i Sveti Sava

Krajem mjeseca imami su se pobri-nuli putem hutbi da pojasne džema-tlijama ko je bjelobradi starac u crve-noj odje�i koji povodom Nove godi-ne unosi radost u dje�ja srca, navod-no im dijele�i izdašne poklone. Ne radi se ni o kakvom djedu od mraza ve� o episkopu Nikoli iz �etvrtog vijeka, po krš�anskom vjerovanju, svecu zaštitniku djece.

Ne vidimo ništa loše da krš�ani svojoj djeci predstave Svetog Nikolu u bilo kom liku, ali ono što nipošto ne može biti prihvatljivo jeste predstav-ljanje ovog krš�anskog sveca u liku Deda Mraza i muslimanskoj djeci kao univerzalnu vrijednost. Nema sum-nje da je Deda Mraz misionarski pro-jekat sa ciljem postupnog uticaja na identitet muslimana do kona�ne asi-milacije.

Dovoljno je da ste �uli hutbu o Deda Mrazu ili da pro�itate ovaj tekst i shvatit �ete zašto je beogradski režim organizovao agresiju na Islam-sku zajednicu, koja traje do dana da-našnjeg, i zašto nezakonito nasto-ji oteti Islamsku zajednicu iz ruku Islamske zajednice isklju�uju�i samo u ovoj godini 39 vjerou�itelja, anga-žuju�i njemu podobne.

Nažalost, u Beogradu i dalje domi-nira politika �iji protagonisti vjeruju da su muslimani opasnost za Srbiju, a to zna�i da ih je najbolje elimini-sati. Pošto su ratovi za sada iza nas, o�ito se pribjegava strategiji pritisa-ka i programa sa ciljem asimilacije ili iseljavanja.

Ono što posebno otežava stanje muslimana je i monopolska kontro-la medija od strane režima, koja se može opisati brutalnijom od one iz Miloševi�evog vremena. U tom peri-odu postojali su režimski, ali i opo-zicioni mediji, dok danas skoro da nema onih kojima se ne diriguje od strane režima, da li putem Šepera, ili nekog, ili ne�eg drugog – nema razli-ke. Dovoljno je da ste ovih dana pra-tili tzv. Javni servis RTS i da se ne mo-žete oteti utisku da gledate televiziju

neke teokratske pravoslavne države u kojoj žive isklju�ivo Srbi pravoslavci. I kako treba da se osje�a neki musli-man koji se eventualno odlu�i da plati tv-pretplatu ovoj televiziji?

Ako se Sveti Nikola, zapakovan u Deda Mraza, može nazvati misionar-skim projektom u svilenim rukavica-ma, Sveti Sava i školska slava u svim školama Srbije 27. januara se nesum-njivo mogu ozna�iti brutalnim pravo-slavno-krstaškim projektom, usmje-renim prvenstveno protiv muslimana ove zemlje.

Teško je zdravom razumu da pojmi da u sekularnoj državi sve javne insti-tucije imaju svoje pravoslavne slave, a da se istovremeno zahtijeva lojalnost i gra�ana nepravoslavaca tim usta-novama. To nije mogu�e i to se ne�e desiti. Puna lojalnost državi i njenim institucijama i ustanovama mogu�a je samo u ambijentu u kome ih gra�ani doživljavaju kao svoje.

Uzalud se režim trudi da kupi do-voljno „dobrih“ Bošnjaka i „dobrih“

muslimana radi ostvarenja svojih ne-humanih ciljeva. Poriv prema slobo-di me�u muslimanima, predvo�enim svojom vjerskom i intelektualnom elitom, u vremenu slobodne komu-nikacije, neplodno je tlo za sjetvu i žetvu diskriminatorskih projekata nad muslimanima u Srbiji.

I nikakva otrovna pera Tanasko-vi�a i drugih angažovanih antiislam-skih „intelektualaca“ im ne�e pomo-�i. Ostavljamo im kur'ansku poruku: „Vama vaša, a nama naša vjera.“

Teško je zdravom razumu da pojmi da u sekularnoj državi sve javne institucije imaju svoje pravoslavne slave, a da se istovremeno zahtijeva lojalnost i gra�ana nepravoslavaca tim ustanovama. To nije mogu�e i to se ne�e desiti. Puna lojalnost državi i njenim institucijama i

ustanovama mogu�a je samo u ambijentu u kome ih gra�ani doživljavaju kao svoje.

Ako se Sveti Nikola, zapako-van u Deda Mraza, može nazva-ti misionarskim projektom u svi-lenim rukavicama, Sveti Sava i školska slava u svim školama Srbije 27. januara se nesumnji-vo mogu ozna�iti brutalnim pra-voslavno-krstaškim projektom, usmjerenim prvenstveno protiv muslimana ove zemlje.

6 15. JANUAR 2011.S

LU

ŽB

EN

RE

TR

OV

IZO

R

Najbolji promoter SandžakaNERMIN GICI�

M U A M E R H U K I � P O S J E T I O G L A V N O G M U F T I J U

Glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zu-korli� primio je 4. janu-ara ove godine svjetskog šampiona kruzer kategori-je u boksu Muamera Huki-�a (Mark Huk) koji je svoj šampionski uspjeh ostvario pod zastavom Njema�ke.

Tom prilikom Muftija je istakao da je osvajanje titu-te svjetskog šampiona i od-brana titule u pet navrata najve�i uspjeh ikada ostva-ren u ovom sportu sa pod-ru�ja Balkana.

„Sandžak je izvor šam-piona i veliki rudnik talena-ta koji kada dobiju priliku onda iskoriste tu priliku i pokažu sopstvene kvalite-te. Postati svjetski šampion i pet puta odbraniti titulu nešto je što bi zasigurno bilo ponos za velike, više-milionske nacije, a evo mi kao broj�ano mali narod ovdje u Sandžaku imamo priliku biti po�aš�eni da Sandžak ima jednog takvog sina“, rekao je Glavni muf-tija.

Narod Sandžaka pono-san je na ovog sandža�kog sina koji pored sportskih

promoviše visoke moralne i druge ljudske vrijednosti. Sandžaku su potrebne po-bjede jer pobjede vra�aju dostojanstvo narodu.

Prilikom posjete svjet-ski šampion Huki� istakao je da je za uspjeh zahvalan svojoj porodici i svom na-rodu kojem se stalno vra�a, kao i državi Njema�koj koja mu je dala priliku da iskaže svoje kvalitete.

„Uvijek se vra�am svom Sandžaku i pokušavam na najljepši na�in da promo-višem Sandžak širom svije-ta. Žao mi je kad vidim da širom svijeta prenose moje borbe osim u Srbiji, jer ja druge domovine sem Srbi-je nemam“, rekao je Huki�.

Muftija je tako�e nagla-sio da je neshvatljiva �inje-nica da srbijanski mediji, za razliku od ve�ine zemalja svijeta, ne prenose me�e-ve Huki�a, pa �ak ni vijesti o njegovim uspjesima. O tome je Muftija rekao:

„Neshvatljivo je da o svim ovim silnim pobjeda-ma, osvajanju titule i od-brani šampionske titule, ne možete na�i niti jednu

informaciju u niti jednom srbijanskom mediju. Po-sljednji me� odbrane titule svjetskog šampiona Mua-mera Huki�a prenosilo je preko 80 zemalja svijeta. Jedna od rijetkih zemalja koje nisu organizovale pri-jenos ovog me�a je Srbija. Ne mogu da na�em razu-mno obrazloženje za tako nešto, ali to je ilustracija našeg stanja i naše realno-sti.“

To zapravo potvr�uje položaj diskriminisanosti Bošnjaka u Sandžaku koji se od strane važnih druš-tvenih faktora države ne doživljavaju kao svoji gra-

�ani. „Talenti iz Sandžaka, da

bi dosegli svjetske razmje-re uspjeha, moraju oti�i iz Sandžaka. Da li u Njema�-ku, da li u Tursku, da li u neku drugu zemlju, ali na žalost još nemamo ambi-jent gdje bi naši sinovi i naše k�eri pod zastavom svoje zemlje bili podržani i ravnopravno tretirani kako bi ostvarili te rezultate“, naglasio je Glavni muftija.

Muftija je u ime Islam-ske zajednice, kao i u ime drugih ustanova na �ijem je �elu, a koje okupljaju omla-dinu, istakao da je Sandža-ku svaki �ovjek važan i da

se treba baviti djecom jer �emo se na taj na�in baviti svojom budu�noš�u.

„Naša djeca su najvred-niji dragulj koji imamo i od izuzetne važnosti je da im obezbijedimo ambijent u kojem �e se zdravo i nor-malno razvijati. To zna�i da im trebamo obezbijediti slobodu. Da ne moraju da revidiraju svoj identitet, da se ne moraju prepravljati na neki na�in da bi se nekome dopali. Potreban je ambi-jent slobode, ambijent gdje su naša djeca jednaka sa drugima, pa neka se samo po kvalitetu dokazuju.“

AK

TU

EL

NO

ST

I Izabrani sandža�ki zastupnici u Saboru IZ-e u BiH

U subotu 8. januara ove godine na po-dru�ju Muftijstva sandža�kog održani su iz-bori za zastupnike u Saboru Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini. U tri izborne je-dinice, od 10 predloženih kandidata, �lanovi skupština medžlisa birali su pet zastupnika u ovaj najviši predstavni�ki i zakonodavni organ Islamske zajednice.

U prvoj izbornoj jedinici predloženi su, po abecednom redu: Dr. Dudi� Mevlud, Mehmedovi� Kemal, Ša�irovi� Sead ef. i Spica dr Muharem. Kandidati u drugoj iz-bornoj jedinici bili su: Ahmatovi� Ahmed, Eminovi� Enver ef., Nikši� Fadil i Šabovi� Šefkija, a u tre�oj: Mušovi� Nijaz ef. i Tan-dir Samir ef.

Ve�inom glasova izabrani su sljede�i za-stupnici u novom sazivu Sabora IZ-e u BiH u narednom �etvorogodišnjem mandatu:

1. Dr. Mevlud Dudi� – rektor Inter-nacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i predsjednik Bošnja�kog nacionalnog vije�a.

2. Sead ef. Ša�irovi� – predsjednik Med-žlisa IZ-e Novi Pazar, direktor Medija centra

Islamske zajednice, glavni i odgovorni ured-nik „Glasa islama“ i direktor Agencije za ser-tificiranje halal kvaliteta.

3. Šefkija Šabovi� – predsjednik Med-žlisa IZ-e Plav i šef radne jedinice tuzlanskog Gra�evinskog preduze�a „Giprom“ u Plavu,

4. Fadil Nikši� – tehni�ki direktor Ve-terinarske stanice u Sjenici,

5. Samir ef. Tandir – predsjednik Med-žlisa IZ-e Prijepolje, predsjednik Izvršnog odbora Bošnja�kog nacionalnog vije�a i Iz-vršnog odbora Bošnja�ke kulturne zajednice.

Pred izabranim �lanovima Sabora u na-rednom periodu, pored ostalih, stoje dva zna�ajna doga�aja, a to je najavljena promje-na Ustava Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini i izbor reisuleme naredne godine.

Imaju�i u vidu moralne i intelektualne kvalitete sandža�kih zastupnika u ovom or-ganu, nesumnjivo je da �e na najbolji na�in prezentirati našu Islamsku zajednicu.

Samir Škrijelj, predsjednik Centralne izborne komisije

BROJ 206/XV 7

Konstituisan Izvršni odborU prostorijama Boš-

nja�kog nacionalnog vije�a u Novom Pazaru, u �etvr-tak 6. januara 2011. godine, održana je konstitutivna sjednica Izvršnog odbora BNV-a. Sjednicom je pred-sjedavao predsjednik IO BNV Samir Tandir. Pored �lanova Odbora sjednici je prisustvovao i predsjed-nik Vije�a prof. dr. Mevlud Dudi�.

Na prvoj redovnoj sjed-nici izabrani su potpred-sjednik i sekretar Odbo-ra. Za potpredsjednika je izabran dr Adnan �auše-vi�, a za sekretara Jasmina Nikši�, diplomirani prav-nik. Odlu�eno je da sjedi-šte Izvršnog odbora BNV-a bude u Prijepolju, a na sjed-nici je raspravljano i o na-�inima djelovanja Izvršnog odbora. �lanovi IO sagla-sili su se sa prijedlogom da se sjednice IO BNV-a odr-žavaju i u ostalim sandža�-kim gradovima, ne samo u Novom Pazaru i Prijepolju.

Po završetku sjednice predsjednik Izvršnog od-bora Samir Tandir je rekao:

„Želim da izrazim svoje zadovoljstvo �lanovima koji su izabrani u Izvrš-ni odbor. Smatram da je to reprezentativan tim ljudi kojeg Bošnjaci u Srbiji tre-nutno mogu da daju. �la-novi IO BNV su geograf-ski zastupljeni iz svih san-dža�kih opština. Imaju�i u

vidu da je Novi Pazar glav-ni grad i centar Sandža-ka u svakom pogledu za potpredsjednika smo iza-brali dr Adnana �auševi-�a, a za sekretara IO gos-po�u Jasminu Nikši� koja je po obrazovanju pravnica. U narednom periodu bit �e usvojena strategija funkci-onisanja IO BNV-a, koja �e biti podijeljena na kvar-talno djelovanje i dugoro�-ni plan od �etiri godine. Bez obzira na �injenicu da imamo opstrukciju funk-cionisanja BNV od strane resornog ministarstva, mi �emo nastojati da Bošnjaci i njihova prava budu u pot-punosti zašti�ena i BNV �e funkcionisati. Sve ono što je u kampanji BKZ, kao organizacija sa najve�im brojem vije�nika u BNV-u, obe�ala to �emo i sprovesti. Nikada više BNV ne�e biti produžena ruka Beograda koju neko koristi za disci-plinovanje Bošnjaka. BNV i njegov Izvršni odbor ni-kada ne�e biti institucije koje skrivaju diskriminaci-ju nad Bošnjacima. Legi-timitet BNV-u daju Boš-njaci koji su na izborima u junu dali apsolutnu po-dršku Bošnja�koj kultur-noj zajednici i nosiocu liste BKZ-a glavnom muftiji Muamer-ef. Zukorli�u. Le-gitimitet ne daje ministar �ipli�, niti bilo koji drugi ministar ili �inovnik iz Be-ograda. Temelj svakog de-mokratski ure�enog druš-tva jeste sloboda izbora, a ono što je uradio ministar

�ipli� je krivi�no djelo i diskriminacija za koje je za-prije�ena zatvorska kazna.“

Nermin Gici�

Susret predstavnika crnogorskog i srbijanskog Bošnja�kog nacionalnog

vije�a

Sandžak je most spajanja, a ne zid

razdvajanjaVisoka delegacija Boš-

nja�kog nacionalnog vi-je�a u Srbiji posjetila je 08.01.2011. god. Bošnja�-ko vije�e u Crnoj Gori. Delegaciju su �inili pred-sjednik dr. Mevlud Dudi� i potpredsjednici Emir Elfi� i Zehnija Buli�. Doma�i-ni su bili predsjednik Boš-nja�kog nacionalnog vije�a u CG Šerbo Rastoder, pot-predsjednici Ervin Spahi� i

Nedžad Dreševi�, te pred-sjednik Izvršnog odbora Osman Nurkovi�. Prijem je uprili�en u Rožajama u prostorijama Vije�a.

U srda�nom i prijatelj-skom susretu razgovaralo se je o saradnji krovnih in-stitucija Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori. Ocijenjeno je da dosadašnji nivo saradnje nije bio zadovoljavaju�i, te je u tom smislu iskazana obostrana spremnost kako bi ta saradnja bila sadržaj-nija i sveobuhvatnija.

Bilo je rije�i i o funkcio-nisanju Vije�a u obije drža-ve i njihovom položaju.

Polaze�i od �injenice da su Bošnjaci autohton narod u Srbiji i Crnoj Gori, ista-knut je zahtjev da se njiho-va prava poštuju u skladu sa savremenim evropskim standardima. Bošnjaci Srbi-je i Crne Gore podržavaju evropsku orijentaciju drža-va u kojim žive i o�ekuju da granica izme�u dviju drža-va bude most spajanja, a ne zid razdvajanja.

Iskazana je obostrana spremnost da budu�a za-jedni�ka saradnja po�e od principa poštovanja ustav-nih i zakonskih prava drža-va u kojim djeluju.

Razgovaralo se o sarad-nji u oblasti kulture, ob-razovanja, informisanja i službene upotrebe bosan-skog jezika i pisma. Na osnovu toga zaklju�eno je da �e ove dvije institucije zajedno u�estvovati u rea-lizaciji zajedni�kih proje-kata.

Izvor: BNV.rs

Zahvalnost pred-sjedniku Bakiru

Izetbegovi�uBošnja�ko nacional-

no vije�e zahvaljuje �lanu Predsjedništva Bosne i Hercegovine g-dinu Baki-ru Izetbegovi�u na upri-li�enom prijemu za ruko-vodstvo BNV-a 22.12.2010. god.

Cilj posjete predsjedni-ku Izetbegovi�u bio je upo-znavanje sa sve u�estalijom pojavom diskriminacije i kršenja prava Bošnjaka u Sandžaku. Tom prilikom delegacija Vije�a nije tražila nikakvu personalnu ili par-tikularnu podršku za bilo koga. Razumijemo potre-bu da predsjednik Izetbe-govi� u državni�kom mani-ru ostane iznad pojedina�-nih ili partijskih relacija u Sandžaku.

Ovom prilikom zahva-ljujemo g-dinu Izetbego-vi�u i na stavovima izne-šenim u medijima posljed-njih dana jer se poslije više godina državni�ki odvažio potenciraju�i na sopstvenoj obavezi i pravu da se bavi Bošnjacima u Srbiji, kao što se predsjednici Srbije i Hr-vatske bave Srbima i Hrva-tima u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Izetbegovi� je jasno i nedvosmisleno izrazio podršku svima koji djeluju u cilju ostvarivanja prava Bošnjaka u Sandžaku ravnopravno sa drugim gra-�anima Srbije.

Predsjednik BNV-a

Prof. dr. Mevlud Dudi�

Na prvoj redovnoj sjednici izabrani su potpredsjednik i sekretar Odbora. Za potpredsjednika je izabran dr Adnan �auševi�, a za sekretara Jasmina Nikši�, diplomirani pravnik. Odlu�eno je da sjedište Izvršnog odbora BNV-a bude u Prijepolju, a na sjednici je raspravljano i o na�inima djelovanja Izvršnog odbora. �lanovi IO saglasili su se sa prijedlogom da se sjednice IO BNV-a održavaju i u

ostalim sandža�kim gradovima, ne samo u Novom Pazaru i Prijepolju.

Aktivno u BNV-u

AK

TU

EL

NO

ST

I

8 15. JANUAR 2011.

Šampion u posjeti BNV-u

Svjetski prvak u kruzer kategoriji Muamer Huki� svoj boravak u rodnom Sandžaku iskoristio je da u utorak 4. januara 2011. go-dine posjeti jednu od naj-važnijih institucija Bošnja-ka u Srbiji - Bošnja�ko na-cionalno vije�e.

U prostorijama Vije-�a šampiona je do�ekao predsjednika BNV-a prof. dr. Mevlud Dudi� koji je izrazio svoje zadovoljstvo ovom posjetom i istakao da je Muamer Huki� još jedan od sinova Sandžaka koji se dokazao na svjet-skom nivou. Nakon polu-satnog srda�nog razgovora dr. Dudi� i šampion Huki� su dali kratke izjave za me-dije, a profesor Dudi� je tom prilikom rekao:

„�ini mi �ast i zadovolj-stvo da je danas u posjeti Bošnja�kom nacionalnom vije�u naš šampion Mua-mer Huki�. Zadovoljstvo mi je da sam imao prilike sa njim razgovarati o ne�e-mu što je ponos, ne samo nas Bošnjaka u Sandžaku, ve� i svih gra�ana Srbije. Muamer Huki� na dosto-janstven na�in, iz pobjede u pobjedu, predstavlja nas sa ovih prostora. Ovo nije samo njegova uspjeh, li�no njega kao šampiona, njego-vih roditelja, njegove uže i šire familije, ve� je ovo uspjeh sviju nas. Meni kao predsjedniku Bošnja�kog nacionalnog vije�a zaista je �ast i zadovoljstvo da sam imao priliku ugostiti ovako veliku li�nost. Sudbina je bila da živi u Berlinu i da na ringu predstavlja Nje-ma�ku, ali on nikada nije zaboravio niti svoj Novi Pazar, niti svoj Sandžak, niti narod iz koga poti�e i nikada se nije zastidio toga. Mi mu sa pozicije BNV-a dajemo punu podršku da ustraje u ovom sportu. To

je posebna borila�ka vješti-na i on najbolje zna kako se osje�a, a mi uživamo u po-bjedama koje on ostvaruje i zaista je to za nas veliko za-dovoljstvo. Sa željom da ne bude nikada poražen, uvje-ren sam da �e nas Muamer kao i dosada dostojanstve-no predstavljati.“

Ovom prilikom šampi-on Muamer Huki� je rekao:

„Ja kao prvak svijeta borim se, ne samo za mene i moju porodicu, ve� i za naš Sandžak, da ga uveli-�am i napravim poznatim širom planete. Moje borbe se prenose u preko 80 drža-va i meni je velika �ast kada me novinari pitaju za Novi Pazar i za Sandžak. To mi je tako�er velika motivacija da se borim dalje i da poka-žem da je naš Sandžak naj-bolji na svijetu.“

Nermin Gici�

Bošnja�ko nacionalno vije�e radi punom parom

Prijetnje smr�u upu�ene Samiru

TandiruU povodu u�estalih fi-

zi�kih i verbalnih napada na predsjednika Izvršnog odbora Bošnja�kog nacio-nalnog vije�a i Bošnja�ke kulturne zajednice Samira Tandira iz Prijepolja, saop-štenjima za javnost reago-vali su Bošnja�ko nacional-no vije�e i Bošnja�ka kul-turna zajednica.

Saopštenja su potpisa-li predsjednik BNV-a prof. dr. Mevlud Dui� i predsjed-nik BKZ Jahja Fehratovi�. Prenosimo ih u cjelosti.

Bošnja�ko nacionalno vije�e

Povodom najnovijih prijetnji koje su izre�ene predsjedniku Izvršnog od-

bora Bošnja�kog nacional-nog vije�a Samiru Tandi-ru, a koje sadrže i prijetnje ubistvom, od strane izvje-snog Mersudina �osovi�a, Bošnja�ko nacionalno vi-je�e najoštrije osu�uje ovaj �in i obavještava javnost da ovo nije prvi put da se gospodinu Tandiru prijeti ubistvom, te da je i ranije dobijao sli�ne prijetnje iza kojih bi uvijek, kao po pra-vilu, uslijedili fizi�ki napadi na njega.

Sve prijetnje koje je gos-podin Tandir dobijao pri-javljene su Policijskoj up-ravi u Prijepolju koja ni-jednom nije adekvatno re-agovala.

O�igledno je da, kori-ste�i se mehanizmima koji su bili svojstveni za deve-desete godine dvadesetog vijeka u Srbiji, Rasim Lja-ji� i srpske bezbjednosne službe nastoje se obra�u-nati sa politi�kim neistomi-

šljenicima. Zahtijevamo od polici-

je, tužilaštva i ostalih pra-vosudnih organa hitnu re-akciju kako bi se utvrdi-la odgovornost izvršilaca i nalogodavaca i stalo na put ovom politi�kom nasilju koje može da izazove nesa-gledive posljedice.

Ovo je potvrda da je sprega politike i kriminala u Sandžaku i dalje na snazi, što predstavlja glavnu pre-preku politi�kom i opšte-društvenom ozdravljenju.

Bošnja�ka kulturna zajednica

Bošnja�ka kulturna za-jednica obavještava javnost da je predsjednik njenog Izvršnog odbora gospodin Samir Tandir još jednom bio na udaru sprege politi�-kih neistomišljenika, vlasti i službi državne bezbjed-nosti koje su mu preko iz-vjesnog Mersudina �oso-vi�a uputile sijaset uvreda i najozbiljnije mogu�e pri-jetnje koje se mogu izre�i,

a koje kulminiraju prijet-njom smr�u, odnosno ubi-stvom.

Ovo nije prvi put da se predsjedniku IO BKZ pri-jeti, te da se na istog verbal-no i fizi�ki nasr�e. Zbog tih prekšraja još niko nije od-govarao pred pravosudnim organima. Policijska upra-va Prijepolje nijednom nije adekvatno reagovala, pruži-la nužnu zaštitu gospodinu Tandiru, niti privela nekog od osumnji�enih, iako joj je svaki napad uredno i blago-vremeno prijavljen.

BKZ ima saznanja da iza ovih napada na li�nost gos-podina Tandira ne stoje po-jedinci, ve� beogradizirani sandža�ki politi�ari koji ne mogu demokratski prin-cipijelno prihvatiti poraz, ve� s ministarske pozici-je zloupotrebljavaju orga-ne Državne bezbjednosti kako bi se obra�unali sa neistomišljenicima. Za ovaj napad na gospodina Tan-dira najve�u odgovornost snosi ministar Ljaji� koji ve� duže vrijeme svojim de-struktivnim potezima po-kušava naškoditi snagama koje su odnijele apsolut-nu pobjedu na izborima za Bošnja�ko nacionalno vi-je�e, posredno napadaju�i sve institucije i pojedince koje nose ideju slobodar-skog duha bošnja�kog na-roda, po�evši od Islamske zajednice, preko Univerzi-teta, do svih ostalih bitnih �inioca našeg društva.

Bošnja�ka kulturna za-jednica upozorava orga-ne vlasti, naro�ito policiju i pravosu�e, da su dužni što prije prona�i izvršio-ce i nalogodavce ovog kri-vi�nog djela i izre�i im za-konom predvi�ene kazne. Ukoliko ovaj i ovakvi slu-�ajevi ne budi razotkriveni i adekvatno sankcionisani, našim ionako krhkim druš-tvom zavladat �e bezakonje koje može imati jako teške i negativne posljedice. Ta-ko�er želimo vjerovati da �e policija i pravosu�e imati dovoljno snage da se odu-pru politi�kim uticajima, pa makar oni dolazili i od strane ministara. Oni mo-raju dokazati bošnja�kom i ostalim narodima koji žive u Srbiji da su samostalni u odlu�ivanju, da podjednako štite sve gra�ane Srbije, te da niko nije niti smije biti iznad zakona. Jedino �e na taj na�in povratiti povjere-nje gra�ana i dostojanstvo bez kog su ostali još za vri-jeme Miloševi�evih tortu-ra nad civilnim stanovniš-tvom. Želimo vjerovati da je to vrijeme iza nas, te da �e policija ovoga puta to i dokazati na djelu.

Izvori: BNV.rs, BKZ.rs

INFO GENOCID

Oslobo�eni optuženi

za zlo�ine u Bukovici

Pljevlja – Svih sedam optuženih za ratni zlo-�in u Bukovici kod Plje-valja oslobo�eni su 31. decembra 2010., u ne-dostatku dokaza, u bje-lopoljskom Višem sudu.

Osloba�aju�u presu-du izreklo je Specijalno vije�e na �elu sa pred-sjednikom Šefkijom �e-ševi�em i naredilo uki-danje pritvora za bra�u Radmila i Radišu �u-kovi�a, Slobodana Cvet-kovi�a, �or�ija Gogi�a (svi pripadnici nekadaš-nje Vojske Jugoslavije po ugovoru), te Slavišu Svrkotu i Radomana Šu-bari�a (pripadnici Mini-starstva unutrašnjih po-slova CG).

Tokom procesa je utvr�eno da su optuže-ni postupali u skladu sa zakonskim ovlaštenjima koja su tada imali.

U pljevaljskoj Bu-kovici ‘92. i ‘93. godine osam osoba bošnja�ke nacionalnosti je ubijeno, nekoliko desetina ku�a je zapaljeno i oplja�ka-no, a nekoliko stotina Bošnjaka protjerano iz domova.

Sve „u skladu sa zakonom“

O doga�ajima u Bu-kovici najbolje govori dokumentarni film „Pra-znina“ bjelopoljskog no-vinara, koji je šokirao cr-nogorsku javnost, otva-raju�i pitanja dešavanja u pljevaljskoj Bukovici u vrijeme ratnih dešavanja u BiH.

Ina�e, film „Prazni-na“ je potresno svje-do�enje pojedinih Boš-njaka koji su pretrpje-li torturu, plja�ku i iz-gubili nekoga od rod-bine. Sevda Bungur je ispri�ala pri�u o doga-�ajima koji su se desili 15. februara 1993. godi-ne, kada su nju i grupu Bošnjaka bosanski Srbi odveli u �ajni�e, gdje su se drsko odnosili prema bukovi�kim Bošnjacima. Za Omana i Zlatiju Ta-hirbegovi� je „najteže u svoj ovoj pri�i to što su mnogi Bukovi�ani danas u Demokratskoj partiji socijalista Mila �ukano-vi�a, a devedesetih godi-na su ih progonili“!

IZVOR: SANDZAK-X.COM

BROJ 206/XV 9

AK

TU

EL

NO

ST

I

Sestro, daj nam ruku, ukrcaj se na la�u spasa

AIDA RAŠLJANIN

„Zar nije vrijeme da razmisliš o hidžabu... Allaha mi, volim te i ne želim te vidjeti uplakanu, umornu od dunjaluka, umornu od grijeha...“

U V E L I K O J S A L I M E Š I H A T A N A K O N P R E D A V A N J A O H I D Ž A B U P O K R I L O S E O S A M M U S L I M A N K I

Proteklu godinu svako �e pamtiti po nekim manje ili više zanimljivim doga-�ajima. Studenti Fakulte-ta za islamske studije �e je pamtiti po mnogo �emu, a posebno po tribini koja je održana 29. decembra 2010. u Velikoj sali Meših-ata IZ-e u Srbiji.

Tema ove veoma važne tribine bila je „Hidžab, islamsko odijevanje žene“. Tribina je zapo�eta pleme-nitim kur'anskim ajetima koje je prou�io Haris Be-�irovi�, student druge go-dine FIS-a, a koje je dirnu-lo sve prisutne. Doista se srca kada se Allah spomene smiruju.

Nakon u�enja Kur'ana, moderator programa, ta-ko�er student druge godi-ne, Edin �erlek, obratio se prisutnima upoznavši ih sa programom, gdje je pred-stavio i predava�a tribine Aidu Rašljanin, studenti-cu druge godine FIS-a. U svom izlaganju Aida je go-vorila o naj�eš�im razlozi-ma zbog kojih su današnje muslimanke odbacile hid-žab, demantuju�i te njihove stavove kur'anskim ajetima.

Na samom po�etku rekla je da je jedan od ra-zloga koje osobe, što sebe zdravom i slobodnom sma-traju, navode jeste da se otkrivajem ženskog tijela smanjuje seksualna požuda muškarca, pa su zato odba-cile hidžab! Allahu ekber! Jedan broj djevojaka kaže da je seksualni nagon kod muškaraca vrlo opasan, te

se može ukrotiti jedino ako im se olakša u njego-vom upražnjavanju. Pokri-vanje ženskog tijela izazi-va eksploziju kod muškara-ca, te su prinu�eni koristi-ti �ak i najužasnije metode pražnjenja poput silovanja samo da bi se dokopali žen-skog tijela. Jedini na�in da se žene toga sa�uvaju jeste da zadovolje muškarce svo-jim izgledom tako da im to postane normalno i da ne posežu za napastvovanjem.

Me�utim, dalje je obja-snila da li je stvarno tako? Ako je ta�na ta njihova te-orija, zašto je onda broj na-pada i silovanja tamo gdje su razgoli�ene djevojke mnogo ve�i nego gdje su žene pokrivene hidžabom? Kao odgovor na ovo pita-nje navela je rije�i Uzviše-nog Allaha koji kaže: ,,O Vjerovjesni�e, reci ženama svojim, i k�erima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako �e se najlakše prepo-znati, pa ne�e napastvovane biti. A Allah prašta i Sami-lostan je.“ (El-Ahzab, 59)

Odgovorila je i onima koji tvrde da nisu baš si-gurni da li se još uvijek treba pokriti, negiraju�i to kao naredbu od Milostivog, sljede�im kur'anskim rije-�ima: „Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi odbacujete?! Onoga od vas koji �ini tako sti�i �e na ovome svijetu poniženje, a na Sudnjem danu bit �e stavljen na muke najteže. – A Allah motri na ono što ra-

dite.“ (El-Bekara, 85) Djevojke koje ne nose

hidžab kao jedan od razlo-ga navele su da nisu još uvi-jek upu�ene, ili da još uvi-jek ne osje�aju da je „nji-hov trenutak“. Navela je i ovo njihovo „opravdanje“, daju�i im smjernice kako da osjete da su ustvari upu-�ene, jer ne može se slast islama osjetiti u kafi�u, uz alkohol, �ine�i blud, sluša-ju�i bestidni govor i sli�no. Uputa je od Allaha i na�i �e je onaj koji je bude na ispravan na�in tražio.

Nakon izlaganja obra-tila im se sljede�im rije�i-ma: „Ko je sada spreman da ustane i u ime Allaha stavi hidžab?“ Na veliko iznena-�enje ustalo je osam musli-manki i u prostoriji iza bine pokrile se. Hvala Allahu Uzvišenom.

Ovaj veliki trenutak u historiji ummeta propra-�en je tekbirima publike od kojih niko nije ostao rav-nodušan. Suze su zablistale u o�ima vjernika.

Dok su jedni razmišljali kako i gdje proslaviti Novu godinu i na taj na�in izgu-biti posljednje atome mo-rala, druga skupina je tra-žila uto�ište u jedinoj vjeri koja spas i mir može pruži-ti, kako i samo njeno ime u prijevodu zna�i.

Molimo Allaha da na-gradi sve one koji su na bilo koji na�in doprinijeli reali-zaciji ove tribine, da u�vrsti i nagradi djevojke koje su se pokrile i da svima nama bude zadovoljan.

10 15. JANUAR 2011.

AN

AL

IZE

PROF. DR. ADMIR-EF. MURATOVI�

Sandžak – kompaktna cjelina

„Ali Muslimani trebaju da imaju na umu: Niko ne može sva svoja prava o�uvati u potpunosti ako nije svjestan tih prava, ako ne osje�a da ih je zaslužio, da mu nisu darovana. Ako ne može da �uva i brani svoja prava, uvijek �e se na�i neko,

makar susjed njegov, da mu ih nagriza i krnji.“

V U K O S A V L J E V I � E V O V I � E N J E S A N D Ž A K A

Partizanska autonomija Sandžaka je bila rezultat zalaganja svih naroda koji su svoju budu�nost vidjeli u njemu, bilo da se radilo o Bošnjacima, Srbima ili Crnogorcima. Ve� smo pisali o Vladimiru Kneževi�u i Toma-šu Žiži�u koji su ubijeni zajedno sa Tršom zbog svojih ideja o autonomiji Sandžaka.

Još jedan pripadnik nebošnja�kog naro-da koji je radio na ostavrenju autonomije za ovaj kraj je i univerzitetski profesor Sreten Vukosavljevi�.

Prema biografiji koju je sam napisao, Sreten Vukosavljevi� je ro�en u Prijepo-lju 1881. godine. Nižu gimnaziju je u�io u Valjevu i Beogradu. U�iteljsku školu zavr-šio je u Aleksincu 1901. godine. Od 1904. do 1909. godine službuje u selima Timo�ke krajine, zatim u Novoj Varoši i Prijepolju. Poslije toga radio je kao školski inspek-

tor u

Crnoj Gori i Skoplju, gdje je bio uprav-nik srpskih osnov-nih škola 1911. godi-ne. Poslije balkanskih ratova kratko je radio u svom rodnom kraju. Ponovo se vratio u Make-doniju, u Kavadar, gdje je do�e-kao i Prvi svjetski rat. Od 1918. radio je u Skoplju na pitanjima agrarne reforme. Bio je povje-renik za agrarnu reformu i kolo-nizaciju za Makedoniju, Koso-vo, Crnu Goru i Sandžak. Ka-snije je bio državni podsekretar za šumarstvo. Od 1920. do 1924. godine bio je narodni poslanik u Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Revnosno je sara�ivao u opozici-onom listu „Sandžak“, koji je izlazio u Prijepolju pod uredništvom Milivoja Žugi-�a. Svoje radove je objavljivao u „Pravdi“ i „Politici“. Pisao je o privrednim i kulturnim prilikama u Sandžaku...

Za razliku od svojih ranijih stavova koje je iznosio za vrijeme skupštinskih zasjeda-nja, u vrijeme dok je bio narodni poslanik na listi Demokratske stranke, Vukosavljevi� se, kada je u pitanju rješenje statusa Sandžaka, na osnovu svog držanja tokom osnivanja, ali i u momentu rasformiranja ZAVNOS-a, može smatrati jednim od najve�ih boraca za autonomiju Sandžaka.

Prvi predsjednik ZAVNOS-a

Na osniva�koj skupštini ZAVNO San-džaka u Pljevljima 20. i 21. novembra 1943. godine, izabran je za predsjednika ZAV-NOS-a. Zajedno sa svojim saradnicima u Iz-vršnom odboru radio je na afirmaciji i u�vrš-�enju partizanske vlasti. Pred kraj rata odre-�en je za �lana Privremene kraljevske vlade dr. Ivana Šubaši�a u Londonu, kao ovlaš�eni predstavnik Nacionalnog komiteta oslobo-�enja Jugoslavije (partizanske vlade).

Nacionalna posebnost BošnjakaVukosavljevi� je bio oštro protiv praznog

i po nesrpske narode iritiraju�eg srbovanja koje može imati samo negativne posljedi-ce po srpski narod. „Ljudi koji deklamuju: Stari Ras 'kolijevka srpstva' itd., a koji, uz-

gred budi re�eno, ne �ine mnogo �asti Starome Rasu“, govorio je

Vukosavljevi�. (Sandžak, br. 14. od 1. X 1932.).

Govore�i o nastojanju da se negira nacionalna poseb-

nost Bošnjaka, Vukosavlje-vi� kaže: „Pokušaj

da se Muslimani ' n a c i o -

nalno

osvi-jeste', da po-

s t a n u 'Srbi mu-

slimanske vjere', nije uspio ni malo.

Ne bi uspio ni da su to Srbi radili sa više širo-kogrudosti i dosljednosti.

Pogrešno je bio zasnovan. Nisu Muslimani nešto što

nema svojih izra�enih oso-benosti, pa da sada toj nacional-

no i kulturno bezli�noj masi Srbi samo dadu nacionalno obli�je. Ovo mje-

sto, koje u duši Srba zauzima nacionalno osje�anje, nije u duši Muslimana prazno, pa da Srbi treba sada samo da popune tu pra-zninu. Muslimani imaju svoju posebnu hi-storijsku tradiciju. Ono što je u Srba osje-�anje nacionalne solidarnosti, ima i u Musli-mana, ali je to solidarnost sa onima koji su im vjerski i kulturno sli�ni, pa i ne govorili istim jezikom. Muslimani imaju druk�ije iz-gra�en materijalni život i mnoga moralna shvatanja, druk�ije izra�ene uredbe o cije-lom ponašanju. To sve �ini da se naši Musli-

INFO NAGRADA

Hasimu Kolašincu plaketa za li�nost godine

Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu, koji svojim djelovanjem pokriva podru�je Berlina i svih pokrajina nekadaš-njeg DDR-a, a koje se odvija kroz �etiri sekcije: vjerska, kulturna, humanitarna i sportska, jedan je od najaktivnijih i najor-ganizovanijih bošnja�kih džemata u Nje-ma�koj, a i šire.

Svakodnevno se organiziraju razne kul-turne aktivnosti, tribine, kao i svi oblici vjerske pouke. U lijepo opremljenim pro-storijama odvija se i dopunska škola na maternjem jeziku. Kao rijetko gdje, ovdje funkcioniše biblioteka, oboga�ena, osim knjigama vjerskog sadržaja, i djelima boš-nja�ke literature.

Kontinuirana pomo�

Sve to ne bi moglo funkcionisati da nije sposobne i kreativne osobe, imama dže-mata Advan-ef. Ljevakovi�a, koji uspješno usmjerava rad vrijednih aktivista i entuzi-jasta ovog centra. A za najvrednije obezbi-je�ena je godišnja nagrada.

Protekle 2010. za li�nost godine Cen-tra izabran je aktivista Hasim Kolašinac, kojem je u decembru dodijeljena plaketa. Ovaj vrijedni aktivista iz Novog Pazara, koji je prije 15 godina došao u Berlin i po-stao ugledni biznismen i još vredniji Boš-njak, jedan je od istaknutih donatora Cen-tra i svakako veliki aktivista Zajednice san-dža�ke dijaspore.

Ispred IKC-a plaketu Kolašincu uru�io je predsjednik IKC-a Idriz Mahmutovi�, koji je naglasio da je Kolašinac ovo prizna-nje dobio za nesebi�an doprinos u afirma-ciji IKC Bošnjaka u Berlinu, za aktivnu sa-radnju u realizaciji postavljenih zadataka, kao i za kontinuiranu pomo� radi posti-zanja izuzetnih rezultata IKC-a Bošnjaka.

„Osje�am se zaista prelijepo. Pogotovo sam u duši sretan, jer su oni koji su me iza-brali prepoznali i vidjeli u meni osobu koja stoji na usluzi Centru i našem bošnja�kom narodu. Zahvaljujem svima koji su mi uka-zali ovo povjerenje, a pogotovo imamu Advanu Ljevakovi�u, koji nas kroz razne aktivnosti motiviše i zbližava s našom ma-ticom BiH i Sandžakom“ - rekao je Kolaši-nac, koji je nedavno u Centru uradio fasa-du površine 2.500 kvadratnih metara, �ija je vrijednost iznosila više od 20.000 eura.

Kolašinac je iznio i zabrinutost zbog trenutne situacije u Sandžaku zbog, kako je rekao, kršenja prava Bošnjaka po sva-koj osnovi i diskriminiraju�eg položaja u kojem se nalaze.

Pravi put

„Mi u Berlinu, moram ista�i, saosje�a-mo s našim narodom u Sandžaku i stoji-mo iza muftije Muamer-ef. Zukorli�a, koji vodi putu slobode Bošnjaka u Sandžaku. Smatramo da je to pravi i jedini put za izla-zak Bošnjaka iz potla�enosti i poniženosti.

B. Sulji� Boškailo

IZVOR: DNEVNI AVAZ

BROJ 206/XV 11

mani osje�aju jednom dobro povezanom zajedni-com. Ta zajednica je zatvorena i visoko ogra�ena. Osje�anje da je �lan te zajednice, našem je Mu-slimanu dovoljno: ne osje�a neku prazninu zbog toga što nema nacionalnog osje�anja onakvog kakvo je u drugih zajednica. Razlika me�u nama bila bi mnogo manja kada bi naši Muslimani bili samo zaostali iza Srba u nacionalnom razvitku. Nisu zaostali, nego su druk�ije, na drugoj osnovi, na sasvim druk�iji na�in izgra�eni kao zajednica. Srbi treba da se odreknu iskreno i dosljedno svake namjere koju su imali raniji režimi, da se od Mu-slimana stvori nešto drugo, a ne ono što su, po-najmanje Srbi muslimanske vjere. Ma koliko to željeli, to je apsolutno nemogu�e posti�i…“ (Glas Sandžaka, br. 1, 15. juni 1944.)

Veoma zna�ajan modus zajedni�kog nastupa-nja Srba i muslimana bila je, po Vukosavljevi�u, svakako narodnooslobodila�ka borba (partizan-ska): „U narodnooslobodila�kom pokretu našli smo se zajedno i Srbi i Muslimani iz Sandžaka. Otkako smo se razdvojili, ovo je prvi put u cije-loj našoj historiji da smo se u nekom krupnom i odlu�uju�em doga�anju našli sa iste strane šanca. Prvi put da smo pomiješali krv, prosutu za jednu istu stvar. Poveliki broj muslimanskih najboljih i najsvjesnijih sinova u�estvuje zajedno sa Srbima u ovoj borbi. I to sasvim iskreno i požrtvovano.“ (ibid)

Nažalost, pri kraju rata Bošnjaci �e još jednom biti prevareni, jer obe�ana i tokom narodnooslo-bodila�ke borbe egzistiraju�a autonomija Sandža-ka bit �e od strane komunisti�ke vrhuške iznena-da likvidirana.

U istom tekstu Vukosavljevi� saopštava i misao koja je i danas vrlo aktuelna: „Ali Musli-mani trebaju da imaju na umu: Niko ne može sva svoja prava o�uvati u potpunosti ako nije svjestan tih prava, ako ne osje�a da ih je zaslužio, da mu nisu darovana. Ako ne može da �uva i brani svoja prava, uvijek �e se na�i neko, makar susjed njegov, da mu ih nagriza i krnji.“ (Ibid.)

U kojoj mjeri je Vukosavljevi� osje�ao San-džak kao svoju rodnu grudu i kao posebnu histo-rijsku pokrajinu, najbolje ilustruju sljede�a njego-va razmišljanja: „Ako ne možemo da se osjetimo kao nacionalna zajednica, možemo da se osjetimo kao jedna zajednica pokrajinska, sandža�ka. Tu nas ništa ne razdvaja, a sve nas spaja. Ista je ze-mlja u kojoj smo se rodili, u kojoj djelamo i na isti na�in nam je mila. Isti dijalekt kojim govorimo. Za istu zemlju vezane uspomene iz djetinjstva, sve - i one vesele i one žalosne. Isti interesi razvit-ka i napretka naše pokrajine. To pokrajinsko osje-�anje je �esto i vrlo toplo i srda�no i kod jednih i kod drugih.“ (Sandžak, br. 14. od 01.09.1932.)

Ne cijepati SandžakVukosavljevi� je sli�ne stavove o posebnosti

Sandžaka iznosio i prilikom rasprave o Sandžaku u Predsjedništvu AVNOJ-a, februara 1945. godi-ne: „Ja sam mišljenja da Sandžak ne treba cijepa-ti, jer je to ipak cjelina. To je oblast, to je pojam sa svojim specifi�nim i politi�kim i privrednim obilježjima. To je historijski ta�no. Takvo je i na-rodno shvatanje. Zato sam ja za rješenje da se cio Sandžak pripoji ili Srbiji ili Crnoj Gori, vode�i ra�una o onome šta sam ve� rekao.“ (Dr. Zoran Laki�, Partizanska autonomija Sandžaka, Podgo-rica, 1992.)

Ovakav stav Vukosavljevi�a podržao je i Obla-sni komitet KPJ za Sandžak, koji pri obra�anju Centralnom komitetu KPJ, izme�u ostalog, saop-štava: „Prema raspoloženju koje se sada jasno is-poljava kod Muslimana, oni bi bili veoma pogo�e-ni ako bi Sandžak bio pocijepan, a oni odvojeni. O tome se zaista mora voditi ra�una, pogotovu ako se ima u vidu njihov sadašnji stav i dobro držanje. �ak ni Srbi ne bi rado primili cijepanje Sandža-ka.“ (Slobodan Nešovi�, Stvaranje nove Jugosla-vije, Beograd 1981.)

O boljoj budu�nosti Sandžaka, borbi sandža�-kih sinova za slobodu, u 2-3. broju „Glasa San-džaka“ pisao je i Mišo Pavi�evi�: „Sandžak je u

našoj narodnooslobodila�koj borbi zauzeo �asno mjesto. On je me�u prvima ispalio pušku na oku-patora i u toku ove tri godine dao znatan dopri-nos stvari narodnog oslobo�enja, doprinos u krvi i životima svojih naj�estitijih sinova, u stradanju i patnjama svog naroda. Sandžak je u jezgro Na-rodno-oslobodila�ke vojske dao cvijet svoje omla-dine, ponos našeg kraja - Tre�u sandža�ku briga-du... Zahvaljuju�i nenarodnim režimima beograd-ske gospode i špekulantskoj politici sandža�kih ši�ardžija, Sandžak je ostao ne samo pastor�e, ve� je postao pojam zaostalosti, neznanja i nazadno-sti. On je u Jugoslaviji (Kraljevina) dobio samo drugo ime - Jugoslovenski Sibir - koje su mu dali oni isti koji su ga i u�inili Sibirom. Zapostavlje-nost Sandžaka kao sredine, neravnopravnost mu-slimana kao grupe, bijeda i zaostalost i Srba i Mu-slimana zajedno - jeste ne samo mu�na prošlost, ve� i žalosna stvarnost Sandžaka. Stoga je narod Sandžaka pozdravio odluke Drugog AVNOJ-a o federativnom ure�enju Jugoslavije jer je život-no zainteresovan za pobjedu države koja se danas stvara, za ravnopravnost, bratsku slogu i socijalnu pravednost. Takva država koja �e osigurati sretnu budu�nost svim svojim narodima, osigurat �e slo-bodan razvoj i ljepši život. Narodnooslobodila�ka borba, tri godine okupacije i izdaje, obogatili su narod Sandžaka novim iskustvom, skupo pla�e-nim, ali dragocjenim: nema budu�nosti Sandžaka bez sloge i ravnopravnosti Srba i Muslimana. Na putu ka boljoj budu�nosti Sandžak je u�inio ve-liki korak, veliki i u odnosu na njegovu prošlost, a naro�ito na njegovu današnju stvarnost i uslo-ve. Narod Sandžaka jasno je pokazao da ne želi i ne�e da mu slobodu drugi poklanjaju, jer je poslije svog gorkog iskustva svjestan da to ne bi bila ona sloboda koju on želi. Sloboda Sandžaka izrasta iz njegove borbe, iz krvi i života njegove djece. Ona �e biti potpuna i niko ga ne�e mo�i prekoriti. Još manje �e mu je mo�i iz ruku otrgnuti. O položa-ju Sandžaka u demokratskoj federativnoj Jugosla-viji donijet �e odluku sam narod Sandžaka, preko svojih slobodno izabranih predstavnika, sutra, kad zemlja bude slobodna. (Dr. Zoran Laki�, Par-tizanska autonomija Sandžaka)

Me�utim, „kad je zemlja oslobo�ena“ nastala je nova situacija. Predsjedništvo AVNOJ-a usvo-jilo je ishitrenu, politi�ku odluku o ukidanju au-tonomije Sandžaka. Ne slažu�i se sa takvom od-lukom, uvjereni da je napravljena ogromna poli-ti�ka greška, predsjednik ZAVNO Sandžaka, Sre-ten Vukosavljevi� i tre�i potpredsjednik ZAVNO Sandžaka Mirko �ukovi�, odbili su da prisustvu-ju posljednjem zasjedanju ZAVNOS-a održanom 29. marta 1945. godine u Novom Pazaru. Odbi-li su i da potpišu dokument o raspuštanju ZAV-NOS-a i podjeli Sandžaka koji je usvojen na po-menutom zasjedanju. (Sandžak, br. 48-49/ 15. juni – 15. juli 1994.)

Pobornici autonomije na meti izdajnika Kao što smo imali prilike vidjeti, cijena borbe

za autonomiju Sandžaka bila je veoma velika, ali je uvijek imalo �estitih sandža�kih sinova koji nisu žalili truda da se bore na tom putu. Bilo je i onih drugih, sitnih izdajni�kih duša, koji su bili u služ-bi neprijatelja Sandžaka i pomoga�i protiv onih koji su željeli zlo svom narodu, valjda kivni što nisu pristali na izdaju kao što su oni.

I danas je manje-više ista situacija. Ima i he-roja i izdajnika. Dobrih Sandžaklija i hr�a. Dok sam pisao ovaj tekst dobio sam informaciju da je jednom od velikih pobornika autonomije Sandža-ka, predsjedniku Izvršnog odbora BNV-a Samir Tandiru prije�eno smr�u. Iza toga, kako piše u in-formaciji, stoji izdajni�ka politika Rasima Ljaji�a i njegovih pomaga�a iz reda obavještajnih službi. Ne bih da se bavim ovom kukavi�kom personom, ali bih mu želio poru�iti da veže za kolac svoje „pse rata“, jer kolac ima dva kraja. Mnogo je Sa-mira Tandira u Sandžaku, a i na Hadžetu, pa nije uputno niti pametno da ih se uznemirava! Rasime Ljaji�u, ako si kukavica - nisi budala. Razumjet �eš ovu poruku!

INFO VAKUFI

I u Crnoj Gori država ne vra�a vakufe Islamskoj

zajednici

Islamska zajednica u Crnoj Gori ne može se izuzeti iz procesa resti-tucije maslinjaka u Valdanosu, jer je na ovom podru�ju eksproprijisa-no 2.200 stabala maslina koje su do oduzimanja bile u vlasništvu vakufa Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Eksproprijacija uvale Valdanos izvršena je rješenjem SO Ulcinj još 1978. godine. Tim rješenjem je od privatnih vlasnika i vjerskih zajed-nica eksproprijisano 937.739 m2 poljoprivrednog zemljišta - masli-njaka, sa 17.825 stabala maslina, od toga Odboru Islamske zajednice Ulcinj preko 2.200 stabala maslina.

Potpuna eksproprijacija izvrše-na je, kako je navedeno, u svrhu izgradnje vojnog objekta stalnog karaktera. Nov�ana naknada koja je tada ispla�ena bivšim vlasnicima nije bila pravi�na niti tržišna, što je potvr�eno sudskim presudama donijetim po tužbama malog broja gra�ana koji su imali smjelosti da se žale na visinu naknade.

Vojni objekat nije izgra�en, osim na obalnom prostoru odma-ralište za odmor i rekreaciju vojnih lica i njihovih porodica..

Drugo, Zakonom o vra�anju po-ljoprivrednog zemljišta iz 1992. go-dine omogu�eno je vra�anje poljo-privrednog zemljišta svim bivšim vlasnicima, ali se nije primijenio u slu�aju Valdanosa jer je imovina bila u nadležnosti savezne države

Nakon raspada bivše Jugoslavije dolazi do naglog propadanja ionako do tada neadekvatno održavanog maslinjaka, slijedi isušivanje staba-la, �ak i sje�a radi ogrjeva od stra-ne organizacije koja je osnovana za upravljanje tim dobrom.

Zakonom o vra�anju svojinskih prava ostvarene su mogu�nosti za povra�aj svojinskih prava bivših vla-snika. Na osnovu tog zakona pod-neseni su zahtjevi za povra�aj od strane vjerskih zajednica i gra�a-na. Postupci su u toku pred Uprav-nim i Vrhovnim sudom, kao i pred Me�unarodnim sudom u Strazbu-ru, kojim se zahtijeva od nadležnih organa Crne Gore da se sprovede Zakon o povra�aju poljoprivred-nog zemljišta i ostali zakoni iz ove oblasti.

Ne stoji �injenica da se masli-njak, odnosno poljoprivredno ze-mljište ne može vratiti vjerskim za-jednicama prije donošenja Zakona o povra�aju imovine vjerskim za-jednicama, jer zato postoje uslovi propisani Zakonom o eksproprija-ciji, Zakonom o maslinadi i Zako-nom o povra�aju poljoprivrednog zemljišta.

Dakle, Islamska zajednica traži da joj se povrati vlasništvo nad va-kufskim parcelama, jer su maslino-va stabla zavještana vakufu kao ne-otu�iva imovina koja jedino može da služi samo jednoj namjeni – in-stituciji Islamske zajednice i njenih vjernika.

Islamska zajednica je odlu�na da nesporna prava vlasnika masli-na i vakufskih parcela u Valdanosu ostvaruje pred doma�im sudovima i kod me�unarodnih instanci.

IZVOR: MONTEISLAM.COM

12 15. JANUAR 2011.A

NA

LIZ

E Osporavanje identiteta Bošnjaka

DR. HFZ. ALMIR PRAMENKOVI�

Pomra�enje bošnja�kog uma je permanentna srpska politika koja je vo�ena prema Bošnjacima Sandžaka s ciljem da se muslimani drže u položaju koji ne�e ugroziti ostvarivanje srpskog plana

asimilacije muslimana. To potvr�uje �injenica decenijskog osporavanja muslimanskog identiteta.

N A � E L O I D E N T I T E T A J E D I O � O V J E K O V E B I T I

Pobjedom austrijske vojske kod Banja Luke 04.08.1737. godine samo-svijest Bošnjaka je naglo porasla. Krajem 18. i po-�etkom 19. stolje�a u zva-ni�nim osmanskim doku-mentima centralne admini-stracije mogu se na�i izra-zi poput bosnak milleti i bosnak kavmi – bošnja�-ki narod. Aktivnosti Hu-sein-kapetana Gradaš�evi�a ozna�ile su kulminaciju tog razvoja. Tada se Bošnjaci u Evropi javljaju kao naci-ja. Što se ti�e muslimana u Sandžaku oni su naziva-ni Bošnjacima sve do 1912. godine, odnosno do srp-sko-crnogorske okupacije.

Trnovit je bio put do-kazivanja bošnja�ke nacije, ali su Bošnjaci dokazali da su druga�iji od Srba i Hr-vata sa kojim su ih 80 godi-na poistovje�ivali. Bošnja-ci su predvo�eni Mehmed Spahom tražili nacionalnu slobodu u okviru Jugoslavi-je formirane 1918. godine, ali je nisu našli. I u komu-nisti�koj Jugoslaviji, kroz parolu bratstva i jedinstva, govoreno im je da su riješi-li svoje nacionalno pitanje, što nije bilo ta�no. U SR Jugoslaviji je nastupilo bri-sanje Muslimana kao nacije i tako su svedeni na vjersku grupaciju.

Pomra�enje bošnja�kog uma je permanentna srp-ska politika koja je vo�e-na prema Bošnjacima San-džaka s ciljem da se musli-mani drže u položaju koji ne�e ugroziti ostvariva-nje srpskog plana asimila-cije muslimana. To potvr-�uje �injenica decenijskog osporavanja muslimanskog identiteta.

Prilikom popisa stanov-ništva 1948. godine musli-mani su dobili mogu�nost izbora me�u kategorijama muslimanski Srbin, musli-manski Hrvat ili nacional-no nedeklarisani musliman. Oko 90% je izabralo po-sljednju soluciju i time do-kazali svijest o svojoj pri-padnosti. Za vrijeme Tito-ve Jugoslavije muslimani su iskorišteni kao vanjsko-po-liti�ko oru�e da bi se doka-zalo muslimanskom svije-tu o postojanju religioznih

sloboda u Jugoslaviji. U po-pisu stanovništva 1961. go-dine uveden je naziv etni�-ki musliman. To je pokaza-lo da se muslimani tretiraju kao etni�ka skupina, a ne kao jedna od nacija. De-setak godina kasnije, Tito je muslimanima dodijelio status nacije. Tada je uve-dena kategorija Musliman. Utvr�eno je da muslima-ni sa velikim M ozna�avaju nacionalnu pripadnost, dok sa malim slovom m ozna�a-vaju religioznu pripadnost. Tada izrasta muslimanski orijentisana inteligencija sa religioznim profilom koja

se borila za o�uvanje mu-slimanskog identiteta. Ne-priznavanjem nacionalnog imena bošnja�kog naroda osporavala su mu se prava koja pripadaju tzv. drža-votvornim narodima. Za-pravo, priznavanjem vjer-skog identiteta muslima-na Bošnjaci su uvu�eni u vjerske institucije i na taj na�in nisu bili u mogu�-nosti uticati na donošenje važnih odluka koje su se ti-cale Bošnjaka.

Kada na politi�ku scenu stupa Miloševi�, on poku-šava sprovesti velikosrpski projekat davnašnjeg pori-jekla. Njegov plan je bio identi�an planu ministra vanjskih poslova Srbije Ga-rašanina, izloženog 1844. godine, koji je govorio u ujedinjenju južnoslaven-skih podru�ja u Osmanskoj imperiji pod srpsku vlast. Godine 1986. Srpska aka-demija nauka predstavila je novu varijantu tog progra-ma u kojoj su Srbi ozna�e-

ni kao stvarni predstavni-ci južnoslavenske ideje za koju su platili visoku naci-onalnu cijenu u Titovoj Ju-goslaviji. Miloševi� je svo-jom politikom želio okon-�ati viševjekovnu diskri-minaciju i prijetnju upere-nu protiv srpskog naroda, ponovo uspostaviti potpu-ni suverenitet nad srpskim podru�jima i uspostavlja-nje potpunog nacionalnog i kulturnog identiteta srp-skog naroda bez obzira u kojoj republici ili provinciji oni živjeli.

U eseju objavljenom prije rata u bivšoj Jugosla-

viji Hans Magnus Enze-nberger je napisao: „Kada jedan kolektiv ne vidi više nikakve mogu�nosti da kompenzira vlastita poni-žavanja sa vlastitim nasto-janjima, onda on sakuplja svu svoju psihi�ku energiju da izgradi zalihe mržnje i zavisti, netpeljivosti i osve-toljubivosti. On se osje�a kao igra�ka i žrtva okol-nosti i nije�e bilo kakvu odgovornost za situaciju u kojoj se nalazi... On ne ar-gumentuje argumentima, ve� emocijama koje prkose svakoj logici... Njegov pro-jekat nije vo�en idejom ve� opsjednoš�u.“

Na�elo identiteta je dio �ovjekove biti. U kriznim situacijama otvara se teško pitanje KO SAM? Ljudi jednostavno osje�aju po-trebu za identitetom koji �e ih razlikovati od drugih i u strahu od gubljenja iden-titeta sami izgra�uju razli-ke. Interakcija, me�usob-no miješanje pripadnika ra-

zli�itih etnosa i konfesija, mogu me�u njima podsti-cati osje�aj vlastitog iden-titeta i me�usobnih razli-ka. Teorija razli�itosti (so-cijalna psihologija) polazi od toga da se ljudi definišu po onome što ih razlikuje od drugih. Ljudi odre�u-ju svoj identitet po onome što nisu, npr. Bošnjak nije ni Srbin ni Hrvat.

Identitet jednog naroda se sastoji od nekoliko se-gmenata. Ime - bitan dio osobenosti, kako pojedin-ca, tako i naroda, jer ko nema imena taj ne postoji. Isto tako u oznake iden-titeta spadaju: odje�a, po-zdravi, obi�aji, religija, na-cija, jezik, kultura, tradi-cija… Negacija maternjeg jezika muslimana Sandžaka (bosanskog jezika) je be-spredmetna, jer ako Boš-njaci nemaju jezik kako je mogu�e da stolje�ima pišu djela na svom jeziku. Jezik je i antropološka odlika ljudskog bi�a, odlika bez koje �ovjek ne bi mogao biti �ovjekom, jer je jezik prakti�na svijest. Bez prak-ticiranja svijesti �ovjek ne bi mogao djelovati ljudski. Pitanje je kako oni koji os-poravaju identitet Bošnjaka nisu došli na ideju da kažu kako Bošnjaci gledaju srp-skim o�ima i slušaju srp-skim ušima.

Pokušaj da se muslima-ni „nacionalno osvijeste“, da postanu „Srbi musli-manske vjere“ (integralno bošnjaštvo), kako je tvr-dio Vuk Karadži�, nije ni-malo uspio. Bošnjaci imaju druk�ije izgra�en materi-jalni život i mnoga moral-na shvatanja, principe u po-našanju. Sve ih to �ini da se osje�aju jednom zajedni-com, razli�itom od drugih.

�esto se može �uti da Bošnjaci u Sandžaku pla-�aju „tursku krivicu“. Me-�utim, ne postoji nika-kvih argumenata po kojima muslimani snose historij-sku krivicu u ostvarivanju svog vjerskog i nacional-nog identiteta. U tom kon-tekstu poznate su izjave dr. Miroljuba Jevti�a koji je 90-ih govorio: „U Sandža-ku se ne radi o Muslima-nima, ni o Bošnjacima, niti

Turcima Kemala Ataturka, oni su Osmanlije! Jedno-stavno, ti ljudi žive i dišu za Osmansko carstvo.“ Islam-ska zajednica u Sandžaku je, bez obzira na naciona-listi�ke izjave i hegemoni-sti�ke aspiracije i namjere srpskih nacionalista 90-ih, nastojala o�uvati mir i afir-misati miroljubivu koegzi-stenciju.

Bošnjak, i neka je ate-ist, oblikovan je duhovno-š�u i spiritualnoš�u islama. Islam nije ugrozio ve� pre-cizirao i definisao nacional-ni identitet Bošnjaka. To nije bio denacioliziraju�i faktor i sva insistiranja na deislamizaciji Bošnjaka ne vode njihovom afirmisanju kao nacionalnom identite-tu ili entitetu, nego upra-vo ukidanju, jer se udara na sam temelj naconalnog identiteta Bošnjaka. To je ta osnova, duhovna podlo-ga koja je proizašla iz isla-ma. I u tom kontekstu je veoma zna�ajno sagledati sve ono zašta nema vreme-na za rekonstrukciju mno-gih okolnosti i �ak slobod-no �u re�i ne samo falsi-fikata, nego i zavjera pro-tiv bošnja�kog identiteta koji je negiran sistematski, od tih najbrutalnijih laži da smo nekada bili Srbi ili Hr-vati, što je apsolutno histo-rijska notorna laž i besmi-slica, do toga da su, recimo, nekada na tim teritorijama vladali ovi ili oni drugi na-rodi osim Bošnjaka. Me-�utim, glavna laž je u tom kontekstu da je Bošnjaci-ma jedinstvo i nacionalni identitet doveden u pitanje kroz islamizaciju, te da su oni time izgubili.

Sandža�ki Bošnjaci nisu pristali na vjersku i nacio-nalnu asmimilaciju zato što je Islamska zajednica svo-jim djelovanjem bila svetio-nik i branik vjerske i nacio-nalne dezorjentacije. Islam-ska zajednica je posebno jaka sa svojim obrazovnim sistemom, jer se pokazalo izuzetno važnim postoja-nje obrazovnih ustanova. Zapravo, nacionalna eman-cipacija nije mogu�a bez intelektualne elite, a takvu elitu profilira Islamska za-jednica svojim radom.

BROJ 206/XV 13

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Bošnja�ki Sejdo Bajra-movi� i Rahman Morina na prestaju da iznena�uju srp-sku javnost. Taman kada sam pomislila da je Sulejman Ugljanin, priznanjem šta mu je osnovna delatnost - pra�e-nje turskih serija, i kako mu je želja upoznavanje sa �u-venom turskom glumicom Berguzar Korel, koja tuma�i glavni lik Šeherezadu, preva-zišao samog sebe, javio se i Rasim Ljaji�.

On je vaskolikoj srpskoj javnosti otkrio da gleda ri-jaliti šou „Farma“. Naime, ministar Ljaji� i lider SDPS nas je sve „prosvetlio“ svo-jim komentarom o ovom ri-jalitiju.

„Ako svaki gra�anin Sr-bije više veruje bilo kom u�esniku ’Farme’ nego nama politi�arima na vlasti, onda to nešto ozbiljno nije u redu, i ako govorimo o re-konstrukciji Vlade, onda ja moram prvi podneti ostav-ku“, re�e ingeniozni vazal zvani�nog Beograda.

Sve bi ovo bilo lepo da dolazi iz usta nekog �asnog i neokaljanog �oveka, ali od izdajnika svog naroda i va-zala…?! Prizna�ete, nije lo-gi�no. Zašto bi bilo ko vero-vao �oveku koji se odrekao Bošnjaka, koji negira veze sa Memorandumom o spe-cijalnom statusu Sandžaka, te sa SDA.

Jedan od u�esni-ka „Farme“ bio je i �uve-ni Ekrem Jevri�, Bošnjak iz Plava, koji živi i radi u Ame-rici. Postao je popularan po pesmi „Ku�a pos’o, pos’o ku�a“ u kojoj je slikovito opisao svoj život „preko bare“. Njegov klip je na Ju-tjubu pogledalo oko 7,5 mi-liona posetilaca.

Jevri� je pobrao dosta gla-sova publike i plasirao se na tre�e mesto, zaradivši veoma pristojnu sumu novca.

Me�utim, �aršija je po�e-la da bruji o tome da postoje indicije da Ekrem uloži deo zara�enog novca u osnivanje nove partije. Tako�e se pri�a

da �e sa Jevri�evom stran-kom u koaliciju u�i i Rasi-mova partija.

Ukoliko se ovo zaista dogodi, to �e biti pun po-godak za Rasima Ljaji�a jer je Ekrem Jevri� njegova po-slednja nada, zato što Rasim ima sve manje i manje gla-sova. Recimo, kada su bili izbori za Bošnja�ko nacio-nalno ve�e on je u Hadžetu, kvartu gde je ro�en i odakle je, imao najmanje glasova. �ak je i Suljo imao više gla-sova od njega.

Tako da jedino što bi moglo da ga spasi je Ekrem, koga narod voli i koji je do-brodušan, pa bi to moglo da pomogne da se navuku gla-sovi i pre�e cenzus.

Smatram da bi to bila koalicija snova. Jevri� bi se ostvario u ulozi u kojoj do sada nikada nije – politi�ara, a bošnja�ki Sejdo bi dobio glasove. Mada, Ekremu bi više išlo na štetu nego na ko-rist da ulazi u pri�u sa beo-gradskim vazalom Ljaji�em, jer bi moglo da se desi i to da zbog ovog genija izgubi armiju fanova.

Svejedno, vreme �e po-kazati svoje i da li �e se ova pri�a realizovati. Me�utim, ono što je �injenica jeste da je Rasim Ljaji� sve više zve-zda padalica koja je potpuno izgubila kompas.

Me�utim, �aršija je po�ela da bruji o tome da postoje indicije da Ekrem uloži deo zara�enog novca u osnivanje nove par-tije. Tako�e se pri�a da �e sa Jevri�evom strankom u koaliciju u�i i Rasimova partija. Ukoliko se ovo zaista dogodi, to �e biti pun pogodak za Rasima Ljaji�a jer je Ekrem Jevri� njegova poslednja nada, zato što Rasim ima sve manje i manje glasova. Recimo, kada su bili izbori za Bošnja�ko nacionalno ve�e on je u Hadžetu, kvartu gde je ro�en i odakle je, imao najmanje glasova. �ak je i Suljo imao više glasova

od njega.

Koalicija snovaR A S I M O V A F A R M AINFO POLITIKA

IFIMES: �ukanovi� uskoro pod istragom

Direktor Me�unarodnog instituta za bliskoisto�ne i balkanske studije (IFI-MES) u Ljubljani Zijad Be�irovi� o�ekuje da bi italijansko tužilaštvo moglo aktivira-ti slu�aj umiješanosti bivšeg crnogorskog premijera Mila �ukanovi�a u šverc duha-na.

Poslije podnošenja ostavke na premi-jersku funkciju, �ukanovi� je ostao bez imuniteta, pa Be�irovi� smatra da interes za rasvjetljavanje njegovih poslova ima na prvom mjestu Švicarska, ali bi, prema nje-govim rije�ima, istragu trebalo da pokrenu i susjedne zemlje.

Tu posebno mislim na Srbiju, koja je i najviše ošte�ena kroz budžet, jer je Crna Gora tada bila sastavni dio iste države. Sr-bija je najve�i gubitnik pored gra�ana Crne Gore, rekao je Be�irovi� u intervjuu pod-gori�kom „Danu“.

Direktor IFIMES-a kaže da su, prema informacijama koje ima, neki pojedinci iz Evropske unije, navodno, obe�ali �uka-novi�u zaštitu koja podrazumijeva da ne�e biti krivi�no gonjen ako se povu�e.

„Intenzitet njegovog kriminala je toliko velik da ga ni�ija obe�anja ne mogu spasi-ti“, tvrdi Be�irovi� i isti�e da �e u Crnoj Gori izborom nove Vlade do�i do zna�aj-nih promjena.

Ukoliko bi novoizabrani premijer Igor Lukši� napravio zaokret i, recimo, uhapsio Mila �ukanovi�a obezbijedivši mu praved-no su�enje, to bi moglo imati naznake de-mokratskih promjena u Crnoj Gori, naveo je Be�irovi�.

Be�irovi� ne vjeruje i da novoizabrana Vlada ima kapacitet da ispuni obaveze koje je za dobijanje datuma predpristupnih pre-govora Crnoj Gori nametnula Evropska komisija.

Protesti Albanaca u Mitrovici zbog izvještaja Dika MartijaOko 500 Albanaca protestovalo je

08.01.2011. u južnom dijelu Kosovske Mi-trovice protiv izvještaja specijalnog izvje-stioca Vije�a Evrope Dika Martija.

Protest, u organizaciji nevladine organi-zacije „Rilindija“ i veterana OVK protekao je bez incidenata.

Albanci su protest zapo�eli u centru grada prošetavši centralnim ulicama, da bi se poslije nešto više od 20 minuta razišli.

Okupljeni su nosili albanske zastave i uzvikivali „U�K“.

Za vrijeme protesta bilo je poja�ano pri-sustvo Kosovske policijske službe, Eulexa i Kfora na glavnom ibarskom mostu koji razdvaja sjeverni i južni dio Kosovske Mi-trovice.

Regionalni portparol KPS-a Besim Hoti rekao je da je protest bio prijavljen i da ga je policija osiguravala.

Marti je u izvještaju kao jednog od glav-nih organizatora trgovine ljudskim organi-ma na Kosovu ozna�io Hašima Ta�ija.

IZVORI : GLAS JAVNOSTI, FENA

14 15. JANUAR 2011.A

NA

LIZ

E

Je li Sandžaku potrebnija ahmedija ili kapa

AZIZ KADRIBEGOVI�

Ovakav prijedlog se obrazlaže �injenicom da je muftija Zukorli� u�inio sve što je prakti�no mogu�e da se uradi na vjer-skom planu i konsolidaciji Islamske zajednice (pokrenute su sve muslimanske institucije, od obdaništa, preko Medrese do Fakulteta, odnosno Univerziteta, a da se ne govori o drugim redovnim aktivnostima Islamske zajednice), te da sada, kada je Sandžak u situaciji da nema politi�ara koji se mogu (i ho�e) hrvati sa postoje�om srbijanskom vlaš�u, a koji uživaju povjerenje naroda, da tu funkciju preuzme (do)sadašnji muftija, koji o�ito umije, može i zna i politi�ki promišljati i djelovati i, što je posebno važno, koji se boji jedino Allaha dž.š. Naravno, to bi bio svojevrsni presedan

(i rizik) u našoj i islamskoj i politi�koj povijesti, ali - nužda zakon mijenja.

S V E Z A O B R A Z , V J E R U I D O S T O J A N S T V O , A O B R A Z , V J E R U I D O S T O J A N S T V O N I Z A Š T A

Dan Sandžaka, 20. novem-bar, ove godine je, �ini se, obilje-žen mnogo izdašnije i pompeznije nego do sada, sa posebnim akcen-tom da je to, po prvi put, ura�e-no i u Sarajevu, velikim skupom u Domu Armije, na kome su u�e-stvovali kako sandža�ke tako i sa-rajevske, odnosno bosanske San-džaklije. Na mnogim od ovih sku-pova, a posebno u Sarajevu, umje-sto slavljeni�ke atmosfere, kako se obi�no obilježavaju zna�ajni povi-jesni datumi, najviše govora bilo je o problemima, zapravo o društve-no-politi�koj, kulturnoj, pa i eko-nomskoj situaciji u kojoj se San-džak danas nalazi, a koja je, jed-nom rije�i, katastrofalna.

Nakon Dana Sandžaka, u Pri-jepolju je 3. i 4. decembra tridese-tak eminentnih stru�njaka, aka-demika i univerzitetskih profe-sora bošnja�ke i srpske, kako se to „u�evno“ kaže, provenijencije u relativno tolerantnoj atmosferi podijelilo neke od svojih pogleda o temi „Historijski i kulturološ-ki procesi u Sandžaku/Staroj Raš-koj“, o �emu su naši �itaoci imali prilike da saznaju u prošlom broju, da bi, samo nekoliko dana nakon toga, ruži�asta televizija „Pink“ or-ganizovala javnu tv-debatu sa kraj-nje provokativnom temom „Da li autonomija Sandžaka zna�i otcje-pljenje Republike Srpske“, u kojoj su u�estvovali neki politi�ari iz manjeg bh entiteta, ali i gosti iz Sandžaka na �elu sa muftijom Zu-korli�em.

Naravno, namjera ovog uvod-nika nije u tome da govori o na-vedenim manifestacijama (ko je �itao - �itao, ko je gledao - gledao, a ko nije ni �itao ni gledao zna�i da i nije nešto posebno zaintere-sovan za navedenu problematiku), ve� samo da nazna�i kako se pita-nje Sandžaka sve više intenzivira i dobija brojne konotacije, uklju�u-ju�i i onu vanjsku, tj. Internacio-nalizaciju, ne samo u evropskom ve� i arapsko-muslimanskom kon-tekstu. Uz tu �injenicu treba pod-sjetiti da koliko je pitanje Sandžaka intenzivirano na verbalno-politi�-kom (pa i vjerskom) planu, dale-ko više je taj problem prisutan na prakti�no-politi�kom planu, jed-nostavnije re�eno na planu sva-kodnevnog življenja u kome uka-zivanje policije i prijetnji represi-jama postaje gotovo svakodnevni-ca, kao da se živi u doba najcrnjeg Miloševi�evog režima. Doga�aji na Hadžetu, pokušaj oduzimanja zgrade Islamskog fakulteta, po-kušaj falsifikovanja izbora za Boš-

nja�ko nacionalno vije�e, pokušaj onemogu�ivanja rada Internacio-nalnog univerziteta (a da i ne go-vorimo o nešto ranijim „eksce-sima“ nakon nasilnog instaliranja druge „islamske zajednice“ i sl.), te ostali bliski susreti sa kordoni-ma do zuba naoružane žandarme-rije, otužna su slika Novog Pazara i njegovih žitelja koji, svedeni na egzistencijalnu bijedu i neimašti-nu, moraju da se, �ak i fizi�ki, bore za ono posljednje što im je ostalo - za ljudsko dostojanstvo i/ili du-hovni integritet. Kako bošnja�ki pozivi Beogradu na dijalog, na raz-govor nisu urodili plodom, a neka-dašnja obe�anja srbijanskih politi�-kih �elnika se pokazala kao „ludom

radova-nje“, to se u Sandžaku, a posebno u san-dža�koj dijaspo-ri, koja je, kako se tvrdi, tri puta brojnija od San-džaklija u zavi�a-ju, sve više formira i u�vrš�uje svijest kako je jedini izlaz iz te tegobne situaci-je i jedina vrsta kakve- t a -kve zaštite osnovnih ljudskih prava autonomija Sandžaka na principu evropskih regija. Autonomija koja, treba li podsjetiti, ima i svoje po-vijesno utemeljenje (20.11.1943.) koja �e se, ako ništa drugo ne po-mogne, pored ostalog, nastojati realiziovti i me�unarodnim „priti-skom“, pod kojim, kako je re�eno, srbijanska vlada najefikasnije funk-cioniše. Dakle, mirnim putem.

Ono što je u svemu tome ne-obi�no, a što je presedan za da-našnje vrijeme, jeste �injenica da ovi procesi ne dolaze kao rezultat djelovanja politi�ara, predstavnika Sandžaka u tamošnjoj srbijanskoj vladi (naprotiv, oni su, po mnogo �emu sude�i, glavna smetnja), ve� od Islamske zajednice, iz koje se opet izdvaja jedna li�nost koja stoji na njenom �elu, ali i na �elu svih tih inicijativa i procesa, a to je muftija Muamer-ef. Zukorli�. Pa iako mu se, u nedostatku pravih argumena-

ta, prebacuje miješanje vjere i poli-tike, on to lakonski odbacuje tvrd-njom da je bitno ono što napa�eni i oja�eni narod želi, a to je promje-na njegovog kako egzistencijalnog, tako i kulturnog i duhovnog sta-nja, što je, nesumnjivo, i zadatak vjere, odnosno vjerskih predstav-nika. Svojom nesebi�noš�u, elo-kvencijom i mudroš�u, a nadasve visprenoš�u, hrabroš�u i istinskim angažmanom, muftija Zukorli� iz dana u dan izrasta u �ovjeka sa vi-zijom, istinskog narodnog vo�u i predstavnika koji umije formulisa-ti njihove najbitnije interese, sve sa jasnom konotacijom: sve za obraz, vjeru i dostojanstvo, a obraz, vjeru i dostojanstvo ni za šta! Pa iako mu se (njemu i njegovim saradnicima) na svaki na�in nastoji onemogu�i-ti javno djelovanje i prezentiranje istine o Sandžaku i Bošnjacima u njemu, posebno kada se radi o na-

stupima u medijima, na jav-noj sceni, njegova sada

ve� nesumnjiva ha-rizma vješto pro-

bija te brane i oklope, nala-ze�i ne samo prostor ve� i ugledne sabe-

sjednike, kako u inozemstvu tako (normalno drasti�-

no manje) i u Srbiji (Liberalna partija �edomi-

ra Jovanovi�a, mnogi ambasa-dori, neke nevladine organizacije i dr.) tako da je nesumnjivo da �e Srbija, htjela ne htjela, ako misli i�i u bilo kakve evro-atlanske inte-gracije, morati prvo srediti stanje u svojoj ku�i. Koje je, sa ovakvom politikom koja se danas vodi, sve gore i gore. Tako, �ini se, ima pret-postavki da nam se ponovi povi-jesna situacija ili povijesni feno-men kada su neke naše muftije bile istinski narodni tribuni i predvod-nici ne samo u odbrani vjere, ve� i u odbrani naroda i zemlje, samo, u ovom slu�aju, mirnim putem, putem diplomatije i dijaloga. To tim prije što se, osobito u po-sljednje vrijeme, na najeklatantniji na�in pokazala (i pokazuje) moral-na bijeda politike i politi�ara, koji umjesto da zastupaju i brane inte-rese onih koji su ih izabrali, uglav-nom zastupaju svoje li�ne interese i služe kao paravan ili maskota dr-žavi da može uvijek prstom poka-zati na njih (šta ho�ete: imate dva bošnja�ka predstavnika!)

Treba re�i i to da na adresu Islamske zajednice u Srbiji, pa i samog Muftije, sve više dolaze oz-

biljni prijedlozi da, zbog specifi�ne situacije u kojoj se nalazi, a da mu ona ne bi bila ni formalna smetnja, muftija Zukorli� svoju ahmediju zamijeni kapom, tj. da svoju pozi-ciju u Islamskoj zajednici prepusti nekom od svojih najbližih sarad-nika, a da on nastavi, formiranjem politi�ke stranke, politi�ko djelo-vanje. Ovakav prijedlog se obrazla-že �injenicom da je muftija Zukor-li� u�inio sve što je prakti�no mo-gu�e da se uradi na vjerskom planu i konsolidaciji Islamske zajednice (pokrenute su sve muslimanske in-stitucije, od obdaništa, preko Me-drese do Fakulteta, odnosno Uni-verziteta, a da se ne govori o dru-gim redovnim aktivnostima Islam-ske zajednice), te da sada, kada je Sandžak u situaciji da nema politi-�ara koji se mogu (i ho�e) hrvati sa postoje�om srbijanskom vlaš�u, a koji uživaju povjerenje naroda, da tu funkciju preuzme (do)sadašnji muftija, koji o�ito umije, može i zna i politi�ki promišljati i djelo-vati i, što je posebno važno, koji se boji jedino Allaha dž.š. Narav-no, to bi bio svojevrsni presedan (i rizik) u našoj i islamskoj i poli-ti�koj povijesti, ali - nužda zakon mijenja.

Šta �e se sve dešavati u nared-nom periodu - vidjet �emo, ali ako je nekome stalo do mišljenja autora ovog teksta, ni on nije protiv takve inicijative o kojoj svakako treba dobro promisliti.

Ono što je, me�utim, izvjesno i što je generalno važno moglo bi se kazati jednom re�enicom: nije bitno da li �e biti kapa ili ahmedija (obje su potrebne Sandžaku), San-džaku je najpotrebnija glava!

P.S. Za ilustraciju stanja u San-džaku donosimo samo nazive osnovnih škola u Novom Paza-ru u kome Bošnjaci �ine 87% sta-novništva: Rifat Burdžovi� Tršo, Jovan Jovanovi� Zmaj, Stefan Ne-manja, �ura Jakši�, Vuk Karadži�, Desanka Maksimovi�, Aleksandar Stojanovi� Leso, Rastko Nema-nji�, Bratstvo, Jošanica, Selakovac, a sli�na ili još gora je situacija i u nekim drugim gradovima. Kako sa školama tako i sa nazivima ulica. Džemail Suljevi� u pomenutoj tv-emisiji na „Pinku“ napomenu da u jednoj Sjenici, u kojoj je više od 85% bošnja�kog stanovništva, od stotinjak ulica samo dvije nose imena Bošnjaka! Doduše, sli�na si-tuacija je i u manjem bh entitetu (RS), ali to je ve� druga pri�a!

Preporod.com

BROJ 206/XV 15

Došla je Nova godina po Isau a.s., tako da se po starom krš�anskom obi�aju želi drugima ono što želiš i sebi (!). Sa posljednje hutbe sandža�kih džamija u staroj godini �ulo se jasno objaš-njenje da je Deda Mraz za-pravo krš�anski svetac i da je nama muslimanima haram da vjerujemo u njega ili da slavimo tu Novu godinu. No, ipak se poželjela poko-ja želja. Trideset prvog de-cembra je grad Novi Pazar poželio puno želja. Kada se one ve� po�ele ostvariva-ti. Tako nama na Gradskom trgu eto i klizališta. Kliza se i veliko i malo, kliza se i staro i mlado. Klizi i onaj što ne umije. Dok se našoj sandža�koj raji �ini da jedi-no ne klizaju oni koji su tre-bali davno da skliznu.

Preplavljena politi�ka scena obe�anjima za bolje sutra. Iz prijestolnice se po zemlji Srbiji šire glasine kako �emo ove godine ži-vjeti bolje, jer �e da srežu Vladu i smanje troškove, tako što �e smanjiti broj

(neposlušnih) ministarsta-va, a „rupe“ u budžetu po-puniti prodajom javnih pre-duze�a. Šuškalo se naveli-ko da �e se od Nove godi-ne promijeniti sastav Vlade Republike Srbije. Kao po obi�aju, ispitivanje javnog mnjenja bacanjem koske u vazduh urodilo je plodom. Narod taman pomisli da �e se politi�ari promijeniti na bolje... Svejedno, ovaj srbi-janski dežavu recept nama prepisuju i „naša dva dokto-ra“, od kojih je jedan obe�ao da �e da se pokaje za grije-he paralelne „islamske za-jednice“, dok je drugi, isto tako, obe�ao isplate radni-ka „Vojina Popovi�a“ i TK „Raške“! Nadamo se da sva ta silna obe�anja ne�e izvje-triti do sljede�eg prolje�a i novih izbora, kada ko pre-živi – pri�at �e. Ali od skra-�enja (Vlade) nema ništa. Bolje �ekati da dijete pora-ste, nego mu skratiti noga-vice, pa da mu idu�e godi-ne pantalone budu kratke. Tako mi Bošnjaci živimo, ne godinama, ve� decenijama...

Još kažu da „naša retori-ka“ tjera investitore iz San-džaka. Ma, ja se cio naje-žim kad samo pomislim na gužvu „investitora“ po �ar-šiji. Nagurali investitora ovi beogradski vazali, doveli ih „sve“ ovdje u Sandžak, tako da je sasvim normalno da ih malo razgušimo, da ih razri-jedimo.

A ne vidiš Bošnjo da su jedini, a Boga mi i najsigur-niji, investitori za nas San-džaklije samo ovi naši što do�u „iz Njema�ke“! Nema drugih investitora za nas osim nas samih. Bogme, ako sami sebi ne pomognemo i ne promijenimo se, ni Allah Dragi ne�e htjeti da nam po-mogne!

Iako je haram, �ekamo da nam Deda Mraz i dalje kroji kapu, ho�u re�i, da nam neki sijedi „prešjednik“ daje na-sihate perorezom. O�ito se vidi da je njegov pero-rez pretup da bi mogao da „sreže“ višak ministara, iako bi valjalo da ima neki oštar ministrorez.

Ne samo Deda Mrazu u Beogradu, nego i nama ovamo u Sandžaku treba mi-nistrorez. Od ukupno se-damdeset pet politi�kih stranaka, osam je registro-vano u Novom Pazaru. Dok je, da se prisjetimo, Boš-njaka po zadnjem popisu u ovoj državi cijelih 1,82%. Ali zato imamo ministara, mašallah.

Moj Bošnja�e, probudi se. Ne znam kako se tebi svi�a ovdje u Sandžaku? Ali ja znam da meni nema ljep-šeg mjesta od ove moje �ar-šije. Ne bi ti se ja mogao zamijeniti nizašta na dunja. Zato valja �istiti svoju avliju. Svako da po�isti ispred svoje ku�e. Pa kada do�u musa-firi, pa makar bili i iz Beo-grada, da vide kako je kod nas lijepo. Bit �e im krivo. Ne smije tu�in da primijeti kako se bra�a sva�aju. To je sramota! Znamo mi da brat brata dovede do jame, a u jamu ga ne baca. No, tu�in kada vidi da mi jedno dru-gom o�i vadimo, jedva �eka da nas izvede iz voza u Štrp-cima i da nas spakuje u auto-bus za Srebrenicu.

Ja Rabbi!...

Kažu da „naša retorika“ tjera investitore iz Sandžaka. Ma, ja se cio naježim kad samo pomislim na gužvu „investitora“ po �aršiji. Nagurali investitora ovi beogradski vazali, doveli ih „sve“ ovdje u Sandžak, tako da je sasvim normalno da ih malo razgušimo, da ih razrijedimo. A ne vidiš Bošnjo da su jedini, a Boga mi i najsigurniji, investitori za nas Sandžaklije samo ovi naši što do�u „iz Njema�ke“! Nema drugih investitora za nas osim nas samih. Bogme, ako sami sebi ne pomognemo i ne promijenimo se, ni Allah Dragi ne�e htjeti da nam pomogne!

Deda Mrazov ministrorez

N A Š A D V A D O K T O R A

AN

AL

IZE

ENES KORA�

INFO TABLICE SA OCILIMA

Po�inje izdavanje novih tablica i voza�kih dozvola U policijskim stanicama širom Srbije

danas po�inje izdavanje novih tablica za vozila i voza�kih dozvola, potvr�eno je Pressu u MUP-u. Procedura �e biti ista kao do sada, a novina su registarske naljepnice i cijena – dvije dozvole, voza�ka i saobra-�ajna, i nove tablice koštat �e oko 4.400 dinara.

Sve policijske stanice i uprave koje smo pozvali potvrdile su nam da su dobile nove voza�ke i saobra�ajne dozvole i registarske tablice, koje bi od danas trebalo da izdaju voza�ima.

„Registarske tablice važit �e sedam go-dina i njihova cijena je 2.000 dinara, a nove voza�ke i saobra�ajne dozvole koštat �e 1.200 i 800 dinara“, rekao je ministar poli-cije Ivica Da�i� i dodao da �e voza�ke do-zvole važiti deset, a saobra�ajne sedam go-dina.

Prilikom redovne godišnje registracije, voza�i �e dobijati naljepnice koje �e stav-ljati na staklo automobila, što �e ih koštati dodatnih 400 dinara.

Nove voza�ke i saobra�ajne dozvole bit �e od plastike, kao nove li�ne karte, zbog �ega se registracija više ne�e upisivati u do-zvolu ve� �e za to služiti naljepnice, koje �e se lijepiti sa unutrašnje strane šofer-šajbne. Uvodi se i nova kategorizacija, pa �e kod kamiona postojati kategorija C-1 za one do 7,5 tona i C za teže. Kategori-ja D-1 se uvodi za minibuse, to jest vozila do 16 mjesta za sjedenje, dok �e D biti za ve�e autobuse.

Iz pres-službe MUP-a navode da �e voza�i dokumenta dobijati kao i do sada, kako im dolazi vrijeme za registraciju i da ne�e biti nikakvog zakazivanja.

Ukinut obavezni vojni rok u Srbiji

Stupanjem na snagu zakona koji je u Parlamentu Srbije odobren prije tri mjese-ca, u ovoj zemlji je ukinut obavezni vojni rok.

Ministarstvo odbrane, koje je dalo izja-vu u vezi zakona koji je na snagu stupio 1. januara 2011. godine, saopštilo je da �e Srbija od sada posjedovati profesionalnu vojsku.

U vijestima koje su objavljene u srbi-janskoj štampi tvrdi se da �e profesionalna vojska oslabiti odbrambeni sistem Srbije.

Ministar odbrane Srbije Dragan Šuta-novac je demantovao ove tvrdnje, a Boris Tadi� je kazao da je ukidanjem obaveznog vojnog roka ukinuta još jedna barijera na putu �lanstva u EU.

IZVORI : PRESSONLINE.RS, TRTBOSANSKI.COM

16 15. JANUAR 2011.A

NA

LIZ

E Dželati oslobo�eni - žrtve Bošnjaci poniženi

PROF. DR. ŠEFKET KRCI�

S K A N D A L O Z N A P R E S U D A V I Š E G S U D A U B I J E L O M P O L J U Z A S L U � A J „ B U K O V I C A “

Više od dvije deceni-je pratim zbivanja u plje-valjskom kraju, poseb-no u Bukovici, kada sam tokom 1991-95. obilazio sa ekipom Nezavisne revije „Sandžak“ etni�ki o�iš�e-no podru�je. Pritom, nai-lazili smo na kosture neu-kopanih ljudi, kao i leševe pasa, koji su ostali i uginu-li na lancu. To se rije�ima ne može do�arati. Zvani�-na vlast SR Jugoslavije, Sr-bije i Crne Gore sprovodi-la je nevi�eni genocid, ne samo u Bosni i Hercegovi-ni, ve� i u Sandžaku. Na taj na�in, samim podsje�anjem na te teške dane hvata me, sartrovski re�eno, nevi�ena mu�nina.

�udo je zaborav! Cr-nogorska vlast je za potre-be o�uvanja svog diktator-skog, bolje re�i fašisti�kog režima, naru�ila podizanje optužnice za slu�aj istre-bljenja Bošnjaka iz Buko-vice, samo da bi još jed-nom obmanuli Bošnjake i dobili izbore. Ali, zaborav sje�anja �ini svoje. S druge strane, otvara mogu�nost nalaženja „podobnih svje-doka“, koji se, bez obzira što su im �lanovi porodice ubijeni ili protjerani, više ni�ega ne sje�aju, ili pak u novim okolnostima, po ne-�ijem nagovoru, mijenjaju iskaz. Imamo saznanja da su dvije delegacije iz Crne Gore, režimski orijentisa-ne iz redova Bošnja�ke i Socijaldemokratske partije, pregovarale sa odre�enim klikama i krugovima mo�i u Sarajevu, kako da ubije-di svjedoke Bukovice, koji žive danas u Sarajevu, da odustanu od ranijih izjava, zbog navodnog uspostav-ljanja mira i dobijanja sta-tusa kandidata Crne Gore za ulazak u �lanstvo Evrop-ske Unije. (Detalje takvih pregovora nastojat �emo da objelodanimo u nekom na-rednom prilogu). Da kre-nemo redom, kako je izre-�ena ta mu�na i tužna pre-suda.

Specijalno vije�e sudija na �elu sa sudijom Šefkijom �eševi�em u Višem sudu u Bijelom Polju, navodno, zbog nedostatka dokaza, oslobodilo je optužbe za

zlo�ine u Bukovici bivše pripadnike Vojske Jugosla-vije, bra�u Radmila (43) i Radišu (36) D. �ukovi�a, Slobodana �. Cvetkovi�a (37), Milorada B. Brkovi-�a (37), �or�ia S. Gogi�a (43), te pripadnike Centra bezbjednosti u Pljevljima Slavišu �. Svrkotu (44) i Radomana T. Šibari�a (47).

Njih su teretili da su u vrijeme rata u Bosni i Her-cegovini, krše�i pravila me-�unarodnog prava, tokom 1992. i 1993. godine, prema civilnom stanovništvu na

podru�ju Mjesne zajednice Bukovica, u okviru šireg i sistematskog napada protiv civilnog stanovništva boš-nja�ko-muslimanske naci-onalnosti, nehumano po-stupali prema gra�anima te nacionalnosti.

Navodi se u optužnici da su ih zlostavljali, prou-zrokuju�i im teške patnje, ugrožavaju�i im zdravlje i tjelesni integritet, te pri-mjenjuju�i mjere zastraši-vanja, stvarali psihozu za prinudno iseljavanje iz sela koja gravitiraju Bukovici

(37 sela i zaseoka), usljed �ega je i došlo do iseljava-nja bošnja�kog stanovniš-tva.

Prema podacima Udru-ženja prognanih Bukovi�a-na, u periodu 1992-1995. godine u tom kraju ubije-no je 6 osoba, 11 je oteto, a 70-tak podvrgnuto fizi�-koj torturi. Zapaljeno je, izme�u ostalog, najmanje osam ku�a, džamija u selu Plansko, dok je 90 poro-dica, sa oko 270 �lanova, protjerano i uglavnom sva doma�instva oplja�kana. U

biti, ovo je samo paušal-no zapažanje tužioca, ali broj ubijenih i prognanih je mnogo ve�i. To i budu�i popis ne može registrova-ti, jer je u Bukovici na sto-tine ku�a danas zatvoreno. Dakle, nema ko da svjedo�i i da kaže pravu istinu gdje je ko ubijen i gdje je tko prognan. Ljude koji su spa-sili živu glavu i živote svo-jih porodica u inozemstvu teško je registrovati, a one malobrojne koji su uto�ište našli u Sarajevu danas aku-telna vlast, uz pre�utan do-

Apsurd crnogorskog sudstva na kraju prve dekade 21. stolje�a. Viši sud u Bijelom Polju je uo�i Nove 2011. godine, ta�nije 31. decembra 2010. u 15 sati, saopštio pre-sudu za slu�aj „Bukovica“, kojom je izre�ena osloba�aju�a presuda sedmorici bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i policije za ubistva, zlo�in protiv �ovje�nosti, proganjanje i egzodus Bošnjaka iz trideset sela, oblast Bukovice kraj Pljevalja. Sve je završeno kako su planirali bivši premijer �ukanovi�, bivši predsjednik Republike Bulatovi� i izvršitelj Veselin Veljovi�, nekadašnji na�elnik MUP-a Pljevalja, a sada direktor Policije Crne Gore. Sudsko šesto�lanovo vije�e, na �elu sa Šefkijom �eševi�em, izreklo je presudu 21. decembra, a suprotno zakonu, saopštilo je deset dana kasnije, samo da bi se �itav slu�aj zataškao i informacija u�inila bajatom, jer za Novu godinu novine nisu izlazile tri dana, sve sa ciljem da se omalovaže žrtve, a zaštite zlo�inci. Na taj na�in, u današoj Crnoj Gori, koja kuca na evropska vrata, psi lutalice imaju ve�a prava nego Bošnjaci. Ako se i desi da pas lutalica bude ubijen, može neovlaš�eni šinter bizi izveden pred sudiju za prekršaje, a onaj koji ubije i zlostavlja Bošnjaka može biti samo nagra�en! Nažalost, ve�ina Bošnjaka u Južnom Sandžaku i Crnoj Gori ovih �injenica nisu svjesni, i dalje daju svoj glas katilu, pa je

džais dati takvima ruku, jer su izgibili svako sje�anje na zlo�in.

BROJ 206/XV 17

govor BiH, zloupotreblja-va, sa ciljem da mijenjaju svoje izjave u svjedo�enju.

Na osnovu svih izve-denih dokaza u višemje-se�nom sudskom procesu, predloženih optužnicom i saslušanjem ošte�enih i drugih svjedoka, nema do-kaza, prema ovom Sudu, koji bi potkrijepili tezu da su okrivljeni svojim rad-njama izvršili krivi�na djela stavljena im na teret, kazao je predsjednik Vije�a, doda-ju�i da je predmetno krivi�-no djelo u našem zakoniku poznato od 2003. godine.

Rije� je, kako je obja-snio sudija �eševi�, uglav-nom o tri datuma koji se vezuju za 1992. i 1995. go-dinu, a predmet su optuž-nice.

Tako�e, ni Jakub Dur-gut, kao autor knjige „Bu-kovica“, tokom svjedo�e-nja nije potkrijepio navo-de koji bi ukazivali na iz-vršenje predmetnog djela, naveo je �eševi�, dodaju�i da gotovo nijedan mješta-nin, �ak ni ošte�eni, nije loše govorio o optuženima.

Veoma smo iznena�eni kako je u sudskom izvješta-ju predstavljeno svjedo�e-nje autora Jakuba Durguta, koji se mnogim medijima javljao svojim prilozima iz pljevaljskog kraja, posebno iz lokaliteta Bukovice.

Objavljivanje osloba�a-ju�e presude i ukidanje pri-tvora optuženima u kojem su se nalazili od 21. aprila prošle godine, ve�ina pri-sutnih u sudnici propratila je aplauzom, iako prethod-no upozoreni da ne ispo-ljavaju rekacije tokom sa-opštavanja odluke. Me�u-tim, Sud je dozvolio da se oni ponašaju kao na mitin-gu, što je još jedna sramna mrlja za crnogorsko sud-stvo, koje je pod politi�kim patronatom profašisti�kih politi�kih grupacija DPS-a i SDP-a.

Interesantno je napo-menuti, kada sam izlazio pognute glave iz velike sud-ske sale, prišao mi je jedan od sudija ovog sramnog vi-je�a i rekao mi doslovno: „Nemojte da Vas �udi ova presuda. I mene su za�u-dile preina�ene izjave svje-doka! Posebno je mijenjao iskaz publicista Jakub Dur-gut, koji je, štaviše, rekao da su mu drugi pisali knjigu o Bukovici!“ Ništa nisam odgovorio na izjavu �lana sudskog vije�a, ali sam po-mislio da �u dobiti prili-ku da to svjedo�enje pre-ispitam. Sramno je, ako je istina, da jedno autor piše u novinama i u knjizi, a drugo govori pred sudom. Na taj na�in dao je sam po-voda da bude procesuiran.

Kako saznajemo, zamje-nik specijalnog tužioca, za-stupnik optužnice Milo-sav Veli�kovi�, podnijet �e žalbu na presudu, dok je jedan od branitelja okrivlje-nih, advokat Miladin Joksi-movi�, kratko prokomenti-rao da je ovakav ishod bio o�ekivan. Naravno, dodao je advokat i pisac Joksimo-vi�, da su za takvu presudu krivi sami Bošnjaci, sa koji-ma se aktuelne crnogorske vlasti igraju kao ma�ke sa miševima.

Advokat Savo Popovi�, koji je pojedine Bukov�ane Bošnjake zastupao u par-nicama pred podgori�kim Osnovnim sudom i sporo-vima za nadoknadu štete, kaže da nije iznena�en is-hodom su�enja, ali da je ipak donekle šokiran jer su u pitanju veoma teški zlo-�ini, preko kojih se, kako tvrdi, olako prešlo.

„Klju�ni i kompetentni svjedoci su svjedo�ili da u periodu s po�etka 90-tih na podru�ju Pljevalja i Bu-kovice vlast prakti�no nije funkcionisala i da je morao biti održan sastanak kojem su prisustvovali tadašnji

predjsednik SR Jugoslavni-je Dobrica �osi�, predsjed-nik Crne Gore Momir Bu-latovi�, ministar unutraš-njih poslova, te druge rele-vantne osobe. To dokazu-je da su tadašnje prilike u tom podru�ju bile izuzetno teške, posebno za pripad-nike bošnja�ke etni�ke za-jednice, koji su zastrašiva-ni, ubijani, nanošene su im teške tjelesne povrede, oti-mani su i proganjani na na-cionalnoj i etni�koj osno-vi“, naveo je Popovi�.

Bošnjaci Bukovice - kolatarelna šteta

Interesantna su neka ri-jetka javna zapažanja koja smo u novogodišnjoj in-formativnoj blokadi uo�i-li. Naime, predsjednik UO NVO „Behar“ prof. Rifat Veskovi� tvrdi da je oslo-ba�aju�a presuda za sedam bivših vojnika i policajaca optuženih za ratni zlo�in nad Bošnjacima u Bukovici po�etkom devedesetih sra-mna „u duhu tekovina sud-stva u Crnoj Gori“.

Da bi sakrili bruku, pre-suda je saopštena nekoli-ko sati prije novogodišnjih praznika, kada je medijska pažnja okrenuta na druge teme. Poslije farse oko hap-šenja optuženih, koje je bilo uslovljeno predizbor-nim kalkulacijama vladaju-�e koalicije prema Bošnja-cima-Muslimanima, nakon osam mjeseci proces je za-vršen, a svi optuženi oslo-bo�eni optužbe za ratne zlo�ine, ubistva i etni�ko �iš�enje, navodi se u reago-vanju te NVO.

Sud je, tvrdi on, „vo-lšebno konstatovao, pr-venstveno se pozivaju�i na izjavu svjedoka, tadašnjeg komandira policije u Pljev-ljima Veselina Veljovi�a, da su se tamo stvari dešavale u

skladu sa odlukama i ovla-š�enjima vojnih i policij-skih organa, dakle držav-nih organa, da nema poje-dina�ne odgovornosti i da niko ne snosi odgovornost za osam ubijenih civila boš-nja�ke nacionalnosti, za et-ni�ko �iš�enje i sva zbiva-nja u Bukovici.“

Iz državnog budžeta, od narodnih para, bit �e ispla�ena sredstva sedmo-rici optuženih koji su osam mjeseci proveli u istraž-nom zatvoru. Ra�un �e pla-titi nedužni narod, a Boš-njaci–Muslimani su opet kolateralna šteta, poru�io je Veskovi�.

„Kakav je to sud i prav-da? Ne mogu da živim, ali ni da umrem. Više ni �ovjek nisam. Oštetili su mi srce, bubrege, plu�a... Neka oni osloba�aju koga ho�e, samo neka mi plate lije�enje zbog prebijanja koje sam preživio. Sram ih bilo! Šta su od mene uradi-li“, prokomentirao je pre-sudu bjelopoljskog Višeg suda Šaban Rizvanovi�, ra-seljeni Bukov�anin, koji godinama živi u Sarajevu.

U martu prošle godi-ne podgori�ki Osnovni sud presudio je da je Crna Gora dužna da plati Rizvanovi-�u i njegovoj supruzi Arifi po 10.000 eura zbog fizi�-kih i duševnih bolova koje su pretrpjeli tokom 1992. godine.

On taj novac, kako je u telefonskom razgovoru iz Sarajeva rekao, još nije primio, a kao komentar na osloba�aju�u presudu op-tuženima za zlo�ine u Bu-kovici on je samo više puta ponavljao: „Sram ih bilo.“

Napominjemo, pred su-dovima u toku je više od 20-tak procesa po tužba-ma Bukov�ana za nakna-du štete. Pored presude za obešte�enja Rizvanovi�a, donijete su još dvije prema kojima �e država morati da

plati naknadu nematerijal-ne štete Osmanu Ramovi-�u i Himzu Stovraku.

Da bi se šire mogao istražiti kompletan slu�aj Bukovice, potrebno je da se u ovaj posao uklju�i In-stitut za istraživanje rat-nih zlo�ina Univerziteta u Sarajevu, jer kršenje ljud-skih prava nad Bošnjacima u Sandžaku i Crnoj Gori i Srbiji vlasti ove dvije zemlje stavljaju pod tepih.

Umjesto zaklju�ka

Narod bi za ovakvo vo-�elje sudskog procesa o slu�aju Bukovica kratko rekao: „Pojeo vuk magar-ca!“ U optužnom aktu se navodilo, da podsjetimo, da su optuženi zlostavljali i mu�ili bošnja�ko stanov-ništvo, prouzrokuju�i im teške patnje, ugrožavaju�i zdravlje i tjelesni integri-tet, te da su primjenjuju�e mjere zastrašivanja stvarali psihozu za prunodno ise-ljavanje iz sela koja graviti-raju Bukovici, usljed �ega je došlo i do masovne migra-cije bošnja�ko-musliman-skog stanovništva iz ove regije.

Da se ovaj zlo�in i istre-bljenje nedužnih civila do-godio u najmnogoljudski-joj zemlji Kini, osjetilo bi se, a ne što se to desilo u regiji Sandžak, u reonu Bukovica, kraj Pljevalja u Crnoj Gori, koja ima oko 600 hiljada stanovnika. Ali, Bošnjaci su postali, kako rekoše naši sagovornici, kolataralna šteta! Za njiho-vu smrt i proganjanje niko nije odgovoran, jer svi koji se optužuju bivaju oslobo-�eni, kao što je u ovom slu-�aju, bez relevantnog do-kaza. Naravno, i ovo su�e-nje je montirani proces. S druge strane, žrtve koje su se sklonile u Sarajevu vlasti Crne Gore neprestno pozi-vaju uo�i izbora, kako bi ih na taj na�in strogo kontro-lisali i držali u neizvjesno-sti, da se ne vrate na svoja rodna ognjišta u Bukovicu.

Kada smo izašli iz sud-nice bio je gusti mrak u još mra�noj Crnoj Gori, gdje se sprovodi teror nad ne-dužnim Bošnjacima, kako van suda, tako i u suduovi-ma ove nedemokratske ze-mlje.

Šta �e Viši sud napisa-ti u oficijelnoj presudi tek �e se znati, najdalje za dva mjeseca, koliko poslušnim sudijama zakon za ovakvo flagrantno kršenje ljudskih prava i sloboda omogu�ava.

Autor je redovni profesor na

Internacionalnom univerzitetu u

Novom Pazaru

ZLO�INCI OSLOBO�ENI KRIV ICE

18 15. JANUAR 2011.A

NA

LIZ

E Limska dolina - sandža�ka Srebrenica

RIFAT HODOVI�

Z A M J E S E C D A N A U B I J E N O J E 9 2 0 0 M U S L I M A N A

Dana 05.01.2011. godi-ne navršava se 68 godina od genocida nad muslimanima Bosne i Sandžaka, izvršen u toku Drugog svjetskog rata od strane vojske Kraljevine Jugoslavije. O tom genoci-du se nije smelo govoriti, o njemu se šutjelo, a ta šutnja je dovela do drugog geno-cida - Srebrenice i ponovo Bosne i Sandžaka. Narod koji ne prou�ava svoju hi-storiju osu�en je na njeno ponavljanje. Danas sa ove vremenske distance znamo koji je to biro projektovao genocid nad muslimanima, znamo i arhitekte, samo se izvo�a�i radova smjenja-ju, u zavisnosti od godina starosti. Tamo gdje je stao Avro Cemovi� nastavio je Pavle Djuriši�, gdje je stao Pavle Djuriši� nastavio je Ratko Mladi�. O sandža�-koj Srebrenici se ne govo-ri, o njoj se šutjelo, o njoj se šuti, o njoj se šapatom govori, da nam se ne na-ljute �etni�ki vojvode, koji su predsjednici parlamen-tarnih stranaka u Skupšti-ni Republike Srbije, a jedan od njih dvojice nalazi se u Hagu gdje mu se sudi za genocid i ratni zlo�in. Ili �e nam se naljutiti po-slanici Skupštine Republi-ke Srbije, koji ih proglasi-še borcima, junacima i he-rojima, te doniješe zakon o borcima kojima legalizo-vaše genocid nad muslima-nima u Drugom svjetskom ratu. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o pravi-ma boraca, vojnih invalida i �lanova njihovih porodi-ca Skupština Srbije dono-si dana 21.12.2004. godine na sedmoj sjednici drugog zasjedanja. Ovim zakonom Skupština Republike Srbije je i de jure i de fakto pri-znala državotvorni proje-kat Velike Srbije, koji se sprovodi u kontinuitetu. A možda �e nam se naljutiti i predsjednik države g. Boris Tadi� jer on tvrdi da se radi o borcima koji su se borili za nacionalnu stvar, te uka-zom pusti u opticaj Zakon o borcima Kraljevine Jugo-slavije 24.12.2004. godine.

Sandža�ka Srebrenica je Limska dolina gdje je od strane boraca Skupštine

Republike Srbije za mjesec dana ubijeno 9.200 musli-mana. Jedini grijeh su imali što su muslimani. U San-džaku je za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno iz-me�u 30.000 i 35.000 mu-slimana, mirnih stanovnika.

Danas Bošnjaci Sandža-ka tragaju za masovnim grobnicama pobijenih su-narodnika od strane voj-ske Kraljevine Jugoslavije, to jest od boraca Skupštine Republike Srbije, kako bi i Sandžak dobio svoje Poto-�are, kako bi bil dostojno sahranjeni.

Ovaj stravi�an genocid je proistekao iz projekta Srpskog kulturnog kluba, �iji su �lanovi bili akade-mik prof. dr. Vasa �ubrilo-vi�, Dragiša Vasi�, Dimitri-je Ljoti�, Dr. Stevan Molje-vi�, koji je bio �etni�ki ide-olog i tvorac projekta Ho-mogena Velika Srbija, što je poslužio kao osnova za pi-sanje �etni�kog programa, kojeg je napisao niko drugi do vojni ministar i ujed-

no komadant Vojske Kra-ljevine Jugoslavije Drago-ljub Draža Mihajlovi� sep-tembra mjeseca 1941. godi-ne. U projektu se, izme�u ostalog, navodi kako treba:

a) riješiti pitanje musli-mana u Jugosaviji, kao i granice unutar zemlje,

b) ome�iti de fakto srp-ske zemlje i u�initi da u njima ostane samo srpski živalj,

c) posebno imati u vidu brzo i radikalno �iš�enje gradova i njihovo popunja-vanje svježim srpskim ele-mentom,

d) izraditi plan za �iš�e-nje ili pomjeranje seoskog stanovništva sa ciljem ho-mogenosti srpske državne zajednice,

e) u srpskoj jedinici kao naro�ito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogu�nosti riješiti ga u ovoj fazi.

Stav �etni�kog pokreta Draže Mihajlovi�a prema muslimanima bio je da ih treba sistematski fizi�-

ki uništavati u toku rata, a one koji ne budu uni-šteni iseleti u Tursku i na njihovu teritoriju naseli-ti srpsko stanovništvo. U ostvarivanju plana o uniš-tenju muslimana �etni�ki pokret Draže Mihajlovi�a je decembra 1941. i avgu-sta 1942. god. na podru�ju Fo�e i po�etkom 1943. go-dine na teritoriji Sandžaka izvršio genocid nad musli-manima. U svojoj bilješci Draža Mihajlovi� je napi-sao: „Na dan ustanka oni �e svi biti pokrenuti sa svo-jih naselja, a što niko ne�e mo�i sprije�iti. U datom momentu svi muslimani ima da budu pokrenuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliže hrvatskim oblastima - tamo, glavno je da svi budu pokrenuti. Potrebno je još sada da se pripremi iselja-vanje za Tursku ili ma gdje van naše teritorije.“

Po sa�injenom progra-mu pristupilo se njegovoj realizaciji na taj na�in što je data instrukcija od stra-

ne vojnog ministra i ko-madanta Vojske Kraljevine Jugoslavije 20.12.1941. go-dine, komadantu �etni�kih odreda u Crnoj Gori i ko-madantu Limskih �etni�kih odreda o organizaciji, cilje-vima i upotrebi �etni�kih odreda.

Komanda �etni�kih odreda Jugoslovenske voj-ske, Gorski štab, stro-go povjerljivo, br. 370 od 20.12.1941. godine. Polo-žaj, �eneralštabnom majo-ru g. �or�u Lasi�u i ko-madantu �etni�kih odre-da Jugoslovenske vojske u Crnoj Gori i kapetanu g. Pavlu �uriši�u - komadan-tu Limskih �etni�kih odre-da Jugoslovenske vojske.

Instrukcije su precizno odredile šta i kako treba da se radi sa muslimanima kako bi se postigli nacio-nalni ciljevi, tj. etni�ki �ista Velika Srbija u okviru Kra-ljevine Jugoslavije.

Ciljevi naših odreda jesu:

- Stvoriti Veliku Jugo-

U ostvarivanju plana o uništenju muslimana �etni�ki pokret Draže Mihajlovi�a je decembra 1941. i avgusta 1942. god. na podru�ju Fo�e i po�etkom 1943. godine na teritoriji Sandžaka izvršio genocid nad muslimanima. U svojoj bilješci Draža Mihajlovi� je napisao: „Na dan ustanka oni �e svi biti pokrenuti sa svojih naselja, a što niko ne�e mo�i sprije�iti. U datom momentu svi muslimani ima da budu pokre-nuti sa svojih ognjišta. Oni koji su bliže hrvatskim oblastima - tamo, glavno je da svi budu pokrenuti. Potrebno je još sada da se pripremi iseljavanje za Tursku ili ma gdje

van naše teritorije.“

BROJ 206/XV 19

slaviju i u njoj Veliku Srbi-ju, etni�ki �istu u granica-ma Srbije, C. Gore, Bosne i Hercegovine, Srema, Bana-ta i Ba�ke.

- �iš�enje državne teri-torije od svih narodnih ma-njina i nenacionalnih ele-menata.

- Stvoriti neposredne zajedni�ke granice izme-�u Srbije i C. Gore, kao i Srbije i Slovena�ke �iš�e-njem muslimanskog življa i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa.

- Kazniti sve ustaše i muslimane koji su u tragi�-nim danima nemilosrdno uništavali naš narod.

- U krajevima o�iš�enim od narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata izvr-šiti naseljavanje Crnogor-cima (u obzir dolaze siro-mašne, nacionalno ispravne i poštene porodice).

Dalje se u instrukciji objašnjava na�in upotrebe �etni�kih odreda u datom trenutku u kojoj se kaže:

1. Jednim dijelom snaga dejstvovati iz Doline Lima pravcem Bijelo Polje-Sjeni-ca sa zadatkom o�istiti Pe-šter od muslimanskog i ar-nautskog življa. Ove snage moraju sara�ivati sa odredi-ma Javorskim i Golijskim.

2. Dijelom snaga dej-stvovati pravcem preko �akora ka Metohiji sa za-datkom da se na tom prav-cu o�isti teritorija od Ar-nauta, kao i da se presretnu oni koji �e biti gonjeni iz Pešteri, tj. Sandžaka.

Po dobijenim insturk-cijama pristupilo se reali-zaciji genocidnog projekta o formiranju etni�ki �iste

homogene Velike Srbije u Velikoj Jugoslaviji, koja je bila samo paravan iza kojeg su se srpski nacional-fa-šisti krili. U ranim jutar-njim �asovima 05.01.1943. godine iz Šahovi�a, Srez bjelopoljski, pod koman-dom Pavla �uriši�a, kre-nulo se u napad na Bije-lo Polje i sva sela na tom pravcu bila su spaljena, a civilno stanovništvo poubi-jano. U izvještaju vojnom ministru i ujedno koman-dantu Vojske Kraljevine Ju-goslavije Draži Mihajlovi-�u od 13.01.1943. godine se kaže: „Akcija u Pljevalj-skom, �ajni�kom i Fo�an-skom srezu protiv musli-mana izvršena je. Operacije su izvedene ta�no po nare-�enju i izdatoj zapovijesti . Napad je po�eo u odre�eno vrijeme. Svi komandanti i jedinice izvršile su dobijene zadatke na opšte zadovolj-

stvo. Naši odredi 7. ovog mjeseca u toku no�i ve� su izbili na rijeku Drinu, te su borbe zaklju�no sa tim danom bile uglavnom završene. Zatim je nastalo �iš�enje oslobo�ene teri-torije.“

Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su pot-puno spaljena tako da nije-dan njihov dom nije ostao �itav. Sva imovina je unište-na, sem stoke, žita i sijena.

Za vrijeme operacije se pristupilo potpunom uni-štavanju muslimanskog življa, bez obzira na pol i godine starosti. Žrtve kod muslimana su 1.200 bora-ca i do 8.000 žena, staraca i djece.

Borci Skupštine Repu-blike Srbije osloba�ali su svoju teritoriju od svojih gra�ana, tj. svojih komši-ja muslimana, od kojih je

vidio i u�io Ratko Mladi�, koji je tako�je osloba�ao svoju teritoriju od svojih komšija u Srebrenici.

Za ovakav genocid ne-posredni izvršilac Pavle �uriši� je odlikovan gvoz-denim krstom od strane Firera, tj. Adolfa Hitlera, za uspješno izvršen po-stavljeni zadatak. Svjetske sile su novembra mjeseca 1943. godine, to jest Sta-ljin, Ruzvalt i �er�il, na sa-mitu u Teheranu, donijeli odluku o prestanku sarad-nje i svakog oblika pomo�i Vojsci Kraljevine Jugosla-vije, jer je utvr�eno da ona svo vrijeme rata sara�uje sa fašistima i da je u kolabora-ciji sa fašisti�kom Njema�-kom, odnosno Italijom.

Za Skupštinu Republi-ke Srbije to su borci, jer su se borili za nacionalnu et-ni�ki �istu homogenu Veli-ku Srbiju. U toku Drugog svjetskog rata ujedinili su se sjever i jug, istok i zapad, kapitalisti i komunisti, u borbi protiv fašizma Adol-fa Hitlera, dok je vojni mi-nistar Kraljevine Jugosla-vije sara�ivao sa Abverom (tajna obavještajna služba fašisti�ke Njema�ke). Oni koji su izvršili genocid nad muslimanima u Drugom svjetskom ratu, kao i ratni zlo�in nad svojim sunarod-nicima Srbima, od strane Skupštine Republike Srbi-je dobiše status borca i to zakonom za koji je glasa-lo 176 poslanika Skupštine Republike Srbije, tako da ovaj nacionalisti�ki proje-kat postade i državotvoran. Što su za svijet zlo�inci, za Skupštinu Srbije su borci.

Evropa je proglasila 11. juli za Dan sje�anja na ge-nocid u Srebrnici. Za Skup-štinu Srbije to je zlo�in i jedva je glasalo 126 posla-nika, a kako osuditi i re�i da je genocid kada su se nalazili na istom projek-tu, kojeg su u kontinuitetu sprovodili, jer oni koji su u Drugom svjetskom ratu iz-vršili genocid dobili su sta-tus borca. Kako onda pravi-ti diskriminaciju me�u bor-cima, pa ove koji izvršiše genocid u Srebrenici na-zvati zlo�incima, jer to bi bila veleizdaja nacionalnog interesa.

Danas se jedino u Srbiji podižu spomenici kolobo-racionistima fašisti�ke Nje-ma�ke iz Drugog svjetskog rata, koji su vršili geno-cid nad svojim gra�anima koji pripadaju drugoj naci-ji i drugoj vjeri. Skupština Republike Srbije je jedina skupština u Evropi i svijetu koja vrši reviziju Drugog svjetskog rata, gdje ratni zlo�inci postadoše borci, heroji i junaci.

Želim podsjetiti da je za vrijeme Drugog svjetskog rata poginulo na desetine miliona gra�ana Evrope i svijeta. Oni koji su vršili genocide i koji su bili sa-radnici fašisti�ke Njema�-ke postadoše borci i heroji. Ovakva odluka Skupštine Republike Srbije je u su-protnosti sa Rezolucijom Ujedinjenih Nacija o geno-cidu, kao i sa Rezolucijom o kažnjavanju ratnih zlo-�inaca donijetoj u Postda-unu 25.07.1945. godine o procesuiranju ratnih zlo�i-na, odnosno zlo�inaca. Šta �e na sve ove �injenice re�i Evropa i svijet? Ovim za-konom Skupština Republi-ke Srbije nagra�uje izvrši-oce genocida umjesto da ih osu�uje, �ime direktno podsti�e i druge svoje su-narodnike da �ine genocid, kojeg �e neka budu�a skup-ština opravdati kao što je to u�inila ova.

Sandža�ki bošnja�ki klub je po prvi put organi-zovao tribinu 22.03.2008. godine povodom 65-ogo-dišnjice genocida nad mu-slimanima Sandžaka, sa osvrtom na Limsku doli-nu. Stoga �e SBK predložiti Bošnja�kom nacionalnom vije�u, najvišim državnim predstvnicima Bošnjaka u BiH, kao i vjerskim pred-stavnicima i dijaspori, da se mjesec januar proglasi Mje-secom genocida nad musli-manima Sandžaka, gdje �e se održati nau�ne tribine u Sarajevu i Novom Pazaru i podsjetiti na zaboravljeni genocid.

Stoga, Bošnjaci Sandža-ka tragaju i tragat �e za svo-jim Poto�arima.

ZABORAVITI GENO-CID JE NAJVE�I GE-NOCID.

ZOOM

Za Skupštinu Republike Srbije to su borci, jer su se borili za nacionalnu etni�ki �istu ho-mogenu Veliku Srbiju. U toku Drugog svjetskog rata ujedinili su se sjever i jug, istok i zapad, kapitalisti i komunisti, u borbi protiv fašizma Adolfa Hitlera, dok je vojni ministar Kralje-vine Jugoslavije sara�ivao sa Abverom (tajna obavještajna služba fašisti�ke Njema�ke). Oni koji su izvršili genocid nad muslimanima u Drugom svjetskom ratu, kao i ratni zlo�in nad svojim sunarodnicima Srbima, od strane Skup-štine Republike Srbije dobiše status borca i to zakonom za koji je glasalo 176 poslanika Skup-štine Republike Srbije, tako da ovaj nacionali-sti�ki projekat postade i državotvoran. Što su za svijet zlo�inci, za Skupštinu Srbije su borci.

ZLO�INCI ILI BORCI

ZOOM

Danas se jedino u Srbiji podižu spomeni-ci koloboracionistima fašisti�ke Njema�ke iz Drugog svjetskog rata, koji su vršili genocid nad svojim gra�anima koji pripadaju drugoj naciji i drugoj vjeri. Skupština Republike Sr-bije je jedina skupština u Evropi i svijetu koja vrši reviziju Drugog svjetskog rata, gdje ratni zlo�inci postadoše borci, heroji i junaci.

"HEROJI I JUNACI"

20 15. JANUAR 2011.

AN

AL

IZE

Sekularizam u svjetlu sandža�ke zbilje

MAHMUD MEMI�

I u teškim vremenima komunizma na ovim prostorima imalo je �udljivih alima koji su skromno popunjavali prve safove prili�no velikog broja džamija, a milozvu�ni glasovi mujezina su pozivali na namaz upravo one tradicionalne vjernike koji su o�uvali u svojim srcima upravo taj tradicionalni islam. Geni takvih vjernika naravno da su se prenijeli na pokoljenja, tako da je u modernom vremenu, zahvaljuju�i dostignu�ima u svjetskim principima vjer-

ske tolerancije, iskra pravog islama zasijala pravim sjajem.

Jedno od najaktuelni-jih pitanja takozvanog sa-vremenog muslimana je pi-tanje sekularizma i šta on zna�i za okvire naše san-dža�ke zbilje. Ovaj institut takozvanog modernog isla-ma se provla�i kroz histo-riju od navodnog slabljenja tradicionalnog islama, pa od pojave i nadolaska zapadne civilizacije i njenog utjeca-ja na taj tradicionalni islam. Kod nas obi�nih smrtnika, posebno muslimanskih in-telektualaca, ovaj pojam je stvarao i stvara�e veliku za-bunu, ali smo mi svakako postali svjesni toga. Svjesni posebno zbog toga što je neko to tako i htio da bude, ra�unaju�i upravo na velike nefsanske izazove koje nudi takozvana zapadna civiliza-cija u koje se svjesno ili ne-svjesno utapa musliman do-tadašnje tradicionalne ori-jentacije.

No, zahvaljuju�i dostu-pnosti velikog broja litera-ture, pisane od naših geni-jalnih alima koji govore o ovoj temi, Allah dž.š. je u�i-nio da muslimani Sandžaka progledaju i vrate se na staze provjerenog tradicionalnog islama.

�itaju�i veliki broj knjiga koji govore o ovoj temi, po-sebno djela koja su napisali Jusuf Karadavi, Alija Izetbe-

govi�, Sejid Kutb, Vehbija-ef. Hodži� i mnogi drugi, inspiraciju za pisanje ovog �lanka sam našao i �itaju�i intervju velikog musliman-skog savremenika Sejid Hu-seina Nasra dat našem po-znatom alimu Enes-ef. Ka-ri�u, prilikom njegove po-sjete BIH i Enesove posjete Americi.

Ovaj poznati alim i vi-zionar nam je dao odgovo-re na sva ona pitanja i di-leme koje smo imali, �ita-ju�i i razmišljaju�i o ovom pojmu, polaze�i od toga da nam dr. Sejid Husein Nasr definiše pojam tradicional-nog islama kao islam kakav je objavljen od meleka Dži-brila poslaniku Muhamedu s.a.v.s. i kakav je postojao sve do nadolaska zapadne ci-vilizacije. Dalje, on kaže da tradicionalni islam obuhvata ne samo Kur'an i Hadis, a to dvoje je, zapravo, stablo isla-ma, ve� sve usmene i pisane svete vjerske tradicije, svete interpretacije Kur'ana i Ha-disa, sve ponovne potvrde te istine u razli�itim religij-skim znanostima, u mišlje-nju, u umjetnosti, u društve-nim islamskim strukturama i tome sli�no.

Budu�i da ovakvu sveo-buhvatnu definiciju tradici-onalnog islama nisu namjer-no ili nenamjerno razumje-

li zagovornici sekularizma, onda se sa naše ta�ke gledi-šta name�e njihovo definisa-nje pojma sekularizam. Ono glasi da tradicionalni islam obuhvata sve ono što je za-ostalo i prevazi�eno, �esto povezano sa terorizmom, a da je sekularizam sve ono što nosi moderni Zapad, predvo�en SAD-om ili mo-dernom Turskom. Nema-ju�i namjeru da ponavljam ono što je uvaženi dr. Nasr kazao šta nam je to donijela takozvana moderna zapadna civilizacija na makro planu, samo �u se zadržati na kon-sekvencama moderne civili-zacije na mikro planu u san-dža�kim okvirima.

I u teškim vremenima komunizma na ovim pro-storima imalo je �udljivih alima koji su skromno po-punjavali prve safove prili�-no velikog broja džamija, a milozvu�ni glasovi mujezina su pozivali na namaz upravo one tradicionalne vjernike koji su o�uvali u svojim sr-cima upravo taj tradicional-ni islam. Geni takvih vjerni-ka naravno da su se prenijeli na pokoljenja, tako da je u modernom vremenu, zahva-ljuju�i dostignu�ima u svjet-skim principima vjerske to-lerancije, iskra pravog isla-ma zasijala pravim sjajem. Ona je po�ela obasjavati i

INFO JUBILEJI

Obilježen dan GHB medreseSarajevo, 7. januar 2011. (MINA) - Prigod-

nom sve�anoš�u u Gazi Husrev-begovoj me-dresi u Sarajevu, danas je obilježena 474. go-dišnjica kontinuiranog rada Medrese na polju edukacije i odgoja mladih ljudi.

Delegacije medresa iz okruženja prisustvo-vale su na ovom posebnom skupu, a delegaciju "Gazi Isa-beg" medrese �inili su direktor mr. Mustafa-ef. Feti� i koordinator Odjeljenja u Rožajama Redžep-ef. Muri�.

Na po�etku sve�anosti ašere je prou�io prof. Mensur Kerla, a potom se nakon izvo�e-nja himne Gazi Husrev-begove medrese, po-zdravnim govorom obratio prof. Zijad Ljeva-kovi� - direktor Medrese.

Nakon prigodnog programa Hora Medrese i Akademskog ansambla "Dah ljubavi", dodi-jeljena su priznanja i nagrade zaslužnim �lano-vima kolektiva Medrese: prof. Almedini �ele-bi� i recepcionaru Mirzetu Bilali�u.

Plakete za poseban doprinos i afirmaciju Medrese dodijeljene su prof. dr. Jusufu Žigi - profesoru na Medicinskom fakultetu u Sa-rajevu, koji je bio i prvi predsjednik Obnovi-teljskjog Sabora IZ-e u BiH i prof dr. Ismetu Bušatli�u - dekanu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, profesoru povijesti islamske kultu-re i civilizacije.

Na kraju sve�anosti prigodnim govorom obratio se reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri�.

Tri godine Radija BIRRadio Islamske zajednice u Bosni i Herce-

govini svojim programskim sadržajima i nese-bi�nim angažmanom svojih uposlenika ve� tri godine vrlo uspješno kr�i put radijskom vjer-skom novinarstvu u okviru Islamske zajednice i svojim slušaocima nudi vrijedne informativne i edukativne sadržaje.

U ponedjeljak 10.01.2011. godine navr-šile su se pune tri godine kako je Radio BIR po�eo sa emitovanjem radijskog programa. Emitovanje eksperimentalnog radijskog pro-grama RTV IZ-e „BIR“ po�elo je 1. muharre-ma 1429., odnosno 10. januara 2008. godine, dok je emitovanje redovnog programa krenu-lo 4. safera 1429., odnosno 11. februara 2008. godine.

Ovu zna�ajnu godišnjicu Radio BIR je obi-lježio sve�anim radijskim programom u pone-djeljak, 10.01.2011. godine od 14 do 17 sati.

„Tri godine rada predstavlja veliku radost i �ast za uposlene na Radiju BIR, za osniva�a Rijaset Islamske zajednice, za �lanove Kluba prijatelja Radija BIR, kao i za sve one koji su na bilo koji na�in doprinijeli da Radio opsta-ne i iz godine u godinu nudi bolji i kvalitetniji program“, isti�u u Radiju BIR.

Radio BIR emituje program 24 sata na dan, sedmi�no realizuje preko 20 autorskih emisija, svakodnevno emituje u�enje Kur'ana �asnog, a tokom godine priprema niz specijalnih pro-grama, kao što su Ramazanski program, pro-gram posve�en obilježavanju godišnjice geno-cida u Srebrenici, zatim povodom ro�enja Mu-hameda a.s., Bajrama i državnih praznika, te niz drugih prigodnih i interesantnih sadržaja.

Frekvencije: Sarajevo 96,5; Zenica 87,7; Tuzla 95,4; Bužim 98,1; Fojnica 90,7; Stolac 88,7; Fo�a 101,7; Višegrad 102,3.

Adresa: Reisa Džemaludina �auševi�a br. 2, 71000 Sarajevo,

Tel: 00387/33/ 52-555; Fax: 00387/33/552-556

IZVOR: MINA ,BIR.BA

BROJ 206/XV 21

šire prostore, �ak je dopr-la i tamo gdje „nije smjela“, kao što biva na drugim me-ridijanima gdje se iskra isla-ma širi, neko drugi se za-brinuo zbog toga. Naravno da je došlo do reakcije, i to kakve. Sa višeg nivoa se od-lu�ilo da se uveze „moderni islam“ putem dobro opro-banih metoda.

Prvo što je u�ineno, otvoren je veliki broj (na tako malom prostoru) ba-naka, koje sa sobom nose sve ono što je nekompati-bilno sa islamom. Zatim je dozvoljeno da se otvori ve-liki broj klasi�nih kockar-nica u vidu igara na sre�u, a ove kockarnice su upravo otvorili bivši jaki privredni-ci, koji su upravo bankro-tirali ne mogavši da vrate zajam sa kamatom kod ba-naka kod kojih su podiza-li kredite za unapre�enje svoje prvotne bazi�ne dje-latnosti. Zatim je otvoren veliki broj nevladinih orga-nizacija sa sumnjivim do-nacijama, na �ijem �elu su se našle žene, koje udaljivši se od svoje iskonske oba-veze podizanja porodice i naravno obrazovanja sa tim ciljem, svoje uhlebljenje su našle u toj sferi, a da prije toga nisu bile dokazane u bilo kojoj oblasti društve-nog ili nekog drugog rada. I što je najinteresantnije, takve osobe, sa musliman-skim imenima, najglasniji su zagovornici svega onoga što dolazi sa Zapada, a naj-grublji nevješti napada�i na sve ono što nosi tradici-onalni islam. Ti napadi sa njihove strane idu tako da-leko da preko beogradskih medija, na kojima dobijaju prednost u odnosu na sva-kog drugog, pojašnjavaju i njima i nama da nas uvaže-ni Muftija vra�a u Srednji vijek sa njegovim na�inom interpretacije vjerskih vri-jednosti. Što je najgore i što je zabrinjavaju�e, u ovu ko-lote�inu su se uvalili i neke od vode�ih politi�kih li�no-sti sa ovog prostora, za koje ho�u da vjerujem da su ipak to u�inili nesvjesno. Ovo sa razloga što je našoj �ar-šiji poznato da na po�etku svog politi�kog angažmana nisu bili takvi, a poznaju-�i metode onih koji sa više ravni „brinu“ upravo o ta-kvim liderima, iz tog razlo-ga preferimam na to da su nesvjesno upali u njihovu zamku. Zamka je naravno po�ela onog trenutka kada su po�eli da ih hvale, da ih pozivaju na Bušov i Oba-min doru�ak, da im dodje-ljuju titule najboljih poli-ti�ara na srpskoj politi�koj pozornici, da im odre�uju visoke plate i sve druge be-nefite sa raskošnim stano-vima u prijestolnici i da o

trošku države obilaze �itav svijet, a naravno i arapske prijestolnice, sa obaveznim mandatom da ne smeju ni rije� kazati o tome da se u Sandžaku krše ljudska i vjerska prava. U srcima ta-kvim bivših vjernika nefso-vi naprave �uda, tako da im do te mjere teško pada do-lazak u bazu, da se jedan od vode�ih i izjasnio tako što je kazao da se sada naj-bolje osje�a u Beogradu, a da mu najteže pada kada mora da do�e u bazu, jer mora da prima svoje bi-ra�e koji mu se žale oko neke me�e, ili da kod njega traže urgenciju za prijem u neku od beogradskih klini-ka. Evo ukratko, neka ovo bude moja definicija mo-dernog zapadnog politi�a-ra, koji nosi muslimansko ime i koji pripada novoj modernoj struji sekularnog islama.

Na zadnjim izborima za Bošnja�ki nacionalni savjet baza je, naravno, prepozna-la �emu sve to vodi, pa je zbog toga nastao haos u glavama modernih politi-�ara, koje sada oni koji su ih takve i napravili žele da spasu oprobanim metoda-ma, u vidu glamuroznih po-sjeta i donacija. To je otišlo tako daleko da su i ambasa-dori najja�ih zapadnih ze-malja pohrlili u ovu zabit da spasu što se spasiti može. Njihova pomo� se ogleda u mizernim donacijama, a ne u onome što bi takve poli-ti�are sklonilo sa politi�ke scene. Licemjernost u do-nacijama se ogleda u tome što donacija sama po sebi i po izvornosti definicije nije pomo�, ve� obaveza po latinskoj deficiji. Na�in na koji se ona daje potire samu sebe. Ovo zbog toga što se donator hvali kada je daje i time ponižava poklo-noprimca, što je suprotno islamskom poimanju po-klona ili sadake, kod kojeg pravu smisao donacija do-bija samo ako se anonimno daje i kada u izvornoj na-mjeri nema prefiks „štapa i šargarepe“. U ovom slu�a-ju, naši jadni poklonoprim-ci i nisu svjesni šta zna�i „štap i šargarepa“ i ne daj Bože za njih da se narod drzne da im na narednim izborima uskrati povjere-nje. Nisu samo oni jadni, ve� su jadni i darodavci, jer i oni nisu svjesni, niti mogu našem obi�nom bira�u na-rediti iza kulisa za koga �e glasati. Mogu ga plašiti, ali ne i uplašiti.

Iz ovih razloga, mi san-dža�ki intelektualci poru-�ujemo da zaista nemamo ništa protiv da dolaze am-basadori i sa njima oni be-ogradski politi�ari koji o�e-kuju da glasamo za njih, jer

se poklonu ne gleda u zube, pa i ovakvom poklonu u vidu nov�anih donacija. Ali im otvoreno kažemo da mi igramo otvorenih karata i da ne krijemo svoje namje-re. A namjere i molba sa naše strane je da nam nisu potrebne toliko nov�ane donacije koliko iskren stav prema našoj inteligenci-ji, naro�ito vjerskoj. A naš stav je da nama prepustite da biramo koga ho�emo po tradicionalnim islamskim propisima o izboru narod-nih tribuna na na�in kako nas je nau�io naš Posla-nik Muhamed s.a.v.s. i kako je u praksi sproveo prvi halifa Ebu Bekr r.a. A to zna�i da biramo one koji su me�u nama najbolji, najo-brazovaniji, najkompeten-tniji i što je za vas nepoj-mljivo, oni koji izbjegavaju da se prihvate takvog ema-neta zbog težine i ogromne odgovornosti pred Bogom, a ne one koji se preko be-ogradskih medija hvale da su najbolji i nezamjenlji-vi. Ako beogradski režim, u saradnji sa ambasadori-ma najja�ih zemalja, i dalje bude „savjetovao“ obi�nog sandža�kog bira�a da ovi „njihovi“ nemaju alterna-tive, s jedne strane nude�i mizernu pomo� u vidu do-nacija, a s druge strane pri-jete�i da �e zavrnuti slavi-nu, jaz i podjele �e se sraz-meno pritiscima pove�ava-ti. A sve ovo �e i dalje biti rezultat i posljedica biranja izme�u tradicionalnog isla-ma, kojeg zagovara ve�ina, i sekularizma, kojeg zago-vara manjina personifiko-vana u takozvanim moder-nim muslimanima. A pro-fil modernog muslimana u sandža�koj zbilji izgleda ovako. Do odlaska u Beo-grad malo su i li�ili na prave vjernike, jer su pored upra-žnjavanja džume namaza ponekad dolazili i na neki drugi namaz. Nakon odla-ska u Beograd zaboravili su i kako izgleda namaz u dže-matu, pogotovo sabahski ili jacijski namaz. Povremeno dolaze na džumu namaz, ali samo iz razloga da bi bili primije�eni od svojih bira-�a. Dakle, moderni Zapad želi ovakvog modernog - sekularisti�kog muslimana, a tradicionalni islam ova-kve muslimane naziva lice-mjerima.

Ova anamneza stanja sandža�ke zbilje je potpu-no ta�na. I ako se ona pri-hvati, a Stvoritelj nam je ga-rant koji je islam sa pravom uputom, onda nam je jasno kao dan koju od dvije alter-native treba slijediti i pri-hvatati kod biranja i svje-tovnih i vjerskih predstav-nika.

INFO MERHUMI

H. hafiz Halid-ef. Hadžimuli� Rijaset Islamske zajednice u BiH saopštava

da je u Sarajevu, u 96. godini, preselio na Ahi-ret hadži hafiz Halid-ef. Hadžimuli�, dugogo-dišnji službenik „Gazi Husrev-begove“ bibli-oteke, glavni imam i hatib Careve džamije u Sarajevu, te mesnevihan - predava� Mesnevije.

Hafiz Hadžimuli� je ro�en u ulemanskoj porodici u Sarajevu 16. oktobra 1915. godi-ne. Završio je Šerijatsku gimnaziju u Sarajevu 1937. godine. Studirao je filološke fakultete u Zagrebu i Sarajevu. Poznavao je sedam jezika: arapski, perzijski, turski, francuski, njema�ki, engleski i latinski. Iza njega su ostali brojni prijevodi i obra�eni rukopisi.

Dženaza ovom vrsnom alimu obavljena je u ponedjeljak, 10. januara, nakon ikindije nama-za, ispred Gazi Husrev begove džamije u Sara-jevu. Dženazu namaz je predvodio reisu-l-ule-ma dr. Mustafa-ef. Ceri�. Hafiz Hadžimuli� je ukopan pored novosagra�ene Bakar babine džamije, na At mejdanu, u Sarajevu.

Halil-ef. Bjelak U petak, 31. decembra 2010. / 25. muharre-

ma 1432. h.g. na Ahiret je preselio profesor Halil-ef. Bjelak, penzionisani službenik Rija-seta IZ-e u BiH, dugogodišnji prevodilac za arapski jezik u redakciji „Glasnika“ Rijaseta.

Ro�en je 26.10.1940. godine u Orašcu, Prijepolje, Srbija. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a „Gazi Husrev-begovu“ medresu, kao i Filozofski fakultet, Odsjek za orijentalne jezike: arapski jezik i književnost, turski jezik i književnost i perzijski jezik, u Sarajevu.

Diplomirao je 1965. godine i stekao stru�ni naziv profesor arapskog jezika i književnosti. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu radio je do jula 1993. godine, kada prelazi u Islamsku zajednicu gdje radi kao prevodilac za arapski jezik u redakciji �asopisa „Glasnik“.

U svom radnom vijeku radio je kao imam u Zavidovi�ima i Sarajevu, bio prevodilac-kores-pondent u bosansko-hercegova�kim firmama u Iraku i Libiji. Preveo je s arapskog na bosan-ski jezik roman „Karnak“, nobelovca Nedžiba Mahfuza i djelo „Na bedemima Bagdada“. Ra-dove je objavljivao u „Glasniku“, „Preporodu“ i dnevnim listovima. Bio je �lan Obnovitelj-skog sabora Islamske zajednice u BiH. Tako-�e je bio �lan Upravnog odbora Filozofskog fakulteta i Orijentalnog instituta u Sarajevu.

U toku agresije na Republiku BiH odmah se uklju�io u odbranu domovine. Tokom ci-jelog rata bio je predsjednik Kluba odbornika SDA opštine Novi Grad.

Dženaza rahmetli Halilu Bjelaku klanjat �e se u ponedjeljak 3. januara 2011. u Sarajevu u haremu Gazi Husrev-begove džamije nakon podne namaza, a ukop �e biti obavljen na gro-blju Jar�edoli.

IZVOR: MINA

22 15. JANUAR 2011.A

NA

LIZ

E BedemENVER �OROVI�

„Svaki narod ima svoj kraj, i kada do�e njegov kraj, ne�e ga mo�i ni za tren jedan ni odložiti ni ubrzati.“ (Bedemi, Al-Araf, 34)

T V R � A V A J E B I L A I O S T A L A S V J E D O K H I S T O R I J E

Osniva� Novog Paza-ra (Yeni Bazar) je Isa–beg Ishakovi�, bosanski san-džakbeg (1463-1469), ute-meljitelj Šapca i Sarajeva. Sve do Balkanskih ratova 5. juli je slavljen kao ro�en-dan Novog Pazara, jer je polovinom XV vijeka Gazi Isa-beg došao u ovaj kraj i postavio svoj vojni šator u blizini uš�a rijeka Raške i Jošanice. Prva gra�evina Novog Pazara bio je obje-kat njenog osniva�a i va-kifa, džamija Isa-bega Is-hakovi�a. Nju spominje i osmanski putopisac Evlija �elebi i opisuje njenu po-ziciju na trgu. Isa-begova džamija je bila stara Fethija, olovom prekriveni kupolni objekat, i pripadala je bru-sanskom stilu. Porušena je 1938. godine.

Pored kupolne džami-je (nalazila se na Trgu Isa–bega Ishakovi�a, pored Fa-kulteta za islamske stu-dije), mekteba, hamama, du�ana, podigao je i prvi vojni logor, opasan širokim rovom, zemljanim nasipom i zidom od vertikalno po-bodenih brvana.

Uloga institucija vakufa u osnivanju i razvoju gra-dova bila je velika. Državna vlast je podsticala državne službenike, sandžak-bego-ve, paše, �ehaje i druge ve-likodostojnike da iz svoje imovine ostave hajrate koji �e naseljima dati osnovne konture islamsko-orjental-nog grada.

U rano doba turska utvr�ena mjesta dijelila su se na dvije vrste: hisar i kala. Hisar je utvr�enje sagra�eno od tvrdog ma-terijala, kamena, cigle, sa kulom sa ili bez bedema. Manje takvo utvr�enje na-zivalo se hisardžik. Kala je ve�e utvr�enje sagra�eno od tvrdog materijala sa ku-lama i opasano bedemima. U sastav tvr�avskih posada ulazili su pripadnici vojnih redova.

Svako utvr�eno mjesto imalo je svoje podgra�e, koje je, zavisno od veli�ine, imalo status varoši, kasabe ili šehera.

U srži starih evropskih gradova uglavnom se nala-ze objekti njihovih osniva-

�a. Oni su u velikoj mjeri determinisali formiranje okolnih urbanih struktu-ra, koje su se kontinuira-no i sukcesivno kroz hi-storiju razvijale. Istovre-meno takvi objekti su no-sioci kulturnog identiteta i osnova prostornog izražaja (genius loci). Nije u pita-nju samo historijsko pam-�enje niti kolektivna svi-jest o kulturnom naslje�u, nego se radi o civilizacij-skom pristupu prema vri-jednostima ljudskog stva-ralaštva.

Ratovi, ustanci, razaranja

Šeher Novi Pazar je 1689. god. doživio pravu katastrofu upadom Austri-janaca i srpskih ustanika, pa je od njega ostao samo prah i pepeo. Spaljivanje je bilo propra�eno terorom i ne-zapam�enim krvoproli�em.

Užurbano gra�enje ja�e tvr�ave zapo�inje 1692. god. u doba sultana Ahme-da II (1691-1695), u obno-vi ratom opustošenog i ra-zorenog grada.

Dijelovi tvr�ave po�eli su se zidati masivnim ka-menjem, koji su postepeno zamjenjivali palisadne zi-dove. Korišten je materijal pola od kre�a, pola od ka-mena. Tada je izgra�en ve�i dio sjeverozapadnog zid-nog platna i monumental-na sjeverna tabija - bastion.

U fortifikacionom smislu tvr�ava je dobila svoj ko-na�ni izgled nakon završe-nih radova u prvoj polovi-ni XVII vijeka. Po carskom fermanu iz 1717. bilo je iz-dato nare�enje novopazar-skom kadiji i komandantu tvr�ave, Ferhad-kapetanu, o izgradnji tri jake kule na sva tri ugla utvr�enja, po-dizanje džamije i dr. pra-te�ih objekata, kao i o po-puni palisadne ograde sa još hiljadu greda. Taj oblik tvr�ava je sa�uvala do naših dana.

U jednom dokumentu iz 1737. se navodi: „Novi Pazar, �ija je važnost neos-porna, i zbog njegove tvr-�ave. Me�utim, za sada u tom gradu postoji samo jedan obi�ni turski garni-zon, koji bi ga i branio, za-jedno sa stanovništvom.“

Nova razaranja šeher Novi Pazar �e doživjeti ve� u avgustu 1737. kada �e Austrija krenuti ka Bosni iz �etiri pravca pod koman-dom feldmaršala grofa Sec-kendorfa. Šeher te godine zauzima austrijska vojska pod komandom pukovni-ka Lentula i srpski usta-nici predvo�eni Stanišom Mlatišumom, kragujeva�-kim oberknezom, o �emu svjedo�i i narodna pjesma: „A Staniša Obren Mlati-šuma, on otide šer Novom Pazaru, te rastavi Bosnu od Stambola.“

Hercegova�ka vojska na

�elu sa Murat-begom �en-gi�em je ponovo zauzela Novi Pazar i za nepun mje-sec dana ponovo je uspo-stavljena carska džada, veza izme�u Bosne i Istanbula.

Radovi na tvr�avi su na-stavljeni sve do 1750. kada je umetnuta na sjevernom uglu plo�a sa tom godi-nom. Izme�u sjevernog i zapadnog bastiona podi-gnut je zid uz koji su pri-slanjani objekti u unutraš-njosti tvr�ave. Okolo su bili vodeni kanali - hendeci. Južni dio tvr�ave se i danas zove Hendek.

Nakon što su Kara�or-�evi ustanici maja 1809. za-uzeli Sjenicu, masakriraju-�i bošnja�ko stanovništvo, nakon Suhodolske bitke uputili su se ka Novom Pa-zaru. Kara�or�e je posli-je višednevne opsade uspio da zauzme i popali grad, ali tvr�avu, u koju se pored vojske sklonilo i bošnja�ko stanovništvo, nije uspio da zauzme jer su se istrajno i juna�ki branili.

Prema predanju, tada je izvršen pokolj musliman-skog življa koje se sklo-nilo u Devlet-hanum dža-miju (današnja ulica Oslo-bo�enja), blizu tvr�ave, te je sokakom, koji od sadaš-njeg zatvora ide ka ulici 1. maja, potocima tekla krv. Dugo se taj sokak kasnije zvao Masli sokak (Krvavi sokak). Saznavši za poraz svojih ustanika na �egru ili

Kamenici kod Niša, Kara-�or�e se povukao iz Novog Pazara.

Baron Gomero je pisao 1811. kako je Novi Pazar varoš koju su prije dvije go-dine spalili Srbijanci, i ima devet hiljada duša.

Za vladavine sultana Ab-dulaziza (1861-1876) odi-grali su se doga�aji veza-ni za isto�nu krizu (1875-1878), koji su završili Ber-linskim kongresom. Zbog borbi sa Crnom Gorom, Tvr�ava još više dobija na zna�aju. Podignuta je ka-sarna od tvrdog materijala za smještaj pješadije i to-pdžija. Najvjerovatnije su tada izgra�eni bedemi iz-me�u tabija koji su zamije-nili grudobrane i palisade. Tvr�ava je takva prikazana na planu iz 1879. godine, koji se �uva u Ratnom arhi-vu u Be�u.

Nakon Balkanskih rato-va, srpska vojska je 23. ok-tobra 1912. ušla u Novi Pazar. Ponašanje srpske vojske prema Bošnjacima je bilo korektnao i ostavi-lo je povoljan utisak na sta-novništvo.

Nakon preuzimanja tvr-�ave, pukovnik Mihajlovi� je odlu�io da sruši Askerli džamiju unutar nje. Upitao je muftiju Teufik-ef. Ima-movi�a za mišljenje. Muf-tija ga je savjetovao da to ne radi, jer nije lijepo rušiti bogomolje i da može imati posljedica. Ipak je pukov-

BROJ 206/XV 23

nik naredio i porušio dža-miju. Kasnije je dobio pre-komandu i nakon nekog vremena je stigao haber da mu je poginuo sin, te da mu je žao što nije poslušao muftijin savjet.

Srpsku vojsku je nakrat-ko u Prvom svjetskom ratu 1915. zamijenila austrij-ska vojska. U tom perio-du u krugu Tvr�ave podi-gnuta je katoli�ka crkva, koju ni nova vlast izme�u dva svjetska rata nije dira-la. Ma�ari, Hrvati, Sloven-ci i Nijemci koji su radili ili služili vojsku u Novom Pa-zaru za vrijeme Kraljevine SHS dolazili su nedjeljom na molitvu. U krugu je bio i Oficirski dom, zgrada da-našnje biblioteke. Pored spavaonica, konjušnice i drugih prostorija postoja-la je i vojni�ka kantina. I pored smještaja u Tvr�avi, vojne vlasti su na razvalina-ma nekadašnje turske ka-sarne (vojni�ke livade) na-pravili novu u koju su se uselili 1939. godine.

Tvr�ava je bila i ostala svjedok historije, doga�a-ja, ratova, razaranja, seoba, svih zbivanja - mijena, uspjeha i padova.

Kameni zidovi koji su spajali bedeme bivali su sve manji i vremenom su ne-stajali kao i jedna od dvije osmougaone kule motrilje. Nestale su netragom i ula-zne kapije, �ardaci, pomo�-ni objekti, kao i austijska kapelica �iji su ostaci nakon bombardovanja 1944. god. postojali sve do 1960. god.

Dio kamenog zida od Kule motrilje ka sjevernoj tabiji rasturen je i uklo-njen 1991/92. god. prili-

kom adaptacije bioskopa u Gradsku biblioteku na ini-cijativu tadašnjeg predsjed-nika opštine Koste Jovano-vi�a, da bi traktorima ukla-njali isto kamenje, koje se volšebno obrelo u mana-stiru �ur�evi stupovi. Radi se o vremenu kada su na brdima oko Novog Paza-ra bili postavljeni tenkovi i topovi, a cijevi bile uperene prema gradskim mahalama.

Kosta Jovanovi�, neka-dašnji profesor marksizma, sadašnji direktor Gradske biblioteke „Dositej Obra-dovi�“, poznat je i po tome što je uništio trg i pijacu kod Hamama u Staroj �ar-šiji ispod Bedema. Trg, koji je otvarao vidik i prilaz Ha-mamu, preživio je burna vremena i opstao je za vri-jeme Turaka, Austrijanaca, komunista, da bi ga Milo-ševi�eva vlast na �elu sa Jo-vanovi�em uništila prave�i nekakve nakaradne lokale.

Novopazarski bedem (Tvr�ava)

Novi Pazar zaslužuje da ima svoj Bedem (kako Pazarci nazivaju Tvr�avu), svoju ure�enu i zašti�enu oazu mira i duhovnosti, simbola viševjekovnog po-stojanja.

Bedem je i danas tu, ali potpuno zaboravljen, nijem, uklopljen u grad-ski park, bez ikakvih nat-pisa, obavještenja, kao da je nešto nebitno i nije vrijed-no pomena. �ak se ni grad-ska Turisti�ka organizaci-ja nije pobrinula da pruži neka obavještenja i u svojoj

ponudi uklju�i razgledanje Bedema.

Ni do dan-danas cjelo-vita slika o izgledu ovog pazarskog dragulja u sje-dištu �aršije nije sa�uvana niti rekonstruisana. Za ar-heološke i restauatorske ra-dove nikako se nema htije-nja i volje, a sve se pravda-lo nemanjem para. Umje-sto toga, bastioni, tabije „stru�no“ su preure�ene za kahanske i mehanske po-trebe. Žalosno.

Izostalo je ono što krasi civilizovane narode koji znaju da cijene i �uvaju svoje starine. Kod nas se od toga bukvalno bježalo.

Kompleks sve do 1997. god nije arheološki istra-živan. Jedina svijetla ta�ka ure�enja ovog prostora je period od 1997-2000. god. Tada je za potrebe uljepša-nja Gradskog parka izgra-�ena �esma po nacrtu Za-voda za zaštitu spomeni-ka kulture, otkopan stari vojni�ki bunar i dr. Rado-ve je uz prisustvo arheolo-ga vodio tadašnji direktor Javnog komunalnog pre-duze�a „�isto�a“ gospodin �eho Nikši�. On je, za-hvaljuju�i prije svega li�-nom entuzijazmu i ljuba-vi, uz stru�ne konsultacije sa uglednim arhitektom Ri-fatom Kurtagi�em, Pazar-cem koji radi u Be�u, a bio je jedan od �lanova tima za obnovu porušenog Mostar-skog mosta, uradio proje-kat ljetneg pozorišta u za-padnoj tabiji.

Iako su radovi zapo�eli, na tome se stalo zbog pro-mjena u vlasti, a nove vla-sti nisu našle za shodno da nastave zapo�ete radove na ljetnoj pozornici.

Samo 1963. god., radi izgradnje Doma kulture, porušeno je 8 ku�a, 25 du-�ana, 2 hana, gradsko kupa-tilo, bioskop, Ejup-begova džamija i smo�na pijaca.

Iako je zarad „kulture“ - mnogo je.

Veliki broj prelijepih ku�a, avlija i du�ana po-rušen je kada je pravljena Lu�na zgrada. Radi se o socijalisti�koj gra�evinskoj nakazi i stambenoj rugobi kojoj nije mjesto u �aršiji.

Ugledni be�ki arhitek-ta Rifat Kurtagi� kaže za gradsku arhitekturu: „U njegovom centru domini-raju agresivne i nametljive gra�evine, u duhu 'moder-nog geometrijskog monu-mentalizma' sa asocijacija-ma na živopisne oblike ori-jentalne arhitekture. Novi Pazar je, �ini se, dodatno devastiran i obezli�en sa-vremenim neadekvatnim interpolacijama. Mjere za-štite imaju za cilj ne samo o�uvanje zate�enih urbanih vrijednosti, ve� i rehabilita-

ciju karaktera historijskog urbanog tkiva u cilju afir-macije najatraktivnijih ur-banih vrijednosti, historij-skog pam�enja i identiteta mjesta.“

Dr. Ejup Mušovi� 1992. god. kaže: „Sa 23 džamije i 11 mesdžida, koliko ih je Novi Pazar imao u XVII vijeku, Novi Pazar je bio na �etvrtom mjestu iz Beogra-da, Užica i Smedereva... Ve-�ina postoje�ih džamija je u obnovama dobijala delimi�-no druga�iji izgled... Proces promjene izgleda i arhitek-ture džamija traje, nažalost, i u novije vrijeme kroz ra-zli�ite nestru�ne obnove u kojima se zaobilaze službe zaštite.“

Iako je od ove izjave dr. Mušovi�a prošlo 18 godina, ništa se po ovom pitanju nije promijenilo na bolje. I sada se veoma nestru�no i neozbiljno prilazi rekon-strukcijama, dogradnjama, nadogradnjama i prošire-njima starih gradskih dža-mija. Ustvari, preciznije, pitanje je da li se može-mo pohvaliti da je i jedna postoje�a džamija zadržala svoj prvobitni izgled. Ener-gi�ni „restauratori“ obi�no nalaze razna opravdanja za svoj „stru�ni“ rad, opravda-vaju�i ga da je džamija pro-pala i da se mora obnoviti, potrebom za proširenjem, da džamije nisu zašti�eni spomenici ve� živa dnev-na potreba, da islam ho�e život, dinamiku itd.

Zaista žalosno. Može li „Slogin“ giter blok i armi-rani beton zamijeniti više-vjekovne duvarove, nasla-gane kamene zidove, stare kapije, abdeshane, drvena stepeništa, šarene arabe-ske?

Ne može, u to nema sumnje, ali nažalost nismo dovoljno zreli ni svjesni da to znamo, cijenimo i �u-vamo.

A drugi nam to ne�e �u-vati.

Mnogi veliki ljudi, me�u njima i sandža�ki Tolstoj - �amil Sijari�, inspiraci-ju za svoja djela nalazili su u svom zavi�aju. �amil bi dolaze�i iz Sarajeva u rodne Šipovice obilazio izvore i �esme, mezarja, ilirska i la-tinska groblja, bogumilske plo�e i staru tvr�avu Bihor.

Francuskinja Simon Vejl u studiji „Potreba za kori-jenima“, kaže da su potre-be duše, njena prava, neod-vojivi od ideje postojanja. Ljudski život podrazumi-jeva odre�eni okvir da bi imao smisla. Imati korije-ne možda je najvažnija i najmanje shva�ena potreba ljudske duše.

A šta je �ovjek bez kul-turnog naslije�a, tradicije, obi�aja, korijena, duše…?

INFO MISTERIJE

Stotine mrtvih ptica na putu

Zvani�nici koji istražuju misterio-znu smrt stotinjak ptica na putu u Šved-skoj rekli su da je pregled utvrdio da su životinje imale vanj-ske povrede na tije-lu.

Desetine �avki prona�eno je u cen-tru švedskog grada Falkoepinga, nekoli-ko dana nakon mi-steriozne smrti tri hiljade kosova u Sje-dinjenim Ameri�kim Državama.

Švedski Nacional-ni veterinarski insti-tut pregledao je pet životinja i pronašao dokaze povreda. Me-�utim, to nije obja-snilo zbog �ega su ptice popadale na ulicu.

Profesorica Ma-riane Elvander sa Instituta rekla je za BBC da se �ini kako su ptice pogo-�ene nekom vrstom tupog predmeta.

„Pretpostavljam da je su to sekun-darne povrede. Vje-rovatno je ptice na zemlji udario auto ili kamion“, rekla je El-vander.

Ptice je na putu pronašao Drilon Hulaj, kojeg je to podsjetilo na slu�aj iz Arkanzasa gdje je nekoliko hiljada ptica palo sa neba u novogodišnjoj no�i. Nau�nici vjeruju da su ptice umrle zbog vatrometa.

U Falkoepingu nije zabilježna upo-treba pirotehnike u no�i kada su ptice popadale.

IZVOR: SARAJEVO-X.COM

24 15. JANUAR 2011.

Hidžab štiti vjeruOdijevanje muslimanke je nešto što ženu �ini razli�itom od muškarca; nešto što je njoj, zbog njene prirode i biti, onoga što ona jeste, potrebno; nešto što je štiti i �uva; što pomaže da ona, to jest njeno tijelo i ljepota, ne bude iskorištena, a potom ostavljena; što je �uva od pohlepnih izrabljiva�a koji vrebaju i �ekaju povoljnu priliku da je iskoriste u cilju ostvarivanja li�ne zarade, nasla�ivanja, a potom povrije�enu i omalovaženu ostave, što je postalo normalno u današnjem „savremenom“

dobu, a to se može vidjeti na svakom koraku, na ulici, televiziji, štampi, na poslu itd.

O D I J E V A N J E P R I P A D N I K A I S L A M A J E P R E C I Z N O O D R E � E N O K U R ' A N O M

PITANJE: Da li je dozvo-ljeno da muslimanka skine hidžab (mahramu), npr. ukoliko se želi školovati u nekom mjestu gdje su mu-slimani manjina, ili se želi lije�iti u bolnici gdje su lje-kari, ostalo osoblje i paci-jenti nemuslimani?

ODGOVOR: Odijevanje pripadnika islama, to jest muslimana i muslimanke, spada u red stvari koje su precizno odre�ene od stra-ne Uzvišenog Zakonodav-ca, Allaha dž.š., tako da se smatra sastavnim dijelom vjere, a ne nikako tradici-jom, modom ili trendom, kako to neki, neuki ili zlo-namjerni, komentarišu i tu-ma�e.

Stoga, niko nema pravo praviti razliku izme�u vjere i vjerovanja sa jedne strane i odijevanja muslimanke s druge, te smatrati ovaj pro-pis prevazi�enim, zastarje-lim, staromodnim, zaosta-lim, sputavaju�im, ili �ak, kako neki smatraju, diskri-minatorskim prema žena-ma.

Allah dž.š. je stvorio �o-vjeka i ženu, On je Taj koji ih najbolje poznaje, tako da im je, upravo zahvaljuju�i Svom znanju, propisao ono što im je potrebno, ono što im je neophodno da njihov život na dunjaluku bude što lakši, sa što manje stre-sova, patnji i poniženja, što �e ih dovesti do sre�e na ovom i budu�em svijetu.

Žena u islamu nije ovim propisom diskriminisana, niti je u neravnopravnom položaju u odnosu na muš-karca, jer žena i muškarac nisu i ne mogu biti jedno te isto, me�u njima posto-je o�ite razlike, kao i razli-�ite uloge na ovom svijetu. Stoga je van pameti insisti-rati na potpunoj ravnoprav-nosti i jednakosti muškarca i žene. Allah dž.š. je, stva-raju�i ih, u�inio da se oni razlikuju, tako da je suludo i van pameti pokušavati ne-utralisanje tih razlika.

Odijevanje muslimanke je nešto što ženu �ini razli-�itom od muškarca; nešto što je njoj, zbog njene pri-rode i biti, onoga što ona

jeste, potrebno; nešto što je štiti i �uva; što pomaže da ona, to jest njeno tijelo i ljepota, ne bude iskorište-na, a potom ostavljena; što je �uva od pohlepnih izra-bljiva�a koji vrebaju i �e-kaju povoljnu priliku da je iskoriste u cilju ostvariva-nja li�ne zarade, nasla�iva-nja, a potom povrije�enu i omalovaženu ostave, što je postalo normalno u današ-njem „savremenom“ dobu, a to se može vidjeti na sva-kom koraku, na ulici, tele-viziji, štampi, na poslu itd.

Zato svaka musliman-ka treba više razmišljati o svom odijevanju, ne smije dozvoliti da bude obma-nuta, prevarena i ponižena, ne smije dozvoliti da po-klekne i posrne u najezdi medijske hajke na moralne i civilizacijske vrijednosti, koja promoviše nemoral, bestidnost, razgoli�enost, razularenost, povo�enje za strastima, jednom rije�ju - promoviše sve ono �ega se normalan �ovjek treba �u-vati, tako da je veliki broj savremenih medija, u pot-punosti ili djelimi�no, stav-ljen u službu i postao mar-keting ili promoter šejtan-skih ideja i nastojanja, koji želi uništiti i unesre�iti �o-vjeka na ovom i budu�em svijetu.

Muslimanka kojoj su

jasne ove stvari ne�e do-zvoliti da njena vjera bude manjkava, ne�e dozvoliti da okre�e le�a propisima koje je uspostavio njen Gospo-dar i Stvoritelj, ne�e prista-ti da se povede za šejtanom i njegovim slugama koji je žele iskoristiti i upropastiti, ve� �e nastojati da na sva-kom mjestu, u svakoj situ-aciji Allah dž.š. bude Onaj koji je na prvom mjestu, prema kome se ne griješi, jer je On izvor zaštite i od Njega je svaki uspjeh, bilo da je rije� o poslu ili zdrav-lju, a iskušenja sa kojima se suo�i �e razumjeti kao ispit kojeg je njen Gospodar po-stavio pred njom da poka-že snagu svoje vjere i spre-mnost na žrtvu radi Alla-hovog zadovoljstva.

Stoga, nije dozvoljeno da muslimnka, samo zbog pretpostavke ili umišljenog straha, da može biti povri-je�ena ili omalovažena, za-nemari propis pokrivanja. Ona mora pokušati i pro-bati da ustraje u prakticira-nju svoje vjere, pa ukoliko se desi da nai�e na smetnje da se adekvatno postavi.

Ukoliko je rije� o školi, ili fakultetu koji ne dozvo-ljavaju muslimanki da se islamski odjevena školuje, ona je danas u prilici da takav fakultet ili univerzi-tet napusti, da se upiše na

drugi koji joj to dozvolja-va, tako da ne�e biti uskra-�ena. Ukoliko pak živi u zemlji gdje nema takvu mogu�nost, a nije u sta-nju putovati ili se preseliti u neku drugu zemlju kako bi se školovala, ona �e is-poštovati ono što se od nje traži, ali samo u granicama nužde, ne otkrivaju�i više od onoga što je nužno, to jest glave.

Ukoliko se radi o lije-�enju, muslimanka ili njena porodica treba otvoreno porazgovarati sa upravom, upoznati ih da je to stvar njenog li�nog izbora, nje-nog vjerskog opredjeljenja, koje niko nema pravo na-rušavati, jer spada u domen ljudskih prava koja su svima garantovana. Ako razgovo-ri ne urode plodom, ako pokušaj ne uspije, ve� pri-jeti otvorena opasnost da �e biti zbog svog izgleda zapostavljena, to jest biti izložena opasnosti po njen život i zdravlje, a ne posto-ji na�in da se takva bolnica i okruženje izbjegnu, musli-manka može, zbog nužde, skinuti svoju mahramu, ali ne�e dozvoliti da njeno ti-jelo bude bez potrebe izla-gano javnosti. U ovom slu�aju je rije� o nuždi, a nužda nije isto što i strah ili pretpostavka o mogu�em uznemiravanju ili tjeskobi,

ve� nešto što ukazuje da ukoliko se ne preduzmu potrebne mjere, bit �e upi-tan fizi�ki opstanak osobe, to jest njen život.

Za�u�uje panika i uzne-mirenost pojedinih doma-�ih i stranih medija zbog odijevanja musliman-ke, kao da taj njen izbor i odluka predstavlja opa-snost po njih i njima šteti, a to nije ta�no, jer danas ili sutra pokrivena musli-manka je ista ona koja je do ju�e bila otkrivena, ona nije potencijalna opasnost nikome, svojim pokriva-njem je samo dala do zna-nja svima oko sebe da ne dozvoljava da bude sred-stvo preko kojeg neko do-lazi do zarade, da po�inje novi život u kome su vjera i moral na prvom mjestu, a to su vrijednosti od kojih se može imati samo ko-rist, bilo li�na ili kolektiv-na, tako da je korist njenog okruženja i njene zajednice da je u tome podrže.

Oni koji ne žele da u svojoj blizini vide musli-manku onakvu kakva ona jeste prema propisima svoje vjere, pokazuju da su njiho-vi pozivi na toleranciju, slo-bodu i poštivanje ljudskih prava lažni, te da se iza njih krije sasvim druga namjera, to jest navodna integraci-ja koja muslimana i musli-manku vodi potpunoj asi-milaciji i napuštanju njiho-ve vjere. Ili ukazuju na po-stojanje onih koji �e sutra, kada se za to ukaže po-voljna prilika, biti spremni da po�ine nove genocide, koji imaju za cilj istreblje-nje i nestanak islama i mu-slimana sa ovih prostora, kakvih je historija puna, a koji su nastupali nakon od-vajanja muslimana od nji-hove vjere, to jest nakon skidanja mahrame i utapa-nja muslimana u sredinu u kojoj žive.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 206/XV 25

TE

FS

IR

Kažu istraživanja koja su obavljena u Australiji da svake nedjelje umre preko 50 žena od raka plu�a, uzrokovanih pušenjem duhana, te da �e ovaj broj u 2011. biti

preko 65 slu�ajeva smrtnosti kod žena svake sedmice.PROF. DR. MEHMED MEŠI�

Duhan oduzima po jedan život svake šeste sekunde (III)

T A J N E K U R ` A N S K E N A U � N E N A D N A R A V N O S T I

Svima nam je pozna-to da glavni izvori islama - Kur`an a.š. i Sunnet ne spominju pušenje duhana, pa je logi�no da ga i ne za-branjuju, iz jednostavnog razloga što pušenja duhana u sedmom stolje�u nije ni bilo. Ali, Kur`an i Sunnet zabranjuju konzumiranje svega onoga što šteti mu-slimanu i svega onoga što predstavlja zlo za �ovjeka, bilo to za po�inioca ili za okolinu.

Kao što smo ve� vidjeli u Kur`anu, sura Nisa, 135. ajet, u kome se kaže: „Ne slijedite strasti“, decidno se zaklju�uje da ne smije-mo slijediti svoje strasti i da imetak moramo trošiti u skladu s propisima naše vjere, naravno, ne rasipaju�i ga, jer na taj na�in ne�emo ni prema kome nepravdu u�initi. Jasni su ajeti u ko-jima se kaže da se ne smi-jemo svojim vlastitim ruka-ma i za svoj teško zara�eni novac bacati u propast, dok je Poslanik a.s. zabranio sve što opija i oslabljuje. Kada sagledamo štetu koju nam duhan donosi, radilo se to o puša�ima ili nepuša�ima, vidimo da duhan ima mo� povezanu sa strastima i da puša�i tokom pušenja po-staju ovisni od duhana. Tek onda shvatamo jad i muku u koju su upali puša�i. Sa-gledavaju�i sve ove štetne osobine duhana na poje-dinca ili zajednicu može-mo zaklju�iti da od duhana ima više štete nego koristi. Ima koristi samo onaj ko ga prodaje, a on u isto vri-jeme truje ljude. Analogno ovome, postaje nam jasno da je pravilo u islamu da je zabranjeno sve kod �ega je šteta ve�a nego korist. Stoga se i name�e mišlje-nje da je duhan po islamu zabranjen i da bi muslima-ni trebali da ga izbjegava-ju ako ho�e da se pravilno i u potpunosti pridržava-ju uputstava i pravila svoje vjere, svjesni �injenice da u islamu nalazimo ono što je od koristi ljudima, a ne ono što im šteti i ubija ih.

U mnogim studijama koje su obavljene u Ame-rici došlo se do zapaženih rezultata kada je u pitanju

zabrana pušenja na javnim mjestima. Zabrana pušenja na javnim mjestima dove-la je do smanjenja procen-ta sr�anih udara izazvanih pušenjem duhana. Rezul-tati su više nego ohrabru-ju�i, smanjenje broja infar-kta je za oko 40%. To je bio povod da i druge ameri�-ke države, poput Kolorada, uvedu 2003. god. potpunu zabranu pušenja na javnim

i radnim mjestima. Statisti-ka pokazuje da su bolnice prije zabrane pušenja duha-na primile 399 osoba od sr-�anog udara, prouzrokova-nog cigarama, za osamna-est mjeseci. Ista statistika ukazuje na �injenicu da je broj osoba koje su imale sr�ani udar uzrokovan pu-šenjem duhana poslije za-brane na javnim i radnim mjestima, za isto vrijeme, iznosio 237 osoba, što uka-zuje da je manje za 41%.

Kaže direktorica Ame-ri�kog zdravstvenog centra za borbu protiv opakih bo-lesti Dženet Kolins: „Pu-šenje duhana djeluje štet-no po kardio-vaskularni si-

stem, koji je usko vezan sa srcem �ovjeka, tako da pu-šenje može biti jedan od glavnih uzroka sr�anih bo-lesti kod nepuša�a.“

Kao što vidimo iz ovih studija, izbjegavanje nepu-ša�a da se nalaze u mjesti-ma pušenja daje im šansu da izbjegnu sr�ane bolesti uzrokovane pušenjem du-hana.

Ameri�ki centri za

borbu protiv opakih bole-sti ukazuju na potrebu da nepuša�i izbjegavaju mjesta u kojima se puši jer �e na taj na�in pove�ati šanse da ne budu izloženi sr�anim bolestima i to u procentima od 25-30%.

Ameri�ka istraživanja ukazuju da svake godine umre preko 46 hiljada pu-ša�a od sr�anih bolesti, kao i drugih opakih bolesti, kao što su rak na plu�ima i bo-lesti vezane za pušenje du-hana.

Istraživanja ukazuju da je rak plu�a jedna od vrlo opakih bolesti uzrokova-na duhanom i da je ta vrsta raka opasnija od drugih bo-

lesti raka u Americi. http://smokingtreatments.net/

Istraživanja obavljena u Indiji govore da je upotre-ba indijskog duhana svaka-ko jedan od glavnih uzroka raka u Indiji i nerazvijenim zemljama.

http://www.brain-train.co.uk

Ameri�ko-australijska istraživanja ukazuju da bo-

lesti raka uzrokovane puše-njem duhana ubijaju žene bez milosti.

Nažalost, gorka je isti-na da sve više žena danas konzumiraju duhan i tako izlažu sebe i svoje plodo-ve opasnostima, poput ovih koje smo spomenu-li. Iskoristit �u ovaj pro-stor, možda �e Allah dati da neko ostavi duhan, a u ovom kontekstu �u nave-sti hadis Božjeg Poslanika u kome se kaže:

���� ���� �� ��� � �� ��� ��}{���

„Ko ostavi nešto (loše) u ime Allaha, Allah �e mu

nadoknaditi i vratiti dobrim.“

�itaju�i tekstove na ovu temu nailazim na mnoge slu�ajeve gde su ljudi i žene ostavili duhan ne od stra-ha od bolesti, ve� od stra-ha od Allaha, a kao nagra-du Allah im je dao pa su nau�ili Kur`an napamet i obdario ih razumijevanjem Kur`ana i vjere.

Kažu istraživanja koja su obavljena u Australiji da svake nedjelje umre preko 50 žena od raka plu�a, uzrokovanih pušenjem du-hana, te da �e ovaj broj u 2011. biti preko 65 slu-�ajeva smrtnosti kod žena svake sedmice.

http://www.medskape.com

Zbog svih neda�a i bela-ja koje pušenje duhana do-nosi, možemo donijeti sud o zabrani duhana iz sljede-�ih razloga:

1. Duhan je štetan za ljudski organizam zato što uzrokuje desetine bolesti, a jedna od najopasnijih je rak plu�a.

2. Duhan štetno djeluje na psihu �ovjeka i na pro-mjenu raspoloženja, duhan opija �elije mozga.

3. Duhan je štetan po društvo, štetno djeluje na nepuša�e.

4. Duhan je štetan po okolinu, jer u sebi sadrži štetne gasove poput ugljen-dioksida.

Da bi neko ostavio duhan mora biti �vrst i stabilan, mora se mijenja-ti. Mora biti jak da pro-mijeni svoj stav i prizna da je duhan zlo i da zavisi od njega i njegove �vrstine ostavljanje duhana.

Mora se iskreno moli-ti Allahu da ga pomogne u svojoj namjeri da ostavi (zlo) duhan. Moramo Alla-ha iskreno moliti, moraju nam namjere biti iskrene, moramo iskreno vjerova-ti u pomo� koja dolazi od našeg Gospodara.

Moramo se truditi da se udaljimo od puša�a, jer druženje sa puša�ima daje priliku da se svake sekunde vratimo pušenju.

26 15. JANUAR 2011.

Zar �eš odbiti poklon od Gospodara svih svjetova

J O Š U V I J E K N I S I P O K R I V E N A ?

Hvala i zahvala pripada-ju samo našem Gospodaru, Allahu dž.š. Onome Koji nas po�asti blagodatima koje nemaju broja. Salavat i selam donosimo na Nje-govog najodabranijeg roba, na Allahovog miljenika i poslanika, Muhammeda s.a.v.s., kojeg nam Milostivi iz raskoši Svoje neizmjer-ne milosti posla kao uzor, kao putokaz ka uspjehu i sre�i. Uzvišeni Allah nas u 7. i 8. ajetu sure Eš-Šems upoznaje sa stanjem duše gdje kaže da duša shvata šta je dobro, a šta loše po nju. Uzvišeni se kune, iz-me�u ostalog, dušom, pa kaže: „…Pa joj put dobra i put zla shvatljivim u�ini!“ Allah je ljudskoj prirodi dao put odabira i svako �e odabrati šta želi. Zato je i rekao u Kur'anu �asnom: „Nema prisile u vjeru…“ Šta to zna�i? Zna�i da te niko ne�e na silu natjerati da prihvatiš islam, ali ako si odlu�ila da prihvatiš islam kao vjeru, onda si dužna da prihvatiš i ono što ti je Allah kao pripadnici te sa-vršene vjere propisao. Niko od nas nema pravo da se krije iza islama na na�in na koji mnogi danas �ine!

Svako od nas ima ogle-dalo ku�i. Zašto se gle-damo? Odgovor je jed-nostvan. Da vidmo kako izgledamo i korigujemo ono što ne valja od našeg spoljašnjeg izgleda. Me-�utim, Gospodar Uzviše-ni doista brine o nama, pa nam je dao i ogledalo duše.

Allahov Poslanik a.s. je rekao: „Vjernik je ogledalo vjerniku!“ Kakvo sad ogle-dalo? E, upravo ogledalo našeg morala, našeg unu-trašnjeg stanja… Kao ogle-dalo mu'minke primijetila sam jedan veliki nedosta-tak. Naše sestre nemaju hidžab! Naše sestre su od-bacile hidžab! Naše sestre su okrenule lica od Allaho-vog propisa: „O Vjerovje-sni�e, reci ženama svojim, i k�erima svojim, i ženama vjernika neka spuste halji-ne svoje niza se. Tako �e se najlakše prepoznati, pa ne�e napastvovane biti. A Allah prašta i Samilostan je.“ (El-Ahzab, 59) Kada sam neke

od tih sestara upitala za ra-zlog odbacivanja hidžaba, neke su iznijele svoje razlo-ge, dok su druge, svjesne da me ne�e ubjediti u „oprav-danost“ tih razloga, samo šutjele. Dobar broj sestara je rekao da još nisu sigur-ne da je to stroga obaveza. Subhanallah, osim što krše Allahove propise, one �ak i vjeru Allahovu prilago-�avaju sebi. Allahu ekber! Kaže Omer r.a.: „Bili smo nejaki, pa nas je Allah Uzvišeni oja�ao islamom! Ako budemo tražili bilo šta mimo islama, bit �emo po-niženi!“ Pa evo odakle toli-ko problema u današnjem društvu? Odakle toliko ra-zvoda brakova? Ako jedna muslimanka još uvijek nije odlu�ila da bude pokorna Allahu, Gospodaru nebe-sa i Zemlje, Onome koji joj dao život i sve blagoda-ti, zar �e biti sutra pokor-na mužu? Zar �e biti uzor-na supruga i mati? Drage sestre, zar još uvijek sum-njate? Zar još uvijek niste sigurne, a svjesne ste da vaša sre�a nije u izlascima i mini�u, kafi�u i momku koji vas ne poštuje?! Da vam je neko mimo Allaha propisao hidžab onda biste mogle na�i na�ina da traži-te opravdanje zbog odbaci-vanja hidžaba, me�utim, to vam je naredba od Milosti-vog. To vam je poklon od Allaha, pa zar ne�ete pri-hvatiti poklon od Gospo-dara Dženneta i Džehenne-ma? Kada neka od sestara koja ne nosi hidžab bude posavjetovana da se pokri-je, odgovara: ,,Ja sam vjer-nica, klanjam, �ak i nafi-le, postim, udjeljujem na Allahovom putu, ali nisam ubije�ena da je pokrivanje stroga obaveza.“ Ako zai-sta radiš sve navedene stva-ri, kako to da u jedan dio Knjige vjeruješ, a drugi od-bacuješ? Sve ove naredbe, zajedno sa naredbom o po-krivanju, nalaze se upravo u Kur'anu. Zar nisi �ula za prijetnju koju je Uzvišeni uputio Jevrejima? Oni su prihvatali neke stvari iz nji-hove knjige, a druge odba-civali, jer nisu godile njiho-vim prohtjevima.

Uzvišeni kaže: „Kako to

da u jedan dio Knjige vje-rujete, a drugi odbacujete?! Onoga od vas koji �ini tako sti�i �e na ovome svijetu po-niženje, a na Sudnjem danu bit �e stavljen na muke naj-teže. – A Allah motri na ono što radite.“ (El-Beka-ra, 85)

Sestro, poniženje na du-njaluku, a vje�na vatra na Ahiretu... Kada bi znala da �e te neko poniziti, sve bi uradila da to sprije�iš, pa sprije�i poniženje koje �e te zadesiti, ako ostaneš ne-pokorna Milostivom Alla-hu. Sjeti se Poslanikovih a.s. rije�i: „Najblaža kazna stanovnicima vatre na Sud-njem danu bit �e stavljanje žeravica na stopala; od nje �e im klju�ati mozgovi kao što klju�a kazan.“ (Buhari)

Kada je ovakva najblaža kazna na Sudnjem danu, šta tek re�i o najžeš�oj kojom Allah prijeti onima koji pri-hvataju jedan dio Knjige, a drugi odbacuju?! Ne, volje-na, ne�eš to dozvoliti sebi. Ti voliš Allaha, pa hajde dokaži Mu! Samo te korak, jedan korak dijeli od vje�-ne sre�e, jer vje�na sre�a je samo u pokornosti Onome koji �e ti je dati.

Sestro, ti si biser, a samo se biser �uva... Ti si vrijed-na, zato te je Allah zaštitio. Sestro, ne odbacuj hidžab zbog par godina, kojih �eš se stidjeti dok si živa, a tek nakon života...

Sestro, kada odeš u pro-davnicu i vidiš na rafu dvije �okolade: jedna bez foli-je, a druga fino upakovana, koju �e se prije uzeti? Vo-ljena sestro, svi argumenti

su nevaže�i pred Milosti-vim Gospodarom koji ti je JASNO naredio da hidžab moraš nositi.

Jedna sestra me je jed-nom upitala: „Mogu li se ja pristojno odijevati, kao da sam pokrivena, ali bez hidžaba?“ Odgovorih joj: „Odeš na ispit. Profesor ti postavi pitanje, recimo, da pri�aš sve što znaš o Pla-tonu. Ti po�neš o Aristo-telu. Šta misliš, da li �eš položiti? Nee, još �eš na-ljutiti profesora što poku-šavaš da mu podvališ, a šta re�i Gospodaru svih svje-tova, kada Njemu Savrše-nom pokušavaš da podvališ nešto, kada mijenjaš Nje-gove zakone?!“

Još uvijek nisi odlu�ila da se pokriješ? Aaa, Alla-hov neprijatelj ti je baš bli-zak, pa zar �eš mu dozvo-liti da te pobijedi? Znam, imaš problem, misliš da ti još nije „došlo“. Ok, hajmo ovako. Pokušaj ne-djelju dana ovo da radiš. Pazi, samo nedjelju! Prije svega, upu�uj svaki dan po nekoliko puta Allahu dovu da ti pove�a ljubav prema Njemu, prema isla-mu i prema hidžabu. Slušaj predavnja o hidžabu. Pro-�itaj knjigu „Poklon sestri koja se još nije pokrila“. Potraži društvo koje je u vjeri, a obavezno izbjega-vaj ono koje �e te odvu�i u neki kafi� i sl. Uzmi hidžab i isprobavaj kako �eš izgle-dati u njemu.

Voljena sestro, znaš li šta kaže naš Miljenik o ot-krivenim ženama? Poslušaj ovu poruku iz srca: „Bit �e

u mom ummetu ljudi koji �e jahati na sjedlima, te �e sa njih silaziti ispred vrata mesdžida; njihove žene bit �e pokrivene, a otkrivene; na njihovim glavama bit �e grbe poput kamiljih, pa ih proklinjite, jer su one doi-sta proklete.“ (Ahmed)

Znaš li, draga sestro, šta zna�i biti prokleta? Znaš li da to zna�i biti udaljena od Allahove Milosti vje�-no, osim ako se pokaješ, pa te Allah u�ini od onih koji-ma je On, Milostivi, zado-voljan.

Nedavno sam �itala ko-mentare onih kojima hid-žab smeta, pa kažu da „hid-žab nas tjera da budemo zaostali u odnosu na druge civilizacije i narode“! E pa, hajde logi�ki da zaklju�i-mo. Nekada nije bilo odje-�e, ljudi su na sve na�i-ne pokušavali da prekriju svoje tijelo. Me�utim, kada je napredovala civilizacija, logi�no bi bilo da je više odje�e i da su žene više po-krivene. A doista, one koje hodaju gole ulicom podje-�aju na ona afro-plemena, na zaostali svijet...

Pa, voljena sestro, vrije-me je! Hajde ustani, uzmi abdest i u ime svoga Gos-podara stavi hidžab. Pri-bliži se Allahu, a On �e se još više približiti tebi. Ostat �e poslije ovoga ono „ne mogu“... Me�utim, ti odaberi da li �e biti: „Ne mogu da se pokrijem“ ili „NE MOGU DA �EKAM DA SE POKRIJEM, IN-ŠALLAH!“

ISL

AM

SK

E T

EM

E

AIDA RAŠLJANIN

„O Vjerovjesni�e, reci ženama svojim, i k�erima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako �e se najlakše prepoznati, pa ne�e napastvovane

biti. A Allah prašta i Samilostan je.“ (El-Ahzab, 59)

BROJ 206/XV 27

Kako po�eti opis svo-jih najdubljih osje�anja, a da pritom suza ne ovlaži obraz, srce ne zalupa ja�e i tijelo ne zadrhti? Nika-da mi ranije nisu datumi i brojke predstavljali nešto bitno u životu, ali od same pomisli na 29. decembar, na dan kada sam uradila nešto najvažnije u mom životu, ponosna sam i uzdignute glave kora�am ovim svije-tom, a to je zbog hidžaba.

Par sati prije nego sam pošla na tribinu o hidža-bu, �ula sam na radiju rije-�i: „Sve što se dešava oko nas sa svrhom je, kako bi uzeli pouku.“ Pošla sam, u ime Allaha, na tribinu, ne obra�aju�i pažnju na rije-�i koje �u tek nekoliko sati kasnije shvatiti, jer sam sa svrhom otišla na ovaj skup i izvukla najbolju mogu�u pouku iz nje - stavila sam hidžab! Ušla sam u prosto-riju gdje �e se održati tri-bina. Sala je bila prepuna, a ja sam prosto zavidjela to-likom broju žena i djevo-jaka koje su tako ponosno i �asno nosile svoj hidžab. Našla sam mjesto gdje �u stajati, a oko mene su se nalazile pokrivene djevoj-ke, tako nasmijane, sretne i zadovoljne svojim živo-tom, dok sam se ja osje�ala malo neprijatno jer nisam bila sretna i zadovoljna kao one, a mogla sam to biti. Nakon uvodnog dijela vo-ditelja, student Fakulteta za islamske studije je otvo-rio program u�enjem ple-menitih citata iz Kur’ana koje sam skoro i ja nau�ila napamet. Prva suza je tada pala. Uspjela sam da iskon-trolišem svoje emocije koje su tada bile izuzetno jake. Nakon toga je studentica istog fakulteta po�ela svoje izlaganje. Iz njenog govo-ra sam vidjela da rije�i koje izgovara dolaze iz njenog srca i da to što govori zaista i misli. Te njene naizgled sasvim proste rije�i su pro-budile u meni snažan naboj emocija. Na njeno pitanje: „Da li me�u našim sestra-ma koje se nisu pokrile po-stoji neka koja to želi u�i-

niti ve�eras“, osjetila sam nešto što se ne može rije�i-ma opisati. Plakala sam kao malo dijete. Drhtala cijelim tijelom, što je bilo ja�e od mene. Na trenutak sam se zamislila i nije mi trebalo dugo da odlu�im. Pristala sam na taj poklon od Gos-podara i uzela ga sa obje ruke. Moja sre�a je tog tre-nutka bila neizmjerna i nju sam ispoljavala kroz suze kojih �u se uvijek rado sje-�ati.

Na pitanje prijatelja, po-znanika, rodbine: „Kako se osje�aš sada“, odgo-varam da se ovako nešto može samo doživjeti, jer se rije�ima ne može opisa-ti. Takve rije�i ne postoje. Kada iza�em na ulicu pro-sto se oduševim reakcijom ljudi koji mi se obra�aju

sa mnogo više poštovanja i ljubavi u odnosu na peri-od kada nisam nosila hid-žab. Te no�i mi je pruženo toliko podrške i ljubavi od strane porodice, poznani-ka, pa �ak i od ljudi koje sam prvi put vidjela u živo-tu, a da to nisam doživjela za svojih 17 godina.

Napokon se osje�am veoma sigurno i zašti�e-no, ne strahujem da �e me neko poniziti svojim rije-�ima ili djelima, da �u biti osramo�ena ili obeš�aš�e-na, jer mi moj dragi hidžab pruža sigurnost, mir i istin-sku sre�u.

Kona�no sam slobodna!

U�enica III godine Gimnazije u Novom Pazaru

Na pitanje prijatelja, poznanika, rodbine: „Kako se osje�aš sada“, odgovaram da se ovako nešto može samo doživjeti, jer se rije�ima ne može opisati. Takve rije�i ne postoje. Kada iza�em na ulicu pro-sto se oduševim reakcijom ljudi koji mi se obra�aju sa mnogo više poštovanja i ljubavi u odnosu na period kada nisam nosila hidžab. Te no�i mi je pruženo toliko podrške i ljubavi od strane porodice, poznanika, pa �ak i od ljudi koje sam prvi put vidjela u životu, a da

to nisam doživjela za svojih 17 godina.

Kona�no sam slobodnaS V E Š T O S E D E Š A V A O K O N A S S A S V R H O M J E ,

K A K O B I U Z E L I P O U K U

LI�

NI

ST

AV

AMINA ALI�

INFO SPORT

Šampioni iz MedreseMnogi u�enici Medrese „Gazi Isa-beg“,

pored toga što osvajaju zapažene rezultate na takmi�enjima u znaju iz vjerskih i opštih pred-meta, veoma su uspješni u raznim sportskim disciplinama. Ovaj put �emo posvetiti par re-daka u�enicima prvog razreda naše Medrese koji su odli�ni �aci i uspješni karatisti.

Prvi je Amar (Nedžib) Halilovi�. Ro�en je 11.07.1995. god.u Tutinu. Završio je Osnovnu školu „Aleksa Šanti�“ u Crkvinama kao skroz odli�an u�enik. Od svoje osme godine trenira karate u KK „Škorpion“ pod nadzorom tre-nera Safeta Kahrovi�a, a 12. juna 2010. god. položio je za crni pojas - prvi dan. U�esnik je više regionalnih i me�unarodnih takmi�enja i osvojio je dvije zlatne medalje, jednu srebrnu i jednu bronzanu u kategoriji do 55 kg. Na me-�unarodnom takmi�enju u Vrnja�koj Banji u maju 2008. godine osvojio je prvo mjesto, kao i na takmi�enju u�enika osnovnih škola u Srbi-ji koje je održano u Kraljevu iste godine, tako-�er prvo mjesto. U novembru 2010. godine na regionalnom takmi�enju – kate za crni pojas, koje se održalo u Tutinu, osvojio je drugo mje-sto, a u �a�ku avgusta 2009. god. na regional-nom takmi�enju u kategoriji do 55 kg osvojio je tre�e mjesto.

Drugi je Amar (Džemaludin) Dedei�, ro�en je 27.08.1996. god. u Rožajama. Zavr-šio je Osnovnu školu „Milun Ivanovi�“ u Bi-ševu kao skroz odli�an u�enik. Od svoje de-sete godine trenira karate u KK „Rožaje“ pod nadzorom trenera Mirsada Škrijelja. I on je ta-ko�er u�esnik mnogih me�unarodnih i regio-nalnih takmi�enja i osvojio je devet medalja, a od toga �etiri zlatne, dvije srebrne i tri bron-zane. Na regionalnom takmi�enju koje je odr-žano u Budvi u novembru 2009. godine osvo-jio je prvo mjesto. Tako�er je u Leskovcu na me�unarodnom takmi�enju 11.12.2010. god. osvojio prvo mjesto. Na evropskom takmi�e-nju koje je održano u Ma�arskoj, u novembru mjesecu, osvojio je prvo mjesto, a u Tutinu na regionalnom takmi�enju u kategoriji do 70 kg, tako�er u novembru, osvojio je prvo mjesto.

Poželimo našim u�enicima puno uspjeha u daljem životu i radu, kako u Medresi u nasta-vi, tako i u sportu, uz dovu Allahu dž.š. da ih uputi na pravi put, da im podari svaki hair i da ih sa�uva svakoga zla.

PRIREDIO : HARIS-EF. HADŽI�

28 15. JANUAR 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME

„Prou�avaj u ime Gospodara tvoga koji stvara“

DR ADNAN �AUŠEVI�

Ajet prikazuje sve sekvence Božjeg stvaranja svemira i Zemlje onako kako ga mi danas, zahvaljuju�i najsavremenijoj nauci, poznajemo. Oduševio sam se Allahovoj dž.š. ljepoti i preciznosti prikaza ovog stvaranja kroz kratke, ali jezgrovite informacije koje daju šansu onima koji žude za spoznajom da od

svakog dijela ovog ajeta napišu tomove knjiga nau�nog karaktera.

I S T R A Ž U J M O , P R O U � A V A J M O , R A Z V I J A J M O S E

Nama insanima je Allah dž.š. ostavio mogu�nost da istražujemo, saznajemo i razvijamo se. On traži i za-htijeva od nas da u svakom trenutku budemo usmjere-ni Njemu, da se bavimo prou�avanjem (naukom) i budemo ustrajni u ispunja-vanju obaveza koje nam je On odredio. Na taj na�in postajemo dio savršenog sistema u kome nema slu-�aja, stihije, neure�enosti, nezakonitosti.

Mi jesmo ibaduhu (Njegovi robovi) u sva-kom pogledu, htjeli to ili ne, mislili da jesmo ili mi-slili da nismo. No, razli-kujemo se jedino po tome što nas ima svjesnih ovog položaja i svrhe postojanja i onih koji toga nisu svje-sni. Ovo robovanje nije ap-solutno. Allah dž.š. je lju-dima dao slobodu odabira. Na jednoj strani odabira nalazi se sistem savršenog sklada, harmoni�nosti, ure-�enosti, zakonitosti, a na drugoj sistem nesklada, ne-ure�enosti, propasti. Svaki naš tren, treptaj, �estica sa-dašnjosti je raskrš�e oda-bira izme�u ova dva siste-ma. Allah dž.š. nas Svojom uputom, Kur’anom stal-no podsti�e da istražuje-mo, spoznajemo i da oda-biramo sistem zakonitosti i sklada. Da bismo krenu-li u sklad i da bismo uvi-jek u trenu sadašnjosti oda-birali ispravnost moramo dobro poznavati uputstvo - Kur’an. Apsolutna slobo-da, me�utim, pripada jedi-no Njemu, Apsolutu, Stvo-ritelju svega, Jedinstvenom vladaru, Allahu dž.š. Iz slo-bode odabira koju nam je On podario proizilazi od-govornost, koja sa sobom povla�i nagradu ili kaznu. Izme�u nagrade i kazne ostavljena nam je mogu�-nost tevbe (pokajanja), što zna�i molbu za oprostom uz ispravljanje pogreške, koju treba propratiti bejja-nom (jasnim dokazivanjem da se pogreški ne�emo vra-titi), �ime dobijamo Alla-hovu dž.š. milost i oprost.

Ne gubimo vrijeme. Organizujmo sebe u dije-lu dana i dijelovima no�i i upustimo se u analiziranje i

prou�avanje Allahove dž.š. rije�i, a onda razmjenjujmo me�u sobom spoznaje.

Zahvaljuju�i Allahu dž.š. i Njegovoj milosti i odredbi da onome ko traži nešto od Njega, a usmje-reno je dobru, On obilato daje, poželio sam da saznam što je mogu�e više o Nje-govoj uputi kroz Kur’an, Sunnet, hadis i tefsir i doži-vio ljepotu i radost spozna-je Stvoriteljeve neizmjerne mudrosti i veli�anstvenosti. U nizu ovih spoznaja želja mi je da izdvojim i ukažem

na jedan ajet koji je repre-zent i izvanredan primjer svega onoga što mi je na-mjera da vam predo�im. To je 164. ajet sure El-Beqare, koji glasi:

„Inne fi halki-ssemava-ti ve-l-erdi va-htilafi-llejli ve-nnehari ve-l-fulki-lleti tedzri fi-l-bahri bima jen-feu-nnase ve ma enzela-lla-hu mine-ssemai min main fe ahja bihi-l-erda bade mevtiha ve besse fiha min kulli dabbetin. ve tesrifi-rrijahi ve-ssehabi-l-museh-hari bejne-ssemai ve-l-erdi le ajatin li kavmin jakilun.“

Ovim ajetom Allah dž.š. nudi izazov i podsticaj

onima koji žele spoznaju i tragaju za istinom, jer na samom kraju ajeta stoji re-�enica koja glasi: „...le aja-tin li qavmin jaqilun“, što u prijevodu zna�i: „...ajeti (znaci) su za osobe (skupi-ne) koje razmišljaju (uvi-�aju).“

Prijevod cijelog ajeta 2/164 po Korkutu glasi ovako: „Stvaranje nebe-sa i Zemlje, smjena no�i i dana, la�a koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah spu-šta s neba, pa tako u život

vra�a zemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao svakojaka živa bi�a, pro-mjena vjetrova, oblaci koji izme�u neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za one koji imaju pameti.“

Prijevod istog ajeta po Mlivu glasi: „Uistinu! U stvaranju nebesa i Zemlje, i promjeni no�i i dana, i plo-vilu koje plovi morem sa onim što koristi ljudima, i onom šta spušta Allah od vode s neba, pa oživljava njome zemlju nakon mrtvi-la njenog – a rasijao je po njoj svaku živinu – i pro-mjeni vjetrova i oblacima pot�injenim izme�u neba i

zemlje – znaci su za ljude koji shvataju.“

Privukla me je ljepota ajeta, pa sam poželio da i sam pokušam da ovaj ajet prevedem koliko je mogu-�e od rije�i do rije�i. Mo-gu�nost preciznijeg pri-jevoda i shvatanja suštine zna�enja u ovom našem vremenu omogu�ava savre-mena kompjuterska teh-nologija i pristupa�nost brojnih prijevoda i tefsira Kur’ana. Desilo se nešto zadivljuju�e. Ajet prikazuje sve sekvence Božjeg stvara-

nja svemira i Zemlje onako kako ga mi danas, zahvalju-ju�i najsavremenijoj nauci, poznajemo. Oduševio sam se Allahovoj dž.š. ljepoti i preciznosti prikaza ovog stvaranja kroz kratke, ali jezgrovite informacije koje daju šansu onima koji žude za spoznajom da od svakog dijela ovog ajeta napišu to-move knjiga nau�nog ka-raktera.

Prijevod ajeta u mom pokušaju izgleda ovako: „Zaista! U stvaranju nebesa i Zemlje, i odvajanju no�i i dana, i plovilu koje plovi u savršenoj odmjerenosti sa onim što je korist za

ljude, i što je spustio Allah iz neba od vode, pa je oži-vio sa njim Zemlju nakon mrtvila njenog i rasijao je u njoj od svakog živog bi�a. I u izmjeni vjetrova i oblaci-ma koji su u službi izme�u neba i Zemlje – ajeti (znaci) su za skupinu (grupu) onih koji razmišljaju (uvi�aju).“

Ukoliko po�emo da analiziramo ovaj ajet po sekvencama koje je Allah dž.š. u njemu dao, uo�it �emo sljede�e:

1) Allah dž.š. kaže: „Za-ista! U stvaranju nebesa i Zemlje…“

Ako nas zanima nasta-nak Zemlje i nas na njoj, �itaju�i razli�itu literaturu naišli bismo na mnoge pret-postavke ljudi od davnina do danas o ovom doga�aju. Ranije su ljudi smatrali da je Zemlja centar Kosmosa i prva stvorena. Allah dž.š. nas obavještava da u redo-sljedu stvaranja prvo nasta-ju nebesa i u Kur’anu nig-dje ne�emo na�i druga�iji redosljed. Nama je danas u potpunosti jasan ovaj re-dosljed. Savremena nauka ima teoriju da je Kosmos nastao pucanjem (eksplozi-jom) jedne �estice materi-je i njenim daljim širenjem koje i danas traje, zašta po-stoje odre�eni fizi�ki i ma-temati�ki dokazi. Nauci je-dino nije jasno ko je dao podsticaj za ovu eksplozi-ju i zašto. No, nama mu-slimanima je odgovor na ova pitanja potpuno jasan - Allah dž.š. Sljede�i korak u stvaranju, po nau�noj te-oriji, bio je formiranje ga-laksija (nebesa) skupina zvezda, a onda u jednoj od njih (u galaksiji Mlje�-ni put), oko jedne zvijezde (Sunca) formira se grupa planeta, a me�u njima Ze-mlja. Dakle, Allah dž.š. je u dvije jasne rije�i (nebesa i Zemlja) dao kona�ni rezul-tat cijelog procesa, kojeg mi ljudi, ukoliko to želimo, možemo podrobno analizi-rati. Allah dž.š. nam upravo ovim rije�ima nudi izazov i podsticaj da razmišljamo i dubioznije prou�avamo i uvi�amo ovaj doga�aj.

Nastavit �e se...

BROJ 206/XV 29

PE

DA

GO

GIJ

A

S A V R E M E N A S H V A T A N J A I S L A M S K E P E D A G O Š K E M I S L I

Majka - nezamjenjiva karika u odgojnom sistemu (II dio)

Kur'an �asni insistira na strpljivosti kao bitnom faktoru odgoja, na pošto-vanju individualiteta li�no-sti, na traganju za pravim vrijednostima i izgra�ivanju islamskih kriterija u prihva-tanju tih vrijednosti. Za ovaj odgovorni zadatak majka mora biti osposobljena, pri-premljena i duboko svjesna svoje obaveze: „I neka me�u vama bude onih koji �e na dobro pozivati i tražiti da se �ini dobro, a od zla odvra-�ati, oni �e što žele posti�i.“

Da bi ostvarila svoju od-gajateljsku funkciju majka mora uvažavati li�nost dje-teta, ne smije ga prihvatiti kao objekat odgoja, mišlje-nje djeteta moramo respek-tovati, a negativno ponaša-nje korigovati i sprje�avati otu�enje djeteta od islam-ske suštine. Svaki korak na ovom �asnom putu bit �e nagra�en. Kur’an to spo-minje i kaže: „Onaj ko se bude za dobro zalagao bit �e i njemu udio u nagradi, a onaj ko se bude za zlo za-uzimao bit �e i njemu udio u kazni. A Allah nad svim bdi.“ Islamski odgoj ne po�iva na interesima trenu-taka, on ima futuristi�ki ka-rakter, njegova budu�nost je, s Božjom pomo�i, zaga-rantovana. Islamska zajed-nica ovaj problem ne smije

posmatrati pasivno. Neop-hodno je utvrditi zna�aj po-rodi�nog odgoja i njegovo mjesto u opštoj skali vrijed-nosti. Društvo ne može do-zvoliti da osiromaši gene-racije za sve plemenito što nam vjera nudi. Mi se mo-ramo boriti protiv surovo-sti, otu�enja i destrukcije. Djetetu više ne možemo nu-diti površna i neutemeljena znanja jer ono traga, traži objašnjenje, a majka je naj-pozvanija da mu da prave informacije, te tako sprije-�i, od malih nogu, dualisti�-ki odgoj.

Majka upu�uje dijete na pokornost Allahu dž.š., a pokornost dijete osloba�a od sebi�nosti, izopa�eno-sti i neznanja. Uputiti dije-te putevima Božjih zakona zna�i usmjeriti ga putevi-ma �estitosti, zna�i spasi-ti ga od neznanja i mraka. Svaki mu'min želi svoje di-jete uputiti na druženje sa iskrenim i odanim vjernici-ma, sa onima koji su svjesni Allahove dž.š. mo�i i svo-jih obaveza na zemlji. Allah dž.š. kaže: „Allah je Zaštit-nik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmine na svjetlo, a onima koji ne vjeruju zaštit-nici su šejtani i oni ih odvo-de sa svjetla u tmine.“

Ovo vrijeme ozbilj-no prijeti duhovnosti naše

djece, poljuljane su mnoge vrijednosti, a ogromni pla-men kušnje može zaustavi-ti samo porodica, a majka je stub porodice. Ona je vrelo najljepših vrlina i zaštitnik od nevolja od kojih je obo-lio zapadni svijet. Našem djetetu je pravilni islamski odgoj potreban kao hrana organizmu. Obrazovana majka i odgojena u duhu islamskih vrijednosti ulazi u dušu svog djeteta, obasja-va njegovu nutrinu snagom dobrote i plemenitog zna-nja, širi mu vidike, pokazu-je mu ispravan put, jedini pravi put istine, pomaže mu da se odupre lažnim izazo-vima, štiti ga od razo�are-nja i pogrešnog odabira vri-jednosti. Ona ga od malih nogu u�i da nema sre�e ni istinske ljepote dok ne pri-hvatimo univerzalne Božje zakone, jer su oni bit života i hrana �estitosti. Ona kod djece uzdiže i podsti�e pre-finjenije i uzvišenije vrijed-nosti. Sve ovo nije ni brz ni lak zadatak, no ne smijemo biti malodušni, kako Kur’an spominje: „�ovjek je doi-sta stvoren malodušan; kada ga nevolja sna�e - brižan je, a kada mu je dobro - ne-pristupa�an je, osim vjerni-ka koji namaze svoje budu obavljali.“

Mi smo putnici na ovom kratkotrajnom svijetu, iza nas ostaje samo naše djelo, a zar ima ve�e vrijednosti koju �ovjek ostavlja iza sebe od li-jepo odgojenog djeteta koje �e vidjeti „dalje od sutra“ i koje �e osje�ati više od li�-nog bola i li�ne nevolje. Ko-risno znanje koje dijete do-bije u jednoj �estitoj porodi-ci u stanju je da suzbije indi-vidualnu volju i da prepusti prednost Božjoj volji koja je prisutna u svim porama i tokovima opšteg zbivanja. Ukoliko je naš put ispunjen ljubavlju prema islamu, zna-nje koje djeci želimo preni-jeti lako �e dopirati do �i-stog srca i otvarati prostor za prihvatanje prave vjere. Ukoliko djecu budemo od-gajali, ali u ovom duhu, oni �e biti u stanju da tokom ci-jelog svog života apsorbuju kur'ansku svjetlost, napaja-ju�i se tako sa �istog i nepo-mu�enog izvora Istine.

Majka upu�uje dijete na pokornost Allahu dž.š., a pokornost dijete osloba�a od sebi�nosti, izopa�enosti i neznanja. Uputiti dijete putevima Božjih zakona zna�i usmjer-iti ga putevima �estitosti, zna�i spasiti ga

od neznanja i mraka. MR. MUSTAFA-EF. FETI�

INFO DIJASPORA

Bošnjaci u Minhenu no� 31. decembra

proveli u ibadetuDa su muslimani (Bošnjaci) u Minhenu

sve više svjesniji svojih vrijednosti najbolje je potvrdila manifestacija koju je organizo-vala Islamska zajednica - džemat „Fedžr“ za 31. decembar pod nazivom „Ja volim ibadetiti, a ne griješiti“.

Naime, veliki broj muslimana se ove ve�eri okupio u prostorijama džemata „Fedžr“ kako bi ovu no�, koju mnogi na-zivaju „najlu�a no�“, proveli u ibadetu. Program je zapo�eo u�enjem sure Merjem, a onda je pro�itan i prijevod njenog zna-�enja na bosanski jezik. Zatim se prisutni-ma obratio prelijepim vazom i nasihatima imam džemata Izet-ef. Bibi�, koji je govo-rio o važnosti postojanja iskrenosti me�u ljudima. Nakon vaza i mnogobrojnih brat-skih diskusija i pitanja, nastupila je pauza, kada su se prisutni mogli po�astiti kahvom i raznim kola�ima koje su i ovaj put pripre-mile vrijedne ruke naših sestara.

U drugom dijelu programa �lanovi hora „Fedžr“ razgalili su srca prisutnih sa neko-liko ilahija. Nakon toga džematlije i dže-matlike su imali priliku da provjere svoje islamsko znanje u kvizu koji je za ovu no� bio pripremljen. Od više prijavljenih grupa prvo mjesto je uzela grupa N. Adisa. �la-novi ove grupe, zbog svog dobrog pozna-vanja islama, dobili su vrijedne hedije koje im je uru�io Izet-ef. Bibi�.

Vrhunac ovog programa zapo�eo je u 23:55 sati prvim tekbirom no�nog nama-za kojeg je predvodio naš imam. Dok su drugi uz alkohol i nemoral izazivali Alla-hovu srdžbu, ova grupa ljudi je pokušala da se ove ve�eri ibadetom primakne i pri-dobije ljubav Gospodara. Najve�i ukras safova ove ve�eri bila je omladina koja je došla u velikom broju i tako se još jedne ve�eri sa�uvala od harama koji se svakod-nevno serviraju.

Molimo dragog Allaha da nam poda-ri snage da budemo ustrajni na Njegovom putu, te da On Uzvišeni primi naše ibade-te i naš trud.

IZVOR: FEDZR.DE

30 15. JANUAR 2011.

Mlade snage za nova dostignu�a

Mlade snage za nova dostignu�a

INT

ER

VJ

U

Asmir Crnovršanin

NE

RM

IN G

ICI�

Asmir-ef. Crnovršanin ro�en je 04.07.1982. godine u Novom Pazaru, gdje završava osnovnu

Asmir-ef. Crnovršanin ro�en je 04.07.1982. godine u Novom Pazaru, gdje završava osnovnu

školu, a zatim i Medresu „Gazi Isa-beg“. Žele�i da nastavi za traganjem znanja put ga

školu, a zatim i Medresu „Gazi Isa-beg“. Žele�i da nastavi za traganjem znanja put ga

vodi u zemlju Šama - Siriju, ta�nije u njen glavni grad Damask, gdje savladava arap-

vodi u zemlju Šama - Siriju, ta�nije u njen glavni grad Damask, gdje savladava arap-

ski jezik, a zatim upisuje studije šerijatskog prava na Univerzitetu „Feth-ul-

ski jezik, a zatim upisuje studije šerijatskog prava na Univerzitetu „Feth-ul-

islamijji“ koje uspješno završava 2008. godine. Po dolasku iz Damaska u

islamijji“ koje uspješno završava 2008. godine. Po dolasku iz Damaska u

Novi Pazar radi kao vaspita� u „Gazi Isa-beg“ medresi i kao imam u

Novi Pazar radi kao vaspita� u „Gazi Isa-beg“ medresi i kao imam u

Skender Kelebi, poznatijoj kao Melajska džamija. Prije dolaska

Skender Kelebi, poznatijoj kao Melajska džamija. Prije dolaska

na �elo ustanova „Reuda“ i „Wildan“ radio je na mjestu

na �elo ustanova „Reuda“ i „Wildan“ radio je na mjestu

koordinatora i glavnog vaspita�a unutar Vaspitne

koordinatora i glavnog vaspita�a unutar Vaspitne

službe Medrese. Oženjen je i otac dvoje djece.

službe Medrese. Oženjen je i otac dvoje djece.

UPRAVNIK MEKTEBA „REUDA“ I „WILDAN“

BROJ 206/XV 31

Glas islama: Došli ste na �elo predš-kolske ustanove „Reuda“ i školskog mekteba „Wildan“ koji su napravili po-zitivan preokret u obrazovanju boš-nja�ke djece u Sandžaku. Recite nam kako se osje�ate povodom toga?

A. Crnovršanin: Predškolska ustano-va „Reuda“ i školski mekteb „Wildan“ predstavljaju prvu kariku u lancu obra-zovnih ustanova Islamske zajednice. Oni su temelj odgoja naše omladine, zato mi se, kao rukovodiocu, prepli�u osje�anja sre�e i zadovoljstva, s jedne strane, što sam na �elu ovako važne ustanove, a s druge strane u isto vrije-me se javlja bojazan i strah od preveli-kog bremena i odgovornosti. Me�utim, vo�eni kur’anskim principom „i trudite se, a Allah �e vaš trud vidjeti i Poslanik Njegov, a i vjernici...“, pred nama je ve-liki emanet kojeg moramo opravdati, a da bi to opravdali moramo se puno za-lagati i boriti kako bi ove svjetiljke sija-le još ja�im svjetlom.

Glas islama: To je velika po�ast, ali i odgovornost koju imate. Kako se nosi-te sa tim?

A. Crnovršanin: Naravno, što je ve�a po�ast to je i odgovornost ve�a, što zna�i da se moramo truditi i pokušati da nastavimo u pravcu i smjeru koji �e doprinijeti napretku i razvoju ovih in-stitucija. Moji prethodnici su postavili dobar temelj i ja �u se truditi da uka-zano povjerenje opravdam. Kao što rekoh, rukovodim se kur’anskim prin-cipima, ima pomalo zebnje, ali sa vje-rom u Boga i Njegovu pomo� o�eku-jem da �e se sve odvijati po planu.

Glas islama: Kakva je situacija koju ste zatekli u ovim ustanovama?

A. Crnovršanin: Predškolska usta-nova „Reuda“ i školski mekteb „Wil-dan“, koji djeluju u okviru Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, od samog po�etka svog otvaranja postali su pre-poznatljivi po kvalitetu usluga - odgo-ja i obrazovanja djece, u cijelom našem regionu. Naravno da je u po�etku bilo najteže. Trebalo je prona�i adekvatan stru�ni kadar, izraditi planove i pro-grame rada, obezbijediti odgovaraju�i prostor. Zbog toga je naša obaveza da odamo veliko priznanje i izrazimo naj-toplije rije�i zahvale svima onima koji su ponijeli to teško breme, a prema ha-disu njima i pripada velika nagrada od Uzvišenog Gospodara. Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, kao idejni pro-jektant osnivanja i rada svih obrazov-nih ustanova Islamske zajednice, imao je sluha da u profesoru Mersadu Curi�u prepozna stru�nost, odgovornost i pre-danost poslu, što je profesor za svojih 12 godina rukovo�enja ovom ustano-vom itekako potvrdio i krunisao broj-nim uspjesima.

Kadrovske promjene koje su izvrše-ne u mektebima „Reuda“ i „Wildan“ još jedna su potvrda virtuoznosti i fleksi-bilnosti cjelokupnog sistema Islamske zajednice, što je svakako �ini poseb-nom i jedinstvenom u regionu. Moje postavljenje na �elo ove ustanove treba shvatiti kao pružanje prilike da se uz pomo� mladala�kog entuzijazma unesu osvježenja i inovacije, a svakako, ime-novanje profesora Curi�a za sekretara ima za cilj davanje stru�ne podrške koja �e mi itekako zna�iti. Svakako da je on,

kao dugogodišnji upravnik obdaništa, i najzaslužniji za permanentni uspon, te kvalitet rada ove ustanove. Po�elo se sa jednom prostorijom, a sada ve� samo u Novom Pazaru ima sedam dobro opre-mljenih objekata obdaništa.

Prepoznatljiv je uhodan sistem rada, stru�nost postoje�ih kadrova, te be-sprijekorna harmonija koja vlada me�u službenicima, što me je najviše obrado-valo, unijelo optimizma i dalo još više elana za rad.

Glas islama: Koliko ima polaznika, objekata i zaposlenih?

A. Crnovršanin: Predškolska usta-nova „Reuda“ i školski mekteb „Wil-dan“ trenutno imaju preko 600 pola-znika, a obzirom da je zimski period, taj broj je van zime mnogo ve�i, pa �ak ide i preko 800 polaznika. Rad u mek-tebima je podijeljen na �etiri nivoa: prvi nivo jesu tzv. jaslice od 1-3 godi-ne, drugi nivo su srednje grupe od 3-6, tre�i nivo su predškolci i �etvrti nivo su djeca školskog uzrasta od prvog do osmog razreda koja poha�aju nastavu u okviru školskog mekteba „Wildan“. Obzirom da se po�elo s jednim malim objektom, ova predškolska ustanova se danas može ponositi svojim kapaciteti-ma u Novom Pazaru, a i van njega. Na podru�ju Novog Pazara imamo sedam mekteba: Parice, Lejlek, Altun-alem, Šutenovac, Požega, Paralovo i Selako-vac. Na podru�ju Tutina imamo dva mekteba i na podru�ju Sjenice jedan mekteb. U okviru ove ustanove radi 65 uposlenih, što govori o ozbiljnosti ove ustanove.

Glas islama: Kakvi su Vam planovi za budu�nost?

A. Crnovršanin: Mektebi „Reuda“ i „Wildan“ su prepoznatljivi po stru�-nom kadru koji na najbolji mogu-�i na�in prenosi znanje na polaznike Mekteba, koji kasnije u školskim klu-pama bivaju prepoznatljivi po svom ste�enom znanju. Obzirom da živimo u 21. vijeku, u vremenu modernizacije i tehnike, pokušat �emo, uz Allahovu pomo� i dozvolu, da nastavimo u tom segmentu i planu upravo tamo gdje su i naši prethodnici stali.

Glas islama: Ho�ete li proširivati ka-pacitete i ho�ete li mijenjati nešto u or-ganizacionom smislu?

A. Crnovršanin: Kada pomislimo da je prije trinaest godina, kada je otvo-ren prvi mekteb u teškim uslovima, do dana današnjeg otvoreno još devet mekteba, ukupno deset, nešto je što nas obavezuje da nastavimo sa lije-pom tradicijom i otvorimo departma-ne u svim gradovima Sandžaka, kako bi naša bošnja�ka djeca imala gdje da se obrazuju u duhu islamskih propisa. To �e nam biti stimulans i cilj koji �e nam, inšallah, dati elana za rad unutar ove obrazovno-odgojne ustanove. Ob-zirom da sam tek preuzeo ovu veliku obavezu, o eventualnim nedostacima i propustima dosadašnjeg rada obdaništa ne želim ni govoriti, ve� �u nastojati da ih sa svojim saradnicima što prije ot-klonim, a sve pozitivnosti unaprijedim i podržim. Nadam se da �e, uz Allaho-vu pomo� i blagoslov, ove blistave svje-tiljke još ja�e zasijati i obasjavati Pravi put našim budu�im generacijama.

INFO OBRAZOVANJE

Nau�ni instituti za unapre�enje znanja

Na Internacionalnom univerzitetu i Fakultetu za islamske studije osnovane nove institucije

Rektor Internacionalnog univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi� u ponedjeljak 10. januara 2011. go-dine potpisao je Sporazum o osnivanju zajedni�kog Balkanskog nau�no-istraživa�kog centra sa direk-torom Nau�no-istraživa�kog centra „Marmaris“ iz Istanbula, dr. Šamil Šahinom.

Sjedište Balkanskog nau�no-istraživa�kog centra bit �e na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, a ciljevi formiranja ovog centra su podrš-ka razvoju nau�nog istraživanja na univerzitetima i drugim nau�no-istraživa�kum ustanovama na pro-storu Balkana, doprinos unapre�enju metodologije i tehnologije nau�no-istraživa�kog rada, kao i uspo-stavljanje visokih standarda u nau�no-istraživa�kom radu.

Prolikom potpisivanja ovog sporazuma rektor Dudi� je rekao:

„Nadam se da �e osnivanje ovog instituta biti od izuzetnog zna�aja, ne samo za nas ovdje u Novom Pazaru, nego na �itavom Balkanu. Zahvaljujem se di-rektoru Nau�nog centra Marmaris na saradnji.“

Direktor Centra „Marmaris“ iz Istanbula gospo-din Šahin je zahvalio na srda�nom prijemu, i izme�u ostalog rekao:

„Radujem se što smo uspjeli da do�emo do ova-kvog zajedni�kog ugovora. Ovaj ugovor je samo po-�etak naše saradnje i nadam se uspješnoj saradnji ova dva naša nau�no-istraživa�ka centra.“

Nakon potpisivanja sporazuma na Internacio-nalnom univerzitetu, gospodin Šamil Šahin je u ime Centra „Marmaris“, u prostorijama Fakulteta za islamske studije, sa dekanom FIS-a dr. hfz. Almi-rom Pramenkovi�em, potpisao sporazum o osniva-nju Centra za arapski jezik u Novom Pazaru. Ovaj Centar je osnovan sa ciljem unapre�enja poznavanja arapskog jezika me�u u�enicima, studentima i na-u�nim istraživa�ima sa polja islamskih i filoloških nauka, kao i omasovljenja elementarnog poznava-nja arapskog jezika me�u ostalim gra�anima. Prili-kom potpisivanja sporazuma dekan Pramenkovi� je rekao:

„Rukovode�i se zajedni�kim ciljevima za izu�ava-njem i unapre�ivanjem arapskog jezika danas smo u prilici da potpišemo sporazum o osnivanju Centra za arapski jezik u Novom Pazaru sa direktorom Centra Marmaris iz Istanbula. Ovim sporazumom želimo da osnažimo i podignemo svijest o zna�aju arapskog jezika, imaju�i u vidu da su svi prijašnji u�enjaci i ulema do perfekcije poznavali arapski jezik, bez ob-zira na njihovu rasu i naciju. Ovaj Centar �e dopri-nijeti muslimanima da na izvoru, Kur'anu i Sunnetu, izu�avaju arapski jezik koji �e vršiti uticaj na njihova srca i na njihove životne tokove.“

PRIREDIO : NERMIN GICI�

32 15. JANUAR 2011.

Institucije su temelj razvojaSmetalo mi je mnogo toga, ali samo do momenta dok se ne dogovorimo. U razgovo-rima smo se raspravljali i iznosili svoje argumente za i protiv, ali onog momenta kada bismo se dogovorili ja sam davao sve od sebe da se dogovoreno realizuje. Nije

imalo pomeranja i mijenjanja, išao sam do kraja.

B U R N E I B E R I � E T N E D E V E D E S E T E G O D I N E U I S L A M S K O J Z A J E D N I C I

Problemi i opstrukcije u prvim godinama rada Meši-hata dolazili su iz vana, ali je bilo opstrukcija koje su se sprovodile i iznutra. Me-�utim, rukovodstvo se nije obaziralo na to ve� je sebi postavilo ciljeve koje je te-žilo da realizuje. Prvi zada-tak bila je izgradnja obje-kata i infrastrukture u koji-ma bi se smjestile ustanove koje su bile u planu da se formiraju.

Bilo je potrebno da se nadogradi sprat na vakuf-skoj zgradi za kancelari-je Mešihata, da se izgra-de mektebi, da se izgrade zgrade Medrese, jer kako se pove�avao broj u�enika i odjeljenja imali smo veliki problem sa prostorom.

Namjera je bila, a i od-luka Mešihata, da se u krugu vakufa izgradi Me-dresa na temeljima Stare medrese koja ima tradiciju preko 400 godina. Problem je bio da se to papirološ-ki sredi i da se dobije gra-�evinska dozvola obzirom da je Stara medresa imala vrijednost kulturno-histo-rijskog spomenika. Po zna-�aju njena vrijednost i jeste bila kulturno-historijska, ali po svom izgledu ta zgra-da je bila ruglo grada, gdje su uglavnom stanovale po-rodice koje su bile socijal-ni slu�ajevi. Tu su stanovale problemati�ne osobe i sva-kog drugog dana je policija dolazila da traži delinkven-te koji su pravili prijestupe po gradu. U zgradi Stare medrese je bilo leglo svega što je bilo prljavo i loše.

Svi naši pokušaji da za-po�nemo sa izgradnjom objekata koji su nam po-trebni nailazili su na op-strukciju. Nijedna vlast nije htjela da iza�e u susret Islamskoj zajednici po pi-tanju rekonstrukcije obje-kata, a po pitanju izgrad-nje novih ta protivljenja su bila još snažnija. Uvijek su nalazili nekakva opravda-nja, kao da to nije predvi-�eno detaljnim urbanisti�-kim planom i na razne na-�ine su nas sprje�avali u re-alizaciji naših ideja i plano-va. Po meni, glavni razlog je taj što smo na svakom koraku nailazili na otpor

društveno-politi�kih or-ganizacija Novog Pazara. Imao sam utisak, a i danas sam pod tim utiskom, da bismo mnogo lakše zavr-šavali naše poslove da smo mogli da preska�emo ste-penicu lokalne vlasti i da smo se direktno obra�a-li republi�kim organima. Sve što smo uspjeli da na neki na�in proturimo ovdje kao kroz iglene uši u�i-njeno je zahvaljuju�i tome što smo dobijali podršku odre�enih struktura u Be-ogradu, tadašnjeg Ministar-stva vjera, savjetnika mini-stra vjera, odre�enih ljudi koji su bili onda uticajni u politici. Tada su nam oni na neki na�in davali podršku da bismo mogli da ostva-rimo naše potrebe. Ovo je nevjerovatno i kosi se sa zdravim razumom, ali je istinito. Lokalne vlasti su nas ko�ile i opstruisale, a republi�ke su nam davale odre�enu podršku.

Uvijek sam se pitao kako je to mogu�e? Zašto se to dešava kada su u lo-kalnoj vlasti ljudi iz grada koji vide naše potrebe i koji bi trebali da nam pomognu da ih ostvarimo. Mislim da je jedini razlog tome to što smo mi odmah u startu svim politi�kim partijama i njihovim liderima, pogo-tovo bošnja�kim, stavili do znanja da ne�emo biti ni�i-ji servis. Naš stav je bio da ne služimo interesima po-litike ve� da služimo inte-resima vjere u Allaha dž.š., interesima islama i intere-sima naroda. Pošto smo im to stavili do znanja ovi lo-kalni politi�ari su na svaki mogu�i na�in pokušavali da nam suze djelokrug rada i da nas sprije�e u našem ra-zvoju. Tako su htjeli da na-prave nekakav pritisak i da nas ucijene. Nas nisu mogli da ucijene ni tada, kao ni danas. Možda zbog toga malo sporije idemo napri-jed i sporije realizujemo neke projekte, ali smo svje-sni da je pomo� kod Allaha dž.š. i da oni ne mogu ništa našem programu.

Ljudi iz Beograda su to malo šire gledali. Oni su bili školovani i pametni po-liti�ari koji su znali koliki

je naš autoritet u narodu i taj naš autoritet znali su da okrenu u svoju korist. Normalna stvar je da su oni nas podržavali i imali povjerenja u nas, jer smo mi tada bili stabiliziraju�i faktor u Sandžaku, dok su ratovi bili u našem okru-ženju. Oni su znali da je naš doprinos miru u San-džaku veliki i zbog toga im nisu smetali naši objek-ti i džamije. Paradoks je da su iz Beograda intervenisa-li gospodi u Pazaru da nam ponešto progledaju kroz prste i da nam ne smetaju.

Uprkos svim proble-mima i opstrukcijama pri-likom izgradnje objekata, išlo se, guralo se. U tom vremenu devedesetih godi-na, do dvijehiljadite, uglav-nom su podignuti svi glavni objekti. Nadogradnja spra-ta, zatim zgrada Medrese, i muške i ženske, zatim dje�ije obdanište u haremu Lejlek džamije, objekat u dvorištu Hajrudin džami-je na Paricama i niz drugih objekata.

I pored ekonomske krize narod je prepoznao šta je interes muslimana i davali su pare za izgrad-nju. Narod je vjerovao ru-kovodstvu Mešihata, vje-rovali su Muftiji, �ovjeku koji je vodio Mešihat i koji je nosio �itav taj teret uz podršku svojih saradnika. Narod je vjerovao i dolazi-li su tu i nudili se, ne samo materijalno, nego su i svoje

živote nudili u cilju zaštite interesa muslimana, islama, Bošnjaka.

Uporedo sa izgradnjom objekata išlo je i formiranje ustanova. U to vrijeme mi fakti�ki ništa nismo imali osim Odbora na lokalnom nivou, u svim sandža�kim gradovima, i istureno odje-ljenje Alaudin medrese iz Prištine.

Odjeljenje Alaudin me-drese je 1994. godine tran-sformisano u Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, a i tada smo imali odre�enih problema od strane Medrese iz Prištine i od odre�enih ovdašnjih krugova, koji su smatra-li da je to veliki rizik i da to ne treba raditi. Oni nisu bili svjesni šta zna�i oživje-ti Medresu koja je radila do 1946. godine sa �etiristo-godišnjom tradicijom. Da mi budemo sudionici toga da ponovo oživimo i reha-bilitujemo Medresu bio je epohalni trenutak, ali neki ljudi to nisu shvatali.

Formiranje ustanova je, dakle, bilo od klju�nog zna�aja za razvoj Islamske zajednice. Pored Medrese, ženske i muške, osnivanje Vrti�a za djecu predškol-skog i Mekteba za djecu školskog uzrasta tako�er je bio jedan od temeljnih pro-jekata. Za mene je formi-ranje Vrti�a bila velika eni-gma. Bio sam dosta skep-ti�an prema tome i nisam bio siguran da �e to da us-

pije. Da bi se otvorila jedna škola, ili predškolska usta-nova, bila je potrebna papi-rologija. Znao sam da je to radi potreba vjere bilo ne-ophodno, ali nisam bio si-guran da li je zakonski ute-meljeno da Islamska zajed-nica otvara vrti�e. Muftija je bio jako uporan u tome i to se pokazalo opravdanim. Vrti�i su zaživjeli.

Ja�anje izdava�ke djelat-nosti i Izdava�ke ustano-ve „El-Kelimeh“ tako�er je jedan od temeljnih proje-kata. Pokretanje �asopisa „Glas islama“ od historij-skog je zna�aja i mislim da je u ovom periodu „Glas islama“ odigrao najja�u ulogu u o�uvanju identite-ta i afirmaciji Islamske za-jednice i Mešihata.

Interesantno je bilo kada smo razgovarali kako �asopisu da damo ime i kada je Muftija na jednoj sjednici Mešihata pred-ložio kako �e se zvati, ja sam se opet malo za�udio, nasmijao se i rekao: „Da nije prejak naslov Glas isla-ma?“ Topovi i tenkovi su bili iznad Pazara, cijevima okrenuti ka gradu, �eka-li smo svakog momenta da nas pobiju, a Muftija ho�e, u maltene „okupiranom“ gradu, da pokrene �asopis „Glas islama“. Opet sam bio malo uplašen, me�u-tim Muftija je bio uporan i pokazalo se da je u pravu. Sre�a je što me nije slušao u mnogim stvarima, jer se

IZ X

X V

IJE

KA

HAJRO-EF. TUTI�

BROJ 206/XV 33

dosta toga ne bi odradilo, a ja bih ponio odgovornost pred Allahom dž.š. Govo-rio sam da nam je bila po-trebna energija, nove ideje, jer smo se bili uljuljkali, ali energija koju je Mufti-ja davao i dinamika kojom je sve išlo za mene u tom periodu je bila neshvatljiva i mnogo jaka. I sada je ta energija jaka, a možete mi-sliti kako je bilo tada, ali to može samo �ovjek koji ima velike vizije, snagu i hra-brost da nešto takvo po-krene.

Iako su ideje i dinami-ka bili za nas prejaki, �la-novi Mešihata su se stavi-li na raspolaganje i krenuli smo u realizaciju ideja, svi osim �lana Mešihata iz Tu-tina koji nikada nije htio da se uklopi u to. Uvijek mu je nešto smetalo i nije mogao da vidi da je to što radimo korisno za islam i muslimane. I meni je sme-talo mnogo toga, ali samo

do momenta dok se ne do-govorimo. U razgovorima smo se raspravljali i izno-sili svoje argumente za i protiv, ali onog momenta kada bismo se dogovori-li ja sam davao sve od sebe da se dogovoreno realizuje. Nije imalo pomeranja i mi-jenjanja, išao sam do kraja. U pripremama odluka ova-kve vrste ja sam iznosio odre�ene primjedbe. Mene je Muftija u razgovorima obavještavao o nekim ideja-ma i prije nego bi to došlo na dnevni red Mešihata i u tim našim razgovorima smo svaku ideju razra�i-vali do najsitnijeg detalja, i prednosti i nedostatke. Ja bih mu rekao: „Muftija, ako se to usvoji, ako si ti za, ja sam na raspolaganju da pomognem, sve što mogu. Ali se ja bojim da li to može da uspije, a ne bih želio da budemo poraženi. Jer ako krenemo u realizaciju jed-nog programa, jedne odlu-

ke, meni �e mnogo teško da padne ako ne uspijemo.“

Tako je bilo maltene sa svim projektima. Jednom prilikom dok smo se vozi-li autom Muftija mi kaže: „Imam jedan novi plan, Hajro. Ne znam da li �e ti se svidjeti?“ Rekao sam: „Samo nemoj da je nešto krupno“ i po�eli smo da se smijemo. Ali to je bio iskren razgovor bez imalo skrivenih namjera. Mufti-ja je rekao: „Planiramo da otvorimo Univerzitet.“ Ja sam još više po�eo da se smijem, a Muftija je rekao: „Znam da to tebi djelu-je �udno, ali Hajro, vidjet �eš da �emo da uspije-mo.“ Vidio sam da je Muf-tija ozbiljan i rekao sam: „Da ti Allah Dragi pomo-gne, i tebi i svima nama. Meni bi to bila velika želja, da imamo svoj univerzi-tet ovdje u gradu, da naša omladina tu završava, da ne ide vani, jer to je nešto što

nama najviše treba. Ali je sam opet tu malo skeptik.“

Otvaranje Islamske pe-dagoške akademije u okvi-ru Islamske zajednice bila je osnova za kasnije formi-ranje Univerziteta. U po-�etku glavni problem su bili kadrovi. Me�utim, odne-kud su po�eli da se pojav-ljuju doktori nauka i profe-sori za koje ja nisam ni znao da ih Bošnjaci imaju toli-ko. Veliki borac u realizaciji edukativnih programa bio je profesor Mevlud Dudi�. On je odigrao važnu ulogu, da kažem žargonom, bio je igra� broj jedan. Iznalazio je i angažovao potrebne ka-drove, kontaktirao sa ljudi-ma, pravio nastavne plano-ve i uspio da sve to objedi-ni. On je bio taj prvi opera-tivac na terenu.

Sa realizacijom ovih hi-storijskih projekata upore-do smo usavršavali i razvi-jali i one projekte koje je Islamska zajednica ve� ra-

dila. Brinuli smo o siromaš-nima, formirali humanitar-nu organizaciju, akcije pri-kupljanja zekata i sadekatu-l-fitra su bile sve masovnije, organizovali smo kurban-ske akcije. Tako�er je Me-šihat po�eo da organizuje odlazak na hadž. Prva ge-neracija hadžija u organi-zaciji Mešihata je otišla na hadž 1994. godine. Tada ih je bilo nekolicina, ali je ta brojka u kasnijim godina-ma prelazila 200 hadžija.

Devedesete godine proš-log vijeka su bile burne, ali i plodne za Islamsku za-jednicu. Sa demokratskim promjenama u Srbiji po�i-nje nova era u radu Islam-ske zajednice. Javile su se nove ideje i novi planovi koji �e da daju rezultate u novom vremenu, sa novim ljudima i u Islamskoj za-jednici i na politi�koj sceni.

Nastavit �e se...

Predsjedniku Savjeta Radiodifuzne agencije Republike Srbije, episkopu jegarskom Porfiriju

Poštovani

Sa žaljenjem smo primili Za-klju�ak Savjeta Republi�ke radi-odifuzne agencije povodom naše prijave na Javni konkurs za emi-tovanje radio programa za lokalno podru�je, radiodifuzne oblasti 6, za podru�je opštine Prijepolje, s pro-jektom „Ljiljan radio“.

Bošnja�ka kulturna zajednica je neprofitna organizacija oformljena radi zaštite, promovisanja i stva-ranja novih, pozitivnih kultural-nih vrijednosti bošnja�kog naroda u Republici Srbiji. Naša misija je da pomognemo cjelokupnom sr-bijanskom društvu da prihvati one evropske, civilizacijske i demokrat-ske vrijednosti poštivanja drugog i druga�ijeg od sebe kao preduvjet multikulturalnog i višenacionalnog društva, što predstavlja jednu od najzna�ajnijih tekovina savremenih globalnih stremljenja cijelokupnog �ovje�anstva.

Nadaju�i se da �emo nai�i na razumijevanje i nepristrasnost jed-nog od zna�ajnih državnih orga-na kakav je Savjet Radiodifuzne agencije Republike Srbije, pogo-tovu poslije proklamovanja na�el-ne proevropske politike zvani�nih predstavnika vlasti i shodno oba-

vezama koje je država preuzela na putu ka �lanstvu u Evropskoj Uniji u pogledu o�uvanja, afirmisanja i integrisanja manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u srbijan-sko društvo, a prije svega vjeruju-�i u spremnost ve�inskog srpskog naroda na suživot i tolerantnost, aplicirali smo s projektom „Ljiljan radio“ kako bismo se osvjedo�ili i na konkretnom primjeru dokazali istinsko raspoloženje organa vlasti prema Bošnjacima i njihovim po-trebama za kultivisanjem, njegova-njem vlastite duhovnosti, širenjem kulturalnih vidika i opštom nao-brazbom.

Lokacija na kojoj „Ljiljan radio“ treba egzistirati, širi reon Zapad-nog Sandžaka koji obuihvata op-štine Prijepolje, Nova Varoš i Pri-boj, nema niti jednog bošnja�kog medija, iako je pedeset procenata tamošnjeg stanovništva bošnja�ke nacionalnosti. Prijepolje je jedna od rijetkih preostalih višenacional-nih sredina u Srbiji u kojima dva naroda vijekovima žive u me�u-sobnom poštivanju, dobrosusjed-skim odnosima i toleranciji, ali su Bošnjaci, kao dio manjinskog na-roda u Republici Srbiji, uskra�eni za mnoga svoja nacionalna prava, za razliku od Srba koji posebno-sti svog identiteta mogu njegova-ti kroz obrazovne, medijske i sve druge državne institucije.

Pokretanjem „Ljiljan radija“ skratio bi se postoje�i hijatus u po-

gledu opštih prava bošnja�kog na-roda na njegovanje vlastitih poseb-nosti, a odgovorno tvrdimo da bi se s njegovih frekvencija emitovale isklju�ivo poruke mira, tolerancije, ljepote i onih zasebnosti bošnja�-kog identiteta koje su, prožima-njem kultura, postale drage i dru-gim balkanskim narodima kojima se oni katkada i ponose, kao što su: sevdalinke, balade (poput „Ha-sanaginice“ i „Omera i Merime“), saz i zvuci orijentalnog melosa, te rije�i i djela velikih bošnja�kih pi-saca i intelektualaca, poput Meše Selimovi�a, �amila Sijari�a, Zuke Džumhura, Skendera Kulenovi�a i drugih – što opet u toj široj inter-kulturalnoj perspektivi predstav-lja i dio srbijanskog kulturalnog naslje�a, te nas jednako približava jedne drugima, kao i neke vrijed-nosti srbijanske umjetnosti koje mi osje�amo kao svoje (npr. izvor-na narodna muzika, djela pisaca poput Miloša Crnjanskog i sli�no).

Tako�er, cijela teritorija Zapad-nog Sandžaka pokrivena je signa-lom crkvenog radija „Mileševa“, što je razlog više da se napravi ravnoteža u medijskom oglašava-nju dvaju naroda koji žive na tom podru�ju bez da se bilo ko osje-�a ugroženim ili ošte�enim, što je sada slu�aj. Bili smo uvjereni da �e Vaš Savjet prepoznati humanost i dobrotu koja nas je vodila prilikom realizacije projekta „Ljiljan radija“, pogotovu što se na mjestu pred-

sjednika nalazi duhovnjak, vjeruje-mo, širih pogleda i srca otvorenog prema �ovjekoljublju bez obzira na konfesionalnu i nacionalnu pripad-nost, njegova ekselencija episkop jegarski Porfirije.

Još uvijek s nevjericom prihva-tamo pomisao da su episkop jegar-ski Porfirije i ostali �alnovi Savjeta uskogrudi i da nemaju razumije-vanja za potrebe medijskog ogla-šavanja Bošnjaka u cilju promovi-sanja vlastitih kulturalnih i drugih posebnosti koje �e samo koristiti šarenolikosti srbijanskog društva.

Želimo vjerovati da još uvijek nije kasno da se odre�ene zapreke otklone, da �ete iznova razmotri-ti naš zahtjev i sagledati problem u širem opsegu, u pogledu gore navedenih razloga, a ne samo bi-rokratski kruto i suhoparno, te da �e duh opšteg dobra i tolerancije nadvladati neke mogu�e streoti-pne projekcije, pogrešne predodž-be i li�ne frustracije zasnovane na površnom saznanju ili nedovoljno prou�enoj situaciji na terenu, te Vam u tom nadanju šaljemo krajnje iskrene, dobronamjerne i prijatelj-ske pozdrave.

PredsjednikProf. Jahja Fehratovi�

Otvoreno pismo

RE

AG

OV

AN

JEB O Š N J A � K A K U L T U R N A Z A J E D N I C A

34 15. JANUAR 2011.

SVIJET ISLAMA

Carigradski patrijarh ispoštovao ezan

U novokalendarskim pravoslav-nim crkvama u �etvrtak je proslav-ljen jedan od najve�ih praznika – Bogojavljenje.

Carigradski patrijarh Bartolo-mej, duhovni poglavar svjetskog pravoslavlja, služio je svetu litur-giju u katedrali Svetog Georgija. Pred podne spustio se na obale Zlatnog roga kako bi osvetio vodu i bacio krst u more.

Nakon po�etka vodoosve�enja, pred pjevanje tropara „Kada si se ti Kriste krstio u Jordanu...“ zau-�io je ezan sa obližnje džamije za podne namaz.

U tom trenutku patrijarh Bar-

tolomej prekinuo je posve�enje, tišina je vladala dok mujezin nije završio. Iako je bilo negodovanja me�u prisutnima, patrijarh je slu-šao mujezina i tek kada je on zavr-šio, nastavio je molitvu.

Turski mediji su s velikim izne-na�enjem izvijestili o ovom doga-�aju, izražavaju�i, kao nikada do sada, poštovanje patrijarhu Barto-lomeju.

Izvor: FENA

Neredi u Egiptu – Muftija osudio napade

Povodom prošlomjese�nog na-pada na katoli�ke vjernike u Alek-sandriji, oglasio se i vrhovni egi-patski muftija dr. Ali Džuma. U saopštenju se kaže:

„Ne postoji nijedna religija do-stojna svog imena, a da ne poštu-je svetost ljudskog života. Islam ne predstavlja izuzetak od ovog pravila. Uistinu, Bog je to nedvo-smisleno naglasio u Kur`anu isti-

�u�i univerzalnu zabranu ubistva kroz rije�i da onaj ko uzme i samo jedan nevin život kao da je „ubio cijelo �ovje�anstvo“. Islam na ubi-stvo gleda i kao na zlo�in koji se kažnjava na sudovima ovog svi-jeta, ali i kao na najve�i grijeh za koji se kažnjava i na Onom svijetu. Poslanik Muhammed a.s. je rekao: „Prvo zašta �e se na Sudnjem danu suditi me�u ljudima jeste prolije-vanje krvi.“

(...)Moje srce, moje misli i moje

dove idu onima koji su izgubili svoje najmilije. Iskazujemo svoju najdublju i najiskreniju su�ut po-rodicama žrtava, sa molbom da se oni koji su povrije�eni što prije oporave“, stoji u saopštenju egi-patskog muftije dr. Ali Džumaa.

PS. Kompletno saopštenje mo-žete pro�itati na web-portalu Me-šihata Islamske zajednice u Srbiji – Islamskazajednica.org

I �ile priznao Pale-stinsku državu

07.01.2011.Priznavanje Palestine od strane

�ilea objavljeno je nakon bilateral-nih razgovora predsjednika �ilea Sebastian Pinere i predsjednika Pa-lestine Mahmuda Abbasa.

Ministar vanjskih poslova �ilea Alfredo Moreno na konferenciji za štampu kazao je da je „�ileanska vlada donijela odluku da Palestin-sku državu prizna kao slobodnu, nezavisnu i suverenu naciju“.

Tako je �ile, nakon Brazila, Ar-gentine, Urugvaja, Bolivije i Ekva-dora, postao posljednja južnoame-ri�ka zemlja koja je priznala Pale-stinu u posljednjih nekoliko sed-mica.

Brazil je bio prva južnoameri�-ka zemlja koja je priznala Palesti-nu sa granicama prije rata iz 1967. godine.

Izrael tvrdi da �e se priznavanje Palestinske države negativno odra-ziti na proces pregovora na Bli-skom Istoku.

Izvor: Trtbosanski.com

Odlaže se zatvaranje Gvantanama

08.01.2011.Zatvor u vojnoj bazi Gvanta-

namo na Kubi ne�e biti zatvoren u skorije vreme, jer je ameri�ki predsjednik Barak Obama potpi-sao nacrt vojnog budžeta za 2011. godinu koji zabranjuje da se zatvo-renicima iz Gvantanama sudi pred civilnim sudovima SAD.

Ameri�ki predsjednik Barak Obama potpisao je nacrt Zakona o vojnom budžetu za 2011. go-dinu, najavljuju�i da �e tražiti iz-mjene odredbi koje zabranjuju da se osumnji�enima za terorizam iz Gvantanama sudi pred ameri�kim civilnim sudovima, što ko�i brzo zatvaranje ozloglašenog zatvora za koje se Obama zalaže od svoje predsjedni�ke kampanje.

Potpisani zakon, izme�u osta-log, zabranjuje finansiranje tran-sfera zatvorenika u SAD, kao i u druge zemlje, osim u slu�aju kada se ispune posebni uslovi, a nje-gove odredbe isti�u 30. septem-bra 2011., kada se završava teku�a

budžetska godina koja je po�ela 1. oktobra 2010.

Zatvaranje zatvora u Gvantana-mu, gdje se nalazi 174 zatvoreni-ka, bilo je jedno od prvih obe�anja ameri�kog predsjednika, dok se re-publikanci zalažu za to da se su�e-nja održe u Gvantanamu, a ne na teritoriji SAD.

Senat i Predstavni�ki dom ame-ri�kog Kongresa usvojili su 23. de-cembra zakon o vojnom budže-tu za ovu godinu u iznosu od 725 milijardi dolara, od kojih je 158,7 milijardi predvi�eno za finansira-nje vojnih operacija u inostranstvu, prije svega u Iraku i Afganistanu. Za obuku specijalnih antiterori-sti�kih jedinica u Jemenu predvi�a se izdvajanje 75 miliona dolara.

Izvor: RTS.rs

BROJ 206/XV 35

Da li se u Evropi islamofobija sve više

zahuktava

Oko 40 posto stanovnika Fran-cuske i Njema�ke smatra da musli-manska zajednica predstavlja „opa-snost“ po identitet njihovih zema-lja, pokazali su rezultati istraživa-nja koje je sproveo Francuski in-stitut za javno mnijenje (IFOP), objavio je „Le Monde“.

U �lanku „Islam i integraci-ja: konstanta francusko-njema�-kog neuspjeha“, „Le Monde“ je naveo da je anketa pokazala da �ak 68 posto Francuza i 75 posto Ni-jemaca smatra da muslimani nisu „dobro integrisani u društvo“.

Razlozi koji se navode za taj neuspjeh prevazilaze uobi�ajena društveno-ekonomska objašnje-nja, a u prvi plan se isti�e sve ve�a razlika u vrijednostima.

Upitani o nošenju tradicional-nog islamskog vela u javnosti i iz-gradnji džamija, ispitanici su poka-zali ve�u zabrinutost nego ranije, što važi za sve generacije i politi�-ka opredjeljenja, iako u Francuskoj u pogledu pojedinih pitanja postoji razlika izme�u najmla�ih i najsta-

rijih i izme�u pristalica desnice i ljevice, piše francuski list.

Rezultati ankete sprovedene u decembru 2010. pokazuju stano-višta Francuza i Nijemaca o kul-turnim i vjerskim razlikama u vezi s islamom i njihovu sve ve�u za-brinutost u pogledu mogu�e in-tegracije muslimanskih zajednica u njihova društva, zaklju�uje „Le Monde“.

Izvor: FENA

Raste broj Britanaca koji prelaze na islam

Broj Britanaca koji su prešli na islam udvostru�en je u toku pret-hodne decenije, uprkos �esto ne-gativnoj slici o muslimanima koju mediji i drugi faktori žele prezenti-rati u Velikoj Britaniji, kao i u dru-gim dijelovima svijeta.

Britanski list „Indipendent“ procjenjuje da na Ostrvu trenutno ima do 100.000 islamskih konver-tita, što je ogroman skok u odnosu na 2001. kada je ta populacija bro-jala 60.699 osoba.

Organizacija koja se bavi me-�uvjerskim pitanjima „Faith Matters“, koja je i iznijela ove po-datke, tvrdi da svake godine u Bri-taniji oko 5.200 ljudi primi islam,

što je više u odnosu na Njema�ku i Francusku gdje je u prosjeku po 4.000 novih muslimana godišnje. Istraživa�i ove organizacije obišli su džamije u Londonu i utvrdili da je u toku 2010. godine u glavnom gradu na islam prešlo 1.400 Brita-naca, prenose mediji.

Batul al-Toma, 25-godišnja Ir-kinja koja je postala muslimanka, smatra da su ovi brojevi malo uve-�ani u odnosu na realno stanje.

„Mislim da je pravi broj konver-tita negdje izme�u prethodnih po-dataka iz 2001. koji su bili preniski i sadašnjih koji su previsoki, ali de-finitivno smatram da je posljednjih godina pove�an broj prelazaka na islam“, kaže al-Toma, koja radi u „Islamskoj fondaciji“ i vodi organi-zaciju „Projekat novih muslimana“ koji pomaže konvertitima.

Izvor: 24sata.info

Wikileaks: Izrael se priprema za veliki rat

Izrael se priprema za veliki rat na Bliskom Istoku, navodi se u jednoj od procurjelih ameri�kih di-plomatskih depeša, koje je objelo-danila internet stranica Wikileaks, a prenio norveški list „Aftenpo-sten“.

U dokumentu, koji je datiran na novembar 2009. godine, navo-di se da je na�elnik Generalštaba izraelske vojske Gabi Aškenazi �la-novima jedne ameri�ke delegacije rekao da iranske rakete velikog do-meta „predstavljaju ozbiljnu opa-snost po Izrael“, ali da neposred-nija opasnost poti�e od organiza-cija Hezbolah i Hamas koje, kako je naveo, primaju novac i oružje od Teherana.

U depeši se navodi i ocjena ge-nerala Aškenazija da �e se naredni

rat na Bliskom Istoku voditi u Li-banu i u Pojasu Gaze.

Izvor: Vijesti.ba

Zabrana hidžaba u Azerbejdžanu i dalje

traje

Vlada Azerbejdžana je odbila ukinuti zabranu hidžaba uprkos velikim javnim protestima protiv kontroverzne odluke. Azerbejd-žanski dužnosnici sprje�avaju mu-slimanke u�enice da nose hidžabe u školi ve� mjesec dana, otkako je po�elo sprovo�enje zabrane.

Stotine ljudi organizovalo je demonstracije u azerbajdžanskom drugom najve�em gradu Ganji, 24. decembra, nakon džume, pozivaju-�i Vladu da poništi odluku, uzviki-

vaju�i slogane protiv antiislamskih odluka.

Protest je zaustavljen od strane policije i snaga bezbjednosti pri-mjenjuju�i silu, pri �emu je uhap-šeno više od 50 ljudi. Uprkos ve-likim sigurnosnim mjerama, mu-slimani su održali proteste u dru-gim gradovima Jalilabad, Lankaran i Masally.

Sli�an protest održan je 10. de-cembra ispred zgrade Ministarstva obrazovanja u Bakuu kao reakci-ja na komentare azerbejdžanskog ministra obrazovanja, Misira Mar-danova, koji je rekao da u�enice moraju biti u skladu sa službenim pravilima koja obvezuju na nošenje školske uniforme, a zabranjuje no-šenje marama.

U Azerbejdžanu muslimani �ine gotovo 98% stanovništva.

Izvor: IslamBosna.ba

PRIREDIO SALAHUDIN FETI�

36 15. JANUAR 2011.

BROJ 206/XV 37

38 15. JANUAR 2011.

BROJ 206/XV 39

40 15. JANUAR 2011.

BROJ 206/XV 41