n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 50 15. prosinca 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Spomendan Ivana Petreša 6. stranica Sto godina Price 8. – 9. stranica Kazališna premijera 11. stranica

Foto: HINA 3. stranica

Briga o Hrvatima izvan Republike Hrvatske –strateška zadaća rada aktualne vlade

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK 15. prosinca 2016.

HHrrvvaattsskkii ggllaassnniikk!!ČČiittaajjttee ii šš iirriittee

U trećoj smo nedjelji došašća.Iza nas je koncert, slobodnogulaza, u glav noj ulozi s Mi ros -la vom Škorom, ali bez na-javljivanih Ladarica u bu -dimpeštanskoj dvorani In sti -tuta „Balassi“, u organizacijiNeprofitnog po duzeća zakulturnu, iz davačku i infor-mativnu djelatnost Croatica.Bo žićni koncert. Pred nama jejoš jedan Božićni koncert upe čuškoj koncertnoj dvorani„Kodály“ sa Zlatkom Pejakovićem.Menadžerska je tajna kolika je gaža dvo-jice pjevača, možemo samo nagađati ipogađati. Oduševljenje je zavladalo kadase čulo da je budimpeštanski koncert be-splatan te su autobusi pristigli iz Baranje,Zale, Podravine, Bačke, Gradišća... iako jebio radni dan, ponedjeljak, krenulo se naput. Našlo se i podosta sponzora.

Pratim poticaj vjernika u Koljnofu, uovom adventskom razdoblju svakogadana zajedničko okupljanje oko jednogod okićenih koljnofskih prozora uz toplinapitak i molitvu. Kada je 26. studenogaMađarska že ljeznica krenula s posebnimvlakom na izlet u Zagreb, u njemu jesjedilo umalo šesto putnika. Gotovo susva mjesta bila unaprijed rasprodana. Tkobi mislio da će iz Pečuha vlakom u Zagrebkrenuti toliko ljudi, među njima, kako saz-najem, bilo je i mnoštvo Hrvata iz grada iokolice te veliki broj mađarskih prijatelja.Tako i jedna od mojih prijateljica, koja seprošetala Zrinjevcem i užim sre dištem

grada, Ilicom, pojela sa svo-jom prijateljicom ručak, iuvečer oko deset već bila usvome pečuškom stanu, sobi ljem prekrasnih dojmovapremda zagrebački ad-ventski sajam tada još nijepočeo.

Čujem kako ovoga pro -sinca mnogi putevi vode uZagreb, gdje se na 30 raz -ličitih mjesta odr žava “naj -bolje do šaš će u Europi”, što

je lani potvrdio i portal European BestDestinations. Govore da će se popiti hek-tolitri kuhanog vina, pojesti tone koba-sica, a sve pod tisućama lampica na kojesu pot rošeni milijuni. Trošiti čarobna jeriječ u vremenu iščekivanja, trošiti...

Ima u našim gra dovima, takoreći usvima došašća, programa bezbroj, kućicapo glavnim trgovima i sporednim ulicama

s ponudom svega i sva čega,pot rebnog i nep otrebnog,kuhanog vina i čaja, šalica,kuhano vino toče u šalicu ionda je doneseš kući za us-pomenu. Meni je još u sje -ćanju prekrasno adventskodruženje i program u ne -kom malom baranjskomnaselju koje nastanjujemala, svakim danom svemanja zajednica šokačkihHrvata. O tome razmišljamu trećoj nedjelji došašćadok se spremam početimirisom brašna i vanilije,jabuka i cimeta ispuniti

pros tore svoga doma. Os jećam miris tam-jana i pucketanje vatre, sve više razmiš -ljam o fritulama kao nezamjenjivombožićnom ugođaju, a i jabuci s kovani-cama koju su postavili na stol s krunicom(patricom) i svijećom – sve me to vraća udjetinjstvo i zaustavlja na trenutak lutanjemojih misli. Treba ubrati bor i mahovinu,na koju ćemo položiti Krista i po kojojćemo tiho hodati noseći mu darove, kakoga ne bismo probudili. Pokušajmo zabora -viti „prehudost“ svijeta i nadati se spa -senju koje nam nudi rođeni Božić.

Branka Pavić Blažetin

Osjećam miris tamjana i pucketanjevatre, sve više razmišljam o fritu-lama kao nezamjenjivom božićnomugođaju, a i jabuci s kovanicamakoju su postavili na stol s krunicom(patricom) i svijećom – sve me tovraća u djetinjstvo i zaustavlja natrenutak lutanje mojih misli.

Glasnikov tjedanKomentar

Što će nam?Ne znam kako ste vi zadnji misec strza licom, grči, zdihavanjem, što ikako će zajti pod kriskindl, da li ćetemoći pogoditi, ki, što si potajno željipod jelvicu i koliko ćete moći imatisnage i moći na kraju ovoga ljeta zap -ravo da budete jedan prema dru-gomu mili i tihi u predvečer Svetenoći. Jedan adventski koncert slijedidrugoga, u svakom našem selu se -oska peljačtva i predstavniki različitihorganizacijov se pašću pozvati, polip-šati približavajući svetak, ne samo naj-mladjim nego i zrelijim ljudem,betežnikom i samcem. Nekako svi bihtili neki skupni sjaj na božićno drivopred naše kulturne dome i farofe. Bet-lehemi, sviće na adventski vijenci nasspominjaju na vrimensku trku ali i nato da ćemo vrijeda zajti do većegalufta, stanka, časa za meditiranje, nu-tarnje tišine i otpušćanja brigov i lo-česte volje. Sporit će se brzina žitka,otpuhat ćemo misao na svakidašnjujadikovku i nemire, na nevolje, na sva-dje i spustiti se u toplinu sadašnjosti.Suprotstavit ćemo se starenju i turob-noj činjenici da smo s jednim ljetomopet postali zreliji, mudriji, morebit ispametniji i da ćemo od 1. januara svećim elanom stupiti na djelatnu ak-ciju da donidob, a pak i potom ćemovelikodušno pustiti polag nas nebitnestvari, da ćemo već pažnjov posvetitinajbližnjim i da ćemo se odlučiti sva-kim danom biti srićniji. Zvana togaćemo si obećati da nećemo se brigatis tim, kako se biju u politiki, kako sunam susjedi ili prijatelji ovo ili onoobećali pak lipo na to i pozabili, kakosu nas prevarili, kako su na nas ciglehitali, kako su nas blatili i zbantovali...Kupat ćemo se u miru, naizgled s ve-likim zadovoljstvom ćemo primiti svečestitke i dobre želje za svetak i ne-ćemo dočuti hamišne glase i nećemootkriti lažne poruke, ni zamiriti svimonim ki će se pod maskom smijatinam u dobrodošlicu, a najradje binogu taknuli van da upadamo. I ne-ćemo upametzeti, kako nam srcamed betonskimi zidinami monotonoumiraju jer nije nam do razuma, što ćenam milina i milovanje prez ljubavi...

Tiho

AKTUALNO n 3 n15. prosinca 2016.

Briga o Hrvatima izvan Republike Hrvatske – strateška zadaćarada aktualne vlade

Radi unapređenja i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, 9. – 10. prosinca u Vukovaru je održana3. sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske na kojoj je istaknuto da su briga za Hrvateu BiH kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu, skrb o hrvatskoj manjini u ostalim zemljama, afirmacija hrvatskog ise -ljeništva te povratak iseljenika strateške zadaće rada aktualne vlade.

U priopćenju za javnost odaslanom nakon sjednice navodi sedržavni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Re-publike Hrvatske Zvonko Milas koji je istaknuo da „prepoznavšiznačenje, doprinos i potencijal Hrvata izvan Republike Hrvatskeu gospodarskim, znanstvenim i kulturnim interesima te u stva-ranju i obrani naše domovine, ciljanim mjerama i proaktivnompolitikom radit ćemo na boljemu međusobnom povezivanju,produbljivanju veza te integraciji Hrvata izvan RepublikeHrvatske u hrvatski društveni i politički život, ali ćemo usporednoraditi i na podizanju svijesti među Hrvatima u Republici Hrvatskoji izvan nje o važnosti te suradnje, veza i kohezije“.

Zahvaljuje svim članicama i članovima Savjeta na trudu, voljii angažmanu te nesebičnoj ljubavi koju daju domovini Hrvatskoj,a koju ni vrijeme ni udaljenost ne mogu umanjiti.

Naglašava se da pripadnost hrvatskom narodu nije definiranazemljopisnim granicama, nego se dijele kultura, tradicija, baština,jezik, povijest, ali i budućnost te se ističe da je Vlada AndrejaPlenkovića otvorena i spremna za sve konstruktivne prijedlogete na poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti kada su u pi-tanju Hrvati izvan Hrvatske, čije potrebe i važnost Vlada razumije.

Na sjednici u Vukovaru među konkretnim mjerama koje ćepridonijeti snažnijem povezivanju domovinske i iseljeneHrvatske jest dogovor o čvršćoj suradnji u području znanosti iobrazovanja na način da se osiguraju upisne kvote na hrvatskimsveučilištima za studente – pripadnike hrvatskog naroda izvanRepublike Hrvatske te osiguravanje stipendiranja studenata –pripadnika hrvatske manjine i iseljeništva tijekom studiranja uRepublici Hrvatskoj.

Istaknuta je važnost učenja i poučavanja hrvatskoga jezika ikulture u svijetu te je u tom smislu predloženo otvaranje novihlektorata poput onoga na Sveučilištu u Temišvaru u Rumunjskoj.

Predloženo je pokretanje Hrvatske svjetske poslovne mreže

koja će pridonijeti umrežavanju poduzet-nika i gospodarstvenika hrvatskog pod-rijetla diljem svijeta i poticati njihovinteres za ulaganje u Hrvatsku.

Naglašen je potencijal suradnje u ok-viru različitih programa koje pružaju fon-dovi EU-a.

Na sjednici Savjeta istaknuta je važ-nost potencijala Hrvata izvan RepublikeHrvatske u demografskoj obnovi Hrvat -ske kroz poticanje povratka hrvatskihiseljenika i njihovih potomaka te je u tomsmislu istaknuta potreba olakšavanjastjecanja državljanstva i rješavanja dru-gih statusnih pitanja.

Naglašena je i potreba uvođenja e-glasovanja koja će Hrvatima izvan Re-publike Hrvatske omogućiti Ustavom za-jamčeno pravo glasovanja na izborima.

Savjet Vlade Republike Hrvatske zaHrvate izvan Republike Hrvatske izrazio je snažnu potporu VladiRepublike Hrvatske u svim njezinim naporima i aktivnostimakoje poduzima u očuvanju istine o Domovinskom ratu, zaustav -ljanju kriminalizacije Domovin skog rata te pružanju svekolike(pravne i materijalne) pomoći svim optuženim hrvatskim brani-teljima kao i zaustavljanju daljnjega progona hrvatskih brani-telja.

Premijer Andrej Plenković sudjelujući na sjednici Vladina Sav-jeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, 9. prosinca kazao je daje vrlo važno da Vlada, Hrvatski sabor i predsjednica Republikete sva ministarstva vode računa o doprinosu iseljenika te pers-pektivama suradnje s iseljenom Hrvatskom.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović susrela se spredstavnicima Savjeta Vlade Republike Hrvatske 9. prosinca uVukovaru. Ona je istakla da svi zajedno moramo stvoriti novuHrvatsku koja će biti bolja u svakom pogledu te dodala da suHrvatskoj potrebna iskustva drugih sustava kako bi postali boljii naučili vjerovati u vlastite snage i mogućnosti.

Predsjednik Savjeta Nevenko Herceg kazao je: Više od tri mi-lijuna Hrvata živi izvan Hrvatske. Oni su živa zajednica i nude, alii traže ravnopravnost i partnerstvo s domovinskom Hrvatskom,ali je napomenuo da je teško govoriti o zajedničkim interesimaHrvata izvan Hrvatske jer se nalaze u različitim položajima.Dodao je da treba ojačati položaj Hrvata kao manjinskih narodapo načelu reciprociteta u susjednim zemljama, da se ostvari punaravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i da se riješe mnogadruga pitanja poput zastupljenosti u Saboru, načina glasovanja,mogućega novog zakona o Hrvatima iseljenicima i drugih...

Za Hrvate izvan Hrvatske rekao je da su najveći investitori uHrvatskoj, s obzirom da samo iznos deviznih doznaka Hrvataizvan Hrvatske na godišnjoj razini premašuje iznos od jedne mi-lijarde američkih dolara. (Hina)

Sjednici Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske pribivao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

n 4 n TEMA 15. prosinca 2016.

Urudžba narodnosne stipendije školovanja

„Izjašnjavanje pripadnikom svoje narodnosti, i ljubavprema njoj nije oprečno pripadanju mađarskomu narodu…”U konferencijskoj dvorani Ministarstva ljudskih resursa 20. listopada 2016. državni tajnik za vjerske, narodnosne, ci-vilne i društvene veze toga Ministarstva Miklós Soltész uručio je narodnosne stipendije školovanja za 20 polaznikanarodnosnih srednjih škola. Srednjoškolci će 20 mjeseci, tijekom dviju školskih godina dobivati iznos po 60 tisuća fo-rinta mjesečno.

Temeljem odluke ministra ljudskih re-sursa Zoltána Baloga, u svečanim suokvirima držav ni tajnik za vjerske, narod-nosne, civilne i društvene veze toga Mi-nistarstva Mik lós Soltész i zamjenikdržavnoga tajnika za vjerske, narodnos -ne, civilne i društvene veze Attila Fülöpuručili diplomu narodnos ne stipendiješkolovanja. Narečenu stipendiju mogudobiti oni daroviti, u narod nos nome kul-turnom životu djelatni narodnos ni sred -njoškolci koji su zbog svoje socijalnepozadine spriječeni u završavanju sred -njoškolskoga školovanja. Pri odabiru sti-pendista uzimali su se u obzir prosjekocjena, najmanje četiri cijela, aktivnost unarodnos nome kulturnom životu škole iu svojoj mjes noj zajednici, socijalna pozadina i planovi za daljnjuna obrazbu. Na urudžbi su bili pojedini narodnosni glasnogovor-nici u Mađarskome parlamentu, predsjednici manjinskih držav -nih samouprava, ravnatelji narodnosnih srednjih škola i roditeljistipendista. Hrvatsku su zajednicu zastupali predsjednik Hrvat-ske državne samouprave Ivan Gugan i ravnateljica budimpeštan-ske Hrvatske škole Ana Gojtan.

Državni tajnik Miklós Soltész pri obraćanju okupljenima nag -lasio je da je u posljednjem razdoblju porastao broj onih koji suse izjasnili pripadnikom pojedine narodnosne zajednice. Dekla-riranje pripadnikom svoje narodnosti, i ljubav prema njoj nijeoprečno pripadanju mađarskomu narodu, štoviše jača odnoseMađarske s njihovom matičnom domovinom. Vlada s narodnos -nom stipendijom školovanja želi podupirati i to da današnja mla-dež, kao buduće odrasle osobe, s odgovornošću mogu zastupatisvoju narodnosnu zajednicu i domovinu. Državni tajnik Soltészpodsjetio je da je 2010. godine tri tisuće sto učenika bilo polaz-nikom škola, koje su u nadležnosti narodnosnih samouprava, alani već dvanaest tisuća petsto. Istodobno s dvanaest na sedam-deset i četiri porastao je broj onih škola koje pripadaju narodnos -noj samoupravi. Dodao je kako trebamo poznavati prošlost i naosnovi tog iskustva valja i znati što je nužno nadalje očuvati i ja-čati, i koje su one rane koje trebamo liječiti. U daljnjem se prisje-tio strahota Drugoga svjetskoga rata i fašizma i na grehovekomunističke politike. Potom je u društvu svoga zamjenika AttileFülöpa uručio diplome, koje simboliziraju narodnosnu stipendijuškolovanja, za 20 polaznika narodnosne srednje škole, među do-bitnica jesu: učenica pečuške Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže Valerija Šimon i učenik budimpeštanske Hrvatske gimna-zije Dušan Grković.

Napomenimo da je narodnosnu stipendiju školovanja 2011.godine, na poticaj budimpeštanskog HOŠIG-a, utemeljio tadašnjiministar javne uprave i pravosuđa Mađarske Tibor Navracsics.Prva je dobitnica iz redova hrvatske narodnosne srednje škole

hošigovka Nerina Petrevsky, sljedeće školske godine Marta FaniGavaler (Pečuh) i Laura Tišlerić (Budimpešta), potom Zrinka AnaSabo i Jadranka Čepelsigeti, godine 2014. Bence Gyöngyös i Re-beka Bús, a lani Patricio Čahut i Andrej Kiš.

Čestitamo Valeriji Šimon i Dušanu Grkoviću te im želimomnogo uspjeha i obilje sreće u životu!

Kristina Goher

Dobitnici narodnosne stipendije školovanja u društvu Miklósa Soltésza i Attile Fülöpa

Predsjednica Re-publike i vrhov -na zapovjednicaOružanih snagaRepublike Hrvat -ske Kolinda Gra-bar-Kitarović 5.prosinca u Uredupredsjednice naPantovčaku odr-žala je svečanoprimanje u pri-godi uručenjaodlikovanja i po -hvala za 2016.godinu.Među odlikova-nima je i SavezHrvata u Mađar -skoj. Uime Saveza Hrvata u Mađarskoj odličje je preuzeo nje-gov predsjednik Joso Ostrogonac. Savez Hrvata u Mađarskojodlikovan je Poveljom Republike Hrvatske, za osobite zaslugeu djelovanju na kulturnom i prosvjetnom području te promi-canju i očuvanju samobitnosti hrvatskoga jezika i običaja uMađarskoj, a u prigodi 25. obljetnice rada i djelovanja.

TEMA n 5 n15. prosinca 2016.

U utorak, 22. studenoga, u pečuškoj Hrvatskoj gimnaziji „MiroslavKrleža“, u organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatskeu Pečuhu i Hrvatske državne samouprave, u suradnji s Memori-jalnim centrom Domovinskog rata Vukovar i Državnim arhivomu Vukovaru, priređen je svečani program u auli obrazovnog sre-dišta. Program je otvorio ravnatelj gimnazije Gabor Győrvári, anazočne su pozdravili Vesna Haluga, generalna konzulica Repub -like Hrvatske u Pečuhu, Ivan Gugan predsjednik Hrvatske držav -ne samouprave, i ravnatelj Zoran Šangut Memorijalnog centraDomovinskog rata Vukovar. Posjetitelji su mogli pogledati iz-ložbu „Hrvatski istok u Domovinskom ratu“ iz Državnog arhivaVukovar. U sklopu svečanoga programa učenici škole govorili su

o svojim dojmovima, o onome što su vidjeli kada su bili u Vuko-varu u Memorijalnom centru te je prikazano i izvješće novinarkeTime Šakan Škrlin iz televizijske emisije Hrvatska kronika o nji-hovu posjetu. Slijedio je film „Vukovar“, iz 2008. godine, nastao uuredništvu televizijskog magazina Mađarske televizije na hrvat-skom jeziku Hrvatska kronika, čiji je autor novinar Mišo Balaž aredatelj Atila Balaž. Gosp. Zoran Šangut predstavio je rad Centra,njegove mogućnosti i buduće planove. Pokazao je na slikamakako izgleda ustanova. Rekao je bit ustanove, koja svojom dje-latnošću čuva sjećanje na Domovinski rat i Bitku za Vukovar. Ciljje još spajanje vukovarske prošlost i budućnost koje čine svojimmemorijalnim, turističkim, znanstveno-obrazovnim i međuna-rodnim aktivnostima. Zadnji je prikaz bio „Bitke za Vukovar“ kojije predstavio bojnik Marin Ivanković. On je govorio o svojim sje-ćanjima, doživljajima i o tome kako je izgledao rat.

- mcc -

Održana 25. obljetnica Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u Hrvatskoj gimnaziji „Miroslav Krleža“

Dio izložbe „Hrvatski istok u Domovinskom ratu“ Državnog arhiva Vukovar

Dio programa učenika osmog razreda

Školska je aula bila premala da primi djecu i njihove goste.

n 6 n BAČKA 15. prosinca 2016.

Svečanost, već po običaju, počela je užupnoj crkvi, ove godine bez mise, ali ka-zališnom predstavom „Porođenje“ u iz-vedbi pečuškoga Hrvatskog kazališta.Zatim su kod spomenika u središtu nase-lja položeni vijenci u spomen na bunje -vač kohrvatskog pisca i svećenika IvanaPetreša, rodom iz Kaćmara, dugogodiš-njega čavoljskog župnika.

Slijedio je prigodni kulturni program.Uime Hrvatske samouprave sela KaćmaraMaterice i Oce nazočnima su čestitalipredsjednica samo uprave Teza Vujkov Ba-lažić i zastupnici samouprave.

Čestitali Materice i OceSpomendan Ivana Petreša

U organizaciji Hrvatske samouprave, uoči treće nedjelje došašća, 10. prosinca, u okviru Spomendana Ivana Petreša, u Kać-maru su proslavljene Materice i Oci, jedinstveni blagdan majka i očeva bunjevačkih Hrvata koji se slave treće, odnosnočetvr te nedjelje došašća.

Dio okupljenih

Spomenik Ivanu Petrešu

SvetkovinaKrista Kralja„najmlađa”je svetkovi -na u liturgij -skom ka len -daru Katolič -ke Crkvekoja se slavizadnje ne -djelje prijepočetka do -

šašća. Ustanovio ju je Papa Pio XI. svojomenciklikom Quas Primas 11. prosinca1925. godine. Bio je to odgovor na tadaš -nji rast sekularizma i širenja bezbožnogkomunizma, niječući Kristovu vrhovnuvlast. Svečanim obredom u crkvi Božan-skog milosrđa u Krakovu, 19. studenogapoljski katolički biskupi u nazočnosti polj-skoga predsjednika Adrzeja Dude služ-beno su pri znali Krista Kraljem Poljske.Odluka da se Krista proglasi Kraljem Polj-ske poklapa se s 1050. obljetnicom kršte-

nja Poljske. Taj je čin ponovljen 20. stude-nog u svim crkvama u Poljskoj na dankada se slavi svetkovina Krista Kralja, slije-deći nauk koji je iznio papa Pio XI. u okruž-nici Quas primas: ,,Narode će godišnjimslavljem ovoga blagdana podsjetiti da nesamo pojedinačne osobe nego i vladari ivlastodršci trebaju iskazati javnu čast ipos lušnost Kristu.”

Priključivši se poljskoj svečanosti, upri-ličena je svetkovina Krista Kralja i u Santo-vačkoj župi gdje je i na hrvatskoj, i namađarskoj misi santovački župnik vlč.Imre Polyák Hrvate, Mađare i Poljake pre-poručio Kristu Kralju. Tom je prigodom iz-ložen i kip srca Isusova koji je nekadakrasio kapelicu santovačke katoličke usta-nove, a nakon rata sačuvan je u jednojobitelji koja ga je nedavno vratila mjesnojžupi. Kako nam reče santovački župnik,nakon obnove kip će biti postavljen užupnoj crkvi Uznesenja Blažene DjeviceMarije.

S. B.

Svetkovina Krista KraljaIskazana javna čast i poslušnost Kristu

Učenice mjesne osnovne škole

Po laznici vrtića i učenici hrvatske sku-pine čestitali su Materice i Oce prigodnimstihovima, pjesmama i dječjim igrama.

Svečanost je završena druženjem i za-jedničkom večerom sudionika.

S. B.

BARANJA n 7 n15. prosinca 2016.

Spomenuto razdoblje, tj. 35 godina, u životu jednoga čovjeka ijednoga društva također nije malo vremena. Ljudi s toliko godinačesto sažmu svoj dosadašnji život, što su postigli, gdje su sada,koji su izazovi budućnosti, ali i kod jednog orkestra možemo sa-žeti dosadašnja iskustva te postaviti pitanje gdje stojimo sada ikuda idemo. U ovom orkestru sviralo je nekoliko svirača koji su isada aktivni i koji dolaze najmanje iz tri (ali i više) županije. Odre-đene životne prilike rijetko dopuštaju duži zajednički rad kod svi-rača, osobito kod amatera, dakle kojima je sviranje tek razonoda,rekreacijska djelatnost (s pomalo napojnice), a ne dužnost, ob-veza. Nije to bilo drugačije ni kod Orkestra Vizin koji je često mi-jenjao svoj sastav, premda je dugo godina radio pod vodstvomAntuša Vizina, harmonikaša iz bačkog Bikića. Tijekom dvijetisu-ćitih godina i njega su sustigle one promjene zbog kojih jemorao napustiti orkestar i predati ga mlađim sviračima koji su sekalili pod okriljem Ansambla Tanac. Zanimljivo je da ovi članovi

nisu još bili rođeni kada je Orkestar utemeljen početkom 80-ih.Tako je polako počeo djelovati mlađi Orkestar Vizin bez svog ute-meljitelja, čije je ime i nadalje nosio. Bilo je to jedno vrtložno raz-doblje s puno nastupa, i s Ansamblom Tanac i posebno, kada nijebilo previše vremena za razmišljanja o budućnosti, za polaganjetemelja budućnosti. Nažalost, razne životne obveze pogodile sui nas, neki su se zaposlili ili nastavili školovanje u inozemstvu,osnovali obitelj, predali se poslu. Velik je izazov naći ravnotežuizmeđu privatnog i poslovnog života te sve to uskladiti s obve-zama u Orkestru. Tako danas, 2016., stojimo pred novim izazo-vima. Uza sudjelovanje „starijih“ članova pokušava se uključitibudući naraštaj Orkestra pod vodstvom Zoltána Vízvárija. Na-damo se da će se ovaj uloženi trud u ljudske potencijale isplatitii da će Orkestar Vizin još mnogo desetljeća raditi na održavanjuzacrtanih ciljeva, gajenju folklornog blaga Hrva ta u Mađarskoj.

U znaku pozitivne budućnosti održana je i sama svečanost tesubotnje večeri, koja je okupila svirače, njihove stare prijatelje izmnogih hrvat skih naselja, ali i one mlađe naraštaje koji su na nekinačin povezani s radom Orkestra. Nakon kraćeg programa u ko-jemu su se predstavili naraštaji posebno i zajedno, slijedio je bals repertoarom zadnjih 35 godina. U njemu su uživali publika isvirači skupa. Budući da je Orkestar dugo godina bio prateći or-kestar raznih folklornih društava, u redovima publike bili su izvrs -ni plesači, pjevači koji su dugo godina bili sudionici hrvatskihkulturnih priredaba diljem Mađarske i zajedno dijelili prošleuspomene iz svakodnevice Orkestra. Svakom je sviraču čast i za-dovoljstvo svirati njima, koji ne dolaze s očekivanjima, nego dazajedno pros lave rođendan Orkestra, kako su mnogo puta slavilitijekom veselih zajedničkih trenutaka. U takvoj zabavi nemadobre ili loše pjesme jer je svaka pjesma, ples dio iz memoara za-jedničke proš losti Orkestra Vizin i njegove publike.

Silvestar Balić

Tri i pol desetljeća Orkestra VizinU svečanoj dvorani Fakulteta za obrazovanje odraslih i razvoj ljudskih resursa Sveučilišta u Pečuhu, 22. listopada 2016.godine održan je svečani bal povodom 35. rođendana pečuškog Orkestra Vizin. Organizator je bala bila Kulturna udrugaVizin, a u pripremama aktivni su bili mnogi članovi Udruge i prijatelji Orkestra. Priredba je ostvarena uz financijskupotporu Hrvatske samouprave grada Pečuha.

Naraštaji vizinaša na pozornici

U organizaciji Matice hrvatske ogranak Osijek, 22. studenoga, upovodu 450. obljetnice Sigetske bitke priređen je okrugli stol na-slova Sigetska bitka i Nikola ŠubićZrinski u kulturnom pamćenju Hr-vata i Mađara. Na okruglome stolusudjelovao je dr. sc. Stjepan Blaže-tin, voditelj Katedre za hrvatski jeziki književnost Filozofskog fakultetaSveučilišta u Pečuhu i ravnateljZnanstvenog zavoda Hrvata u Ma-đarskoj, književni povjesničar, kriti-čar, pjesnik i prevoditelj. On jeizlagao na temu Nikola Šubić Zrinskiu kulturnom pamćenju Mađara. Uznjega na okruglome stolu sudjelo-vao je dr. sc. Denis Nyári, lektor hr-

vatskoga jezika na Pedagoškom fakultetu Dániela Berzsenyija naZapadnomađarskome sveučilištu u Sambotelu, koji je govorio o

Vojno-taktičkom značenju Sigetskebitke i simboličkoj ulozi obitelji Zrin-skih u političkoj povijesti Hrvata iMađara. Treći predavač okruglogastola bio je mr. sc. Vladimir Kalšan,kustos Povijesnog odjela u čakoveč-kome Muzeju Međimurja s predava-njem Zrinski pet stoljeća međunajjačima u Europi. Voditeljicaovoga nadasve zanimljivog okrug -log stola, održanog u osječkom Mu-zeju likov nih umjetnosti, koji jeprivukao brojnu publiku, bila je dr.sc. Ružica Pšihistal.

Sigetska bitka i Nikola Šubić Zrinski u kulturnom pamćenju Hrvata i Mađara

S obitelji, majkom, kao šestogodišnjak, 1922. godine Zlatko Pricaseli se u Zagreb, i tek poslije pedeset godina ponovno dolazi urodni grad, zaslugom Sándora Kellea, slikara i profesora na Viso-koj pedagoškoj školi u Pečuhu. Od tada je često navraćao te jedarovao rodnomu gradu čak 91 svoje djelo. Naime, Zlatko Prica1988. imao je veliku retrospektivnu izložbu u Pečuhu, a u stude-nome 1989. poklanja 91 djelo Muzeju Janus Pannonius, većinaradova pripada najplodnijem razdoblju umjetnikova stvara -laštva, između 1971. i 1993. godine, takozvanom Tarskom cik -lusu, kaže dr. Barić.

U nizu događanja, obilježavanja 100. obljetnice rođenjaZlatka Price, u organizaciji Zaklade Zlatko i Vesna Prica, uteme -ljenoj još za Zlatkova života, 18. studenoga u Pečuškoj galeriji ot-vorena je retrospektivna izložba Zlatka Price povodom 100.obljetnice njegova rođenja, a u Galeriji Nádor izložba pedesetakradova iz fundusa Likovne kolonije nastalih na koloniji u Taru. Iz-ložbu u Galeriji Nádor otvorio je dr. Péter Somody, predstojnikOdsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije Sveučilišta u Pečuhu,a za glazbeni ugođaj pri otvaranju pobrinuo se Orkestar školskogcentra Miroslava Krleže iz Pečuha.

Suorganizatori pečuških događanja bili su Zaklada Zlatko iVesna Prica, Hrvatska samouprava grada Pečuha i Neprofitno po-duzeće Zsolnay Őrőkségkezelő, a o svemu se brinuo mađarskisupredsjedatelj Zaklade, zastupnik pečuške Gradske samoupraveJozo Hari.

Retrospektivnu izložbu Zlatka Price otvorila je dogradonačel-nica grada Zagreba Vesna Kusin, a nazočnima su se obratili uimedomaćina Jozo Hari, generalna konzulica Vesna Haluga, državnitajnik ministarstva ljudskih resursa zadužen za kulturu Péter Hop-pál. O značenju Zlatka Price za mađarsku i hrvatsku kulturu te zahrvatsku zajednicu u Pečuhu govorio je dr. Ernest Barić, a o kon-cepciji izložbe i veličini umjetnika Zlatka Price povjesničar um-jetnosti Nikola Albaneže. Državni tajnik Hoppál naglasio je kako„Djelo Zlatka Price ima ulogu mosta i važan je simbol Srednje Eu-

n 8 n KULTURA 15. prosinca 2016.

Trenutak za pjesmuTrenutak za pjesmuWaiting-list

Napisao bih pjesmu, ona nećemene za svoga, ona sada tražinekoga tko će nešto puno većemoći joj dati za sve njene dražinego ja, jezik otmjeniji hoćenego je ovaj što joj lomi zubekao da jede kamen a ne voćeiz vrta gdje se drugi lijepo ljubefrancuski, filmski, hoće bolji ratingi tiraž, želi vidjet svijeta,poći na kružno putovanje, mladaona je, ja sam još na istoj waitinglisti, ovakav kakav jesam sadapisao bih je, ona neće: šteta!

Luko Paljetak

Sto godina Price u PečuhuU godini smo obilježavanja rođenja velikoga hrvatskog slikara Zlatka Price, rođenog prije sto godina, 26. lipnja 1916. upečuškoj Ulici Ferencesek na broju 22. Kuća je i danas na tome mjestu s dvojezičnom spomen-pločom na kojoj je zapisano:U ovoj kući je rođen znameniti hrvatski slikar, akademik Zlatko Prica (1916. – 2003.)

Izložba u Galeriji Nádor – okupljene uime Zaklade Zlatko i VesnaPrica pozdravlja Marica Jelinić.

U Pečuškoj galeriji retrospektivnu izložbu Zlatka Price, prigodom100. obljetnice njegova rođenja, otvorila je zagrebačka dogradona-čelnica Vesna Kusin.

U Pečuškoj galeriji prilikom otvaranja retrospektivne izložbe ZlatkaPrice nazočne je pozdravio državni tajnik Péter Hoppál.

KULTURA n 9 n15. prosinca 2016.

rope, te daje snagu za očuvanje kulturne samobitnosti”. Dodaoje kako iz Pricine ostavštine izrasta zajednica srednjoeuropskihslikara te preko njih Prica i dalje oblikuje zajednicu.

Još za života Zlatko Prica težio je vezama hrvatskih intelek-tualca i umjetnika s mađarskim kolegama te je svoju kuću ateljeu naselju Tar-Vabriga u Istri oporučno ostavio za rad budućeumjetničke kolonije. Na tragu umjetnikove oporuke, 2006. go-dine skupštine gradova Samobora i Pečuha te udovica umjetnikaJasmina Jugo Prica osnovali su neprofitno društvo, Zakladu Zla-tko i Vesna Prica, a njima se 2013. priključila i skupština Tar-Va-briga. Zaklada je uz financijsku potporu gradova prijateljaPečuha i Samobora tijekom prošlih godina ostvarila, posebnopreko svoje likovne kolonije u Taru na Istri zapažene rezultate,povezujući pečuške, samoborske i tarske učenike, ali i afirmiranelikovne i fotoumjetnike iz Pečuha, Samobora i drugih gradova:Više od 60 umjetnika sudjelovalo je u radu kolonije i na taj načinobogatilo zbirku s preko 110 djela izloženih u Taru, Samoboru iPečuhu.

U jubilarnoj godini predviđa se i izdavanje dvojezične mono-grafije o Zlatku Prici, za što je državni tajnik Hoppál, prilikom sve-čanosti otvaranja uime Ministarstva ljudskih resursa dodijelioZakladi dva milijuna forinta.

Uime grada Samobora, grada prijatelja Pečuha, svečanosti jepribivao predsjednik Gradskog vijeća Branimir Šiljak Uime GradaPečuha svečanosti je pribivao zamjenik gradonačelnika IstvánDecsi, a izaslanstvo općine Tar-Vabriga predvodio je načelnikNivio Stojnić.

Nakon otvorenja izložaba organiziran je okrugli stol o životui radu Zlatka Price, na kojem su sudjelovali suradnici Zaklade ipoznavatelji Zlatka Price. Razgovor je vodio dr. Stjepan Blažetin,književni povjesničar, estet, a sudjelovali su mu upraviteljica Zak-lade Zlatko i Vesna Prica Marica Jelenić, dr. Ernest Barić, prijateljZlatka Price, Nikola Albaneže, povjesničar umjetnosti, Nikolina

Šimunović, kustosica Galerije Prica u Samoboru, Gaetano Benčić,povjesničar i kustos Zavičajnog muzeja Poreštine, Nevenka Mik-lenić, voditeljica Likovne kolonije u Taru.

Branka Pavić Blažetin

Sudionici okruglog stola o životu i radu Zlatka Price

Mnoštvo znatiželjnih posjetitelja u Pečuškoj galeriji

KOPRIVNICA – Zamjenik župana Koprivničko-križevačke žu-panije Ivan Pal najavio je održavanje okrugloga stola koji ćese održati u proljeće 2017. godine na temu suradnje Hrvataiz Vojvodine, Slovenije i Mađarske s mjesnim zajednicama uRepublici Hrvatskoj.„S obzirom da situacija Hrvata u tim zemljama nije baš dobra ito na čitavom nizu razina od kulturne, školske, gospodarske isportske suradnje, mi možemo podići njihovu kvalitetu života, ito u dogovoru s Generalnim konzulatom Republike Hrvatske uPečuhu i Subotici. Smatram da okruglim stolom možemo defini-rati koji su to modeli pomoći Hrvatima u tim zemljama i na tajim način pomoći i surađivati“ – kazao je g. Pal.

SERDAHEL, IVANOVEC – Hrvatska samouprava „Stipan Bla -žetin” sa članovima Filmske družine 17. prosinca posjetit ćesvoje prijatelje ivanovečkoga Foto-kino kluba kako bi sedružili na programima došašća u gradu Zrinskih, u Čakovcu.Članovi spomenutoga Foto-kino kluba imat će prikaz svojihfilmova na kojima će sudjelovati i pomurski filmisti.

ZAGREB – Odjel za povijest Matice hrvatske organizirao jeMeđunarodni znanstveni skup „Franjo Josip i Hrvati u Prvomesvjetskom ratu“ 21. studenoga 2016., u Velikoj dvorani Maticehrvatske. Među sudionicima je bio i niz predavača iz Mađarske.Tako je predavanje imao Ladislav Heka s Pravnog fakultetaSveučilišta u Segedinu. Predavanje naslova Franjo Josip I. ihrvatsko-ugarska državna zajednica u Prvome svjetskom ratu.Imre Ress s budimpeštanskog Instituta za povijest Mađarskeakademije znanosti, predavanje naslova Utjecaj mađarskihpolitičara na vanjsku politiku Franje Josipa (1914. – 1916.),Krisztíán Csaplár Degovics sa spomenutog Instituta, preda-vanje naslova Franjo Josip i Albanci (1912. – 1916.). AndrásGerő s ELTE & CEU, budimpeštanskog Instituta za habsburškupovijest, izlagao je na temu Promjene u sjećanju na FranjuJosipa u Mađarskoj. Uz njih bilo je još niz predavača i izlaganja,a predstavljeno je i izdanje Manfried Rauchensteiner: Der ErsteWeltkrieg und das Ende der Habsburgermonarchie 1914-1918(predstavljači: Dinko Šokčević i Manfried Rauchensteiner).

Bogatstvo...

Lukovišćanke u rujnu 2016. godine.Foto: Biserka Bratner

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA 15. prosinca 2016.

Vjerojatno rado se prisjećamo svoga djetinjstva, pogotovoonoga trenutka kada smo mogli ostati sami, knjiga i mi. Otvara-jući njezine tvrde korice, doimlje nam se kao da otvaramo vratasvijeta punog čudesa, veselja, sreće, gdje uvijek pobjeđuju dobri,pošteni, pametni i hrabri. Vilinski svijet ili čarobna šuma i današ -nju djecu očaraju, a najprikladniji je školski kutak za upoznavanjetoga svijeta knjižnica, pa nije slučajno da svake godine ona oče-kuje darovite interpretatore. Među publikom su se i ove godinenašli roditelji pojedinih natjecatelja. Na ovogodišnjem nadme-tanju sudjelovalo je umalo trideset učenika, od 1. do 4. razreda.Prvašići su bili zastupljeni s osam kazivača, 2. razred s tri, treći s11, a 4. razred sa sedam. Birani su književni ostvaraji JadrankeČunčić-Bandov, Branimira Žganjera, Stanislava Femenića, NadeSabadi, jednako kao i narodne pripovijetke. Sudionike su pripre-mile učiteljice i popodnevne odgojiteljice: prvašiće Dejana

Šimon i Kristina Nemet, drugi razred: Snježana Baltin i Katica Ben-čik, treći: Zlata Gergič i Anita Rittgasser, a četvrti razred: KristinaKirhofer i Monika Režek. Nastup kazivača vrednovale su: pred-sjednica Eva Kolar te članice Katarina Gubrinski Takač, JadrankaHegedüs Geošić.

Školsko natjecanje u kazivanju pripovjedaka na hrvatskomejeziku još je jedan susret darovitih učenika, a među imenima sus -rećemo se i s onima koji redovito sudjeluju. Hvalevrijedno je štoih nije obeshrabrilo ako lani nisu postigli priželjkivani rezultat.Birani su tekstovi u skladu s dobi, a među njima i poduljih, što suučenici pojedinačno kazivali ili su ulomke međusobno podijelili.

Kako to i članica prosudbenoga odbora, bivša voditeljica Hrvat-skoga vrtića, spisateljica Katarina Gubrinski Takač, za Medijskicentar Croatica reče, uživala je slušajući kazivače, po svakomenaglasku mogla je zaključiti odakle je učenik stigao, je li iz Hr-vatske, ili Hrvat iz Mađarske, ili tek sada uči prve riječi. Također je

bilo zamjetno kojem djetetu pričaju kod kuće ili kojemune. „S kolegicama prosudbenog odbora bile smo odu-ševljene vama, kako ste imali dobar pristup, dobar nag -lasak. Čestitam vam, a čestitam i svim učiteljicama kojesu djecu pripremale“ – reče pri proglašenju rezultatapredsjednica odbora Eva Kolar. Potom su zajednički sorganizatoricom natjecanja, knjižničarkom KlaromBende Jenjik priopćile rezultate, uručile spomenice iknjige. Dio knjiga jesu dar Katarine Gubrinski Takač ilikupljene na teret financijske potpore putem natječajaFonda ljudskih potencijala Ministarstva ljudskih resursa.Svi su sudionici dobili knjižnu oznaku, poklon Izdavačkekuće Croatica, čokoladu te bili počašćeni čajem, slatkimi slanim kolačima, pečenim jabukama i kruškama.

Čestitamo svim sudionicima ovogodišnjega natje-canja u kazivanju pripovjedaka na hrvatskom jeziku, atakođer i učiteljicama i odgojiteljicama koje su ihpripre mile.

Kristina Goher

Natjecanje u kazivanju priče na hrvatskome jeziku

Vesela hrvatska bajkovnicaU sklopu HOŠIG-ova Tjedna hrvatske kulture redovito se održava natjecanje u kazivanju priče na hrvatskom jeziku. Takoje to bilo i ove godine, kada su se 22. studenog u školskoj knjižnici okupila djeca i njihove učiteljice. Nadmetanje je osmislilai organizirala knjižničarka ustanove Klara Bende Jenjik.

Sretne dobitnice

Sretne dobitnice

Rezultati natjecanja:1. – 2. razredi:1. Petar Pranjić, 1. r., Dva jarca,2. Anamarija Dezső i Tamara Kákonyi te Jasminka Tábori, 1. r.,

Prijateljice2. Viktória Kocsis, 2. r., Roda i žaba3. Lila Benđeskov, 1. r., Gavran i lisica

3. – 4. razredi:1. Antonio Pranjić, 4. r., Grofovi i kočijaši2. Kitti Fényes i Žofija Hajaš, 3. r., J. Čunčić-Bandov: Jesenska šumska

šala,2. Vedran Jenyik i Erik Virágh, 3. r., J. Čunčić-Bandov: Dobri zmajevi3. Larisa Kulcsár, 3. r., N. Sabadi: Visibabin san,

posebna nagrada: Mira Döhrmann, 4. r., Na tavanuMila Marlyn, 4. r., Noć medvjeda.

GRADIŠĆE n 11 n15. prosinca 2016.

Cijela igrokazačka predstava ne bi skupadošla, zna se, evo jur pošesti put, prez snažnoga motora hrvatskoga kulturnoga žitka ucijeloj okolici, dr. Franje Pajrića, ki je na početku malo objasnioda spektakl neće biti samo premijera nego i generalna proba, jerprvi put se je zgodao da svi su dospili na mjesto. Tako koljnofskimigrokazačem nije preteško bilo samoga sebe igrati na pozornici,ni to predstaviti, kako se odvijaju prethodno kazališne probe,kako padaju nutra u zadnjem trenutku glumci, dokle jedni domaspu, drugi djelaju, a treći kuhaju, i kad se vik najdu izgovori, zaštose ki kasni od probe. A onda kad se konačno zajde do tekstov ištanja i glume, onda najpr dojdu i brbljanje i novosti i tuge i

brige, ali pravoda tribi kušati i žgano, i novo vino, a i žene nosupečeno na kušanje, i onda zavlada panika od blamaže. Spolomse najde uzrok koji hiti van kazalištarce iz takta. Kako je rekao dr.Franjo Pajrić, od koga je ljetos prikzela režiju njegova sestra Mari -jana Pajrić, „specifičnost koljnofske grupe je da se teksti i prilikeminjadu do poslidnjega dana pak i do poslidnje ure”. Ljetos, kako

smo i osvidočeni, inspiraciju je objamila improvizacija, aliprisižem, ni najmanje nije bilo upametzeti, kako su svi igračimorali koncentrirati na sve rečeno i na nepačeni tijek cijelogaigrokaza. Književniki su jedan za drugim preštali svoje jedno

djelo, nazdravili s kupicom vina, ako je već Mar -tinje, a čule su se takove jačke, ke su jur zdavnopozabljene ili manje pjevane pri društveni prilika,uz pomoć tamburaškoga sastava „Starci” koji jeproširen za ovu priliku u cijeli jedan orkestar. Morase reći da i Herbert Gassner i Doroteja Zeichmanniz Austrije su sa svojimi gradišćanskimi redicamipočastili ov rijetki igrokaz, kade je i Nikša na krajukrajev, sad još u dobi, našao predstavu i zapjevaoi zasvirao na svojoj gitari, svim na zadovoljstvo.Malo filozofiranja, malo poezije, malo glume imužike i gotov je bio spektakl na čijem kraju se jeinvitiralo na žgano i fanke sa šljivom, a i na daljnjedruženje. Jedino nam je svaki put žao da nijreprize, tako da moramo svim organizatorom za-miriti jedino zavolj toga da koljnofski teatar nasnagu stupi samo jednoč u ljetu, a to je pakneizostavna prilika, za sve nas, ljubitelje gra diš -ćanskoga kazališća i poštovatelje naše drage ma-terinske riči i ove specijalne umjetnosti.

Tiho

Koljnofska kazališna premijera

Nikša iskao, a i našao predstavu!Još 12. novembra, u subotu uvečer, i sam Nikša Krpetić, kantautor i književnik iz Hrvatske, od lani i diozimatelj na Koljnof-ski književni susreti, ne bi bio mislio da ljetos zaistinu njegovo ime će zajti u naslov koljnofskoga igrokaza, a cijela radnjakusića, će se sazidati na jednu banalnu storiju, kako je on pogrišio put lani od koljnofske Levande do kulturnoga doma idokle je našao predstavu, ta je zašla ka kraju. Jedan od scenaristov Tomislav Marijan Bilosnić sa svojom ekipom 8. Koljnof-skih književnih susretov dost je sidio med redi publike i tako je odlučeno da će se ovput i oni aktivno priključiti kazališnojigri i tako oduševiti punu dvoranu koljnofskoga kulturnoga doma.

Dr. Franjo Pajrić s ekipom književnikov iz Hrvatske

Koljnofski rutinirani igrokazači

Završna slika radosti

Program večeri započeo je svečanim otvaranjem, predsjednikgradske Hrvatske samouprave Marko Kovač pozdravio je gosteiz Hrvatske i Mađarske te sve nazočne. Slijedile su hrvatska i ma-đarska himna u izvedbi mješovitoga pjevačkog zbora Most -Duga. Priredbi su pribivali članovi Zemaljskoga društvamađarsko-hrvatskog prijateljstva iz Hrvatske i Mađarske, iz Bjelo-vara zamjenik županijskog vijeća Zlatko Barila, predsjednik ivjećnici općine Velikoga Trojstva.

Zemaljskogo društvo mađarsko-hrvatskog prijateljstvautemeljeno je 2004. godine, a broji šezdesetak članova samo izHrvatske, načelnici, gradonačelnici, čelnici raznih ustanova, adragovoljno rade već 12 godina. Svaku priredbu priređuju izčlanarine i raznih natječaja. Redovito posjećuju razne gospo-darske velesajmove u obje zemlje. Redovito organizirajugodišnje dva puta veselicu, jednu u veljači, to je Fašenjak, a drugije Berbeni festival koji održavaju svake godine u listopadu. Za tajdan organizirali su i folklorni program u sklopu kojega publikaje uživala u pjesmama što ih je pjevao Mješoviti pjevački zborMost – Duga. Marica Arato, zastupnica tročlane kapošvarske Hr-vatske samouprave, ujedno je i voditeljica Zbora, utemeljenog2008. godine, što znači da za dvije godine slave desetu obljetnicupostojanja. Zbor ima bogat repertoar, a broji tridesetak članovapjevača i svirača. Od njih su gledatelji poslušali prekrasne pjesme

iz raznih krajeva, tako i iz Podravine, Međimurja. Zatim je slijedionastup profesora i učenika gradske Glazbene škole „Ferenc Liszt“,koji su na flauti i glasoviru predstavili božićne pjesme te poznatedijelove klasične glazbe. Na kraju večeri organizatori su pripremilibogat švedski stol i svakoga pozvali na večeru, a za veselje iglazbu pobrinuo se orkestar Zbora. Ove godine kapošvarskaHrvat ska samouprava planira još jedan izlet u Ludbreg, Varaždini Čakovec. Potporu su dobili iz natječaja koji je raspisao Središnjidržavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem Gene-ralnog konzulata u Pečuhu, pa će 16. prosinca poći na izlet, a timće programom završiti ovu godinu.

Marko Kovač, predsjednik tamošnje Hrvatske samouprave,kaže da mu je drago što su se u društvu okupili dobri ljudi kojipomažu i rade za zajednicu, uvijek rado dolaze, kako je bilo iovom prilikom.

Luca Gažić

n 12 n PODRAVINA 15. prosinca 2016.

Nastup profesorice i učenika gradske Glazbene škole „Ferenc Liszt“

Mješoviti pjevački zbor Most – Duga

Dio nazočnih

Hrvatska večer u KapošvaruU organizaciji Hrvatske samouprave grada Kapošvara, u suorganizaciji Zemaljskoga društva mađarsko-hrvatskog pri-jateljstva, 3. prosinca, priređena je Hrvatska večer po 12. put zaredom. Od osnivanja Hrvatske samouprave Kapošvara,2002. godine, zastupnička tijela iste kroz više mandata marljivo rade za hrvatsku zajednicu grada Kapošvara.

STARIN – U organizaciji Hrvatske samouprave, 26. stu-denoga priređeno je tradicionalno Svinjokolje na hrvatskinačin. Veselja i pjesme nije manjkalo. Foto: Emma

MALA STRANICA n 13 n15. prosinca 2016.

ČEKAMO BOŽIĆU razdoblju došašća iz tjedna u tjedan približavamo se Božiću, u kojem vremenu imamo niz običaja koji se gaje u obiteljskojkući i crkvi. Kako bismo više saznali o njima, sakupili smo vam nekoliko zanimljivosti vezanih za došašće i Božić.

ZIMZELENI VIJENAC NA VRATIMAJoš u rimsko doba ljudi su oko 25. prosinca slavili Saturna,svoje božanstvo poljodjelstva. Njemu u čast na svoja suvrata stavljali zelenilo i poklanjali jedni drugima vijence od

božikovine. Kršćani, koji su tada joštajno morali obavljati svojeobrede da ne bi izgubili glavuzbog svoje vjere, i sami su počelistavljati zimzelen na svoja vrata,kako se ne bi razlikovali od Rim-ljana i drugima upadali u oči.Malo-pomalo, kršćani su potpunoprihvatili taj običaj, koji se održaosve do današnjih dana.

PRVE SVJEĆICE NA BOŽIĆNOM DRVCUPrije mnogo, mnogo godina, na božićnom drvcu ništa nijegorjelo, i to zbog straha da ne dođe do požara! Prvim drv -

cem s upaljenimsvijećama, premajednom dokumentuiz sredine XVII. sto-ljeća, smatra se jelau dvorcu Heidel-bergu, na čijim sugranama 1650. go-dine – na božićnomvjenčanju francu-skog vojvode i njegove družice Liselotte – prvi put zasjaleprave voštanice, dočaravajući tako i svjetlost koju svijetusvojim rođenjem donosi Isus.

OTKADA SE SLAVI BOŽIĆ? Slavljenje Božića započeo je biskup Telesfor godine 138.,ali nije se u svim krajevima slavio istog dana i tek je godine330. određen 25. prosinca kao Božić.

Za pametne i pametnice

n 14 n POMURJE 15. prosinca 2016.

Vinko Žganec pomurske je Hrvate zadužiosa kup ljanjem njihovih pjesama i objavljiva-njem u knjizi, koja je i dandanas velikapomoć pjevačkim zborovima, glazbenicima,nastavnicima toga kraja, pa i šire. Pomurskepopijevke prvo je počeo sakupljati Đuro De-želić i u svoju knjigu Hrvatske narodne pje-sme puka štokavskoga i kajkavskoga iz 1858.uvrstio desetak pjesama, međutim zbirkanije tiskana. Ponajprije dr. Vinko Žganec, et-nomuzikolog, zaslužan je za objavljivanjeprve zbirke pučkih popijevaka pomurskogakraja. Zahvaljujući suradnji s mađarskim aka-demikom Ladislavom Kissem, Vinko Žganeczapočeo je svoj sakupljački rad u Pomurju.Sakupljanjem i objavljivanjem knjige nijeuspio samo spasiti pjesme od zaborava, negoje time privukao pozornost na pomurske Hr-vate, otkrio njihovo postojanje i za matičnudomovinu. Od sakupljenih pjesama u veli-kom broju ukazuje na iste sveopće motivekao i u međimurskim pjesmama, pa ih je svr-stao na slične motive kao i u međimurskimnarodnim pjesmama, podijelio ih na ljubav -ne, vojničke, ratne i svatovske, duhovne i prigodne pjesme. Na-ravno, neki se napjevi u Pomurju pjevaju drukčijom melodijom.Ukazao je na to da su pjesme pomurskih Hrvata po motivima,melodiji i jeziku uglavnom jednake onima koje je sakupio u do-njomeđimurskim naseljima. Sama ta činjenica naslućuje zajed -nič ko podrijetlo, građa pučkih popijevaka mnogima je temeljistraživanja kajkavskog narječja. Autor je tih pjesama narod, s ko-ljena na koljeno prenosio ih je na mlađe naraštaje, danas ih tako-đer čuvaju i njeguju pomurski pjevački zborovi i često ih pjevajuna priredbama. Popijevke, osim glazbene vrijednosti, odlikuju sei svojim tekstovima u kojima čuvaju arhaični izraz kajkavskog nar -ječja, a i običaje, način života pomurskih Hrvata.

Odlomak iz uvodnog dijela knjige Pučke popijevke Hrvata iz okolice

Velike Kaniže„Sljedećih dana bili smo još u tri sela u ovom kraju, i to najprije u Ser-dahelju (Tótszerdahely). I ovdje smo radili u učiteljskom stanu, zap -ravo u školskoj zbornici, gdje se skupilo više starijih žena i muš -karaca, među kojima spominjem ova imena: Ivan Kukuružnjak, r.1890, Vinci Kanižaj, r. 1895, Jana Kuček, r. 1894, Marija Mihović, r.1919, Kata Prosenjak, r. 1917. Tu smo snimili oko 25 pjesama međukojima se osobito ističu pjesme: Kolko pot mi tukne srčece, Lepo lefkunoćku, nekoliko starih crkvenih, a osobito su zanimljive četiri nari-caljke, kakve se ovdje još uvijek običavaju pjevati kod pokopa umrle

rodbine. Marija Mihović je naricala svoga pokmuža, a Kata Prosenjak je otpjevala naricaljkuza mamom i za pok. mužem. Od crkvenih pje-sama našao sam nekoliko starih, koje su već uMeđimurju davno izumrle, a ovdje su se još uvi-jek sačuvale. Sljedećeg dana stigli smo u Mlinar -ce (Molnári), pošto smo po danu bili u Zala -egersegu radi jedne intervencije koja je bila pot -rebna za kretanje u pograničnoj zoni. Došavšionamo već kasno, domaći učitelj Ivan Salaj, kojinas je čitav dan čekao, saopćio nam je da jesada već sve selo otišlo na počinak, ali je inzisti-rao da nam pomogne, pak smo pošli da probu-dimo njegove roditelje. Prvi se odvažio njegovotac Vinci Salaj da nam otpjeva i kad je sve išlokako treba, pa i preko očekivanja, kazala je i nje-gova žena Marija, da će i ona otpjevati nekolikopjesama. Oni su se tako izmjenjivali, a iz susjed-stva je došla i Jana Horvat, te smo tako snimilioko 15 pjesama. Na žalost, oskudica vremenaodređenog i odobrenog za boravak u Mađar-skoj postajala je sve osjetljivijom, pa smo takodospjeli još samo sutra, na povratku kući krozMurakeresztúr – Kotoribu, doći će Fičehaz.

Ovdje nas je mjesni učitelj i domorođački sin vodio po selu i prona-šao nam udovicu Anu Novak, r. 1884. koja je odmah bila prip ravnada nam otpjeva što znade. Otpjevala je 8 pjesama, svatovskih i cr-kvenih, koje su također bile u istom stilu kao i pjesme drugih ovdaš -njih sela.

dr. Vinko Žganec

U spomen i sjećanje na Vinka Žganca, međimurskog etnomuzikologa

U organizaciji Hrvatske samouprave „Stipan Blažetin”, 28. listopada u okviru kulturnog programa „Popevka našega kraja”pomurski Hrvati su se prisjetili dr. Vinka Žganca, akademika, etnomuzikologa, sakupljača, na slikovit način pjevajući, svi-rajući sve one pučke popijevke koje je zapisao i objelodanio u knjizi „Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže”. U spomen i sjećanje na dr. Vinka Žganca prigodom 40. obljetnice njegove smrti prisjetio se Stjepan Prosenjak, ravnateljletinjske Glazbene škole.

Knjiga Vinka Žganca

Život i djelo dr. Vinka ŽgancaVinko Žganec rođen je u međimurskom Vratišincu 20. siječnja1890. g. Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu, koje je za-jedno s Međimurjem bilo pod mađarskom upravom, tako jeučio i mađarski. U Zagrebu pohađa gimnaziju i nakon matureupiše Teološki fakultet koji je završio 1914. g. Uza studij učioje i glazbu, zatim 1917. upisao i Pravni fakultet i završio kaodoktor prava 31. srpnja 1921. g. Prvu pučku popijevku zabi-lježio je 1908. g. u svome rodnom mjestu i od tada je snima,snimio je 25 tisuća pučkih popijevaka. Osim međimurskihpjesama, arhivirao je pjesme cijeloga kajkavskog područja,tako i pomurskih Hrvata. Knjigom Hrvatske pučke popijevke izMeđimurja Vinka Žganca dokazana je pripadnost MeđimurjaHrvatskoj. Ona je samo jedan od mnogih ključnih elemenatakoji govore o važnosti knjige, autora, nakladnika za očuvanjei razvoj nekoga kraja. Dr. Vinko Žganec umro je u Zagrebu 12.prosinca 1976. godine.

beta

SA SVIH STRANA n 15 n15. prosinca 2016.

Prijateljstvo grada Vira s Hrvatima u DombovaruPočetkom listopada u Dombovaru su se tri dana družili prijatelji, Virani i Dombovarci. Druženje je počelo tužnim prisje-ćanjem na Darka Modrića, velikog prijatelja otoka Vira iz Dombovara. Modrić je u ožujku ove godine u 56. godini životanakon kratke i teške bolesti zauvijek napustio svoju obitelj, prijatelje i veliko imanje obitelji Berček i Modrić u mjestu Dal-mand kod Dombovara gdje je neumorno i predano stvarao. Na gradskom groblju u Dombovaru svom prijatelju poklonilisu se predstavnici Općine Vir i javnog života na otoku Veseljko Orlić, Miroslav Glavan, Živko Vučetić, Rajko Radović, MarinoRukavina i Ive Kapović u pratnji Zoltana Berčeka, Modrićeva šogora i prijatelja.

Tradicionalno druženje prijateljskihmjesta Vira i Dombovara obilježenoje drugog dana posjeta Mađarskoj,međunarodnom nogometnomutakmicom kombiniranih momčadivirskog „Mornara“ i domaćeg FC„Dom bóvári“ s pojačanjima iz su-sjednog mjesta Csikóstőttős.

Nakon utakmice odigrane u Csi-kóstőttősu, gdje je Virane ugostiotamošnji načelnik Szilárd Pintér, čla-novi virskoga Kluba predvođeniizaslanstvom Općine Vir boravili suu općini Kaposszekecső. Načelnicatoga mjes ta, gospođa GyulánéCsapó, organizirala je večeru i dru-ženje s virskim gostima uz pokro -viteljstvo Árpáda Potápija, državnog

tajnika i zastupnika uMađarskom parlamen -tu te Tamása Fehérvá-rija, župana Tolnanskežupanije. Sve ih je uuvodnoj riječi uimeHrvatske narodne sa-mouprave u Dombo-varu i dombovarskecivilne Udruge „Manna“predstavio i pozdravioGabor Varga-Stadler.Uime Općine Vir pozd-ravio je predsjednikOpćin skog vijeća Mi-roslav Glavan.

Iz Virskog lista

Više od 30 godina počela je prijateljska veza između PetrovogaSela i Donje Zeline. Od tada se viđaju učenici dviju škola svakegodine. Godine 2014. malo se promijenio sustav projekta, pa odtada već dva puta se nađu partneri, i to na tjedan dana. Možemoreći da već tradicionalno u listopadu dolaze gosti iz matične zem-lje, a u travnju Petrovoselci putuju u Hrvatsku da bi se družili –pa i, naravno, bolje upoznali hrvatski jezik, kulturu, povijest i geo-grafiju.

Ove su godine 23. listopada stigli najbolji učenici zelinskeškole u – nekim već jako poznato – Petrovo Selo. Sedmaši iosmaši stigli su već kao doma: Elena treći put, Josip i Dominik če-tvrti put su došli svojim prijateljima. Čekao ih je sadržajan i na-poran program.

Temelj projekta jest da učenici vježbaju hrvatski jezik, a utome im pomažu gosti učenici, dakako, i gost profesorica. A da

im bude ljepše i veselije, uvijek ih čekaju slobodnovremenske ak-tivnosti. Tako je bilo to i ovaj put.

U ponedjeljak su imali zanimljiv zadatak jer su morali nacrtatii obojiti zid sporedne zgrade škole. Za temu su izmislili našu oko-licu. Tako su došli i do rezultata da petrovoselski potok Pinka i za-gorska rijeka Bed nja teku u Dunav, tako da pomoću naše najvećerijeke spajaju nas ove vode.

U utorak smo organizirali izlet – pomoću Saveza Hrvata u Ma-đarskoj – u glavni grad Budimpeštu. S pomoću glasnogovornikaHrvata u Mađarskom parlamentu Mišu Heppa dobili smo mo-gućnost posjetiti zgradu Parlamenta, a poslije smo bili gosti iz-davačke kuće Croatica. Uvečer smo uživali u fantastičnomprogramu ansambla Lado u Palači umjetnosti.

Srijeda je bio dan grada Sambotela, a četvrtak dan spretnihruku te opraštanja od škole. U četvrtak uvečer poslije kulturnogaprograma počela je veselica koja je trajala umalo do polnoći uplesu i pjevanju.

U petak je goste čekao izlet u Austriju i Kiseg, a u kasno po-podne došlo je vrijeme rastanka u Petrovom Selu.

Kako svake godine, i ovom je prilikom bilo teško reći zbogomnašim prijateljima. Svi sudionici ovoga projekta postali su boga-tim u doživljajima. Moramo biti zahvalni svim partnerima koji sunam podupirali naš projekt: Klik, Savez Hrvata u Mađarskoj, Ve-leposlanstvo Republike Hrvatske, Turistička udruga Hrvata u Ma-đarskoj, Croatica d. o. o., Hrvatska samouprava Petrovoga Sela iJosip Harangozo, rodom iz Petrovoga Sela.

E. Pauković

Moto petroviske škole: „Poštovati moramo sve jezike, a naš jezik moramo ljubiti!“

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: +36-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinacz66@gmail.com,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

15. prosinca 2016.

ŽIVE JASLICEDRUŠTVO HORVATA KRE MURE, I KUD SUMARTON

VAS POVODOM NADOLAZEĆIH BOŽIĆNIH BLAGDANAS ISKRENIM SRCEM POZIVA I OČEKUJE

17. PROSINCA 2016. U 17 SATI U SUMARTONU U ŽUPNOM DVORUNA PREDSTAVU PRIKAZIVANJA ŽIVIH JASLICA

Pečuško Hrvatsko kazalište s veseljem Vas pozivada svojom nazočnošću uveličate svečanu premijeru dječje

lutkarske predstave

GULIVER MEĐU LUTKAMApo motivima J. Pehra i L. Spačila

priredio Petar Šurkalović.

Premijera će biti u petak, 16. prosinca 2016., u 17 satiu Pečuškome narodnom kazalištu –

Dvorana „Sándor N. Szabó“(Pečuh, Ulica Miklósa Perczela broj 17).

Redatelj i izbor glazbe:PETAR ŠURKALOVIĆ

Likovna osmišljenost i izradba lutaka: Vesna Balabanić,songovi i skladatelj: Davor Grzunov,

koreograf: Balázs Vincze, lektor: Jago prof. Musa,

asistent redatelja: Kata Filaković.

Uloge:Anica, Dapsi, psić – Maja Lučić Vuković;

Perica, Dobri lutak – Dejan Fajfer;Guliver, čovjek iz gledališta – Goran Smoljanović;

Beba – Martina Stjepanović; Zloćko, Liječnik – Selena Andrić.Binski tehničar: Joso Kovačević; ton-majstor: Tamás Laurer;

majstor svjetla: Béla Ilkaházi; garderobijerka: Katica Bunjevac; rekviziter: Jozo Kovačević.

HRVATSKI ŽIDAN – Kako nam je rekao stari prijatelj Gra diš -ćanskih Hrvatov, Nenad Breka, koreograf i voditelj Medjunarod -noga folklornoga ansambla (MFA), mladi i iskusniji tamburašiGradišća imat će priliku 16. decembra, u petak otpodne, sastatise s legendom od tamburašev i „najboljim skladateljem svih vri-men iz Amerike i Kanade”, Jerryem Grcevichem. S velikanomhrvatske glazbe će tri dane dugo skupa djelati svi najavljeniki,od 16 do 18. decembra.

SAMBOTEL – Hrvatska samouprava dotičnoga grada srdačnoVas poziva na tradicionalnu božićnu svetačnost 17. decembra,u subotu od 15 uri. Sudjeluju: Tamburaši iz Sambotela, dicahrvatske čuvarnice u Sambotelu, dica iz Osnovne škole „MihályVáci”, Simfonijski orkestar Savaria i jačkarni zbor „Djurdjice” izSambotela.

BUDIMPEŠTA – U organizaciji Veleposlanstva RepublikeHrvatske u Mađarskoj, veleposlanik Gordan Grlić Radmanpoziva 18. prosinca, s početkom u 18 sati na koncert podnazivom „Ususret Božiću“ zagrebačkoga Tamburaškog orkestra„Gaj“, kojim dirigira Krešimir Račić. Na koncertu sudjeluju oviizvođači: Vid Šarkanj, tenor; Matej Magdić, violinist; Ženskivokalni ansambl i Tamburaški orkestar zagrebačkoga Tambu-raškog društva „Gaj“. Na programu su skladbe raznih glazbenihstilova i žanrova, sakralnih i svjetovnih. Koncertu prethodi svetamisa na hrvatskom jeziku, s početkom u 17 sati u crkvi Rane sv.Franje (I. okrug, Fő u. 43). Ulaz je slobodan, a koncertu slijediprigodan domjenak. Koncert je ostvaren u suradnji s Centromza kulturu Novi Zagreb.

MOHAČ- Tamošnja Gradska samouprava i Mohačka tambu-raška škola suorganiziraju već tradicionalni Božićni koncert podnazivom "Božić uz tambure" koji će se održati 18. prosinca. Napriredbi će nastupiti tamburaški orkestri "Fermata", orkestarmohačkog majstora tambure Józsefa Kovácsa Ver sendija,Mohačka tamburaška škola, Orkestar "Banat(Deska), IzabellaGuzsvány (Subotica), Mladi tamburaši, solisti Éva Menyhárt iVivien Gráf, te orkestri "Dunavkinje", "Bisernica" i "Poklade". Ulazna priredbu je slobodan, a primaju se donacije za podupiranješkole.

PEČUH – Božićna sveta misa na hrvatskom jeziku u tamošnjojcrkvi sv. Elizabete bit će 26. prosinca. Na nju se pozivaju svipjevači, svirači i vjernici grada Pečuha i okolice. Misno slavljepočinje u 16 sati.

ŠIKLOŠ – Tamošnja Hrvatska samouprava priređuje Hrvatskibožićni koncert, 20. prosinca u 17 sati u Domu kulture „FerencÖrsi“. Nastupaju: dječji zbor učenika Osnovne škole „DorottyaKanizsai“ i učenici kružoka hrvatskoga jezika u istoimenoj školite dječji zbor i tamburaški orkestar donjomiholjačke Osnovneškole „August Harambašić“. Tijekom večeri prvi put će seupriličiti i predaja Nagrade „Hrvatski talent“.

BUDIMPEŠTA – Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đačkidom mađarskoga glavnoga grada priređuje Božićnu svečanostu utorak, 20. prosinca, s početkom u 15 sati, u školskome pred-vorju.