strast br. 26

LIPANJ

2010

BROJ 26

MAGAZIN

TVRTKE

EUROline

>> Dvosjed koji spaπava svijet.

Junaci æive buran æivot jer neprestano spaπavaju svijet. Stoga je dobro da imaju supermoderan automobil. Onaj koji moæe Junaci æive buran æivot jer neprestano spaπavaju svijet. Stoga je dobro da imaju supermoderan automobil. Onaj koji moæe

postati nevidljiv, na primjer, ili onaj koji je otporan na metke, ili - automobil Ëije emisije COpostati nevidljiv, na primjer, ili onaj koji je otporan na metke, ili - automobil Ëije emisije CO2 iznose samo 86 g/km (u iznose samo 86 g/km (u

kombiniranoj voænji). To svakodnevno pomaæe spasiti planet. Da biste bili junak, treba Vam samo vozaËka dozvola. kombiniranoj voænji). To svakodnevno pomaæe spasiti planet. Da biste bili junak, treba Vam samo vozaËka dozvola.

smart fortwo cdi. Stvoren za junake.smart fortwo cdi. Stvoren za junake. www.the-smart-class.com

*smart fortwo CDI: potroπnja goriva (gradska vožnja, otvorena cesta - prosjek) 3,3 l /100 km, emisije CO2 (kombinirano) 86 g/km.Navedene karakteristike potroπnje goriva i emisije CO2 automobila služe samo za usporedbu.

smart fortwo. IznenaujuÊe niske emisije COsmart fortwo. IznenaujuÊe niske emisije CO2.

smart - a Daimler brand

4

S T R A S T S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

6SUPERSPORTSKI AUTOMOBILI

Strastan zagrljaj Mercedesa i

sporta—

14R-KLASA

Otmjenost prije svega

—

18INTERVJU: JOCHEN DIMTER

‘Ostat Êemo najbolja

kompanija u naπem biznisu’

—

24MERCEDES-BENZ I HELIKOPTER

Nebeska S-klasa

—

30 DAIMLEROVA VOZILA I FILM

Povratak kraljica stila

—

34 TRANSALP TRUCKING 2010.

50 godina napretka

42SLS AMG GT3

TrkaË za gospodu

—

44 MERCEDES I MODA

Elegancija u tisuÊu boja

—

52 ROAD SHOW

Spektakularna demonstracija

superiornosti

—

58 SMART

Kauboji u smartu

—

64 DOGA–ANJE

Original se moæe zamijeniti

samo originalom—

70 INTERVJU: TOMO BUTINA

‘Umjetnost mi je lijek za stres’

IZDAVA»

EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik

Daimlera AG i Chrysler Group Int.

LLC za Hrvatsku

Kovinska 5, Jankomir

10090 Zagreb

tel. 01/34 41 111

faks: 01/34 41 197

www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA

Branislava MalviÊ

REDAKCIJA

Mia RajkoviÊ

Dijana ©utalo

[email protected]

LEKTURA

Parola d.o.o.

Irena Miloπ

Mladen Miloπ

MARKETING I PRODAJA

OGLASNOG PROSTORA

Ivan DragπiÊ

[email protected]

DINAMIKA IZLAÆENJA

Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Robert Rebernak

REBER design

Degenova 7, Zagreb

tel. 01/46 66 382

[email protected]

TISAK

PRINTERA GRUPA

Dr. Franje Tumana 14a

Sveta Nedelja

tel. 01/33 78 600

[email protected]

NAKLADA

27.000 primjeraka

75 GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

Hrvatski limunski preporod

—

82 NAUTIKA

»ari Jadrana

—

90 CENTAR RABLJENIH VOZILA

Najbolje za svakog kupca—

94 VIJESTI

—

98 KOLUMNA JULIJANE

MATANOVIΔ

PamuËne slovarice

18

52

S T R A S T

5

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Piπe

Branislava MALVIΔ,

glavna urednica

STRASTI

Ova, 2010. godina znakovita je po mnogoËemu. Na primjer, nova E-kla-

sa Ëim se pojavila, nagradama je pokosila cijeli konkurentski premium

segment. Ako se pitate kako je to moguÊe, prisjetimo se zaπto cijeli

svijet ove godine slavi 200-tu godiπnjicu roenja Frederica Chopina.

RomantiËar πiroka opusa preludija, valcera, ali i poloneza i mazurki u

kojima se osjeÊa poljska duπa, veÊ je s Ëetiri godine znao note, a skla-

dao je u dobi od sedam. Njegov je velik talent prepoznat odmah; na prvi

pogled vidjelo se da odskaËe i da Êe postati vrhunski glazbeni umjet-

nik. Cjelovit Chopinov opus ove su godine u svemir, na CD-ima, poni-

jeli i astronauti, jer Êe, kaæu, Chopinova glazba pojaËati osjeÊaj veliËine

svemira. Oni koji ne mogu odletjeti s njima, mogu ovdje, u ovoj godini

pojaËati osjeÊaj veliËine vlastitoga svemira. No treba znati prepoznati:

aute, glazbenike, pisce - ljude...

Samo ako znate prepoznati, inaËe gorkast okus limuna u naπoj

velikoj temi o njemu postaje sladak - vidjet Êete veÊ na prvi pogled,

slike jednostavno plijene pozornost. Snagu umjetnosti prepoznao je i

naπ poznati nogometaπ Tomo Butina, pa o njoj i govori u ekskluzivnom

intervjuu za Strast, jednako kao πto je snagu ljudi prepoznao novi EU-

ROlineov direktor Jochen Dimter, koji u intervjuu sa straπÊu i predano

govori o poslu, planovima i idejama.

Ljepotu æene i ljepotu automobila zabiljeæila je ponovno sedma

umjetnost pa u filmu „Seks i grad“ Faca i Ëetiri osebujne ljepotice,

snaæna karaktera, voze Ëetiri osebujna automobila, takoer snaæna ka-

raktera: E-klasu Cabrio, S-klasu 400 Hybrid, Maybach i G-klasu. Au-

tomobili i ljudi - tu postoji jaka veza. Na Grobniku i Jankomiru nije se

gledalo prijevozno sredstvo - ljudi su doπli voziti i odvoziti stil, ljepotu,

performanse, luksuz, sigurnost ili SLS AMG 63, E Cabrio 220 CDI, E

Coupé 500, S 400 Hybrid, ML 63 AMG, SL 500, G 500, SLK 350, na kra-

ju i svemirski SLR 722 GTI… Kako mu i ime kaæe, taj je Road Show bio

doista fascinantan. I nije sve u filmu. Fascinirati se moæete i u naπem

Centru rabljenih vozila i na prezentaciji, vrlo konkretnoj i uspjeπnoj,

originalnih rezervnih dijelova. Pitat Êete se zaπto, premda odgovor veÊ

znate - jer se kvaliteta i talent prepoznaju na prvi pogled.

Kada uzmete Strast u ruke, slobodno krenite od posljednje stranice

prema naprijed, od A-klase do snaænih osobnosti - holivudske glumice

Mille Jovovich i E-klase Cabrio. Meutim, zadræite se malo dulje upra-

vo na toj, posljednjoj stranici, na kojoj je oglas za A-klasu. Poseban je

po tome πto ga je eksluzivno - i premijerno za Strast - napravio EUROli-

neov dugogodiπnji grafiËki dizajner, ujedno i akademski slikar Robert

Rebernak. Odmak od uobiËajenog i tu je vidljiv veÊ na prvi pogled, jer

daroviti ljudi, kao i daroviti automobili - jednostavno odskaËu.

O autima i ljudima...

6

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R AT R A S TS T L I P AL I P A N JN J 2 0 1 02 0 1 0M E R C E D E S - B E N Z

Strastan zagrljaj Mercedesa i sporta

U svojoj je dugoj povijesti

Mercedes-Benz napravio i

Ëitav niz supersportaπa koji

su gotovo redovito postajali

automobilska klasika

Pisati o sportskim iskoracima Mercedesovih automobila zadatak je s najmanje dva suprot-stavljena predznaka. Ponajprije, veliko je zadovoljstvo listati stranice koje, ma koliko poæutjele bile, gotovo da izazivaju nevjericu u sposobnosti, u ingenioznost svakog poje-dinog konstruktora, svakog tima zanesenja-

ka koji je u nekom kutku povijesti stvarao prestiæ s trokrakom, srebrnom zvijezdom. S druge strane, upravo ta superiornost koja je uvijek bila ispred svoga vremena dozira i svojevrstan strah. Jer kretanje pozornicom na kojoj se velikom brzinom vrti vremeplov sa stotinama i stotinama “konja” moæe iza-

zvati pravu konfuziju. Sve one kratice SLR, AMG, DTM, CLK, ma koliko spoj samo triju slova banalan bio, zapravo znaËe tehniËko i tehnoloπko savrπenstvo pokraj kojega novi-narska upuÊenost i snalaæljivost djeluju po-put srameæljivog patuljka. No koliko se, dakle, pojavljivala teænja za korakom natrag, za bi-

Piπe: Edi Prodan

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z

7

S T R AS T R A S TS T L I P AL I P A N JN JJ 2 0 1 02 0 1 00 1 0 M E R CM E R C E D E SE D E S - B E N- B E N ZZ

jegom, æelja da se dotakne sportske zvijezde nemjerljivo je jaËa.

A osnovni poticaj stigao je od SLS-a AMG, najnovijeg supersportskog automobila koji je, naravno, izaπao iz AMG-a. Ta tunerska radionica πto su je 1967. godine osnovali za-nesenjaci Hans Werner Aufrecht i Erhard

8


Melcher u Burgstallu an der Murr nedaleko od Stuttgarta ubrzo stjeËe reputaciju pionira vrlo uspjeπnih tuninga automobila. Poseb-no je AMG posveÊen doradi Mercedesovih automobila, a 1990. godine potpisuje koope-rantski ugovor s Daimler-Benzom. Potkraj istog desetljeÊa s njime se integriraju, da bi prvog dana 2005. godine u cijelosti preπli u vlasniπtvo vjerojatno najpoznatije marke au-tomobila na svijetu.

Suradnja Mercedesa i AMG-a intenzivi-ra se potkraj posljednjeg desetljeÊa proπlog tisuÊljeÊa. AMG-ov tim 1997. godine pobjeuje u FIA GT prvenstvu s prototipom Mercedes-Benz CLK-GTR racing sport, ali za “obiËne” korisnike mnogo je vaænije da AMG od tog prototipa stvara i automobil koji udovoljava homologacijskim propisima kako bi mogao postati klasiËno cestovno vozilo: CLK-GTR supersport predstavljen je u travnju 1997. godine. Namjerno smo “obiËne” korisnike stavili pod navodne znakove jer je, naravno, rijeË o rijetkim sretnicima koji su mogli doÊi do 6,9-litarskog stroja s 12 cilindara iz kojih se razvija Ëak 450 kW, odnosno 630 KS. Za razliku od spartanskih sportskih automobila kojima je jedini cilj pokazivati πto veÊu snagu i izvrsne vozne osobine, CLK-GTR obiluje luk-

suzom poput karoserije od karbonskih vlaka-na, klima-ureaja, vrhunskog audiosustava ili najfinijom koæom presvuËenih sjedala. Mak-simalna je brzina tog automobila 320 km/h, a ima i joπ jedan “detalj”: proizveden je u svega 25 primjeraka!

SSK - prvi supersportaπ danaπnjiceU biti, prvi pravi supersportski Mercedes bio je 24/100/140 hp model K, lansiran 1926.

godine. Najbræi automobil tog doba, koji je mogao pojuriti do vrtoglavih 155 kilometara

na sat, imao je kompresorski motor, a postigao je takav uspjeh da je dvije godine poslije

predstavljena kompletna serija sliËnih vozila od kojih je poseban status imao model SSK.

Snaæan motor za jaka ubrzanja te kratki meuosovinski razmak za bolje manevriranje uËi-

nili su ovaj model jednako popularnim i za utrkivanje i za privatne kupce koji su æeljeli per-

formanse izvan uobiËajenih. Popis je sportskih uspjeha ovog modela podugaËak, a istiËe

se pobjeda Rudolfa Caracciole na utrci Mille Miglia 1931. godine. On je postao prvi „neta-

lijan“ koji je postigao takav rezultat. Za one viπe sklone uæitku, Mercedes je nudio SSK i u

kabrio verziji. U ponudi Mercedesa ovaj je model ostao sve do veljaËe 1933. godine.

Mercedes-Benz SSK (1928. do1932., model serije W 06 II, W 06 III i WS 06). Imao je redni 6-cilindriËni

motor s kompresorom snaæan 184 kW, najveÊu brzinu od 192 km/h, a proizvedena su 33 primjerka

Model koji je uspio nadmaπiti slavu πto ju je stekao CLK-GTR jest CLK DTM AMG, koji je svjetlo dana ugledao 2004. godine. Dakako, i on je prije svoje cestovne pojavnosti proπao zahtjevna sportska natjecanja. Uostalom, kao πto se to prepoznaje i iz samog naziva, taj je


9

Srebrna strijela postala

je sinonim za uspjeh

na trkaÊoj stazi

Legenda za upravljaËem legendarnog automobila: Rudolf Caracciola u Mercedesu

SSK na utrci za brdsko prvenstvo Europe u Schwabenbergu, rujan 1930. godine

International Motor Sports Show u New Yorku,

1954. Mercedes-Benz je predstavio 190 SL i 300 SL

CLK 2003. godine s pilotom Berndom Schne-iderom osvojio Deutsche Tourenwagen Ma-sters, odnosno popularno DTM prvenstvo. Uz uistinu jedinstven izgled, karakterizira ga i 428 kW ili po prilici 600 “konja” smjeπtenih u 5,5-litarski V8 Kompressor. Automobil je imao sasvim novo podvozje, posebno osmiπljene gume te vrhunsku aerodinamiku “izbruπenu” u AMG-ovim zraËnim tunelima. Maksimalna mu je brzina 320 km/h (i to, ne treba zabora-viti, elektroniËki ograniËena), a zanimljivo je i ubrzanje od 0 do 100 km/h: svega 3,9 sekun-di. Istina, ovaj je automobil uËetverostruËio broj sretnika jer mu se proizvodna serija za-ustavila na stotinu.

PriËa o AMG-ovim sportskim uspjesima nastavlja se. Novi se iskorak dogaa 2006. go-dine, kada kreÊe glasovita Black Series gene-racija niza modela. Ona ukljuËuje Mercedes-Benz SLK 55 AMG Black Series, zatim CLK 63 AMG Black Series, koji se pojavljuje godinu poslije, te SL 65 AMG Black Series 2008., ujed-no i najsnaæniji AMG-ov automobil u povijesti s 493 kW, odnosno 690 KS!

No, dok klizimo kroz noviju povijest, uma-lo zaboravljamo da se Mercedes pojavljuje i u Formuli 1, sasvim sigurno najpopularnijem automobilistiËkom natjecanju na svijetu. Na-kon velikih uspjeha pedesetih godina, kada Argentinac Juan Manuel Fangio s Mercede-som osvaja dva naslova svjetskog prvaka, ne-male uspjehe sa “srebrnom strijelom” tih go-dina postiæe i Stirling Moss. Zbog niza razloga Mercedes napuπta natjecanja F1, da bi se de-vedesetih godina proπlog stoljeÊa vratio, na-kon spajanja s McLarenom 1995. U iduÊih pet-naestak godina, odnosno do danaπnjih dana, taj tim tri puta daje pobjednika, a jednom se penje i na konstruktorski tron Formule 1.

Stoga je jasno da i na cestama pratimo ostvarenja Mercedes-Benza SLR McLarena. Najprije se u Detroitu, na sijeËanjskom sajmu automobila 1999. godine, pojavljuje Vision SLR, automobil koji u svijet civilnih automo-bila prenosi niz rjeπenja koja se inaËe primje-njuju na F1 automobilima. Tu su, primjerice, karoserija od karbonskih vlakana, keramiËki diskovi i pneumatske koËnice. Vision SLR, kao i veÊina prototipova proizveden u svega jednom komadu, izaziva pravu senzaciju kada

1 0

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R AS T R AT RT S TTTS T L IL I PI PPP AP AAI PPL I N JN JN J 2 0 1 02 0 1 02 0 1 00 10 1M E R CM E R CC E D E SD E SD E S - B E NB E NB E NB ZZ

ga Mercedes odluËuje pustiti u serijsku proi-zvodnju. No, ma koliko bilo oduπevljenje, za-ljubljenici su morali Ëekati Ëak pet godina jer se Mercedes-Benz SLR McLaren, dakle sljed-nik Visiona, na træiπtu pojavljuje tek 2004. go-dine. Motor razvija 460 kW, a maksimalna mu je brzina 334 km/h. Tri godine poslije pojav-ljuje se i kabrioletska verzija s neπto snaænijim motorom od 478 kW, a tu su i SLR 722 iz 2006. godine te SLR Stirling Moss iz 2008.

Dohvativπi se priËe o AMG-u ili opÊenito o Mercedesovim sportskim ili, da budemo do kraja precizni, supersportskim automobilima, kretali smo se uglavnom u bliskom nam po-druËju rasprostrtom u posljednjih petnaestak godina. Dakako da smo u svemu tome bili i ne-pravedni, na neki naËin Ëak i neprecizni, jer povijest Mercedesa ujedno je i povijest sport-skih automobila. Kazavπi kako je Mercedes bio uspjeπan pedesetih godina u F1 natjecanjima

300 SL - legenda bez premcaAko bismo trebali odrediti prvi automobil u povijesti koji zadovoljava sve danaπnje kriterije

supersportskog vozila - dizajnersku i tehniËku revolucionarnost, gromovite performanse,

ekskluzivnost te status ikone od prvog dana proizvodnje - onda je to bez ikakve dvojbe Mer-

cedes 300 SL. Kao projekt, 300 SL je nastao 1953. godine na zahtjev ameriËkog uvoznika

Mercedesa Maximiliana Hofmanna, da bi godinu poslije na salonu u New Yorku automobil

bio i sluæbeno predstavljen. Njegov nevjerojatni dizajn sa sada veÊ legendarnim „gullwing“

vratima, trolitarski motor s izravnim ubrizgavanjem goriva snage 129 kW te vrhunske per-

formanse i vozne karakteristike uËinile su ga svjetskom senzacijom. Automobil koji je bez

problema ubrzao do 250 kilometara na sat postao je omiljenim izborom brojnih trkaËa

πirom svijeta i osvojio nebrojene trofeje - spomenimo samo pobjede na utrkama 24 sata Le

Mansa, Panamera Americana i Mille Miglia - trenutaËno je postao i statusni simbol koji su

vozili najmoÊniji ljudi i najveÊe zvijezde tog vremena: od jordanskog kralja Husseina i plej-

boja Porfirija Rubirose, preko dirigenta Herberta von Karajana, do glumaca Tonyja Curtisa,

Clarka Gablea i Sophije Loren.

Povijest Mercedesa

ujedno je i povijest

sportskih automobila


1 1

Mercedes-Benzov konceptni automobil C 111-II s

Wankel motorom s Ëetiri komore iz 1970. godine

Mercedes-Benz CLK-GTR iz 1997. godine. Automobil je imao srediπnje postavljen

V12 motor koji je razvijao 456 kW, a proizveden je u maloj seriji od 25 komada

bili smo toËni. Iz banalnog razloga jer se svjet-sko prvenstvo u automobilizmu poznato kao Formula 1 i pojavljuje tek 1950. godine. No Mercedes je sjajne uspjehe postizao i na na-tjecanjima tridesetih godina proπlog stoljeÊa pa je tako 1932. osvojio Europsko prvenstvo. Ali, vratimo se na poËetak pa prenesimo kako je povijest zlatnim slovima zapisala da je prvi sportski automobil zapravo bio 35 HP koji je osmislio Wilhelm Maybach, voditelj dizajna Daimler-Motoren-Gesellschafta, koji je 1900. godine stvorio tonu teæak automobil za naruËi-telja Emila Jellineka. Dakako, rijeË je ujedno i o prvom Mercedesu koji je naziv dobio po Jelli-nekovoj kÊeri. Automobil je imao snagu od 35 KS, πto mu i sam naziv govori, a mogao je ju-riti sve do 90 km/h. Nemojte zaboraviti, rijeË je o 1900. godini, kada je ostvarenje takve br-zine bilo mnogo veÊa senzacija od, primjerice, danaπnjih 350 km/h. S druge strane, motor koji je tada ostvarivao 35 KS imao je obujam od 6 litara. Stotinu godina poslije, a ovaj poda-tak ide u slavu razvoja tehnologije materijala

1 2

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R AS T R AS T R AS T R AS T R A S TS TS TS TS T L I P AL I P AL I P AL I P AL I P A NNNNNNNNNNNNNNNNNNN JNNNNNNNNNNNNNNNN JNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN JNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN JNNNNNNNNN JNNNNNNNNNNNNN JNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN JNNNN JJNNNNN JJJ 2 0 1 02 0 10 10

od kojih se slaæu motori automobila, bez pro-blema razvija Ëak 200 puta viπe “konja”.

Mogla bi πetnja trajati joπ tisuÊama zna-kova, desecima novinarskih kartica, mogla bi trajati satima ili danima. No, kako nam je osnovna nakana ipak bila zaviriti u najnovija postignuÊa te tako zapravo najaviti nove sen-zacije iz AMG-ovih pogona u Affalterbachu, moramo je privesti kraju.

Posljednji je pregled zavrπio. Joπ samo pot-pis, i Mercedesov AMG stroj mogao je krenuti u montaæu. U vrijeme opÊe robotizacije, AMG-ov motor gotovo se u cijelosti izrauje ruËno. I to s potpisom radnika koji ga je sastavljao. O, da, svakako, buduÊnost je takva pogona za-jamËena. Kao i novi rekordi. I u broju “konja” stijeπnjenih ispod poklopca motora, i u brzi-nama koje Êe postizati ili sekundama koje Êe “skidati” da bi doπli do “stotke”. Biti drzak pa pisati ili ponizan pa odustati? Svakako pono-san πto se u nekoliko navrata doπlo s AMG-om u kontakt. Pa skruπeno zabiljeæiti nevjerojat-ne pomake u zakonima fizike koje je Merce-des tijekom povijesti uspio ostvariti.

Mercedes-Benz CLK DTM AMG iz 2004. godine na stazi Hockenheim. Njegov je V8

kompresorski motor razvijao 428 kW, od 0 do 100 km/h ubrzavao je za 3,9 sekundi i

postizao najveÊu brzinu od 330 km/h. Napravljeno je svega 100 komada.


1 3

S T R ASS T R S T LLLLLLLL IIII P AI P AI P AII PP AALLLLLLL ILLLL ILLLLLL I P ALLLLL N JN J 2222 0 1 02 0 1 00 1 00 1 02 0 1 0222 022 M E R CM E R CE R E D E SE D E S - B E N- B E NB E NB ZZZ

Mercedes-Benz SLS AMG

(serija C 197)

1 4


Mercedes R-klase, jedan od najveÊih i svakako najluksuznijih velikih monovolumena, u rujnu kreÊe u prodaju u svojem redizajniranom izda-nju. Vozilo koje je svojom monumentalnoπÊu prigodom predstavljanja 2006. godine izazva-lo niz reakcija osobito je dobro prihvaÊeno na sjevernoameriËkom kontinentu. ©to ni ne Ëudi jer je „Novi svijet“ uvijek preferirao automobi-le koji su „Starom kontinentu“ Ëesto djelovali predimenzionirano. R-klasa je, naime, auto-mobil koji veÊ u svojoj baznoj verziji doseæe 4,92 metra duæine, a i πirina od 1,92, odnosno visina od 1,66 metara upuÊuje na iznimnu

prostranost. Meuosovinski razmak od 2,98 metara takoer se skladno uklapa u priËu, ali treba znati da Mercedes ima i produæenu ver-ziju R-klase Ëija je ukupna duæina 5,16 meta-ra, meuosovinski razmak poveÊan je na 3,22 metra, a najveÊi moguÊi obujam prtljaænika na Ëak 2,4 tisuÊe litara.


1 4


1 5

Otmjenost prije svega

Nakon ljeta u salone

dolazi redizajnirano

izdanje Mercedes-Benza

R-klase, najluksuznijeg

jednovolumena na svijetu

S dizajnerske strane gledano, najuoËljivije su promjene na masci R-klase. Svjetla su posta-la kompaktnija, a sam reπetkasti dio maske „uozbiljio se“ i uskladio s ostalim Mercedeso-vim novitetima. Donji dio odbojnika takoer je izmijenjen pa se umjesto dvaju okruglih otvora za maglenke sada istiËu pravokutni

oblici. Unutraπnjost, uz luksuz na najviπoj razini, nudi i nekoliko moguÊnosti konfigu-racije sjedala. Naravno, najËeπÊi je klasiËni raspored s pet sjedala, ali u produæenoj verziji moæe se birati opcija sa πest ili sedam pozicija. Posebno je zanimljiva i verzija s Ëetiri sjedala u kojoj se R-klasa moæe pretvoriti i u luksuzan ured na kotaËima.

No, ono πto posebno cijenimo kod Mercede-sa jest njegova iznimna pozornost posveÊena okoliπu, odnosno ekologiji opÊenito. R-klasa je tako sada dostupna s efikasnijim i πtedljivijim motorima, a u ponudi su tri benzinca i jed-


1 5

1 6


nako toliko dizelaπa, automatski mjenjaË sa sedam stupnjeva prijenosa te opcija s pogo-nom na sve kotaËe 4MATIC. Benzinci 300, 350 i 500 redom imaju snagu 231, 272 i 388 KS, a i dizelski motori nude sliËnu sliku: R 300 CDI BlueEFFICIENCY 190 KS, R 350 BlueTEC 210 KS, a iz jednakog obujma, ali u standardnoj verziji, moæe se i do 265 KS. Mo-tori su tehnoloπki doraeni pa im je prosjeËna potroπnja od 0,9 do 1,7 litara manja, πto je i ne-mjerljiv doprinos ekologiji. Podvozje pak nudi i AIRMATIC, odnosno zraËni ovjes koji voænju Ëini posebno ugodnom, a tu je i niz drugih


1 6

R-klasa je

automobil koji traæi

prostranstva


1 7

rjeπenja koja pomaæu sigurnosti ili jednostav-nijem manevriranju tijekom parkiranja kad je u pitanju sustav DISTRONIC. R-klasa dolazi s dva paketa vanjske opreme - Chrome i Sports - te s isto toliko varijanti unutraπnjosti - Sports i AMG sports.

R-klasa je automobil koji traæi prostranstva i omoguÊava brzo i udobno prevaljivanje veli-kih udaljenosti. I u Hrvatskoj bi ona zapravo bila idealna simbioza velikog monovolumena i puta do luksuznih jadranskih hotela, primje-rice od onih u biseru juga Dubrovniku do onih u centru svita Splitu ili dostojanstvenom Za-dru, te, gledajuÊi iz suprotnog smjera, onih u uglaenoj Opatiji, na zapadu Istre, u zelenom Zagorju, toplome Meimurju i Slavoniji...


1 7

1 8


U izazovnim vremenima odgovornoj je kom-paniji najvaænije imati vodstvo sposobno na najbolji moguÊi naËin odgovoriti i na najveÊa iskuπenja. Stoga su vlasnik i Uprava tvrtke EUROline odluËili operativno voenje kompa-nije prepustiti novom glavnom direktoru Ëije su iskustvo i dosadaπnji rezultati jamstvo da Êe tvrtka uspjeπno poslovati i u buduÊnosti. To je 48-godiπnji Jochen Dimter koji je u razliËi-tim kompanijama korporacije Daimler proveo svoj kompletan dosadaπnji radni vijek, toËnije pune 23 godine.

Gospodin Dimter roen je u gradu Erbachu pokraj Frankfurta. Godine 1987. diplomirao je na ekonomskom fakultetu u Mannheimu te se iste godine zaposlio kao vjeæbenik u Merce-des-Benzovom odjelu za domaÊu prodaju. VeÊ sljedeÊe godine postaje pomoÊnik direktora velikog prodajno-servisnog centra u Nürnber-gu da bi nakon dvije godine postao voditelj prodaje u istom centru. Godine 1993. zapoπljava se u odjelu kontrolin-ga Mercedes-Benza AG u centrali u Stuttgartu gdje provodi dvije godine. S tim iskustvom

promaknut je na mjesto voditelja odjela regi-onalnog kontrolinga za Europu u Daimlerovoj kompaniji za financijske usluge - Debis. U tom razdoblju nastavlja visoko πkolovanje, i to na glasovitom londonskom sveuËiliπtu Bru-nel (koje su, meu ostalima, zavrπili i mno-gi poznati ljudi poput nogometnog trenera Tonyja Adamsa, atletiËarke Kelly Sotherton ili glavnog konstruktora F1 momËadi McLaren Mikea Coughlana) poznatom po praktiËnom, poduzetniËkom te inovativnom pristupu bi-znisu. Godine 1996. ondje stjeËe titulu MBA

Ostat Êemo najbolja kompanija u naπem biznisu

PoËetkom srpnja

operativno Êe voenje

tvrtke EUROline

preuzeti Jochen

Dimter, menadæer

koji donosi znanje i

iskustvo prikupljeno

tijekom pune 23

godine rada u razliËitim

segmentima poslovanja

korporacije Daimler

Foto: Gec


1 9

(Master of Business Administration). Nakon tri godine provedene na radnome mjestu u srediπnjici Debisa dobiva i prvu meunarodnu funkciju: postaje direktor kompanija AC Lea-sing Slovenija i Debis Leasing Hrvatska te se seli u Zagreb.Nakon Ëetiri godine uspjeπnog rada u regiji, 2003. godine vraÊa se u Stuttgart kao vodi-telj sluæbe za europsku koordinaciju flotne prodaje Daimlerovog korporativnog odjela za financijske servise DaimlerChrysler Ser-vices, a nakon dvije godine postaje direktor

te kompanije kojoj je sjediπte u Berlinu. Na toj funkciji preuzima potpunu odgovornost za flotnu prodaju cjelokupne korporacije Daimler. U Berlinu provodi sljedeÊe dvi-je godine da bi do pristupanja u EUROline bio direktor odjela prodaje flotnih i rablje-nih vozila u Mercedes-Benzovoj prodajnoj organizaciji za NjemaËku (MBVD) koja je u 100-postotnom vlasniπtvu Daimlera AG. S gospodinom Dimterom, koji Êe funkciju u potpunosti preuzeti poËetkom srpnja, razgo-varali smo prilikom jednog od njegovih broj-

'Jednostavno, EUROline i Mercedes moraju ostati lideri u premium klasi'

2 0


'TrenutaËno tek dobivam kompletnu sliku stanja, ali veÊ imam viziju gdje æelim vidjeti EUROline'

Jochen Dimter, Dario Ljuπtina i Mario Osojnik u EUROlineovu servisu


2 1

nih dolazaka u Hrvatsku gdje se priprema za preuzimanje duænosti.

Gospodine Dimter, kako se osjeÊate ponov-

no u Hrvatskoj?

- OsjeÊam se odliËno. Tijekom svog prvog bo-ravka ovdje upoznao sam mnogo sjajnih lju-di, znam i mnoge kupce, a sve me to posebno motivira na posao i prepun sam energije i spremnosti da svoje kompletno dugogodiπnje iskustvo stavim u funkciju uspjeha tvrtke EU-ROline. TrenutaËno tek dobivam kompletnu sliku stanja, ali veÊ imam viziju gdje æelim vi-djeti EUROline, odnosno Mercedes-Benz kao najvaæniju marku u tvrtki.

Koje su osnovne smjernice te vizije?

- Jednostavno, EUROline i Mercedes mora-ju ostati lideri u premium klasi. Ne samo u smislu opsega prodaje, iako sam svjestan da se od njega æivi, nego u smislu da EUROline mora postati prepoznatljiv kao kompanija koja pruæa najbolju uslugu u biznisu. Naπ je

cilj zadovoljan i sretan klijent, a naπi djelatnici moraju raditi u kompaniji u kojoj Êe i dalje sa smijeπkom dolaziti i odlaziti s posla. EUROli-ne ipak radi s Mercedes-Benzom koji je bez ikakve dvojbe marka broj 1 na svijetu, marka koja ima tradiciju i povijest. Naπa je duænost, ali i velika odgovornost, i dalje pronositi slavu marke na træiπtima na kojima radimo.

Danaπnje vrijeme, naæalost, nije posebno

vedro za automobilski biznis…

- ToËno, nije, ali mi se moramo postaviti iznad toga i raditi najbolje πto moæemo. Slikovito reËeno, u igri kakva se danas igra moramo biti igraËi, a ne lopta. To se odnosi i na kor-poraciju Daimler u globalnim okvirima, i na EUROline lokalno. Uvjeren sam kako i dalje postoji velik neiskoriπten potencijal za vozi-la iz naπe palete, ovdje posebice mislim na dostavna vozila i kamione, a uvjeren sam da moæemo napredovati u doslovno svakom se-gmentu rada. »ak i tamo gdje je sve dobro, uvijek moæe biti joπ bolje.

'Naπa je duænost, ali i velika odgovornost, pronositi slavu marke na træiπtima na kojima radimo.'

Direktor Jochen Dimter i djelatnici EUROlinea: Marijan StubliÊ, Mario GlavaË i Saπa Bitterman

2 2


Na Ëemu se temelji vaπa strategija odnosa

s klijentima?

- Na izvrsnosti u svakom smislu. Mi moramo klijenta gledati u oËi i znati πto treba i æeli i prije no πto nam to kaæe, mi mu moramo postati druga „obitelj“ kada je rijeË o zado-voljenju potreba oko osobnog transporta. Moramo biti svjesni kako se naπa baza po-tencijalnih klijenata znatno proπirila. Mer-cedes-Benz viπe nije samo luksuzna marka. Doduπe, u svojoj ponudi imamo mnogobroj-ne fantastiËne luksuzne i sportske modele, ali imamo i mnoge modele koji su dostupni πirokom krugu kupaca. Da ne spominjem marku smart… Odnos s klijentom ne smi-je zavrπiti u trenutku kada on kupi vozilo, πtoviπe, odnos tada tek zapoËinje i o njemu Êe ovisiti hoÊe li nam klijent danas to ostati i sutra. Klijent uvijek mora znati da nam je vaæan i mi ga moramo uËiniti zadovoljnim. Uvijek istiËem kako klijent mora vidjeti osmijeh Ëak i preko telefona.

Koliko znate ljude koji danas rade u EUROli-

neu, kako Êete suraivati s njima?

- Neke znam od prije, neki su mi novi, ali mi-slim da je svima zajedniËko to πto su veliki profesionalci i uvjeren sam kako imam tim s

kojim Êe biti ugodno raditi. Vjerujem u njiho-vu pripremljenost i motivaciju, kao i u to da Êemo zajedno napraviti velike stvari.

Koji Êe vam biti prioritetni zadaci kada pre-

uzmete novu duænost?

- Imam cijeli niz zadataka i teπko ih je i nabro-jiti, ali jedan je od glavnih obiÊi naπu mreæu ovlaπtenih partnera. Oni su odluËujuÊe vaæan segment organizacije Mercedes-Benza u Hr-vatskoj i æelim im prenijeti poruku kako smo „svi u istom Ëamcu“ i kako ovisimo jedni o drugima. Mislim da imamo izvrsne ovlaπtene prodavatelje i da moæemo napraviti dobar po-sao. Osim toga, trebam analizirati i postoje li mjesta u Hrvatskoj u kojima Mercedes-Benz nije adekvatno zastupljen. Hrvatska nije samo Zagreb i uvjeren sam kako bismo boljom prisutnoπÊu u nekim regijama postigli joπ bo-lje rezultate.

Jesu li u planu i neke investicije?

- U vrijeme poput ovoga najvaænije je imati konsolidiranu i financijski stabilnu tvrtku, ali naravno da treba razmiπljati i o buduÊim investicijama u posao Ëim to okolnosti budu dopuπtale. VeÊ sam sada vidio mnogo segme-nata u kojima bi poveÊanje kapaciteta novim

ulaganjem bilo opravdano, ali o svemu tome treba jako dobro razmisliti te investirati na-mjenski i u duhu precizno definirane strate-gije.

Cijeli æivot radite u Mercedes-Benzu. Sma-

trate li to posebnom prednoπÊu?

- Naravno. Mercedes-Benz je vrhunac, to je tvrtka koja je izmislila automobil i zapoËela globalni automobilski biznis. Raditi u Merce-des-Benzu neπto je posebno i prestiæno, ali s druge strane i vrlo odgovorno. Stoga sam joπ viπe motiviran za svoju novu zadaÊu i vese-lim se godinama koje su ispred mene i EU-ROlinea.

'Slikovito reËeno, u igri kakva se danas igra moramo biti igraËi, a ne lopta'

2 4


Novi odjel Mercedes-Benz Style poznati

Êe Mercedesov stil aplicirati na raznorazne

proizvode - prvi je na redu helikopter

EC145 koji viπe nije samo izvrsna letjelica,

veÊ je i pojam elegancije i luksuza

Nebeska S-klasa



2 5

Kada sjednete u automobil Mercedes-Benza, kriteriji su vam visoki: udobnost sjedala, kva-liteta materijala, dizajn interijera... Sve to mora biti na najviπoj razini. Meutim, nije ni blizu tako kada sjednete u interijer znatno skupljeg helikoptera. No zaπto ne bi bilo? To su pitanje postavili struËnjaci tvrtke Eurocopter, dijela korporacije European Aeronautic Defence and Space Company (EADS), te pomoÊ potraæili od onih najboljih: u Mercedes-Benzovom studiju

za napredni dizajn u talijanskom Comu, na mjestu na kojem nastaje prepoznatljiv Merce-desov stil. Suradnju nije bilo teπko dogovoriti: “Eurocopter i Mercedes-Benz savrπen su par jer oba teæe inovacijama i vrhunskim proi-zvodima. Stoga smo oduπevljeni πto zajedno s Eurocopterom otkrivamo prvi proizvod naπeg novog odjela Mercedes-Benz Style”, rekao je πef dizajna Mercedes-Benza Gorden Wagener predstavljajuÊi posebno stiliziranu ediciju

luksuznih helikoptera Eurocopter EC145.I zaista: veÊ prvi pogled na interijer ovog

vrhunskog leteÊeg stroja otkriva eleganciju i stil koji mogu dati samo Mercedes-Benzovi automobili. Kokpit i kompletna kabina pre-svuËeni su u najfinije materijale, dostupne u viπe razliËitih boja, s minuciozno osmiπljenim detaljima u drvu. Strop helikoptera takoer je obloæen drvenim oblogama. Osvjetljenje je posueno iz E-klase i S-klase te mu se moæe


2 6

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R AS T R A S TS TTTT L I P AI P AL I P A N JNN JJJJNN 2 0 1 02 02 0 11 01M E R CM E RM E R CM EE R CM E R CR C E DEE DD E SD E SE SSSE - B E- B E NB E N- B E NB E NE- B E NBBB ZZZZZZ

prilagoavati jaËina, i to u razliËitim bojama. Meutim, estetski dizajn kabine znale bi

napraviti i druge kompanije, a jedinstvenost je Mercedes-Benza to πto ovdje dizajn i funk-cionalnost idu ruku pod ruku. Tako je EC145 postao jedini helikopter u klasi u koji stane do osam putnika, i to zahvaljujuÊi modular-nom pristupu koji je inspirirala nova R-klasa. Sjedala su montirana na vodilice te se jedno-

stavno mogu premjestiti ili potpuno ukloniti iz letjelice kako bi se dobio dodatan prostor za prtljagu. Ugraeni su i multifunkcijski bok-sovi koji sadræavaju korisne detalje kao πto su pretinac za hlaenje, dræaË za Ëaπe, stol ili 15-inËni zaslon s DVD playerom. Iskoriπten je svaki milimetar prostora te su, primjerice, u pregradu izmeu kabine i kokpita montirane ladice. Tu je joπ mnogo korisnih detalja inspi-

Jedinstvenost je Mercedes-Benza

to πto dizajn i funkcionalnost uvijek

idu ruku pod ruku


2 7

S T R AS T R AR ARS T R ARS S TS TS L I P AL I P AAL I P N JN J 2 0 1 02 0 12 0 1 0 M EM E RMM RR CCCCCCE R C E D E SE D E SD - B E N- B E N- B ZZ

Sjedala su montirana na vodilice te se mogu

ukloniti iz letjelice kako bi se dobio dodatan

prostor za prtljagu


2 9

riranih R-klasom πto EC145 Ëini najpraktiËni-jim i najprostranijim modelom u svojoj klasi.

Oduπevljeni su i proizvoaËi letjelice. „Ovom smo suradnjom postavili globalni stan-dard za luksuz i stil poslovnog helikoptera. ZahvaljujuÊi kreativnosti, znanju i precizno-sti Mercedes-Benzovih inæenjera naπ je heli-kopter dobio poseban karakter i jedinstvenu osobnost“, rekao je potpredsjednik kompanije Olivier Lambert.

InaËe, suradnja s Eurocopterom tek je prvi ko-rak u razvoju odjela Mercedes-Benz Style koji se neÊe usmjeriti samo na proizvode vezane uz transport, veÊ Êe dizajnirati i namjeπtaj ili neke druge „lifestyle“ proizvode, naravno na osebujan naËin svojstven Mercedes-Benzu, ali i prema æeljama partnera. Gotov Êe se dizajn, odnosno prava na njegovu replikaciju, proda-vati proizvoaËima odreenih proizvoda koji Êe tako postati nositelji posebne licencije.

Suradnja s Eurocopterom tek je prvi korak u razvoju odjela

Mercedes-Benz Style

3 0


One su ikone stila i ponovno su s nama: Carrie, Samantha, Charlotte i Miranda, zvijezde naj-prije hit-serije, a nakon toga i hit-filma “Seks i grad”, vraÊaju se u æeljno oËekivanom nastav-ku filma koji se ovih dana poËeo prikazivati i u hrvatskim kinima. Ako se tek spremate pogle-dati film, neÊemo vam otkriti njegov sadræaj, samo Êemo reÊi kako su Ëetiri prijateljice ostale vjerne svom ekskluzivnom æivotnom stilu - i u smislu odjeÊe i izlazaka, i πto se tiËe

Carrie, Samantha,

Charlotte i Miranda

vraÊaju se na velika platna

u drugom nastavku hit-

filma ‘Seks i grad’

Povratakkraljica stila

izbora automobila. Samantha vozi legendarni Mercedes G-klase, a na egzotiËnom putovanju Ëekaju ih najluksuzniji automobili danaπnjice: Maybachove limuzine s vozaËima. Svoj je vo-zni park proπirio i Faca, vjeËna ljubav prpoπne Carrie: uz Mercedes-Benz S 400 Hybrid, njujorπki zavodnik nepogreπiva stila ulicama Velike jabuke vozi novu E-klasu Cabrio. “Seks i grad” veÊ je odavno znatno viπe od serije ili filma - on stvara nove trendove i promovira

Stil za Carrie, luksuz za Charlotte, pamet za Mirandu

i brzina za Samanthu - sve to imaju limuzine Maybacha


3 1

Sarah Jessica Parker i Chris Noth u Mercedesu E-klase Cabrio

3 2



3 3

'Seks i grad' veÊ je odavno znatno viπe od serije ili filma - on stvara nove trendove i promovira 'lifestyle' u najljepπem obliku

“lifestyle” u njegovu najljepπem obliku. Stoga je Mercedes-Benz otvorio i posebnu internet-sku stranicu www.mercedes-benz.com/

sexandthecity pomoÊu koje moæete krenuti u virtualno putovanje noÊnim æivotom New Yorka, baπ kao i zvijezde filma. Usto, tu je i mnoπtvo informacija o filmu, scene sa snima-nja te informacije o modi i, naravno, o novoj E-klasi Cabrio. InaËe, zvijezde filma zvijezde su i ameriËke promidæbene kampanje za ovaj novi model s izvanrednim sloganom: “Dovolj-

no stila za Carrie, dovoljno luksuza za Char-lotte, dovoljno pameti za Mirandu i dovoljno brzine za Samanthu.”

InaËe, film “Seks i grad 2” reæirao je i sce-narij napisao Michael Patrick King koji ga je uz Darrena Stara, Johna Melfija i Sarah Jessi-cu Parker i producirao. Nije se mijenjala sjaj-na glumaËka ekipa: najveÊe su zvijezde i dalje Ëetvorka Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis i Cynthia Nixon, uz muπku asi-stenciju Johna Corbetta i Chrisa Notha.

3 4


Ta 1960. godina bila je tako burna, toliko je znaËajnih ljudi donijela i odnijela da bi se samo o njoj moglo pisati. VeÊ na poËetku odni-jela je francuskog pisca i filozofa Alberta Ca-musa, mnogim afriËkim zemljama donijela je osloboenje od kolonijalne vlasti, polovinom godine u vjeËnost je otiπao Boris Pasternak, a prvi plaË zaËuo se iz grla Bona Voxa, Ayr-tona Senne i Siniπe GlavaπeviÊa. Te je godine

i ameriËka zastava dobila pedesetu zvjezdicu u Ëast godinu prije primljene dræave Havaji, a osnovani su OECD i OPEC, organizacije koje nisu ni slutile koliko Êe vaæne i utjecajne biti pedeset godina poslije, baπ kao πto tadaπnji vo-zaËi kamiona nisu bili svjesni koliko Êe njihov mukotrpan posao za samo pedeset godina biti lakπi. Oni su danas u zasluæenoj mirovini ili u bezvremenskim prostranstvima, dok cesta-


3 4

ma jure moÊne krstarice natovarene raznovr-snom robom i udaljenosti svladavaju u za njih potpuno nepojmljivom vremenu.

Pedeset je godina za veÊinu ljudi vrijeme podvlaËenja crte, trenutak za analiziranje uËinjenoga i reprogramiranje planova za osta-tak æivota. SliËno su uËinili i u Mercedesu te proveli temeljitu analizu kamionskog tran-sporta u proteklih pola stoljeÊa. OËekivano,


3 5


3 5

50 godina napretka

Prije sto godina sve je bilo na

leima konja, a u posljednjih

pedeset godina za 80 posto

poveÊana je uËinkovitost prijevoza

tereta, smanjen napor vozaËa te

poboljπana sigurnost i udobnost

TRANSALP TRUCKING 2010.

Piπe: Mirko VUKOTIΔ / Glas Slavonije

3 6


velik napredak ostvaren je u naglom slijedu i to je razlog zaπto se kamion iz 1960. ne moæe usporeivati sa svojim modernim nasljedni-kom. U to smo se mogli uvjeriti u komparativ-noj voænji nazvanoj Transalp Trucking 2010. u kojoj su moderni kamioni i njihovi pedeset godina stariji prethodnici rame uz rame svla-


davali jednu od najzahtjevnijih europskih ce-stovnih dionica u okolici πvicarskog prijevoja San Bernardino. Ni tunela San Bernardino nije te 1960. godine bilo, otvoren je tek sedam godina poslije, znatno skrativπi putovanje, a olakπao je i protok ljudi i robe.

Prije poËetka komparativne voænje organi-

zirane za novinare iz cijeloga svijeta Mercede-sovi su inæenjeri proveli opseæna mjerenja ak-tualnog Actrosa 1844 i modela iz 1964. godine pod imenom Mercedes-Benz LP 1624, voæenih na dugaËkoj ruti od Stuttgarta do Milana i na-trag. Rezultati su pokazali ne samo 50 posto razlike u potroπnji goriva i emisiji CO2 po toni

3 6


3 7


nosivosti nego i Ëak 89 posto smanjenu emi-siju duπikova oksida. FiziËki i psihiËki napor za vozaËa takoer je smanjen, dok su se per-formanse prijevoza udvostruËile, a sigurnost znatno porasla.

Tijekom komparativne voænje od Stutt-garta do Milana i natrag Actros je vozio pro-

sjeËnom brzinom od 76 km/h pod teretom od 25 tona. Model LP 1620 iz 1964. nosio je tek 16 tona uz prosjeËnu brzinu od 58 km/h. Gleda-no iz danaπnje perspektive, muËio je i sebe i vozaËa i sve oko sebe, a ne zaboravimo, bio je to hit-kamion πezdesetih godina. Napredak je joπ oËitiji ako se usporede vremena potrebna

3 7

za prevaljivanje 1159,6 kilometara - Actrosu je trebalo 12 sati i 36 minuta, a LP 1620 na istoj dionici vozio je gotovo 8 sati duæe, do cilja je stigao za ukupno 20 sati i 8 minuta. VozaËi iza kamiona veterana morali su biti jako strpljivi na prijevoju San Bernardino, jer je brzina uz-brdo bila tek 29 km/h, a nizbrdo 36 km/h, uz

Autor teksta s

kamionom neznatno

starijim od njega

samoga

3 8

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z

stalnu opasnost pregrijavanja motora i koËni-ca. Actros je, s druge strane, manje iskuπavao strpljenje drugih sudionika u prometu jer je uzbrdo glatko iπao 45 km/h, a spuπtao se sa 77 km/h. Uzmemo li u obzir Ëinjenicu da je ova ruta 1960. godine ukljuËivala i planin-ske ceste preko prijevoja, razlike bi bile joπ izraæenije.

U 40-tonskom Actrosu s poluprikolicom aktivna i pasivna sigurnost podrazumijeva se u svakom trenutku. Mercedes-Benz joπ je 1981. godine u teπke kamione uveo ABS (an-ti-lock braking system). Znatan napredak po-stignut je u razvoju tehnologije koËenja, πto je rezultiralo stvaranjem retardera koji funkcio-nira bez habanja kao dodatni sustav uz elek-

tronski kontrolirane koËnice. Taj se napredak najbolje vidi na putu koËenja potrebnom da bi se zaustavio kamion pri brzini od 80 km/h. Actrosu je za to potrebno svega 38,5 m, dok je LP 1620 trebao 56 metara, dakle razlika u koju stane nekoliko putniËkih vozila koja bi zajedno sa svojim putnicima teπko stradala u srazu s nekoliko desetaka tona teπkim ka-

3 8

Velik napredak ostvaren je u naglom slijedu i zato se kamion iz 1960. ne moæe usporeivati sa svojim modernim nasljednikom


3 9


Oprema je nuænost, a ne luksuzPrije nekog vremena Daimlerovi su struËnjaci utvrdili da je oprema koja se smatrala luk-suzom zapravo nuæna za smanjenje napora u voænji, buduÊi da vozaËima pomaæe da na najmanju mjeru svedu moguÊe pogreπke za upravljaËem. Tu se misli na klima-ureaj umjesto spuπtenog prozora, udobno sjediπte umjesto drvene klupice te prilagodljiv leæaj umjesto spartanski tvrdog kreveta. Prije se spojka morala pri-tiskati snagom od 30 kiloponda za svaku promjenu stupnja prijenosa, danas je prijenos automatski. Preko San Bernardina novi je model imao registriranih 175 automatskih pro-mjena stupnja prijenosa, dok se u starom modelu spojka morala pritisnuti toËno 290 puta, uz odgovarajuÊi rad desne ruke na velikoj i nerijetko svojeglavoj ruËici mjenjaËa.Napor u voænji u novom Actrosu znatno je smanjen i zvuËnom izolacijom. Kabina Megaspa-ce ima iznimno nizak stupanj buke od 63 dB(A) pri 80 km/h, u usporedbi sa 72 dB(A) u LP 1620. Uz tako nisku razinu buke vozaË moæe uæivati u voænji i sluπati glazbu.Ovaj je test joπ po neËemu bio jedinstven - provedena su mjerenja EEG-a kako bi se utvrdio mentalni napor vozaËa. Oni su izazivali pozornost gdje god su doπli jer su na glavama no-sili specijalne kape sa senzorima EEG-a koji su registrirali trenutak kada bi mozak postao svjestan akustiËnih signala u uhu. Mjerenja su pokazala da vozaËi u Actrosu imaju jednako vremena reagirati kada se voze napornom dionicom (radovi i sliËno) kao i kada su uvjeti nezahtjevni, dok su vozaËi u LP-u 1620 za reakcije trebali 400 milisekundi viπe. U opasnoj situaciji to bi znaËilo da bi koËenje poËelo 9 metara kasnije, ako se kamion kreÊe 80 km/h, a jasno je kakve posljedice mogu nastati u tih devet metara.

4 0

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z

4 0

mionom. Uz ABS, vozaËu Actrosa na raspola-ganju su i brojni drugi elektroniËki sustavi, ukljuËujuÊi Active Brake Assist koji olakπava zaustavljanje u ekstremnim situacijama.

Na kraju, brojke su nepobitne: svijet je pedeset godine stariji, pametniji, napredniji. Za nama je stoljeÊe najveÊeg ljudskog uspje-ha u koje je Mercedes utisnuo svoju srebrnu, trokraku zvijezdu. AnalizirajuÊi automobil-

ske trendove, moæe se pretpostaviti u kojem Êe smjeru iÊi i razvoj kamiona i kamionskog transporta. Uslijedit Êe daljnje smanjenje potroπnje i oneËiπÊenja, primjena novih teh-nologija i kombiniranje alternativnih pogo-na, a sve s ciljem poveÊanja uËinkovitosti i smanjenja cijene prijevoza. Sve Êe biti pot-pomognuto elektronikom svake vrste koja Êe vozaËu znatno olakπavati posao ili ga u cije-

Joπ ima prostora za napredak

Mercedes-Benz desetljeÊima je pionir u podruËju uËinkovitosti modernih komercijalnih

vozila, njihove aktivne i pasivne sigurnosti, udobnosti voænje te obzira prema okoliπu.

Tijekom 1160 kilometara testne voænje od Stuttgarta do Milana i natrag, Mercedes-Benz

LP 1620, koji je bio najnapredniji svjetski kamion 60-ih godina, potroπio je oko 20 posto

viπe goriva nego Actros 1844. Mjerenja pokazuju da je veteran troπio 2,34 litre po toni

transporta na 100 kilometara, dok Actros treba samo 1,27 litara. To znaËi gotovo upola

smanjenu potroπnju goriva i emisiju πtetnih plinova. Kao rezultat toga, Actros prelazi li-

mite norme Euro 5 o emisiji, no Daimlerovi inæenjeri veÊ se pripremaju za standard Euro

6 koji stupa na snagu 2014. godine.

Za deset godina komercijalna vozila troπit Êe joπ 20 posto manje goriva i isto Êe toli-

ko smanjiti emisiju CO2, rekao je o svojoj viziji tijekom usporedne kamionske voænje

preko prijevoja San Bernardino Andreas Renschler, Ëlan uprave zaduæen za Daimlerove

kamione i autobuse. Tom svojom izjavom visoko je postavio ljestvicu za Mercedesove

inæenjere. Da bi dorasli izazovu, inæenjeri su morali poboljπati aerodinamiku kamiona

s prikolicom ili tegljaËa s poluprikolicom, fino ugoditi konvencionalne vozne sustave,

koristiti se alternativnim gorivima sve do djelomiËne upotrebe hibridnog pogona. Te su

mjere bile nuæne, buduÊi da je aktualna tehnologija u posljednjih nekoliko desetljeÊa

iscrpila svoje moguÊnosti, a uËinkovitost goriva i ekonomija imali su kljuËnu ulogu u

razvoju kamiona.

Dok se inæenjeri trude smanjiti potroπnju goriva i πtetnih plinova, nastoje poboljπati i

performanse motora, jer svi ti Ëimbenici imaju velik utjecaj na prodaju. Zanimljivo je

kako se 1960. godine kamion od 200 KS i 700 Nm okretnog momenta smatrao dovoljno

jakim za transport 32 tone. Nekoliko generacija poslije, u Europi se smatra prikladnim

da kamion nosivosti 40 tona ima dvostruko veÊu snagu i tri puta veÊi okretni moment.

Najsnaæniji Actrosov motor, 15,9-litarski V8, ima 440 kW (598 konjskih snaga) i impre-

sivnih 2800 Nm okretnog momenta. MijenjajuÊi kamione tijekom testa svjedoËili smo

pravoj kamionskoj evoluciji u (samo) pedeset godina, i u podruËju potroπnje, uËinkovito-

sti, ergonomije i sigurnosti, i kad je rijeË o aerodinamici, dizajnu, buci…

losti odraivati umjesto njega. Ne sumnjamo da Êe i u sljedeÊih pedeset godina Mercedes na sebe preuzeti velik dio odgovornosti za stvaranje automobilske i kamionske povi-jesti i buduÊnosti te da Êe, nakon srebrne u dvadesetom, u povijest dvadeset i prvog stoljeÊa utisnuti zlatnu trokraku zvijezdu.


4 1


4 1

4 2


U dobroj staroj tradiciji Mercedes-Benza, sva-ki supersportski automobil mora se dokazati i na trkaÊoj stazi, a iznimka nije ni novi SLS. Stoga je predstavljena njegova verzija GT3 koja je trenutaËno u procesu homologacije za utrke, a poËet Êe se isporuËivati automobilisti-ma diljem svijeta poËetkom sljedeÊe godine.

U odnosu na standardni model, GT3 se veÊ na prvi pogled istiËe modifikacijama na karo-seriji koja je velikim dijelom izraena od kar-bonskih vlakana te aerodinamiËki optimizira-na. Na poklopcu motora napravljeni su otvori za bolju ventilaciju, stakla su zamijenjena onima od laganog polikarbonata, a blatobrani su proπireni kako bi pod njih stale gume veÊih dimenzija, 5 centimetara πire od onih standar-dnih. Za stabilnost automobila brinu se poseb-ni spojleri koje je moguÊe prilagoavati ovi-sno o potrebama odreene staze. PoveÊan je i spremnik goriva, na 120 litara, te postavljen iza vozaËa. U skladu s propisima za klasu FIA GT3, motor je ostao praktiËno jednak onomu u serijskom modelu: atmosferski V8 obujma 6,3 litre koji olakπani automobil do sto kilometara na sat katapultira za 3,8 sekundi, dok je, ovi-sno o prijenosu, bez problema moguÊe postiÊi brzinu veÊu od 300 kilometara na sat. Jedina je promjena u sustavu podmazivanja koji je poboljπan u odnosu na serijski model kako bi se osiguralo stalno podmazivanje, Ëak i u tre-nucima jakih boËnih ubrzanja na trkaÊoj sta-zi. Motoru je pridodan sekvencijski mjenjaË sa πest stupnjeva prijenosa vrlo kompaktne konstrukcije, πto omoguÊava smjeπtanje cije-le pogonske grupe vrlo nisko, a to pak blago-tvorno djeluje na aerodinamiku, stabilnost i upravljivost vozila.

Na veÊ ionako savrπenom ovjesu nije se previπe radilo, tek postoji moguÊnost razliËi-tih prilagoavanja opruga i amortizera te kuta kotaËa, veÊ ovisno o zahtjevima staze. Takoer, gotovo je identiËan kao u serijskom modelu i upravljaË SLS-a GT3, tek s neπto izravnijim odzivom za poboljπanu agilnost. BuduÊi da pravila GT3 zabranjuju uporabu keramiËkih koËnica koje su opcija na standar-dnom modelu, koËnice ovog modela izraene su od Ëelika i aluminija i proizvod su trkaÊeg odjela AMG-a. Imaju klijeπta sa πest klipova sprijeda i Ëetiri straga, a diskovi su ventilirani i perforirani. Na ovaj sportski model posebno su ugraena Ëetiri automatska pneumatska podizaËa koji podiæu automobil za 19 centime-tara kako bi se promjena guma u boksu mogla izvesti u rekordnom vremenu.

KonaËno, u skladu s karakterom automo-bila promijenjen je i interijer koji ima tipiËni trkaÊi izgled. Ugraeno je sportsko sjedalo sa sigurnosnim pojasom u πest toËaka i sustavom

zaπtite glave i vrata HAN S, kabina je ojaËana zaπtitnim kavezom, a umjesto instrumenata ugraen je srediπnji zaslon koji vozaËa infor-mira o parametrima kao πto su brzina, broj okretaja motora, temperature, vrijeme krugo-va ili stupanj prijenosa. Ostale su sekundarne kontrole postavljene na srediπnju konzolu, a gumbi za namjeπtanje balansa koËnica na srediπnji tunel.

TrkaË za gospodu

Od sljedeÊe godine

na stazama diljem

svijeta utrkivat Êe

se i GT3 verzija

modela SLS AMG


4 2


4 3



4 5

Elegancijau tisuÊu

boja

Strast vam donosi ekskluzivne snimke editorijala u povodu srpanjskog Fashion Weeka u Berlinu u kojem je slavnu holivudsku glumicu Millu Jovovich slikao glasoviti modni fotograf Miles Aldridge

4 6


Glasoviti klobuËar, Irac Philip Treacy, napravio je πeπir od 300 pera,

oblikovanih i obojenih poput oznaka na cesti


4 7

Je li moguÊe pronaÊi bolju kombinaciju: je-dinstvena osobnost i stil modela, glumice (“Peti element”, “Hotel od milijun dolara”, “Chaplin” ) i pjevaËice Mille Jovovich i novog Mercedesa E-klase Cabriolet? Teπko, posebice kada ih spoje joπ dva velika umjetnika. Prvi je najpoznatiji svjetski dizajner πeπira, Irac Philip Treacy, koji je u svojoj dugoj karijeri ra-dio s najveÊim modnim kreatorima ovog doba kao πto su Alexander McQueen i Karl Lager-feld te koji sada dizajnira πeπire za najekstra-vagantniju pjevaËicu danaπnjice Lady Gagu. Drugi je slavni modni fotograf Miles Aldridge

Ëiji su radovi redoviti na stranicama raznih meunarodnih izdanja Ëasopisa Vogue, a koji je kao najavu srpanjskog izdanja berlinskog Fashion Weeka realizirao izvrstan modni edi-torijal Ëiji je rezultat koloristiËan „hommage“ modernom nadrealizmu.

Kompletan projekt naglaπava temu kampa-nje nazvanu „Izrazi svoj stil“ („Express your style”), a æarke boje koje ionako karakterizi-raju rad Milesa Aldridgea pojaËavaju vizualni motiv spajanja modernog dizajna i umjetniËke slobode, pri Ëemu se autor suvereno poigrava s temama osobnosti i samoizraæajnosti. Elegan-

4 8


cija Mercedesove E-klase, uzbudljivost pojave Mille Jovovich i ekstravagancija πeπira Philipa Treacyja spajaju se u neodoljiv skup. Glasoviti je klobuËar πeπir napravio od 300 pera, a sva-ko je posebno oblikovano i obojeno tako da podsjeÊa na oznake na cesti. „©eπir izraæava individualnost i ekstremnu formu luksuza te simbolizira pozitivan pogled na svijet“, kaæe Treacy koji naglaπava kako je ideja za dizajn πeπira nastala suradnjom s fotografom Aldrid-

geom. On je, pak, oduπevljen E-klasom Cabri-olet: „Od poËetka sam oboæavao ideju fotogra-firanja ovog automobila. To je pravi luksuzni dizajnerski predmet, pojam savrπenog stroja. Mislim da je nevjerojatno fotogeniËan i da je sjajno ispao na fotografijama.“

Da joj je fotogeniËnost E-klase Cabriolet bila „konkurencija“ priznala je i sama Milla Jovovich: “Joπ nikada nisam radila na kam-panji u kojoj mi je partner bio automobil. Iza-

Milla Jovovich: 'Joπ nikada nisam radila na kampanji u kojoj mi je partner bio automobil'


4 9

Fotograf Miles Aldridge snimio je modni editorijal kao koloristiËan 'hommage' modernom nadrealizmu

5 0


zov je bio ne dopustiti da me E-klasa Cabrio zasjeni, tako da sam se morala pomuËiti”, rekla je kroz smijeh ova prekrasna mlada æena.

InaËe, nova kampanja “Izrazi svoj stil” imat Êe premijeru na otvorenju Mercedes-

Benz Fashion Weeka u Berlinu koji poËinje 7. i traje do 10. srpnja, a koji je u samo pet godina postao jedan od najvaænijih svjetskih modnih dogaaja Ëija je znaËajka da ruku pod ruku spaja visoku i “pret a porter“ modu te etablira-ne i mlade modne dizajnere.

5 2

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R AS T R AS TS T R ASS T R AS T R AS T RS TS T RR AS T R AS T R AR AT R AS T R AS R ASS RS T R A S TS TS TS TS TTSS TTS TTTT L I P AL I P AL I P AL I P AL I PL IL I P APL I P AI P AL I P AI P AI PL I PI P AAP AP AP A NNNN JJJJJNNNNN JJN JJJ 2 02 02 02 00000 1111111 000000002 0 0001 0002 0M E R CM E R CR CR CR CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCC EEEEEEE DE DE DE DE DE DDE DDE DDE DE DE DDDDE DE D EDD E SE D E SE SE SE SSSEEE DDE DDE DDE DDE DE DDD E SE D E SE D EEEEE DE DEE E SE D E SEEEEEE D E SEE D ED EEEE EE D E SDE D EE D EE D E SE D E SD E SDE D EEE D ED EDE D EDD EDD EEEE SD EEDDDDD - B E NB E N- B E NB EE NE NN ZZZZZZZZZ

EUROline je u suradnji s posebnom Daimlero-vom ekipom pristiglom iz NjemaËke sredinom lipnja na Automotodromu Grobnik te nekoliko dana poslije i u Zagrebu odræao spektaku-larnu demonstraciju Mercedesove superior-nosti pod naziovm “Fascination Unlimited Road Show”. Mnogobrojnim posjetiteljima predstavljeni su uistinu atraktivni vrhunci automobilske tehnologije, a svi su bili potpu-


5 3

S T RS T R AS T R AS T R AS T R AT R AR AT R AR AT R ART S TS TS TS TS TS T L I P AL I P AL I P AL I P AL I P AL I P AL I P AP AL I PL I P N JNNN JN JN JJJJJN J 2 0 1 02 0 12 0 12 0 1 02 0 1 00 1 00 1 00 1 00 1002 0 1 00 10000 100 102 0 1 02 02 0 1 0 M E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CM EE R CM E R CM E R CM R CE R CCR C E D E SE D E SE D E SE D E SE D E SE D E SEE D EEE D E SE D E SE D E SE D E SE D E SE D E SD E SD EE D E SE D E SE D E SEEE D EE SEE SE D EE - B E N- B E N- B E N- B E N- B E N- B E N- B E NB E N- B E N- B E N- B E N- B E N- B E N- B E N- B E NEB E NB E NB E N- B EB E NNNN ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ

Piπe: Edi Prodan

Na Grobniku i u Zagrebu odræan je Mercedes Fascination Unlimited Road Show

Spektakularna demonstracija superiornosti

Piπe: Edi Prodan

Foto: Ivica TomiÊ, Ivan LackoviÊ,

Gec, Petra KontuπiÊ

5 4

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T R AS T R AS T R AS T R AS T R ATTTTTTT RR AT RTTS T R ATTT RTTTTTTTTTTS T R S TS TS TS TS TTS TTT L I P AL I P AL I P AL I P AL I P AL I PL IL I P AL I P N JN JN JN JJ 2 0 1 02 0 1 02 00 1 00 1 00 122M E RM E RM E RM E RM E RM E RE RM E RR CR CRR CCCCCCCCCCM E RM R CCCCE RM E CCCRM CCCCEE R E D E SE D E SE D E SD EED E SD E SE D E SE DE D E SD E SSE D E SE D EEEEE D EEEE -- BB EB EB EB EB EB EB EEEB EEB EB EB EEB E NNNNEEEB EEE NN- EEB EEEE NNNB E NB EB EE- NNE NNNNN ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ

Pod sigurnom rukom Daimlerova

profesionalnog vozaËa gosti su uæivali u

adrenalinskoj voænji SLS-om 63 AMG


5 5

Zvijezda Gira d'Italia, biciklist Robert Kiπerlovski: ‘Mercedesovi me

automobili oduvijek fasciniraju. Auto je fenomenalan, a meni kao

stopostotnom adrenalinskom ovisniku odliËno odgovara’

Naravno, i ostatak Mercedesove game ponuen na Fascination Unlimited Road Showu bio je u najmanju ruku impresivan. Uostalom, πto reÊi na sljedeÊi niz: E-kla-sa Coupé 500, ML 63 AMG, SL 500, SLK 350, G 500, S-klasa 400 Hybrid, E-klasa Cabrio 220 CDI?! Niπta do shvatiti kako je automobilska tehnologija u sluËaju trokra-ke, srebrne zvijezde otiπla uistinu daleko. No, da Mercedes ni u sluËaju svojih uistinu ul-timativnih modela koji prπte snagom stotina “konja” ne zaboravlja na ekologiju, pokazala je moguÊnost testiranja modela BlueEFFICI-ENCY koji velikoj snazi u suodnos stavljaju vrlo nisku potroπnju goriva. Dakako, najveÊe zanimanje izazvala je luksuzna S-klasa 400 Hybrid. Sam naziv govori kako se klasiËnom benzincu pridodalo i elektromotor te se tako znatno smanjila potroπnja. Zanimljiva je bila i

no oËarani novom generacijom SLS-a. SudeÊi prema dojmovima i zanimanju posjetitelja, automobil predstavljen lani na frankfurtskom autoshowu ima goleme πanse postati jednako omiljen kao i njegov prethodnik. Usto, na-kon testnih voænji organiziranih na razliËi-tim razinama ‘Grobnika’ fascinacija SLS-om bila je joπ i veÊa. Naime, kako ostati hladan nakon πto osjetite silinu motora 63 AMG πto omoguÊava ubrzanje od 0 do 100 km/h za sve-ga 3,8 sekundi! Jedina ‘mana‘ te demonstraci-je bila je u tome da vas je - vozio instruktor.

Naπ nogometni

as Robert KovaË,

i sam vlasnik CL-a

63 AMG, uæivao

je u paleti brzih

automobila

5 6

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 M E R C E D E S - B E N Z S T RS TS T R AT R AR AR ARR AR AR ARRRR AAAR AR AARR AR AR AR AR AR AAAAAAAAAR AAAAA S TSS L I P AL I P AL I P AL I P APP N JN JN JNNNN 22 0 12 0 10 1 01 01 01 0MMM E R CE R CE R CR CM CMMM E D E SE D E SSE D E SE D E SE D EE D E SSE D E SSS - B E N- B EB E NE NE NNNNN- B E- B ZZZZZZZZ

kabriolet verzija E-klase 220 CDI, s efikasnim paketima mjera za optimizaciju potroπnje goriva i razine emisije πtetnih tvari. Svi su vozaËi na raspolaganju imali instruktore koji su im potanko objaπnjavali karakteristi-

Zadovoljna lica automobilskih novinara:

Kristijan TiÊak, Vedran Flajnik, Neven Novak i Majda Lojo


5 7

S T R AT R AT R ARS TS T R ASSSS S TTS TS L IL II PPI PI P AI P N JN JN JN JN JJ 2 0 12 0 12 0 12 0 1 0000000000000000000001 00000000 MMM E R CE R CE R CE R CR CR CRRRMMMM C EE D E SE D E SE D E SE D E SE D E SEE D E SE DD E SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS - B- B- B- B E NB EB E NE NB E NNEE NN- NE NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN ZZZZZZZZZZZZ

Iako se ne radi o samim voznim osobi-nama, posjetitelje je oduπevio i sustav si-gurnosti πto se ugrauje u Mercedes-Ben-zove automobile. Demonstracija sustava PRE-SAFE izazvala je nemalu pozornost, pa i Ëuenje - sustav naime radi po princi-pu prepoznavanja opasnosti i aktivaciji niza

predradnji koje umanjuju posljedice sudara.Uz mnogobrojne gastronomske delikatese i ugodnu glazbu, u klimatiziranom luksu-znom paviljonu gosti su svoje vozaËke spo-sobnosti mogli pokazati na simulatoru voænje SLS AMG-a u Gran Turismu 5 na Playsation igraÊoj konzoli.

ke automobila, poæeljne stilove voænje - πto u smislu iskoriπtavanja snage, πto u cilju posti-zanja πto manje potroπnje goriva. Uz sam su-stav automotodroma, pojedinci su se s nekim od Mercedesovih automobila mogli okuπati i na zavojitom usponu πto od GrobniËkog polja vodi prema Gornjem Jelenju, odnosno Platku.

Zabavno je bilo provjeriti vozaËke

sposobnosti i na Playstation

igraÊoj konzoli

Suradnja

Daimlerovih i EUROlineovih

struËnjaka tradicionalno se

pokazala uspjeπnom

Ivana Vrdoljak Vanna

uvijek uz EUROline

5 8

S M A R T S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 SSSS MS MS MSSS MS MS MSS MMS MS MS MS MMM AAAAA RA RA RA RRA RRRSS ASSSSS A RRS AS A RSS MS M AA RM ASS MSSS R TTTTTTTTTTTTTT S T R A S T L IIII P AIII PPPPPPPPPP AAAAII P APP APPP AAI P AAI P AP AAAP APPPP NNN JN JN JJJJJJJNNN JJN JN JNN J 22222 000 10 10000000 11111 0000000 11 02 0 10 10 11 02 112 00 1000000 100 122 00 000 0000 00 02 00 02 00

S M A R T

5 9

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S M A R TS T R AS T R A S TS L I P AL N JN 2 0 1 02 0 1 01

Daimlerov program car2go proπirio se i na SAD: nakon uspjeπne primjene u njemaËkom Ulmu, Austin, glavni grad ameriËke savezne dræave Teksas, postao je drugi grad u svijetu u kojem je program car2go uπao u komercijalni rad. Podsjetimo se: car2go originalni je i ino-vativni program alternativnog javno-osobnog prijevoza automobilima smart fortwo, u svojoj realizaciji doraen i do najmanjih detalja. Na nizu za to odreenih mjesta u gradu, prije sve-ga na javnim parkiraliπtima ili u podzemnim

garaæama, ali i garaæama u blizini æeljezniËkih kolodvora, zraËnih luka ili πoping-centara, nalaze se parkirane flote vozila smart fortwo. Svatko tko za to ima potrebu, moæe jednostav-no unajmiti automobil te se njime koristiti onoliko koliko je to potrebno. Automobil se moæe unajmiti spontano, “u prolazu”, a postoji i moguÊnost rezervacije do 24 sata unaprijed telefonom ili internetom. U tom se sluËaju toËna lokacija vozila, odnosno mjesto na ko-jem se ono nalazi (broj parkiraliπnog mjesta),

Kauboji u smartu

Nakon πestomjeseËnog probnog

razdoblja, potkraj svibnja Daimlerov

program car2go puπten je u javni

rad u Austinu, glavnom gradu

ameriËke savezne dræave Teksas

6 0

S M A R T S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Program car2go prepun je inovativnih rjeπenja koja korisnicima πtede novac i vrijeme

korisniku dojavljuje e-mailom ili SMS-om.Sudjelovanje je u programu besplatno - sve

πto treba jest prijaviti se, pri Ëemu se kori-sniku na njegovu vozaËku dozvolu pridodaje mali elektronski Ëip. Taj se Ëip u trenutku pre-uzimanja automobila primakne ËitaËu, u nje-ga se utipka PIN i vozaË moæe krenuti prema æeljenom odrediπtu. Dok je automobil u vaπem

Ako trebate nadopuniti gorivo, nema proble-ma: u svakom se automobilu nalazi „pre-pa-id“ kartica za gorivo, a vrijeme potroπeno na benzinskoj crpki nadoknadit Êe vam se be-splatnim minutama veÊ prilikom sljedeÊeg unajmljivanja vozila, uz dodatne nagradne minute.

Kada zavrπite s planiranim poslom, sve πto trebate napraviti jest ostaviti automobil na nekom od car2go parkiraliπta. Ondje Êe se osoblje pobrinuti za nadolijevanja goriva i ËiπÊenje automobila te Êe svaki novi korisnik dobiti automobil potpuno spreman za voænju. InaËe, svi su smartovi opremljeni i satelit-skom navigacijom te telefonskim sustavom za kontakt s centralom u sluËaju potrebe.

U teksaπkom Austinu pilot-program pro-vodio se u suradnji s gradskim vlastima, a prvi korisnici bili su zaposlenici gradske uprave, njih viπe od 1200. Tijekom programa pridruæilo im se joπ oko 1800 Ëlanova koji su napravili viπe od 20.500 unajmljivanja, odno-sno u prosjeku viπe od 2000 transakcija sva-kog tjedna. Iskustva su bila i viπe no pozitivna te je projekt preπao u komercijalni rad.

InaËe, program car2go prepun je inova-tivnih rjeπenja koja korisnicima πtede novac i vrijeme, a ovdje Êemo istaknuti samo jedno:

posjedu, sustav ËitaËa i PIN-a ne omoguÊuje njegovo unajmljivanje nikom drugom, tako da ne postoji moguÊnost da vam netko od drugih korisnika te usluge automobil odveze dok ste, primjerice, u duÊanu. Vrijeme najma potpuno je fleksibilno: ako æelite, moæete se voziti tek desetak minuta (od jedne do druge toËke), ali i unajmiti automobil na viπe sati ili Ëak dana.

S M A R T

6 1

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S M A RS MS M A RMM A RM A R TTTT

6 16 16 16 16 16 16 166 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 166 166 16 1116 16 16 1666 116666666

S T R AS T R AS T R AA S TS T L I P AL I P AP A N JN JN 2 0 1 02 0 1 0

U teksaπkom pilot-programu napravljeno je viπe od

20.500 unajmljivanja, odnosno u prosjeku viπe od

2000 transakcija svakog tjedna

6 2

S M A R T S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

RaËun za utroπene minute dolazi vam jednom mjeseËno na kuÊnu adresu, poput raËuna za troπkove s kreditne kartice

s gradskim vlastima u Austinu dogovoreno je da smartovi iz car2go flote imaju besplat-no parkiranje na gradskim parkiraliπtima, a za uzvrat car2go daje gradu besplatne mi-nute koje onda djelatnici u gradskoj upravi iskoriπtavaju za sluæbene voænje. Uπtede za gradsku upravu su, treba li reÊi, goleme.

Kada veÊ govorimo o uπtedama, valja na-glasiti kako je veÊ u pilot-projektu u Ulmu de-finirana ekonomska cijena koja iznosi 19 cen-ti po minuti, dakle 1,38 kuna, dok jedan sat koriπtenja stoji 9,90 eura, odnosno 72 kune. Drugim rijeËima, unajmljivanje smarta na sat i pol, πto je i viπe nego dovoljno za odlazak u grad i obavljanje πopinga ili posla, stoji oko 110 kuna. U taj je iznos ukljuËeno sve: najam, gorivo i osiguranje… Maksimalna dnevna ci-jena unajmljivanja je 119 eura, πto znaËi da se plaÊa 12, a koristi 24 sata. RaËun za utroπene minute dolazi vam jednom mjeseËno na kuÊnu adresu, poput raËuna za troπkove s kreditne kartice. Posebna je beneficija moguÊnost be-splatnog parkiranja na car2go parkiraliπnim mjestima, πto najam, osobito pri danaπnjim cijenama pakiranja, Ëini joπ povoljnijim.

6 4


Original se moæe zamijeniti

samo originalom

Na jedinstvenim servisnim

prezentacijama u Zagrebu,

Splitu, Zadru i Osijeku struËnjaci

Daimlera AG i EUROlinea

pokazali su zbog Ëega su

originalni rezervni dijelovi

neusporedivo kvalitetniji i

isplativiji od zamjenskih

Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino - ta poznata izreka dobro opisuje stanje na træiπtu rabljenih automobilskih dijelova. Redovito odræavanje originalnim rezervnim dijelovima jamstvo je sigurnosti, dugovjeËnosti, pouzda-nosti i ekonomiËnosti automobila te zaπtite okoliπa. Nije to tek puka fraza, niti su oni koji

kupuju neπto jeftinije zamjenske dijelove pa-metniji od drugih jer „iste“ dijelove kupuju jeftinije.

Ti „isti“ dijelovi ni pribliæno nisu isti te svaki prosjeËan kupac moæe lako uoËiti da je razlika u kvaliteti i izvedbi neusporedivo veÊa od one u cijeni. To je detaljno pokazano

S T RS T R AS T RTS T R AATS TSS T S TSSSS TTTTTTS TTTTS TS TTTTTT L I P AL I P AL I P AI P AL I P AL I PL I P AL IL IL IL IIL IL I P AIL III N JN JN JN JN JN JN 22 00 1 00 1 00 1 00 1 00 10 1 00 12 0 1 022MM E R CRRRRRRRRRRRRRRRRRRRMM RRM RRR EEEEE DDDD E SD E SDD ED EDDDE DD ED ED E SD E SD ED EE DD ED ED E SD E SEEE DE DDD E SDD EEEE DDDDDDD EEEEE DDEE DDE DDD SDDDDD - B E-- B EB EB EB EB EB EB EBB EB EB E- B E- B E N- B E N- B E N- B E N- B E- B E- B EB EB- B E N- B E- B E- B E- B E--- BB EB E N ZZZ

Piπe: prof. dr. Æeljko MaruπiÊ

Foto: Vojko BaπiÊ, Gec

SERVISNA AKCIJA DAIMLERA I EUROLINEA


6 5

na jedinstvenoj servisnoj radionici, prvoj ta-kve vrste u Hrvatskoj, na mnogim vaænim pri-mjerima. Usporeeni su originalni Mercedes-Benzovi i zamjenski rezervni dijelovi. I to ne bilo koji, nego najbolji zamjenski dijelovi, koje proizvode najugledniji proizvoaËi, s najjaËim brendovima. Isti oni koji proizvode originalne

dijelove prema najstroæim Mercedes-Benzo-vim standardima. Ali, kad te dijelove rade za træiπte zamjenskih dijelova, kako bi uπtedjeli, rade ih pojednostavnjenom izvedbom i od jef-tinijih materijala. Joπ je veÊa i opasnija razlika kad se rezervni dijelovi kupuju od „no name“ proizvoaËa.

S T R AS T R ARS T R AR AT RR AS T R AS T R AS T R AS T R AS T R AS T RS T RS T RS T RS T R AS T RT RTT S TS TS TS TSSS L I P AL I P AL I P AL I P AL I P AL I PLL I P API N JN JN JN JN JN JN JJ 2 02 0 1 02 0 1 01 002 0 1 002 00

Branko JordaniÊ, u ime Uprave, Siniπa »ulin, direktor

postprodaje i Saπa Gumhalter, zaduæen za realizaciju

cijelog projekta, pozdravili su nazoËne

6 6


Originalni diskovi i disk-ploËice spaπavaju æivote

Neoriginalni koËni diskovi produæuju zaustavni put te mogu izazvati potpuno otkazivanje

koËnica. Zbog male uπtede nastaju veliki problemi i rizici. Originalni su diskovi izraeni

od visokokvalitetnog materijala, potrebne hrapavosti i postojanosti povrπine, koji osigu-

rava dobra frikcijska svojstva i funkcionalnost, za razliku od zamjenskih. Bitna svojstva

zadræavaju u duljem razdoblju upotrebe i kod dugotrajnih i uzastopnih koËenja, za razliku

od neoriginalnih.

Unutraπnjost samoventilirajuÊih diskova na prvi pogled izgleda isto kao kod originalnih,

ali im konstrukcija ne osigurava osnovnu funkciju samoventiliranja i unutarnjeg hlaenja

koËnog diska, πto je iznimno vaæno za pouzdanost koËenja i spreËavanje opasnog koËnog

„fadinga“ (potpunog otkazivanja zbog taljenja povrπine koËnog diska). Kod neoriginal-

nog diska zrak ostaje zarobljen radijalnim utorima i vrti se s diskom, bez ventiliranja i

hlaenja.

Neoriginalne disk-ploËice u pravilu imaju neusklaena tarna svojstva i otpornost na

troπenje u usporedbi s koËnim diskom te dolazi do ubrzanog troπenja diska ili disk-ploËica,

uz smanjenje intenziteta koËenja.

S T R AS T R A S TS TS TS T L I PL I P AL I PI P N J 2 0 1 0

6 6

- Kod Mercedes-Benza jedino kvaliteta ne koπta niπta, jer se najviπa kvaliteta podrazu-mijeva u svim dijelovima i sklopovima naπih vozila, naglasio je na poËetku konferencije za novinare Branko JordaniÊ, predsjednik Upra-ve EUROlinea. Njegovo bogato iskustvo, kao dugogodiπnjega glavnog dræavnog inspektora

Republike Hrvatske, bilo je iznimno korisno u osmiπljavanju cijele akcije. Dobro je pozna-to da na sigurnost automobila podjednako utjeËu vozaËi, prometnice i automobili, a koli-ka je razlika u kvaliteti, materijalima i izved-bi originalnih i zamjenskih koËnih diskova, disk-ploËica i amortizera lako se uvjeriti. Ako

jedna slika govori viπe od stotinu rijeËi, samo jedan pogled na originalne i zamjenske dis-kove i koËne ploËice, prelazak prstom preko tarnih ploha, o kojima ovise spasonosne se-kunde i metri, pokazuje dramatiËne razlike, zakljuËio je JordaniÊ. Mnogi, naæalost, osobito nakon isteka jamstve-


6 7

S T R AS T R AS T R A S TS TS T L I P AL I P A N JN J 2 0 1 02 0 1 M E R CM E R CM E R CM E RM E R CM E R CM E R CM E R CM E R CE R CE R CE R CR CM E R CM E REM E REE R CM E R CM E REM E RMMM EMMM EEE RM E REEEE E DE DE DE DEE DDE DDE DDE D EEEE SEEEDDD EEEE D EEE DE D EED EEEE DE EEE EEEEEED EEEEEE - B E N Z

Filtar goriva - jamac ispravnosti i dugovjeËnosti motora

ProËistaË goriva iznimno je vaæan za funkcioniranje sofisticiranih sustava ubrizgavanja su-

vremenih benzinskih i dizelskih motora. Ako se gorivo dobro ne proËiπÊava, motor gubi na

pouzdanosti i trajnosti, ima loπije performanse, troπi viπe goriva te ispuhuje viπe πtetnih

plinova. Zbog male uπtede nastaju veliki problemi i πtete.

Originalni filtar ima znatno finiji filtrirajuÊi papir koji osigurava zaustavljanje πtetnih Ëesti-

ca (prljavπtine) u gorivu. Krajevi „harmonikastog“ filtrirajuÊeg materijala kod originalnog

su filtra spojeni tankim limom, za razliku od neoriginalnog, kod kojeg su zaπiveni ili zalije-

pljeni te propuπtaju neproËiπÊeno gorivo. FiltrirajuÊi papir originalnog filtra ima ispupËenja

koja spreËavaju da se kruæna „harmonika“ slijepi, za razliku od neoriginalnog, kod kojeg je

povrπina ravna, pa filtar brzo gubi funkciju.

FiltrirajuÊe tijelo boËno je zabrtvljeno spiralnom oprugom, koju neoriginalni filtar nema, pa

nakon odreenog vremena propuπta neproËiπÊeno gorivo. PrikljuËci originalnog filtra ima-

ju graniËnike na dovodu i odvodu koji osiguravaju dobro priËvrπÊenje dovodnih i odvodnih

cijevi. Neoriginalni ih imaju samo na dovodu, πto oteæava pravilnu montaæu i moæe izazvati

oπteÊenje spojnih crijeva.

Kod originalnog filtra zatvorena su oba prikljuËka, a kod zamjenskog samo dovodni, pa u

unutraπnjost mogu uÊi neËistoÊe i vlaga. KuÊiπte originalnog filtra goriva napravljeno je

samo za tu namjenu te je potpuno cilindriËno, dok zamjenski Ëesto koriste kuÊiπte filtra

ulja s kruænim utorima koji oteæavaju funkcioniranje.

nog roka, prestaju s redovitim odræavanjem u ovlaπtenoj servisnoj mreæi te ga potpuno za-nemare ili automobil nastave odræavati izvan ovlaπtene servisne mreæe, s neoriginalnim, odnosno zamjenskim rezervnim dijelovima. Pritom misle da Êe uπtedjeti, ali, naæalost, dogaa se upravo suprotno.

- Automobil s neoriginalnim dijelovima postaje manje pouzdan i manje trajan, pa se skraÊuje interval izmjene dijela, a servisni posao Ëesto treba ponoviti, uz poveÊan troπak. Samo jedan neodgovarajuÊi dio moæe poreme-titi funkcioniranje cijelog sklopa i oπtetiti dru-ge dijelove, a troπkovi popravka i posljedice, odnosno izravna i neizravna πteta, viπestruko nadmaπuju ono πto se uπtedjelo ugradnjom zamjenskih dijelova, naglasio je Siniπa »ulin, direktor postprodaje EUROlinea.TehniËku podrπku prezentaciji pruæile su

Samo jedan

neodgovarajuÊi dio moæe

poremetiti funkcioniranje

cijelog sklopa

6 8


Nadine Förster i Franscisca Schilder iz korpo-racije Daimler AG, koje su izravno ukljuËene u sustav osiguranja kvalitete u servisnim ak-tivnostima. Djelatnice njemaËke centrale su-djelovale su u organizaciji prezentacije dok su struËni djelatnici i savjetnici EUROlinea de-monstrirali bitne razlike u izvedbi sljedeÊih vaænih sklopova: koËnica, odnosno diskova i disk-ploËica, filtara zraka, goriva, ulja i klime za osobna i gospodarska vozila, amortizera, svjeÊica i metlica brisaËa. StruËnjaci EURO-lineova tima brojnim su novinarima, poslov-nim partnerima i zainteresiranim kupcima detaljno pokazali bitne razlike u izvedbama i funkcionalnosti tih dijelova.

Automobil se sastoji od nekoliko desetaka tisuÊa dijelova, a neki su predvieni za izmje-nu. Radi se ponajprije o potroπnim dijelovima, na Ëiji radni vijek utjeËe radni ciklus motora, odnosno automobila te naËin voænje. Zbog toga se ti dijelovi u propisanom roku trebaju zamijeniti rezervnim dijelovima i tada je bit-no da se ugrade originalni Mercedes-Benzovi

rezervni dijelovi koji su potpuno jednaki oni-ma koji se ugrauju prilikom sklapanja auto-mobila u Daimlerovim tvornicama.

Te dijelove proizvodi sama tvornica ili ovlaπteni kooperanti i oni potpuno zadovolja-vaju standarde izvedbe i kvalitete. Neorigi-nalni i zamjenski dijelovi u pravilu su loπije izvedbe i kvalitete, na raËun funkcionalnosti i pouzdanosti, s viπestrukom πtetom i moguÊim opasnostima.

»ak i kad dijelove proizvodi tvrtka koja je ovlaπtena ili je bila ovlaπtena za proizvodnju dijelova za Mercedes-Benz, ako nemaju certi-fikat originalnosti, u pravilu su loπiji od izvor-nih. Naime, da bi bili konkurentni, moraju se prodavati po osjetno niæim cijenama, a to se postiæe πtednjom na materijalima, izvedbi i tehnologiji. Joπ su gori „zamjenski“ dijelovi koje proizvode neovisni proizvoaËi koji ne moraju ispunjavati najstroæe standarde sigur-nosti.

Radi se o naizgled jednakim dijelovima, a razlike su neusporedivo veÊe nego πto pro-

Neoriginalni i zamjenski dijelovi u pravilu su loπije izvedbe i kvalitete, na raËun funkcionalnosti i pouzdanosti, s viπestrukom πtetom i moguÊim opasnostima

Alen Razum, Juraj Tuen i Nenad Savnik


6 9

Bitne razlike u izvedbi i funkcionalnosti

Filtar klima-ureaja uklanja pelud i prljavπtinu iz usisanog zraka te osigurava ugodan i zdrav

ambijent u unutraπnjosti. Zamjenski filtar, premda ga proizvodi isti renomirani proizvoaË

kao i originalni, bitno se razlikuje.

NoseÊi je okvir, umjesto od tvrde plastike, izraen od kartona, koji ne osigurava potpuno

brtvljenje. Bitna je razlika u filtrirajuÊem papiru, a „harmonika“ koja poveÊava filtrirajuÊu

povrπinu kod originalnog je filtra postavljena uspravno, Ëime se omoguÊava da vlaga i

prljavπtina padaju u njegov donji dio. Kod zamjenskoga je postavljena vodoravno te se

znatno prije blokira.

Vaæna je razlika i u materijalima metlica brisaËa, koje su posebno izraene za lijevi i desni

brisaË, guma je otpornije strukture, a kod sjeËenja ostvarena je veÊa preciznost reza koja

poboljπava kvalitetu brisanja staklene povrπine.

Amortizeri su izraeni posebno za svaki model, a kad ih isti renomirani proizvoaË radi za

træiπte zamjenskih dijelova, izvedba je kompromisna, s dvodijelnim (prilagodljivim) spoj-

nim mjestima, umjesno fiksno izraenih, Ëime se smanjuje trajnost i pogorπava funkcio-

nalnost. I ovdje vrijedi pravilo da „isto“ nije isto.

sjeËan kupac zna, odnosno moæe oËekivati. Tako je razlika u cijeni manja od one u izved-bi i kvaliteti te kupac dobiva manje za uloæen novac, s nesagledivim izravnim i neizravnim πtetama. Zbog toga je vaæno odræavati automo-bil originalnim dijelovima, to viπe πto je EU-

ROline cijenu najvaænijih rabljenih dijelova sveo na razinu zamjenskih.

To je vaæno kako bi se onima koji redovi-to servisiraju automobile u ovlaπtenoj mreæi omoguÊila dugotrajna funkcionalnost i pouz-danost, uz smanjenje ukupnih troπkova, jer re-

dovito odræavan automobil ima niæu potroπnju, bolje performanse i veÊu sigurnost. Sve je to dobra nadoknada za odgovorno odræavanje u ovlaπtenom servisu, osobito kada se uraËuna veÊa træiπna vrijednost rabljenih automobila s uredno ispunjenom servisnom knjiæicom.

7 0


7 0777 0777 00007 0

S T R AS T R AS T R AS S TS TT S T R AT R AS S TS T L I P A N JN J 2 0 1 02 0 1 02 0 1 00 1 0

I na strani i kod kuÊe Tomo brani nemoguÊe - mantra je koju veÊ godinama ponavljaju naj-vatreniji navijaËi zagrebaËkog Dinama. Tomo Butina, popularni BuÊo, jedan je od najpopu-larnijih i najboljih igraËa hrvatskoga nogo-metnog prvaka NK Dinama s impresivnom sportskom karijerom. Tomo je svoju vratarsku karijeru zapoËeo u velikogoriËkom Radniku, a kao pionir doπao je u Maksimir. Svoju je prvu utakmicu za Dinamo odigrao 1992. go-dine. Prvi je nastup za seniorsku reprezenta-ciju Hrvatske upisao 5. rujna 2002. godine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2002. u Serravalleu protiv San Marina, a ukupno je u dresu „vatrenih“ nastupio 28 puta braneÊi, meu ostalim, na Europskom prvenstvu u Portugalu 2004. Joπ prije toga, u svibnju 2003. godine, otiπao je u belgijski Club Brugge s ko-jim je osvojio nacionalni kup 2004. i prvenstvo 2005. godine. Dva je puta bio i pobjednik bel-gijskog superkupa. PoËetkom 2006. odluËio je otiÊi u GrËku te je sljedeÊe tri godine branio boje najmoÊnijega grËkog kluba Olympiacosa. Od hrvatske se reprezentacije oprostio na pri-jateljskoj utakmici s Poljskom 2006. godine, a 2008. vratio se u Dinamo te mu pomogao u osvajanju dviju uzastopnih kruna prvaka dræave.

7 0

S T R A S T

7 1

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S TS T RS T R AS S T

777 17 17 117 17 17 17 17

S T R AT S TS T L I P AL I P N JN J 2 0 1 02 0 12 0 1 02 0 1

Umjetnost mi je lijek

za stres

Tomo Butina, vratar zagrebaËkog Dinama i osvjedoËeni ljubitelj Mercedes-Benzovih automobila, vrijeme izvan nogometa prije svega posveÊuje obitelji i umjetnosti

Foto: Gec, Cropix

7 1

7 2

S T R A S T S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S T R A S T

S T R A S T

7 3

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Tomina je sklonost umjetnosti veÊ poznata, no manje je poznat njegov umjetniËki ukus:

- Za mene je umjetnost bijeg od svakodnev-nog stresa. Netko tko ne dijeli sliËan osjeÊaj prema umjetnosti ne moæe shvatiti uzbuenje kada vidim umjetniËko djelo koje mi se svia ili kada otkrijem ono πto sam dotad viao samo u knjigama i poæelio imati. Katkad noÊima ne spavam zbog uzbuenja dok Ëekam da mi u kuÊu stigne naruËena umjetnina, kaæe BuÊo.

Tomina je najveÊa umjetniËka ljubav ap-strakcija iz sredine 20. stoljeÊa. Oduπevljava ga estetika toga razdoblja, ali i sam kontekst u kojemu je stvarana ta umjetnost, inaËe izriËajem daleko ispred svoga vremena. Svoje vizualno zadovoljstvo tom vrstom umjetnosti Tomo dopunjuje i vrlo iscrpnim informira-njem putem razliËitih knjiga i kataloga o tom vremenu ili nastalih tada.

- Zanimanje za umjetnost razvilo se sluËaj-no, s obzirom na krug ljudi u kojem se kreÊem, a u kojem, meu ostalima, ima i mnogo umjet-nika te ljudi drugih zanimanja koji takoer imaju sklonost prema umjetnosti. Tako sam uz njih poËeo pratiti, a poslije i razumijevati umjetnost. S ljudima iz umjetniËkog miljea imam svakodnevne kontakte, upoznajem

mnoge autore i podræavam ih, ali se u tome vodim iskljuËivo svojim osobnim ukusom.

I zaista je tako: za razliku od mnogih dru-gih ljubitelja umjetnosti, Tomu nimalo ne za-nimaju razglaπeni ili pomodni autori, uopÊe mu nije vaæno da πira publika prepoznaje potpis na slici, skulpturi ili instalaciji koju po-sjeduje. ©toviπe, Butina se ne smatra niti ko-lekcionarom jer svoje umjetnine skuplja samo za vlastiti guπt: one krase zidove njegova za-grebaËkog doma i iskljuËiva im je funkcija estetski doæivljaj za njega samoga. S vremena na vrijeme i mijenja postav slika, veÊ prema osjeÊaju, a o komercijalizaciji ljubavi prema umjetnosti uopÊe ne razmiπlja.

- Umjetnine sam poËeo kupovati kada sam imao 17 ili 18 godina i imam ih radi sebe. Iako sam svojedobno bio suvlasnikom galerije, ne vidim se u poslu galerista. Za to valja imati trgovaËku crtu, a ja je, posebice kada je rijeË o umjetnosti, nemam. Ne æelim robovati „opÊem“ ukusu koji ima komercijal-ni potencijal. U biti, zaista joπ ne znam πto Êu raditi nakon nogometne karijere i stvarno ni-sam siguran da Êe to imati bilo kakve veze s umjetnoπÊu.Velikim dijelom u Tomine se umjetniËke afi-

nitete uklapa i ljubav prema marki Mercedes-Benz. S trokrakom, srebrnom zvijezdom prvi se put susreo u Belgiji, gdje je Mercedes bio klupski sponzor, pa ga je ondje i poËeo vozi-ti. Od tog trenutka Mercedes je dio njegova æivota, a danas su u obitelji Butina Ëak dva: Tomin CLS te A-klasa njegove supruge Ana-Marije. Ona posebno hvali svoj automobil kao iznimno praktiËan za svakodnevne obiteljske obveze, posebice stoga πto je prije samo ne-koliko mjeseci obitelj proπirena za joπ jednog Ëlana: uz kÊer Magdalenu tu je i sinËiÊ Hrvoje. Za svoj Mercedes-Benz CLS Tomo ima samo rijeËi hvale:

- ©to reÊi o takvom sjajnom automobilu? Prekrasan je, siguran, brz, pouzdan… Kako oboæavam voziti, svaki je trenutak za uprav-ljaËem CLS-a praznik. Prezadovoljan sam svakim detaljem automobila. Ipak, kako je sada obitelj poveÊana, ozbiljno razmiπljam o prostranijoj, novoj E-klasi koja mi se straπno svia. Takoer, vrlo Êu vjerojatno posluπati i savjet svog starog prijatelja iz EUROlinea Draæena JuriπiÊa te vozni park proπiriti i smartom koji je idealan automobil za kratke, gradske relacije, kao πto je moj svakodnevni odlazak na trening.

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S T R A S T

80 cmMama i tata bezbrižno promatraju kako rastem. Novim oblikom štednje osiguravaju i štite moju budućnost.

Za ovaj rođendan dobio sam najbolji dar – policu osiguranja SRETNO DIJETE! Zaista sam sretno dijete!

Bio sam u bolnici dva dana - ništa strašno! Samo operacija krajnika, a Merkur je platio ugovorenu naknadu.

Radujem se učenju i školi. Sada znam da mojoj znatiželji nema granica!

90 cm

100 cm

110 cm

S T R A S T

7 5

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S T RSS T R AS T R AS T R AS T R AR AR AAS T RS T R AS T R AS T R S TS TSS TSS TS TSS TTTTS T R AS T R AS T R AS T R AT S TS TS TS T L I P AL I P AL I P AI P A N JNN JN J 2 0 1 022 0 10 1 002 0 12

LIMUNIZACIJA

Dva tisuÊljeÊa nakon πto se doselio na Sredozemlje te proæivio niz nevjerojatnih pustolovina, limun je danas spreman za vodeÊe kulinarske uloge, osobito u Hrvatskoj

Hrvatski limunski preporod

Piπe: Rene BakaloviÊ

Foto: Jasminka Jug

7 6


Dug je put limun prevalio kroz prostor

i vrijeme dok se domogao statusa

kulinarske zvijezde

S T R A S T

7 7

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Limunski preporod u Hrvatskoj u kojem upra-vo uæivamo temelji se na dvjema premisama:

1. Dobar limun nije samo kiselkast doda-tak jelima i napicima, on u gastronomiji moæe imati glavnu ulogu u cijelom nizu vrhunskih recepata, od lakih predjela do zavrπnih dese-rata.

2. DomaÊi dalmatinski limuni raznih sorti izvrsne su kakvoÊe.

No dug je put limun prevalio kroz prostor i vrijeme dok se domogao statusa kulinarske zvijezde. Bila je to kronologija sporednih i bi-zarnih uloga u kojoj je neshvaÊeni limun na-stupao u rasponu od vrtnog ukrasa i puËkog parfema pa sve do sredstva za ËiπÊenje nado-budnih domaÊica i izvora elektriËne energije

vrlo niskog napona i jakosti, kako to joπ uvijek znaju demonstrirati odlikaπi u πkolskim labo-ratorijima.

Negdje prije dva tisuÊljeÊa limun se iz dale-koazijskih krajeva gotovo neprimjetno doselio na Sredozemlje. Bio je toliko diskretan da mu Rimljani u poËetku nisu nadjenuli latinsko ime, nego su to uËinili znanstvenici znatno ka-snije. Ime limun, pak, perzijskog je podrijetla, mi smo ostali vjerni perzijskom izvorniku, a drugi su mu narodi ime prilagoavali svojim jeziËnim navikama. Kinezi su ga, primjerice, prozvali li mong.

Ni zapadni znanstvenici nisu uveli limun na velika gastronomska vrata, nazvali su ga Citrus medica. Njegova je preventivna i tera-

pijska uloga, reklo bi se, oËigledna. No nije baπ tako. Limun su mornari stoljeÊima nave-liko prevozili svijetom. ©panjolski moreplov-ci veÊ u Kolumbovo vrijeme proπirili su ga Sjevernom Amerikom, portugalski Juænom. Potpalublja njihovih jedrenjaka bila su pre-trpana zrelim plodovima limuna, a posada je istodobno patila i umirala od skorbuta. Tek je sredinom 18. stoljeÊa britanski mornariËki li-jeËnik James Lind povezao skorbut s nedostat-kom sastojka kasnije nazvanog vitaminom B i njegovom koncentracijom u limunu (i kiselom kupusu). Jednako su tako stoljeÊa prolazila prije nego πto su napokon Talijani drvo limu-na iz ukrasnih vrtova premjestili u voÊnjake i limun poËeli intenzivno uzgajati.

Moæe se reÊi da znalci strani ‘konfekcijski’ limun koriste u

banalne svrhe dok se domaÊi rabi vrlo promiπljeno

7 8


Kod nas se limun upravo kreÊe tim prelaznim stazama, a joπ se dogaa da urodi najboljeg li-muna, onog s Visa, ostanu dijelom neobrani. No to Êe uskoro biti proπlost koju Êe buduÊi naraπtaji s nevjericom prepriËavati. Vidljivo je to na naπim trænicama, gdje domaÊi limun postiæe Ëak i viπestruku cijenu u odnosu na uvozni. OpÊenito se moæe reÊi da znalci strani “konfekcijski” limun koriste u banalne svrhe zakiseljavanja jela i napitaka, dok se domaÊi promiπljeno i pomno rabi prema viπim kuli-narskim ciljevima.

Limuni su na Visu sada duboko i postojano ukorijenjeni. Spontani sortni odabir doveo je do πirenja takozvanih limuna mjeseËara. To su ona stabla koja plodove daruju ustrajno iz mjeseca u mjesec, tako da je u svjeæem limu-nu moguÊe uæivati cijele godine. To je sretna

okolnost koju sada sve viπe iskoriπtavaju lo-kalni vinari destilirajuÊi Ëak i takve derivate kao πto je “ulje limuna”.

Limun danas nije samo sve ËeπÊi glavni sastojak delikatesa, on se pretvorio i u alter-nativni naËin pripreme sirovih namirnica. Mnoge vrhunske sastojke koji u termiËkoj obradi, kuhanju, præenju ili peËenju, izgube svoje delikatne mirise i okuse vrsni kuhari samo mariniraju u soku dobrih limuna.

Na træiπtu se poËinju pojavljivati proizvodi u kojima se slavi vrhunski limun, pa tako od ove godine ljubitelji mogu uæivati u izvanred-nom mutnom limoncellu od viπkog limuna. Popularnost ovog digestiva proπirila se Hr-vatskom u samo nekoliko godina i izvrstan je pokazatelj spomenutog fenomena limunskog prevrata. Najinovativniji naπi kuhari propitu-

ju sve poznate tradicijske limunske recepte i stvaraju svoje inovacije. SjevernoafriËka na-vika da se limun kiseli u limunu fantastiËan je naËin konzerviranja limuna za slana jela. NajËeπÊe se limun proreæe, pospe krupnom morskom soli i prelije limunovim sokom. Tako nastali sirup i komadiÊi limuna odleæavanjem dobivaju egzotiËan miris i okus. Mogu odleæavati u staklenim posudama na postoja-noj temperaturi Ëak i viπe godina i poprima-ju, reËeno rjeËnikom sommeliera, delikatne tercijarne arome. Znalci od tako dobivenog limunskog sirupa i komadiÊa odleæanog limu-na, maslinova ulja i ljutike rade fantastiËan riæoto. Ovako ukiseljen limun nije atrakcija samo nakon dugog odleæavanja. VeÊ nakon nekoliko tjedana pretvara se u omiljenu sta-klenku u smoËnicama vrsnih kuhara.

Na naπim trænicama domaÊi

limun postiæe viπestruku cijenu

u odnosu na uvozni

S T R A S T

7 9

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Limun danas nije samo sve ËeπÊi glavni sastojak delikatesa, on se pretvorio i u alternativni naËin pripreme sirovih namirnica

8 0


U limunu se uæiva i prije nego πto se ubere. Zreo plod na stablu trenutaËno nas uvodi u meditativne sfere. A Ëim se ubere - podatan je. Filirani svjeæi limun, posoljen i zaËinjen maslinovim uljem, savrπeno je predjelo uz prepræeni kruh. Dodatak ljute paprike Ëini ga joπ zanimljivijim. Za ovu vrstu recepata Talijani su u okolici jezera Garda odnjegovali sortu u kojoj je i u sirovom stanju jestivo sve: bijela potkoæica njihovih naizgled neizglednih krupnih kvrgavih limuna nije gorka. Taj se li-mun moæe jesti doslovce kao jabuka, ili se u malo civiliziranijim kuÊanstvima reæe na fete od kojih se pripremaju krasne salate. Ova se sorta polako πiri i naπim dalmatinskim vrtovi-ma, πto bi mogao biti nov poticaj inovativnim kuharima.

Za to vrijeme kandirana kora limuna i marmelada od limuna domaÊi su proizvodi koji sve samouvjerenije zauzimaju police de-likatesnih trgovina. Njihovu kombinaciju u savijaËama, punjenim kolaËiÊima i tortama odavno su prepoznali francuski slastiËari; sada pak te ideje opsjedaju naπe kulinare. Posluæivanje tih slastica sa πerbetima i sor-betima, orijentalnim i okcidentalnim izvede-nicama iste ideje, zaokruæuje slatke varijacije na limunsku temu.

Mario »erhak u kuhinji i gastronomskom laboratoriju svog restorana Marcellino uvijek je u potrazi za “Ëistim okusima”, receptima koji vjerno slijede potencijale namirnica od kojih se spravljaju. Taj jasan profesionalni kredo uveo je njegov restoran u vrh hrvatske gastronomije. Na spomen limuna prva aso-cijacija Marija »erhaka, uz limunadu, bila je souffle od limuna koji se pripravlja i posluæuje u kori od limuna. Od prve zamisli do izvedbe-ne perfekcije proπla su 24 sata. Sve u sluæbi STRASTI.

Mario »erhak u kuhinji i

gastronomskom laboratoriju

svog restorana Marcellino uvijek

je u potrazi za 'Ëistim okusima'

Najveći centar namještajai prateće opreme za uređenje interijera

Besplatan časopis ‘‘Moj životni stil’’ pronađite u Interijer centru Solidum,Škorpikova 11, Zagreb, kao i na internet stranici Centra. Saznajte novosti iz svijeta interijera, informirajte se o proizvodima Solidumovih trgovina, pročitajte kako urediti svoj dom u skladu s modernim trendovima i - otkrijte svoj pravi životni stil!

8 2

N A U T I K A S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

»ari Jadrana

Najbolji je naËin za otkrivanje pravih Ëari Jadrana krstarenje brodom. NautiËari to veÊ dobro znaju, a oni koji ne znaju, iskusit Êe uæitak otkriÊa neËeg novog i nezaboravnog. Vaæno je zaploviti: jedrilicom, jahtom ili barem jednim od brojnih tradicionalnih jedrenjaka - guletom

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 N A U T I K A

Piπe: Mladen Gerovac

Foto: Romeo IbriπeviÊ,

Mario Majcan, Robert Rebernak

i arhiva

8 2

N A U T I K A

8 3

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

PrivlaËnih nautiËkih odrediπta na jadranskoj obali i otocima ima bezbroj. Zaustavit Êemo se samo na nekim doista iznimnim mjestima od Istre do Dubrovnika...

Ljeto u Rovinju

Zaplovimo najprije do Rovinja, nautiËkog srediπta Istre. ©armantni sedamnaest stoljeÊa stari gradiÊ sa suvremenom marinom, pozna-tom crkvom svete Eufemije, slikovitim arhipe-lagom i mnoπtvom zbivanja. Ondje Êe se i ovo ljeto odræavati VeËeri ribarske tradicije, Festi-val cvijeÊa, Ljetni glazbeni festival s nastupom poznatih glazbenika, svakodnevne zabave uz latino glazbu i zalazak sunca na plaæi...

Rovinj je i poznata ronilaËka destinacija. Taj mu je glas priskrbio jedan davni i, naæalost, tragiËni dogaaj. Zbilo se to pred sam poËetak Prvog svjetskog rata. „Barun Gautsch“ je pre-vozio izbjeglice iz Boke i Dubrovnika u Trst, obitelji oficira i dræavnih Ëinovnika. Dan je bio lijep, more mirno, a onda odjednom, na πest milja jugozapadno od svjetionika sv. Iva-na, brod je uzdrmala jaka detonacija. Naletio je na minu i za samo nekoliko minuta nestao u dubini. No, olupina koja leæi na 40 metara toliko je oËuvana da se moæe osjetiti ozraËje belle epoque, dotadaπnjeg razdoblja lijepog æivljenja, iako danas njome vladaju stanovnici


Brijuni veÊ gotovo 100

godina svojom zeleno-

plavom ljepotom privlaËe

svjetsku elitu

Rovinj je nautiËko srediπte Istre i privlaËno

odrediπte za sve æeljne ronilaËkih avantura

8 4


mora: salonom plivaju menule, u njemu stanu-ju ugori, mostom πeÊu gofovi...

Vladavina tiπine i dah starine

Prvi grijani bazen s morskom vodom iz 1912. svjedoËi o dobu kada su Brijuni postali mon-deno ljetovaliπte i ljeËiliπte svjetske elite. U novije doba Brijuni su bili ljetna rezidencija Josipa Broza Tita koji je ovdje punih 25 godi-na radio i ugoπÊivao najistaknutije dræavnike i mnoge druge znamenite ljude svijeta... Na Brijunima su otkriveni tragovi dinosaura, a poseban je i safari park Ëiji su stanovnici deve, zebre, ljame, antilope, indijske svete krave, ali i obiËni domaÊi magarci. Atraktivno je i podmorje - netaknuto ribarskim mreæama, sidrima i podvodnim puπkama.

NautiËarima je vaæna informacija da je plovidba unutar akvatorija Nacionalnog parka Brijuni zabranjena bez posebnog odobrenja Uprave nacionalnog parka. Smije se uploviti u luku Veli Brijun, nakon Ëega se treba prija-viti na recepciji hotela Karmen. No, iznimka je uvala sv. Mikule na Malom Brijunu. To je relativno nova nautiËka destinacija, mirna i pitoma, okruæena bujnim zelenilom i povije-snim spomenicima. Tu su stari Rimljani imali svoje vile i bavili se uzgojem maslina i vino-gradarstvom. Na obliænjem brdu Austrija je

potkraj 19. st. na mjestu drevne ilirske gradi-ne podignula impresivnu vojnu utvrdu pozna-tu pod imenom Brioni Minor. Tu je i kapelica sv. Barbare, zaπtitnice topnika. Na otoku su i dva mala slana jezera. Ovdje se iskopavao pr-voklasni kamen od kojega su graene palaËe u Trstu, Veneciji i Ravenni. Mali Brijun ima plaæu i viπe malih skrovitih uvala za kupanje i uæivanje u miru i tiπini te ljetni bar-restoran.

Neugasiv πarm prve dame

Opatija je kao nautiËko odrediπte zanimljiva zbog ACI marine u IËiÊima, marine uz hotel Admiral i luke. Ovdje nautiËari mogu vezati plovila ili ih spustiti u more. U Opatiji se moæe iznajmiti jahta i zapoËeti krstarenje Jadra-nom. Otud i novovjeki naziv ovog podruËja: vrata jadranskog nautiËkog raja. Jedinstven je i povijesni πarm te prve dame hrvatskog turizma. Sredinom 19. stoljeÊa poËele su se graditi poznate opatijske vile i parkovi, hote-li Imperial i Kvarner, a bogata austrougarska klijentela, zajedno s njemaËkom carskom obi-telji dolazila je u Opatiju. I poznatu ameriËku plesaËicu Isadoru Duncan ovdje je za nove pokrete ramena i ruku nadahnulo trepere-nje palmina liπÊa. Simbol Opatije, skulptura Djevojka s galebom, rad kipara Zvonka Cara, postavljena je na istu hrid na kojoj je godina-

ma stajala Madonna koju su otrgnuli morski valovi za olujnoga juga. Madonnu je postavi-la grofovska obitelj Kesselstadt da bdije nad duπom njihova sina Arthura, nestalog nedale-ko od tog rta u proljeÊe 1891. Sve znamenitosti valja obiÊi jedinstvenom 12 kilometara dugom πetnicom od Preluka do Lovrana, Ëiji je naziv Lungo mare postao sinonim za πetnju uz more. A na put kroz vrata jadranskog nautiËkog raja prema jugu, Opatija Êe nas i ovo ljeto ispratiti bogatim programom priredbi: tradicionalnim Liburnia jazz festivalom, Zvjezdanom noÊi operete u Villi Angiolini, Susretom klapa u Voloskom, priredbama uz Dan grada Opatije i Dan zaπtitnika Opatije sv. Jakova...

U sjeni stoljetnih borova i grandioznog

svjetionika

Put nas dalje vodi do jedinstvenog mjesta - uvale Pantera. To je mirno sidriπte u zelenom zagrljaju sjeverozapadnog luka Dugog otoka, koje podsjeÊa na lagune svjetskih juænih podneblja. Veæite brod za jednu od bova i okupajte se u Ëistom moru. Zatim brodskim gumenjakom otplovite do moliÊa u sjevero-zapadnom dijelu uvale, iskrcajte se i krenite kroz stogodiπnju aleju borova, koju su zasadili stari austrijski svjetioniËari. Nakon desetomi-nutne πetnje kroz polutamu debele hladovine

8 4

Vrata jadranskog nautiËkog raja

otvaraju se u Opatiji

N A U T I K A

8 5

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 N A U T I K AS T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

izaÊi Êete iz πume, a pred vama Êe bljesnuti puËina i grandiozna graevina. To je Veli rat, najviπi svjetionik na Jadranu. Visok je 42 me-tra, njegovo se svjetlo vidi s 18 milja, a na sje-vernim vratima Dalmacije straæari veÊ punih 160 godina. U njegove æuÊkaste debele zidove graditelji su umutili 100.000 æutanjaka, kako bi bolje odolijevao vremenu, vjetru i moru. U dvoriπtu svjetionika zavjetna je kapelica sv. Nikole, zaπtitnika pomoraca, u kojoj je saËu-van Rimski misal iz 1869. godine. Ovdje su se generacije svjetionËara molile, vjenËava-le, krstile djecu. I danas se katkad odræavaju romantiËna vjenËanja. Ako vam zatreba al-ternativa, ili ste odluËili produæiti boravak u ovoj divoti, svakako posjetite obliænju plaæu Saharun (ne po jugu), dugu oko 800 metara, sa sitnim bijelim pijeskom πto moru daje tir-kiznu boju.

Ljekovito jezero i divlji klifovi

Zaljev TelaπÊica smjeπten je na samom jugu Dugog otoka, gdje ga od Kornata dijele prola-zi Mala i Vela Proversa. To je jedna od najsi-gurnijih, najljepπih i najveÊih prirodnih luka na Jadranu. Vezovi su u uvali Mir, restoran takoer, ali ljeti su ovdje mnogobrojni turi-

stiËki brodovi pa mir treba potraæiti na sidru. TelaπÊica je park prirode, valja platiti ulaznicu u koju je uraËunat i vez. Sada moæete uæivati u πetnji prirodom i diviti se skladu i raznovr-snosti 400 biljnih vrsta od kojih su neke vrlo rijetke, a neke i endemske. Kada vam je dosta kopna, moæete i zaroniti. I tu Êete naÊi bogat-stvo biljnog i æivotinjskog svijeta, pa i sve rjei crveni koralj i mesojednu spuævu. Svakako posjetite slano jezero Mir. Mulj je ljekovit, cijene ga i zdravi ljudi, i oni s kostoboljom. I neka vam ne smeta πto u jezeru æivi endemska jegulja zvana kajman. Sasvim je bezopasna. Kratkom se i laganom πetnjom zatim popnite na krunu 200 metara visokih klifova, koji se ovdje strmoglavljuju u morske dubine do 90 metara. S jedne je strane smirujuÊi pogled na puËinu, a s druge su divlje klisure u kojima se gnijezdi sivi sokol.

Kornatska simfonija

Ljepote Kornata inspirativno su opisane na tisuÊe naËina. Knjiæevnik George Bernard Shaw, nakon posjeta ovom zemaljskom raju, nadahnuto je napisao: „Posljednjeg dana stva-ranja Bog je poæelio okruniti svoje djelo i stvo-rio je Kornate od suza, zvijezda i daha“. Bijele

okomite litice zvane kornatske krune, ilirske gradine i gomile, utvrda Turet... Nakon toga do najzapadnije civilizacijske i nautiËke oaze - marine Piπkera, smjeπtene na otoËiÊu Vela Panitula. Mnogo veÊi otok Piπkera nalazi se nasuprot. Piπkera je od davnina otok ribara; tu su joπ prije 500 godina podignuta skladiπta ribe. Nasuprot marine na Piπkeri nalazi se i kapelica Gospe od Anela (1560.), danas jedi-no iskljuËivo ribarsko svetiπte u Hrvatskoj. Ni Vela Panitula nije bez spomenika. Nedaleko od marine kamena je utvrda s dvjema kulama. To su ostaci kaπtela koji su podignuli MleËani da bi oporezivali ribare, pa su oni svakoga ju-tra ovamo morali donositi ulov na procjenu.

Kornati su raj za sva osjetila: u uvalama kornatskog otoËja 20-ak je æivopisnih restora-na i konoba s domaÊim specijalitetima: ribom, hlapovima i jastozima, lignjama, sipama i ho-botnicom, πkoljkama i kornatskom janjetinom. To su jela pripremljena na starinski naËin, na domaÊem ognjiπtu, pod pekom, na gradelama, uz zaËine koji ovdje rastu nadohvat ruke. Uz domaÊe vino i travaricu, takoer spravljenu prema starim receptima. Nisu to mjesta gdje Êe oko vas titrati uglaeni konobari s leptir-maπnom. Nisu to restorani s Ëetiri zvjezdice.

Zaljev TelaπÊica jedna je od

najsigurnijih, najljepπih i najveÊih

prirodnih luka na Jadranu

Na Dugom otoku nalazi se Veli rat, najviπi svjetionik na Jadranu

8 6


Ovo je viπe od toga, jer jela se sluæe pod ne-bom posutim zvijezdama, s pogledom na more i zalazak sunca, uz mirise mora, kamena i mediteranskog bilja - kadulje, mirte, lavande, majËine duπice, origana, smilja...

Turbo zabava i mir Paklenjaka

Hvar je neizostavno odrediπte svih elit-nih ljetnih jadranskih moreplovaca æeljnih druæenja i zabave. NoÊni æivot Hvara postao je poznat ponajviπe zahvaljujuÊi klubu Carpe Diem. Britanski Timesonline taj je klub pro-glasio srediπtem europske zabave, uvrstivπi ga meu deset najboljih europskih mjesta za zabavu. Oni koji pak æele nepomuÊeni mir, odlaze u kultnu Palmiæanu, na Paklenjaci-ma. Paklinski otoci najljepπi su dio hvarske rivijere. OtoËiÊi su niski i πumoviti, more je azurno. Prepuni su skrovitih æala, kamenih


terasa i pustih uvala. NajveÊi je otok Sv. Kle-ment i na njemu je Palmiæana, najomiljenije izletiπte i svratiπte nautiËara. To je skrovita uvala okruæena gustom borovom πumom, mi-risnim vrijeskom, ruæmarinom i raznovrsnim egzotiËnim biljem. Ovdje u marini brod je si-guran od svih vjetrova i oluja. Iznad marine na πumovitom prijevoju poznati je restoran - izloæba umjetnina kod Dagmar. To je posjed obitelji Meneghello, za koju je vezana uglav-

nom poznata ljubavna priËa hvarskog ronioca i novinarke-umjetnice koja je ovamo doπla pri-je 50-ak godina - i ostala. Marina Palmiæana obiËno je prepuna pa svoj brod moæete usidriti i s druge strane, u dubokoj pjeπËanoj uvali VinogradiπÊe, ali ne po juænim vjetrovima. Popularno je odrediπte na Paklenjacima i Vlaka. Tu moæete uæivati u ronjenju. Kod rta Stambedar zaronite u carstvo gorgonija. Brod smjestite u uvalu ispred ostataka ladanjskog

Hvar je nezaobilazno ljetno odrediπte

Poznata kornatska marina Piπkera

N A U T I K A

8 7

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 N A U T I K A

crkva, pjaceta, Kaπtil. Od novovjekih zname-nitosti tu su brojni teniski tereni, ovdje se igra odbojka na pijesku i uËi roniti. Ako æelite do-bro veËerati, najbolji riblji restoran je Ribarska kuÊica, smjeπten na plaæi istoËno od mjesta. I svakako probajte vino Bolski plavac. Nakon svega, ostavite vremena i snage da se popnete na Vidovu goru, najviπi otoËni vrh na Jadranu (778 m). Povijest tog mjesta otkrijte sami, a u restoranu potraæite teletinu pod pekom.

Marko Polo, moreπka i vino

Grad Marka Pola i drevne narodne igre moreπke jedna je od nautiËkih meka Jadrana. Posebno otkako je ovdje sagraena suvreme-na marina. Dakle, najbolje je brod smjestiti na ovo sigurno mjesto i krenuti u grad KorËulu, opasan zidinama i kulama, i uæivati u slikovi-tim trgovima i srednjovjekovnom ambijentu. Vrijedi istraæiti povijest sve od kamenog stu-pa u spomen na trojanskog junaka Antenora, prema predaji osnivaËa grada, preko prvog poploËenog trga (1569.), proÊi kroz Morska vrata, posjetiti kapele Gospe od Snijega i Gos-pe Lurdske, crkvicu sv. Katarine i, naravno, kuÊu Marka Pola. Valja nam pogledati i 400 godina staru igru moreπku, borbu dobra i zla, koja se u KorËuli izvodi 50-ak puta godiπnje.

posjeda nekog rimskog patricija. Uæivajte kao πto je i on uæivao u to doba. U uvali je sve isto kao prije dvije tisuÊe godina.

Bol i Zlatni rat

Zlatni rat je gotovo pola kilometra dug πljun-Ëani rt koji oplakuje Ëisto, prozirno more, s velikom plaæom koja mijenja oblik i poloæaj, ovisno o vjetru i morskim strujama. Ovdje je Hvarski kanal najuæi, pa je to mjesto vjetrovito

i izvrsno za jedrenje na dasci. Ovdje se moæe sidriti s jedne ili druge strane „pokretnog“ rta, ovisno o vjetru. Dakle, na programu je ku-panje i surfanje. Ako ste, pak, æeljni kulture, druæenja i noÊnog æivota, tu je Bol, najstarije obalno naselje na BraËu, s dominikanskim samostanom i bogatom arheoloπkom zbirkom, urbanom jezgrom uz luku, gdje se niæu baro-kni ljetnikovac, loæa s crkvicom, renesansno-barokna palaËa s galerijom umjetnina, æupna

Zlatni rat oplakuje Ëisto,

prozirno more

Knjiæevnik George

Bernard Shaw nazvao je

Kornate zemaljskim rajem

8 8


Okrjepu je najbolje potraæiti u jednom od mnogih restorana, a desert u slastiËarnici Cukarin, gdje se nude izvrsni tradicionalni korËulanski kolaËi.

Isplati se otiÊi i do 5 km udaljene Lumbar-de, gradiÊa bogate arhitekture, i okupati se na velikoj pjeπËanoj plaæi u uvali Præina, pro-bati hobotnicu na buzaru i svakako to zaliti domaÊim grkom, a moæe i poπipom iz »are ili maraπtinom. Lumbarda ima i lijepu marinu.

Tajne mljetskih πuma i jezera

Mljet je najπumovitiji jadranski otok i nacio-nalni park. Sidrenje je dopuπteno samo u uva-lama pred mjestima Pomena i PolaËe. U uvali Pomena su hotel Odisej i vezovi za jahte, a u blizini i znamenito Veliko i Malo jezero. Ta dva danas morska jezera bila su od svog nastanka prije 10.000 godina do poËetka krπÊanske ere - slatkovodna. Oba svojim neistraæenim tajnama joπ privlaËe prirodoslovce iz cijeloga svijeta.

Na otoËiÊu Sveta Marija usred Velikog je-zera nalazi se stari benediktinski samostan s crkvom, zaπtitni znak Mljeta. Oko jezera je biciklistiËka i pjeπaËka staza duga 12 kilo-metara. Bicikli se mogu iznajmiti u Pomeni. Priroda Mljeta obiluje stoljetnim πumama, poluπpiljama, πpiljama i jamama te mljetskim “blatinama”, boÊatim jezerima koja povreme-

no presuπuju. U nekima od njih stoljeÊima su se lovile jegulje i ptice moËvarice. U jednoj je od tih πpilja zapeo i Odisej. Tu ga je na povrat-ku iz Troje zaËarala nimfa Kalipso...

Na Mljetu nemojte zaobiÊi ni uvalu Saplu-nara. Tu su poznata pjeπËana plaæa Blace i ne-koliko dobrih restorana. Vjeruje se da je tomu mjestu ime dao sveti Pavao 61. godine, kada se nakon brodoloma ovdje iskrcao...

Carstvo riba, hlapa i koralja

Lastovo je puËinski otok, izoliran, divlji, pose-ban, πumovit poput Mljeta, ali nema ograniËe-nja nacionalnog parka. More je bogato ribom, jastozima, koraljima. Smjestimo se u Zaklopa-tici, zaklonjenoj mirnoj uvali na sjeveru oto-ka. Za to valja koristiti istoËni πiri ulaz koji je dubok 8 metara. Sidri se na sredini uvale, na dubini od 4 do 14 m. Po jakoj buri valja uzeti krmeni vez na otoËiÊ Zaklopatica, a po vrlo jakoj otiÊi u obliænji Mali Lago, u zaklon rta PrehodiπÊe. Ispred restorana i konoba Triton i Augusta Insula jesu gatovi, ali dubine su 1,5 do 2 m. No, upravo ovdje treba potraæiti moguÊnost ribolova, ronjenja, obilaska ovog iznimnog otoka biciklom ili skuterom. U restoranima se pripremaju tradicionalna ri-barska jela, riba je domaÊa, svjeæa, ukusan je riæoto od sipe i kulinarska inovacija - siro-va riba u soku od limuna. Mjesto Lastovo u


unutraπnjosti udaljeno je cestom 2 km, u Ubli-ma je diskoteka. Valja obratiti pozornost na osebujnu arhitekturu, posebno na æivopisni izgled dimnjaka - ne postoje dva jednaka. Ishodiπte moæe biti i Skrivena Luka, najveÊa uvala juæne obale, stvorena za kupanje, πetnju i trËanje. Na visokoj je litici atraktivan svjeti-

Mljet je najπumovitiji

jadranski otok

Dubrovnik je najdestinacija

koja se nikako ne smije

zaobiÊi

N A U T I K A

8 9

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

se ovdje spuπtaju u more do dubine od 50 m, izvukli su koralj teæak 45 kilograma.

Dubrovnik i Elafiti

Dubrovnik je kultno mjesto svih nautiËara svijeta, bilo da dolaze megajahtama ili skro-mnim desetmetarskim jedrilicama, pa se


pri izboru najdestinacija nikako ne smije zaobiÊi. Najbolje je ostaviti brod u sigurnosti ACI marine u Komolcu, unajmiti brzi sigurni gumenjak ili dnevni cruiser i krenuti u obi-lazak najodrediπta u dubrovaËkom akvatoriju. Osim Dubrovnika, vrijedno je posjetiti Elafite, dubrovaËki arhipelag koji Ëine otoci Lokrum, KoloËep, ©ipan, Lopud... Na najbliæem Lokru-mu nalaze se egzotiËni botaniËki vrt i dubo-ko slano jezero zvano Mrtvo more... ©ipan je najveÊi otok Elafita. Prepun je povijesnih spo-menika, na njemu su 33 kapelice. Na zapadu je ©ipanska Luka, sigurno sidriπte, otvorena jedino na lebiÊ (jugozapadnjak). Ovdje treba doÊi na objed. Treba probati kozice a la Marko, janjeÊi Ëop, file na seljaËki i piti πipanski pla-vac. KoloËep (Kalamota) poznat je po koralja-rima. Moæete sudjelovati u Ëarobnom noÊnom ronjenju u Ëetiri povezane podmorske plitke πpilje visokih stropova i pjeπËano-πljunËana dna na samo 12-ak metara dubine. Na Lopu-du je jedna od najpoznatijih pjeπËanih plaæa ©unj. Ako ste ovdje u vrijeme DubrovaËkih ljetnih igara (od 10. srpnja do 25. kolovoza), razumije se da Êete biti na nekoj od predstava u atriju Kneæeva dvora ili palaËe Sponza, na GunduliÊevoj poljani ili na tvravama Revelin i Lovrijenac... U Dubrovniku nemojte oËekiva-ti noÊni æivot, jer cijeli Grad noÊu - spava.

onik Struga. PriËa kaæe da su ovdje poËetkom proπlog stoljeÊa ribari uhvatili hlapa kapitalca teπkog 18 kilograma i odmah ga poslali u BeË caru Franji Josipu na dar. U BeË je hlap stigao æiv, a car im je odmah uzvratio sandukom pu-nim πeÊera i kave. I joπ jedan rekord: ovdaπnji koraljari pod kamenim liticama Struge, koje

KorËula je jedna od nautiËkih meka Jadrana

9 0

E U R O L I N E S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 S T R AS T RS T RS T R S TS TSS T L I P AP AA N JN JNN J 2 0 12 0 1 01 02 0 1 01 01111111

Skromno, Ëesto samozatajno, Ëak i nekoliko stotina metara dislocirani od bljeπtavog salo-na u Kovinskoj ulici, predano rade ljudi izni-mno vaæni za rad cijelog EUROlinea. To su dje-latnici Centra rabljenih vozila, odjela koji ne samo da je posebna profitna jedinica unutar kompanije ekskluzivno zaduæena za promet rabljenih vozila - veÊ i iznimno vaæna poluga prodaje novih vozila. Svega ih je devetero: u prodaji su Dejan MaksiÊ, Drago ©imunaci, Marin JurËeviÊ i Igor JordaniÊ, procjenitelj je Tomislav Kaπtelac, u dispoziciji rade Gordana Jakuπ JovanoviÊ i Melita StubliÊ, a vrijednu podrπku svima njima pruæa Marko LeæaiÊ, a veÊ godinu dana ovu malu grupu predvodi Draæen JuriπiÊ, svojevrsna legenda tvrtke, osoba koja Êe uskoro napuniti cijelo radno desetljeÊe u EUROlineu. Bogato je iskustvo ovaj roeni ZagrepËanin skupljao u prodaji novih vozila te stoga ne Ëudi da mu je organi-zacija suradnje izmeu odjela prodaje novih i rabljenih vozila bila prioritet: „U interesu

Najbolje za svakog kupca

EUROlineov Centar

rabljenih vozila

samozatajan je, ali

vrlo vaæan segment

cijele kompanije

kupaca mi moramo raditi zajedno, i to vrlo koordinirano, jer iza svakog novog kupca stoji njegov rabljeni automobil koji valja prodati. Nama je duænost, zajedno s prodajom novih vozila, napraviti kupcu najbolji moguÊi paket te ga rasteretiti svih problema i poπtedjeti gu-bitka vremena“, kaæe JuriπiÊ. Osobni pristup kupcu u kojem prodavatelj zajedno s njim ide na procjenu vrijednosti rabljenog vozila, za-tim u potpunosti individualizirane ponude i najveÊa moguÊa fleksibilnost jednostavno se podrazumijevaju. Odmjeriti poπtenu cijenu za rabljeno vozilo jedan je od glavnih prioriteta JuriπiÊa i njego-vih kolega. Stoga, ali i zato πto u otkup Ëesto dolaze i automobili izvan Daimlerove grupe, stalno prate træiπte i kretanje cijena rabljenih vozila te se sluæe najmodernijim programima koji elektroniËki procjenjuju vrijednost au-tomobila. „Idealna je situacija, kojoj teæimo i koju sve ËeπÊe postiæemo, kada su nakon sklopljenog posla iznimno zadovoljne obje strane: kupac koji je dobio realnu vrijednost za svoj rabljeni automobil, ali i mi koji imamo moguÊnost taj isti automobil po poπtenoj cijeni prodati nekomu drugomu.“

Foto: Gec

Slijeva nadesno: Drago ©imunaci, Igor JordaniÊ, Tomislav Kaπtelac, Marko LeæaiÊ, Draæen JuriπiÊ, Dejan

MaksiÊ, Marin JurËeviÊ, Melita StubliÊ, Mira Pomper i Gordana Jakuπ JovanoviÊ

E U R O L I N E

9 1

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 E U R OE U R OE U RE U RE U R OE U RE U R OE U R OE U R OE U R OU R OU RE U RU RU R OE U RE U RU R OE U RR OR ORR OE U RRRR OR OE U R OE U RU R OU RE U RE U RE U RU R OR ORRRRRE U R OEE U R OU RU RU RU R OR ORRRRRU R OE U RU RE U RR OU RRRRU RE U RE U RE UU RU RR OR ORRE U RE U RU R OU RR ORRRRR OU RR ORRRRRRRRE U R ORRRRU R OOU R OE U RRR OE U RR OU RRREE U RR OR ORE RR ORU R L IL II NN EEEEEEL I EEII EEL I EEES TS TS T RR ARR ARRRRR AR AR AAAAR AAAAS T RR AAAAAAR AAAR AAR AAAAAR AR A SSSSSSS TTTSSSSSSSSSSSSSSS TS L I P AL I P AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAL I AL AAA N JNNNNNN JJJJJNNN JJJNN JJN JJJJJN JJJJJJJJJN JJN JJJJN JJJJJJJN JJJ 2 0 1 02 00 11 0

9 2

E U R O L I N E S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 E U R OE U R OR OE UE U L I NL I NN EEN S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Draæen JuriπiÊ, voditelj Centra rabljenih vozila

E U R O L I N E

9 3

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Naravno, tu je i osnovna djelatnost samog odjela, a to je trgovina rabljenim vozilima koja je - posebice sada, u doba krize - zanimljivija nego ikada. „InaËe, postoji odreeni tip kupaca koji uvijek kupuju neπto starija vozila, pa Ëak i vrlo velike vrijednosti, i to treba cijeniti. Mi se prema njima odnosimo s istim poπtovanjem kao i prema kupcima novih vozila. Takoer, u posljednje vrijeme vrlo su popularna demo vozila, kao i ona sluæbena, koja nude gotovo sve πto nude novi automobili, ali za manje nov-ca“, tvrdi JuriπiÊ, istiËuÊi da se u godinu dana u Centru rabljenih vozila proda oko 500 au-tomobila, a joπ stotinjak „ode“ prema modelu „staro za novo“ ili „staro za staro“.

U nekim segmentima ovog posla nema kompromisa, a to je prije svega pitanje podri-jetla vozila.

„Svi automobili koji dou u Centar vrlo su pomno provjereni, kontrolira se i ispravnost kilometraæe te sva vozila prolaze struËnu pro-cjenu iskusnih procjenitelja. Na svaki znak nepravilnosti odgovor je: Hvala, ne!“, kaæe JuriπiÊ. Takoer, svi automobili prije ulaska u ponudu prolaze stroge kontrole u EUROline-ovom ovlaπtenom servisu, popravljaju se ori-ginalnim rezervnim dijelovima uz sluæbenu proceduru, πto Centru omoguÊava da za svaki automobil (ili lako gospodarsko vozilo, odno-sno kamion) ponudi polugodiπnje jamstvo.

Osim toga, Centar pruæa joπ jednu zani-mljivu uslugu: usluænu prodaju. Ako neki kli-jent nije zadovoljan procjenom i tvrdi da na „slobodnom træiπtu“ moæe postiÊi bolju cijenu, djelatnici Centra njegov Êe automobil izloæiti te prodavati po cijeni koju odredi klijent, upravo kao da je rijeË o automobilu iz njihove ponude.

KonaËno, novi vaæan medij Centra rablje-nih vozila njegova je internetska stranica na adresi www.euroline.hr/crv gdje se nude de-seci rabljenih, salonskih i demo vozila.

„Naπa stranica ima u prosjeku 500-tinjak pretraæivanja svakog dana te je postala vrlo vaæno mjesto prezentacije vozila, svojevrsni salon otvoren 24 sata dnevno“, kaæe JuriπiÊ, zakljuËujuÊi kako je najbolji znak da dobro rade svoj posao velik broj kupaca koji se vraÊaju u EUROlineov Centar rabljenih vo-zila znajuÊi da su doπli na najbolje moguÊe mjesto.

U nekim segmentima ovog posla nema kompromisa, a to je prije svega pitanje podrijetla vozila

Tomislav Kaπtelac, dugogodiπnji

djelatnik EUROlinea

9 4

V I J E S T I S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0 T R AR AR AR AR AR AAAR AAT R AS T R AS T R AS TTTTTTT R ATTTT R AR AAT R AT R AR AR AT AAATTTT R ATT R AS T R ATTTTT AT ATTT AT ATT ATT SSSS TS TS TSS TTTTTTTTTTTTTTSS TTS TTTS TS TTTTTTT LL ILL IIL I PI P AL IL IL IL II PPP AAAL I P ALL II PL I PIIL IL I PL I P AL I P ALL IL IL I ALLL ILLL IL ILLL IL I P ALLL ILLLL IL ALLLL NNNN JN JJJN JJJJNN JJJNNN J 2 0 1 02 0 1 0222 02 00000 11111111111111111 00000002 0 1 000000 111111111111 0001111111 001111 000011 002 11111 00000 1 000 000 11 01 01 002 1 022 1 00011 001

Na putu od Zagreba prema Sa-

moboru prvo πto Êe vam privuÊi

pozornost jest ostakljeno zdanje

koje svojim modernim izgledom

ni najmanje ne podsjeÊa na tiska-

ru. Ulaskom u prostor zgrade naj-

prije pomislite da ste doπli u gale-

riju. U predvorju Êe vas doËekati

impozantna skulptura od alumi-

nija Aleksandra Srneca. Kako

se penjete prema gornjoj etaæi,

Vatroslav Kuliπ ekspresijom boja

usporava vaπ hod, pa je moguÊe

da i zakasnite na dogovoreni sa-

stanak. Slijedi niz reprezentativ-

nih umjetniËkih djela - na jedno-

me mjestu i u isto vrijeme moæete

uæivati u razliËitim osobnostima

i likovnim stilovima: StanËiÊ,

Vaniπta, Reiser, Prica, MurtiÊ,

Picelj, SeneËiÊ, Knifer... Svakako

je sigurno da vaπ prvi posjet ovoj

tiskari u Svetoj Nedelji neÊe biti

i posljednji. Koncentracija umjet-

niËke ljepote u nizu akvarela,

ulja na platnu, kompjutorskih

grafika, kombinirane tehnike i

O Printera grupiIako je pod sadaπnjim imenom poËela s radom 2009. godine,

Printera grupa ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u gra-

fiËkoj proizvodnji, koje je naslijedila od triju tvrtki od kojih je

nastala: Kratis d.o.o., Gipa d.o.o. i Bauer grupa d.o.o. S takvim

spojem iskustva i znanja uistinu se moæe reÊi da Printera vri-

jedi - trostruko! Iza Printere stoji golemo iskustvo u realizaciji

najzahtjevnijih zadataka klijenata. Stoga ni ne Ëudi da im se

klijenti uvijek vraÊaju s povjerenjem i jednakom sigurnoπÊu...

Spoj tiskarske industrije i umjetnosti

Printera grupa, tiskara koja veÊ dugi niz godina u tiskarskim

poslovima prati EUROline, u svojim je prostorima

otvorila treÊi postav izloæbe ZBIRKA KRAJA»IΔ

skulptura u metalu zasigurno

nikoga ne ostavlja ravnoduπnim.

Isto tako, Printera grupa lider je

u tiskarskoj industriji na ovome

podruËju pa se sve bogatstvo koje

umjetnost nudi u tehnici, bojama

i materijalima moæe ostvariti i

u tiskarskoj djelatnosti. Knjige,

monografije, kalendari, katalozi,

posjetnice... Treba samo poæeljeti!

I deseci afirmiranih umjetnika

Printeri nisu samo povjerili svo-

ja iznimna djela, nego i tiskanje

monografija i kataloga o njima.

A tko se bolje razumije u boje

od njih samih: Vaniπta, VejzoviÊ,

©ebalj, Prica... S najmodernijom

opremom, tiskarskom tehnolo-

gijom novog doba i prestiænim

ISO certifikatima koji jamËe

kvalitetu i visoke standarde po-

slovanja, Printerin tim s viπe od

120 djelatnika profesionalno Êe

odraditi svaki posao. I njihova

web-stranica www.printera.hr

svojevrstan je hommage tiskar-

skoj djelatnosti.

V I J E S T I

9 5

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Renault-Nissan i Daimler AG objavili πiroku strateπku suradnjuGrupacija Renault-Nissan i Dai-mler AG objavili su zajedniËku strateπku suradnju koja Êe im omoguÊiti korist u zajedniËkim projektima te razmjenu najboljih iskustava u proizvodnji. Objav-ljena je i razmjena dionica kojom Êe Renault-Nissan ostvariti 3,1 posto udjela u Daimleru, a Dai-mler 3,1 posto udjela u Renaultu te 3,1 posto udjela u Nissanu. Dio je sporazuma i suradnja ovih dvi-ju korporacija u proizvodnji na buduÊim projektima za osobna i laka gospodarska vozila, primje-rice za novi smart fortwo i Re-naultov Twingo nove generacije,

ukljuËujuÊi i elektriËne verzije tih vozila. Daimler, Renault i Ni-ssan takoer Êe suraivati u ra-zvoju buduÊih dizelskih i benzin-skih motora koji Êe se koristiti u novom smartu i Twingu te Êe biti prilagoeni Mercedes-Benzovim zahtjevima za novu generaciju premium kompaktnih automo-bila. Daimler Êe takoer dati na raspolaganje svoje benzinske i di-zelske motore za Nissanovu luk-suznu marku Infiniti, a Merce-des-Benzovi transporteri proπirit Êe portfelj te Êe Mercedes-Benzov Vito koristiti dizelske motore i mjenjaËe iz game vozila grupaci-

je Renault-Nissan. Ovu strateπku suradnju vodit Êe Renault-Nissa-nov i Daimlerov odbor za surad-nju pod nazivom Cooperation

Committee, kojim Êe zajedniËki upravljati partneri Dieter Zets-che i Carlos Ghosn s izvrπnim menadæerima obiju tvrtki.

Na ovogodiπnjem izboru „Naπ

auto“ (Unser Auto) Ëitatelji viπe

od 120 regionalnih tjednih novi-

na u NjemaËkoj, meu kojima i

oni vodeÊih automagazina kao πto

su auto, motor & sport, Auto Bild,

Auto Zeitung, ADACmotorwelt te

Nagrada

‘Naπ auto’

za E-klasu

web portala autoscout24, izabra-

li su Mercedes-Benzovu E-klasu

kao najpopularnije njemaËko vo-

zilo. U kategoriji „najpopularnije

vozilo njemaËke proizvodnje“ za

2010. konkurirala su mnogobroj-

na vozila premijerno predstavlje-

na proπle godine - od kompaktnih

malih automobila, zatim vozila

srednje klase, do sportskih au-

tomobila i luksuznih premium

limuzina. Mercedes-Benzova E-

klasa osvojila je prvo mjesto kao

najpopularnije vozilo njemaËke

proizvodnje, a time i joπ jednu u

nizu mnogobrojnih nagrada.

9 6

V I J E S T I S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Ledene temperature do Ëak mi-nus 30 stupnjeva tijekom dana i noÊi, testovi trakcije na ledenoj povrπini, na ugaæenom snijegu i na javnoj cesti - to su bili uvjeti s kojima se suoËio prototip Merce-

ElektriËni Vito na minus 30

des-Benzovog Vita s elektriËnim pogonom kad je uspjeπno svladao najteæe testove u blizini polarnoga kruga. Vito je prvi serijski tran-sporter s elektriËnim pogonom uopÊe. Motor pokreÊe snaæna li-

tij-ionska baterija. Sa snagom od 400 volta, 16 ampera te 32 kWh raspoloæivog kapaciteta, Vito moæe prijeÊi 130 kilometara, no ovisno o stilu voænje ta udaljenost moæe biti i znatno veÊa. ElektriËni

motor razvija snagu od 90 kW. Br-zina mu je elektronski ograniËe-na na 80 km/h, idealno za prije-voz u urbanim sredinama, a i po kapacitetu utovara jednak je kao i klasiËan Vito.

Natjecanje „CEP Van of the Year

2010“ po deseti put odræalo se na

autoshowu Auto Mobil Interna-

tional (AMI) u Leipzigu, koje je

organizirala izdavaËka kuÊa Euro

Transport Media (ETM Verlag) iz

Stuttgarta. Æiri od 30 struËnjaka

iz takozvane CEP branπe (Couri-

er, Express and Parcel Services)

Mercedes-Benzovi transporteri trostruko uvjerljivi

ocijenio je 18 vozila i izabrao po-

bjednike u pet kategorija. Mer-

cedes-Benzov Sprinter Ëetvrtu

godinu zaredom potvrdio je svoju

nadmoÊ i osvojio prvo mjesto u ka-

tegoriji „Transporteri do 3,5 tona“.

Mercedes-Benzov Vito takoer je

uvjerio æiri te je peti put zaredom

osvojio prvo mjesto u kategoriji

„Transporteri do 3 tone“. Osim

toga, NGT (Natural Gas Techno-

logy) verzija Sprintera pobijedila

je u kategoriji „Alternative Drive

Systems“ - ovo je prva godina da

je izdavaË ETM dodijelio tu nagra-

du, πto ujedno naglaπava sve veÊu

vaænost ekoloπkoga segmenta u

autoindustriji.

V I J E S T I

9 7

S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

U svome centru na zagrebaËkome Jankomiru EUROline je organizi-rao dogaanje pod nazivom Tra-vego Safety Coach Tour. U sklopu prezentacije novog autobusa Tra-

vega Safety Coach, kupci su imali ekskluzivnu priliku testirati au-tobus i osobno se uvjeriti u sve njegove posebnosti. Usto, Merce-desov struËnjak za Travego svim

je zainteresiranima bio na raspo-laganju za vrijeme cijelog Toura - Travego Safety Coach mogao se, naime, testirati jednako na auto-cesti kao i na lokalnoj cesti. InaËe,

Travego je na meunarodnom saj-mu autobusa u Kortrijku u Belgiji proglaπen autobusom godine - do-bio je nagradu „Coach of the year 2010“.

Travego Safety Coach Tour

V I J EV I J EV I J EV I J E S T IS T IS T

Mercedes-Benz osvojio Auto

Bild Design Award 2010.

Po peti put najveÊi njemaËki

automobilski Ëasopis Auto Bild

zamolio je Ëitatelje da glasuju za

najatraktivnije automobile. Imali

su izbor od 103 nova vozila u pet

kategorija.

Oko 100.000 Ëitatelja magazina

Auto Bild odabralo je Mercedes-

Benzov SLS AMG za najatraktiv-

niji automobil u NjemaËkoj. Ovaj

supersportski automobil dobio je

viπe glasova od svih novih mo-

dela. Drugo mjesto u ukupnom

poretku zauzeo je novi Merce-

des-Benzov kabriolet E-klase.

Usto, Mercedes-Benz F 800 Style

pobijedio je u kategoriji „studije i

konceptni automobili“.

9 8

K O L U M N A S T R A S T L I P A N J 2 0 1 0

Uvijek, sinko, postoji prvi put, govorila je Jela, dobra prijateljica moje

bake. Pamtim joj lice, i bore na rukama, i kriæiÊe istetovirane iznad

lijeve πake. Oni koji me, joπ i sada, pitaju za mjesto moga roenja, ne

znaju da baπ u toj reËenici, koju okonËavaju nepotrebno velikim upit-

nikom, nakratko izgube svoj glas pa im ga ja, neovisno o svojoj volji,

viπe ne prepoznajem. Netko se, u danu koji je bio sunËan i dok se joπ Ëi-

sto plavetnilo dovodilo u ljubavni odnos s nebom, pobrinuo da ljudska

znatiæelja, da bi se uopÊe mogla izdræati, do mene stigne bojom Jelina

glasa. I moji vjerni prijatelji, i blijedo poznati, i ozbiljni poslodavci, i

skloni Ëitatelji, i oni koje sam æeljela voljeti, ali mi to nisu - strahom

zarobljeni - dopustili, i pedantni predsjednici povjerenstava i kritiËari

motivirani osvetama, baπ svi su oni, u tih tridesetak sekundi zvuËali, a

i danas zvuËe, kao Jela. Jer, ona koja o rijeËima nije sluπala u πkolskim

klupama i kazaliπnim radionicama, nasluÊivala je da se u brojnim ri-

jeËima, πto dolaze iz usta uËenih i velikih, kriju opasnosti. Znala je

da svakoj teπkoj rijeËi treba pridruæiti najmanje dvije meke. A meke

su Jeli bile i neusporedivo draæe. Sjedila je na malenoj stolici ispred

praga i sastavljala Ëudesne pamuËne slovarice. »ovjek mora imati prag svoje kuÊe, da katkad stane na njega, a katkad ga prekoraËi. Nije isto, stati i prekoraËiti. Prag. Upamti. Treba znat kad se πto mora. Prag kuÊe

u kojoj je starjela postavio je njezin otac. Vlastitim rukama, joπ u onoj dræavi, prije druga Tite. Voljela je da drugi Ëuju njoj vaæne povijesne ko-

ordinate. Podcrtavala ih je. »inila je to i naËinom na koji je izgovarala

ime velikog voe, ali i smijeπnom grimasom koju su sugovornici mogli

uoËiti samo onda kada bi uspjeli uhvatiti trenutak u kojem se drugovo

ime prelijevalo u zavrπni vokal e i duæilo se, i trajalo, i Ëekalo da Jela na

slobodu pusti zadræani cigaretni dim od kojeg je, preplavljena uæitkom,

iz dana u dan sve viπe kaπljucala, dok su joj usnice modrile bojom sr-

panjskih oluja.

Svakog je proljeÊa osvjeæavala zidove bijelim vapnom. Iz onih

unutraπnjih izvlaËila je sivilo i miris duhana. Iz vanjskih otjerivala

zavist koju urokljivi pogledi upuÊuju prema sitnim utorima opeka i

æbuke pa u njima raaju nemir i nesreÊu koju Êe u posljednjim minu-

tama prije svanuÊa, u nekoj od dolazeÊih godina, udahnuti dijete koje

moæda joπ i nije roeno.

Jela se budila, bolovala i radovala, sve na istoj stolici, onoj dovoljno

blizu i dovoljno daleko puteljku kojim su prolazili mjeπtani. Dovoljno

blizu za otkrivanje lica i dovoljno daleko za sklanjanje pred dolazeÊim

koracima. Oni kojima se dala vidjeti, zastali bi uz njezinu bagremovu

ogradu. I prije nego πto su je poËeli rukom i oËima dozivati, ona bi

ustala i poravnavala dæep uπtirkane suknje, vjerojatno zbog toga da iz

njega πto lakπe i πto bræe izvadi pokoju meku rijeË, joπ neupotrijebljenu

i mirisnu. Znala je da Êe samo njome moÊi lijeËiti priznanje koje Êe

uskoro poËeti s Ma nikada mi se to dao sada nije dogodilo, eto prvi put.

I sada je zamiπljam kako mi prilazi sa smijeπkom. Jasno joj je da Êe

uskoro poËeti odgovarati na pitanja poput Mogu li se s nove haljinice, pripremljene za πetnju procesijom na blagdan sv. Ilije, zaprljane prvi put crnim dudovima, skinuti mrlje; Je li prva hostija stvarno slatka; Naraste li zaozbiljski rep nakon πto prvi put progutaπ malo crne kave i poliæeπ soc s dna… Sluπala je paæljivo. Nije mi dopuπtala da pogled skrenem u

stranu. Nudila je odgovore koji su bili lijepi, ali iz kojih nisam mogla

zakljuËiti hoÊu li biti kaænjena zbog uniπtene sveËane odorice, zbog

bombona koji planiram sakriti u ustima kako bih njime zasladila Ti-

jelo Kristovo, zbog popijenog napitka koji Êe me uvesti u pravo æensko

druπtvo. Ona je svojim rijeËima tkala nevidljivu zaπtitnu odjeÊu koja

bi poËinitelja pogreπke prve iz podruËja tog i tog Ëinila otpornijim pred

tuæiteljima i sucima kojima nisu trebali ni svjedoci, ni porota, a najma-

nje Jelina pamuËna slovarica.

Bila sam kilometrima daleko od njezina dvoriπta kada sam primila

vijest da se jedno jutro nije pojavila pred kuÊom. I bila sam u godinama

kad sam veÊ dobro znala kakav je okus priËesne hostije. Pitanja koja bi

se vezala uz prvi odlazak, prvi preljub, prvu osvetu, prvu ljubomoru,

prvi strah, prvu dijagnozu viπe nisam imala komu postavljati. Moje

priËe nisu zasluæivane da bi se na njih iπlo rijeËima ispisanim na la-

tinskom. A i ne vjerujem da postoje slova kojima bi se razjasnilo zaπto

sam, u noÊima nedavnih poplava, pozvala Jelu. U mom oslikanom snu

stajala je pred svojim pragom. Voda se penjala uz brdo. Priznala sam

joj da se ne sjeÊam kako su, u vrijeme moga πkolovanja, izgledali te-

stovi za provjeru znanja. Ne pamtim u kojem sam razredu pisala prvi.

Moja me kÊerka probudila. Prvoπkolka se zabrinula da joj je mama za-

spala i da Êe ona zbog toga zakasniti na pisanje kontrolnog listiÊa iz

prirode. Preπutjela sam joj da ni ja ne bih znala odgovoriti na pitanje o

razlici izmeu sela i grada.

Uz jutarnju kavu, dovoljno jaku da od nje naraste rep, uzaludno

sam pokuπavala dozvati lekcije iz svojih prvih udæbenika. Jasno sam

vidjela radosna lica svojih vrπnjaka, prljave, a tako gospodske sjedali-

ce u πkolskom autobusu, naranËaste lipine biljeænice. Nigdje nije bilo

testova, radnih biljeænica, udæbenika iz vjeronauka, likovnog i glazbe-

nog odgoja. Samo njeæno sjeÊanje na vrijeme u kojem su odliËni bili i

oni koji su ocijenjeni kao dobri, za razliku od danas kada su odliËni s

jednom vrlo dobrom ocjenom, u oËima svih, samo dobri. I kad se nitko

nije pitao Koje je boje plavo.

Nebo se brine o moru, napisala je toga dana moja prvoπkolka kao od-

govor na pitanje Zaπto je more plavo? Uz, po katalogu znanja, pogreπan

odgovor, stajala je uËiteljeva crvena kvaËica toËnosti. PodsjeÊala me na

Jelin uπtirkani dæep nakrcan mekim rijeËima koje su pred oËi izlazile

sloæene u ljepotu. Ljepota je slabila strahove. I nagovarala nebo na bri-

gu; prvi put, pa iznova prvi put, pa po koji put prvi put; tvrdoglavo i

dosadno. Sve dok ne Ëuju odabrani.

PamuËne slovarice

Julijana MatanoviÊ

10 GODINAS T R A S T I , S N A G E I P R E D A N O S T I K U P C U .

A D

aim

ler

Bra

nd

A-klasa. Sluæbeno vozilo za dobar provod!Classic, Classic PLUS i Sport Edition.ISP (5 godina besplatnog redovnog odræavanja) i povoljni uvjeti financiranja u suradnji s Mercedes-Benz Leasingom

A-klasa 160 Classic Edition

16.200 EUR + PDV*

* U kunskoj protuvrijednosti 117.100 kn + PDV. Ponuda se odnosi na

ograniËenu koliËinu vozila

strast br. 26

Documents