strategija usk 2015 nacrt
DESCRIPTION
StrategijaTRANSCRIPT
-
0
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Unsko-sanski kanton
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
STRATEGIJA
za ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju u obrazovanje sa
sedmogodinjim Planom implementacije u Unsko-sanskom kantonu
Strategija je razvijena u partnerstvu meunarodne organizacije Save the Children
International i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog
kantona.
-
1
SADRAJ
POPIS SKRAENICA 3
1 PREDGOVOR 4
2 METODOLOGIJA 5
2.1 ANALIZA DOKUMENTACIJE 5
2.2 MAPIRANJE KLJUNIH USTANOVA/ INSTITUCIJA/ NEVLADINIH ORGANIZACIJA 7
2.3 FOKUS-GRUPNI INTERVJU 9
2.4 POLUSTRUKTURIRANI INTERVJU 10
2.5 ANALIZA LOKALNIH PRORAUNA 11
2.6 RADNI SASTANCI SA KLJUNIM STRUNJACIMA 12
2.7 TEMATSKI OKRUGLI STOLOVI 12
3 UVOD 13
3.1 KONCEPT INKLUZIJE 15 3.1.1 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA MEDICINSKOM MODELU 16 3.1.2 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA SOCIJALNOM MODELU 17 3.1.3 INKLUZIJA UTEMELJENA NA MODELU LJUDSKIH PRAVA 18
4 ZAKONSKI OKVIR NA KOJEM SE TEMELJI STRATEGIJA 20
4.1. Ustav 20
4.2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH 20
4.3. Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini i Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju Unsko-sanskog kantona 21
4.4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini i Zakon o
osnovnom i opem srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona 21
4.5. Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona 22
4.6. Meunarodne konvencije 22
4.7. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima 22
4.8. Konvencija o pravima djeteta 23
4.9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Opcionalni protokol 23
-
2
4.10. Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. 25
5 MJERE I PODRUJA DJELOVANJA 27
5.1 RAZVOJ CJELOVITOG SISTEMA PODRKE DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU U ODGOJU I OBRAZOVANJU 27
5.2 PODIZANJE KVALITETE RADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG OSOBLJA I JAANJE STRUNIH KAPACITETA ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA 41
5.3 RAZVOJ PODRKE PORODICAMA DJECE/UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU 48
5.4 UNAPREENJE ULOGE NEVLADINIH UDRUENJA U PROCESU RAZVOJA INKLUZIJE 51
5.5 KORITENJE PROJEKTNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZVOJ INKLUZIJE 55
6 PREDUVJETI ZA USPJENO PROVOENJE STRATEGIJE ZA UKLJUIVANJE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU U OBRAZOVANJE SA SEDMOGODINJIM PLANOM IMPLEMENTACIJE U UNSKO-SANSKOM KANTONU 57
DODATAK 1 POPIS TESTOVA ZA PROCJENU FUNKCIONIRANJA DJECE 58
DODATAK 2 POPIS OBUKA ZA LANOVE KOMISIJE ZA DIJAGNOSTIKU 60
DODATAK 3 VANOST RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU 61
DODATAK 4 PRIMJER UGRADNJE VRNJAKE POTPORE U KURIKULUM 63
DODATAK 5 SASTAVNICE PROGRAMA METAKOGNITIVNIH, EMOCIONALNIH I SOCIJALNIH VJETINA 65
DODATAK 6 PROGRAM SENZIBILIZACIJE ZA PRIHVAANJE DJECE I UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU 67
DODATAK 7 KOMPETENCIJSKI OKVIR ZA ZAPOSLENIKE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA 68
DODATAK 8 - OPIS RADNOG MJESTA ASISTENTA U VRTIU/NASTAVI, OBUKA ASISTENATA I POTREBNE KOMPETENCIJE 69
DODATAK 9 - OPIS POSLOVA, OBUKE I KOMPETENCIJA LANOVA MOBILNOG STRUNOG TIMA 72
DODATAK 10 SADRAJ OBRAZOVNIH PROGRAMA ZA LANOVE PORODICE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU I STRUNO OSOBLJE U VRTIIMA I KOLAMA 76
-
3
POPIS SKRAENICA
ABA Applied Behaviour Analysis,
ADHD poremeaj panje/hiperaktivni poremeaj (Attention
Deficit/Hyperactivity Disorder),
BiH Bosna i Hercegovina,
CPRD Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda
(Convention on the Rights of Persons With Disabilities),
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine,
IOOP individualizirani odgojno-obrazovni program,
MST mobilni struni tim,
PECS Pictures Exchange Communication System,
POOP prilagoeni odgojno-obrazovni program,
PP posebni program,
TEACCH Treatment and Education of Autistic and Related Communication
Hendicapped Children,
USK Unsko-sanski kanton.
-
4
1 PREDGOVOR
Strategija za ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju u obrazovanje (u daljnjem
tekstu Strategija) sa sedmogodinjim Planom implementacije u Unsko-sanskom
kantonu sadri smjernice za promjene i trajno unapreivanje odgoja i obrazovanja
djece sa potekoama u razvoju kao nositelja razvoja ljudskih potencijala i inkluzivnih
praksi. Polazite za izradu Strategije i Plana implementacije jest istraivanje i
konsultacije sa ciljnom grupom kljunih strana, aktera, profesionalaca, praktiara i
ire javnosti na osnovi ega su definirana prioritetna podruja razvoja, specifini
strateki ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje.
Vizija inkluzivnog odgoja i obrazovanja predstavljena kroz ovu Strategiju u sredite
procesa stavlja dijete/uenika kojemu sistem odgoja i obrazovanja treba osigurati
najbolje uvjete i podrku za uspjeno uenje i cjelovit osobni razvoj u skladu s
njegovim sposobnostima, potrebama i interesima. Ovom Strategijom promovira se
odgoj i obrazovanje koji aktivno potiu na cjelovit individualni razvoj djece/uenika sa
potekoama u razvoju te promiu drutvenu jednakost. Tei se uspostavi odgojno-
obrazovnog sistema koji svakom djetetu/ueniku omoguuje ukljuivanje u ivot
zajednice kojoj pripada.
Obiljeja sistema odgoja i obrazovanja koja se ele postii ovom Strategijom jesu:
kultura kvalitete inkluzivne prakse kao tenja trajnom razvoju i unapreivanju
vlastitog rada i kompetencija svih sudionika u procesu razvoja inkluzivne
prakse,
jednake mogunosti prema kojima svako dijete/uenik bez obzira na
sposobnosti, potrebe i interese u sistemu odgoja i obrazovanja moe ostvariti
svoj puni individualni potencijal.
Strategija se usmjerava na slijedea razvojna podruja:
1. Unapreenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova,
2. Osiguranje cjelovitog sistema podrke djeci i uenicima sa potekoama u
razvoju te njihovim porodicama,
3. Sistemskog osiguranja kvalitete odgoja i obrazovanja.
-
5
Strateki ciljevi e se ostvariti provedbom planiranih mjera u periodu od sedam
godina implementacije Strategije (2015. 2022.).
2 METODOLOGIJA
U proces prikupljanja informacija za potrebe izrade Strategije i sedmogodinjeg
Plana implementacije bili su ukljueni predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke,
kulture i sporta Unsko-sanskog kantona; Ministarstva zdravstva i socijalne politike;
Ministarstva finansija; Pedagokog fakulteta u Bihau; Pedagokog zavoda u Bihau;
nevladinih organizacija; Zavoda za zapoljavanje; Socijalno-pedagoke zajednice;
predkolskih, osnovnokolskih i srednjokolskih ustanova; centara za socijalni rad;
domova zdravlja; lokalnih samouprava; centara za rani rast i razvoj te drugi relevantni
strunjaci iz podruja odgoja i obrazovanja te inkluzije djece/uenika sa potekoama
u razvoju.
U cilju prikupljanja relevantnih podataka za izradu Strategije i sedmogodinjeg Plana
implementacije primijenjena je slijedea metodologija:
- analiza dokumentacije
- mapiranje kljunih ustanova/institucija/nevladinih organizacija
- fokus - grupni intervju
- polustrukturirani intervju
- analiza lokalnih prorauna
- radni sastanci s kljunim strunjacima
- tematski okrugli stolovi
2.1 ANALIZA DOKUMENTACIJE
S ciljem detaljnog uvida u postojee stanje u podruju inkluzivnog odgoja i
obrazovanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona
provedena je detaljna analiza dokumentacija kao temelj daljnjeg provoenja
terenskog istraivanja za izradu Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije. U
tu svrhu analizirani su slijedei dokumenti:
-
6
- Mi smo tu Analiza trenutnog stanja svih osoba sa invaliditetom i mogunosti
njihovog zapoljavanja i samozapoljavanja u Bosni i Hercegovini, Fondacija
za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini, 2014., Sarajevo;
- Analiza nedostataka u oblasti politika socijalne zatite i inkluzije u BiH,
UNICEF, 2013., Sarajevo;
- Analiza primjene politike u oblasti invalidnosti BiH 2008-2013, Humanitarna
organizacija Partner, 2014., Banjaluka;
- Informacija o implementaciji Stratekih pravaca razvoja predkolskog odgoja i
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine, 2012., Sarajevo;
- Specijalni izvjetaj o stanju prava djece s posebnim potrebama/smetnjama u
psihofizikom razvoju, Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i
Hercegovine, 2010., Sarajevo;
- Izvjetaj o istraivanju Mapiranje inkluzivnih praksi u osnovnom
obrazovanju u BiH, UNICEF BiH i Save the Children UK, 2008., Sarajevo;
- Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u
razvoju, Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sl.
glasnik USK 4/10;
- Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju, Skuptina
Unsko-sanskog kantona, Sl. glasnik USK 5/04;
- Zakon o srednjem obrazovanju, Skuptina Unsko-sanskog kantona, Sl.
glasnik 17/12;
- Pravilnik s kriterijima za upis uenika/ca u prvi razred srednje kole u Unsko-
sanskom kantonu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sl.
glasnik 6/13;
- Zakon o zabrani diskriminacije, Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine, 2009.;
- Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju, Skuptina Unsko-sanskog
kantona, 2010.;
- Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju, Skuptina Unsko-
sanskog kantona, Sl. glasnik USK 5/04;
- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini,
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, Sl. glansnik BiH 18/03;
-
7
- Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini, Vijee ministara, Sl.
glasnik BiH 76/08,
- Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u
razvoju, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog
kantona, Sl. glasnik 4/2010;
- Vodi kroz inkluziju u obrazovanju, Drutvo ujedinjenih graanskih akcija
DUGA, 2006., Sarajevo;
- Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u
BiH, Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija i UNICEF, 2013.,
Sarajevo;
- Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom
implementiranja, 2008.-2015., Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2008.;
- Razvijanje sistema podrke u nastavi u osnovnim kolama kantona Sarajevo
Podrka inkluzivnom obrazovanju, asistent u nastavi, Udruenje ivot sa
Down syndromom, 2011., Sarajevo.
Osim gore nabrojanih dokumenata, u analizi su koritene i meunarodne konvencije,
ugovori, protokoli i drugi relevantni dokumenti koji se navode i u Strategiji u poglavlju
4. Zakonski okvir na kojem se temelji Strategija.
2.2 MAPIRANJE KLJUNIH USTANOVA/ INSTITUCIJA/ NEVLADINIH ORGANIZACIJA
U suradnji s organizacijom Save the Children i predstavnicima Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona definirane su kljune
predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanove, Vladini uredi, nevladine
organizacije i druge ustanove/institucije/organizacije kljune u prikupljanju relevantnih
podataka i potreba za razvoj Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije.
S predstavnicima dolje navedenih ustanova/institucija/organizacija provedeni su
fokus-grupni intervjui, polustrukturirani intervjui, radni sastanci i/ili tematski okrugli
stolovi.
U prikupljanje podataka na terenu ukljuene su slijedee ustanove/
institucije/nevladine organizacije:
- Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona
(naelnica sektora za predkolsko i osnovno obrazovanje, saradnju i projekte;
-
8
naelnica sektora za srednje obrazovanje i visoko obrazovanje; struni
savjetnik za inkluzivno obrazovanje),
- Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona,
- Ministarstvo finansija Unsko-sanskog kantona (pomonica ministrice),
- Zavod za kolstvo Unsko-sanskog kantona (direktor i savjetnici),
- Pedagoki fakultet u Bihau (dekan, voditelj odsjeka Razredna nastava,
voditeljica Ureda za studente sa invaliditetom, nastavnici),
- Djeji vrti Park (direktorica), Biha,
- Djeije obdanite i Dom uenika Bosanska Krupa (direktorica), Bosanska
Krupa,
- Djeije obdanite Hasnija Omanovi (direktorica), Cazin,
- Djeije obdanite i Dom uenika Bosanska Krupa (direktorica), Bosanska
Krupa,
- JU Djeije obdanite Velika Kladua (direktorica, odgajateljica), Velika
Kladua,
- Osnovna kola Cazin 1 (direktor), Cazin,
- Osnovna kola Ahmet Hromadi (direktorica), Bosanski Petrovac
- Osnovna kola Gornje Prekounje Ripa (direktor), Biha,
- Mjeovita srednja kola Bosanski Petrovac (direktorica), Bosanski Petrovac,
- Mjeovita srednja kola Safet Krupi (direktor), Bosanska Krupa,
- Mjeovita srednja kola Cazin (psiholog), Cazin,
- Mjeovita srednja kola Bosanska Krupa (direktor), Bosanska Krupa,
- Katoliki kolski centar Ivan Pavao II Biha (direktor), Biha,
- JU Mjeovita srednja kola Biha (direktor), Biha,
- JU Mainsko-saobraajna srednja kola Biha (direktorica), Biha,
- JU Gimnazija Biha (direktor), Biha
- JU Sluba za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona (rukovodilac centra za
struno osposobljavanje i edukaciju, rukovodilac odjeljenja za ljudske resurse
i instruktor Centra za struno osposobljavanje i edukaciju), Biha,
- Centar za socijalni rad Cazin (direktorica), Cazin,
- Centar za socijalni rad Biha (socijalna radnica), Biha
- Lokalna samouprava Grad Biha (pomonica gradonaelnika za opu
upravu i drutvene djelatnosti), Biha,
- Lokalna samouprava Opina Cazin (predstavnik Skuptine), Cazin,
-
9
- Dom zdravlja Cazin (direktor i logoped), Cazin,
- Centar za rani rast i razvoj djece Cazin (voditelj Centra), Cazin,
- Socijalno-pedagoka ivotna zajednica (psihologinja), Biha,
- Udruenje Radosti druenja roditelja, djece i mladih sa posebnim potrebama
Unsko-sanskog kantona (Predsjednica), Biha,
- Koordinacioni odbor kantonalnih invalidnih udruenja i saveza Usnko-sanskog
kantona (predsjednik), Biha,
- Udruenje graana oteena sluha UGOS (predsjednica), Biha,
- Udruenje roditelja djece i mladih s posebnim potrebama opine Velika
Kladua I mi postojimo (predsjednica, roditelj, struna suradnica), Velika
Kladua,
- Bifon sluni aparati (direktorica), Biha.
2.3 FOKUS-GRUPNI INTERVJU
Fokus-grupni intervju je organizirana grupna komunikacija koja je fokusirana na jednu
temu. Ovu metodu definiraju ljudi koji imaju odreene karakteristike i proizvode
kvalitativne podatke u fokusiranoj komunikaciji da bi pomogli razumijevanje predmeta
koji se istrauje.
Unato razliitim definicijama ove metode prikupljanja podataka, njihovom analizom
mogu se izdvojiti slijedei elementi znaenja ovog pojma:
- radi se o kvalitativnoj tehnici istraivanja koja objedinjuje unaprijeenu formu
grupnog intervjua i opservaciju u kojoj je opserver sudionik. Podaci dobiveni
ovom metodom proizlaze iz verbalnih iskaza sudionika, ali i iz njihovih
neverbalnih znakova komunikacije,
- grupa je mala, sastavljena od najvie 6 sudionika koji su odabrani prema
jasno utvrenim kriterijima,
- komunikacija se ponavlja s razliitim grupama, a broj grupa ovisi o problemu,
ciljevima i karakteristikama istraivanja,
- cilj ovakvog oblika komunikacije jest prikupljanje podataka o osjeajima,
stavovima, idejama i miljenjima sudionika o odreenoj temi. Iz ovako
dobivenih podataka mogu se donositi zakljuci o grupnim normama,
procesima i miljenjima,
-
10
- komunikaciju vodi moderator, iji je zadatak da postavlja pitanja, usmjerava
komunikaciju, trudi se da svi sudionici iznesu svoje stavove, slua i kasnije je
najee ukljuen u analizu dobivenih podataka,
- moderator se koristi unaprijed izraenim vodiem za usmjeravanje, odnosno
fokusiranje komunikacije u eljenom smjeru, tj. na odreena pitanja relevantna
s aspekta istraivanog problema,
- u ovom obliku intervjua, moderator daje odreeno pitanje na grupnu raspravu.
Uspjena fokus-grupa podrazumijeva davanje odgovora sudionika jednih
drugima, a ne moderatoru, obrazlaui svoje miljenje ili traei miljenje
drugih sudionika,
- fokus-grupnI intervju trajao je 90 minuta po grupi.
Za potrebe izrade Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije ova metoda
koristila se s predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i
Ministarstva finansija Unsko-sanskog kantona te direktorima predkolskih,
osnovnokolskih i srednjokolskih odgojno-obrazovnih ustanova, predsjednicima i
lanovima nevladinih organizacija, odgajateljima, uiteljima, nastavnicima, roditeljima
i predstavnicima ostalih relevantnih institucija i ustanova. Prikupljeni podaci koriteni
su u izradi Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije.
Grupe su formirane od najvie est lanova. Ukupno je organizirano deset fokus -
grupnih intervjua od ega su dvije fokus grupe formirane od heterogenih lanova
(predstavnika ministarstava, odgojno-obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija).
Cilj provedenih fokus - grupnih intervjua bio je istraiti percepciju kljunih dionika o
vanosti i sadraju Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije u svih 8 opina
Unsko-sanskog kantona.
2.4 POLUSTRUKTURIRANI INTERVJU
Intervju je razgovor koji se vodi s odreenim ciljem i po odreenom planu koji je
voditelj intervjua unaprijed pripremio. Osnovni cilj bio je prikupiti informacije o
subjektivnom odnosu pojedinaca (miljenja, vjerovanja, odnos, stavovi) o inkluzivnoj
praksi, djeci s tekoama, njihovim roditeljima te potrebama u podruju razvoja
inkluzivne prakse na sva tri nivoa odgoja i obrazovanja (predkolski, osnovnokolski i
srednjokolski nivo).
-
11
U izradi Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije koriten je informativni,
individualni, polustrukturirani, voeni intervju gdje su bila unaprijed odreena samo
okvirna, odnosno glavna pitanja, a dodatna pitanja su se spontano javljala ovisno o
tijeku razgovora.
Intervju je proveden s:
- predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-
sanskog kantona,
- predstavnicom Ministarstva finansija Unsko-sanskog kantona,
- predstavnicom Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog
kantona,
- predstavnicom lokalne samouprave,
- predstavnicama dva centra za socijalnu skrb,
- direktoricama tri predkolske ustanove,
- direktorima i direktoricom tri osnovne kole,
- direktoricama i direktorima etiri srednjokolske ustanove,
- dekanom Pedagokog fakulteta u Bihau,
- predstavnicama/predstavnicima etiri nevladine organizacije.
Cilj intervjua bio je prikupiti podatke o trenutnom stanju inkluzije na podruju Unsko-
sanskog kantona, potrebama te realnim kratkoronim i dugoronim ciljevima u
podruju razvoja inkluzije djece s tekoama u odgojno-obrazovni sistem Unsko-
sanskog kantona. Podaci prikupljeni tijekom polustrukturiranih intervjua koriteni su
na radnim sastancima s kljunim strunjacima kod definiranja strukture i sadraja
Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije. Takoer, jedan od ciljeva intervjua
s predstavnicima nadlenih ministarstava bio je prikupiti podatke o meusektorskoj
suradnji u podruju razvoja i provoenja usluga koje osiguravaju inkluziju
djece/uenika sa potekoama u odgojno-obrazovne ustanove.
Intervjui su trajali 50-60 minuta.
2.5 ANALIZA LOKALNIH PRORAUNA
Analiza lokalnih prorauna provedena je u dvije opine Grad Biha i Bosanski
Petrovac u suradnji s predstavnikom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i
sporta Unsko-sanskog kantona i predstavnicima relevantnih nevladinih organizacija.
Navedene opine selektirane su temeljem broja djece/uenika sa potekoama u
-
12
razvoju ukljuene u odgojno-obrazovne ustanove. Grad Biha je selektiran kao
lokalna samouprava s najveim brojem ukljuene djece/uenika dok je opina
Bosanski Petrovac selektiran kao opina s najmanjim brojem djece/uenika sa
potekoama u razvoju ukljuene u odgojno-obrazovne ustanove. Cilj provoenja
analize lokalnih prorauna bio je utvrditi prepreke i mogunosti za unaprijeenje
inkluzivne prakse. Podaci dobiveni tijekom analize lokalnih prorauna koriteni su
tijekom definiranja sadraja Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije u
dijelu alokacije financijskih sredstava potrebnih za razvoj inkluzivne prakse.
2.6 RADNI SASTANCI SA KLJUNIM STRUNJACIMA
Nakon provedenog dijela fokus-grupnih intervjua, polustrukturiranih intervjua i jedne
analize lokalnih prorauna organizirani su radni sastanci s kljunim strunjacima
zaposlenima u relevantnim ministarstvima, Pedagokom fakultetu, odgojno-
obrazovnim ustanovama i nevladinim organizacijama. U radne sastanke je ukljueno
ukupno 58 strunjaka. Cilj organizacije radnih sastanaka bio je definirati ciljeve i
prioritete Strategije, mjere i aktivnosti sedmogodinjeg Plana implementacije i
preporuke za daljnji razvoj inkluzije na podruju Unsko-sanskog kantona. Temeljem
rezultata rada strunjaka na timskim sastancima kreiran je sadraj Strategije i
sedmogodinjeg Plana implementacije. Kao osnova za rad na timskim sastancima
koriteni su podaci prikupljeni fokus-grupnim i polustrukturiranim intervjuima te
analizom lokalnog prorauna. Preostali fokus-grupni i polustrukturirani intervjui te
analiza lokalnog prorauna koriteni su kao dopuna nejasnoama koje su se javile
kao rezultat rada strunjaka na timskim sastancima.
2.7 TEMATSKI OKRUGLI STOLOVI
Nakon provedenih svih fokus-grupnih i polustrukturiranih intervjua, obje analize
lokalnih prorauna i tri radna sastanka s kljunim strunjacima, a po zavretku nacrta
Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije provedeno je osam tematskih
okruglih stolova (po jedan u svakoj opini Unsko-sanskog kantona) za iru grupu
dionika. Cilj tematskih okruglih stolova bio je prikupiti zavrne povratne informacije za
izradu krajnje verzije Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije inkluzivnog
odgoja i obrazovanja djece sa potekoama u razvoju u Unsko-sanskom kantonu.
-
13
3 UVOD
Na podruju Unsko-sanskog kantona aktivno je ukupno 8 vrtia (javnih ustanova), 5
privatnih vrtia, 49 osnovnih kola i 23 srednje kole. Prema podacima prikupljenima
iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, u
vrtiima je ukupno evidentirano u 8 opina 26-ero djece sa potekoama u razvoju, u
osnovnim kolama 542 uenika dok su u srednjim kolama evidentirana 74 uenika
sa potekoama u razvoju. Ukupno je na svim nivoima odgoja i obrazovanja
evidnetirano 642 djece/uenika sa potekoama u razvoju.
Biha
B. Krupa
B. Petr. Buim Cazin Klju S. Most V.
Klad. Uk.
O 148 71 10 26 120 19 43 105 542
S 22 20 1 15 2 14 74
Vrt. 12 13 1 - 26
Uk: 182 104 12 26 120 34 45 119 642
Tabela 1. pregled broja djece/uenika sa potekoama u razvoju po opinama1
Iz Tabele 1 vidljivo je da je najvei broj djece/uenika sa potekoama u razvoju
evidentiran u odgojno-obrazovnim ustanovama u Gradu Bihau dok je najmanji broj
djece evidentiran u Opini Bosanski Petrovac. Takoer, vidljivo je kako u opinama
Buim i Cazin nema evidnetiranih uenika sa potekoama u razvoju u srednjim
kolama dok djece sa potekoama u razvoju u vrtiu nema evidentirane u opinama
Buim, Cazin, Klju, Sanski Most i Velika Kladua.
Opravdano se moe pretpostaviti da je ovaj slubeni broj djece/uenika sa
potekoama u razvoju i vei s obzirom da se procjenjuje da 10% stanovnitva BiH
ima tekoe u podruju fizikog, senzornog, razvojnog, mentalnog ili intelektualnog
funkcioniranja, dok je 30% stanovnitva direktno ili indirektno obuhvaeno
posljedicama invaliditeta. Takoer treba naglasiti da zbog predrasuda, stigme,
nedostaka informacija te nepostojanja uslova roditelji djecu sa potekoama nerijetko
ne ukljuuju u odgojno-obrazovni sistem (bilo redovni ili specijalni) tako da je realna
pretpostavka da ih ima vie nego to dostupni podaci i statistike pokazuju.
1 Podaci Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sankog kantona za kolsku godinu 2013./2014.
-
14
Navedeni podaci opravdavaju potrebu za donoenjem Strategije kako bi se
sistemskim pristupom razvoju inkluzivne prakse unaprijedio sistem rane detekcije i
pruanja podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju. Statistiki pokazatelji su
marginalni u odnosu na pokazatelje kvalitete rada s djecom/uenicima sa
potekoama u razvoju. Kako bismo govorili o inkluzivnoj praksi potrebno je razviti
sistem prepoznavanja djece sa potekoama u razvoju, ali i sistem kvalitetne
podrke i prialgodbe okoline sposobnostima, potrebama i interesima djece/uenika
sa potekoama u razvoju.
Po miljenju veine sudionika u procesu prikupljanja podataka, najvei izazov sa
kojim se suoava odgojno-obrazovni sistem u Unsko-sanskom kantonu jeste obuka
nastavnog kadra. Iako se broj djecce/uenika sa posebnim potrebama poveava,
kvaliteta i kompetentnost nastavnog kadra jo nije na zadovoljavajuem nivou.
Odgojno-obrazovni radinici, roditelji i kompletne lokalne zajednice su nedovoljno
pripremljene za inkluzivno obrazovanje, a sistem podrke dostupan djeci/uenicima
sa potekoama u razvoju u redovnim kolama je neadekvatan. U odgojno-
obrazovnim ustanovama premali je broj zaposlenih strunih suradnika (defektologa,
logopeda i psihologa), educiranost direktora, nastavnika i roditelja nije na
zadovoljavajuem nivou, a asistenti u vrtiu i nastavi trebaju sistemsko rjeenje kako
bi podrka odgojno-obrazovnim ustanovama u provoenju inkluzivne prakse bila
kontinuirana i sveobuhvatna.
Takoer, potrebno je unaprijediti suradnju izmeu odgojno-obrazovnog sistema,
sistema socijalne zatite i zdravstvenog sistema kako bi detektiranje djece/uenika
sa potekoama u razvoju bilo sistemski rijeeno to bi utjecalo i na razvoj sistema
podrke u odgojno-obrazovnim ustanovama. Dijagnostiku koju provode zdravstvene
ustanove takoer treba unaprijediti tako da se bazira na funkcionalnim
sposobnostima djeteta/uenika, a ne na modelu deficita koji samo definira
medicinske dijagnosze bez preporuka kako koristiti preostale potencijale
djeteta/uenika.
Temeljna naela Strategije odnose se na potivanje uroenog dostojanstva, osobne
autonomije ukljuujui slobodu izbora i neovisnost osoba; jednakost mogunosti za
ravnopravno sudjelovanje u ivotu drutvene zajednice; organizacija sistema
podrke; suzbijanje diskriminacije; potivanje i prihvaanje razliitosti; pristupanost;
-
15
potivanje sposobnosti razvoja djece/uenika sa potekoama u razvoju i potivanje
prava djece/uenika sa potekoama u razvoju na ouvanje vlastitog identiteta.
Strategija u potpunosti promovira biopsihosocijalni model djelovanja prema
djeci/uenicima sa potekoama u razvoju utemeljen na sustavu primjene ljudskih
prava. U potpunosti odbacuje poistovjeivanje djece/uenika sa potekoama u
razvoju s ulogom pasivnog korisnika kojemu je potrebna zdravstvena ili neka druga
skrb (prema medicinskom modelu). Naglasak je na sposobnostima svakog
djeteta/uenika koje e, nakon to drutvo ukloni postojee prepreke, ostvariti svoj
potpuni potencijal.
Za planiranje i provoenje mjera namijenjenih djeci/uenicima sa potekoama u
razvoju vano je definirati pojam potekoe u razvoju. Konvencija o pravima osoba
s invaliditetom naglaava socijalnu dimenziju invaliditeta, istiui da se pojam
invaliditeta (potekoa) razvija i proistjee iz interakcije djeteta/uenika s barijerama
u stavovima i barijerama u okolini koje onemoguuju njegovo potpuno i djelotvorno
sudjelovanje u drutvu ravnopravno s drugim osobama ".
U nastavku Strategije biti e prikazana podruja u kojima se nastoji postii napredak
u sedmogodinjem vremenskom periodu te konkretne mjere kojima e se taj
napredak postii.
3.1 KONCEPT INKLUZIJE
Primjenom koncepta inkluzije pred Unsko-sanski kanton stavlja se izazov koji trai
prilagodbu kroz edukaciju, trud, motiviranost, dostatnu razinu senzibiliziranosti kao i
otvorenost za istinsko prihvaanje individualnih razliitosti. Inkluzivno i senzibilno
drutvo treba svakom svojem lanu pruiti potporu da dosegne potpuni potencijal, ne
samo intelektualni, ve i socijalizacijski, mora ga razumijeti, uvaavati njegove
jedinstvene osobine te podupirati njegov napredak. Do svakog lana drutva moe
se istinski doprijeti ukoliko se potiu njegove jake strane i sposobnosti te potuju
njegove potrebe i interesi. Konkretnije, izazov nije u razvrstavanju sposobnih i manje
sposobnih, ve u uvaavanju i prihvaanju cjelovite linosti svakog djeteta/uenika u
skladu s individualnim karakteristikama to znai da svako dijete/uenik moe
napredovati i doprinositi u skladu sa svojim potencijalima.
-
16
Diskriminacija djece s tekoama na nekim nivoima drutvenog funkcioniranja jo je
uvijek prisutna, kako u sustavu, tako i u stavovima pojedinaca te stoji na putu
pozitivnim promjenama. Deinstitucionalizacija i pruanje socijalnih usluga u zajednici
predstavlja temelj za punopravno sudjelovanje djece/uenika sa potekoama u
razvoju u ivotu zajednice, odnosno za njihovu jednakost s djecom/uenicima bez
tekoa u razvoju. Onemoguavanje sudjelovanja u zajednici vodi kreiranju ovisnosti
o drugima, siromatvu i socijalnoj iskljuenosti to dodatno naglaava ionako prisutnu
etiketu tekoa.
Bosna i Hercegovina osigurava prava djeci/uenicima sa potekoama u razvoju
temeljem raznih zakona i to je neosporivo. Meutim, analizom postojee zakonske
regulative jasno je vidljivo kako se politika jo uvijek temelji na bio-medicinskom
modelu (individualnoj patologiji) i kako je veina intervencija sistema usmjerena na
popravljanje djece/uenika sa potekoama u razvoju kako bi se uklopili u postojei
sistem. Ovakvo stanje ne moe se nazvati inkluzijom, obzirom da ona podrazumijeva
mjere i aktivnosti prilagodbe sistema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju kako
bi se mogli ukljuiti na ravnopravnoj osnovi. Zahtijevajui od djece/uenika sa
potekoama u razvoju da prevladaju svoje potekoe, zapravo ih se stavlja u
poziciju potencijalne institucionalizacije ukoliko se ne napravi prilagodba sistema na
temelju modela ljudskih prava.
Iskljuivanje djece/uenika sa potekoama u razvoju iz zajednice iz koje potjeu,
oteava i, nerijetko, onemoguava njihovo ponovno ukljuivanje za razvoj potrebnih
socijalnih vjetina. Negativni stavovi okoline su najvea prepreka za istinsku inkluziju.
Stavovi se uglavnom kreu od oiglednih predrasuda, odbijanja i saaljenja do
neznanja i nezainteresiranosti te na razliite naine utjeu na to kako pojedini lanovi
drutva gledaju na djecu/uenike sa potekoama u razvoju.
3.1.1 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA MEDICINSKOM MODELU
U medicinskom modelu potekoa djeteta/uenika postaje znaajka koja definira
identitet djece/uenika i oekivanja drutva od njih. Cjelokupna odgovornost za
uspjeh u odgoju i obrazovanju kao i u ukljuivanju u drutvenu zajednicu fokusira se
iskljuivo na dijete/uenika sa potekoama u razvoju, odnosno njegove sposobnosti
da se prilagodi sistemu. Ovaj model podrazumijeva da je sistem vrsto formirana
-
17
jedinica koja se ne treba mijenjati u odnosu na razliite sposobnosti, interese i
potrebe djece/uenika sa potekoama u razvoju. U ovako definiranom sistemu
djeca/uenici sa potekoama u razvoju su ti koji se moraju prilagoditi pravilima i
nainu funkcioniranja sistema. U kreiranju politika i modela podrke koji proizlaze iz
medicinskog modela fokus je na normalizaciji djeteta/uenika sa potekoama u
razvoju.
U medicinskom modelu dijete/uenik sa potekoama u razvoju se promatra kao
pacijent kojeg treba lijeiti, a ponekad se moe i izlijeiti. Ovaj pristup pretpostavlja
da je oteenje ili tekoa izazvana prvenstveno boleu, poremeajem, fizikim ili
mentalnim stanjem koje je abnormalno. Inkluzija u ovom kontekstu podrazumijeva
intervencije koje su usmjerene prema djetetu/ueniku sa potekoama i koje imaju za
cilj zadrati postojee osobine sistema te osposobiti dijete/uenika sa potekoama u
razvoju da se ukljui. Ovakva postavka inkluzije pokazala je kako je konani ishod
upravo iskljuivanje djece/uenika sa potekoama.
Redovni sistem odgoja i obrazovanja za djecu/uenike sa potekoama u razvoju jo
uvijek nije razvijen u skladu sa standardima inkluzivnog pristupa. Najee
ukljuivanje u redovne osnovne kole predstavlja integraciju koja zahtijeva od
djeteta/uenika da se prilagodi sistemu u koji je ukljuen. Za razliku od integrativnog
pristupa, inkluzivni standardi zahtijevaju prilagodbu sistema djetetu/ueniku sa
potekoama u razvoju, od uklanjanja arhitektonskih barijera, preko stavova do
prilagodbe ireg konteksta u kojem se odvija odgojno-obrazovni proces.
3.1.2 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA SOCIJALNOM MODELU
Iz pristupa djeci/uenicima sa potekoama u razvoju utemeljenom na socijalnom
modelu i modelu ljudskih prava nastaje i stvarno razumijevanje inkluzije.
Pristup utemeljen na medicinskom modelu sistemski zanemaruje ulogu drutva u
ograniavanju ili omoguavanju inkluzivnih procesa orijentirajui se iskljuivo na
popravljanje djeteta/uenika sa potekoama u razvoju. Prema shvaanju
potekoa u razvoju kroz socijalni model, one ne pripadaju iskljuivo djetetu/ueniku
ve su posljedica interakcije zdravstvenog stanja, politike i stavova drutva u kojem
se dijete/uenik nalazi. Inkluzivni procesi mogui su samo ako dolazi do drutvenih
promjena i adaptacija kroz mijenjanje politike, socijalne, ekonomske i fizike okoline
-
18
to podrazumijeva promjene sistema. Upravo u ovim promjenama poivaju naela
inkluzije i na njima se temelji socijalni model. Socijalni model i model ljudskih prava
zahtijevaju da djeca/uenici sa potekoama u razvoju imaju priliku u potpunosti
participirati u odgojno-obrazovnim procesima i protive se svakom iskljuivanju kroz
izolaciju u posebne ustanove gdje im se pruaju segregirajui oblici podrke.
Inkluzija se definira kao drutvena odgovornost, a karakteristike djece/uenika sa
potekoama u razvoju smatraju se dijelom normalne raspodjele unutar ljudske
razliitosti, a ne kao devijacije ili anomalije.
Ovakav model odgovara modelu drutvene odgovornosti gdje su barijere za
sudjelovanje djece/uenika sa potekoama u razvoju u odgoju i obrazovanju,
drutvenom, ekonomskom i politikom ivotu predmet dravne intervencije u smislu
prilagodbe. Politike koje su usmjerene na uklanjanje drutvenih barijera naglaavaju
adaptaciju fizikog i drutvenog okruenja kako bi se omoguilo sudjelovanje
djece/uenika sa potekoama u ivotu zajednice kojoj pripadaju. Prilagodbe drutva
variraju u rasponu od uklanjanja fizikih barijera preko izraivanja programa u skladu
sa sposobnostima, potrebama i interesima djece/uenika do sistemskog djelovanja
na promjeni stavova svih lanova zajednice. Za razliku od medicinskog modela,
socijalni model stavlja naglasak na modele potpore koji su kreirani na temelju
sposobnosti, interesa i potreba djece/uenika sa potekoama u razvoju.
3.1.3 INKLUZIJA UTEMELJENA NA MODELU LJUDSKIH PRAVA
Strategija koja ima za zadatak kreiranje i implementaciju inkluzivne obrazovne
politike prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju temelji se na modelu
ljudskih prava koji konceptualno ukljuuje usmjerenost na dijete/uenika sa
potekoama u razvoju, kao na pojedinca iji se potencijali trebaju maksimalno
razvijati u svrhu ostvarenja njegova ljudskog dostojanstva, ali i napretka cijele
zajednice.
Model ljudskih prava predstavlja najviu razinu inkluzije, a proizlazi iz okolinskog
modela kao proirenje poimanja invaliditeta kroz utjecaj okolinskih barijera i promatra
na koje naine se mogu prevladati drutveni uzroci nejednakosti i formiranja
invaliditeta koristei principe ljudskih prava. Ovaj model se najvie orijentira na
komponentu kvalitete inkluzije i najdublje ulazi u problematiku ukljuivanja
djece/uenika sa potekoama u razvoju u ivot zajednice. Iz pozicije ovog modela,
-
19
vrlo se jasno mogu razluiti istinski procesi inkluzije od samo deklarativnog
provoenja inkluzije kroz simbole inkluzije koji na formalnom nivou zadovoljavaju sve
kriterije prilagodljivosti drutva, ali na praktinom nivou i nivou kvalitete mogue je
utvrditi do koje mjere se inkluzija zaista provodi.
Vrlo je znaajno primijetiti kako model ljudskih prava ne negira postojanje
medicinskih, biolokih i genetikih determinanti invaliditeta, odnosno oteenja, ali za
razliku od medicinskog, ovaj model ih navodi samo kao neke od mnogih
determinanti. Pretpostavka ovog modela jest da politike i programi trebaju reflektirati
drutvenu odgovornost za smanjivanje nejednakosti. Jo jedna bitna razlika izmeu
medicinskog modela i modela ljudskih prava sadrana je u sagledavanju drutvene
odgovornosti. Dok medicinski model vidi drutvenu odgovornost kroz karitativnost i
dobronamjernost, model ljudskih prava istie drutvenu odgovornost kroz pitanja
pravde i jednakosti.
Model ljudskih prava kao model kojemu tee drutva u pogledu provoenja inkluzije
ne negira razliitosti meu pojedincima, upravo naprotiv, ovaj model ih prepoznaje i
daje im prioritet. Za razliku od toga, medicinski model ocjenjuje kvalitetu ivljenja
djeteta/uenika sa potekoama kroz stupanj do kojeg se moe normalizirati u
odnosu na drutvene standarde i vrijednosne sisteme. Model ljudskih prava takoer
potie promatranje razliitosti u sposobnostima, ali ne na nain da su one
ogranienja u doprinosu drutvu ve da predstavljaju dodatno razlikovanje naina
kako se sve drutvu moe doprinositi i detektira drutvene mehanizme koji su
potrebni da bi se potencijal djeteta/uenika sa potekoama u razvoju maksimalno
razvio.
Isto tako, model ljudskih prava orijentira se i na drutvenu odgovornost, odnosno to
drutvo moe pruiti svakom djetetu/ueniku. Posebice se stavlja naglasak na
potivanje integriteta svakog djeteta/uenika kroz uvaavanje na ravnopravnoj
osnovi.
Uz tendenciju da u odgojno-obrazovnim ustanovama profunkcionira model ljudskih
prava kao temelj razvoja inkluzivne prakse, vano je istaknuti potrebu uvoenja
sustava praenja kvalitete obrazovne politike.
-
20
4 ZAKONSKI OKVIR NA KOJEM SE TEMELJI STRATEGIJA
Strategija polazi od primjene Pravila 15 Standardnih pravila za izjednaavanje
mogunosti za osobe sa invaliditetom2 koje kae da zakonodavstvo moe tretirati
invalidnost u opim i posebnim zakonima, ukljuivati je u pravne norme pojedinanim
pitanjima vezanim za osobe sa invaliditetom, posebnim spominjanjem u tekstovima
za interpretaciju zakona te kombinirati sve pobrojane naine.
4.1. Ustav Bosne i Hercegovine u lanu II obavezuje dravu i entitete na osiguranje
najveeg nivoa priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a prava i slobode iz
Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njenim protokolima,
koji se direktno primjenjuju, imaju prioritet nad svakim zakonom. U toki 3. lana II
Ustava pobrojana su prava i slobode iz Europske konvencije, izmeu ostalog i pravo
na obrazovanje. Toka 4. lana II Ustava definira princip nediskriminacije po bilo
kojem osnovu.Toka 6. lana II Ustava obvezuje sve dravne i entitetske institucije i
sudove na primjenu ovih ustavnih odredbi i 15 meunarodnih konvencija sa snagom
ustavnih odredaba (Aneks I Ustava). Ustav FBiH u poglavlju II, lan 2, taksativno
navodi prava za sve osobe unutar FBiH, kao i 21 instrument zatite ljudskih prava
koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba (dodatak Ustavu FBiH). Prava osoba s
invaliditetom su dvostruko garantirana: a) pravo na jednakost pred zakonom i prava
izjednaena sa ostalim graanima i b) posebna zatita manjina i potencijalno
ugroenih skupina.
4.2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH3 normira da je zabranjeno po bilo kojoj
osnovi razliito tretirati osobe pred bilo kojim organom ili tijelom svih nivoa, pravnim ili
fizikim subjektima u bilo kojem podruju ivota, posebno navodei podruja
socijalne zatite, zatite obitelji i zatite osoba sa invaliditetom. U lanu 4., toka 4.,
definirana je segregacija kao jedan od oblika diskriminacije. Upravo kategorizacija
djece/uenika sa potekoama u razvoju predstavlja osnovu za segregaciju to
direktno dovodi do diskriminacije. Zakon dozvoljava tzv. pozitivnu diskriminaciju koja
2 Vijee ministara BiH, Odluka o prihvaanju Standardnih pravila za izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom (Sl. glasnik BiH 41/03) 3 Zakon o zabrani diskriminacije BiH (Sl. glasnik BiH 59/09)
-
21
se odnosi i na djecu/uenike sa potekoama u razvoju kada ona dovodi do
ostvarenja legitimnog cilja, to u kontekstu Strategije jest inkluzivna praksa. Na
temelju definirane pozitivne diskriminacije jasno je da uvijek postoji mogunost za
stvaranje normi koje vode osiguranju principa jednakosti pred zakonom, tj. jednakosti
na svim nivoima odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u ivotu socijalne zajednice.
4.3. Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i
Hercegovini4 i Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju Unsko-sanskog
kantona5 definiraju osnovni pristup obrazovanju koji se temelji na uvaavanju stupnja
razvoja djeteta. Predkolski odgoj i obrazovanje zasnovan je na humanistikom
pristupu odgoja i obrazovanja, suvremenim znanstvenim dostignuima, teorijama o
djetetovom razvoju i pravima djece uz obvezno uvaavanje stupnja razvoja djeteta,
specifinosti razvojnih mogunosti i pojedinanih potreba djeteta. Zakonom je
propisano da se djeca sa potekoama u razvoju upisuju u predkolske ustanove i
slijede program koji je prilagoen ili individualiziran njihovim sposobnostima,
potrebama i interesima.
4.4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini6 i
Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona7
propisuju da svako dijete ima jednako pravo na pristup i jednake mogunosti
sudjelovanja u odgovarajuem obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguravanje jednakih uvjeta i
prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje
podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu sa utvrenim standardima, osigurava
djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne kognitivne, fizike i
moralne sposobnosti na svim nivoima obrazovanja. Istie se da kola ne smije vriti
diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom sudjelovanju u obrazovnom
procesu na bilo kojoj osnovi, izmeu ostalog niti na osnovi razliitih sposobnosti.
4 Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 88/07) 5 Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (Skuptina USK, 12.,14. i 18.05. 2010.) 6 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 18/03) 7 Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju (Sl. glasnik USK 05/04)
-
22
4.5. Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona8 u skladu s
Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
propisuje da se u srednjoj koli obrazuju, osim uenika bez potekoa u razvoju, i
uenici sa potekoama u razvoju. Obrazovanje se odvija po prilagoenim ili
individualiziranim programima i to u redovnim kolama u skladu s uenikovim
sposobnostima, potrebama i interesima. U lanu 2, toka a), definiran je cilj
srednjokolskog odgoja i obrazovnja koji istie osiguranje prava svakog uenika/ce
na srednje obrazovanje pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim/njenim
interesom i mogunostima.
4.6. Meunarodne konvencije koje imaju snagu ustavnih odredbi, a koje se odnose
na odgoj i obrazovanje djece/uenika sa potekoama u razvoju:
1. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965),
2. Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima (1966), te njegovi
Alternativni protokoli iz 1966. i 1989.,
3. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979)
4. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966),
5. Konvencija o pravima djeteta (1989),
6. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1994).
4.7. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) u lanu 13.,
toki 1. definira da Drave lanice ovog ugovora priznaju svakom pojedincu pravo na
obrazovanje. One se slau da obrazovanje treba imati za cilj pun razvoj ljudske
linosti i dostojanstva i pojaavanje potovanja prava ovjeka i osnovnih sloboda.
Drave lanice ovog ugovora suglasne su osim toga da obrazovanje treba omoguiti
svakom pojedincu da igra korisnu ulogu u slobodnom drutvu.
8 Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona (Sl. glasnik USK 17/12)
-
23
4.8. Konvencija o pravima djeteta (1989) u lanu 2. zabranjuje diskriminaciju
djeteta po bilo kom osnovu, ukljuujui diskriminaciju koja proizlazi iz bilo kog oblika
potekoe. lan 9. se odnosi na pravo djeteta da ivi sa roditeljima i to pravo se
moe osporiti samo onda kada je odvajanje od roditelja u najboljem interesu djeteta.
U lanu 23., toki 1. posebno se naglaava da e Drave stranke priznati da dijete s
tekoama u duevnom ili tjelesnom razvoju treba voditi ispunjen i pristojan ivot u
uvjetima koji jame dostojanstvo, jaaju djetetovo oslanjanje na vlastite snage i
olakavaju njegovo djelatno sudjelovanje u zajednici. Takoer, u lanu 28., toki 1.,
istie se kako Drave stranke priznaju svakome djetetu pravo na obrazovanje te e u
svrhu ostvarivanja tog prava postupno i na temelju jednakih mogunosti za svu
djecu osobito svima osigurati obvezno i besplatno osnovno obrazovanje.
Nakon usvajanja Konvencije o pravima djeteta uslijedile su brojne akcije, a od
posebnog je znaaja Salamanca dokument (donesen u panjolskoj 1994, a
organiziran od strane UNESCO-a) koji sadri standardne propise UN-a o
izjednaavanju ansi za osobe s invaliditetom. Od brojnih preporuka sadranih u
ovom dokumentu vano je istaknuti slijedee:
Roditelji imaju pravo biti konzultirani i pravo da budu partneri u donoenju
odluka vanih za razvoj i obrazovanje djeteta;
Upuivanje djeteta u specijalne kole mora biti izuzetak koji se primjenjuje
samo onda kada je to u najboljem interesu djeteta;
Djeji razvoj treba poticati otkrivanjem ouvanih potencijala djeteta.
4.9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i
Opcionalni protokol (u daljnjem tekstu CPRD) koju je Bosna i Hercegovina
ratificirala 12. marta 2010. godine, a stupila je na snagu 11. aprila 2010. godine, u
lanu 24. definira podruje odgoja i obrazovanja.
U toki 1. lana 24. CPRD navodi se da Drave stranke priznaju pravo osoba s
invaliditetom na obrazovanje. U cilju ostvarenja ovog prava bez diskriminacije i na
osnovi jednakih mogunosti, drave stranke e osigurati ukljuivost obrazovnog
sustava, kao i cjeloivotno obrazovanje, usmjereno na:
-
24
a. puni razvoj ljudskog potencijala i osjeaja dostojanstva i vlastite
vrijednosti, osnaivanja potivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i
ljudske raznolikosti,
b. razvoj osobnosti osoba s invaliditetom, kao i njihovih talenata i
kreativnosti, te mentalnih i tjelesnih sposobnosti, u njihovu punom
potencijalu,
c. omoguavanje djelotvornog sudjelovanja osoba s invaliditetom u
slobodnom drutvu.
U toki 2. lana 24. CPRD definirano je kako e u ostvarenju prava osoba s
invaliditetom drave stranke osigurati:
a. da djeca s tekoama u razvoju ne budu iskljuena iz besplatnog i
obveznog osnovnog ili iz srednjeg obrazovanja na osnovi tekoa u
razvoju,
b. da osobe s invaliditetom mogu imati pristup ukljuujuem, kvalitetnom i
besplatnom osnovnom obrazovanju i srednjem obrazovanju, na
ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama u kojima ive,
c. razumnu prilagodbu individualnim potrebama,
d. da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu pomo, unutar opeg
obrazovnog sustava, kako bi se olakalo njihovo djelotvorno
obrazovanje,
e. pruanje djelotvornih individualiziranih mjera potpore u okruenjima
koja najvie pridonose akademskom i socijalnom razvoju, u skladu s
ciljem potpunog ukljuivanja.
Toka 4. lana 24. CPRD odreuje kao e drave stranke poduzeti odgovarajue
mjere za zapoljavanje nastavnika, ukljuujui nastavnike s invaliditetom, koji znaju
znakovni jezik i Brailleovo pismo i obuit e strunjake i osoblje koje radi na svim
obrazovnim razinama. Takva obuka e ukljuivati svijest o invaliditetu i koritenje
odgovarajuih augmentativnih i alternativnih naina, sredstava i oblika komunikacije,
obrazovnih tehnika i materijala za potporu osobama s invaliditetom.
Kao to je vidljivo iz lanka 24. CPRD, ovaj dokument predstavlja osnovu za razvoj
inkluzivne prakse u Bosni i Hercegovini, a za provoenje odredbi CPRD Bosna i
Hercegovina se obvezala njenom ratifikacijom 2010. godine.
-
25
4.10. Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja
u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s
invaliditetom u Europi 2006.-2015. u toki 3.4.2. (Obrazovanje), navodi konkretne
ciljeve koji su usmjereni na:
a. osiguravanje da sve osobe, bez obzira na narav i stupanj oteenja, imaju
jednak pristup obrazovanju i razvijaju svoju osobnost, talente, stvaralatvo te
intelektualne i tjelesne sposobnosti do punog potencijala;
b. osiguravanje da osobe s invaliditetom pronau svoje mjesto u redovnom
obrazovanju poticanjem relevantnih tijela na razvoj obrazovnih resursa
usmjerenih ka zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom;
c. podravanje i promicanje cijeloivotnog uenja osoba s invaliditetom svih dobi
i olakavanje uinkovitog i djelotvornog prijelaza izmeu faza obrazovanja te
izmeu obrazovanja i zaposlenja;
d. poticanje na svim razinama obrazovnog sustava, ukljuujui djecu od najranije
dobi, potivanje prava osoba s invaliditetom.
Osim navedenih propisa, Strategija se temelji i na Stratekom okviru za europsku
suradnju u obrazovanju i osposobljavanju9 te Politici u oblasti invalidnosti u
Bosni i Hercegovini10. Usvojene su takoer Strategija unaprjeenja drutvenog
poloaja lica sa invaliditetom u Federaciji Bosni i Hercegovini 2010. 2014.
godine te Strategija unapreenja drutvenog poloaja lica sa invaliditetom u
Republici Srpskoj 2010. 2015.. Strategija uzima u obzir i novi Strateki okvir
Europske komisije za obrazovanje (Rethinking education, 2012.11,12) kojim se i u
oteanim ekonomskim okolnostima snano naglaava vanost ulaganja u inkluzivno
obrazovanje i razvoj vjetina potrebnih za uinkovitu prilagodbu promjenjivim
ivotnim okolnostima. Naglasak je stavljen na unaprijeivanje kvalitete predkolskog i
kolskog odgoja i obrazovanja s ciljem razvoja inkluzivnih vrtia i kola.
U skladu s navedenim dokumentima posebno se nastoji osnaiti unapreivanje
kvalitete i djelotvornosti inkluzivnog odgoja i obrazovanja, promicanje jednakosti,
9 Council conclusions of 12 May 2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET 2020) 10 Vijee ministara Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 76/08) 11 European Commission: Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes 12 Council conclusions of 26 November 2012 on education and training in Europe 2020 the contribution of education and training to economic recovery, growth and jobs
-
26
socijalne kohezije i aktivnog graanstva te osnaivanje inovativnosti na svim nivoima
obrazovanja od predkolskog do srednjekolskog.
Jedan od najveih izazova prije svega pravne struke, ali i strunjaka iz svih oblasti
trebalo bi biti usklaivanje federalnih, entitetskih i kantonalnih pravnih normi sa
navedenim meunarodnim dokumentima ime se doprinosi eliminiranju
diskriminacije, i svakako, normiranje uz izradu financijskog okvira viegodinjeg
planiranja sredstava, kao jedan instrument osiguranja uspjene provedbe pravnih
propisa.
Unato znaajnom broju meunarodnih i nacionalnih propisa koji su usvojeni u Bosni
i Hercegovini, poloaj djece/uenika sa potekoama u razvoju u odgojno
obrazovnom sistemu jo uvijek nije na zadovoljavajuem nivou. Primjena navedenih
propisa u praksi ponekad izostaje, a ponekad se ne provodi u cijelosti to dovodi do
direktne ili indirektne diskriminacije djece/uenika sa potekoama u razvoju ili do
iskljuivanja iz redovnih odgojno-obrazovnih programa.
Strategija ima za cilj objediniti mjere iz opisanih propisa i na konkretan nain definirati
nain njihove primjene u praksi kako bi inkluzivna praksa doista zaivjela u odgojno
obrazovnim ustanovama u Unsko-sanskom kantonu.
-
27
5 MJERE I PODRUJA DJELOVANJA
Kako bi se poveala kvaliteta ukljuivanja djece/uenika sa potekoama u razvoju u
redovan odgojno-obrazovni sistem Unsko-sanskog kantona Strategijom se definiraju
slijedea podruja djelovanja:
1. Razvoj cjelovitog sistema podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju
u odgoju i obrazovanju,
2. Podizanje kvalitete rada odgojno-obrazovnog osoblja i jaanje strunih
kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova,
3. Razvoj podrke porodicama djece/uenika sa potekoama u razvoju,
4. Unaprijeenje uloge nevladinih udruenja u procesu razvoja inkluzije,
5. Koritenje projektnih financijskih sredstava za razvoj inkluzije.
Za svako od navedenih podruja djelovanja Strategija propisuje jasne mjere i
odgovornosti za njihovo provoenje te vremenski okvir u kojem e pojedine mjere biti
provedene. Sedmogodinji Plan implementacije Strategije daje jasniji pregled
dinamike provoenja mjera s ciljem lakeg praenja provedbe i evaluacije postignutih
rezultata.
5.1 RAZVOJ CJELOVITOG SISTEMA PODRKE DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Kvalitetan odgoj i obrazovanje jedno je od prioritetnih podruja brojnih meunarodnih
i kantonalnih dokumenata13 koji se odnose na aktivnosti drave i kantona u korist
djece.
Obrazovanje je sveobuhvatno, odnosi se na sva ivotna razdoblja, od predkolskoga
do profesionalnoga obrazovanja i usavravanja, te cjeloivotnoga uenja. Kako bi se
sprijeilo drutveno raslojavanje i iskljuenost pojedinaca i skupina, poduzimaju se
mjere koje osiguravaju ujednaenost pristupa odgojno-obrazovnim uslugama u
Unsko-sanskom kantonu.
13 Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u razvoju (SG USK, broj 4/2010, str. 88); Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju (SG USK, broj 5/2004, str.1); Pravilnik s kriterijima za upis uenika/ca u prvi razred srednje kole u Unsko-sanskom kantonu (SG USK, broj 6/2013, str.470); Zakon o srednjem obrazovanju (SG USK broj 17/2012, str. 1); Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
-
28
U odnosu na djecu/uenike sa potekoama u razvoju temeljno je nastojanje uiniti
odgojno-obrazovni sistem dostupan svima, te unaprijediti profesionalno usavravanje
odgajatelja, uitelja i nastavnika u cilju ostvarenja naela Drutvo za sve.
Ustanove redovnog obrazovanja i specijaliziranih programa treba poticati na pruanje
podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju.
Djeca sa potekoama predkolske dobi ne bi smjela biti izolirana od druge djece ve
bi, uz provedbu programa prilagoenog njihovim sposobnostima, potrebama i
interesima trebala biti ukljuena u sve redovite aktivnosti vrtia i u redovite skupine.
Razvoj strukovnog obrazovanja za kvalifikacije temeljene na kompetencijama takoer
podrava jaanje mogunosti profesionalnoga i osobnoga razvoja uenika sa
potekoama u razvoju, s ciljem poveanja njihove zapoljivosti.
Jedan od najdjelotvornijih naina unapreivanja kvalitete obrazovnih sistema jesu
intervencije na vrtikoj/kolskoj razini koje su usmjerene na dijete/uenika. Tim se
intervencijama uspostavljaju mehanizmi identificiranja potekoa u
uenju/funkcioniranju i mehanizmi pruanja dodatne podrke djeci/uenicima s
pomou kojih se unapreuju njihova postignua. Stoga uspjeni obrazovni sistemi,
jednako kao i uspjeni vrtii i kole (na mikrorazini), osobitu pozornost posveuju
individualnoj podrci djeci/uenicima14, i to ne samo djeci/uenicima sa potekoama
nego svima.
U odgojno-obrazovnom sistemu Unsko-sanskog kantona postoji odreen broj
pojedinanih oblika podrke djeci/uenicima koji su usmjereni na poboljanje njihovih
obrazovnih postignua, razvoj njihovih osobnih potencijala i njihove sveukupne
dobrobiti, no oni nemaju sistemski karakter. Neki od oblika podrke podrazumijevaju
asistente u nastavi u pojedinim, veinom, osnovnim kolama, izraeni indvidualizirani
i prilagoeni odgojno-obrazovni programi, rad strunih suradnika, ukljuivanje
roditelja u planiranje rada s djecom/uenicima sa potekoama u razvoju, ali upravo
kako je ve navedeno, radi se o sporadinim sluajevima i ovi oblici potpore uvelike
ovise o senzibilitetu pojedinih uprava kola. Projektom koji se tijekom 2014./2015.
godine provodi u partnerstvu meunarodne organizacije Save the Children
International i Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta USK educirano je 340
14 Barber, M. and Mourshed, M. (2007.). How the Worlds Best-performing School Systems Come Out On Top.
-
29
asistenata u nastavi i vrtiu tijekom 2014. godine. Kapaciteti za pruanje ovog oblika
podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju, dakle, postoje, vano je kroz
nastavak djelovanja nadlenog Ministarstva, odgojno-obrazovnih ustanova i
Pedagokog zavoda USK osigurati ukljuivanje asistenata u nastavi i vrtiu te
kontinuitet podrke u redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Stoga je glavni cilj u ovome podruju djelovanja osigurati cjelovit sistem podrke djeci
i uenicima koji ujedinjuje razliite mehanizme podrke unutar odgojno-obrazovnih
institucija i izvan njih, a ukljuuje podrku u uenju, psiholoku podrku i karijerno
savjetovanje, kao i dodatne specifine oblike podrke djeci i uenicima sa
potekoama.
MJERA 5.1.1.: Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije
razvojnih potreba i moguih potekoa djece/uenika
Odgojno-obrazovni sistem utemeljen na jednakim prilikama podrazumijeva sistem
podrke djeci/uenicima usmjeren na zadovoljavanje specifinih potreba svakog
djeteta/uenika. Zato je nuno sistemski provoditi ranu identifikaciju razvojnih potreba
i moguih potekoa kod djece. Rana identifikacija razvojnih i okolinskih rizika od
kljune je vanosti za pravovremenu i uinkovitu ranu intervenciju, prevenciju
problema, unapreenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i
obrazovanje svakog djeteta/uenika. U sistem rane identifikacije trebaju biti ukljuena
sva djeca do polaska u kolu, neovisno o tome jesu li ukljueni u programe
predkolskog odgoja. Da bi se ova mjera ostvarila potrebno je osigurati:
obvezno redovito provoenje postupaka rane identifikacije moguih potekoa
kod djece izmeu njihove 3. i 5. godine koritenjem prikladnoga
standardiziranog postupka i dijagnostikog instrumentarija15 (u ustanovama
predkolskog odgoja i obrazovanja),
obvezno provoenje identifikacije moguih potekoa kod djece u procesu
utvrivanja psihofizike zrelosti djece za kolu koritenjem prikladnog
standardiziranog postupaka i dijagnostikog instrumentarija (u osnovnim
kolama).
15 Vidjeti Dodatak 1
-
30
Standardizirani postupak detekcije djece/uenika sa potekoama u razvoju
podrazumijeva tono definirane testove koji se primjenjuju za svako dijete na svim
razvojnim podrujima kako bi utvrdio nivo funkcioniranja djeteta. Ovi testovi moraju
biti koriteni od strane Komisije za dijagnostiku koja e biti pri domovi zdravlja ili
odgojno-obrazovnim ustanovama i raditi e usklaeno/ujednaeno u svih osam
opina Unsko-sanskog kantona. Procjena djeteta mora trajati dovoljno dugo da se
moe dijagnosticirati funkcionalnost na svim razvojnim podrujima, a zakljuak
Komisije za dijagnostiku mora biti usmjeren na potencijale, potrebe i interesa djeteta
s jasnim preporukama odgojno-obrazovnim ustanovama na koji nain mogu poticati
daljnji razvoj djeteta. Zakljuci moraju biti individualizirani, a postupak detekcije
djeteta omoguiti puno sudjelovanje roditelja kako bi se prikupile sve relevantne
informacije o funkcioniranju djeteta u prirodnom okruenju. U Komisiji trebaju biti
angairani strunjaci iz podruja dijagnostike, kako medicinske, tako i socio-
pedagoke. Preporua se ukljuivanje slijedeih strunjaka koji moraju proi dodatne
obuke za dijagnostiku, sukladno testovima koji ine standardizirani instrumentarij (vidi
Dodatak 1):
- defektolog,
- logoped,
- psiholog,
- fizioterapeut,
- lijenik pedijatar (po potrebi).
AKTIVNOST 5.1.1.1. - osigurati kadrovske (psiholozi, defektolozi i logopedi, mobilni
struni timovi), financijske i prostorne uvjete u vrtiima i osnovnim kolama za
provoenje standardiziranih postupaka rane identifikacije potekoa kod djece.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-
sanskog kantona; Ministarstvo finansija, lokalna samouprava.
PROVEDBA: Direktori vrtia i kola, struni suradnici i strunjaci - lanovi
mobilnih strunih timova.
ROK: 2015. 2020.
POKAZATELJI PROVEDBE: broj predkolskih i osnovnokolskih ustanova
koje provode postupak rane identifikacije.
-
31
AKTIVNOST 5.1.1.2. - promijeniti postupak utvrivanja spremnosti djece za osnovnu
kolu (Pravilnik o upisu) koji regulira sastav Komisije za dijagnostiku za utvrivanje
spremnosti djece za osnovnu kolu, tako da u sastavu strunog povjerenstva
obvezno budu ukljueni psiholozi, defektolozi i logopedi koji su osposobljeni za
koritenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju potekoa u razvoju kod
djece/uenika, a koje utjeu na odgojno-obrazovni uspjeh.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
ROK: 2016.
POKAZATELJI PROVEDBE: Izmijenjen Pravilnik o upisu djece u osnovnu
kolu.
AKTIVNOST 5.1.1.3. provesti obuke16 lanova Komisije za dijagnostiku u skladu s
popisom testova za procjenu djece/uenika sa potekoama u razvoju te dodatno
obuiti lanove povjerenstva o nainu pisanja zakljuaka u obliku preporuka o nainu
pruanja podrke utemeljene na potencijalima, interesima i potrebama djece/uenika.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,
Pedagoki zavod USK.
ROK: 2018. godina
POKAZATETLJI PROVEDBE: Broj educiranih lanova Komisije za
dijagnostiku djece/uenika sa potekoama u razvoju, broj formiranih
Komisija, broj izdanih rjeenja baziranih na potencijalima, interesima i
potrebama indvidualno za svako dijete/uenika sa potekoama u razvoju.
Trenutno je struno povjerenstvo u ingerenciji Ministarstva zdravstva i socijalne
politike, a vri procjenu za odgojno-obrazovni sistem. Predsjednik povjerenstva
trenutno je najee lijenik to pokazuje orijentaciju procjene djece/uenika po
medicinskom modelu. Rezultati procjene, koja traje prekratko da bi se dobio realni
uvid u funkcioniranje djeteta/uenika, najee su uopeni i teko mogu biti
upotrebljivi zaposlenicima u odgojno obrazovnim ustanovama. Vano je stoga
povjerenstvo formirati pri Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,
vrijeme provoenja procjene znaajno produljiti, i formirati struni sastav Komisije za 16 Vidi Dodatak 2 popis obuka za lanove Komisije za dijagnostiku
-
32
dijagnostiku sukladno gore navedenom. Trenutni sastav je varijabilan, a educiranost
lanova strunog povjerenstva za detekciju djece sa potekoama u razvoju nije
ujednaena te ne postoji standardizacija postupka i orijentiranost prema
potencijalima, interesima i potrebama individualno za svako procijenjeno
dijete/uenika.
MJERA 5.1.2.: Uspostaviti mehanizme rane intervencije17, praenja,
savjetovanja i drugih oblika podrke djeci i roditeljima u vrtiima
Predkolsko razdoblje iznimno je vano razdoblje u razvoju pojedinca i zato je
predmet posebne drutvene brige i zatite. U predkolskom razdoblju stvaraju se
temelji za cjelokupan kasniji razvoj djeteta, pa tako i za kvalitetu njegova odgoja i
obrazovanja. Posebno je vana sistemska podrka djeci sa potekoama i njihovim
roditeljima. Da bi se osigurala sistemska podrka djeci i roditeljima u vrtiima i
udovoljilo njihovim specifinim potrebama, nuno je, nakon identifikacije razvojnih
potreba djece, uspostaviti pravovremenu, strunu i kontinuiranu podrku koja
ukljuuje ranu intervenciju, praenje psihofizikog razvoja djeteta i savjetovanje
roditelja. Mehanizmi identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja moraju biti
planski voeni i evaluirani.
Evaluacija identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja djeteta treba biti u
nadlenosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a neposredno
povezana s povratnim informacijama, prije svega, roditelja djece/uenika sa
potekoama u razvoju, zatim, zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama i tek
na poslijetku sa statistikim podacima o broju provedenih identifikacija, savjetovanja i
intervencija. Potrebno je izraditi strukturirane upitnike za roditelje i zaposlenike u
odgojno-obrazovnim ustanovama iz kojih e biti jasno vidljivo zadovoljstvo
provedenim mehanizmima, a estice upitnika trebaju se temeljiti na standardima
kvalitete koji se ele postii. Ovisno o rezultatima evaluacije na godinjem nivou
Ministarstvo e planirati rad u narednoj godini i izvriti potrebne intervencije za
unaprijeenje mehanizama identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja
djeteta/uenika sa potekoama u razvoju. Nije dovoljno samo prikupiti povratne
informacije, ukoliko izostane intervencija za unaprijeenje postojeeg stanja, 17 Vidi Dodatak 3 vanost rane intervencije u djetinjstvu
-
33
evaluacija postaje sama sebi svrha, a sistem dugorono ne napreduje, ve stagnira i
gubi na kvaliteti.
Sistemska skrb o potrebama djece i njihovih roditelja ukljuuje sve sudionike u
predkolskom odgoju i obrazovanju kao i druge sisteme koji skrbe o djeci i njihovim
pravima (socijalna skrb, zdravstvena skrb i pravosue), pa je stoga od posebne
vanosti suradnja svih institucija unutar sistema odgoja i obrazovanja kao i
meusektorska suradnja. Nuno je, koliko god je to mogue, da se pomo i podrka
pruaju u prirodnoj i inkluzivnoj okolini. Kljunu ulogu u koordiniranju i provoenju
svih aktivnosti trebaju imati struni timovi u vrtiima jer su oni u svakodnevnom i
neposrednom kontaktu s djecom i njihovim roditeljima. Pomo i podrka djeci
ukljuuje sistemsku, pravovremenu, strunu i interdisciplinarnu pomo i podrku
roditeljima da bi se podigla kvaliteta roditeljstva i kvaliteta ivljenja djece u porodici, a
posebno pomo i podrka roditeljima djece sa potekoama. Da bi sistem podrke
bio cjelovit, nuno je da postoji podrka i kod prijelaza djece u druge institucije (iz
vrtia u kolu) i obvezna suradnja s institucijama u koje dijete prelazi.
AKTIVNOST 5.1.2.1. uspostaviti mehanizme rane intervencije, praenja
psihofizikog razvoja i savjetovanja roditelja u vrtiima.
NADLENOST: Vrtii
PROVEDBA: Struni timovi u vrtiima
ROK: Kontinuirano do 2022. godine
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj vrtia s uinkovitim mehanizmima rane
intervencije, praenja psihofizikog razvoja i savjetovanja roditelja.
MJERA 5.1.3.: Uspostaviti mehanizme identifikacije, savjetovanja i praenja u
osnovnim i srednjim kolama.
Uenici koji nemaju razvijene naine uinkovita suoavanja s potekoama u pravilu
postiu osjetno slabiji uspjeh no to bi to njihove sposobnosti omoguavale, a
nerijetko se i sukobljavaju s okolinom. Stoga je suoavanje s tim izazovima na
prikladan nain vrlo vano ne samo za kolski uspjeh uenika, nego i za njihovu
osobnu dobrobit u cjelini. Uenici pred kraj osnovnokolskog, odnosno
srednjokolskog obrazovanja moraju donijeti odluku o nastavku kolovanja. Odabir
-
34
srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja u velikoj mjeri utjee ne samo na
njihov budui akademski uspjeh, nego i na realizaciju njihovih ivotnih ciljeva. U isto
vrijeme, donoenje pravilne odluke zahtijeva dobru informiranost, no jednako tako i
utvrivanje vlastite motivacije i realnu procjenu vlastitih sposobnosti. Zbog toga velik
broj djece i mladih, osobito onih koji ne mogu dobiti pomo u svojim obiteljima, za
donoenje odluke treba primjerenu podrku u obliku organiziranog i dobro
strukturiranog karijernog savjetovanja.
Uenici sa potekoama predstavljaju posebno ranjivu skupinu djece i mladih ljudi, a
njihovo osnaivanje i izjednaavanje u prilikama, uz ope mehanizme podrke
namijenjene svim uenicima, zahtijeva i dodatne, specifine mehanizme. Zbog toga
uenicima sa potekoama, uz savjetovanje namijenjeno svim uenicima, treba
omoguiti i dodatno savjetovanje sa socijalnim pedagogom, logopedom i
defektologom, ponajprije zbog zadovoljavanja specifinih potreba koje su vezane uz
tekoe uenika i odgovarajueg profesionalnog usmjeravanja. Potrebno je
uspostaviti dodatne oblike akademske, emocionalne i socijalne podrke uenicima sa
potekoama te usustaviti suradnju svih sudionika u procesu identifikacije, praenja i
podrke uenika sa potekoama. To podrazumijeva osnaivanje mehanizama
suradnje unutar kole (izmeu uitelja, roditelja i strunog tima) i izmeu kola i
drugih ustanova (izmeu osnovnih i srednjih kola, domova zdravlja i centara za
socijalnu skrb, itd.).
Da bi kole mogle pruiti uenicima ovakve vrste podrke, potrebno je uspostaviti
mehanizam identifikacije, praenja i savjetovanja uenika i njihovih roditelja koji
ukljuuje:
a. rad kolskog psihologa s uenicima putem individualnog savjetovanja,
razvoj metakognitivnih, socijalnih i emocionalnih vjetina i profesionalno
usmjeravanje (karijerno savjetovanje) te savjetovanje roditelja,
b. rad razrednika s uenicima praenjem i individualnim savjetovanjem
uenika i njihovih roditelja u vezi sa kolskim uspjehom i drugim
aspektima ivota u koli te kroz profesionalno informiranje,
c. rad uitelja i nastavnika s uenicima putem individualnog savjetovanja
uenika i njihovih roditelja u vezi s uenjem pojedinog predmeta.
-
35
AKTIVNOST 5.1.3.1. - organizirati sistem individualnog savjetovanja uenika i
roditelja sa kolskim psihologom, razrednikom, uiteljima i nastavnicima.
NADLENOST: Osnovne i srednje kole
PROVEDBA: Educirani kolski psiholozi, uitelji i nastavnici
ROK: Kontinuirano DO 2022. godine
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj uenika sa potekoama koji su koristili
mogunost individualnog savjetovanja; broj sati individualnog savjetovanja;
broj kola koje provode program individualnog savjetovanja.
AKTIVNOST 5.1.3.2. - ukljuiti savjetodavni rad s uenicima sa potekoama u
uiteljsku/nastavniku normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa uenicima.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
PROVEDBA: Eksperti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK i
Pedagokog zavoda, sindikati
ROK: 2015. 2016.
POKAZATELJI PROVEDBE: Odgovarajua rjeenja u propisima koji definiraju
normu uitelja i nastavnika
AKTIVNOST 5.1.3.3. organizirati sistem dodatnog individualnog savjetovanja
uenika sa potekoama i njihovih roditelja s logopedom, defektologom i socijalnim
pedagogom i/ili socijalnim radnikom.
NADLENOST: kole
PROVEDBA: Logopedi, defektolozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici u
kolama te mobilni struni timovi
ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj uenika sa potekoama koji su se koristili
individualnim savjetovanjem. Broj sati individualnog savjetovanja.
AKTIVNOST 5.1.3.4. osigurati ljudske, financijske i prostorne resurse za
poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; kole,
lokalna samouprava
PROVEDBA: Struni suradnici u kolama i/ili suradnikim ustanovama
-
36
ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj kola u kojima se provodi poludnevni
boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak. Broj uenika
ukljuen u poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni
postupak.
AKTIVNOST 5.1.3.5. uspostaviti uinkovit sistem odobravanja, financiranja,
angairanja, edukacije i licenciranja asistenata u nastavi.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Pedagoki zavod; lokalna samouprava
PROVEDBA: Struni tim sastavljen od strunjaka iz Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta USK, Pedagokog zavoda, kola i relevantnih slubi
lokalne samouprave te drugih suradnih institucija
ROK: 2015. - 2018. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Usvojen pravilnik koji regulira sve relevantne
aspekte rada asistenata u nastavi. Broj angairanih, educiranih i licenciranih
asistenata u nastavi.
AKTIVNOST 5.1.3.6. osmisliti skupine vrnjake potpore18 i ugraditi ih u kolski
kurikulum.
NADLENOST: kole
PROVEDBA: Struni suradnici u kolama, uitelji
ROK: Kontinuirano
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj kola koje u kolskim kurikulumima imaju
ugraene skupine vrnjake potpore za uenike sa potekoama. Broj uenika
koji su ukljueni u rad skupina vrnjake potpore.
Ciljevi osnivanja skupina vrnjake potopre su promicanje interesa djeteta/uenika sa
potekoama u razvoju, traenje rjeenja s obzirom na izazove s kojima se
svakodnevno susreu, poticanje kulture dijaloga i tolerancije meu vrnjacima bez
obzira na razliite sposobnosti, interese i potrebe. Rezultati formiranja skupina
vrnjake potpore odnose se na razvoj vjetina komunikacije u uvjetima razliitosti te
razvoj stava solidarnosti i osjeaja odgovornosti prema drugim uenicima.
18 Vidi Dodatak 4 primjer ugradnje vrnjake potpore u kurikulum
-
37
Vrnjaka potpora razvija se metodama razgovora, rasprave, izlaganja,
demonstracije, grupnim radom s djecom/uenicima, kreativnim radionicama,
uvoenjem slikovnica o djeci s potekoama u razvoju, igranjem uloga u kojima
djeca/uenici postaju djeca/uenici sa potekoama u razvoju (pisanje ne
dominantnom rukom, ustima, crtanje stopalima, boravak u invalidskim kolicima za
vrijeme izvoenja neke aktivnosti, vezanje oiju, demonstracija raznih vrsta oteenja
vida pomou naoala i sl.).
MJERA 5.1.4.: Uspostaviti mehanizme podrke u uenju u kolama.
Da bi se omoguio razvoj potencijala uenika sa potekoama, potrebno je u
kolama uspostaviti sistemski oblik kvalitetne dodatne podrke koji ukljuuje:
a. individualizirano pouavanje i uenje,
b. uenje po prilagoenom programu,
c. uenje po posebnom programu.
Individualizirani odgojno obrazovni program (IOOP) izvodi se u redovnim
odgojno-obrazovnim ustanovama, a predstavlja program u kojem se ne modificiraju
ishodi uenja (u smislu smanjivanja opsega nastavnog gradiva koje e uenik usvojiti
ili vjetina koje e dijete/uenik razviti) ve se individualiziraju metode pomou kojih
e dijete/uenik usvojiti odreene vjetine i nastavno gradivo sukladno redovnom
odgojno-obrazovnom programu. U primjeni individualizacije mogu se primjerice
koristiti umne mape, slikoprie, izdvajanje bitnog iz odreenog teksta, dramatizacija
odreenih odgojno-obrazovnih sadraja, koritenje kalkulatora, raunala za voenje
biljeki, diktafona (kod slijepe djece/uenika), smanjivanje broja zadataka u pisanim
testovima (ali ne smanjivanje teine), preferiranje usmenog nad pismenim nainom
provjere znanja ili pismenog nad usmenim (ovisno o funkcioniranju uenika),
koritenje to vie konkreta u radu i dr. Program se izrauje na temelju sposobnosti,
interesa i potreba djeteta/uenika.
Prilagoeni odgojno-obrazovni program (POOP) izvodi se u redovnim odgojno-
obrazovnim ustanovama, a predstavlja odgojno-obrazovni program u kojem se
modificiraju ishodi uenja, tj. dijete/uenik koji polazi POOP ne mora usvojiti sve
vjetine i nastavno gradivo predvieno redovnim odgojno-obrazovnim programom.
Kao i kod IOOP-a, kod POOP-a se takoer uvode inovativne metode kako bi
-
38
dijete/uenik usvojio i modificirane ishode uenja. Program se izrauje na temelju
sposobnosti, potreba i interesa djeteta/uenika, a prilagoava se u rasponu
djetetovih/uenikovih sposobnosti, nema ogranienja do koje mjere se moe
prilagoavati program. Naglasak se stavlja na socijalizacijsku i odgojnu komponentu
odgojno-obrazovnog sistema dok akademske vjetine predstavljaju sekundarni nivo.
Posebni odgojno-obrazovni program (PP) izvodi se u specijalnim ustanovama i ne
predstavlja inkluzivnu praksu te kao takav nije niti predmetom ove Strategije.
Najvea prepreka punoj inkluziji djece i uenika sa potekoama u razvoju jesu jo
uvijek prisutne predrasude, i to podjednako od djece, uenika, odgojitelja, uitelja,
strunih suradnika, direktora i od roditelja djece i uenika bez potekoa u razvoju.
Povrh toga, odgojno-obrazovne ustanove jo uvijek nisu dovoljno prostorno
prilagoene djeci i uenicima sa potekoama u razvoju, a i rijetko koja ima potrebnu
specifinu opremu. Prostorne zapreke oituju se kroz ne izgraene pristupne rampe
odgojno-obrazovnim ustanovama, ne postojanje skalamobila ili lifta unutar odgojno-
obrazovnih ustanova u kojima se odgojno-obrazovni programi izvode na katu,
jedinstvena veliina stolaca i stolova u skupinama i razredima, ne postojanje
prilagoenih sjedala za djecu s motorikim tekoama, postavljanje materijala na
nedostupna mjesta za tee pokretnu ili nepokretnu djecu/uenike, puno detalja na
zidovima to ometa djecu/uenike s poremeajem panje i hiperaktivnosti (ADHD) i
dr.
Zbog toga je potrebno transformirati vrtie i kole u prijateljsko okruenje za djecu i
uenike sa potekoama u razvoju, okruenje u kojem e se oni osjeati njegovim
jednako vrijednim sastavnim dijelom i koje e kontinuirano raditi na eliminiranju
zapreka za njihovu potpunu integraciju. Zapreke u ovom smislu odnose se na ve
gore spomenute prostorne prepreke, stavove odgajatelja, uitelja, strunih suradnika,
direktora i roditelja djece/uenika bez potekoa u razvoju, nedostatak potrebne
didaktike opreme (brailleovi strojevi, digitalna oprema, 3D modeli slova, geografskih
karata i drugog materijala i sl.). Zapreke se takoer manifestiraju kroz nedovoljan broj
strunih suradnika, nedovoljnu educiranost odgajatelja i uitelja za pruanje podrke
djeci sa potekoama u razvoju, nedovoljan broj ukljuenih asistenata u nastavi i
vrtiu i dr.
-
39
AKTIVNOST 5.1.4.1. ukljuiti dopunsku nastavu u uiteljsku/nastavniku normu
neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK
PROVEDBA: Eksperti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
sindikati
ROK: 2015. 2016. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Odgovarajua rjeenja u propisima koji definiraju
normu uitelja i nastavnika.
AKTIVNOST 5.1.4.2. osigurati redovito provoenje dopunske nastave u skladu s
realnim potrebama uenika.
NADLENOST: kole
PROVEDBA: Direktori, struni suradnici, uitelji
ROK: Odmah po donoenju Strategije
POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak kola koje redovno provode dopunsku
nastavu u skladu s realnim potrebama uenika. Broj i postotak uenika koji su
ukljueni u dopunsku nastavu. Broj odranih sati dopunske nastave po
ueniku po koli.
AKTIVNOST 5.1.4.3. kreirati programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i
socijalnih vjetina i ugraditi ih u kolski kurikulum19.
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; kole
PROVEDBA: Direktori, struni suradnici, uitelji
ROK: Odmah po donoenju Strategije
POKAZATELJI PROVEDBE: U kolske kurikulume svih kola ugraeni su
elementi razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina. Broj kola
koje su razvile programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih
vjetina i ukljuile ih u kolski kurikulum.
AKTIVNOST 5.1.4.4. eliminirati prostorne prepreke u vrtiima i kolama i prilagoditi
prostor djeci i uenicima sa potekoama u razvoju. Opremiti vrtie i kole
specifinom didaktikom opremom nunom za primjereno sudjelovanje djece i
uenika sa potekoama u odgojno-obrazovnom procesu. 19 Vidi Dodatak 5 sastavnice programa metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina
-
40
NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Ministarstvo finansija; lokalne samouprave; vrtii; kole i nevladine
organizacije.
PROVEDBA: Osnivai odgojno-obrazovnih ustanova, vrtii, kole, nevladine
organizacije
ROK: 2015. 2021. godina
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen pravilnik o osiguranju pristupanosti
graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Prostorna
pristupanost svih odgojno-obrazovnih objekata potpuno prilagoena
standardima Pravilnika. Postotak vrtia i kola opremljenih specifinom
didaktikom opremom.
specifina didaktika oprema dijeli se prema razvojim podrujima djeteta/uenika na
opremu koja je usmjerena razvoju motorikih, senzorikih, kognitivnih, verbalnih i
socijalnih funkcija. Ovisno u kojem podruju funkcioniranja dijete/uenika sa
potekoama u razvoju treba dodatnu podrku vano je definirati i listu potrebne
didaktike opreme. Listu potrebne opreme treba preporuiti Komisija za dijagnostiku,
a dopuniti je treba struni tim odgojno-obrazovne ustanove u suradnji sa
odgajateljima, uiteljima i roditeljima. Primjerice, u specifinu didaktiku opremu
spadaju: senzorni kuti, balans ploe, mnemo kartice, slikoprie, senzorike ploe,
prilagoena tastatura i mi (najee za djecu s motorikim potekoama), vizuo-
perceptivne kartice, asistivna tehnologija (za usvajanje poetnog itanja i pisanja,
vjebanje fine i grube motorike) i dr..
AKTIVNOST 5.1.4.5. u radu u odgojnoj skupini, na satovima redovne nastave i
satovima razrednika te na roditeljskim sastancima, predavanjima i radionicama
senzibilizirati svu djecu, uenike, njihove roditelje i zaposlenike vrtia i kola za
specifine potrebe djece i uenika sa potekoama u razvoju i za ulogu vrtia i kola
u zadovoljavanju njihovih potreba.
NADLENOST: Pedagoki zavod, vrtii, kole
PROVEDBA: Struni timovi sastavljeni od strunjaka Pedagokog zavoda,
fakulteta i iskusnih praktiara
ROK: Odmah po donoenju Strategije, kontinuirano
-
41
POKAZATELJI PROVEDBE: Sva djeca i uenici predkole, 4. i 8. razreda
osnovne te 2. razreda srednje kole, kao i njihovi roditelji, uitelji, odgojitelji,
nastavnici, struni suradnici i direktori proli su programe senzibilizacije20 za
prihvaanje djece i uenika sa potekoama u razvoju.
Senzibilizacija djece/uenika, roditelja i zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova
provodi se kroz igru uloga, diskusije, parlaonice, isticanje primjera dobre prakse,
dovoenje odraslih osoba s invaliditetom u skupine, na satove razredne zajednice i
roditeljske sastanke da izlau o svojim iskustvima tijekom pohaanja odgojno-
obrazovnih ustanova i kasnije u ivotu, iskustvenim radionicama koje vode strunjaci
iz podruja inkluzivne prakse i sl. U skupinu ili razred mogu se dovesti invalidska
kolica kako bi djeca/uenici mogli osobno iskusiti kako je biti dijete/uenik sa
motorikim potekoama te se trebaju provoditi igre u kojima kroz iskustvo