strategija razvoja brČko distrikta bosne i ... razvoja...nacrt- strategija razvoja brČko distrikta...

Vlada Brčko Distrikta Ekonomski fakultet Institut za ekonomiku poljoprivrede

BiH TUZLA BEOGRAD

F I N A N S I R A P R O J E K AT I M P L E M E N T I R A K O N Z O R C I J

[Nacrt]Odlukom gradonačelnika, broj: 01-014-001400/07 od 14.03.2007. god. imenovan je Projektni tim za izradu Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. od 6 članova koji je imao zadatak da

STRATEGIJA RAZVOJA BRČKO DISTRIKTA BOSNE I

HERCEGOVINE2008.-2012.

NACRT- STRATEGIJA RAZVOJA BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE 2008.-2012.

sačini Akcioni plan sa rokovima i nosiocima zadataka za izradu Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. i koji je, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, obavio sve aktivnosti vezane za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izradu Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH.

Članovi Projektnog tima su:

1. dr Anto Domić, dogradonačelnik, predsjednik, 2. Zekerijah Osmić, savjetnik gradonačelnika za ekonomska pitanja, član,3. Nataša Đudurović, šef Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove,

član,4. Amra Abadžić, šef Pododjeljenja za privredni razvoj, član,5. Tatjana Jović, viši stručni saradnik u Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-

pravne poslove, član,6. Prof. dr. Marin Gužalić, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Brčkom, član.

Također je Projektni tim za izradu Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. imao obavezu da koordinira i usklađuje rad svih učesnika u izradi Strategije, da organizuje i obavi javne konsultacije o ovom dokumentu i u saradnji sa Komisijom za učešće u izradi Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH izvrši prikupljanje i sistematizaciju svih primjedbi i sugestija od strane građana, poslovne zajednice, nevladinih organizacija i predstavnika OHR-a, OSCE-a i ostalih učesnika u izradi ovog dokumenta i usaglašeni nacrt Strategije predloži Vladi i Skupštini Brčko Distrikta BiH na usvajanje.Odlukom gradonačelnika, broj: 01-014-001401/07 od 14.03.2007. god. imenovana je Komisija za učešće u izradi Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. koju čine 34 člana - predstavnici izvršne vlasti, građana, poslovne zajednice i nevladinog sektora, a koji su radili u slijedećim fokus grupama:

I FOKUS GRUPA ZA SOCIJALNI/DRUŠTVENI RAZVOJ – OBLASTI OBRAZOVANJA, ZDRAVSTVENO-SOCIJALNE ZAŠTITE, SPORTA, KULTURE I MLADIH

1. JAKOV AMIDŽIĆ, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu,2. KASIM DELALIĆ, Odjeljenje za obrazovanje,3. BRANIMIR FILIPOVIĆ, Odjeljenje za zdravstvo,4. PROF. DR. STEVAN STEVIĆ, Ekonomski fakultet Brčko,5. ĆAZIM SULJEVIĆ, Bošnjačka zajednica kulture «Preporod», 6. FRA MARKO STJEPANOVIĆ, Hrvatsko kulturno društvo «Napredak», 7. BRANISLAV RIBAR, Srpsko prosvjetno kulturno društvo «Prosvjeta»,8. GORDANA VARCAKOVIĆ, Omladinsko udruženje Svitac,9. JASMIN JAŠAREVIĆ, Omladinsko udruženje Proni,10. DAMIR RADENKOVIĆ, Omladinsko udruženje Vermont,11. MUNEVERA KALOPER, Udruženje žena Bošnjakinja, 12. GOSPAVA PANTELIĆ, Udruženje žena Okrugli sto Brčko Distrikta BiH,13. RUŽA JOVANOVIĆ, Udruženje Kolo srpskih sestara,

2


II FOKUS GRUPA ZA PRIVREDNI RAZVOJ – OBLASTI EKONOMIJE, NAUKE I TEHNOLOGIJE, INVESTICIJE, USLUGE, PRIVREDNA INFRASTRUKTURA, USLOVI PRIVREĐIVANJA

1. ADNAN DRAPIĆ, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu, 2. ZIJAD LUGUŠIĆ, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu,3. MEHMED RAŠČIĆ, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,4. ABDULAH RIBIĆ, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,5. DRAGO STOJIĆ, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove,6. MATO LUČIĆ, Direkcija za finansije,7. PROF. DR. MOMČILO POLJIĆ, Sindikat Brčko Distrikta BiH,8. SLAVIŠA STAJKOVIĆ, Udruženje za razvoj NERDA,

III FOKUS GRUPA ZA PROSTORNI RAZVOJ – OBLASTI URBANISTIČKOG PLANIRANJA, UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM, UPRAVLJANJA JAVNOM IMOVINOM, INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

1. HAJRUDIN JUSUFOVIĆ, Odjeljenje za javni registar,2. SALKO MULAMUJIĆ, Odjeljenje za javne poslove,3. STEVAN ZORANOVIĆ, Odjeljenje za komunalne poslove,4. ADIL GLAVINIĆ, Odjeljenje za javnu sigurnost,5. MILAN BABIĆ, Privredna komora Brčko Distrikta BiH,

IV FOKUS GRUPA ZA INSTITUCIONALNI RAZVOJ – OBLASTI REFORME JAVNE UPRAVE, ZAKONODAVSTVO, PARTNERSTVA PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA, MEĐUREGIONALNA SARADNJA

1. ENES ŠERIFOVIĆ, Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja,2. ISMET ŠILJIĆ, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove,3. PAVO JURKOVIĆ, Odjeljenje za stručne i administrativne poslove,4. FERID BIJELIĆ, MZ Omerbegovača,5. IVO ANĐELOVIĆ, MZ Boće,6. MIĆO SIMIKIĆ, MZ Bijeljinska cesta,7. ALEKSANDRA NIKOLIĆ, Udruženje poslodavaca Brčko Distrikta BiH,8. ILIJA KALAJDŽIĆ, Ekonomsko-socijalno vijeće.

Pored aktivnog učešća navedenih članova fokus grupa u izradi ovog dokumenta, zadatak ove Komisije je bio da u saradnji sa Vladom Brčko Distrikta BiH i Projektnim timom Vlade Brčko Distrikta BiH učestvuje u definisanju anketnih listića i drugih dokumenata koji su poslužili istraživačkom timu za prikupljanje neophodnih ulaznih podataka potrebnih za izradu ovih dokumenata.Osim toga, šef Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu je 18.02.2008. godine Rješenjem, broj: 13-02-008127/08 imenovao Nadzorni organ za usluge izrade Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. u sastavu:

3


1) dr.sc. Ferhat Čejvanović, Odjeljenje za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,2) dr.sc. Aleksandar Đurić, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu,3) Amra Abadžić, dipl.eec., Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu,4) Mr.sc. Sanja Alatović, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu,5) Dr.sc. Marin Gužalić, Ekonomski fakultet u Brčkom, koji je zadužen da izvrši kontrolu kvaliteta i kvantiteta izvršenih usluga po projektnom zadatku i izvrši pregled, primopredaju i konačan obračun izvršenih usluga.

Izvođač radova nosilac Konzorcija Ekonomski fakultet Univerziteta Tuzla i Institut za ekonomiku poljoprivrede Beograd je radio u sastavu Projektnog i Ekspertnog tima.

PROJEKTNI TIM

Voditelj projekta: Prof.dr. Reuf Kapić

Rukovodioci:

Prof.dr. Bahrija UmihanićProf.dr. Drago Cvijanović

Tehnička podrška:

Mr.sc. Jasmina OkičićMr.sc. Beriz ČivićAmra Kožarić, dipl.eec.Munevera Redžić, dipl. pravnik

EKSPERTNI TIM

Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli:

1. Prof.dr. Šefik Mulabegović 2. Prof.dr. Adil Kurtić3. Prof.dr. Reuf Kapić 4. Prof.dr. Izudin Kešetović 5. Prof.dr. Muharem Klapić 6. Prof.dr. Najil Kurtić 7. Prof.dr. Himzo Bajrić 8. Prof.dr. Zekerijah Šabanović 9. Prof.dr. Bahrija Umihanić 10. Prof.dr. Senad Fazlović11. Doc.dr. Zijad Džafić12. Prof.dr. Sead Omerhodžić13. Doc.dr. Adisa Delić14. Dr.sc. Zaim Buljubašić15. Mr.sc. Admir Nuković

4


16. Meldina Kokorović, dipl.eec.

Institut za ekonomiku poljoprivrede Beograd:

1. Prof.dr. Drago Cvijanović2. Prof.dr. Zorica Vasiljević3. Prof.dr. Mirjana Savić4. Dr.sc. Vladana Hamović5. Dr.sc. Vesna Popović 6. Dr. sc. Jonel Subić7. Mr.sc. Vesna Paraušić8. Mr.sc. Nada Mijajlović 9. Mr.sc. Branko Mihailović10. Mr.sc. Zoran Simonović11. Mr.sc. Ivan Đurić12. Mr.sc. Branko Katić13. Mr.sc. Anton Puškarić14. Mr.sc. Nataša Cecić15. Predrag Vuković, dipl. oec.16. Marko Jeločnik, dipl. ing.17. Velibor Potrebić, dipl. ing.18. Lana Ivanović, dipl. ing.19. Slavica Arsić, dipl. ing20. Bojana Bekić, dipl. biolog

5


1. PROCES I PRINCIPI IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA BRČKO DISTRIKTA BiH 2008. –

2012. ....................................................................... 8

1.1 Polazne osnove ............................................................................................................... 9

1.2 Izvršni sadržaj ................................................................................................................ 9

1.3. Proces izrade ................................................................................................................. 9

1.4. Principi izrade strategije razvoja ................................................................................. 10

2. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA STANJA. ....................................................................... 11

2.1. Historija ........................................................................................................................ 11

2.2. Geografija i prirodni resursi ......................................................................................... 12

2.3. Demografija i tržište rada ............................................................................................. 17

2.3.1. Kratak pregled historije demografske situacije Brčko Distrikta BiH ................ 18

2.3.2. Aktuelna demografska situacija u Brko Distriktu BiH .................................... 20

2.3.3. Tržište rada ................................................................................................. 25

2.4. Ekonomska struktura i razvoj ..................................................................................... 28

2.4.1. Makroekonomska kretanja ........................................................................... 28

2.4.2. Ekonomska struktura i industrija

6

SADRŽAJ


................................................................. 34

2.4.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo ....................................................... 38

2.4.2.1.1. Poljoprivreda ...................................................... 38

2.4.2.1.2. Šumarstvo .......................................................... 45

2.4.2.2. Građevinarstvo ...................................................................... 49

2.4.2.3. Trgovina ................................................................................ 53

2.4.2.4. Turizam i ugostiteljstvo ........................................................... 59

2.4.2.5. Saobraćaj i komunikacije ......................................................... 60

2.4.2.5.1. Saobraćaj i saobraćajna infrastruktura ..................... 60

2.4.2.5.2. Telekomunikacije i telekomunikaciona

infrastruktura . ..................................................... 65

2.4.2.6. Finansijske institucije i finansijske usluge u Brčko

Distriktu BiH .......................................................................... 68

2.4.3. Poslovanje privrede ................................................................................... 73

2.4.3.1. Stanje privrede u privatnoj svojini ............................................ 75

2.4.3.2. Stanje privrede u društvenoj sredini .......................................... 80

2.4.4. Budžet i fiskalni kapacitet ........................................................................... 82

2.4.4.1. Analiza strukture javnih prihoda Brčko Distrikta BiH ................ 83

2.4.4.2. Analiza strukture javnih rashoda Brčko Distrikta BiH ................. 88

2.4.4.3. Analiza upravljanja finansijskim tokovima budžeta

Brčko Distrikta BiH.................................................................... 91

7


2.5. Infrastruktura ................................................................................................................. 92

2.5.1. Vodosnabdijevanje i upravljanje otpadnim vodama ...................................... 92

2.5.1.1. Vodovodni sistem ..................................................................... 92

2.5.1.2. Upravljanje otpadnim vodama .................................................. 93

2.5.1.3. Upravljanje čvrstim otpadom ................................................... 93

2.5.2. Ekologija –zaštita životne sredine i zraka .................................................... 94

2.6. Obrazovanje, istraživanje i razvoj ................................................................................. 94

2.6.1. Predškolski odgoj i obrazovanje ................................................................. 94

2.6.2. Osnovno obrazovanje ............................................................................... 95

2.6.3. Srednje obrazovanje .................................................................................. 99

2.6.4. Visokoškolsko obrazovanje ...................................................................... 100

2.7. Zdravstvo i socijalna zaštita ........................................................................................ 101

2.7.1. Zdravstveno stanje stanovništva na području Brčko Distrikta BiH ............. 102

2.7.2. Funkcionisanje sistema zdravstva na području Brčko Distrikta BiH ............ 104

2.7.2.1. Kadrovi u sistemu zdravstvene zaštite ..................................... 107

2.7.2.2. Informacioni sistemi u zdravstvu Brčko Distrikta BiH............... 108

2.7.3. Socijalna zaštita ......................................................................................... 108

2.8. Kultura i sport .............................................................................................................. 110

2.9. Institucije i pravni okvir ............................................................................................... 113

8


2.9.1. Izvršna vlast .............................................................................................. 115

2.10. SWOT analiza ............................................................................................................ 117

3. VIZIJA I MISIJA BRČKO 2020. ............................................................................................. 120

3.1. Očekivanja u budućnosti ............................................................................................. 120

3.2. Nova filozofija razvoja ................................................................................................. 121

3.3. Životni i radni ambijent koji stvaramo ........................................................................ 122

3.4. Naš razvojni put ........................................................................................................... 123

3.5. Generalni razvojni cilj .................................................................................................. 125

4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETNI CILJEVI I MJERE................................................ 126

4.1. Strateški cilj 1: Konkurentan poslovni sektor, temeljen na znanju, inovacijama i preduzetništvu .............................................................. 130

4.2. Strateški cilj 2: Multimodalni saobraćaj i informaciono-komunikaciona infrastruktura ....................................................................................... 141

4.3. Strateški cilj 3: Stalno poboljšanje uslova života građana Distrikta i jačanje njihove osposobljenosti za efikasniji i produktivniji rad i stalni napori za poboljšanje i oplemenjivanje socijalnog i

9


kulturnog miljea u kome će živjeti i raditi ........................................... 155

4.4. Strateški cilj 4: Osiguranje konkurentne multifunkcionalne poljoprivredne proizvodnje, uz očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa i kontinuirano poboljšavanje materijalnih i socijalnih uslova življenja u ruralnim područjima........................................................... 171

5. PROGRAMIRANJE ............................................................................................................... 189

Program 1: Poboljšanje konkurentnosti poslovnog sektora ............................................... 200

Program 2: Rekonstrukcija i modernizacija saobraćajne infrastrukture i razvoj informacione i komunikacione tehnologije .................................................... 216

Program 3: Razvoj ljudskih resursa ................................................................................... 230

Program 4: Ruralni razvoj .................................................................................................. 238

Top projekti ........................................................................................................................ 250

6. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE ...................................................................................... 266

7. BIBLIOGRAFSKE REFERENCE ......................................................................................... 273

10


1.1 POLAZNE OSNOVE

Strategija razvoja Brčko Distrikta BiH za period od 2008-2012. godine nastavlja se na Strategiju razvoja Brčko Distrikta BiH 2002-2006. godine koju je usvojila Vlada Brčko Distrikta BiH u januaru, a Skupština u aprilu 2002. godine. Stoga je Strategija razvoja Brčko Distrikta BiH 2008-2012. logičan nastavak one koja joj je prethodila.

U skladu sa Odlukom gradonačelnika o dodjeli Ugovora, broj: 01-014-015349/07 od 29.08.2007. godine, ugovor po otvorenom postupku za izradu dokumenta «Strategija razvoja Brčko Distrikta BiH za period 2008-2012. godina» dodijeljen je najpovoljnijem ponuđaču Univerzitet u Tuzli- Ekonomski fakultet Tuzla, kao nosiocu Konzorcija, s kojim je potpisan ugovor o izvođenju radova dana 03.10.2007. godine. Ona se zasniva na utvrđenoj viziji razvoja Brčko Distrikta BiH do 2020. godine koja je definisana kao: U procesu globalizacije i standardizacije, kojim je zahvaćen savremeni svijet, cilj nam je da osiguramo status regiona «evropske klase» u kome je:

razvijena multietnička kultura života, uspostavljen demkratski milje,

organizovan poslovni i stvaralački ambijent, i

privreda i najveći dio javnog sektora u privatnom vlasništvu.

U toku procesa izrade ove strategije, kroz mnogobrojne oblike zajedničkih aktivnosti i konsultacija sa širokim krugom aktera, koji su bili uključeni u ovaj proces, iskristalizirao se jedinstven stav da je vizija, koja je definisana na gornji način, dostatna da se na njenim osnovama mogu definisati misija, te strateški razvojni ciljevi za period 2008. do 2012. godine.

Sistematska analiza rezultata strateškog planiranja u periodu 2002-2006. je, također, bila jedna od polaznih tačaka za utvrđivanje misije, generalnog i strateških razvojnih ciljeva ove strategije, kao i prioriteta i programa.

U Strategiji 2002-2006. definisan je generalni razvojni cilj na slijedeći način: Razvoj Brčko Distrikta BiH kao multifunkcionalnog grada integrisanog u bosanskohercegovačku i svjetsku ekonomiju koja obezbjeđuje povoljno okruženje za život i poslovne aktivnosti. Za ostvarenje

11

1PROCES I PRINCIPI IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA BRČKO DISTRIKTA BiH 2008 – 2012.


generalnog cilja planirano je pet strateških razvojnih ciljeva i 39 posebnih programa. Analizom njihovog ostvarenja, utvrđeno je da je u periodu 2002-2007 realizovan 31 program.

Tako je analiza rezultata strateškog planiranja za period 2002–2006. pokazala da nova strategija može biti logičan nastavak prethodne.

1.2 IZVRŠNI SADRŽAJ

Strategija razvoja ima zadatak da bude osnovni vodič koji će usmjeravati akcije i napore svih nosilaca razvoja u Distriktu. Za ostvarenje te funkcije, ona je izraz široko usaglašenih želja za određenim nivoima i sadržajima razvojnih dostignuća i projektovanih ciljeva i programa njihovog ostvarenja. Istovremeno, ona je uklopljena u mogućnosti finansijskih materijalnih i ljudskih resursa Distrikta. Njen izvršni sadržaj je podešen usklađivanju ove dualnosti između ideja, želja, vizije, misije, generalnog strateškog razvojnog cilja, na jednoj strani, i grupe strateških ciljeva i programa, te realnih mogućnosti za njihovo ostvarenje, na drugoj strani. Stoga se može reći da je sadržaj dokumenta Strategije izložen u tri osnovna dijela. Prvi dio, nakon što je utvrđeno da i ova Strategija može i treba biti nastavak ranije utvrđene vizije razvoja Distrikta, sadrži precizno definisanu misiju, generalni razvojni cilj kao široko usaglašeno gledanje na budućnost Distrikta.

Njen drugi dio je operativan i sadrži utemeljenje pet osnovnih strateških ciljeva, kao i razvojne programe i projekte koji treba da obezbijede realizaciju strateških ciljeva i tako dostigne realizacija i glavnog strateškog cilja, afirmiše misija Distrikta i napravi novi korak u dostizanju vizije Distrikta u budućnosti. Između prvog dijela, definisanih generalnih dostignuća, i drugog dijela, puteva i načina njihovog ostvarenja, značajno mjesto je našao poseban dio Strategije u kome se analiziraju i procjenjuju realne mogućnosti finansijskih, materijalnih i ljudskih resursa Distrikta.

Socio-ekonomska analiza stanja u Distriktu je realna podloga za ideje kakav Distrikt želimo u budućnosti, kao i za planiranje načina i mogućnosti za ostvarenje misije Distrikta.

1.3 PROCES IZRADE

Dokument Strategija razvoja Brčko Distrikta BiH 2008 – 2012. u procesu svoje izrade prošao je sve uobičajene i predviđene faze i postupke koji obezbjeđuju da on bude zasnovan na realnoj i kritičkoj analizi i ocjeni dostignutog nivoa razvijenosti, na realnoj procjeni resursa, te na sveobuhvatnoj i respektabilnoj saglasnosti širokog kruga aktera. Socio-ekonomsku analizu stanja, njene nalaze i ocjene je, uz istraživački tim, ozbiljno razmatrala i Komisija za učešće u izradi Strategije koju je imenovao gradonačelnik Brčko Distrikta BiH.

Fokus grupe, imenovane, također, od strane gradonačelnika Brčko Distrikta BiH, su, uz ocjenu socio-ekonomske analize stanja, bile prvo mjesto gdje su razmatrane ideje o misiji, generalnom i glavnim strateškim ciljevima, te utvrđeni prijedlozi za njihovo definisanje. U daljnjem koraku je,

12


na osnovu ideja i prijedloga fokus grupa, utvrđen spisak ciljeva koji se zasnivao na racionalizaciji broja predloženih, na procjeni njihove važnosti za ostvarenje misije i dostizanje generalnog cilja, na realnim i objektivno utvrđenim mogućnostima za njihovu realizaciju, te na izvodljivosti projekata kojima se dostižu utvrđeni ciljevi.

Nakon javne prezentacije, razmatranja svih zainteresovanih učesnika u planiranju, organa Vlade i Skupštine Brčko Distrikta BiH, cijenjene su sve primjedbe, prijedlozi za izmjene ili dopunu i one koje je bilo moguće i za koje je Komisija ocijenila da su opravdane i primjenjive, ugrađene u definitivan tekst Strategije razvoja. 1.4 PRINCIPI IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA

Jedan od osnovnih principa na kojima treba da se zasniva izrada strategije razvoja bilo kojeg područja jeste princip partnerstva u njenom definisanju i implementaciji. To znači da svi relevantni akteri kao što su predstavnici Vlade, vladinih institucija, preduzeća, poslovnih udruženja, komora, nevladinih organizacija i civilnog sektora, treba da budu uključeni u proces donošenja strategije. Cijeneći važnost ovog principa, naručilac projekta Strategije razvoja, gradonačelnik Brčko Distrikta BiH, je formirao Komisiju za učešće u izradi Strategije u kojoj su, pored predstavnika Vlade, odnosno predstavnika svih njenih organa (odjeljenja) bili i predstavnici jednog broja mjesnih zajednica, Privredne komore, Udruženja poslodavaca, Sindikata, Ekonomsko-socijalnog vijeća, Ekonomskog fakulteta, Udruženja za razvoj, nacionalnih kulturnih društava, omladinskih udruženja i udruženja žena.

Komisija je imala značajnu ulogu u procjeni socio-ekonomskih prilika i razvojnih mogućnosti Distrikta, a bila je i mjesto na kome su se utvrđivali definitivni prijedlozi misije i generalnog razvojnog cilja, te detaljno razmatrali prijedlozi strateških razvojnih ciljeva.

Na istim principima, Vlada je imenovala i četiri fokus grupe za različite sektore koje su uzele učešća u ocjeni elemenata analize stanja u definisanju misije i generalnog razvojnog cilja, a posebno su razmatrale i predlagale mnoštvo strateških razvojnih ciljeva, programa i projekata za njihovo ostvarenje. Stoga se može reći da je ova strategija dokument zasnovan na općem konsenzusu o željenim dostignućima i pravcima razvoja Distrikta iz kojeg jasno proizilaze obaveze, ne samo za Vladu i njene organe i organizacije, nego i za sve poslovne zajednice, nevladine organizacije i građane.

U toku izrade i donošenja Strategije nastojalo se na svaki način da budu dosljedno primijenjeni i ostali bitni principi za njeno donošenje. Zbog toga je ona utvrđena tako da predstavlja svojevrstan spoj dugoročne vizije i specifičnih ciljeva. Ciljeve razvoja prate i priroriteti i programi za njihovo ostvarenje, iz čega proizilaze i obaveze svih učesnika u njenom donošenju i u pravcu njene implementacije, praćenja i kontrole tog procesa.

13


2.1 HISTORIJA

Zbog svojih prirodnih pogodnosti, Bosanska Posavina je oduvijek bila privlačna za ljude i naseljavanje. Postoje dokazi da se ovdje živjelo i u kamenom dobu. Stalno je bila izložena naletima i osvajanjima. Na početku nove ere, to su bili Rimljani, a u devetom, desetom i jedanaestom stoljeću to su bili Bugari, Bizantijci i Mađari. Početkom 16. stoljeća, turska vojska osvaja i župu Usora i Soli, kojoj je pripadala i Bosanska Posavina, i u turskim dokumentima iz 1548. godine se prvi put spominje selo Brčko. Na tom mjestu, na granici istoka i zapada, izgrađena je granična vojna postaja koja će zajedno sa okolnim naseljem u pobjedničkom pohodu Austrije nad Turskom, koji se desio početkom 18. stoljeća, biti potpuno razorena. Ovaj kraj je nekoliko desetljeća prve polovine 18. stoljeća priključen Austrijskom carstvu.

Definitivno utvrđena granica između dva velika svjetska carstva protezala se rijekom Savom i Brčko se opet našlo u sastavu Osmanskog carstva. Granična postaja se sve više razvija u važno mjesto za trgovanja između dvije države, tako da će Brčko tokom 19. i početkom 20. stoljeća postajati sve važnija tačka za izvoz poljoprivrednih i drugih proizvoda iz svoga zaleđa, i uvoz u Bosnu industrijskih proizvoda sa zapada. Kapitalistički način razmišljanja i poslovanja krajem 19. stoljeća prodire i u Bosni i Hercegovinu, a posebno snažno poslije njene austro-ugarske okupacije (1878. godine).

U tim dešavanjima Brčko će ubrzo biti prepoznato kao pogodna lokacija za razvoj važnog trgovinskog središta. Krajem toga stoljeća gradi se most na Savi, a Brčko spaja željeznicom sa Vinkovcima odakle su se pružale saobraćajne mogućnosti za vezu sa cijelom Evropom. Zajedno s tim, izgradnjom cesta za Tuzlu preko Majevice, i za Bijeljinu, kroz Semberiju, te već ranije uspostavljanom i afirmiranom riječnom lukom, Brčko će svoj povoljan geografski položaj materijalizirati u važno i poznato trgovinsko središte ovoga dijela Bosne i Hercegovine.

U Brčkom se formira jedna od važnijih evropskih tržnica šljive. Grad naseljava sve više stanovništva i brzo se širi, a trgovina, usluge i promet postaju vodeće privredne grane i okosnice razvoja. Ubrzo se pokazuje da ovakav razvoj privrede zahtijeva i adekvatnu kadrovsku podršku pa se u Brčkom na zahtjev domaćih trgovaca 1883. godine otvara velika Trgovačka škola, jedna

14

2 SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA STANJA


od prvih škola takvog profila u BiH. Škola je davala praktična i stručna znanja neophodna za vođenje poslova u novim uslovima. Trgovačka škola je 1923. godine prerasla u prvu srednju školu - Trgovačku akademiju, kao jednu od tri takve škole u BiH. Ova škola je postala jedna od bitnih, prepoznatljivih karakteristika Brčkog, čiji ugled i značaj znatno prevazilazi njegove okvire. Svršeni učenici ove škole su širom BiH i drugih dijelova bivše države prenosili lijep glas o znanju i stručnosti koje su sticali u Brčkom. Uporedo sa ovim, u gradu nastaju i drugi objekti privredne i društvene infrastrukture, koji po svojoj veličini, funkciji i značaju prevazilaze granice grada. Tako je 1886. godine podignuta Opća bolnica, koja je u kontinuitetu svog stalnog rada i rasta podmirivala potrebe za zdravstvenom zaštitom, ne samo široko okruženje grada nego i obližnje gradove u susjednoj državi Hrvatskoj, koja su inače privredno, a i po mnogim drugim potrebama gravitirala Brčkom. Između dva svjetska rata i ovdje će, kao i u drugim dijelovima bivše države, nastati određena privredna stagnacija, što izaziva i opće usporavanje rasta grada. Nakon Drugog svjetskog rata, proces obnove zemlje nije obišao ni Brčko. Izgradnjom pruge Brčko-Banovići preko Brčkog se otvara i njegovo duboko zaleđe koje je obuhvatilo cijelu Majevicu i tuzlanski industrijski bazen. Opći proces industrijalizacije zemlje u Brčkom rezultira otvaranjem i stalnim širenjem nekoliko velikih industrijskih pogona. Izgrađene su tvornica za proizvodnju ulja, klaonica sa hladnjačom, tvornica stočne hrane i drugi manji kapaciteti.

Racionalnom organizacijom, ovi kapaciteti, zajedno sa zemljišnim kapacitetima, se organizuju kao jedan od najvećih poljoprivredno-prehrambenih kombinata u Bosni i Hercegovini, čija je specifičnost u odnosu na druge slične kombinate bila u tome što je u njemu dominirala industrijska proizvodnja i uzgoj stočnog fonda u vrlo razvijenoj mreži privatnih kooperanata. To je omogućilo da se u Brčkom skoncentrira najveća proizvodnja mesa u BiH, da bude jedini proizvođač jestivog ulja u BiH i najveći prozvođač stočne hrane. Velika raspoloživost radne snage, uglavnom nedovoljno kvalifikovane, i tendencija širenja prerađivačke industrije u Jugoslaviji rezultirali su sa nastajanjem nekoliko velikih preduzeća u oblasti tekstilne i obućarske industrije u gradu.

Za privredu Brčkog bilo je vrlo značajno nastajanje elektroindustrije. Od male ručne radionice za remont akumulatora, za jednu deceniju nastao je ozbiljan industrijski kapacitet koji je sve do rata bio uvaženi kooperant poznatih evropskih proizvođača automobila. I pored uspješnog privrednog razvoja, u Brčkom se nikada nije uspjelo otkloniti njegovu bitnu socijalnu karakteristiku. Velika naseljenost, prirast stanovništva i nekontrolisana urbanizacija uzrokovali su vrlo visok nivo nezaposlenosti, što je bila bitna i nepovoljna odrednica općeg društveno-ekonomskog razvoja Brčkog. Kao jedan od odgovora na taj problem, stanovnici Brčkog su masovno odlazili na tzv. privremeni rad u inostranstvo. Na posljednjem popisu 1991. godine ovaj kontigent stanovništva je u općini Brčko bio najbrojniji u cijeloj BiH.

Naravno da je zajedno sa razvojem privrede i grad Brčko doživljavao adekvatan urbani razvoj i usklađivanje njegove socijalne i kulturne stvarnosti sa privrednom. Brčko nije bilo samo privredni centar Bosanske Posavine, ono je postalo i važan obrazovni, zdravstveni, kulturni i sportski centar regije koji je uvijek bio otvoren za masovnija useljavanja nego iseljavanja i za široko razvijene privredne i druge veze sa svojim okruženjem, ali, isto tako, i sa cijelim prostorom bivše Jugoslavije.

15


2.2 GEOGRAFIJA I PRIRODNI RESURSI

Brčko Distrikt BiH, formiran na području nekadašnje općine Brčko, zauzima površinu od 493,3 km2 što čini 1% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. Brčko Distrikt BiH nalazi se u sjeveroistočnom, ravničarskom dijelu Bosne i Hercegovine. Na jugozapadu se graniči sa općinom Srebrenik, jugoistoku sa općinama Lopare i Čelić, zapadu sa općinom Gradačac, a na sjeverozapadu sa općinom Orašje. Sjevernu granicu Brčko Distrikta BiH, prema Hrvatskoj, čini rijeka Sava. Sa istočne strane nalazi se općina Bijeljina.

Administrativni centar Distrikta je grad Brčko, smješten u sjevernom dijelu Distrikta na desnoj obali rijeke Save u oblasti označenoj kao Posavina. Grad se nalazi na ušću rijeke Brke, na nadmorskoj visini od 96 m, i predstavlja izuzetno važan tranzitni centar, jer se kroz njega odvija komunikacija zapadnog i istočnog dijela Republike Srpske, kao i južnog i sjevernog dijela Federacije Bosne i Hercegovine.

S obzirom da se Brčko Distrikt BiH nalazi u dolini rijeka Save, Brke i Velike Tinje, nadmorska visina zavisi od visine riječne terase i iznosi od 85 m do 200 m. Samo u južnom dijelu, gdje je locirana planina Majevica, nadmorska visina je veća i iznosi 200-400 m. Majevica spada u manje planine sa dinarskim pravcem pružanja (sz.-ji.) u dužini od 60 km. Ova planina predstavlja hidrografski čvor jer njene vode otiču ka Savi (rijeka Tinja, koja lučno obilazi Majevicu, Brka i Gnjica). Planinsko jezgro je od starih magmatskih stijena, serpentinita i tufita, koji izbijaju na površinu, iznad tercijarnog pokrivača plutonsko-vulkanske mase. Pored navedenih minerala postoje i eocenske, gornjokredne, oligocenske kao i neogene strukture. Planina Majevica posjeduje dobre saobraćajnice, jer južnim podnožjem vodi pruga Zvornik-Tuzla-Doboj, a zapadnim podnožjem pruga Brčko-Banovići.

Najveća prednost Brčko Distrikt BiH je izuzetno povoljan geografski položaj koji omogućava komunikaciju sa evropskim zemljama. Također, Distrikt je skoro podjednako udaljen od velikih idustrijskih i ekonomskih centara Beograda (200 km), Zagreba (270 km) i Sarajeva (210 km). Posjeduje luku na rijeci Savi, najveću rječnu luku u Bosni i Hercegovini, koja povezuje plovni put Crno-Sjeverno-Baltičko more.

Klimatske karakteristike

Na području Brčko Distrikt BiH zastupljena je umjereno-kontinentalna klima sa maksimumom padavina u toplijem dijelu godine i minimumom krajem hladnog perioda. Padavine su neravnomjerno raspoređene tokom godine i iznose 700-800 mm. Prosječna temperatura je iznad 10°C, najhladniji mjesec je januar sa prosječnom temperaturom oko -1°C, a najtopliji juli sa prosječnom temperaturom oko 21°C. Dominantan vjetar je sjeverac slabog intenziteta.

Zemljište kao prirodni resurs

Zemljište kao dinamična kategorija i podloga za razvoj biljnih vrsta je promjenjivih odlika posebno kada se radi o poljoprivrednom zemljištu. U zemljištu su, u zavisnosti od temperaturnih, vodnih i drugih faktora, nastanjeni mnogi organizmi uključujući i mikroorganizme koji umnogome utiču na osobine zemljišta. Zemljište na teritoriji Brčko Distrikta BiH (u daljnjem

16


tekstu: Distrikt) je pretežno po tipu pseudoglej, mada ima površina koje pripadaju i drugim tipovima i to: semiglej, fluvisol, smeđe kiselo (distrični kombisol) i vertisol. Smatra se da Distrikt raspolaže sa najplodnijim zemljištem u BiH, mada se mora raditi na rješavanju problema plavljenja.

Pseudoglej (planosol) je hidromorfno zemljište koje na dubini od 30-40 cm ima nepropusni sloj (glinovita ilovača) iznad koga se nakuplja voda u sloju, obično praškaste ilovače. Ovo zemljište je sklono eroziji pa je šumski sklop, obično najbolja zaštita ovih zemljišta. Na njemu rastu šume hrasta kitnjaka i običnoga graba, na suhljim dijelovima, dok na mokroj fazi rastu šume hrasta lužnjaka. Ovaj tip zemljišta je u centralnom i sjevernom dijelu Distrikta.

U južnom dijelu Distrikta je zastupljeno kiselo-smeđe zemljište pogodno za uzgoj ratarskih kultura. Ova zemljišta su na ravnim i blago nagnutim terenima. U dolinama Tinje, Brke i pritoka mogu se naći ova zemljišta kod kojih je otpočeo proces oglejavanja. Semiglej kao zemljište u kome podzemna voda dovodi do procesa oglejavanja, je obično sa terestičnim dijelom profila sa humusnim horizontom. Fluvisol, ili aluvijalno zemljište, formira se na plavnim terasama rijeka i sastav mu je raznolik, u zavisnosti od nanosa.

Šume kao prirodni resurs

Šume su značajan, ali, nažalost, siromašan prirodni potencijal na području Distrikta. One zahvataju površinu od 10873,45 ha. Od ukupne šumske površine, državne šume pokrivaju površinu od 2463 ha, a šume u privatnom vlasništvu pokrivaju površinu od 8410,45 ha. Veliki problem kod šumskog fonda je rascjepkanost parcela. Samo jedan dio se nalazi u kompleksu i to u brdskom području na jugu Distrikta. Ostale parcele, koje pripadaju ravničarskom dijelu su male i rascjepkane.

Čitavo područje Bosne i Hercegovine, usljed specifičnog geografskog položaja koji je omogućio uticaj mnogo različitih ekoloških faktora, predstavlja jednu od najraznovrsnijih oblasti u pogledu biocenoza i specijskog diverziteta u Evropi. Šumske biocenoze Brčko Distrikta BiH odlikuju šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris), šume sladuna i cera (Quercetum confertae – cerris), šume cera i kitnjaka (Quercetum petrae – cerris), šume kitnjaka i običnog graba (Querco – Carpinetum) i šume bukve (Fagetum montanum), među kojima preovladavaju šume bukve acidofilnog karaktera (Luzulo – Fagetum). Vrste koje imaju komercijalni karakter su bazga (Sambucus nigra), majčina dušica (Thymus serpyllum), maslačak (Taraxacum officinale), imela (Viscum sp.), lipa (Tilia sp.), sljez (Althaea officinalis), metvica (Mentha piperita), glog (Crategus sp.), malina (Rubes ideus), kupina (Rubus fructicosus), divlje ruže (Rosae sp.), dren (Cornus mas) i smreka (Juniperus communis).

Hidrografske karakteristike područja

Područje Brčko Distrikta BiH odlikuje se razgranatom hidrografskom mrežom. Okosnicu čini rijeka Sava, velika granična rijeka, plovna više od 260 dana u toku godine, sa svojim pritokama: Tinjom, Brkom, Lukavcem, Rašljanskom rijekom, Zovičicom, Lomnicom i Stepačkom rijekom. Sve vodene tokove, izuzev rijeke Brke karakterišu brojni meandri. Rijeka Brka (desna pritoka rijeke Save), prolazi kroz Distrikt dijeleći ovaj grad na dva dijela. Osnovne njene karakteristike

17


su kratak tok i površina sliva od 110 km2. Srednji godišnji proticaj ove rijeke je 1,25 ml/sec prema podacima sa vodomjerne stanice smještene u prigradskom naselju Brod.

Rijeka Tinja (također desna pritoka rijeke Save) je karakteristična po tome što odvaja područje Trebave od cijeloga majevičkog kraja. Dužina vodotoka ove rijeke je 69 km, slivna površina 163 km2, a srednji godišnji proticaj iznosi 2,28 ml/sec prema podacima sa vodomjerne stanice u Srebreniku.

Svi vodotoci na području Brčko Distrikta BiH nemaju uređena korita zbog čega u periodima sa obilnim količinama padavina dolazi do prelivanja vode iz njih i plavljenja što predstavlja veliki problem (npr. u slivu Tinje poplavama je izloženo oko 6000-8000 ha zemljišta, što poljoprivrednog, što urbanizovanog). Istovremeno sa pojavom poplava dolazi i do zagađenja bunara koji se zbog toga moraju dezinfikovati i čistiti i to nekoliko puta u toku godine.

Suštinski problem ovoga područja su pojave visokih poplavnih voda, i to: 1. spoljne vode (vode rijeke Save), 2. brdske vode (sa planina Majevica i Trebava) i vlastite vode (oborinske, podvirne i podzemne). Sa stanovišta hidrografije, područje Brčko Distrikta BiH se može podijeliti na tri oblasti, koje, zajedno, čine cjelinu definisanu kao Hidromelioracioni sistem, i to:

Sliv rijeka Tinje-Brke, u centralno-zapadnom dijelu; Objeda, na sjeveru; i Lukavca, na istoku Brčko Distrikta BiH.

Jedino je hidromelioracioni sistem Objeda detaljno razrađen i pronađena su rješenja za aktuelne probleme vezane za poplave. Kod ostala dva hidromelioraciona sistema situacija nije u potpunosti riješena i neophodno je uraditi projekte i predložena rješenja realizovati u praksi. Znači, na ovim područjima postoje izgrađeni objekti, ali na izgrađenim zaštitnim vodoprivrednim objektima postojeći sistemi nisu potpuno u funkciji, pa je, stoga, neophodno obnoviti ih i dovesti u punu funkcionalnost. To podrazumijeva slijedeće:

Saniranje kanalske mreže hidromelioracionog sistema ''Objeda''; Saniranje regulisanog korita rijeke Tinje; Saniranje oštećenja kao i uklanjanje nanosa sa regulisanog korita rijeke Brke u gradu

Brčko na potezu od ušća u rijeku Savu; Održavanje vodoprivrednih objekata; Održavanje crpne stanice ''Đurići'' u Vučilovcu.

Uopćeno gledano, neophodni radovi, kao što su mjere zaštite od poplavnih voda, a koje treba provesti, su: čišćenje korita svih rijeka, uklanjanje vegetacije sa obala i kosina kanala, regulisanje meandara, proširenje mostova na rijekama kao i povećanje njihovog broja, i drugo.

Glavni izvor vodosnabdijevanje Brčko Distrikta BiH trenutno je eksploataciono polje “Plazulje” koje čini 11 eksploatacionih bunara koji su u proteklih 25 godina bili okosnica vodosnabdijevanja grada Brčko. Kao posljedica duge eksploatacije u zoni crpilišta došlo je do obaranja statičkog nivoa podzemne vode sa početnih cca 10 m na sadašnji cca 20 m što je uz prateći proces “starenja” bunara, u hidrogeološkim uslovima kakvi vladaju na prostoru crpilišta, dovelo do pada njihovih kapaciteta sa početnih 25-30 l/s na današnjih 5-14 l/s po bunaru. Ukupan kapacitet ovog izvorišta u postojećim granicama eksploatacionog polja je cca 100 l/s. Radi održavanja

18


navedenog kapaciteta svakih 5 do 10 godina pored postojećih bunara, zbog procesa «starenja», moraju se bušti zamjenski bunari koji se spajaju na postojeću infrastrukturu. Sva zahvaćena voda sa ovog eksploatacionog polja se prerađuje u postrojenju sa membranskom ultrafiltracijom. Hidrogeološki uslovi omogućavaju da se na području Vučilovca otvori novo eksploataciono polje gdje već postoje tri istražno-eksploataciona bunara ukupnog kapaciteta cca 120 l/s.

Pored eksploatacionog polja “Plazulje” u samom gradu postoje još dva izvorišta: «Savski most-Bimeks» i «Prnjavor» kao rezervna izvorišta sa procijenjenim ukupnim kapacitetom cca 15 l/s, čija voda zbog udaljenost od postrojenja sa membranskom ultrafiltracijom ne može biti prerađivana u postojećem postrojenju.

Već je toku realizacija projekta «Projektovanje i izgradnju sistema za prečišćavanje vode rijeke Save u vodu za piće kapaciteta 330 l/s po sistemu “ključ u ruke”» čije se stavljanje u pogon očekuje krajem 2008. godine.

U karstnom regionu krečnjaka sjevernog oboda Majevice, na prostoru Brčko Distrikta BiH, od Zovika preko Maoče i Stjepkovice do Bijele postoje dokazane respektabilne količine kvalitetne pitke vode koja u prirodnom stanju zadovoljava važeće standarde o kvalitetu pitkih voda.

Na ovom području postoje slijedeća izvorišta: - «Štrepci-Islamovac» sa 5 eksploatacionih bunara ukupnog kapaciteta cca 80 l/s od kojih

se trenutno eksploatiše cca 20 l/s, a služi za centralizovano snabdijevanje ruralnih područja južnog dijela Brčko Distrikta BiH;

- «Stjepkovica» sa 2 eksploatacionih bunara ukupnog kapaciteta cca 30 l/s od kojih se trenutno eksploatiše cca 15 l/s. Trenutno je u fazi realizacija još jednog istražno-eksploatacionog bunara koji će služiti za centralizovano vodosnabdijevanje središnjih i zapadnih ruralnih dijelova Brčko Distrikta BiH.

- «Bijela-Cvijanovići» sa 1 eksploatacionim bunarom kapaciteta cca 30 l/s. Hidrogeološka građa terena omogućava proširenje ovog eksploatacionog polja sa koga se perspektivno sa novim bunarima može zahvatiti cca 100-120 l/s. Ovo izvorište treba strateški da zamijeni postojeće izvorište «Hrgovi» koji trenutno snabdijeva vodom zapadni centralizovani ruralni vodosnabdijevački sistem.

Procijenjeni ukupni kapacitet karstnog regiona krečnjaka sjevernog oboda Majevice je cca 250-300 l/s.

Biodiverzitet kao prirodni resurs

Teritorija Bosne i Hercegovine je tokom svoje geološke historije bila pod uticajem različitih ekoloških faktora koji su uzrokovali veliku raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta, odnosno biocenoza. Činjenica da ova teritorija predstavlja prelaznu zonu između Panonske nizije i brdsko-planinskog terena, dominantnog reljefa Bosne i Hercegovine, čini ovo područje jedinstvenim sa aspekta bogatstva flore i faune. Uticaj toplije panonske klime iz oblasti nekadašnjeg Panonskog mora dovodi do razvoja mediteranskih elemenata flore i vegetacije koje koegzistiraju zajedno sa tipičnim kontinentalnim elementima.

19


Po prirodnim vrijednostima posebno se ističe područje Posavine i podnožje planine Majevice, u južnom dijelu Distrikta, koje bi trebalo posebno zaštititi ne samo iz moralnih i estetskih razloga već i zbog mogućnosti iskorištavanja i, stoga, ekonomske dobiti. Osim ovih područja, u Distriktu ima dijelova kojima bi trebalo dati određeni vid zaštite, odnosno sa kojima bi trebalo upravljati na održiv način - oblasti sa endemičnim i reliktnim biljnim i životinjskim vrstama, predjeli sa specifičnom kompozicijom biocenoza, prirodne ljepote, šume, vidikovci, prirodni spomenici itd.

Biodiverzitet kao prirodni resurs od posebnog značaja ima veoma važnu ulogu u obnovi i razvoju Brčko Distrikta BiH. Povoljni prirodni uslovi ukazuju na mogućnost organizovane proizvodnje biljnih preparata i raznovrsnih organskih proizvoda sve traženijih na evropskom tržištu.

Oblast Brčko Distrikta BiH, kao uostalom i čitavo područje Bosne i Hercegovine, odlikuje se vanredno bogatom florom i faunom koja još uvijek nije u potpunosti istražena. Postoji veliki broj vrsta biljaka (do sada identifikovano 1500 vrsta, podvrsta, varijeteta i formi vaskularnih biljaka), beskičmenjaka, riba, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara. Pored divljih vrsta, postoje brojne domestifikovane vrste (širok spektar sorti raznog voća, niz sorti pšenice, ječma, raži i kukuruza, sorte krompira, tikvi, kupusa, graška, različite forme dekorativnih, medicinskih i aromatskih biljnih vrsta), koje, zajedno sa divljim jedinkama, čine značajno prirodno naslijeđe, ali i potencijal cijele oblasti.

Biodiverzitet Distrikta ima ogromnu ekonomsku vrijednost i stoga je neophodno njime upravljati na održiv način. Treba istaći da je antropogeni pritisak na sve medijume okoline veoma izražen što predstavlja veoma veliku prijetnju životnoj sredini čitave oblasti. Prepoznavanje značaja genetičkih resursa može se ekonomski isplatiti kroz primjenu različitih programa i projekata kao što je uzgajanje ljekovitih biljnih vrsta koje se mogu koristiti u farmaciji, biotehnologiji i biomedicini, uzgajanje gljiva, koje, također, imaju veoma široku primjenu, uspostavljanje akvakulture, ekološki turizam itd.

Mogućnosti ekosistemskog, specijskog i genetičkog diverziteta su gotovo neograničene i bit će sve popularnije i važnije u budućnosti s obzirom na dinamiku narušavanja prirodnih staništa i izumiranje vrsta, te je stoga i značaj očuvanja prisutnog biodiverziteta Brčko Distrikta BiH veći.

2.3 DEMOGRAFIJA I TRŽIŠTE RADA

Stanovništvo je osnovni pokretač svih društvenih zbivanja. Kada se radi o promišljanjima o razvoju društva, stanovništvo svojim značajem i ulogom u razvoju ima dominantno mjesto. Stanovništvo kao izvor radne snage i izvor inicijativa, ideja, stvaralaštva pojavljuje se na jednoj strani razvoja kao njegov pokretač i nosilac, najkraće - pojavljuje se u ulozi proizvođača.

Na drugoj strani, svojim raznovrsnim potrebama stanovništvo je potrošač onoga što samo stvori, pa su za to njegove potrebe osnovni motiv razvoja i usmjerivač njegovoga obima i strukture. Istovremeno, stanovništvo je u ulozi upravljača ne samo svojim, nego i životom onih s kojima je u različitim društvenim korelacijama, pa je, prema tome, i svojevrstan donosilac odluka o razvoju svoje sredine, društva u kome živi i opstaje. U društvima gdje je više razvijena demokratska svijest i praksa, uloga stanovništva kao upravljača je naglašenija.

20


Značaj stanovništva u ulozi pokretača razvoja, u ulozi korisnika ostvarenja u tom razvoju, ali i u ulozi upravljača tim razvojem vrlo dosljedno izražava najviše korišteni i opće prihvaćeni pokazatelj dostignutog stepena razvoja - izražen kao iznos društvenog bruto proizvoda po glavi stanovnika. U postupku njegovog računanja se ukupan društveni proizvod, kao rezultat postignuća na koji su direktno ili indirektno uticali svi prirodni, tehnički i ljudski potencijali, dijeli sa ukupnim brojem stanovnika, bez obzira na ulogu pojedinih njegovih struktura.

Zbog toga ovaj pokazatelj sintetizovano izražava ne samo to koliko je stanovništvo ostvarilo novih vrijednosti, nego on jasno pokazuje kakav je položaj i kako živi to stanovništvo. Dakle, iz pokazatelja o dinamici bruto društvenog proizvoda može se sa dosta sigurnosti cijeniti nivo i rast društveno-ekonomskog razvoja određenog područja pa i Brčko Distrikta BiH.

Tabela 2.1 - Bruto domaći proizvod po stanovniku u Brčko Distriktu BiH

GodinaVrijednost

(u KM) Indeks

2000 2 973 100

2001 3 737 1262002 4 861 164

2003 5 305 1782004 6 242 210

2005 6 489 2182006 6 525 219

Izvor:Agencija za statistiku BiH, Podružnica/Ekspozitura Brčko, Bilten br. 13 /07

Bez obzira na to što se prema procjeni bruto proizvoda, na jednoj strani, i prema procjeni broja stanovnika, na drugoj strani, može imati manje ili više rezervi, ostaje činjenica da je ovaj pokazatelj u Brčko Distriktu BiH rastao po stopi od oko 17% godišnje. Iz toga proizilazi da ekonomska aktivnost stanovništva u Distriktu, ali i njegov materijalni položaj, ipak imaju tendenciju rasta tj. općeg poboljšanja, što, također, govori da uloga stanovništva u svim njegovim funkcijama u razvoju postaje sve dominantnija.

2.3.1 Kratak pregled historije demografske situacije Brčko Distrikta BiH

Bosanska Posavina je, kao ravničarski predio sa velikom površinom obradivog zemljišta, tj. svojim prirodnim pogodnostima, kao i položajem uz rijeku Savu, na sjevernoj granici Bosne i Hercegovine, uvijek privlačila i zadržavala stanovništvo na svom području. To je činilo da ovaj dio Bosne i Hercegovine naseljava relativno više stanovnika nego neka druga područja, gdje je priroda bila manje izdašna, a položaj manje povoljan. Brčko Distrikt BiH je najveći grad u Bosanskoj Posavini, pa je cijelo vrijeme, ne samo nosio obilježje intenzivnije naseljenosti, nego je, koncentracijom stanovnika u gradu, i sam najviše doprinosio toj demografskoj karakteristici. Slijedeća demografska osobina ovoga područja, pa i Brčkog i njegove okoline, je nešto brži rast stanovništva od prosječnog u Bosni i Hercegovini.

21


Bosanska Posavina, i u njoj Brčko i njegova uža okolina (Općina Brčko je definitivno uspostavljena kao političko-teritorijalna jedinica u pedesetim godinama prošlog stoljeća.), su inače nešto kasnije stupile u proces demografske tranzicije u kome je pad nataliteta i prirodnog prirasta počeo zauzimati ozbiljnu silaznu tendenciju. Tako su se više od jedne decenije zadržavale više opće stope porasta stanovnika.

U periodu od 1961. godine do 1981. godine stanovništvo općine Brčko je raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,55%, a, u isto vrijeme, stanovništvo BiH je raslo po prosječnoj godišnjoj stopi 1,22%. Između dva posljednja popisa 1981. i 1991. godine rast stanovništva općine Brčko se već odvijao istim intenzitetom (0,64% prosječan godišnji porast) kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini (0,60% prosječan godišnji porast). Izvjesno zakašnjenje Brčkog i njegovog okruženja za tempom demografske tranzicije Bosne i Hercegovine najviše je rezultat kašnjenja u ukupnom socijalnom i privrednom razvoju, koji se ovdje zasnivao najviše na poljoprivredi, nešto značajnijoj prehrambenoj industriji i sporom razvoju ostalih grana industrije.

Sam grad Brčko imao je svoju specifičnu demografsku historiju. Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine (1878. godine) zatekla je Brčko kao varošicu sa manje od 3000 stanovnika. Već na popisu stanovništva iz 1910. Brčko je grad sa blizu 7000 stanovnika. Brz rast gradskog naselja se odvijao zajedno sa rastom i oživljavanjem privrednih aktivnosti kao što su trgovina, saobraćaj, prerada i pakovanje poljoprivrednih proizvoda. Kapitalistički način privređivanja koji se od okupacije sve više instalirao u stvarnost tog područja, prepoznao je Brčko kao isplativu lokaciju za razvoj trgovine i svih vrsta saobraćaja i od njega stvorio važno trgovačko i izvozno središte sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Prvi svjetski rat, i prilike poslije njega, znatno su smanjile tempo razvoja ovoga grada, da bi se nakon Drugog svjetskog rata taj tempo ponovo uspostavio, tako da je Brčko na posljednjem popisu stanovnika iz 1991. godine bilo sa svojih 41500 stanovnika šesti grad po veličini u Bosni i Hercegovini.

Intenzivniji rast stanovnika koji se bilježio u tom periodu proizašao je iz intenzivnijeg prirodnog prirasta, na jednoj strani, a na drugoj strani iz masovnog useljenja ruralnog stanovništva iz njegove bliže okoline (područja općine), ali i iz šire okoline sa mnogih seoskih i manjih gradskih područja koja ga okružuju. Stihijski proces urbanizacije, koji se u bivšoj Jugoslaviji odvijao bez adekvatne saglasnosti sa nivoom opće društvene razvijenosti, a pogotovo privredne razvijenosti, ostavio je mnoge društvene posljedice koje su se u Brčkom manifestovale prvenstveno preko stalno povećanih potreba za novim zapošljavanjima, kojima tada postojeći nivo razvoja jednostavno nije mogao da odgovori.

Jedan od odgovora na stalni porast obima nezaposlenih u Brčkom je bio masovni odlazak na tzv. «privremeni rad u inostranstvo». Općina Brčko je prema broju ovih lica, koji je 1991. godine iznosio oko 10.500, bila na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini.

Ratna dejstva u Brčkom, kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, gledano u razvojnom smislu, uticala su na promjenu strukture i osobina demografskih trendova. Osnovna demografska slika općine Brčko je sa manje ili više sadržaja prenesena i na demografsku situaciju u današnjem Distriktu.

22


Gušća naseljenost, neznatno brži porast stanovništva i veliki pritisak nezaposlenih na radne fondove, koji se sada dešavaju u Distriktu, izgledaju, ipak, kao poznate činjenice iz demografskih osobina razvoja Brčkog koji se odvijao u zadnjih 150 godina, od kada su pristupačni pouzdaniji demografski podaci.

2.3.2 Aktuelna demografska situacija u Brčko Distriktu BiH

Dosta pouzdana procjena prisutnog stanovništva u Brčko Distriktu BiH upućuje na to da je na njegovom prostoru od 493 kvadratna kilometra sredinom prvog desetljeća 21. stoljeća, u blizu 23000 domaćinstava živjelo oko 75.000 stanovnika. Tako, petnaest godina poslije rata područje nekadašnje općine Brčko, danas Brčko Distrikt BiH, još nije dostiglo obim od 87000 stanovnika koliko je brojalo na posljednjem zvaničnom popisu iz 1991. godine.

Istina je da postoje procjene da izvan Distrikta živi oko 28.000 njegovih stanovnika koji se vode kao privremeno odsutni, tako da ukupno stanovništvo u 2007. godini u Brčko Distriktu BiH broji oko 103.000 lica. Imajući u vidu da kontigent privremeno odsutnih na ovom području ne participira u najvažnijim elementima društveno-ekonomske stvarnosti Distrikta (izuzev onog dijela koji svojim doznakama dopunjava prihode domaćinstava svojih srodnika, što se u procjeni ekonomskog položaja prisutnih stanovnika ne smije zanemariti), daljnja analiza demografske situacije zasnivat će se na stanju koje važi za prisutno stanovništvo.

Bez obzira na pogubne ratne posljedice: nasilne smrti, povećanje prirodne smrtnosti, izostanak i smanjenje nataliteta, dvosmjerne migracije velikih razmjera koje su u toku rata pogodile prostor općine Brčko, kao i druge dijelove Bosne i Hercegovine, osnovna demografska karakteristika ovog prostora, sada Brčko Distrikta BiH, koja je za njega bila uočljiva još od prvih ozbiljnih popisa stanovništva u BiH (1879.) i dalje je ostala nepromijenjena.

Brčko Distrikt BiH je područje koje karakteriše intenzivnija naseljenost i brži prirodni prirast stanovništva nego što je prosječna naseljenost i rast stanovništva u državi.

Zadržavanje ove karakteristike, i pored značajnih ratnih poremećaja, rezultat je intenzivnih poslijeratnih naseljavanja grada Brčkog, ali i povratka izbjeglog i raseljenog stanovništva, a poslije toga, nastavljenom tendencijom intenzivnijeg prirodnog prirasta. Iako još uvijek broj prisutnog stanovništva nije dostigao ukupan broj stanovnika zabilježen na popisu 1991. godine, današnji broj od oko 75 000 prisutnih stanovnika, ipak, i dalje čini 2% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, slično kao i 1991. godine.

Uzme li se u obzir da površina Distrikta od 493 kvadratna kilometra predstavlja nešto manje od 1% površine cijele države očito je da se radi o dvostruko intenzivnijoj naseljenosti prostora Distrikta od prostora cijele Bosne i Hercegovine. Bosanska Posavina je tradicionalno gušće naseljeno područje u Bosni i Hercegovini (ne računajući velike gradske aglomeracije).

Njena privlačnost je uslovljena prirodnim pogodnostima koje pruža ovaj ravničarski kraj, na jednoj strani, i posebno, pogodnostima koje svojim položajem, te dostignutim nivoom urbanog razvoja pruža sam grad Brčko.

23


Zato se čini realnom i ocjena da je to uslovilo veliki poslijeratni priliv stanovnika, naročito u grad Brčko, koji do tada nisu imali boravak u gradu niti u drugim dijelovima općine. (Postoji procjena da se nakon zadnjeg rata u Brčko uselilo oko 25.000 lica koji su ranije boravište imali na drugim mjestima, van grada i općine Brčko).

Prirodni prirast, a prije svega intenzivnije rađanje, dovode do toga da područje Distrikta, nakon što su mu stabilizirani obim i struktura stanovništva, i dalje održava, i, čak, povećava, svoj udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine.

Tabela 2.2 - Broj živorođenih, umrlih i prirodni prirast u Brčko Distriktu BiH (2002.- 2006.)

Godina Živorođeni Umrli Prirodni prirastBroj Stopa

⁰/₀₀Udio u BiH %

Broj Stopa⁰/₀₀

Udio u BiH %

Broj Stopa⁰/₀₀

Udio u BiH %

2002 898 12,0 2,5 676 9,0 2,2 222 3,0 4,1

2003 986 13,2 2,8 771 10,3 2,4 215 2,9 6,22004 984 13,1 2,8 791 10,5 2,4 193 2,6 7,6

2005 977 13,0 2,8 830 11,0 2,4 147 2,0 6,52006 922 12,2 2,7 742 9,83 2,2 180 2,4 22,2

Izvor: Za BiH: BHAS, Demografija, TB 02, Za Brčko Distrikt BiH: BHAS, Podružnica Brčko, Demografija 2006, Brčko

Podaci jasno ilustriraju sliku dinamičnijeg reprodukcionog ponašanja stanovnika Brčko Distrikta BiH. 2% stanovništva ostvaruje 2,7% ukupnog broja rođenih i 2,2% broja umrlih. Rezultat toga je znatno veće učešće u prirodnom prirastu stanovništva. Učešće Brčko Distrikta BiH u prirodnom prirastu BiH do 2006. godine ostvaruje se između 5 % i 8%, a u 2006. godini učešće Brčko Distrikta BiH u prirastu nataliteta u BiH se povećalo tri puta i iznosi 22,2 %.

U 2005. godini, kada je u Bosni i Hercegovini broj umrlih skoro dostigao broj živorođenih i ostvario tek minimalan prirodni prirast od oko 200 lica, u Brčko Distriktu BiH su ostvarene tri četvrtine prirodnog prirasta u cijeloj državi. Ostvareni dinamički elementi demografske situacije uslovili su i formiranje osnovnih demografskih struktura u Brčko Distriktu BiH. Upoređujući dinamiku vitalnih kretanja u Brčko Distriktu BiH sa dinamikom u Bosni i Hercegovini uočava se da su stope nataliteta, mortaliteta, pa, prema tome, i prirodnog prirasta u ovdje na nešto višem nivou, što se naročito može primijetiti iz pokazatelja u 2006. godini. Tendencija rasta nataliteta, pada mortaliteta i rasta prirodnog prirasta vrlo je uočljiva u dinamici prirodne reprodukcije stanovništa u Distriktu.

Tabela 2.3 - Dinamika nataliteta, mortaliteta i prirodnog prirasta u Brčko Distriktu BiH iu Bosni i Hercegovini (2002.- 2006.)

Godina Natalitet Mortalitet Prirodni prirast

BiH Distrikt BiH Distrikt BiH Distrikt

2002 9,3 12,0 7,9 9,0 1,4 3,0

24


2003 9,2 13,2 8,3 10,3 0,9 2,92004 9,2 13,1 8,5 10,5 0,7 2,6

2005 9,1 13,0 9,0 11,0 0,1 2,02006 8,9 12,2 8,6 9,8 0,2 2,4

Starosno-spolna struktura formirala se kao rezultat sastava odseljenog i sastava doseljenog stanovništva, kao i rezultat nivoa i dinamike elemenata prirodnog prirasta koji je, kao što se pokazalo, bio intenzivniji od prosječnog u državi.

Tabela 2.4. - Starosno-spolna struktura stanovništva Brčko Distrikta BiH 2006. godine

Starost Broj StruktureSvega Muški Ženski Svega Muški Ženski Svega Muški Ženski

0 – 4 4682 2429 2253 6,22 6,46 5,98 100 52,02 48,255 – 9 4544 2381 2163 6,03 6,33 5,74 100 51,00 46,33

10 – 14 4286 2221 2065 5,69 5,91 5,48 100 47,57 44,2315 – 19 4756 2463 2293 6,32 6,55 6,08 100 52,75 49,1120 – 24 5252 2636 2616 6,97 7,01 6,94 100 56,46 56,0325 – 29 5332 2635 2697 7,08 7,01 7,15 100 56,44 57,7630 – 34 5470 2850 2620 7,26 7,58 6,95 100 61,04 56,1135 – 39 5301 2779 2522 7,04 7,39 6,69 100 59,52 54,0240 – 44 5705 2892 2813 7,58 7,69 7,46 100 61,94 60,2545 – 49 5600 2833 2767 7,44 7,53 7,34 100 60,68 59,2650 – 54 5382 2638 2744 7,15 7,02 7,28 100 56,50 58,7755 – 59 4676 2290 2386 6,21 6,09 6,33 100 49,05 51,1060 – 64 3659 1724 1935 4,86 4,58 5,13 100 36,92 41,4465 – 69 4016 1854 2162 5,33 4,93 5,74 100 39,71 46,3170 – 74 3436 1578 1858 4,56 4,20 4,93 100 33,80 39,7975 – 79 2172 998 1174 2,88 2,65 3,11 100 21,38 25,1480 – 84 889 349 540 1,18 0,93 1,43 100 7,47 11,5785 i više 312 134 178 0,41 0,36 0,47 100 2,87 3,81Ukupno 75470 37684 37786 100,23 100,22 100,24 100 50,05 50,18

Izvor: Agencija za statistiku BiH, podružnica/ekspozitura Brčko, Bilten VII , 2007. str. 8

Specifični vid upotrebe dvostrukih stupaca predstavlja starosna piramida (simetrični stupci), koja omogućava uporedni prikaz strukture stanovništva prema spolu i starosti.

25


Slika 1. Starosna piramida u Brčko Distriktu BiH u 2006. godini

Balansirana spolna struktura ukupnog stanovništva (na 1000 muškaraca 1002 žene) ne pokazuje se u svakoj starosnoj grupi. Kao što je i uobičajeno u mlađim dobnim skupinama je nešto veći broj muškaraca. U starosti do 25 godina na 1000 muškaraca dolazi 943 žena, što je najčešće rezultat nešto češćeg rađanja muške djece. Taj debalans se izravnava u starijim godinama života pa tako u starosti preko 60 godina na 1000 muškaraca dolazi čak 1184 žene.

Starosna struktura stanovništva Brčko Distrikta BiH nosi osobine stanovništva sa dinamičnijom reprodukcijom, čija je posljedica veći udio mlađeg stanovništva i niža prosječna starost.

Tabela 2.5. - Prosječna starost prisutnog stanovništva u Brčko Distriktu BiH

Godine Ukupno Muški Ženski2001 37,06 36,44 37,682002 37,29 36,44 38,152003 37,42 36,51 38,312004 37,58 36,75 38,422005 37,76 36,92 38,61

Izvor: Agencija za statistiku BiH, podružnica/ekspozitura Brčko, odgovarajuća godišta Biltena

0 1 2 3 4 5 6 7 8

% učešće

012345678

0 – 4

5 – 9

10 – 14

15 – 19

20 – 24

25 – 29

30 – 34

35 – 39

40 – 44

45 – 49

50 – 54

55 – 59

60 – 64

65 – 69

70 – 74

75 – 79

80 – 84

85 i više

% učešće

26


Rezultat postojeće starosne strukture su pojedini funkcionalni kontigenti stanovništva, od kojih je najbrojniji kontigent radno-sposobnog stanovništva.

Tabela 2. 6. - Pregled osnovnih kontigenata stanovništva Brčko Distrikta BiH 2006. godine

Kontigent Ukupno Muški Žene Broj % Broj % Broj %

Predškolski (0-6) 6496 8,6 3395 9,0 3101 8,2Školoobavezan (7-14) 7016 9,3 3636 9,6 3380 8,9Srednjoškolski (15-19) 4756 6,3 2463 6,5 2293 6,1Fertilni (14-44) 15161 20,1 - - 15161 40,2Radni (15-64) 49198 65,2 25740 68,3 23458 62,1Stari (65- ) 10825 14,4 4913 13,0 5912 15,6Ukupno stanovništva 75470 100 37684 100 37786 100

Izvor: Agencija za statistiku BiH, podružnica/ekspozitura Brčko, Bilten VII 2007. Svaki od starosnih kontigenata stanovištva u društveno-ekonomskoj stvarnosti ima svoju ulogu, značaj i, naravno, posljedice koje njegov obim i struktura ostavljaju na okruženje u kome postoji. Stoga je bitno ne samo procijeniti njihov obim, nego napraviti i procjenu njegove dinamike tj. perspektiva njegovog popunjavanja novim stanovništvom i njegovog pražnjenja stanovnicima, koji po svojoj starosti prelaze u druge kontigente. Koristeći se procjenama detaljne starosne strukture koja obuhvata ne samo stanje u kritičnom momentu nego ide i u prošlost, moguće je napraviti aproksimativnu procjenu buduće dinamike starosnih kontigenata. Ovakva procjena polazi od dosadašnjeg stanja i podrazumijeva zadržavanje takvog stanja i u budućnosti, a prije svega nivo nataliteta, mortaliteta i isključuje nove migracije. Takva procjena predviđa da će se zbog već sasvim očigledne tendencije pada nataliteta i prirodnog prirasta, a rasta mortaliteta ukupan broj stanovnika stagnirati i zatim postepeno smanjivati. Naravno, ukoliko ne bude značajnih imigracija u Brčko Distrikt BiH.

To smanjenje će imati različite efekte u pojedinim starosnim kontigentima. S obzirom na to da se u zadnjih 7 do 10 godina u Brčko Distriktu BiH rađalo oko 900 djece, a da približno isti broj izlazi svake godine iz osnovnih škola može se očekivati da bi se u narednih 7 do 10 godina školoobavezni kontigent trebao konstantno smanjivati za oko 50 djece godišnje. Fertilni kontigent stanovništa (žene od 15 do 45 navršenih godina) u narednom periodu bi trebao da se prosječno godišnje smanjuje za blizu 100 žena. Radni kontigent koga čini muško stanovništvo u starosti od 15 do 65 godina i žensko stanovništvo od 15 do 60 godina bi se, također, trebao smanjivati prosječno za oko 100 lica.

Realnije procjene se mogu praviti za kraći period jer je lakše pretpostaviti da se u bliskoj budućnosti neće dešavati bitnije promjene u uslovima života niti će lagani trend pada nataliteta i prirodnog prirasta imati očiglednije posljedice na starosnu strukturu. Procjene za narednih 5 godina upućuju na to da bi se do 2012. godine fertilni kontigent stanovništva trebao smanjiti za oko 750 lica ili prosječno godišnje za oko 150 žena. Radni kontigent bi se u narednih 5 godina, međutim, trebao neznatno povećati za oko 100 lica zbog činjenice da je stanovništvo u dobi u kojoj prispijeva u radni kontigent brojnije od stanovništva u dobi u kojoj izlazi iz radnog

27


kontigenta. Naravno, ovakva situacija će se u budućnosti mijenjati stalnim smanjenjem mladog i porastom starog stanovništva.

Osnovni dinamički elementi demografske situacije i osnovne demografske strukture u Distriktu omogućavaju da se zaključi slijedeće:

Područje Brčko Distrikta BiH intenzivnije je naseljeno sa dvostruko većom gustinom naseljenosti u odnosu na prosječnu u državi;

Na području Brčko Distrikta BiH se ostvaruje brži porast stanovništva, što je rezultat veće stope nataliteta i prirodnog prirasta, a manje stope mortaliteta od prosječne za BiH;

Stanovništvo Brčko Distrikta BiH sa izvjesnim zakašnjenjem slijedi opće trendove smanjenja svih sastavnica prirodnog prirasta što je opća karakteristika svih populacija kod kojih je kasnila demografska tranzicija;

Viša stopa nataliteta uslovljava nižu prosječnu starost na području Brčko Distrikta BiH; Spolna struktura cjelokupnog stanovništva Brčko Distrikta BiH je izbalansirana, što nije

slučaj sa pojedinim starosnim kontigentima; Kontigenti stanovništva uslovljeni starosnom strukturom, također, pokazuju osobine

populacije sa izvjesnim kašnjenjem u opadanju dinamičkih elemenata demografskog rasta;

Promjene u budućim kretanjima stanovništva ukazuju da se u narednom periodu može očekivati smanjenje svih starosnih kontigenata jer se očekuje veći izlaz stanovništva iz svakog od kontigenata od broja stanovništva koji mu pristupaju. Naravno, obrnuta je situacija kod kontigenta starog stanovništva pa će to zajedno sa povećanjem prosječnog trajanja života uticati na uspostavljanje stalne tendencije starenja stanovništva.

2.3.3. TRŽIŠTE RADA

Već i sam pojam tržišta, pa makar ono bilo i tržište rada, podrazumijeva sučeljavanje ponude i potražnje. Ponudu čini fond radne snage (ekonomski aktivnog stanovništva) čiji demografski osnov je kontigent stanovništva u radnoj dobi (15 – 65 godina za muškarce, odnosni 15 – 60 godina za žene), a društveno-ekonomski osnov je nivo radne aktivnosti tog kontigenta. U prethodnom dijelu je utvrđeno da radni kontigent u Brčko Distriktu BiH u 2006. godini čini više od 49.000 stanovnika, od čega je preko 25.000 ili 52% muškog i više od 23.000 ili 48% ženskog stanovništva. Također, procijenjeno je da je dugoročna perspektiva ovog kontigenta da se neznatno, skoro neprimjetno, smanjuje iz godine u godinu. U narednih pet godina taj kontigent bi se trebao čak i povećavati, isto tako, neznatno.

Sve to ukazuje da se sa obimom od oko 50.000 radno sposobnog stanovništva u Brčko Distriktu BiH treba računati i u narednih 10 do 15 godina, pod pretpostavkom umjerenog razvojnog trenda postojećih društveno-ekonomskih prilika u Distriktu i izostanka velikog obima obostranih migracija.

U vezi s prethodnim treba istaći da cjelokupan obim radnog kontigenta ne čini faktičku ponudu radne snage na tržištu rada. Radni kontigent čine i učenici i studenti (stariji od 15 godina) kao grupa izdržavanog stanovništva, ali i druga lica koja nemaju nikavu radnu aktivnost i mogućnost vlastitog izdržavanja. Ovdje spada i jedan dio penzionera (mlađih od 65, odnosno 60 godina), koji zajedno sa ostalim starijim penzionerima ili licima koja primaju neku vrstu rente čine grupu lica sa ličnim prihodom. Prema tome, izdržavana lica, lica s ličnim prihodom i lica koja ne rade ali i

28


ne traže posao, a svi su stariji od 15 ili mlađi od 65 (žene 60) godina, predstavlju dio radnog kontigenta koji se zajednički tretira kao neaktivna lica.

Tek preostali dio radnog kontigenta čini ekonomski aktivno stanovništvo tj. radnu snagu, koja predstavlja faktičku ponudu na tržištu rada. Taj dio radnog kontigenta uključuje lica od 15 do 65 (60) godina koji su ili zaposleni ili nezaposleni.

Procjena pojedinih grupa stanovnika predstavlja specifičan problem. Najsigurniji način utvrđivanja obima svih kontigenata je potpuni popis stanovništva, koji u Bosni i Hercegovini nije izveden od 1991. godine. Razvojni procesi koji su se odvijali poslije toga nisu imali karakter sistematskih prilika slijedom čijeg modela bi bilo olakšano predviđanje nastavka takvog razvojnog modela. Događaji koji su slijedili imali su karakter neregularnosti u razvojnoj tendenciji, tako da su za sadašnje procjene podaci iz posljednjeg popisa skoro potpuno nekorisni.

Ostaje mogućnost da se za procjenu koriste ili rezultati pojedinih anketa koje se praktikuju za istraživanje obima i strukture radne snage, ili pak zvanična evidencija nadležnih državnih organa. Rezultati ankete o radnoj snazi koju je realizovala Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, kada se tiču Brčko Distrikta BiH, puni su podataka kojima ja dat karakter «manje siguran», «nesiguran» ili čak i «ekstremno nesiguran». To onemogućava bilo kakvu pouzdanu procjenu koja bi važila za Brčko Distrikt BiH. Iz tih razloga ostala je jedina izvodljiva mogućnost da se iskoriste podaci koje prikuplja i objavljuje Agencija za statistiku u BiH (ASBiH) Podružnica/Ekspozitura Brčko. Raspoloživi podaci objavljeni u Biltenu br. 13 iz 2007. godine omogućavaju da se konstruiše približan bilans radno sposobnog stanovništva i radne snage u Distriktu za 2006. godinu:

Radno sposobno stanovništvo 49.000 100%

Radna snaga (aktivno stanovništvo) 32.000 65%Zaposleni u privatnom sektoru 5.000 Zaposleni kod pravnih lica 9.000 Svega zaposleni 14.000

Nezaposleni 18.000

Neaktivni 17.000 35%

U ovaj obračun radne snage nisu ušla lica koja su pomažući članovi porodice, a učestvuju u porodičnoj aktivnosti ali za to ne primaju naknadu. Ova grupa teorijski spada u grupu zaposlenih. Također, nema ni podataka o licima koja su našla zaposlenje, ali ne rade, koja se svrstava u grupu nezaposlenih. Imajući u vidu sva ograničenja koja se pojavljuju kod upoređivanja podataka iz Ankete o radnoj snazi (vidjeti predgovor u publikaciji: ASBiH, Anketa o radnoj snazi 2006.) i zvaničnih podataka državnih organa, u nastavku teksta, ipak, dajemo osnovne relativne pokazatelje za ocjenu tržišta radne snage za Federaciju BiH i Republiku Srpsku koji su dati na osnovu podataka iz Ankete, a za Brčko Distrikt BiH su izračunati na osnovu gornje procjene bilansa radnog kontigenta.

Tabela 2.7. - Osnovni pokazatelji strukture radnog kontigenta stanovništva 2006. godine

Stope (%) Brčko Distrikt Federacija BiH Republika Srpska

Stopa aktivnosti 59,1 43,1 43,3

Stopa zaposlenosti 28,6 29,1 30,6

29


Stopa nezaposlenosti 51,7 32,4 28,5

Vrlo veliki broj nezaposlenih lica koji je prijavljen u Distriktu je uticao na ovako velike razlike u stopama aktivnosti i nezaposlenosti.

Prema tome, najveći pritisak na tržištu rada čini grupa nezaposlenih lica koji se zvanično tako i evidentiraju kod nadležnog organa. Ne uzimajući u obzir i druge izvore nezaposlenosti kao što su pomažući članovi domaćinstva ili oni koji nemaju zaposlenje, ali se zvanično ne prijavljuju kao nezaposleni (čiji broj je teško realno procijeniti), već i ovaj broj zvanično nezaposlenih čini strukturu radnog kontigenta i strukturu radne snage u Brčko Distriktu BiH izuzetno nepovoljnom. Čak 24% od ukupnog stanovništva, 37 % od radnog kontigenta i 56% od obima radne snage (aktivnog stanovništva) su zvanično nezaposleni što su izuzetno nepovoljni koeficijenti i upućuju na veliki socio-ekonomski problem Distrikta. Problem se vidi još složenijim kad se uzme u obzir i kvalifikaciona struktura nezaposlenih.

Tabela 2.8. - Nezaposlena lica prema stručnoj spremi u Brčko Distriktu (prosjek 2006.)

Stručna sprema Ukupno Muški Žene

Broj % Broj % Broj %

Visoka i viša 404 2,2 192 47,5 212 52,5

KV,VK i srednja 8203 45,8 4379 53,4 3824 46,6

PKV i NKV 9288 51,9 4283 46,1 5005 53,9

Nezaposleni 17895 100 8854 49,5 9041 50,5

Izvor: ASBiH, Podružnica/Ekspozitura Brčko, Bilten br.13, Brčko, 2007.

Više od polovine nezaposlenih čini nekvalifikovana radna snaga, od čega je žena više nego muškaraca, što, uz još preko 3000 završenih srednjoškolaca (što su kategorije od kojih se teško može očekivati ozbiljniji nivo samozapošljavanja), čine da je rješavanje problema zapošljavanja u Distriktu izuzetno složeno, tako da mu, bez svake sumnje, pripada najviše mjesto na skali razvojnih prioriteta.

Općina Brčko, kao područje sa intenzivnijom naseljenošću i rastom stanovništva, se i prije ratnih prilika, također, nosila sa istim problemom. I u ondašnjim uslovima kada su bile povoljne prilike za razvoj posebno radno intenzivnih djelatnosti, kada je u općini funkcionisalo nekoliko preduzeća koja su zapošljavala po više hiljada radnika, a sva ostala imala stotinama zaposlenih, i u takvim prilikama je nivo nezaposlenosti bio jedan od najtežih socio-ekonomskih problema. Mada je taj problem ublažavan činjenicom da je iz ove općine na privremenom radu u inostranstvu bilo skoro 10.000 lica, što je apsolutno bio najveći broj u BiH, razvojni programi općine nikada nisu bili takvog zamaha da bi se njima ovaj problem ublažio. Očito da je dosadašnji razvojni ritam koji se ostvaruje u Distriktu nedostatan i po obimu i po strukturi za rješavanje ovog problema. Broj nezaposlenih, mada godišnje pa i mjesečno varira, nije uspostavio stabilnu opadajuću tendenciju. Obim investicija koji nekoliko zadnjih godina čini 15 do 20%

30


bruto društvenog proizvoda u Brčko Distriktu BiH nije bio dostatan, niti po obimu niti po strukturi, da značajnije ublaži ovaj problem.

Prema tome, na tržištu rada postoji vrlo izražen debalans između ponude i potražnje. Na strani potražnje nema dovoljnih kapaciteta niti investicionih, a čini se niti administrativnih, koji bi ozbiljnije smanjili broj nezaposlenih otvaranjem novih radnih mjesta ili podsticanjem malog i srednjeg biznisa i samozapošljavanja. Neophodne su mjere da se u okviru općeg nastojanja za poboljšanjem uslova života svih građana u Brčko Distriktu BiH, pa i onih nezaposlenih, omogući pravo da vlastitim radom stvaraju uslove za to.

2.4 EKONOMSKA STRUKTURA I RAZVOJ

2.4.1 Makroekonomska kretanja

Za kreatore makroekonomske politike bitno je raspolaganje pouzdanim i realnim informacijama o privrednim kretanjima i stanju u preduzećima, na osnovu kojih bi mogli da vode efikasnu makroekonomsku politiku. Uspješna transformacija zahtijeva adekvatnu makroekonomsku politiku i sposobnost preduzeća da redefinišu svoje strateško ponašanje.

Makroekonomska politika predstavlja skup ekonomskih mjera, pravila i propisa kojima se regulišu uslovi poslovanja u okviru nacionalne ekonomije. Među ovim uslovima najbitniji su oni koje određuju kreditno-monetarna, fiskalna, politika cijena i politika odnosa sa inostranstvom. Izgradnja integralnog tržišta (tržišta roba, usluga, rada i kapitala), gdje je finansijsko tržište centar sistema, može se postići samo vlasničkom transformacijom preduzeća, kao i provođenjem institucionalnih i privrednih reformi u pravcu uvažavanja tržišnih mehanizama i zakona funkcionisanja preduzeća. Primarna uloga makroekonomske politike je da usmjerava privredne aktivnosti i održava ih na određenom željenom nivou. Nosioci makroekonomske politike treba da stvaraju opću privrednu klimu u kojoj će preduzeća biti motivisana da iznalaze optimalna rješenja za svoje aktivnosti. Makroekonomska politika u tržišnim ekonomijama, a naročito u ekonomi-jama u tranziciji, ne može se efikasno voditi bez kontinuiranog istraživanja, praćenja, analiziranja i predviđanja konjunkture na makro nivou. Istovremeno, ova istraživanja i na njima bazirana makroekonomska politika omogućavaju preduzećima dublje i potpunije sagledavanje spoljnih faktora koji djeluju na njihovo poslovanje u tranzicionim uslovima.

Dijagnoza stanja ukupne privrede može se sagledati pomoću nekoliko osnovnih makroekonomskih pokazatelja prikazanih u tabelama 2.9., 2.10. i 2.11. Ukupan broj zaposlenih u Brčko Distriktu BiH u decembru 2006. god. iznosio je 14.702, od čega je 10.803, ili 76, 05% zaposleno u privatnom sektoru, 176 ili 1,23%, u državnom sektoru, dok je 3.228 radnika ili 22,72%, zaposleno u javnoj upravi. Upoređujući ove podatke sa brojem zaposlenih u 2000.god. u Brčko Distriktu BiH kontinuirano se povećava broj zaposlenih, te je došlo do povećanja broja zaposlenih za 5.736, ili 67,70%, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta zaposlenosti od 10,10 % koja je veća od prosječne godišnje stope rasta zaposlenosti u Republici Srpskoj za 8,31 %, odnosno za 10,20 % u odnosu na Federaciju BiH.

Prvi obuhvatni cilj Evropske strategije zapošljavanja je postizanje pune zaposlenosti do 2010. godine. Sagledavajući realnost i perspektive tržišta rada, adekvatan cilj jeste afirmisanje održivog trenda rasta zaposlenosti, koga prati rast učešća odraslog stanovništva na tržištu rada.

31


Realizovanje ova dva cilja limitirala bi nezaposlenost, kako onu iznad površine (među licima koja aktivno traže zaposlenje), tako i ispod površine (među obeshrabrenim licima koja su privremeno napustila tržište rada). Značajnije poboljšanje uslova na tržištu rada, koje se očekuje po kompletiranju procesa privatizacije i restrukturiranja, u prvoj fazi će doprinijeti ne samo rastu zaposlenosti, nego i dodatnim prilivom u nezaposlenost, kroz povratak neaktivnih lica na tržište rada. Najznačajniji faktor koji će uticati na rast zaposlenosti trebalo bi da bude osnivanje novih preduzeća. Implementacijom programa mjera u zapošljavanju koji je realizovan putem Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH kroz javni poziv poslodavcima za novo zapošljavanje u 2006. god. zaposleno je novih 334 radnika, te je u tu svrhu izdvojeno 1.077.350 KM budžetskih sredstava. Također, uz podršku Vlade Brčko Distrikta BiH prošle godine zaposleno je 100 pripravnika u preduzećima i vladinim institucijama, što znači da se broj zaposlenih radnika u Distriktu u 2006. god. u odnosu na 2005. god. povećao za 1.658 radnika, ili 12,71%.

Tabela 2.9. - Uporedni pregled ekonomskih pokazatelja u BiH 2000. – 2006.

Izvor: Analiza pokazatelja poslovanja privrede na području Brčko Distrikta BiH u 2006. godini, Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu

Prema zvaničnim statističkim podacima, ukupan broj nezaposlenih na kraju 2006. godine, u Brčko Distriktu BiH, iznosio je 17.895 lica. U Brčko Distriktu BiH, ostvareno je povećanje prosječne neto plate od 67,70% u periodu 2000.-2006. godine, sa prosječnom godišnjom stopom

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

I Neto plate u KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

412,00299,00412,72

504,00309,00443,26

676,00347,00483,00

695,05379,00524,18

706,83423,00534,00

675,43465,00558,00

691,00539,00603,21

II Bruto plate u KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

650,00454,00602,00

791,72470,00647,00

1.031,00528,00710,00

1.057,72576,00770,85

1.076,08643,00785,00

1.049,54707,00820,00

1.075,65820,00867,07

III ZaposlenostBrčko Distrikt BiHRSFBiH

8.471227.748410.808

11.321192.727407.199

12.746232.722390.201

11.851234.685387.381

12.720235.578388.310

13.044241.047388.418

14.702247.343389601

IV DBP u mil. KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

221,002.734,006.699,00

279,002.978,007.224,00

363,003.417,007.943,00

397,003.717,009.689,00

469,005.008,00

10.321,00

489,005.616,00

10.831,00

492,006.498,0012.058,00

V DBP po st. u KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

2.973,001.914,002.392,00

3.737,002.055,002.559,00

4.861,002.259,002.805,00

5.305,002.539,002.413,00

6.242,003.404,003.625,00

6.484,003.796,003.806,00

6.525,004.368,004.238,00

VI Potroš. korpaBrčko Distrikt BiHRSFBiH

-399,00433,67

-444,00438,22

417,35439,00460,00

415,22461,00458,00

395,00428,00450,04

394,30453,00455,20

426,05500,74484,38

VII Izvoz u 000 KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

-835.369

1.429.552

12.121598.829

1.644.572

9.552565..647

1.432.055

13.660610..6681.710.923

19.368842..920

2.137.211

65.4851.130.5172.579.765

58..5371.539.2293.539.817

VIIIUvoz u 000 KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

1.790.5004.852.232

-

252.1721.697.4555.382.633

273.2582.164.3675.022.553

303.1442.277.6085.749.037

238.4892.702.7716.425.290

407.6642.953.1777.812.849

284.9172.760.1578.343.109

32


rasta od 9,77%, dok je u periodu 2002.-2006. godine prosječna godišnja stopa rasta vrijednosti potrošačke korpe iznosila 0,38%. To predstavlja značajan pokazatelj poboljšanja životnog standarda stanovnika na ovom području. Ovo je posebno značajno ako se uzme u obzir da je prosječna plata zaposlenih u Brčko Distriktu BiH u 2006. godini veća za 12,54% u odnosu na prosječnu neto platu koja se ostvaruje u Federaciji BiH, odnosno za 28,20% u odnosu na posmatrani pokazatelj u Republici Srpskoj. U periodu 2002.-2006. godine, vrijednost potrošačke korpe u Brčko Distriktu BiH je povećana za 2,1%, što je znatno manje od povećanja vrijednosti potrošačke korpe na nivou Republike Srpske (za 25,50%), odnosno na nivou Federacije BiH (za 11,70%). U 2006. godini vrijednost potrošačke korpe je manja u odnosu na Republiku Srpsku (za 14,90%), kao i u odnosu na Federaciju BiH (za 11,70%). Efikasna politika dohodaka je značajan faktor podsticajnog okruženja za efikasno poslovanje i investiranje i jedan od važnijih instrumenata za kontrolu agregatne tražnje, stabilizaciju cijena i rast konkurentnosti. Usklađenost kretanja plata sa rastom produktivnosti rada treba da podrži dugoročno održiv ekonomski rast, povećano ulaganje u razvoj, nove tehnologije i nova radna mjesta. To bi dovelo do poboljšanja konkurentske sposobnosti privrede, a s druge strane, smanjili bi se inflatorni pritisci. Povećanje zaposlenosti i zarada može se postići unapređenjem tehnološke osnove proizvodnje privatizovanih preduzeća uz pomoć stranih direktnih investicija koje obezbjeđuju ne samo transfer tehnologije, već i upoznavanje sa modernim menadžment konceptima i tehnikama. Krajem 2006. godine u Brčko Distriktu BiH je bilo 5.382 registrovanih pravnih subjekata, od čega je 3.245 samostalnih preduzetnika i 2.137 pravnih lica iz oblasti privrednih i vanprivrednih djelatnosti. U 2006. godini povećan je broj registrovanih pravnih subjekata za 346 u odnosu na 2005. godinu.

33


Tabela 2.10. - Uporedni pregled indeksa ekonomskih pokazatelja u BiH 2000.- 2006.

Izvor: Analiza pokazatelja poslovanja privrede na području Brčko Distrikta BiH u 2006. godini, Vlada Brčko Distrikta BiH Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu, Brčko, septembar 2007.

U 2006. godini u Distriktu je bilo potrebno za vrijednost potrošačke korpe izdvojiti 61,66% prosječne neto plate, dok je u Republici Srpskoj i Federaciji ovaj procenat bio znatno veći, odnosno 92,90% u Republici Srpskoj, tj. 78,90% prosječne neto plate u Federaciji.

Sa povećanjem od 271.000.000 KM, u periodu 2000.-2006. godine, bruto društveni proizvod je ostvario konstantni rast, pri čemu je postignuta prosječna godišnja stopa rasta 15,50%. U Republici Srpskoj, u posmatranom vremenskom periodu, prosječna godišnja stopa rasta bila je 14,05%, dok je u Federaciji BiH bruto društveni proizvod rastao po stopi od 8,92%.

Prosječna godišnja stopa rasta bruto društvenog proizvoda po stanovniku u Brčko Distriktu BiH, u periodu 2000.-2006. godine, iznosila je 15,37%. Ovo je znatno veća stopa rasta u odnosu na

,000 Indeks 01/00

Indeks 02/01

Indeks 03/02

Indeks 04/03

Indeks 05/04

Indeks 06/05

Prosječna godišnja

stopa rasta

I Neto plate u KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

122,33103,33107,40

134,00112,00108,00

102,82109,22108,52

101,70111,60101,87

95,56109,93104,50

102,23115,91110,04

9,7710,336,72

II Bruto plate u KMBrčko Distrikt BiH RSFBiH

121,80103,52107,47

130,00112,00109,00

102,59109,10108,57

101,73111,63101,83

97,53109,95104,45

102,50118,98110,12

9,3610,866,90

III ZaposlenostBrčko Distrikt BiH RSFBiH

133,6484,6299,12

112,00120,0095,00

92,97100,8499,27

107,33100,38100,23

102,54102,32100,02

112,70102,61100,36

10,101,79-0,10

IV DBP u mil. KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

132,53108,92107,84

131,00114,00109,00

108,61108,77104,09

116,43113,69107,13

103,89123,21114,14

100,62115,71111,33

15,5014,058,92

V DBP po st. u KMBrčko Distrikt BiHRSFBiH

125,70108,93106,98

130,10109,93109,62

109,14112,39 86,03

117,67134,07150,23

103,88111,52145,00

100,64115,07111,35

14,5313,9511,54

VI Potroš. korpaBrčko Distrikt BiH RSFBiH

-111,28101,05

-98,00104,00

99,50105,0199,56

95,1392,8498,26

99,82105,84101,14

108,06110,53106,41

0,633,921,74

VII Izvoz u 000 KMBrčko Distrikt BiH RSFBiH

-71,68115,04

78,0076,0087,00

143,00128,56119,47

141,78143,20124,03

338,12135,27123,67

89,39136,16137,22

75,2310,9413,84

VIII Uvoz u 000 KMBrčko Distrikt BiH RSFBiH

-94,80110,93

108,00109,0093,00

110,93119,62114,46

78,67121,75110,77

170,93106,92122,14

69,8993,47

103,78

7,687,599,18

34


Federaciju BiH (gde je ostvarena prosječna godišnja stopa rasta od 8,68%), kao i u odnosu na Republiku Srpsku (gde je prosječna stopa rasta iznosila 13,25%).

U periodu 2001.-2006. godine, vrijednost uvezene robe u Brčko Distriktu BiH povećana je za 13,00%, pri čemu je ostvarena prosječna godišnja stopa rasta od 7,68%, što je na približno istom nivou u odnosu na 7,59%, odnosno 9,18% koliko iznose prosječne godišnje stope rasta vrijednosti uvezene robe u Republiku Srpsku, odnosno Federaciju BiH. Značajan stimulans za unapređenje vanjskotrgovinske razmjene predstavlja Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA).

Zaključivanjem CEFTA ostvaren je uslov za ravnomjerniji i brži privredni razvoj, usklađivanje regulative sa EU i WTO, povećanje investicija, konkurentnosti i izvoza, time zaposlenosti i porastu standarda. Sve su to neophodni preduslovi za brže i lakše približivanje EU i uključenje u međunarodnu trgovinu.

Prosječna godišnja stopa rasta vrijednosti izvezene robe u Brčko Distriktu BiH od 58,05%, u periodu 2001.-2006. godine, u odnosu na 17,74% koliko je ostvareno na nivou Federacije, tj. 15,15% na nivou Republike Srpske, predstavlja značajan pokazatelj bržeg ekonomskog oporavka Distrikta u odnosu na druge dijelove Bosne i Hercegovine.

U Brčko Distriktu BiH se poklanja velika pažnja obnovi i izgradnji infrastrukture. U te svrhe je do sada izdvojeno 219.562.797 KM budžetskih sredstava, odnosno 2.915 KM po stanovniku. Od ovih sredstava je u javne objekte investirano preko 30.000.000 KM. Sa ovim sredstvima izgrađeno je 20 km vodovodne mreže, 17 km kanalizacione mreže, 210 km asfaltnih puteva. Uložen je značajan dio sredstava u energetsku infrastrukturu i u toku je izgradnja fabrike za preradu vode.

Za obnovu, rekonstrukciju i izgradnju stambenih objekata, Vlada Brčko Distrikta BiH je izdvojila 40.000.000 KM u vremenskom periodu 2000.-2006. godine. Samo u 2006. godini uloženo je 8.532.963 KM , čime je omogućen povratak oko 2.300 stanovnika i izvršena sanacija 573 objekta.

Vlada Brčko Distrikta BiH iz budžeta izdvaja sredstva za oblast sporta i kulture. U izgradnju sportskih objekata, razvoj sporta i održavanje različitih kulturnih i sportskih manifestacija državnog i regionalnog značaja uloženo je 7.830.000 KM (budžet za period 2002.-2006. godine).

Shodno tome, obnovljene su i pokrenute aktivnosti kao što su: Godišnjica Brčko Distrikta BiH, Kulturno-sportska manifestacija “Savski cvijet”, Likovni simpozij radionica “Sava”, Susreti pozorišta BiH, Susreti umjetničkih akademija BiH, Smotra amaterizma Brčko Distrikta BiH, Dani duhovne muzike, Izbor sportiste godine, Međunarodna kajak-kanu regata, Međunarodni kik-boks turnir, Međunarodni rukometni turnir i dr.

35


Tabela 2.11. - Osnovni pokazatelji privrednih i drugih kretanja u Brčko Distriktu BiH

R/br.EKONOMSKI POKAZATELJI PERIOD

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.(31.12.)

2007.(30.06.)

1. Bruto domaći proizvod, 000 KM

363.290* 397.717* 469.375* 488.662* 492.438 -

2. Bruto domaći proizvod, 000 USD

174.928* 229.376* 297.921* 310.696* 315.787 -

3. Bruto domaći proizvod, po stanovniku u KM

4.361 5.305 6.242 6.489 6.525 -

4. Bruto domaći proizvod, po stanovniku u USD

2.341 3.060 3.964 4.126 4.184 -

5. Ostvarene investicije u 000 KM 69.595 111.170 93.556 73.382 - -

6. Ostvarene investicije u 000 USD 33.511 64.130 59.382 46.657 - -

7. Isplaćene investicije u 000 KM 66.951 111.392 77.501 - - -

8. Isplaćene investicije u 000 USD 32.238 64.258 - - - -

9. Robni promet sa inostranstvomUkupno:

Izvoz u 000 KM:Uvoz u 000 KM:

9.552273.258

13.660303.144

27.326291.544

65.387409.396

58.537284.914

26.241125.198

10. Indeks cijena na malo: - - - - 108,70 102,20

11. Indeks troškova života: - - - - 104.70 101,30

12. Stanovništvo (procjena)Ukupno:

-- 102.379 102.625 102.805 103.010 103.010

13. Broj zaposlenih: 12.137 11.851 12.521 13.044 13.703 14.553

14. Broj nezaposlenih: 16.170 16.663 17.135 18.193 17.895 16.482

15. Neto plata (prosječna): 675,84 695,05 706,83 675,93 673,83 676,30

16. Bruto plata (prosječna): 1.030,63 1.057,72 1.076,08 1.049,54 1.045,44 1.076,50

17. Korpa potrebnih proizvoda: 417,35 415,22 392,81 394,50 424,50 418,00

18. Potrošačka korpa u odnosu na prosječnu zaradu: (417,35/

675,84)0,62

(415,22/695,05)

0,60

392,81/706,83)

0,56

(394,50/675,93)

0,63

(424,50/673,83)

0,63

(418,00/676,30)

0,62

Napomena:1. Podaci vezani za procjenu stanovništva Distrikta su bez migracija u 2003., 2004. i 2006. godini.2. *Podaci vezani za (DBV) bruto dodatna vrijednost i(DBP) bruto domaći proizvod 2000.-2005. godine su u

tržišnim cijenama i uključena je vrijednost imputirane rente, a vrijednost DBP u prethodnim godinama korigovane su sa procijenjenom imputiranom rentom (za period 2000.-2004.), a od ove godine uključuje se i procjena neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti za period 2003.-2006. godine. (Metodološka napomena preuzeta iz ″Bilten statistički podaci″ broj 12, Brčko, oktobar 2007. godine, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine podružnica/ekspozitura Brčko) i

2.1. *»Korigovani podaci sa uključenom procjenom neobuhvaćenih ekonomskih aktivnosti (NOE) za sve godine za koji se obračun radi.»

2.4.2 Ekonomska struktura i industrija

36


Stvaranje poslovnog ambijenta privređivanja, uz nastojanje da se stvori stimulativno porezno okruženje, kao i kreiranje sistemskih mjera za stumulisanje zapošljavanja i samozapošljavanja doprinijeli su ubrzanom razvoju u Brčko Distriktu BiH u posljednje dvije godine.

Nakon reformi poreznog sektora u BiH koje su dovele do harmonizacije poreznih opterećenja u cijeloj zemlji, Brčko Distrikt BiH je ostao bez važne uloge u kreiranju povoljnih uslova za rad preduzeća i samostalnih preduzetnika. Iako se očekivalo da će nakon toga doći do pada poslovnih aktivnosti u Brčko Distriktu BiH, to se nije desilo zahvaljujući nizu zakona iz oblasti privređivanja koje podstiču privredni rast i razvoj.

Ekonomija Brčko Distrikta BiH je u svom cjelokupnom razvoju bila oslonjena na pogodnosti proistekle iz geoprometnog položaja grada, jak poljoprivredni sektor i dominantnu prehrambenu industrijsku proizvodnju. Pored toga, postojali su veliki kapaciteti tekstilne industrije, industrije građevinskog materijala, industrije obuće i metaloprerađivački kapaciteti. Nisu postojali nikakvi bazni energetski ili hemijski industrijski kapaciteti. Posebno su bili razvijeni trgovina i sektor špediterskih usluga prevoza, pretovara, skladištenja i sl., koji su razvijeni na kapacitetima riječnog, drumskog i željezničkog transporta. U ograničenom obimu, ali dobro organizovan, bio je lovni turizam.

Najveći broj privrednih subjekata je u privatnom vlasništvu i ona, naravno, najviše doprinose ukupnim prihodima ostvarenim u Brčko Distriktu BiH. Što se tiče strukture po veličini, većina se definišu kao mala i srednja preduzeća. Tradicionalno najzastupljenije grane privrede u Brčkom su trgovina, proizvodna djelatnost, građevinarstvo i ugostiteljstvo.

Mala i srednja preduzeća, s obzirom na to da su se pokazala lako prilagodljiva potrebama savremenog poslovnog okruženja i daleko profitabilnija od velikih sistema, predstavljaju pokretačku snagu bržeg privrednog razvoja Brčko Distrikta BiH. Zbog toga, kao i zbog činjenice da ova preduzeća danas imaju veliki uticaj na smanjenje nezaposlenosti, razvoj ovoga sektora se posebno podstiče.

Ono što je karakteristično za Brčko Distrikt BiH i što ga izdvaja kao jedinstvenu investicionu priliku je Zakon o podsticanju privrednog razvoja u Brčko Distriktu BiH koji je usvojen u aprilu 2006. god. i koji preduzećima i samostalnim preduzetnicima pruža brojne olakšice fiskalnog i nefiskalnog karaktera.

Brčko Distrikt BiH se izdvaja kao jedinstvena investiciona prilika, jer potencijalnim domaćim i stranim investitorima pruža brojne olakšice i pogodnosti kakve ne postoje nigdje u zemljama regiona kao što su npr. da su investitori oslobođeni plaćanja carine na proizvodnu i drugu opremu i imaju apsolutnu slobodu u transferu ostvarene dobiti. Cijene komunalnih usluga iste su kao i za fizička lica. Postoji i čitav niz finansijskih olakšica i oslobođanja od taksi i naknada kao što su naknada za uređenje građevinskog zemljišta, za isticanje firme, za osnivanje poslovnog subjekta, za priključenje na elektroenergetsku, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, za dobijanje urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole itd.

Investicije u nabavku osnovnih sredstava, do visine utvrđenog i uplaćenog poreza na dobit za godinu u kojoj je izvršena kupovina, nadoknadit će Brčko Distrikta BiH. U Brčko Distriktu BiH je maksimalno pojednostavljena i ubrzana procedura za osnivanje preduzeća i rješavanje ostalih

37


administrativnih pitanja važnih za poslovanje, a rokovi su najkraći u BiH. Postupak registracije preduzeća provodi se u Osnovnom sudu Brčko Distrikta BiH za 5 dana.

Imajući u vidu da je usvojen Zakon o javnim preduzećima Brčko Distrikta BiH, Zakon o podsticanju privrednog razvoja u Brčko Distriktu BiH, Zakon o koncesijama Brčko Distrikta BiH i set drugih zakona iz oblasti privrede obezbijeđeni su svi uslovi kako bi Distrikt postao sinonim za promociju novih poslovnih inicijativa, a što bi direktno trebalo da utiče na povećanje broja zaposlenih, povećanje budžetskih prihoda i poboljšanje standarda stanovnika Brčko Distrikta BiH.

Realizaciji ponuđenih poslovnih inicijativa treba pristupiti sistematično, a u obzir treba uzeti i kriterije kao što su: visina ulaganja, broj zaposlenih, kao i visina koristi koje očekuje Vlada Brčko Distrikta BiH kao budući partner od predviđenih poslovnih inicijativa, te rješavanje komunalnih, infrastrukturnih i drugih sadržaja. Analizirane su prispjele poslovne inicijative u posljednje dvije godine uz ocjenu da Vlada Brčko Distrikta BiH treba stvoriti sve potrebne lokacijske, prostorno-planske, pravne i druge pretpostavke za realizaciju istih. Samo tokom 2007. godine, Vlada Brčko Distrikta BiH je investitorima ponudila prodajom prava građenja 13 lokacija na kojima će u narednom periodu investitori, realizacijom ponuđenih poslovnih programa, uložiti 267.652.110,00 KM, uz zapošljavanje 1984 radnika. Najzastupljenije grane privrede u Brčko Distriktu BiH su trgovina, proizvodna djelatnost, građevinarstvo i ugostiteljstvo.

Najveći broj privrednih subjekata je u privatnom vlasništvu i najviše doprinose nacionalnom dohotku.Većina spada u mala i srednja preduzeća. Poslovi u trgovini, kao i transportne i druge usluge u vezi sa transportnim pravcima koji se ukrštaju u Brčkom, imaju tradiciju, dobro su organizovani i otvoreni za nova ulaganja. Brčko je mjesto sa značajnim potencijalima u građevinskoj, drvnoj, metalnoj, prehrambenoj i elektroindustriji.

Banke. Osim filijale Centralne banke BiH, posluje 18 organizacionih jedinica različitih banaka među kojima i Banca Intesa, Raiffeisen Bank, Hypo Alpe Adria Bank i druge.

Prema Zakonu o direktnim stranim ulaganjima u BiH strani ulagači oslobođeni su plaćanja carine na proizvodnu i drugu opremu, dozvoljeno im je slobodno i neograničeno raspolaganje profitom i dividendom, a transfer dobiti i imovine po izmirenju obaveza u skladu s propisima Distrikta, u potpunosti je slobodan.

Green field investiranje. Brčko Distrikt BiH nudi dobre mogućnosti za green field investiranje – formirane su dvije industrijske zone nadomak grada sa neophodnom infrastrukturom kao i poslovni inkubator idealan za započinjanje biznisa. Obje zone osnovane su u okviru Programa prilagođavanja privredne strukture u Brčkom.

Industrijska zona Brka – Brdo Šterac. Industrijska zona Brka- Brdo Šterac ukupne površine 36 ha, nalazi se na 9 km od centra grada. Zemljište je u vlasništvu Distrikta i dato je na korištenje zainteresovanim investitorima bez naknade ili putem prodaje prava građenja.

Industrijska zona Brčko Distrikt Jug I. U ovoj industrijskoj zoni površine 70 ha, pravo korištenja i gradnje ustupljeno je italijanskoj kompaniji Progetto Brčko S.r.l. Zona se nalazi u neposrednoj

38


blizini zone Brka Brdo Šterac, 12 km od centra grada, a planom preduzeća Progetto Brčko S.r.l. predviđeno je da u zoni bude 22.300 m2 pokrivenog prostora.

Poslovni inkubator. Smješten je u bivšoj vojnoj bazi McGovern, sada u vlasništvu Brčko Distrikta BiH i ima na raspolaganju 1.800 m2 zatvorenog prostora. Ciljno tržište ovog projekta su start-up preduzeća i nova preduzeća mlađa od godinu dana. Površina zemljišta oko inkubatora je 34 ha.

Privatizacija. Preduzeća se privatizuju javnim tenderom, pri čemu investitori podnose ponude sa kupoprodajnom cijenom, planiranom investicijom i brojem radnika.

Koncesije i joint ventures. Donošenjem Zakona o koncesijama Brčko Distrikta BiH u decembru 2006. godine stvoreni su preduslovi za dodjelu koncesija zainteresovanim investitorima. Lokalna preduzeća su zainteresovana za zajednička ulaganja (joint ventures) sa stranim partnerima za dislokaciju dijela proizvodnje – naročito u prehrambenoj, tekstilnoj, građevinskoj, metalnoj i elektroindustriji.

Luka Brčko Distrikta BiH. JP Luka Brčko je javno preduzeće sa 100% vlasništva Brčko Distrikta BiH, a uskoro će biti omogućena njegova transformacija u dioničarsko društvo. Posjeduje 92.000 m2 otvorenog i 6.000 m2 zatvorenog skladišnog prostora kao i dvije kranske dizalice nosivosti 5 tona. Od septembra 2006. godine JP Luka Brčko ima status međunarodne luke.

Komunalne djelatnosti i infrastruktura. Početkom 2008. godine će početi sa radom javno komunalno preduzeće, a u drugoj fazi moguća je i njegova djelimična privatizacija. Važan projekat bit će plinifikacija Brčkog. U Brčkom i okolini ne postoji regionalna sanitarna deponija tako da se nameće njena izgradnja prema EU standardima kao neminovnost. Planirana je i izgradnja zaobilaznice oko grada u dužini od 17 km, čija je trasa već definisana.

Tradicija konkurentnih domaćih proizvoda održavana je kroz kvalitetne proizvode kao što su: akumulatori, obuća, mesne prerađevine, ljekovito bilje i odjevni predmeti, koji su nalazili svoje mjesto na širem ex-jugoslovenskom i svjetskom tržištu. Industrijski kapaciteti Brčko Distrikta BiH mogu se podijeliti na:

prehrambenu industriju, industriju tekstila i obuće, elektroindustriju, metaloprerađivačku industriju, papirnu i grafičku industriju, industriju građevinskog materijala, i drvnu industriju.

Brčko Distrikt BiH ima pokriven širok spektar industrijskih grana, što nas navodi na zaključak dobre diferenciranosti i nepostojanja izvornih konkurentskih odnosa između velikih proizvodnih kapaciteta unutar Distrikta. Ovakva struktura industrije ima ekološke prednosti, jer nije opterećena baznim (energetskim i hemijskim) kapacitetima, a nedostatak je što je dio finalne industrije, ipak, imao veliki udio radno-intenzivnih kapaciteta (prije svega industrija obuće i tekstila). Istovremeno, ne postoje ni posebne pogodnosti za unutrašnje vertikalne integracije,

39


izuzev u slučaju povezivanja poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. U većini, kapaciteti industrije su sirovinski i zavisni su od drugih regiona. Industrijski kapaciteti su pored svoje predratne predimenzioniranosti, gubljenjem tradicionalnih tržišta, zaostajanjem u procesu razvoja, neovladavanjem novim tehnologijama, ratnim dešavanjima i lošim upravljanjem, dovedeni do nivoa iskorištenosti kapaciteta od 5-10%, a mnogi uopće nisu aktivni, iako imaju zaposlen menadžment, radnike i skoro zadovoljavajuće infrastrukturne uslove. U slijedećim tabelama prikazani su indeksi ukupne industrijske proizvodnje Brčko Distrikta BiH, kao i indeksi glavnih industrijskih grupacija: prerađivačka industrija, snabdijevanje električnom energijom, plinom i toplom vodom. U 2006. godini (bazna 2001. godina) indeks ukupne industrijske proizvodnje iznosio je 208,94; prerađivačka industrija (351,31) i snabdijevanje električnom energijom, plinom i toplom vodom (110,20).

Tabela 2.12. - Indeksi industrijske proizvodnje ø 2001=100

R.br. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.1. INDUSTRIJA UKUPNO 104,82 153,82 185,15 226,98 208,94

2. Prerađivačka industrija 103,88 202,28 268,77 389,96 351,313. Snabdijevanje el. en., plinom i toplom vodom 105,76 106,34 109,35 111,12 110,20

Izvor: BILTEN STATISTIČKI PODACI, Agencija za statistiku B iH, ekspozitura Brčko, april 2007., str.6

Tabela 2.13. - Indeksi industrijske proizvodnje prethodna godina =100

R.br. 2002/2001. 2003/2002. 2004/2003. 2005/2004. 2006/2005.1. INDUSTRIJA UKUPNO

104,82 146,65 120,37 122,59 89,652. Prerađivačka industrija 103,88 194,72 132,87 145,09 87,93

3. Snabdijevanje el. en., plinom i toplom vodom 105,76 100,55 102,83 101,62 95,94

Izvor: BILTEN STATISTIČKI PODACI, Agencija za statistiku B iH, ekspozitura Brčko, april 2007., str.7

Tabela 2.14. - Indeksi industrijske proizvodnje ø 2007=100

R.br. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

1. INDUSTRIJA UKUPNO 45,35 66,55 80,10 98,20 90,392. Prerađivačka industrija 26,12 50,85 67,60 98,02 88,31

3. Snabdijevanje el.en., plinom i toplom vodom 94,30 94,82 97,50 99,08 98,30

Izvor:Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za privredni razvoj , sport i kulturu, 2007. godina

Mnoga preduzeća, zbog nedovoljnih finansijskih sredstava, imaju zastarjele tehnologije i opremu. Ovi faktori ometaju porast industrijske proizvodnje, a posebno mogućnosti izvoza. Pored toga, stepen finalizacije u proizvodnji je neadekvatan, a to je posebno očigledno u proizvodnji hrane,

40


hemijskoj, drvnoj i građevinskoj industriji, dok je sektor proizvodnje opreme i rezervnih dijelova nerazvijen.

2.4.2.1 Poljoprivreda i šumarstvo

2.4.2.1.1 Poljoprivreda

Učešće poljoprivrede u Društvenom bruto proizvodu (DBP) Brčko Distrikta BiH

Učešće poljoprivrede u DBP Brčko Distrikta BiH raste posljednjih nekoliko godina i u 2006. godini iznosi 14%, što predstavlja polovinu učešća svih proizvodnih djelatnosti u Distriktu1.

Poljoprivredno stanovništvo. S obzirom da nema zvaničnog popisa stanovništva nakon 1991. godine, prema podacima Prostornog plana Brčko Distrikta BiH, poljoprivredno stanovništvo, prema procjenama iz 2003. godine, čini 30% od ukupnog broja stanovnika Distrikta, 53% stanovništva (ili 39.758) živi u ruralnim predjelima Distrikta, a poljoprivreda zapošljava 3,6% aktivnog stanovništva2. Nosioci poljoprivredne proizvodnje Distrikta su porodična gazdinstva, koja karakteriše sitan i rascjepkan posjed i ekstenzivna proizvodnja, što je i glavno ograničenje unapređenja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivrede Brčkog u budućnosti. Prema raspoloživim podacima Odjeljenja za poljoprivredu i šumarstvo Vlade Brčko Distrikta BiH, 25% gazdinstava raspolaže posjedom veličine 2-4 ha, 48% posjedom od 2 ha i manjim, a čak 32% ukupnog broja gazdinstava posjedom manjim od 1 ha3.

Poljoprivredni fondovi Brčko Distrikta BiH (poljoprivredno zemljište, stočni fond). U ukupnoj površini zemljišta Distrikta od 49.332 hektara, poljoprivredno zemljište učestvuje sa 34.401 ha, odnosno 69,7% (tabela 2.10)4. Raspoloživo obradivo zemljište po glavi stanovnika Brčko Distrikta BiH više od 2,5 puta prelazi definisani potrebni minimum (0,17 ha obradivog zemljišta/glavi stanovnika5), tako da se može zaključiti da je povoljan odnos obradivog zemljišta u odnosu na ukupan broj stanovnika (0,45 ha)6. Prema pedološkim karakteristikama zemljišta, na području Distrikta zastupljena su najplodnija i najproduktivnija tla u BiH, ali se mora naglasiti problem poplavnih voda7. Najzastupljenija je III

1 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko. Nacionalni računi, Bruto dodatna vrijednost i bruto domaći proizvod za Brčko Distrikt BiH za 2006. godinu, oktobar 2007., str. 82 Prostorni plan Brčko Distrikta BiH, 2006., str. 31 i 63 3 EC Obnova, Regional Development Brcko, Regional Development Brcko District BiH Team, 2000. Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu BiH, str. 404 Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u 2006. godini - 13,5% nalazi se u vlasništvu Vlade Brčko Distrikta BiH. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Brčko Distrikta BiH (Sl. glasnik Brčko Distrikta BiH br. 32/04), poljoprivredno zemljište u svojini Vlade Brčko Distrikta BiH može se dati pod zakup domaćem i stranom fizičkom i pravnom licu na vrijeme od 3-10 godina. Tržište zakupa poljoprivrednog zemljišta u svojini Vlade Brčko Distrikta BiH karakterišu: promjenjivi uslovi zakupa, posebno vremenski period zakupa, kratkoročni ugovori o zakupu, koji ne ohrabruju ulaganje u zemljište, nesigurno pravo zakupa zemljišta (pitanje restitucije imovine još uvijek nije pokrenuto, postojanje mogućnosti raskida ugovora o zakupu i sl.) i sl. 5 Indeks socio-ekonomskog razvoja lokalnih zajednica FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja - mart 2005:U Općina Kalesija Strategija razvoja zasnovana na poštivanju ljudskih prava 2007-2015, RMAP, str. 21.6 Izračunato na osnovu procene statistike o broju stanovnika u 2006. godini (75.470 stanovnika) i podatka statistike o površinama obradivog zemljišta u 2006. godini (Tabela 1). 7 Prostorni plan Brčko Distrikta BiH, 2006., str. 16

41


kategorija zemljišta (ova kategorija zahvata 19.810 ha), pogodna za poljoprivrednu proizvodnju8. U odnosu na ukupno obradivo poljoprivredno zemljište od 33.594 ha (tabela 2.10), zemljište III kategorije zahvata 59% obradivih površina.

Tabela 2.15. - Poljoprivredno zemljište po kategorijama korištenja u Brčko Distriktu BiH, 2006. godine

UKUPNO Od toga u vlasništvu

Hektara Strukture u %

Uk. površine Polj. zemljište

Poljoprivred. idr. fizičkih lica

Distrikta Brčko

Pravnih lica

Oranice 29.978 60,77 87,14 25.184 4.175 619

Voćnjaci 2.775 5,63 8,07 2.409 179 187

Vinogradi - - - - - -

Livade 841 1,70 2,44 619 182 40

OBRADIVO ZEMLJ. 33.594 68,10 97,65 28.212 4.536 846

Pašnjaci 719 1,46 2,09 566 57 96

Ribnjaci - - - - - -

Trstici i bare 88 0,18 0,26 20 60 8

POLJ. ZEMLJIŠTE 34.401 69,73 100,00 28.796 4.653 950

Šumsko zemljište 10.707 21,70 8.280 317 2.110

Neplodno zemljište 4.224 8,56 841 1.788 1.595

ZEMLJIŠTE-UKUPNO 49.332 100,00 37.919 6.756 4.655

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Ekspozitura Brčko. Statistika poljoprivrede 2000.-2006. godine, maj 2007., str. 9

Korištenje oraničnih površina, ne samo da je daleko ispod raspoloživih potencijala, već se do sredine posmatranog perioda (2000.-2006.) smanjuje, da bi se od 2004. godine bilježio blagi rast (Tabela 2.11).

Tabela 2.16. - Oranična površina po načinu korištenja u Brčko Distriktu BiH, 2006. godine u ha -

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Žita 15.440 11.566 11.622 9.435 9.651 10.640 10.217

Industrijsko bilje 552 281 315 334 335 523 552

Povrće 2.459 1.185 848 600 580 663 611

Krmno bilje 1.444 1.330 1.037 1.270 1260 1.030 1.030

Zasijane površine -ukupno 19.895 14.362 13.822 11.639 11.826 12.856 12.410

Ostalo (jagode,maline,cvijeće,vrbici) 84 74 85 98 98 98 98

Ugari 4.200 4.200 4.400 6.481 6.481 6.480 6.480

Neobrađene oranične površine 5.143 10.686 11.015 11.104 11.846 10.575 9.936

Oranice i vrtovi - ukupno 29.322 29.322 29.322 29.322 30.251 30.009 28.924

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko. Statistika poljoprivrede 2000.-2006. godine, maj 2007., str. 11 i 12

U strukturi zasijanih oranica i vrtova u 2006. godini dominiraju žita (82,3%), slijede krmno bilje i povrće (8,3%, odnosno 4,9%) i, najmanje zastupljeno, industrijsko bilje (4,4%). Područje intenzivne proizvodnje žita, soje i ostalog industrijskog bilja i povrća obuhvata9 dolinska naselja na

8 Ibidem, str. 75 9 EC Obnova, Regional Development Brcko, Regional Development Brcko District Team. Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu BiH, 2000., str. 46

42


sjeveru i istoku Distrikta, uz rijeku Savu (Gorice, Krepšić, Markoviće Polje, Vučilovac, Laništa, Gornji i Donji Vukšić, Ulice, Donji Rahić, Brezovo Polje, Trnjaci, Sandići, Slijepčevići, Gredice) i, u manjem obimu atare naselja u dolini Tinje na zapadu (Bosanska Bijela) i sjeverozapadu Distrikta (Dubrave, Seonjaci – povrće). Ječam, ovas, industrijsko bilje i povrće dobro uspijevaju i, nešto južnije, u KO Stanovi, Ražljevo i Popovo Polje.

U proizvodnji10 žita najviše su zastupljeni kukuruz i pšenica (5535 ha i 3732 ha u 2006. respektivno), sa relativno visokim i stabilnim prinosima.

Dok površine pod žitima posljednjih godina bilježe blago povećanje, dotle se proizvodnja industrijskog bilja uočljivo oporavlja, zahvaljujući, prije svega, pojavi značajnijih površina pod uljanom repicom i povećanjem proizvodnje suncokreta i tradicionalno soje, sa reaktiviranjem prerađivačkih kapaciteta u Distriktu.

Kada je u pitanju proizvodnja za izvoz, u ovoj grupi se izdvajaju ljekovito i aromatično bilje, čija proizvodnja, poslije oporavka sredinom posmatranog perioda (2000.-2006.) ponovo opada i, očigledno, zahtijeva dodatnu budžetsku podršku radi iskorištenja nesumnjivog izvoznog potencijala. Ljekovito bilje, zajedno sa voćem, posebno jagodičastim voćem, ječmom i ovsem, zastupljeno je u naseljima koja se prostiru na jugu i jugozapadu Distrikta (Potočari, Boderište, Boće, Šatorovići, Donje i Gornje Dubravice, Repino Brdo, Miladije, Palanka, Gornji Rahić, Maoča, Islamovac).

Voće, posebno jagodičasto, uz povrće i žita, prisutno je i na posjedima Brke i Zovika. Voćnjaci zahvataju 8,1% poljoprivrednih površina Distrikta, a među voćem je daleko najzastupljenija šljiva, koja uživa i najveći iznos podsticaja usmjerenih voćarstvu u 2006. godini. Najveći rast broja stabala i proizvodnje bilježe zasadi višnje, dok najveće izvozne mogućnosti ima proizvodnja jagodičastog voća, čiji se zasadi prostiru na 85 hektara (jagode 65 ha i maline 20 ha). Površine pod povrćem su drastično smanjene, sa 2,5 hiljade na ispod 700 ha, a smanjenje zasijanih površina bilježe svi povrtarski usjevi na otvorenom, osim podusjeva, najviše su zastupljeni grah i krompir. Nasuprot tome, raste interesovanje za plasteničku proizvodnju ranog povrća.

Površine pod krmnim biljem posljednjih par godina stagniraju. U ovoj grupi proizvoda najzastupljeniji su djetelina lucerka i kukuruz za krmu, a gaji se i više različitih mješavina trava. Pokošene površine pod livadama i pašnjacima su daleko manje od postojećih, navedenih u Tabeli 2.12, i dalje se smanjuju (2006. godine iznose 405 ha i 510 ha, respektivno), ali je proizvodnja sijena, zahvaljujući rastu prinosa (livade 0,8 tona/ha, pašnjaci 0,6 t/ha), u istom periodu povećana.

Stočarstvo se sporo oporavlja, posebno govedarstvo, i daleko je ispod raspoloživih kapaciteta i tradicije, sudeći prema brojnom stanju stoke krajem 80-tih godina. U govedarstvu i ovčarstvu preovladavaju priplodna i muzna grla, proizvodnja mlijeka raste, dok se proizvodnja mesa, navedena u Strategiji razvoja Brčko Distrikta BiH 2002.-2006. kao jedan od oslonaca izvoza i uloge lidera Distrikta u budućem regionalnom agri-food klasteru11, posljednjih godina smanjuje. Tačnije, smanjuje se proizvodnja junećeg mesa i proizvodnja tovnih pilića. Samo se u svinjarstvu

10 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko. Statistika poljoprivrede 2000.-2006. godine, maj 2007., str. 18-2211 Strategija razvoja Brčko Distrikta BiH 2002.-2006., str. 70, 82.

43


bilježi nagli skok broja tovljenika i zaklanih svinja, težine 50-110 kg, 2006. godine. Proizvodnja jagnjećeg mesa sporo se povećava, uz jake godišnje oscilacije12 (Tabela 2.12).

Tabela 2.17. - Procjene brojnog stanja stoke i proizvodnja osnovnih stočarskih proizvoda na području Brčko Distrikta BiH, 2000.-2006. godine, stanje 31.12.2006. godibe

-grla/kom.-

1989. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

GOVEDA – Ukupno 31600 6.500 5.600 5.500 5.800 5.500 5.600 6.000

krave i steone junice 14000 4.817 3.450 3.500 3.500 2.900 3.000 3.000

krave za mužu ... 4.520 3.000 3.200 3.200 2.400 2.400 2.400

OVCE – Ukupno 2.016 1.970 2.000 1.800 2.000 2.000 2.500 2.500

ovce za rasplod ... 1.450 1.500 1.300 1.500 1.500 1.800 1.800

ovce za mužu ... 400 0 0 0 1.000 1.000 1.000

SVINJE - Ukupno 56160 8.200 8.500 8.700 10.000 8.000 8.500 22.000

krmače i suprasne mazimice ... 3.840 4.200 3.200 5.000 1.200 2.000 4.000

KONJI – Ukupno ... 630 600 600 600 350 350 300

kobile i ždrebne omice ... 325 310 300 300 200 200 180

ŽIVINA – Ukupno (u hilj.) 2.296,3

280 380 400 500 500 550 600

KOZE – Ukupno 950 540 600 550 550 700 700 700

koze za mužu ... 400 200 200 200 400 400 400

KUNIĆI - Ukupno ... 0 0 0 0 1.500 1.500 1.500

KOŠNICE PČELA – Ukupno

... 1.070 1.150 1.450 1.450 1.500 1.500 1.500

Proizvodnja MLIJEKA (000 lit)

... 11029 5490 5400 5760 5.800 10.230 10.330

Proizvodnja JAJA (000 kom.)

... 10350 10875 14250 14250 14.300 15.000 15.065

Proizvodnja MEDA (tona) ... 11,2 9,2 8,7 8,7 9 15 15

Izvor: EC Obnova, Regional Development Brcko, Regional Development Brcko District Team, 2000. Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu BiH, str. 45; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura

Brčko. Statistika poljoprivrede 2000.-2006. godine, 2007., str. 16, 23.

Spomenuta tradicija bavljenja stočarstvom i kapaciteti za tov junadi13 i svinja prisutni su širom Distrikta. Akcije na unapređenju stočarske proizvodnje treba usmjeravati ka jačanju selekcijskog rada14, povećanju budžetskih podsticaja stočarima i organizaciji otkupa.

Tržište primarnih poljoprivrednih proizvoda

Zahvaljujući vlastitim kapacitetima prerade (Fabrika ulja «Bimal») i diversifikovanim kapacitetima prehrambene industrije u regionu, Brčko Distrikt BiH ima velike mogućnosti da primarnu

12 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko, Statistika poljoprivrede 2000.-2006. godine, 2007., str. 2413 Samo "Bimeks" je prije rata iz organizovanog tova od privatnih farmera preuzimao oko 7 hiljada junadi (EC Obnova, Regional Development Brcko, Regional Development Brcko District Team, 2000. Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu BiH, str. 45).14 Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Unapređenje genetske osnove populacije goveda, ovaca i svinja na teritoriji Brčko Distrikta BiH, februar 2007.

44


poljoprivrednu proizvodnju usmjeri ka prerađivačkim kapacitetima, naročito kod industrijskih kultura i pod pretpostavkom daljnjeg rasta proizvodnje alternativnih izvora energije (npr. biodizela i bioetanola). Veličina tržišta i mogućnosti inostranog plasmana, uz uvođenje standarda kvaliteta u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji (GLOBALGAP, HACCP, ISO standardi), povoljni su i u oblastima voćarstva i ljekovitog bilja (gdje dvije firme već imaju certifikat GLOBALGAP), kao u organskoj proizvodnji. Što se organske proizvodnje tiče, njene certifikovane proizvodnje u Brčko Distriktu BiH nema, a edukacija o organskoj proizvodnji počela je 2007. godine biranjem ciljnih grupa proizvođača (angažovane su dvije institucije ovlaštene za certifikaciju poljoprivrednih proizvoda: NGO «Krajina» i «Organsko BiH»).

Problem tržišta poljoprivrednih proizvoda ogleda se u odsustvu ili niskom stepenu ugovorne povezanosti primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta, kao i u pojavi nezvaničnih «sivih« kanala otkupa, posebno kod stočarskih proizvoda15. Znatno veći stepen sigurnosti plasmana i vezivanje proizvodnje za poznatog kupca prisutan je u proizvodnji žitarica (kukuruz i ječam koriste se kao stočna hrana; pšenica se predaje mlinovima), uljarica (soja i uljana repica)16 i proizvodnja voća (šljiva, višnja, jabuka, trešnja, jagoda)17. Dodatni problemi u otkupu jesu i nesigurni ugovori, kašnjenje u naplati predatih proizvoda, mali uticaj poljoprivrednih proizvođača na cijenu i uslove otkupa, dispariteti cijena na relaciji poljoprivrednih inputa i outputa.

Finansijska podrška poljoprivredi Brčko Distrikta BiH kroz sistem podsticaja i kreditiranja

Postojeći sistem podsticaja poljoprivredne proizvodnje Brčko Distrikta BiH18 nije dovoljno okrenut razvojnim ciljevima poljoprivrede i neophodnim strukturnim promjenama u ruralnoj ekonomiji, niti je u skladu sa zahtjevima WTO i EU. Neselektivna, proizvodno vezana tržišna podrška trebalo bi da se smanjuje u korist, u tranzicionom periodu, prije svega, investicione podrške gazdinstvu19, usmjerene ka jačanju produktivnosti i efikasnosti, pa tako i konkurentosti poljoprivrednog sektora svake zemlje. Podsticanje kapitalnih investicija omogućava identifikovanje razvojno i komercijalno orijentisanih poljoprivrednih gazdinstava, povećanje

15 U Brčko Distriktu BiH nema klaonica većih kapaciteta (postoje jedino 3-4 manje klaonice). Najbliža mesna industrija, ali manjeg kapaciteta je «ZP Komerc», Vršani, Bijeljina. Mesne industrije koje se najčešće javljaju u otkupu stoke i koje otkupljuju veće količine stoke sa teritorije Distrikta, su: «Lijanović» (Široki Brijeg), «Šišović» (Posušje), «Brajlović» (Istočno Sarajevo), «Pajić Prom» (Istočno Sarajevo) i drugi. Poljoprivredni proizvođači (izuzev nekolicine velikih) nemaju ugovore sa ovim klanicama, a otkup stoke nema poznatu i predvidivu vremensku dinamiku (količine i periodi otkupa stoke prvenstveno su uslovljeni potrebama klaonica). 16 Najveći dio proizvodnje soje u Distriktu usmjerava se putem ugovora poljoprivrednih proizvođača (direktno sa prerađivačem ili posredstvom zadruge) ka preduzećima «Bimal» Brčko (proizvodnja jestivog ulja) i Gold MG Donji Žabar (fabrika stočne hrane). Proizvodnja uljane repice vezuje se za «Bimal» Brčko i slovenačku firmu «Pinus Prom» Bosanski Šamac (proizvodnja biodizela). 17 Najveći proizvođač i otkupljivač voća u Brčkom je firma «Bosnaplod». Pored ove firme, na tržištu se pojavljuje još nekolicina manjih firmi koje se bave proizvodnjom, otkupom i izvozom voća, od kojih dvije posjeduju certifikat eurogap: «Agrofruit» i «Maočanka» (pored voća, Maočanka se bavi i proizvodnjom i doradom ljekovitog bija). 18 Finansijska sredstva Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko Distrikta BiH značajno su povećana od 2006. godine.19 Na direktna plaćanja razdvojena od proizvodnje u značajnijem obimu proizvođači će, slično očekivanjima u susednim zemljama kandidatima, najvjerovatnije sačekati do učlanjenja zemlje u EU.

45


njihovih proizvodnih kapaciteta, omogućava primjenu novih tehnologija, usvajanje novih znanja, standarda i sl.20

Pri tome, poseban akcenat u podsticajnoj politici trebalo bi da se stavi i na razvoj različitih formi udruživanja poljoprivrednih proizvođača (primjera radi, prednost u dobijanju podsticaja za investicije imala bi udruženja ili zadruge, tačnije, oni investicioni projekti koji su ekonomski značajni i opravdani za korištenje kod većeg broja poljoprivrednh proizvođača). Osim finansijske i investicione podrške, razvoj udruženja poljoprivrednih proizvođača morala bi pratiti i savjetodavna i logistička podrška Vlade Brčko Distrikta BiH21.

Navedeni investicioni podsticaji prisutni su u shemi podsticaja za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i po sadržini mogu se svrstati u tzv. prvu osu podrške ruralnom razvoju, koja obuhvata mjere unapređenja konkurentnosti poljoprivrednog sektora. Očekuje se da buduća Strategija razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije BiH za period 2007.-2013. godine22, kao i odgovarajuća strategija Distrikta, usklade politiku podrške ruralnom razvoju sa odgovarajućom u EU i obezbijede primjenu mjera iz preostalih osa podrške: poboljšanja stanja životne sredine i seoskih predjela i diversifikacije ruralne ekonomije i unapređenja kvaliteta življenja u ruralnim oblastima.23

Novopridošlim članicama i kandidatima za članstvo u WTO se, u reformisanju i prilagođavanju politike interne podrške poljoprivredi pravilima WTO, preporučuje preusmjeravanje podrške, sa trgovinsko-distorzivnih oblika subvencionisanja proizvodnje i inputa ka green box mjerama podrške, prije svega općim uslugama – izgradnji komunalne i tržišne infrastrukture, unapređenju kvaliteta, marketinga i promocije, unapređenju ljudskog potencijala, kao i ka programima regionalnog razvoja i zaštite životne sredine.

Tržište poljoprivrednih kredita

Realizacija programa kreditiranja razvoja primarne poljoprivrede Brčko Distrikta BiH počela je u oktobru 2006. godine, kada je za ove potrebe Vlada Brčko Distrikta BiH osigurala 922.080,55 KM24. Sa stanjem od 31.10.2007. godine, poljoprivredi je, kroz 26 kreditnih zahtjeva ukupno

20 Izuzev investicija većih od 750.000,00 KM i zahtjeva za certifikaciju po standardima GLOBALGAP, za sve poljoprivrednike, nezavisno od veličine posjeda i vrijednosti proizvodnje, važi isti iznos podsticaja (maksimalni iznos je 30.000 KM godišnje, za jedan ili više zahtjeva). Što se tiče zahtjeva za kapitalne investicije, u 2006. godini za ove namjene odobreno je svega 2% od ukupnih sredstava podsticaja, a u 2007. godini (zaključno sa 31.10.2007.) 11% od ukupno odobrenih sredstava podsticaja. Također, u 2007. godini prihvaćena su i dva zahtjeva za certifikaciju po standardima GLOBALGAP u ukupnom iznosu od 100.000 KM. 21 U Distriktu, postoji veći broj «starih» i «novih» zadruga i udruženja poljoprivrednih proizvođača koja uspješno posluju. Od zemljoradničkih zadruga trebalo bi istaći: ZZ «Poljotrg», ZZ «Ratar» Brka, ZZ «Maoča», ZZ «Poljopromet», ZZ «Ishrana plus», ZZ «Agroseme«, a od udruženja: «Krug mašina Brčko», «Posavina», «Farmer« (proizvođači mesa i mlijeka), «Udruženje poljoprivrednih proizvođača Brčko» i sl.22 Preliminarni nacrt Strategije predviđa usklađivanje «mjera podrške poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine« sa mjerama EU (Sesmard Working Paper: Developing a B&H Agri-Food Strategy, Prilog 1 Nacrt okvira za Strategiju razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije, 2007-2013 (izuzetno preliminaran), januar 2007., str. 4 23 COUNCIL REGULATION (EC) No 1698/2005 of 20 September 2005 on Support for Rural Development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD), OJ L 277, 21.10.2005, p. 14-27; EU, Delegacija EC u BiH. Sesmard Radni dokument: Indikatori i mjerila ruralnog razvoja, decembar, 2006.24 Ova sredstva se plasiraju preko UniCredit Zagrebačke banke, u visini od 5.000-30.000 KM, sa rokom otplate 5 godina, uz 4% kamatne stope na godišnjem nivou i grejs periodom od 6 mjeseci. Do 10.000 KM potrebna su dva žiranta koja su u

46


plasirano 49,5% od ukupno obezbijeđenih sredstava za ove namjene. Najveći broj kreditnih zahtjeva usmjeren za potrebe razvoja i unapređenja stočarske proizvodnje.25

Osnovni razlozi neiskorištenog fonda poljoprivrednih kredita jesu nepovoljni uslovi osiguranja kredita koje postavljaju banke, prvenstveno se misli na broj žiranata (koji je i osnovni mehanizam osiguranja kredita), kao i mali iznos kredita za veća investiciona ulaganja (maksimalni iznos kredita je 30.000 KM). Ovim je polovina sredstava namijenjena kreditiranju poljoprivrednika «zamrznuta" i ne predstavlja «revolving fond» (planirano je da se sredstva od vraćanja kredita ponovo plasiraju u poljoprivredu). Inače, UniCredit Zagrebačka banka, zajedno sa još dve poslovne banke i jednom mikrokreditnom organizacijom (EKI), ima sklopljen poslovni ugovor sa Garantnim fondom Brčko Distrikta BiH (formiran je krajem 2003. godine), koji pokriva kredite sa 50% obezbjeđenja.

Pored ovog programa kreditiranja, poljoprivrednicima su dostupni i krediti na slobodnom bankarskom tržištu, gdje se kamatna stopa kreće od 4% do 9% na godišnjem nivou. Praksa regresiranja kamatnih stopa, koja bi snizila tekuće tržišne kamatne stope poslovnih banaka, napuštena je 2006. godine, sa početkom vladinog programa kreditiranja primarne poljoprivrede (zahtjevi za regresiranje kamatnih stopa odobravani su samo 2005. godine).

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Brčko Distrikta BiH

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2005. godini bio je trostruko veći od izvoza. Dvije trećine uvoza čine proizvodi sektora 0 Hrana i žive životinje SMTK, dok u izvozu preovladava plasman životinjskih i biljnih ulja i masti (53%). U 2006. godini, deficit u ovom dijelu razmjene se smanjuje zahvaljujući smanjenju uvoza hrane, ali je pokrivenost uvoza izvozom i dalje niska i iznosi 40,6%26. Jasno je da bi jačanje sektora proizvodnje hrane imalo značajan uticaj na razvoj i platnobilansnu ravnotežu ekonomije Brčko Distrikta BiH.

Ruralni razvoj Brčko Distrikta BiH

Ruralni razvoj je u Distriktu tretiran u sklopu Podsticaja za unapređenje poljoprivredne proizvodnje. U periodu 2002.-2006. godine, sredstva namijenjena ruralnom razvoju u cjelini su se odnosila na mjere unapređenja konkurentnosti gazdinstava i plasirana su voćarima, povrtarima, stočarima i, u vidu investicione podrške, nabavci mehanizacije u ukupnom iznosu od 2.286.069,88 KM (17,06% ukupnih sredstava podsticaja poljoprivrednoj proizvodnji u istom periodu)27. Sudeći prema:

stopi ukupne nezaposlenosti u Distriktu od 40%28;

radnom odnosu, a preko 10.000 KM tri žiranta ili dva žiranta i garancija Garantnog fonda.25 Pregled korisnika kredita po Programu kreditiranja razvoja poljoprivrede na području Distrikta na dan 31.10.2007. godine, Izveštaj UniCredit Zagrebačka banke.26 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko. Statistika vanjske/spoljne trgovine u 2006. godini i I-VI. Mjesecu 2007. godine, septembar 2007. godine, str. 1027 Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Služba za analizu i administrativnu podršku, decembar/januar 2006, sl.18-21.28 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Anketa o radnoj snazi 2007, Saopćenje br. 2. Prethodni podaci. Sarajevo, 18. Septembar 2007., str. 8, http://www.bhas.ba/ankete/radnaSnaga.pdf

47

http://www.bhas.ba/ankete/radnaSnaga.pdf


podatku da 53% stanovništva Brčkog (prema procjenama iz 2003. godine) živi u ruralnim predjelima29 i

podatku da polovina ruralnih domaćinstava (od ukupnog broja od 9.725), prema izvorima prihoda, spada u nepoljoprivredna, prema Popisu iz 2002./03. (prema Popisu iz 1991. godine ovaj pokazatelj je iznosio 24,2%)30,

može se dosta pouzdano tvrditi da postoji značajan prostor i orijentacija ka razvoju tzv. ruralne nepoljoprivredne ekonomije u ruralnim područjima Distrikta.

Generalno, potrebno je forsirati samostalno utvrđivanje integralnih programa održivog razvoja lokalnih zajednica po principu odozdo-na gore. Evropska iskustva su pokazala da lokalne akcione grupe i organi lokalne uprave najbolje poznaju razvojne prioritete svoje sredine, te na teritoriji Distrikta treba uložiti napore na njihovom jačanju.

2.4.2.1.2 Šumarstvo

Šumsko-privredno područje Brčko Distrikta BiH se prostire duž južnih padina planine Majevice i peripanonsko-posavskog prostora pretežno aluvijalnog dijela desne obale rijeke Save. Šume su dobro od općeg interesa zbog općekorisnih funkcija i privrednog značaja. Vrijednosti općekorisnih funkcija šuma su znatno veće od proizvodnog profita. Distrikt je, u skladu sa važećim zakonskim propisima, dao poseban značaj pravilnom korištenju, obnovi i zaštiti šuma na svom području.

Stanje šumskog fonda u Brčko Distriktu BiH

Šumske površine zauzimaju oko 25% površine područja Distrikta. U vlasništvu Distrikta je svega oko 2463 ha (3%), dok je 97% šuma i šumskog zemljišta površine 8410,45 ha privatno vlasništvo. Šumovitost na cijelom području je vrlo niska. Šume su srednjeg i lošeg kvaliteta i loše površinske strukture. Na području Distrikta preovladavaju šume hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka, a od ostalih, tamne četinarske šume, šume bjelograbića, peripanonske lipe, bukve i poplavnih šuma, topole i vrbe. U četinarskim šumama su zastupljeni: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, borovac i ariš.

Tabela 2.18 .- Pregled površina drvnih zaliha i godišneg prirasta po uzgojnim oblicima šuma na području Brčko Distrikta BiH

Uzgojni oblik Površina Zaliha m³ Godišnji prirast m³ha % Ukupna po ha Ukupni po ha

Visoke šume 1152,2 46,8 251.278 217 6.324 5,49Šumski zasadi 165,3 6,7 22.322 135 1.192 7,39

Izdanačke šume 902,0 36,6 99.772 110 5.440 6,04Neobraslo zemljište 243,5 9,9 - - - -

Ukupno 2463,0 100 373.372 159 12.995 5,85

Izvor: Šumsko-privredna osnova za državne šume Brčko Distrikt BiH, 2006.

29 Prostorni plan Brčko Distrikta BiH 2006, str. 31. 30 Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Služba za analizu i administrativnu podršku, decembar/januar 2006., sl. 7

48


U Distriktu postoje i precizno su određene vrijedne i osjetljive prirodne cjeline i šumski rezervati. Prema Prostornom planu izdvojeno je sedam vrijednih i osjetljivih prirodnih cjelina; pet pripadaju državnim šumskim područjima, a dvije su u privatnom sektoru:

Cerik P.J.»Posavina» odjeljenja 1 i 2; Gajevi P.J.»Posavina» odjeljenja 18 i 19; Boderište P.J.»Posavina» odjeljenja 34, 35 – dio, 38 i 39 – dio; Lomnica-Teka-Endek P.J.»Posavina» odjeljenja 61 i 62; Brezovo Polje P.J.»Posavina» odjeljenja 49, 50, 51 i 52; Lukavac – nema državnih šuma; Fazanerija – nema državnih šuma.

Vrijedni šumski prostori, šumski rezervati su: P.J. »Maoča» odjeljenje 63 / 64; P.J. »Maoča» odjeljenje 74 / 75; P.J. »Posavina» odjeljenje 40; Hađići - nema državnih šuma; Bukovac - nema državnih šuma.

Površine šuma, drvna masa i sječa

Prema površini, koju zauzimaju, najrasprostranjenije su izdanačke šume hrasta kitnjaka, lužnjaka, sladuna i cera (39,45%), a najmanje visoke čiste i mješovite šume bijelog i crnog bora (0,01%). Prosječna zaliha od 159 m3/ha na cjelokupnoj površini, kao i prirast, nisu osnova za profitabilnost šuma. Finansijska sredstva potrebna za uzgojne radove (poboljšanje strukture, stabilnosti i kvaliteta) premašuju dobit od šuma pa je njihova proizvodna funkcija u drugom planu, dok se prednost daje funkciji njihove zaštite. Iskorištavanje šuma u proizvodne svrhe dovelo bi do dalje degradacije. Drvna zaliha u visokim šumama sa prirodnom obnovom iznosi 106,18 m3/ha; hrast lužnjak je najzastupljeniji sa 44,80%, a zatim tvrdi liščari sa 34,67% od ukupne zalihe drvne mase. U izdanačkim šumama prosječna drvna zaliha je 88,58 m3/ha, a čine je hrast, bukva i ostali liščari.

Tabela 2.19. - Pregled površina po užim kategorijama šume

Uže kategorije šuma Šifra Površina ha %

Visoke šume bukve 1100 28,17 0,34Visoke čiste i mešovite šume bijelog i crnog bora 1300 0,91 0,01

Visoke šume hrastova (kitnjaka,lužnjaka,sladuna i cera) 1400 2039,10 24,24Izdanačke šume bukve 4100 805,59 9,58

Izdanačke šume hrastova (kitnjaka,lužnjaka,sladuna i cera) 4400 3317,98 39,45Ostale izdanačke šume 4500 1561,80 18,57

Goleti 5200 145,01 1,72Neproduktivne površine 6100 512,28 6,09

49


Ukupno Brčko Distrikt BiH 8410,45 100,00

Izvor: Šumsko-privredna osnova za privatne šume Brčko Distrikt BiH, 2006.

Tabela 2.20. - Plan sječe za period 2002. – 2006.

Kategorija šuma Planirano OstvarenoČetinari Lišćari Ukupno Četinari Lišćari Ukupno

m3

Visoke šume - 1.400,00 1.400,00 - 577,56 577,56

Izdanačke šume - 24.300,00 24.300,00 - 17.548,88 17.548,88Ukupno - 25.700,00 25.700,00 - 18.126,44 18.126,44

Izvor: Šumsko-privredna osnova za privatne šume Brčko Distrikt BiH, 2006.

Prema podacima iz Tabele 2.15. plan sječe je ostvaren sa 70,53%, odnosno posječeno je ukupno 18.126,44 m3 liščara od 25.700,00 m3. Obim sječe svih kategorija šuma u Distriktu zasnovan je na principu, koji obezbjeđuje i garantuje kontinuitet gazdovanja kako sječe ne bi bile veće od prirasta.

Sekundarni šumski proizvodi. Prirodni potencijal područja Distrikta pruža znatno veće mogućnosti od realnog obima korištenja sekundarnih šumskih proizvoda. Osnovni razlozi su:1. Procijenjena površina šuma i šumskih zemljišta na području Distrikta klasifikovana kao

minirana, je 512,28 ha. Nisu vidljivo označene granice miniranih površina, te je to veliki problem, koji doprinosi neadekvatnoj realizaciji sekundarnih šumskih proizvoda.

2. Neorganizovano prikljupljanje i prodaja sekundarnih šumskih proizvoda.

Na bazi tipoloskog pregleda šumskih asocijacija na području Distrikta zastupljene su slijedeće vrste šumskih proizvoda:

Ljekovite biljke - crna zova (Sambucus nigra), divizma (Verboscum sp.), maslačak (Taraxacum officinale), majčina dušica (Thymus serpyllum), imela (Viscum sp.), lipa (Tilia tomentosae quercetum), sljez (Althaea officinalis), metvica (Mentha piperita), glog (Crategus sp.),

Šumski plodovi - malina (Rubes ideus), kupina (Rubus fructicosus), divlje ruže (Rosae sp.), dren (Cornus mas), smreka (Juniperus communis).

Stanje životne sredine

Životna sredina, na osnovu brojnih pokazatelja, je na teritoriji Brčko Distrikta BiH u velikoj mjeri ugrožena. Mora se istaći da je, na osnovu pokazatelja, procenat šumskih površina u opadanju, što, pored opće slike zagađenosti, predstavlja dodatni faktor narušavanja životne sredine. Razvoj lovstva, koje je sada nerazvijeno, u Brčko Distriktu BiH bi doprinio povećanju broja divljači, na taj način bi se briga o šumskim biljnim zajednicama poboljšala. Zakonska regulativa iz oblasti šumarstava i lovstava bi trebalo ba se poštuje s ciljem općeg poboljšanja stanja životne sredine.

Ekosistemi, ustanovljeni na teritoriji Brčko Distrikta BiH su svrstani u više bioma: biom pripanonskih šuma i šibljaka medunca, bjelograbića i crnog graba, biom šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena, biom umjereno-vlažnih liščarsko-listopadnih šuma hrasta kitnjaka, biom bukovih

50


i bukvo-jelovih šuma, biom tamnih četinarskih šuma i biom šuma sladuna i cera. U okviru ovih bioma ima više raznorodnih ekosistema u kojima su zastuljene kako drvenaste tako i veliki broj zeljastih biljnih vrsta.

Problemi zagađenja su vezani za sve ključne elemente životne sredine: zrak, vodu i zemljište. Postoje različiti izvori zagađenja zraka: industrijska postrojenja, ispušni plinovi porijeklom iz motornih vozila, iz individualnih ložišta domaćinstava i oni nastali paljenjem otpada. Ispušni plinovi koji sadrže ugljenmonoksid, azotove okside, sumpordioksid, različite ugljovodonike, olovo, čađ i druge opasne materije su pretnja životnoj okolini, problem je izraženiji u urbanim sredinama sa razvijenim saobraćajem. Treba istaći potrebu uvođenja čistih goriva s ciljem očuvanja zraka. U Evropi je aktuelno uvođenje u upotrebu tekućih goriva, u kojim je smanjen nivo sumpora, usvojeni standard je do 2005. godine bio 50 ppm, dok se radi na uvođenju goriva koja bi imala sadržaj sumpora ispod 10 ppm. Zamjena komercijalnih goriva ovim gorivima koja imaju redukovan sadržaj sumpora i ostalih otrovnih supstanci zagađivača, doprinosi održivom poboljšanju kvaliteta životne okoline.

Poseban problem je odlaganje smeća i ugroženost vodnih tokova, npr. gradska deponija u Prljinama blizu Stolina je jedan od najvećih zagađivača podzemnih voda. Postoje i divlje deponije koje također rastu kako se urbanizuje prostor. Mada se smatra da je urbanizovani dio Distrikta pokriven oko 60 % organizovanim uklanjanjem otpada. U skladu sa Prostornim planom treba riješiti pitanja uklanjanja čvrstog otpada. Problem otpadnih voda također je izražen jer se kanalizaciona i sva gradska otpadna voda ispušta u Savu. Otpadne vode iz Srebrenika i Gornjeg Rahića se ispuštaju u tokove rijeka Tinje i Brke.Problem zagađenja voda je dodatno komplikovan i spiranjem iz zemljišta upotrijebljenih pesticida i mineralnih đubriva u poljoprivrednoj proizvodnji. U skladu sa predviđenim aktivnostima Prostornog plana, treba provesti mjere zaštite svake od ugroženih komponenti životne sredine.

2.4.2.2 Građevinarstvo

Specifičnosti građevinarstva

Građevinarstvo kao posebna djelatnost u klasifikaciji djelatnosti ima značajno mjesto u proizvodnim djelatnostima i djelatnostima uopće u jednoj sredini - počev od nivoa lokalne samouprave do nivoa države. Ono predstavlja i specifičnu djelatnost koju, pored ostalog, karakteriše:

vrsta poslova koje obavlja (poslovi izgradnje, obnove, rekonstrukcije); raznolikost objekata na kojima se angažuje (objekti visoke, niske i hidro gradnje: objekti

vezani za sveukupnu infrastrukturu – saobraćajnice, komunikacioni objekti, energetski objekti, industrijski, ugostiteljski i sportski objekti, objekti komunalne infrastrukture, kao i objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, državnoj upravi, socijalnim ustanovama, stambeni objekti i dr.);

51


nestalnost mjesta djelovanja, predmet rada se nalazi na raznim mjestima izvođenja radova, a po završetku jednog objekta, dio ili cio proizvodni potencijal (radnici, oprema, pokretni objekti za smještaj i dr.) sele se, na drugu lokaciju, gradilište;

širina izbora mjesta izvođenja radova – izgradnje objekata (od lokalnih okvira, do najudaljenijih mjesta u svijetu);

još uvijek znatan uticaj vremenskih uslova (godišnja doba, klima) na kontinuitet odvijanja ove djelatnosti;

specijalizacija u izvođenju samo pojedinih vrsta radova, i na pojedinim objektima, ili univerzalnost (izvođenje veoma različitih objekata za razne namjene);

vezivanje brojnih aktera iz oblasti iste, prateće ili, čak, drugih djelatnosti (složenost građevinske aktivnosti nalaže angažovanje brojnih učesnika, kao što su projektni biroi, organizacije za ispitivanje terena na kome se gradi, nosioci brojnih zanatskih radova, brojne komunalne ili druge institucije, ogroman broj dobavljača raznih materijala i opreme i dr.) naravno uz investitora i budućeg korisnika ili vlasnika objekta koji se gradi;

predmet rada u građevinarstvu je po pravilu skup, jer zahtijeva značajna investiciona sredstva, koja mogu biti iz različitih izvora (otuda i zaokruživanje finansijske konstrukcije predstavlja veoma bitan elemenat građevinarske aktivnosti);

zapošljava značajan broj radnika, različitih struka i stepena stručnosti i obrazovanja (od nekvalifikovanih do lica sa najvišim stepenom stručnosti) što je bitno za povećanje zaposlenosti, podizanje DBP-a i standarda stanovništva;

ima snažan multiplikativni efekat na ukupan privredni i društveni razvoj, jer ove investicije „vuku“ značajnu aktivnost u drugim djelatnostima, zbog čega se koristi izreka „kada se građevinarstvo zakašlje, privreda pada u krevet“;

rezultati građevinarske djelatnosti, po pravilu, imaju dugi vijek upotrebe i trajanja, a često predstavljaju i spomenike vremena u kome su građeni.

Osnovno o građevinarstvu Brčko Distrikta BiH

Brčko Distrikt BiH, je samostalna jedinica lokalne samouprave, područje sa oko 500 km2, na kome se nalazi 59 naselja i gdje živi oko 75 hiljada stanovnika. Kao područje koje je prošlo fazu obnove poslije perioda rata i krize, koje se nalazi pri kraju procesa tranzicije, koje ima izuzetan geografski položaj i povoljan reljef i geološku podlogu, Brčko Distrikt BiH ima izuzetan razvojni potencijal. Korištenje tog potencijala uslovljeno je daljnjim razvojem infrastrukture, investicionim mogućnostima, osmišljavanjem tempa i stepena razvojnih aktivnosti i, što je najznačajnije, odgovarajućom koordinacijom aktiviranja osnovnih (ključnih) poluga razvoja, naravno u mjeri koju dozvoljava karakter tržišne i otvorene privrede.

U takvim uslovima, angažovanje građevinske djelatnosti je nezaobilazno. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri će se ona realizovati angažovanjem interne građevinske operative i njenih pratećih subjekata, a u kojoj mjeri, pod pritiskom konkurencije i/ili nemogućnosti da ona udovolji potrebama angažovanjem operative iz užeg, šireg ili, pak, najšireg okruženja. To zavisi od stanja i potencijala domaće građevinarske operative, naravno i vrste (specifični zahtjevi podrazumijevaju i specifične izvođače) objekata koji se grade.

Prema raspoloživim podacima o građevinarstvu u Brčko Distrikt BiH, postoji znatan broj subjekata (pravna lica i preduzetnici) koji se bave ovom vrstom djelatnosti. U junu 2007. godine

52


bilo je ukupno 120 firmi i preduzetnika u toj djelatnosti, kako univerzalnih (na primjer, projektovanje, inženjering, izgradnja objekata za tržište, izvođenje radova u zemlji i inostranstvu) građevinara, tako i specijalizovanih ili djelimično specijalizovanih (npr. proizvodnja i trgovina svježim betonom).

Njihov broj je u stalnom porastu: sa 59 iz 2002. godine na 120 u 2007. godini. Trenutno postoji: šesnaest firmi iz oblasti visokogradnje, dvije firme niskogradnje, tri firme koje se bave elektroinstalacijama, pet firmi iz djelokruga zanatskih radova: grijanje, vodovod i kanalizacija, osam firmi koje se bave projektovanjem, pet firmi za proizvodnju i ugradnju stolarije u objekte i četiri firme koje proizvode građevinski materijal: malter, beton, betonske blokove i drugu galanteriju. Na ovom području ukupno su locirane 43 firme iz oblasti građevinarske djelatnosti, dok ostale subjekte predstavljaju preduzetnici.

U 2007. godini, u ovoj djelatnosti, bilo je zaposleno 990 radnika, ili, u prosjeku, po subjektu iz ove djelatnosti, svega nešto više od osam radnika. Sa tog aspekta, u pitanju su subjekti sa relativno skromnim potencijalom. Od ukupnog broja zaposlenih u Brčko Distriktu BiH, u građevinarstvu je radio svaki petnaesti (14,7). Ovi radnici su činili 6,8% svih radnika u Brčko Distriktu BiH. Od ukupnog broja zaposlenih u ovoj djelatnosti najveći broj je radio u firmama – pravnim licima (912), dok ih je svega 78 bilo zaposleno kod samostalnih preduzetnika (73 su imala status kao samozaposleni, a svega 5 zaposlenih kod njih).

Aktivnost građevinara ogleda se i kroz vrijednost izvršenih radova i izvršenih efektivnih sati rada u toku godine. Vrijednost radova po godinama je oscilirala. U periodu od 2002. do 2006. godine, najviše radova je izvršeno u 2003. godini (36,7 miliona KM), a najmanje u 2005. (21 milion KM). U 2006. g. tih radova je izvršeno za 30,5 miliona KM. Vrijednost radova pratio je i broj efektivnih sati. Najviše u 2003.g. (1294,7 hiljada), a najmanje u 2005.g. (742,7 hiljada). U 2006.g. izvršeno je 1021 hiljada efektivnih sati.

Kada se analizira doprinos ove djelatnosti bruto domaćem proizvodu u Brčko Distriktu BiH (podaci Agencije za statistiku BiH za 2005. godinu), dolazi se do zaključka da je on relativno veći, nego što je njen doprinos broju zaposlenih u Brčko Distriktu BiH. Naime, kada se mjeri doprinos DBP-u samo proizvodnih djelatnosti, građevinarstvo zauzima drugo mjesto (sa 24,8%), iza prerađivačke industrije (48%), a ispred poljoprivrede (sa lovom i šumarstvom 23,5%) i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom (3,7%).

Međutim, kada se posmatra i doprinos neproizvodnih delatnosti DBP-u, građevinarstvo u ukupnom DBP-u učestvuje sa 10,6% i zauzima petu poziciju: iza prerađivačke industrije, sa 20,6%, trgovine na veliko i malo i popravke vozila i predmeta lične upotrebe i za domaćinstvo, sa 18,4%, poslovanja nekretninama, sa 12,8%, i javne uprave, sa 11,2%. Doprinos poljoprivrede sa lovom i šumarstvom je 10,1%, iako Brčko Distriktu BiH ima vanredno povoljne uslove za razvoj ove djelatnosti. Sa aspekta doprinosu DBP-u, što je veoma važno, građevinarstvo Brčko Distrikta BiH zauzima značajno mjesto, te zaslužuje i odgovarajuću pažnju i mjesto u Strategiji razvoja Brčko Distrikta BiH do 2012. godine.

U 2005. godini, ova djelatnost je investirala oko 6,3 miliona KM ili 7,7% ukupnih investicija u stalna sredstva u Brčko Distriktu BiH. Blizu 60% (57,6%) u tim isplatama činila su vlastita sredstva, što je neuporedivo povoljnije nego u ukupnim isplatama za ovu namjenu u Brčko

53


Distriktu BiH od svega 27,7%. Od navedenog iznosa, isplata za investicije u stalna sredstva, u građevinske objekte i prostore, uloženo je 3,9 miliona KM, ili 61,3%, a u mašine, opremu i transportna sredstva 2,4 miliona KM, ili 38,7%. U ukupnim investicijama u stalna sredstva, ulaganja u građevinske objekte u Brčko Distriktu BiH bila su relativno niža nego u građevinarstvu (56,6%), s tim što se tu, pored mašina, opreme i transportnih sredstava, pojavljuju pozicije „ostala opipljiva stalna sredstva“ sa učešćem od 2% i „nematerijalna (neopipljiva) stalna sredstva“ sa učešćem od 3,6%. Građevinarstvo nije imalo ulaganja u te „oblike“ stalnih sredstava.

Pretpostavke i mogućnosti razvoja

Mogućnosti daljnjeg razvoja građevinske djelatnosti za period od narednih pet godina uslovljene su:

ukupnim društvenim i ekonomskim razvojem Brčko Distrikta BiH, računajući i poslovnu klimu, odnosno ukupni ambijent za poslovanje;

nivoom investicija koje će se realizovati u narednom planskom periodu u Distriktu, od kojih će svakako znatan dio biti usmjeren na građevinarsku aktivnost (izgradnja, rekonstrukcija, obnova, održavanje osnovne i komunalne infrastrukture, izgradnja, dogradnja i drugo, na ostalim objektima, počev od poslovnih, računajući i proizvodne, do stambenih objekata – porodičnih kuća i stanova);

realnim sagledavanjem mogućnosti angažovanja lokalnih građevinskih kapaciteta na izvođenju tih radova u Brčko Distriktu BiH, i njihovom pripremom da mogu biti konkurentni pri dobijanju takvih poslova. Od velike koristi bi bilo međusobno organizovanje građevinskih firmi na lokalnom nivou kroz specijalizaciju i kooperaciju, kako bi mogle obezbijediti izvođenje radova na krupnijim objektima, koji i „nose“ velika investiciona sredstva. Za učešće u radovima za koje domaća operativa ne bude dovoljno konkurentna, potrebno je preduzimati napore da se obezbijedi njeno angažovanje uz glavne izvođače – nosioce poslova, kao što su proizvođači, kooperanti, i slično;

realnim sagledavanjem mogućnosti angažovanja lokalne građevinarske operative na izvođenju radova izvan Distrikta, u bližem ili nešto širem okruženju;

sposobnošću lokalnog građevinarstva, odnosno firmi koje mogu ponijeti ulogu lidera u toj oblasti u Distriktu, da uspostave takvu upravljačku funkciju koja im omogućava efikasno određivanje ciljeva i zadataka, kontrole njihovog izvršavanja i mogućnosti brzog korigovanja u stalnom sagledavanju međusobnog uticaja svih relevantnih unutrašnjih i vanjskih faktora.

Treba imati u vidu da će još uvijek značajan dio investicionih sredstava podsticati iz javnih izvora i da se ta sredstva angažuju putem raspisivanja tendera, javnih konkursa, odnosno provođenja postupka javnih nabavki. Time se isključuje „prednost“ lokalnih firmi, na koju bi u drugačijim okolnostima mogle i da računaju. Iz navedenog proizilazi još veća potreba stalnog unapređivanja upravljačke funkcije i konkurentske sposobnosti domaćih firmi. Naravno, to znaju i firme iz okruženja, koje, također, nastoje da poboljšaju svoju konkurentsku sposobnost na tržištu građevinskih radova.

Jedan dio građevinske operative može da računa na izvođenje radova u Javnom preduzeću „Luka Brčko“, jer se radi o vitalnom preduzeću za cijeli prostor Brčko Distrikta BiH, koje će sve više dobijati na značaju za privredu cijele BiH (kako na uvozu robe, tako i na njenom izvozu). Postoje

54


dugoročniji planovi obnove, rekonstrukcije i proširivanja kapaciteta ove luke, što građevinsku aktivnost ne može zaobići (izgradnja skladišnog prostora, radovi na drumskim saobraćajnicama, pristupnim putevima, željezničkim kolosijecima u luci, vodovodnoj i hidrantskoj mreži, izgradnja poslovne zgrade i sl.).

U narednom periodu slijedi donošenje prostorno-planske dokumentacije nižeg reda u skladu sa usvojenim Prostornim planom kojim će se urediti prostor Brčko Distrikta BiH i stvoriti realna pretpostavka za razvoj Distrikta u svim njegovim segmentima. Plansko uređenje brojnih naselja u Brčko Distriktu BiH će dovesti do:

obrazovanja i izgradnje odgovarajućih zona kao što su: industrijske, stambene, rekreativne i sl. što je prilika i za zapošljavanje građevinskih firmi;

intenziviranja aktivnosti na objektima kao što su: lokalni putevi, centri naselja ili još užih cjelina, vodovod i kanalizacija, elektromreža, telekomunikaciona mreža i sl.);

sve intenzivnijeg ispunjavanja zahtijevanih ekoloških standarda (deponije, prije svega), te poslova na zaštiti od erozije područja podložnih njenom dejstvu;

podizanja raznih proizvodnih objekata u ruralnim sredinama, kao što su pojedine farme, zanatske i druge radionice, prodajni i ugostiteljski objekti, servisi, objekti za manje prerađivačke kapacitete, skladišni prostor i hladnjače i dr. Sve je to naklonjeno angažovanju lokalne građevinske operative;

rastućih potreba za izgradnjom stambenih jedinica (u gradskoj i pojedinim ruralnim sredinama), što je također šansa za građevinsku djelatnost.

Sve će to doprinijeti jačanju građevinske djelatnosti u Distriktu, rastu potreba za radnom snagom i povećanju zaposlenosti, rastu DBP-a, rastu dohotka porodica zaposlenih i povećanju njihovog životnog standarda. Sve navedeno treba imati u vidu pri konačnoj postavci razvojnih ciljeva građevinarstva u Brčko Distriktu BiH.

2.4.2.3 Trgovina

Trgovinska mreža Brčko Distrikta BiH je u fazi intezivnog rasta i predstavlja važan faktor razvoja kako za BiH tako i za širu regiju. Zahvaljujući geografskom položaju koji Brčko Distrikt BiH ima, kao i blizini važnih infrastrukturnih faktora, kao što su međunarodni autoput, željeznička mreža (uspostavljen direktan kontakt sa zapadnom Evropom), rijeka Sava (direktna veza sa Dunavom i Crnim morem), međunarodna riječna luka, kanal Rajna-Majna-Dunav (direktna veza sa Evropom), aerodrom u Tuzli, luka Ploče na Jadranu (konekcija sa željeznicom) predstavljaju veoma važne preduslove za intenzivan razvoj trgovinskog sektora kako u Brčko Distriktu BiH i BiH, tako i u širem regionu Balkana.

Učešće tgovine u DBP Brčko Distrikta BiH iznosi 18% što je čini najznačajnijom uslužnom aktivnošću. Ukupan broj zaposlenih u trgovini, prema podacima iz juna 2007. godine, iznosi 4.766 (33% od ukupnog broja zaposlenih u Brčko Distriktu BiH) od čega je 2.366 pravnih lica, a 2.400 samostalnih preduzetnika koji se bave trgovinskom djelatnošću.

Ovi podaci ukazuju na značaj trgovine kao sektora uslužne djelatnosti koji zapošljava preko trećine ukupnog broja zaposlenih u Brčko Distriktu BiH.

55


Tabela 2.21. - Broj zaposlenih u sektor trgovine – Brčko Distrikt BiH juni 2007. god.

UKUPNO U PRAVNIM LICIMA

KOD SAMOSTALNIH

PREDUZETNIKA

OD TOGA

SAMOZAPOSLENI ZAPOSLENE OSOBE

Trgovina na veliko i malo; Popravak motornih

vozila i motocikala, te predmeta za ličnu

potrošnju

4.766 2.366 2.400 1.942 458

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine – ekspozitura Brčko, broj 10, godina VI

Plate u sektoru trgovine bilježe trend rasta od 5%, u prosjeku, u periodu od 2005. do 2007. godine.

Tabela 2.22. - Neto i bruto iznos plata u sektoru trgovine – Brčko Distrikt BiH 2007. god.NETO PLATE U KM

2005 2006 V 2007 VI 2007

VII 2007

VIII 2007

VI 2007/ 2006

VI 2007/ V

2007

VIII 2007/2006

VI 2007/

V 2007

BRUTO PLATE U KM

2005 2006 V 2007 VI 2007

VII 2007

VIII 2007

Trgovina na veliko i malo;

Popravak motornih vozila i

motocikala, te predmeta za

ličnu potrošnju

311,17 340,65 343,29 343,93 388,82 344,16 100,96 100,19 101,03 88,51 458,06 502,73 540,37 534,75 534,08 542,91


Broj registrovanih subjekata koji se bave trgovinom na veliko je veći u odnosu na broj registrovanih subjekata koji se bave trgovinom na malo, ali samo kada su u pitanju pravna lica (485 pravnih lica se bavi trgovinom na veliko, a 305 trgovinom na malo). Kada su u pitanju preduzetnici, tu je situacija znatno drugačija. Čak 1816 preduzetnika se bavi trgovinom na malo, a samo 7 trgovinom na veliko. Ovi podaci ukazuju na to da se sektor trgovine još uvijek nalazi u velikoj mjeri pod kontrolom preduzetnika, s tim da se u narednom periodu očekuje trend da trgovina pređe pod kontrolu velikih trgovačkih lanaca.

Tabela 2.23. - Registrovani poslovni subjekti – trgovina u Brčko Distriktu BiH, 2007.

Pravna lica

Podružnice u Brčko Distriktu

BiH

Preduzetnici Podružnice van Brčko Distrikta BiH

Popravak motornih vozila, motocikala i predmeta za vlastitu upotrebu

874 155 1942 160

Trgovina motornim vozilima i motociklima, održavanje i popravak, trgovina na malo gorivima

84 15 119 10

Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini osim trgovine motornim vozilima i motociklima

485 53 7 49

56


Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, popravak predmeta za vlastitu upotrebu domaćinstva

305 87 1816 101


Specifičnost Brčko Distrikta BiH u segmentu trgovine je izražena i kroz zakonsku regulativu u pogledu formiranja adekvatne poslovne klime. Donošenjem Zakona o podsticanju privrednog razvoja u Brčko Distriktu BiH stvara se povoljnija poslovna klima koja će inicirati razvoj sektora malih i srednjih preduzeća, kao i realizaciju direktnih stranih investicija kao preduslova za nesmetano uređenje svih drugih oblasti života i poslovanja, a posebno u pogledu unapređenja trgovine.

U prethodnom periodu 2000.-2007. god. izvršena je privatizacija državnih preduzeća u Brčko Distriktu BiH čime su se stvorili uslovi da domaći i strani investitori ulože značajna finansijska sredstva i na taj način obnove i formiraju nove kapacitete raspoložive za obavljanje proizvodne, trgovinske i uslužne djelatnosti. Veliki broj trgovačkih lanaca iz regiona opredijelili su se za ulaganja u Distrikt. Do kraja 2008. godine, očekuje se privatizacija preostalih velikih državnih trgovačkih preduzeća koja raspolažu značajnim skladišnim i prostornim kapacitetima kao što su: „Nova trgovina“ (I kvartal 2008. godine), „Merkur“ (II kvartal 2008. godine), „Tehnograđa“, i „Univerzal“.Najbolji primjer uspješne investicije u sektoru trgovine predstavlja Pijaca „Arizona“. Stvaranje uslova za koncept moderno uređene pijace zahtijevalo je velika novčana ulaganja, koja je obezbijedila mješovita italijansko-bosanska firma sa sjedištem u Brčko Distriktu BiH „Italprojekt“. Ova firma je na osnovu objavljenog javnog tendera ponudila ulaganja od preko 200 miliona KM na 60 ha, u periodu od 5 godina. Ukupne investicije do decembra 2006. godine su iznosile 170 miliona KM. Upravo zahvaljujući realizaciji prve faze investicije, ostvareni su značajni pozitivni efekti koji se ogledaju u stvaranju preduslova za zakonit rad preko 2.000 zaposlenih subjekata, koji, za razliku od ranijeg perioda, plaćaju poreze i doprinose budžetu Brčko Distrikta BiH, te su stvorene mogućnosti za zaposlenje preko 3.500 radnika koji imaju svoje firme ili rade kod poslodavaca na pijaci „Arizona“. Uvođenjem zakonske regulative u rad pijace „Arizona“ formirani su adekvatni uslovi za razvoj i unapređenje trgovine. Danas ona predstavlja najveći i najznačajniji trgovinski centar kako u Brčko Distriktu BiH, tako i u široj regiji. Pored pijace „Arizona“, veliki značaj za razvoj i unapređenje trgovine imaju i formirane dvije industrijske zone: Brka- Brdo Šterac (36ha) i Brčko Distrikt Jug I (70ha). Privlačenjem stranog kapitala u ove dvije industrijske zone stvorila bi se adekvatna proizvođačko-sirovinska baza, koja bi doprinijela povećanju obima trgovine kako u samom Brčko Distriktu BiH i BiH, tako i u čitavom regionu kroz vid vanjskotrgovinske razmjene.

Za Brčko Distrikt BiH vanjska trgovina ima veliki značaj. Usljed odličnog geografskog položaja u pogledu pristupačnosti tri velika tržišta u regionu: Srbije, BiH i Hrvatske, vanjskna trgovina predstavlja perspektivu razvoja Distrikta. Prema dosadašnjim podacima, ukupan izvoz u prvih šest mjeseci 2007. godine iznosi 26.241.000 KM a ukupan uvoz 105.198.000 KM. Prema statističkim podacima, učešće izvoza u uvozu Distrikta se iz godine u godinu uvećava za skoro 5% (Tabela 2.19). Ovaj trend ukazuje da se sve intenzivnije radi na poboljšanju uslova izvoza i konkurentnosti proizvoda iz Distrikta u regionu, a i šire.

57


Razlog visoke vrijednosti uvoza u odnosu na izvoz se ogleda u činjenici da preduzeća koja učestvuju u vanjskoj trgovini u Distriktu u najvećom mjeri izvoze sirovinu i poluproizvode, a uvoze finalne proizvode, opremu, transportna i druga sredstva koje koristi prerađivačka industrija.

Tabela 2. 24. - Pregled uvoza i izvoza Brčko Distrikta BiH 2003. – 2006.

God Uvoz Izvoz Izvoz/Uvoz

2003 306.682.246,82 15.667.249,32 5,11%2004 295.225.741,20 32.000.668,22 10,84%

2005 407.664.292,85 65.485.002,07 16,06%2006 129.156.621,00 25.930.068,00 20,08%

Izvor: Privredna komora Brčko Distrikta BiH, zvanična prezentacij , 2006. god.

Najznačajnije zemlje koje učestvuju u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Brčko Distriktom BiH su Srbija i Hrvatska. Sa ovim zemljama Brčko Distrikt BiH već ima tradicionalno izgrađene trgovinske odnose još iz doba bivše Jugoslavije.

Tabela 2.25. - Najznačajnije zemlje za vanjskotrgovinski promet Brčko Distrikta BiH

Izvoz Uvoz

SCG HrvatskaHrvatska SCG

Austrija RumunijaSlovenija Mađarska

Italija ItalijaNjemačka Turska

Izvor: Privredna komora Brčko Distrikta BiH, zvanična prezentacija, 2006. god.

Sektori u kojima se ostvaruje izvoz iz Brčko Distrikta BiH su: Agroindustrija, Mašine, aparati, mehanički uređaji, Drvo, papir, namještaj, Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta), Koža, krzno, tekstil i proizvodi, Rude, metali i proizvodi, Kamen, kreč, cement, beton, keramika, Hemija, farmacija, proizvodi, đubriva, plastika.

Sektori u kojima se bilježi najveći uvoz su: Agroindustrija, Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta), Mašine, aparati, mehanički uređaji, Kafa, krzno, tekstil, Hemija, farmacija, đubrivo, plastika, Rude, metali,

58


Drvo, papir, namještaj, Kamen, kreč, cement, beton i keramika.

U Brčko Distriktu BiH posluje veliki broj domaćih i inostranih preduzeća koji predstavljaju značajne izvoznike, a i uvoznike. Karakteristika ovih preduzeća je da uglavnom uvoze svoju sirovinsku bazu i potrebnu opremu.

Tabela 2.26. - Najveći izvoznici i uvoznici – Brčko Distrikt BiH (2005.-2006. god.)

Izvoz Uvoz

BIMAL BRČKO GASBOSNAPLOD ANTUNOVIĆ

AUTO-MERTZ BIMALBRČKO GAS AGRO GROUP

Izvor: Privredna komora Brčko Distrikta BiH, zvanična prezentacija, 2006. god.

Šire posmatrano, na nivou BiH, Brčko Distrikt BiH ima važnu ulogu u ukupnom izvozu i izvozu. Učešće Brčko Distrikta BiH u ukupnom uvozu 2006. god. u odnosu na entitete BiH iznosilo je 2,6%. (Slika 2.3)

Slika 2.3 Učešće entiteta iBrčko Distrikta BiH ukupnom uvozu 2006.

Izvor: Privredna komora Brčko Distrikta BiH, zvanična prezentacija, 2006.god.

Učešće u ukupnom izvozu u istom periodu iznosilo je 1,01% (slika 2.4).

Slika 2.4 Učešće entiteta i Brčko Distrikta BiH u ukupnom izvozu 2006.

Izvor: Privredna komora Brčko Distrikta, zvanična prezentacija DB, 2006.god.

59

FBiH 73,30%

BD 2,6%

RS 24,10%

FBiH 68,77%

BD 1,01%

RS 30,22%


Veliki značaj za unapređenje trgovine u regiji, a i šire imaju sporazumi koje je Brčko Distrikt BiH potpisao sa zemljama u regionu. Jačanje saradnje sa susjednim regionima stvara mogućnost povećavanja potencijala Distrikta, kako u regionalnoj trgovini tako i u privlačenju stranih direktnih investicija. Najznačajniji sporazumi su: Euroregija Drina-Sava-Majevica - Brčko Distrikt BiH je jedan od osnivača Euroregije koja

je osnovana 07.05.2003. godine u Distriktu. U ovu regiju spadaju slijedeće općine: Brčko Distrikt BiH, Bijeljina, Zvornik, Lopare i Ugljevik iz BiH, zatim Loznica, Bogatić, Šabac i Mali Zvornik iz Srbije. Naknadno su pristupile općine Teočak i Čelić iz FBiH, Pelagićevo, Donji Žabar i Šekovići iz RS, kao i općine Gunja i Drenovci iz Republike Hrvatske. Ova Euroregija je krajem 2003. godine u Republici Češkoj primljena kao 167. članica Evropske zajednice regija.

Prekogranična saradnja. U martu 2004. godine potpisan je sporazum o prekograničnoj saradnji lokalnih samouprava. Ovaj sporazum su prvobitno potpisali: Brčko Distrikt BiH, Mohač i Baja iz Mađarske, Slatina i Ilok iz Hrvatske, Bač, Bačka Palanka i Odžaci iz Srbije. Naknadno su ovaj sporazum potpisali i predstavnici iz Bosanskog Petrovca, Dervente i Novog Grada (Bosanski Novi) iz BiH.

Sporazum o saradnji multietničkih gradova jugoistočne Evrope. Ovaj sporazum je potpisan 06.07.2004. godine u Beogradu. Potpisalo ga je 50 gradonačelnika iz 8 država iz jugoistočne Evrope. U okviru ovog sporazuma nalazi se i Brčko Distrikt BiH.

CEFTA. Potpisivanjem multilateralnog sporazuma CEFTA 2006. godine planirano je da se formira zona slobodne trgovine u regionu do kraja 2010. godine (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, BiH, Makedonija, Albanija, Moldavija i UNMIK-carinska teritorija). Kreiranje jedinstvenog tržišta od oko 30 miliona stanovnika u velikoj mjeri će uticati i na povećanje priliva stranih investicija. Novi “ujedinjeni sporazum“ podrazumijeva proširenje tržišta za sve proizvode, ali i trgovanje pod istim uslovima za sve proizvođače.

Istovremeno, uslovi i pravila igre će biti unaprijed definisani pa će preduzeća moći na duži rok da planiraju proizvodnju i plasman, što će se povoljno odraziti na povećanje stranih ulaganja. Sporazum će omogućiti zemljama regiona da trguju pod jednakim uslovima, bez obzira u kojoj su fazi u procesu pristupanja EU i WTO. Zasnovan je na odredbama WTO i pravilima EU, te se naziva i “predvorjem” EU. Sporazum doprinosi harmonizaciji odnosa u trgovini unutar regiona, za razliku od bilateralnih sporazuma koji imaju različite sheme liberalizacije. To znači da će se ovim sporazumom između zemalja regiona kreirati zona skoro potpuno slobodne trgovine čime će 31 postojeći bilateralan sporazum o slobodnoj trgovini u regionu između zemalja potpisnica (pored Srbije, Hrvatske, BIH, Albanije, Makedonije, Crne Gore) biti zamijenjen jednim multilateralnim trgovinskim sporazumom. Novi CEFTA sporazum obuhvatio je i liberalizaciju trgovine uslugama, pitanja investicija, javnih nabavki, zaštitu intelektualne svojine i druga. Također, poboljšan je mehanizam (Zajednički komitet i Arbitražni tribunal) za rješavanje nesporazuma i sporova do kojih može doći u toku njegove primjene.

Mogućnost primjene dijagonalne kumulacije porijekla robe u trgovini između zemalja u regionu i regiona sa EU doprinijet će povećanju proizvodnih i izvoznih kapaciteta i predstavljat će kohezioni faktor regionalne saradnje. Pri tome, jedna od najvažnijih prednosti novog sporazuma je u tome što će region učiniti znatno atraktivnijim za strana ulaganja. Sporazumom se uspostavlja zajednički pravni okvir za investiranje u region, što će biti opredjeljujući faktor za strane investitore. U tekućim uslovima globalne trgovine i globalnog svjetskog tržišta za strane

60


investitore nisu više dovoljne samo reforme u trgovini, odnosno liberalizovani i dobri trgovinski propisi, već je veoma važno i integrisano tržište. CEFTA će doprinijeti da zapadni Balkan i jugoistok Evrope u dogledno vrijeme postanu integrisano područje koje će imati svoj prepoznatljiv ekonomski identitet. Također, definišu se slijedeća pravila konkurencije:

Državni monopoli i državna preduzeća moraju se prilagoditi odredbama Ugovora o osnivanju EZ (čl. 81., 82. i 86.) i pravilima WTO;

Zabranjeni su sporazumi/ugovori kojima se utvrđuju kupovne ili prodajne cijene ili drugi uslovi trgovine;

Zabranjeni su sporazumi/ugovori kojima se ograničava i kontroliše proizvodnja, tržište i tehnički razvoj;

Zabranjeni su sporazumi/ugovori kojima se dijeli tržište ili izvori nabavke; Zabranjuje se primjena nejednakih uslova poslovanja i uslovljavanje zaključivanja

sporazuma dodatnim obavezama koje nisu predmet sporazuma.Iz svega izloženog možemo da zaključimo da Brčko Distrikt BiH kao i drugi zainteresovani potpisnici Sporazuma CEFTA imaju veliku šansu da primjenom ovog sporazuma uvećaju i razviju svoje poslovanje u trgovini.

S ciljem intenzivnijeg razvoja trgovine u Brčko Distriktu BiH, neophodno je aktivno učešće svih aktera na tržištu u pogledu:

regulisanja poreza i efikasnosti sudstva; aktiviranja zona slobodne trgovine; većeg promovisanja značaja sporazuma CEFTA; jačanja trgovačkih odnosa sa zemljama u regionu; poboljšanja poslovne klime za formiranje malih i srednjih preduzeća.

2.4.2.4 TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Dinamika turističkog prometa

Posmatrajući raspoložive statističke podatke može se uočiti da u Brčko Distriktu BiH dolazi do oživljavanja turističkog prometa domaćih i stranih turista, posebno sa aspekta broja dolazaka. To ukazuje da se ovaj grad sve dinamičnije uključuje kako u turistička kretanja unutar BiH tako i u odnosu na okruženje. Imajući u vidu sve obogaćeniji sadržaj turističke ponude grada i okoline, ovaj trend kretanja turističkog prometa bi trebao da ima daljnju tendenciju rasta.

Tabela 2.27. - Osnovni pokazatelji turističkih kretanja

2002 2003 2004 2005 2006 2003/2002

2004/2003

2005/2006

2006/2005

Ukupno turista 8.572 6.856 7.984 9.778 16.608 79,98 116,45 122,45 169,85

Domaći 4.837 3.725 3.918 5.413 11.087 77,01 105,18 138,15 204,82

Strani 3.735 3.141 4.066 4.365 5.521 84.10 129,45 107,35 126,48

Ukupno noćenja 12.348 27.473 39.407 22.722 26.898 222,49 143,44 57,66 118,37

Domaći 6.391 16.965 21.959 12.017 17.256 265,45 129,44 54,72 143,60

Strani 5.957 10.508 17.448 10.705 9.642 176,40 166,05 61,35 90,07

Izvor: Bilten statistički podaci, 2003., 2004., 2005., 2006.

61


Prosječan boravak, mjeren brojem noćenja u Brčko Distriktu BiH prema najnovijim statističkim podacima, iznosi između 2 i 3 noćenja, pri čemu je zadržavanje domaćih turista nešto duže. U strukturi inostranog turstičkog prometa, mjerenim ostvarenim brojem noćenja, najveće je učešće posjetilaca iz Srbije (22,22%), Hrvatske (19,01%), Slovačke i Njemačke (5,61%), USA ( 2,77%), Slovenije (1,74%), Turske (1,50%), Češke (1,24%), Mađarske (1,16%), Ujedinjenog Kraljevstva (1,14%), Švajcarske (0,45%), Poljske (0,39%) i ostalih (37,16%). Promet turista iz ovih zemalja učestvuje sa preko 60 % u ukupno ostvarenom inostranom turističkom prometu u Brčko Distriktu BiH.

Ugostiteljska i smještajna ponuda

U ranijem periodu, turističku ponudu Brčko Distrikta BiH karakterisale su dvije grupacije i to preduzeće “7. april“ u čijem sastavu su bili svi ugostiteljski i hotelski objekti i lovište „Međutinjama“. No, vremenom i promjenama u okruženju, turistička ponuda se razvila i prostorno razgranala, tako da su danas nosioci ove djelatnosti hoteli „Jelena“, „Grand Posavina“ i „Evropa“, zatim moteli „Vila Cicibela“, „Laguna“, „Majevička kuća“, „Antunović“ i „Lovac“. Na raspolaganju su i ostali smještaji kao što su apartmani „Auto Mertz“ i pansioni „MD“ i „IMIDŽ“. Smještajne kapacitete Brčko Distrikta BiH u 2006. godine koristilo je 16.608 turista koji su ostvarili 26.898 noćenja. U strukturi turista u 2006. godini dominantni su domaći turisti (11.087 koji su ostvarili 17.256 noćenja).

Tabela 2.28. - Smještajni kapaciteti po vrstama objekataObjekti Smještajne jedinice

Broj soba Broj ležaja

Ukupno 11 225 516

Hoteli 3 127 290

Moteli 5 70 157

Pansioni i prenoćišta 3 28 69

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, Zelenih beretki 26

Služba turizma, koja je formirana u posljednjoj reformi javne uprave 2007. godine, u okviru Vlade Brčko Distrikta BiH obavlja sve potrebne aktivnosti za nesmetani razvoj turizma u Brčko Distriktu BiH. Shvatajući potrebu primjene pravne regulative u oblasti turističkog djelovanja, klasifikacije i kategorizacije objekata, kao i uslova poslovanja ugostiteljskih objekata, donesena su dva zakona i više pravilnika iz turističke i ugostiteljske djelatnosti. U postupku je i donošenje Zakona o izmjeni Zakona o turističkoj djelatnosti kojim se stvaraju pravne pretpostavke za osnivanje Turističke organizacije Distrikta.

2.4.2.5 Saobraćaj i komunikacije

2.4.2.5.1 Saobraćaj i saobraćajna infrastruktura

Samo regije svjesne fenomena globalizacije znaju da ključ njenom što bezbolnijem prilagođavanju u velikom procentu zavisi od dobro osmišljenog, funkcionalno i kapacitetom zadovoljavajućeg transportnog i telekomunikacionog sistema.

62


On predstavlja veoma bitan strateški element kako za Brčko Distrikt BiH, tako i za njegovo šire okruženje. Prirodne predispozicije, posmatrane sa prostornog i fizičko-geografskog stanovišta (sjevero-istočni dio BiH) i postojeća konfiguracija zemljišta, ukazuju da je Brčko Distrikt BiH povoljnog saobraćajno-komunikativnog i strateškog položaja (potencijalno lak pristup razvijenoj transportnoj infrastrukturi susjednih zemalja, a preko njih i zemljama zapadne, centralne i jugoistočne Evrope). Uprkos činjenici da Brčko Distrikt BiH ima značajan pogranični i tranzitni položaj, slobodno se može reći da se raspoloživi saobraćajni potencijali danas ne koriste u punom obimu, prevashodno usljed zapuštenosti i nedovoljne opremljenosti infrastrukturnim sadržajima.

Drumski saobraćaj

Povezanost Brčko Distrikta BiH sa bližim i daljim okruženjem, a dalje i mrežom drumskih saobraćajnica, u kojoj je od prioritetnog značaja mreža transevropskih magistrala na kojima se odvija najveći dio međunarodnog transporta, ostvaruje se magistralnim putnim pravcima M.1.8. Tuzla – Orašje koji predstavlja sponu sjevernog i južnog dijela BiH i M.14.1. Lončari – Bijeljina (ka Banjoj Luci), koji ujedno predstavlja sponu između zapadnog i istočnog dijela BiH, a prenosno i Evrope, kao i regionalnim putnim pravcima R.460 i R.458, odnosno mrežom lokalnih i nekategorisanih puteva. Brzu i laku integraciju u regionalne i svjetske robno-novčane tokove ovo područje može ostvariti samo uz dobru infrastrukturnu opremljenost, gdje prvom planu treba da egzistira saobraćajna infrastruktura. Time će se direktno uticati na sveobuhvatno i kvalitetno korištenje svih raspoloživih resursa, a, prenosno, i na aktivniji odnos ka razvojnim procesima u Distriktu.

Magistralni putevi su osnovni nosioci saobraćaja unutar BiH ili šireg regiona, sa ulogom povezivanja više društveno–političkih i privrednih područja i centara, odnosno opsluživanja čitave njene teritorije. Po pravilu se priključuju ili se poklapaju sa međunarodnim putevima. Iako shematski već formirani, njihova kapilarna mreža se mora u dugoročnom periodu konstantno funkcionalno unapređivati, a oni se sami kratkoročno moraju održavati u stanju tehničke ispravnosti propisane odgovarajućim standardima. Magistralni put M.14.1. (Lončari - Bijeljina), proteže se 31.75 km kroz teritoriju Brčko Distrikta BiH (od toga sa 9 km kroz gradsku zonu), jednim dijelom paralelno sa tokom rijeke Save. Može se reći da je glavna spona Distrikta i ovog dijela BiH sa slijedećim primarnim drumskim trajektorijama: preko Bijeljine nastavlja se ka Republici Srbiji i magistralnom putnom pravcu M-19, odnosno ka Beogradu, ili direktno izlazi ka međunarodnim koridorima E-70, odnosno E-75. Magistralni putni pravac M.1.8. (Tuzla – Orašje), proteže se sa 5.3 km kroz teritoriju Brčko Distrikta BiH. On direktno spaja Distrikt jednom stranom sa međunarodnim koridorima E-70 (Zagrebom i Beogradom), odnosno drugom svojom stranom, preko Tuzle, sa Sarajevom i Mostarom (regionalnim centrima unutar BiH).

Regionalni putevi, kao osnovne spone područja i centara u okviru pojedinih privrednih i geopolitičkih zajednica, istovremeno su i veza između magistralnih putnih pravaca. Regionalni pravac R.460 proteže se od centra grada Brčko ka Ceriku i Gračanici, dužinom od 23.2 km kroz teritoriju Distrikta, dok se regionalni pravac R.458 proteže od centra grada Brčko ka Loparama, odnosno Tuzli, dužinom od 13.6 km kroz teritoriju Brčko Distrikta BiH. Oba regionalna putna pravca prolaze ukupnom dužinom od 6 km kroz gradsku zonu. Struktura putne mreže na teritoriji Brčko Distrikta BiH prema njenom značaju i kvalitetu kolovoznog zastora, predstavljena je slijedećom tabelom.

63


Tabela 2.29. - Struktura putne mreže na teritoriji Brčko Distrikta BiH (u km)

∑ Moderan kolovoz

Magistralni putevi Regionalni putevi Lokalni putevi

∑ Moderankolovoz

∑ Moderankolovoz

∑ Moderan kolovoz

Nekategotisani putevi grupe A

330.89 251.61 37.05 37.05 36.8 36.8 257.04 177.76 79.28

Izvor: Interna dokumentacija Odjeljenja za javne poslove – Pododjeljenje za puteve i parkove, Vlada Brčko Distrikta BiH,

S obzirom da je upravljanje javnim putevima djelatnost od općeg interesa, ova funkcija je povjerena Odjeljenju za javne poslove Vlade Brčko Distrikta BiH, Pododjeljenju za puteve i parkove. Ovo Pododjeljenje se stara o održavanju, rekonstrukciji i izgradnji puteva, vertikalnoj i horizontalnoj putnoj signalizaciji. Ovo pododjeljenje izvodi samo segmente planiranja i pripreme tenderske dokumentacije za dodjelu potrebnih radova podizvođačima, uz monitoring i kontrolu kvaliteta izvedenih radova.

Na osnovu terenskog posmatranja postojećeg stanja putne mreže izvedenog tokom oktobra i novembra 2007. godine, može se dati generalna ocjena ukupne putne mreže i kolovoznog zastora na teritoriji Brčko Distrikta BiH:

1. Stanje kolovoznog zastora na primarnoj putnoj mreži (magistralnim, a posebno regionalnim putnim pravcima) je uglavnom nezadovoljavajuće. Primjetne su lošije tehnološko-eksploatacione karakteristike ovih puteva u odnosu na standarde koje bi prema rangu puteva oni trebalo da zadovoljavaju. One se ogledaju u slijedećem:

djelimično lošem stanju postojećeg asfaltnog zastora sa pojavom udarnih rupa. Ovo je očigledno na pojedinim lokalnim putnim pravcima i onima od manjeg saobraćajnog značaja u ruralnim dijelovima Distrikta koji još nisu asfaltirani, a u kritičnim dijelovima godine budu teže prohodni;

širina kolovoza je često uža od standardom propisane širine i na pojedinim dionicama ona je znatno manja od minimalne, što uslovljava malu propusnu moć putnih pravaca u ovom dijelu najnaseljenije regije u BiH;

loša ili često totalno odsustvo horizontalne i vertikalne signalizacije, bankina i zona za kretanje pješaka (trotoari) dovodi do znatnog smanjenja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju. Povećanju rizika sigurnosti svih učesnika u saobraćaju doprinosi i činjenica da se magistralni putni pravac M.14.1. i regionalni putni pravci R.460 i R.458 protežu kroz ili obodom gradskog centra i naseljenih mjesta na teritoriji Distrikta;

nepovoljna struktura puteva po kategorizaciji njihovog značaja. Mala zastupljenost regionalnih i magistralnih putnih pravaca, uz odsustvo puteva najvišeg ranga – autoputeva i brzih magistrala;

često, loše regulisano ili neregulisano pitanje infrastrukturnih elemenata za odvodnjavanje atmosferskog vodenog taloga i zemljanih nanosa sa putne mreže (rigole i propusti). Karakterističan primjer ovoga je česta deformacija kolovoznog zastora, uz povremene prekide funkcionisanja saobraćaja, bilo zbog djelimičnog isticanja rijeke Save (najizraženije na dionicama magistralnog puta M.14.1 Brčko - Brezovo Polje), bilo zbog erozivnih plavina vodenih tokova sa planine Majevice.

64


2. Podizanje kvantiteta i kvaliteta kompletne putne mreže unutar teritorije Brčko Distrikta BiH. Postoji objektivna potreba za iznalaženjem najpovoljnijh rješenja oko povećanja broja kilometara unutar postojeće putne mreže i njenog što funkcionalnijeg prostornog rasporeda, radi što bolje konekcije svih naselja sa centrom grada i neposrednim okruženjem, a sve u svjetlu efikasnijeg obavljanja funkcije saobraćaja i međusobnog povezivanja svih privrednih djelatnosti i naseljenih dijelova Distrikta u jednu funkcionalnu cjelinu. Otežavajuća okolnost ovim zahtjevima može biti nedostatak dovoljnih materijalnih i finansijskih sredstava za rješavanje problema stanja puteva i prateće infrastrukture unutar Brčko Distrikta BiH, odnosno za krupnija ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju postojećih magistralnih, regionalnih i lokalnih putnih pravaca, uz naglašavnje procesa integracije lokalnih saobraćajnica u pravce od državnog i internacionalnog značaja. Prema raspoloživim podacima Policije Brčko Distrikta BiH, ukupan broj registrovanih motornih i priključnih vozila u 2006. godini na teritoriji Brčko Distrikta BiH iznosio je 25.250. Broj registrovanih vozila i drumsko-tranzitni potencijali same teritorije nameću pitanje rasterećenja postojeće putne mreže. Zbog rasterećenja magistralnih i regionalnih putnih pravaca na teritoriji Brčko Distrikta BiH, podizanja kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja i povećanja ukupne sigurnosti i propusne moći cjelokupne putne mreže, predložena su idejna rješenja rekonstrukcije i izgradnje putnih pravaca, od kojih su neka već prešla u fazu operativne realizacije. Najbitnija su:

izgradnja zaobilaznice oko grada Brčko u dužini od 17 km, sa dvije putne trake širine 3,5 m, paralelne magistralnom putnom pravcu M 14.1., sa početkom na zapadu i završetkom na istoku Distrikta. Time bi se rasteretilo gradsko jezgro od tranzitnog saobraćaja;

Prostornim planom predviđena trasa gradske zaobilaznice se dobrim dijelom poklapa sa trasom autoputa RS. U toku su pripreme za izgradnju zaobilaznice koja se već sada, zbog izrazito intenzivnog saobraćaja kroz grad, pokazuje kao neophodna;

rekonstrukcija i izgradnja brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje, preko rijeke Save, koji bi prolazio kroz područje Distrikta, a kao saobraćajnica od visokog značaja za sjevernistočni dio BiH, koja trenutno ne zadovoljava osnovne transportne uslove;

rekonstrukcija Podmajevičke veze; izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada Brčko u vidu

bočnih prstenova, koje bi mogle rasteretiti centar grada od teškog teretnog saobraćaja;

izmještanje graničnog prelaza sa Republikom Hrvatskom, van centra grada Brčko, poprilično bi ubrzalo protok dnevnog saobraćaja u gradu, i redukovalo zastoje ovog potencijalnog uskog grla;

projektovanje i izgradnja dovoljnog broja parking mjesta u gradu Brčko; djelimična, a kasnije i totalna rekonstrukcija drumskog mosta na Savi,

kojom bi se povećala njegova nosivost, kao i izgradnja novog drumskog mosta preko rijeke Save u nivou istočnog kraja buduće zaobilaznice oko grada Brčko. Pripreme za izgradnju novog Savskog mosta treba odmah početi, kako bi se isti završio najkasnije 2012. godine. Stari most je star preko 100 godina i u više navrata je dokazano da je u lošem stanju. Do

65


sada je dogovorena globalna lokacija novog mosta u smislu sporazuma susjednih država i formiranja koordinacionog tijela.

Uticaj zapuštene putne i prateće infrastrukture na kompletnije iskorištenje svih privrednih potencijala na teritoriji Distrikta je veoma velik u negativnom smislu. Najočitiji je na primjeru transportne djelatnosti (multimodalnosti), aktivnostima vezanim za tranzitni turizam i poljoprivrednu proizvodnju.

Željeznički saobraćaj

Željeznički putni pravac Brčko – Tuzla – Banovići ukupne dužine 90 km, koji dolazi iz pravca Republike Hrvatske (Vinkovaca - jedine željezničke spone koja povezuje Brčko sa Hrvatskom i ostatkom Evrope), jednim svojim dijelom, u dužini od 30,7 km prolazi i kroz teritoriju Distrikta. Pored ovog pružnog pravca, željezničku mrežu u Distriktu sačinjavaju i mreže industrijskih kolosijeka koje povezuju Luku i neke industrijske zone sa gradom. Pružna infrastruktura i željeznički kapaciteti za prevoz tereta i putnika su u funkciji, ali u veoma lošem, dotrajalom stanju, kao i veći dio željezničkog sistema u BiH (pruge su neelektrifikovane, njihovo tehničko stanje omogućava maksimalnu brzinu do 50 km/h, sistem pružnih komunikacija je nedovoljno povezan unutar uže i šire regije, organizaciona neuređenost ne dozvoljava mogućnost integracije željezničkog transporta na cijeloj teritoriji BiH – u primjeru željezničke infrastrukture Brčko Distrikta BiH, ona je jednim dijelom u nadležnosti Željeznica Republike Srpske, a drugim dijelom Željeznica Federacije BiH).

Konstatacija marginalne uloge željeznice može biti ograničavajući faktor i usko grlo u potencijalnoj rekonstrukciji i izgradnji multimodalnog sistema saobraćaja. U samom gradu postoji loš prostorni raspored industrijskih kolosijeka, sa istovarnim depoom u centralnom dijelu grada, koji povezuju željezničku stanicu Brčko Distrikt BiH, luku Brčko i industrijsku zonu grada.

U bližoj budućnosti za prioritete u rekonstrukciji i izgradnji željezničkih kapaciteta možemo izdvojiti slijedeće:

rekonstrukciju mreže industrijskih kolosijeka; industrijski kolosijeci su tako razmješteni da su postali smetnja i za drumski i za željeznički saobraćaj u gradu. Neophodno je prići izradi projekta rekonstrukcije industrijskih kolosijeka, kojim bi se isti izmjestili iz stambeno-poslovnih zona i time omogućilo bolje snabdijevanje luke i industrije, te eliminisali probleme ukrštanja u nivou sa značajnim drumskim saobraćajnicama (magistralnim putem M.14.1);

na željezničkoj pruzi Brčko – Banovići trebalo bi izvršiti elektrifikaciju linije, čime bi se povećala brzina i efikasnost transporta;

postoji realna potreba uređenja postojećih raskršća željezničke i drumske mreže s ciljem obezbjeđenja sigurnosti drumskih vozila i pješaka, s obzirom da pružni kolosijeci prolaze kroz nasljena mjesta i centralni dio grada Brčko;

izgradnja pretovarnih stanica u blizini industrijske zone i luke grada Brčko, koje bi opslužile postojeće industrijske sisteme i potencirale integralnost saobraćaja (željenica – drum i željeznica – rijeka). Ovim potezom bi se, također, izvršilo fizičko razdvajanje teretnog od putničkog saobraćaja.

66


Vodni, zračni i multimodalni saobraćaj

S obzirom na svoje prirodne karakteristike, rijeka Sava je od velikog značaja za posmatrani region, a samim time i za Brčko Distrikt BiH. Distrikt se nalazi na desnoj obali rijeke Save i predstavlja rijedak primjer multimodalnog transportnog čvora koji rijekom Savom i njenom povezanošću sa Dunavom otvara vrata svih većih evropskih centara. Riječni transport, iako najjeftiniji vid transporta, danas je u Distriktu sveden na minimum, prvenstveno zbog: kratkog plovnog perioda rijeke Save (plovnost kroz područje Distrikta je u dužini od 44 km, a prosječno je moguća tokom 260 dana u godini za plovne objekte gaza do 2,5 m), neriješenog pitanja označavanja plovnog puta riječnom signalizacijom, loše pristupne željezničke i drumske komunikacije luci, nepostojanja nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja, kao i tehnički loše i kapacitetom nedovoljne pretovarne mehanizacije, interne infrastrukture i skladišnih prostora unutar same luke Brčko, inače najveće luke u BiH.

Sve navedeno je uticalo na to da se brodski saobraćaj kao preduslov integralnog saobraćaja u velikoj mjeri preusmjeri ka luci u Vukovaru, a Vlada Brčko Distrikta BiH podrži ubrzanu revitalizaciju luke uz rješavanje svih pratećih problema vezanih za rijeku Savu.

I pored prirodnih i ekonomskih pogodnosti ovog područja (položaj, blizina rijeke, tradicija trgovine, industrije i tranzitne trase...) kad je u pitanju multimodalni saobraćaj, neusaglašenost i loše tehničko-tehnološko stanje drumskih, riječnih i željezničkih kapaciteta i infrastrukture navodi na hitno rješavanje problema njegovog reorganizovanja i rekonstrukcije potenciranjem izgradnje robno-transportnog centra na lokaciji luke Brčko. Izgradnja i osposobljavanje modernog robno-transportnog centra imala bi direktne i pozitivne implikacije na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog saobraćaja na području Brčko Distrikta BiH.

Definisanjem zračnog saobraćaja, kao ekonomski najskupljeg vida transporta, Distrikt za sada nema realnih potreba za njime u pravom smislu. Najbliži komercijalni aerodrom je u Tuzli kome pretežno gravitiraju sve potencijalne potrebe za avioprevozom. Posljednjih godina javila se ideja i inicijativa izgradnje malog aerodroma privredno-sportskog karaktera na teritoriji Brčko Distrikta BiH.

Sanacija postojećeg aerodroma za sportsko letenje, poljoprivredne i manje privredne letilice na području KO Brod je već u toku. Njegova dužina je limitirana na cca 600 m. S obzirom na očekivani trend razvoja, nije sporno da bi trebao rezervisati prostor za izgradnju aerodroma srednje veličine, dužine piste cca 1500 m, na izuzetno povoljnoj lokaciji uz postojeću pistu. U toku je izrada idejnih projekata.

2.4.2.5.2 Telekomunikacije i telekomunikaciona infrastruktura

Informaciona i komunikaciona tehnologija je najprodornija generička tehnologija današnjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani privrede, te u svim područjima nauke i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Ta se tehnologija pojavljuje u svim glavnim funkcijama preduzetništva: istraživanju, razvoju, projektovanju, proizvodnji, administraciji, marketingu. Svojim je mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve privredne grane i sve javne djelatnosti da se već i današnje društvo u razvijenom svijetu može nazvati informacionim društvom. Informaciono-komunikacione tehnologije čine podlogu za kreativnu i djelotvornu primjenu znanja.

67


Znanje i inteligentno korištenje informacija postaju ključni faktori nove ekonomije, te se umjesto naziva informaciono društvo sve više upotrebljava i naziv društvo znanja. Uspješno djelovanje u informacionom društvu, odnosno u društvu znanja zahtijeva od svakog pojedinca stalno obnavljanje i proširivanje znanja.

Na području Brčko Distrikta BiH telekomunikacione usluge pružaju tri operatora sa različitim tržišnim učešćem i drugim različitim karakteristikama, kao što su npr. vlasnička struktura, organizaciona struktura, različiti tehnološki i kadrovski resursi itd. Ono što je u ovom trenutku (iako je za očekivati kvalitetne promjene) nepovoljno za ovaj segment tržišta, je uglavnom geografska podijeljenost između telekom operatora u pružanju usluga, pa se osjeća nedostatak konkurencije u svim mrežama, odnosno vrstama telekomunikacionog saobraćaja, što npr. na području paketske mreže principijelno nedovoljno afirmiše izgradnju kvalitetnije ponude jer je infrastruktura, praktično, dosta ograničava.

Operatori koji djeluju na području Distrikta su: BH Telekom, Telekom Srpske i HT Mostar. Naravno tu ima i manji broj internet servis provajdera te je za očekivati povećanje njihovog broja kao i operatora u VoIP-u. Postoje dvije TV stanice lokalnog karaktera i jedan operator kablovske televizije (CATV).

Razdvojenost telekomunikacione infrastrukture, odnosno ICT infrastrukture se mjeri kroz standardne indikatore UN-a. Mjerenjem ovih indikatora i analizom dobijenih rezultata se može stvoriti generalna slika o trenutnoj e-spremnosti za razvoj informacionog društva, odnosno dubljom analizom definisati potrebni strateški pravci razvoja u ovom sektoru.

Ubrzanom razvoju ICT svakako doprinosi opredjeljenje Vlade Brčko Distrikta BiH o potrebi bržeg razvoja ICT infrastrukture, afirmaciji informacionog društva, potrebi bržeg i lakšeg integrisanja sa bližim i daljim okruženjima.

Veći intenzitet korištenja ICT doprinosi porastu veće konkurentske prednosti regiona, podizanju općeg nivoa društva, te samim tim harmoničnom uklapanju u poslovanje zasnovano na ekonomiji znanja u kojem će vremenom sve značajnija komponenta biti intelektualni kapital, odnosno intelektualna svojina. Osnovni indikatori stanja u Distriktu su:

Što se tiče same informacione opremljenosti Vlade Brčko Distrikta BiH može se konstatovati da oko 90% zaposlenika Vlade ima pristup internetu sa otvorenim e-mail adresama uvezanih u LAN (Local Access Network). Također, Vlada Brčko Distrikta BiH ima svoj portal www.bdcentral.net.

Portal se relativno dobro ažurira, a pojedinim funkcijama organa uprave Vlade mogu pristupiti građani u smislu korespondiranja sa Vladom. Na pojedinim podstranicama građani mogu dobiti informacije o potrebnoj dokumentaciji za dobijanje npr.: rodnog lista, vjenčanog lista, smrtovnice itd., ali to još uvijek ne funkcioniše u on-line pristupu. Razlog je što odštampane formulare kod kuće građani mogu popuniti pa ih opet predati na šalter. Svaka služba ima zaduženog čovjeka za održavanje i ažuriranje web sadržaja.

Osnovne škole imaju kabinete za informatiku, svaka ima pristup internetu sa otvorenom e-mail adresom, te same kreiraju, ažuriraju svoje stranice, pri čemu se

68

http://www.bdcentral.net/


kao stimulativna mjera koristi nagradno takmičenje između njih za najbolju stranicu. Sve škole su lokalno umrežene, ali komunikaciju ostvaruju samo između sebe i pritom nemaju nikakvih konekcija sa istim ili sličnim institucijama izvan područja Brčko Distrikta BiH. Također, treba istaći da u školama nema elektronskog dnevnika, rasporeda časova i ostalih pretpostavki za potpunu informacionu podršku osnovnom obrazovanju. Veoma je značajno za istaći da ne postoji nikakva konekcija ni sa jednom bibliotekom kako na području Brčko Distrikta BiH, tako i šire. Ovi nedostaci se u narednom periodu moraju prevazići ukoliko se želi afirmisati koncept.

Što se tiče uvođenja e-zdravstva, odnosno afirmacije telemedicine, potrebno je, prije svega, definisati budući status čitavog sistema zdravstva na području Brčko Distrikta BiH, pa onda pristupiti dizajniranju informacione arhitekture. Postojeće stanje bar kada je informaciona podrška u pitanju je skoro isto kao u sistemu obrazovanja.

Specijalne službe (hitna pomoć, policija, vatrogasci itd.) sa karakterističnim brojevima bi se mogle kvalitetnije riješiti.

Svo umrežavanje, koje je naprijed navedeno, je izvršeno putem optike i wireless-om.

Dobijena saznanja na bazi razgovora (intervju) govore da intenzitet korištenja interneta u komuniciranju posredstvom računara ne odgovara navedenom stepenu razvijenosti infrastrukture, uglavnom, zbog nedostatka informatičkog znanja kod korisnika što upućuje na zaključak da bi u narednom periodu trebalo preduzeti aktivnosti kako bi se ti nedostaci otklonili. Ako to uporedimo sa dominirajućom starosnom strukturom na području Brčko Distrikta BiH mišljenja smo da taj problem je relativno lako rješiv. Prema informacijama dobijenim od ECDL asocijacije te izvještaja XPERT Asocijacije u Bosni i Hercegovini, broj akreditovanih osoba koje su položile i jedan i drugi ispit, zaključno sa ovom godinom trebao bi da iznosi 998, od čega je nekoliko sa područja Brčko Distrikta BiH.

Što se tiče telekom operatora na području Brčko Distrikta BiH svi imaju otvorene punktove na kojima građani i pravni subjekti mogu zatražiti telekomunikacione usluge iz sve tri mreže (fiksne, mobilne, paketske), organizovani su u radne jedinice, odnosno šaltere koji su izmješteni po mjesnim zajednicama izvan gradskog područja.

Telekom operatori, također, nude VPN servise koji su naročito pogodni za pravna lica. Daljnjom analizom seta indikatora iz Tabele 2.25 zaključujemo slijedeće:

preko 40 % stanovnika ima fiksni telefon; preko 90 % porodica ima pristup fiksnom telefonu; preko 70 % stanovnika ima mobilni telefon; preko 30 % domaćinstava ima pristup internetu, koliko ih otprilike posjeduje i

računar kod kuće.

Pokrivenost BiH fiksnom mrežom za domaćinstva je preko 83 %. Ako se izuzme fiksna mreža koju koristi poslovni javni sektor, pokrivenost domaćinstava fiksnom mrežom u BiH iznosi oko 75 %. U Distriktu ta pokrivenost je na nivou od 97% što govori o veoma povoljnim uslovima.

69


Pokrivenost mobilnom mrežom pokazuje nešto povoljnija kretanja od prosječnih u BiH, ali i izvjesna zaostajanja za prosjekom EU gdje je veoma čest slučaj penetracije mobilnih telefona preko 100%. To ostavlja dosta prostora za budući razvoj telekom operatora uz proširenje asortimana usluga. Poređenje sa bližim okruženjem (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Albanija) kretanja su nešto ispod prosječnih za ovu grupu zemalja, ali je vrlo vjerovatno da će u kratkom vremenskom periodu stvaranjem povoljnijih uslova od strane telekom operatora to zaostajanje nestati.

Pristup interneta u domaćinstvima za BiH je preko 20%, za Brčko Distrikt BiH taj parametar ima vrijednost preko 30%. To jeste povoljniji odnos nego u cijeloj BiH, ali je za nekoliko puta manje od prosjeka koji važi za zemlje EU. Na području Brčko Distrikta BiH, pored telekom operatora, internet pristup nude svega tri ISP, što upućuje na potrebu drugačijeg definisanja statusa ISP. Slijedeći nepovoljan parametar u internet saobraćaju je način pristupa internetu, gdje dominira dial-up, a da su pristupi preko ISDN-a i ADSL-a znatno manji. Područje Brčko Distrikta BiH je u tom pogledu čak ispod prosjeka na nivou BiH, mada ti prosjeci ozbiljno zaostaju za zemljama u okruženju i tendencijama koje se bilježe u EU.

2.4.2.6 Finansijske institucije i finansijske usluge u Brčko Distriktu BiH

Trenutno stanje u finansijskom sektoru Brčko Distrikta BiH se može ocijeniti kao zadovoljavajuće. U odnosu na prethodni period, u ovoj oblasti se bilježi znatan napredak. Finansijske institucije koje djeluju u Distriktu su:

Filijala Centralne banke BiH, Filijale komercijalnih banaka iz oba entiteta, Mikrokreditne organizacije, Osiguravajuća društva, i Garantni fond Brčko Distrikta BiH.

Bankarski sektor u Brčko Distriktu BiH

Propisi koji uređuju oblast bankarskog sektora u Brčko Distriktu BiH su: Zakon o bankama Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj:

5/03), Zakon o platnim transakcijama Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta

BiH“, broj: 5/01), Zakon o finansijskom poslovanju Brčko Distrikta BiH Brčko („Službeni glasnik Brčko

Distrikta BiH“, broj: 5/01).

Zakonom o bankama Brčko Distrikta BiH uređeno je da se za osnivanje, nadzor, poslovanje i upravljanje pravnih lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita u Brčko Distriktu BiH primjenjuju Zakon o bankama Federacije BiH i Zakon o bankama Republike Srpske.

Domaća i strana pravna i fizička lica mogu osnovati banku u Distriktu tako što zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje banke podnose, po izboru osnivača, Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ili Agenciji za bankarstvo Republike Srpske.

70


Postupak podnošenja zahtjeva i uslovi za osnivanje određeni su odgovarajućim entitetskim zakonima o bankama. Banci koja već ima dozvolu za rad izdatu od strane entitetske Agencije za bankarstvo dozvoljeno je osnivanje supsidijarnog lica, otvaranje filijale i predstavništva u Brčko Distriktu BiH.

Dozvolu za osnivanje supsidijarnog lica, filijale ili predstavništva izdaje entitetska Agencija za bankarstvo kod koje je matična banka osnovana. Banke koje posluju u Brčko Distriktu BiH dužne su da u potpunosti sarađuju s nadležnom Agencijom za bankarstvo i sa Filijalom Centralne banke BiH u Brčkom.

Bankarski sektor Brčko Distrikta BiH čine filijala Centralne banke BiH i 18 komercijalnih banaka, od kojih je 11 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske. Filijala centralne banke BIH pokazuje zavidan nivo funkcionalnosti. Njene usluge obuhvataju trezorske poslove, kupovinu i prodaju domaće valute, nadziranje tokova u bankarskom prometu i dr. Pregled komercijalnih banaka koje djeluju u Brčko Distriktu BiH dat je u Tabeli 2.30.

Tabela 2.30 - Pregled komercijalnih banaka koje imaju svoje filijale u Brčko Distriktu BiH

R.br.

Naziv banke Sjedište Broj filijala u DB

1. Tuzlanska banka d.d. Tuzla FBiH 2

2. Reiffeisen bank d.d. Sarajevo FBiH 13. Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo FBiH 2

4. Upi banka d.d. Sarajevo FBiH 15. Hypo Alpe Adria bank d.d. Mostar FBiH 1

6. Unicredit zagrebačka banka BiH d.d. Mostar FBiH 17. ABS banka d.d. Sarajevo FBiH 1

8. HVB Central Profit banka d.d. Sarajevo FBiH 19. Volks bank d.d. Sarajevo FBiH 1

10. ProCredit banka d.d. Sarajevo FBiH 111. Bosna Bank International d.d. Sarajevo FBiH 1

12. Pavlović International bank Slobomir a.d. Bijeljina RS 113. Nova banka a.d. Bijeljina RS 1

14. Bobar banka a.d. Bijeljina RS 315. Razvojna banka jugoistočne Evrope a.d. Banja Luka RS 1

16. Nova banjalučka banka a.d. Banja Luka RS 117. Zepter komerc banka a.d. Banja Luka RS 2

18. Komercijalna banka a.d. Banja Luka RS 1

Kada je riječ o bankarskom sektoru u Brčko Distriktu BiH, bitno je uočiti trend smanjenje kamatnih stopa na bankarske kredite i depozite, a što je opći trend u cijeloj BiH. Pregled kretanja

71


kamatnih stopa na godišnjem nivou komercijalnih banaka u periodu od 2002. do 2007. godine dat je u Tabeli 2.31.

Tabela 2.31. - Pregled kretanje bankarskih kamatnih stopa u Brčko Distriktu BiH u periodu 2002.-2007.

Period Kamate na kredite za privatna preduzeća

Kamate na depozite stanovništva

Stope na kratkoročne kredite

Stope na dugoročne kredite

Stope na depozite po viđenju

Stope na oročenu štednju

XII 2002. 12,07% 10,59% 1,44% 4,38%

XII 2003. 10,54% 9,18% 0,96% 3,40%

XII 2004. 9,92% 8,23% 0,77% 4,02%XII 2005. 9,03% 7,70% 0.67% 3,63%

XII 2006. 7,66% 7,39% 0,49% 3,48% VI 2007. 7,06% 7,35% 0,40% 3,47%

Mikrokreditne organizacije u Brčko Distriktu BiH

U finansijskom sektoru Brčko Distrikta BiH posluju i mikrokreditne organizacije.

Pregled mikrokreditnih organizacija koje djeluju u Brčko Distriktu BiH dat je u Tabeli 2.27.

Tabela 2.32. - Pregled mikrokreditnih organizacija u Brčko Distriktu BiH

R.br. Naziv

1. “EKI˝ Mikrokreditna organizacija SarajevoPodružnica Brčko – Klosterska 31, tel. 230– 310

2. ˝LOK˝ Mikrokreditna organizacija SarajevoPodružnica Brčko – 8. Mart 10, tel. 217-408

3. ˝PARTNER” Mikrokreditna oganizacija˝ TuzlaPodružnica Brčko J. Dučića bb, tel. 233-840

4. ˝MI BOSPO˝ Mikrokreditna organizacija TuzlaMiroslava Krleže 13 Brčko, tel. 214-555

5. ˝MIKROFIN˝ Mikrokreditna organizacija Banja LukaUzunovića 13, Brčko, tel. 234-070

6. ˝MIKRA˝ Mikrokreditna organizacija Sarajevo Safvet-bega Bašagića 1, Tržni centar Most, tel. 214-852

72


Osiguravajuća društva u Brčko Distriktu BiH

Za sektor osiguranja u Brčko Distriktu BiH se može reći da je dobro organizovan, kadrovski popunjen i sa kompetentnom ponudom. U Distriktu svoje filijale imaju slijedeća osiguravajuća društva:

Tabela 2.33. - Pregled osiguravajućih društava u Brčko Distriktu BiH

R.br. Naziv

1. Jahorina osiguranje 2. Drina osiguranje

3. Bosna Sunce osiguranje

4. Croatia osiguranje

5. Euroherc osiguranje

6. Triglav osiguranje

7. Lido osiguranje

8. Uniqa osiguranje

9. Brčko gas osiguranje

10. Nešković osiguranje

11. Bobar osiguranje

12. Sarajevo

13. Krajina Kopaonik osiguranje14. Camelia osiguranje

15. VGT osiguranje16. Zovko osiguranje

17. Krajina osiguranje18. Kosig Dunav osiguranje

Osiguravajuća društva u Brčko Distriktu BiH posluju u skladu sa entitetskim zakonima o osiguranju imovine i lica, a nadzor nad njihovim poslovanjem vrše entitetski uredi za nadzor društava za osiguranje, sa sjedištima u Sarajevu i Banjoj Luci.

Garantni fond Brčko Distrikta BiH

Na prijedlog Odjeljenja za poljoprivredu, Vlada Brčko Distrikta BiH je u aprilu 2003. godine osnovala Garantni fond za ruralne kredite, s ciljem udovoljavanja potražnji za kreditima među

73


ruralnim stanovništvom, sa fondom od 300.000 KM. S obzirom da su budžetom za 2004. godinu u Odjeljenju za urbanizam, imovinske odnose i privredni razvoj bila predviđena sredstva od 1.000.000 KM za podsticanje bržeg razvoja i zapošljavanja, donesena je odluka o formiranju Garantnog fonda koji bi imao za cilj podsticanje razvoja malih i srednjih preduzeća u Distriktu. S ciljem racionalizacije i povećanja raspoloživih novčanih sredstava, izvršeno je objedinjavanje Garantnog fonda za ruralne kredite i Garantnog fonda za kreditiranje razvoja malih i srednjih preduzeća u jedinstveni Garantni fond Brčko Distrikta BiH.

Ciljevi Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH su: 1. Obezbjeđenje kreditnih garancija za vlasnike poslovnih aktivnosti koji nisu u stanju

finansijskim institucijama ponuditi odgovarajući kolateral;2. Privlačenje novih finansijskih sredstava u fond, čime će se poboljšati konkurencija u

finansijskom sektoru Distrikta, koja se odnosi na kreditiranje poslovnih aktivnosti iz sektora malih i srednjih preduzeća i ruralnog sektora;

3. Pružanje tehničke pomoći privrednicima Brčko Distrikta BiH i ostalim institucijama odgovornim za implementaciju razvojnih planova i programa vezanih za privredni razvoj.

Kriteriji za odobravanje garancija Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH su:1. Garancija se odobrava isključivo za djelatnosti iz sektora malih i srednjih preduzeća i za

preduzeća iz poljoprivredne djelatnosti;2. Klijent mora ispunjavati sve uslove za dobijanje kredita od partnerskih finansijskih

institucija;3. Garancije se odobravaju samo za aktivnosti sa područja Brčko Distrikta BiH;4. Maksimalan iznos kreditne garancije je do 50.000 KM, odnosno 50% vrijednosti kredita

koji bi finansijske institucije odobrile potencijalnom klijentu;5. Rok trajanja garancije je uslovljen rokom otplate kredita i ne bi trebao da prelazi 60

mjeseci.Preko Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH je do 30. juna 2007. godine izdato ukupno 165 garancija u ukupnom iznosu od 1.529.767,50 KM, na osnovu kojih je malim i srednjim preduzećima i individualnim poljoprivrednim proizvođačima omogućen pristup povoljnim kreditnim sredstvima u iznosu od 3.059.535,00 KM. U Tabeli 2.29 dat je pregled izdatih garancija od strane Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH od njegovog osnivanja do 30.06.2007. godine.

Tabela 2.34. - Pregled izdatih garancija od strane Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH

R.br. Period Korisnicikreditnihgarancija

Brojkreditnihgarancija

Iznoskreditau KM

Iznoskreditnih garancija u

KM

1. 2003.2004.

IPP 34 309.500,00 154.750,00

34 309.500,00 154.750,00

2. 2005. IPP 28 351.600,00 175.800,00

MSP 11 603.000,00 301.500,00

39 1.054.600,00 477.300,00

3. 2006. IPP 63 513.435,00 256.717,50

MSP 12 532.000,00 266.000,00

75 1.045.435,00 522.717,50

74


4. 2007.sa 31.10.

IPP 6 120.000,00 60.000,00

MSP 8 440.000,00 220.000,00

17 750.000,00 375.000,00

UKUPNO IPP 131 1.294.535,00 647.267,50

MSP 34 1.765.000,00 882.500,00

165 3.059.535,00 1.529.767,50

Napomena: IPP- individualni poljoprivredni proizvođači, MSP – mala i srednja preduzeća

Tržište papira od vrijednosti u Brčko Distriktu BiH

Tržište papira od vrijednosti u Brčko Distriktu BiH regulisano je Zakonom o papirima od vrijednosti („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH”, broj: 15/03, 27/04 i 42/04). Ovim zakonom se uređuju emisija i promet papira od vrijednosti u Brčko Distriktu BiH, ovlaštenja i odgovornosti učesnika na tržištu papira od vrijednosti, osnivanje i nadležnost Komisije za papire od vrijednosti Brčko Distrikta BiH, zaštita interesa investitora na tržištu papira od vrijednosti, javnost rada u prometu papira od vrijednosti i Centralni registar papira od vrijednosti Brčko Distrikta BiH.

Dvije osnovne institucije tržišta papira od vrijednosti u Distriktu su Komisija za papire od vrijednosti Brčko Distrikta BiH i Centralni registar papira od vrijednosti Brčko Distrikta BiH.

2.4.3 Poslovanje privrede

Privreda Brčko Distrikta BiH u periodu 2002.-2007. godine zabilježila je značajan rast i razvoj. Po svojoj stukturi veoma je heterogena i u njoj su zastupljene gotovo sve djelatnosti navedene u Standardnoj klasifikaciji djelatnosti.

Specifičnosti Brčko Distrikta BiH u odnosu na okruženje došle su do punog izražaja u području kreiranja poslovnog ambijenta za privređivanje. Posmatrani period karakterišu aktivnosti na izgradnji:

▪ Zakonskog okvira Brčko Distrikta BiH s ciljem kreiranja povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj privrede;

▪ Realizaciji poslovnih inicijativa temeljenih na Strategiji razvoja Brčko Distrikta BiH za period 2002.-2006. godina;

▪ Promocije privrednih potencijala Brčko Distrikta BiH.

Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga Brčko Distrikta BiH koji je usvojen 1.7.2002. godine, a koji se primjenjivao do usvajanja Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, te Zakonom o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1.7.2003. godine, omogućene su značajne olakšice privrednim subjektima u procesu oporezivanja.

Olakšice, predviđene spomenutim zakonima, značajno su uticale na potencijalne preduzetnike iz Brčko Distrikta BiH da započnu vlastiti biznis. Zakonom date olakšice pozitivno su uticale na investitore iz neposrednog okruženja (Federacije BiH i Republike Srpske) koji su svoje postojeće biznise proširili na teritorij Distrikta ili promijenivši sjedište iste preselili u Distrikt.

75


Svjesni važnosti privlačenja stranih investicija i pozitivnih efekata od istih, izvršna i zakonodavna vlast Distrikta je učinila značajan napor na kreiranju mjera jedinistvene investicione politike što je zahtijevalo prilagođavanje zakonskih okvira.

U posmatranom periodu realizovano je niz projekata planiranih Strategijom razvoja Brčko Distrikta BiH za period 2002.-2006. godine. Među najznačajnijim projektima, čija realizacija je u toku ili su u potpunosti realizovani, ističemo slijedeće: ▪ Pokrenute su inicijative i realizovano niz aktivnosti na formiranju dvije industrijske zone:

Industrijska zona Brka-Brdo Šterac i Industrijska zona Brčko Distrikt Jug I. ▪ S ciljem realizacije poslovnih inicijativa i gradnje partnerskih odnosa između javnog i

privatnog sektora, Brčko Distrikt BiH je na osnovu raspisanog konkursa izdao 65 rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta na korištenje bez naknade radi građenja na lokaciji Industrijska zona Brka – Brdo Šterac, ukupne površine od 36 ha. Petnaest (15) pravnih lica je završilo aktivnosti vezane za izgradnju poslovno-privrednih objekata iz različitih oblasti proizvodnje. Do sada je investirano oko 4.000.000 EUR-a i zaposleno 160 radnika.

▪ S ciljem pokretanja aktivnosti na uspostavi Industrijske zone Brčko Distrikt Jug I potpisan je ugovor u januaru 2006. god. između Brčko Distrikta BiH i firme Progetto Brčko čiji je osnivač asocijacija industrijskih preduzeća „UNINDUSTRIJA“ iz Venecije s ciljem realizacije projekta izgradnje Industrijske zone na 70 ha. Vlada Brčko Distrikta BiH je obezbijedila infrastrukturu do Industrijske zone u vidu radnih priključaka. Prema biznis planu firme Progetto Brčko S.r.l. projekat će se realizovati kroz I fazu u periodu 2005.-2009. i dodatne faze u periodu 2010.-2020. godine.

▪ Prepoznavši strateški značaj luke Brčko za područje BiH usvojen je Zakon o JP «Luka Brčko» kojim je regulisano osnivanje i organizacija preduzeća Luka Brčko;

▪ Proces privatizacije se nalazi u završnoj fazi i ocjenjuje se kao jedan je od najuspješnijih procesa privatizacije u BiH i cijelom regionu. Do sada je uspješno privatizovano 22, a ostalo je da se privatizuju pet trgovačkih preduzeća. U privatizovana preduzeća uloženo je oko 44 miliona EUR-a uz zapošljavanje 1.566 radnika u odnosu na 869, koliko ih je bilo prije privatizacije. Metod privatizacije za sva preduzeća je javni tender, pri čemu zainteresovani investitori podnose ponude vezane za kupoprodajnu cijenu, planirane investicije i broj radnika. Ured OHR-a Brčko nadzire i podržava procese privatizacije, što daje dodatnu dozu transparentnosti i sigurnosti. Distrikt na ove investicije gleda dugoročno, te su prilikom vrednovanja ponuda primarni kriteriji planirane investicije i nova radna mjesta.

▪ Osnovan je Garantni fond Brčko Distrikta BiH u aprilu 2003. god., s ciljem pružanja garancija u svrhu kreditiranja razvoja malih i srednjih preduzeća sa portfoliom od 1.300.000 KM, u čijem sastavu postoje dvije linije kreditiranja: (a) davanje garancija za kreditiranje razvoja malih i srednjih preduzeća s ciljem bržeg zapošljavanja, (b) davanje garancija za ruralne kredite.

▪ U završnoj fazi realizacije je projekat uređenja i proširenja Pijace Arizona sa predviđenim ulaganjima od preko 100 miliona EUR-a. Do sada je završeno više poslovnih cjelina u kompleksu Pijace Arizona, ukupne površine oko 100.000 m², u zoni trenutno posluju 1.384 poslovna subjekta uz zapošljavanje preko 3.000 radnika.

▪ Osnovan je poslovni inkubator koji je lociran u bivšoj vojnoj bazi McGovern, sada u vlasništvu Distrikta i ima na raspolaganju 1.800 m² pokrivenog prostora. Rekonstruisana je hala veličine 880 m² (5 prostora x 82 m² i 2 prostora x 120 m²). Ciljno tržište ovog projekta su start-up preduzeća i nova preduzeća mlađa od godinu dana, kojima je na početku

76


poslovanja potrebna pomoć u vidu obezbjeđenja materijalnih, tehničkih i drugih vrsta usluga. Ukupna površina zemljišta je 34 ha.

▪ Najznačajnije poslovne inicijative i projekti u procesu realizacije su:o Izgradnja fabrike vode projektovanog kapaciteta 330l/s, vrijednost investicije 10,8

miliona €;o Izgradnja rafinerije šećera kapaciteta 150.000 t, vrijednost investicije 50 milona €

i zapošljavanje 150 radnika;o Izgradnja poslovnog kompleksa EG Energogroup, vrijednost investicije 27 miliona

€ i zapošljavanje 255 radnika;o Izgradnja prehrambenog kompleksa VINDIJA-Varaždin, vrijednost investicije

72.473.647 € i zapošljavanje 951 radnika.U nastojanju da svoja dostignuća u kreiranju poslovnog ambijenta približi potencijalnim investitorima i pruži snažniju podršku razvoju privatnog sektora, Vlada Brčko Distrikta BiH izdvaja značajna finansijska sredstava za finansiranje aktivnosti promocije poslovnih mogućnosti. Ideja je privući nove investitore u Brčko Distrikt BiH i pružiti podršku lokalnim preduzećima. Do sada su održane zajedničke prezentacije u BiH, Italiji, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Njemačkoj i Austriji. Brčko Distrikt BiH se izdvaja kao jedinstvena investiciona prilika, jer potencijalnim investitorima pruža brojne olakšice i pogodnosti kakve ne postoje nigdje u zemljama regiona. Najznačajnije olakšice, definisane Zakonom o podsticanju privrednog razvoja i drugim propisima, su:

1. Potpuno oslobađanje od plaćanja naknada za uređenje građevinskog zemljišta; 2. Potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne takse za isticanje firme;3. Nadoknada plaćenih sudskih taksi vezanih za osnivanje poslovnog subjekta i upis

promjena u sudski registar;4. Nadoknada plaćenih namjenskih naknada (taksi) i usluga priključenja na

elektroenergetsku, vodovodnu i kanalizacionu mrežu;5. Cijena električne energije i vode ne može biti veća od cijene utvrđene za građane;6. Nadoknada plaćenih taksi neophodnih za dobijanje urbanističke saglasnosti i građevinske

dozvole;7. Nadoknada uplaćenog doprinosa za zapošljavanje u cjelokupnom iznosu;8. Distrikt stimuliše poslodavca sredstvima u iznosu od 50% od ukupnih davanja koja se

izdvajaju za zdravstveno osiguranje zaposlenih i to za period od tri godine; 9. Nadoknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva koja pada na teret poslodavca bit će

pokrivena od strane Distrikta u iznosu od 100%;10. Investicije u nabavku osnovnih sredstava, do visine utvrđenog i uplaćenog poreza na dobit

za godinu u kojoj je izvršena kupovina osnovnih sredstava nadoknadit će Brčko Distrikt BiH. Pravo na olakšice po ovom osnovu se priznaje u periodu od tri godine od momenta registracije preduzeća ili preduzetnika;

11. Brčko Distrikt BiH obezbjeđuje svu neophodnu infrastrukturu do lokacija industrijskih zona.

2.4.3.1 Stanje privrede u privatnoj svojini

Stanje, kretanje i zaključke na osnovu analize i kretanja stanja privrede u privatnoj svojini u Brčko Distriktu BiH za period 2002.-2007. godine prezentovat ćemo preko slijedeće četiri grupe indikatora:

77


▪ broja privrednih subjekata, registrovanih u Osnovnom sudu Brčko Distrikta BiH, Direkciji za finansije Brčko Distrikta BiH i privrednih subjekata koji su podnijeli završne račune na kraju godine,

▪ veličine iskazanog ukupnog prihoda, ukupnih rashoda i ostvarene dobiti/gubitka,▪ broja zaposlenih, strukture zaposlenih radnika po djelatnostima, i▪ visinom ostvarene prosječne neto plate zaposlenika na nivou godine.

Najveći broj privrednih subjekata je u privatnom vlasništvu i po veličini preduzeća pripada kategorijama mikro, malih i srednjih preduzeća što u cijelosti odražava trend prisutan u Bosni i Hercegovini, zemljama u tranziciji i razvijenim zemljama tržišne privrede.

Ukupan broj registrovanih pravnih subjekata u Brčko Distriktu BiH na dan 31.12.2006. godine je 5.382, od čega je 2.137 preduzeća i 3.245 samostalnih preduzetnika. U toku 2006. godine osnovano je 346 novih privrednih subjekata, što ukazuje na porast novoosnovanih privrednih subjekata. Zahvaljujući dosadašnjim naporima zakonodavne i izvršne vlasti na području unapređenja poslovnog okruženja, procedura za osnivanje preduzeća je pojednostavljena i ubrzana tako da postupak registracije preduzeća traje svega 5 dana, a provodi se u Osnovnom sudu Brčko Distrikta BiH. Ovim je ispunjen drugi princip koji se odnosi na jeftinije i brže osnivanje preduzeća sadržan u Evropskoj povelji o malim preduzećima. Brojčane pokazatelje prezentujemo u narednoj tabeli.

Tabela 2.35. - Lista registrovanih (aktivnih / brisanih) pravnih licau Brčko Distriktu BiH na dan 30.06.2007. godine

Registrovaniprivredni subjekti

Osnovni sud Direkcija za finansije

Aktiv. Bris. Ukupno Aktiv. Bris. Ukupno

Društva sa ograničenom odgovornošću 1.463 47 1.510 1430 44 1.474

Dionička društva 26 0 26 29 6 35

Samostalni preduzetnici 2.645 811 3.456 3.107 716 3.823

Ostali 1.302 213 1515 969 74 1.043

Ukupno 5.436 1.071 6.507 5.535 840 6.375

U 2006. godini je 1.409 pravnih subjekata dostavilo godišnji obračun poslovanja Direkciji za finansije Brčko Distrikta BiH. Ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 934.045.139 KM. Preduzeća su ostvarila 99,25% ovih prihoda, a 0,75% ukupnog prihoda ostvareno u vanprivrednim djelatnostima.

Preduzeća u privatnom vlasništvu su ostvarila preko 99% ukupnog prihoda, što ukazuje na značajno smanjenje poslovnih aktivnosti preduzeća u državnom vlasništvu. Najveći ukupan prihod su ostvarila preduzeća u oblasti trgovine i to u iznosu od 656.478,202 KM ili 70,28 % od ukupno ostvarenog prihoda, i iskazala pozitivan finansijski rezultat poslovanja u iznosu od 26.338.155 KM. U istom periodu ostvaren je ukupan rashod u iznosu od 904.030.006,70 KM, od čega 99,30% čine ukupni rashodi privatnih i državnih preduzeća, a 0,70% čine rashodi ostvareni u vanprivredi.

Prema tome, ostvarena je dobit u ukupnom iznosu od 48.529.183,45 KM, od čega je 47.495.911,05 ostvareno kod preduzeća ili 97,87%, a 1.033.272,40 KM ili 2,13% u vanprivredi.

78


U posmatranom periodu neto dobit je iznosila 30.015.132,45 KM, od čega je 29.393.172,05 KM ili 97,93% ostvareno u privredi, a 621.960,40 KM ili 2,07% u vanprivredi. Pregled poslovanja privrede i vanprivrede prikazuje naredna tabela.

Tabela 2.36. - Pregled finansijskih pokazatelja poslovanja privrede i vanprivrede za 2006. godinu

Broj prijavljenih subjekata

Ukupan prihod

Ukupan rashod

Dobit Gubitak Neto dobit

Privreda 1.146 927.096.052,00 897.702.880,00 47.495.911,05 18.102.739,00 29.393.172,05

Vanprivreda 263 6.949.087,15 6.327.126,70 1.033.272,40 411.312,00 621.960,40

Ukupno 1.409 934.045.139,15 904.030.006,70 48.529.183,45 18.514.051,00 30.015.132,45

U 2006. godini najveći broj privrednih subjekata, ukupno 1.015, odnosno 72,04% od ukupno prijavljenih privrednih subjekata, poslovalo je u djelatnostima trgovine na veliko i malo, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i poslovanju nekretninama i iznajmljivanju. Ove četiri djelatnosti su ostvarile čak 95,17% ukupnih prihoda, 86,56% dobiti i u njima je zaposleno 90% zaposlenika. Među ove četiri djelatnosti najzastupljenija je trgovina na veliko i malo, koja u ukupnim prihodima učestvuje sa 70,28%, dobiti sa 32,46%, i u kojoj je 680 privrednih subjekata koji su podnijeli završni račun za 2006. godinu ili 48,26% od ukupnog broja, i u kojima je zaposleno 2.533 radnika ili 39,66% od ukupnog broja zaposlenika. Na drugom mjestu je prerađivačka industrija koja u ukupnim prihodima učestvuje sa 17,12%, u ostvarenoj dobiti sa 32,16%, i u kojoj je 159 privrednih subjekata koji su podnijeli završni račun za 2006. godinu ili 11,28 od ukupnog broja, i u kojima je zaposleno 1.970 radnika ili 30,84% od ukupnog broja zaposlenika.

Detaljniji podaci o broju prijavljenih pravnih subjekata, ostvarenom ukupnom prihodu, ukupnim rashodima, dobiti, gubitku, neto dobiti i broju zaposlenih po djelatnostima, sa prikazanim procentualnim učešćem, dati su u narednoj tabeli.

79


Tabela 2.37. - Pregled kretanja broja pravnih lica, ukupnog prihoda, ukupnog rashoda, dobiti, gubitka, neto dobiti, broja radnik prijavljenih subjekata u Distrikta Brčko po djelatnostima koji su predali završne račune za 2006. godinu

PRIVREDNA BROJ PRA-VNIH LICA

UKUPAN PRIHOD

UKUPAN RASHOD

DOBIT GUBITAK NETODOBIT

BROJ RAD-NIKA

UČEŠĆE DJELATNOSTI U

BROJ PRAV-NIH LICA

UKUP-NOM PRIHO-DU

UKUP-NOM RAS-HODU

NETO DO-BITI

ZAPO-SLE-NIH

POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO

29 5.313.866,00 5.385.518,00 243.397,00 315.049,00 268.584,40 73 2,06% 0,57% 0,60% 0,95% 1,14%

RIBARSTVO 3 47.013,00 75.416,00 0 28.403,00 4.856,00 1 0,21% 0,01% 0,01% 0,02% 0,02%

RUDARSTVO 2 966.153,00 976.937,00 2.487,00 13.271,00 37.300,20 16 0,14% 0,10% 0,11% 0,13% 0,25%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

159 159.923.761,00 163.163.078,00 5.195.274,00 8.434.591,00 9.652.827,60 1.970 11,28% 17,12% 18,05% 34,22% 30,84%

SNABDIJEVANJE EL. ENERGIJOM I VODOM

2 128.761,00 86.993,00 45.238,00 3.470,00 27.064,00 4 0,14% 0,01% 0,01% 0,10% 0,06%

GRAĐEVINARSTVO 94 50.370.773,00 49.977.250,00 4.295.315,00 3.901.792,00 3.511.068,80 895 6,67% 5,39% 5,53% 12,45% 14,01%

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

680 656.478.202,00 630.140.047,00 29.999.452,00 3.661.297,00 9.741.706,50 2.533 48,26% 70,28% 69,70% 34,54% 39,66%

UGOSTITELJSTVO 17 3.302.123,00 3.266.616,00 87.892,00 52.385,00 414.473,00 74 1,21% 0,35% 0,36% 1,47% 1,16%

SAOBRAĆAJ I VEZE 58 16.945.949,00 16.288.028,00 1.350.177,00 692.256,00 1.747.817,50 257 4,12% 1,81% 1,80% 6,20% 4,02%

FINANSIJSKO POSREDOVANJE

7 8.481.009,00 6.559.683,00 1.921.326,00 0 301.639,20 21 0,50% 0,91% 0,73% 1,07% 0,33%

POSLOV.NEKR. IZNAJMLJIVANJE I POSL.USLUGE

82 22.190.572,00 19.224.246,00 3.906.826,00 940.500,00 1.508.445,60 350 5,82% 2,38% 2,13% 5,35% 5,48%

OBRAZOVANJE 3 1.328.481,00 1.067.459,00 261.022,00 0 85.077,70 37 0,21% 0,14% 0,12% 0,30% 0,58%

ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA

4 367.606,00 294.879,00 72.727,00 0 44.591,30 8 0,28% 0,04% 0,03% 0,16% 0,13%

OSTALE DJELATNOSTI

6 1.251.783,00 1.196.730,00 114.778,00 59.725,00 107.372,70 35 0,43% 0,13% 0,13% 0,38% 0,55%

VANPRIVREDNE DJELATNOSTI

263 6.949.087,15 6.327.126,70 1.033.272,40 411.312,00 753.386,68 113 18,67% 0,74% 0,70% 2,67% 1,77%

UKUPNO 1409 934.045.139,15 904.030.006,70 48.529.183,45 18.514.051 30.015.132,45 6.387 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

80


U analiziranom periodu (2002-2006) ukupan prihod je povećan za 46,32%, uz istovremeno povećanje neto dobiti za 781,94%. Naime, ukupan prihod svih pravnih lica, po podnesenim završnim računima, u 2002. godini iznosio je 638.347.007 KM, dok je u 2006. godini iznosio 934.045.139 KM. Povećanje prihoda srazmjerno je pratio i porast ostvarene dobiti sa 3.838.561 KM u 2002. godini, na 30.015.132, 45 KM u 2006. godini.

Ostvarena neto dobit u 2006. godini značajno je niža od ostvarene neto dobiti u 2005. i 2004. godini. Ostvarena neto dobit u 2006. godini iznosi svega 56,59% neto dobiti u 2005. godini, koja je bila i najuspješnija godina u posmatranom periodu. Više o pokazateljima uspješnosti poslovanja u narednoj tabeli.

Tabela 2.38. - Pregled kretanja ukupnog prihoda, ukupnog rashoda, dobiti, gubitka i neto dobiti prijavljenih subjekata u Brčko Distriktu BiH koji su predali završne račune u periodu 2002.-2006.

GODINA INDEKS

OPIS 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 6/5 6/2

Broj privrednih subjekata koji su predali završne

račune

729 866 1064 1.262 1.409 111,65% 193,28%

Ukupan prihod 638.347.007 765.133.435 931.622.301 1.091.851.652 934.045.139,00 85,55% 146,32%

Ukupn irashod 634.509.446 747.714.102 897.210.996 1.038.827.927 904.030.006,70 87,02% 142,48%

Dobit 18.133.641 31.392.916 58.731.137 67.637.897 48.529.183 71,75% 267,62%

Gubitak 14.295.080 13.973.583 24.279.832 14.602.059 18.514.051 126,79% 129,51%

Neto dobit 3.838.561 17.419.333 34.451.305 53.035.838 30.015.132 56,59% 781,94%

U 2006. godini bilo je 6.387 zaposlenih, što je više za 2.238 zaposlenih u odnosu na 2002. godinu ili za 53,94%. U istom periodu, došlo je do porasta prosječne neto plate sa 253,09 KM na 368,02 KM ili za 45,41%.

Pokazatelji o kretanjima broja zaposlenih i prosječne neto plate dati su u narednoj tabeli.

Tabela 2.39. - Pregled kretanja broja zaposlenih i visine prosječne neto plate prijavljenih subjekata u Brčko Distriktu BiH koji su predali završne račune u periodu 2002.-2006.

GODINA INDEKS

OPIS 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 6/5 6/2

Broj zaposlenih 4.149 4.566 5.207 5.193 6.387 122,99% 153,94%

Prosječna neto plata 253,09 232,54 170,00 202,17 368,02 182,03% 145,41%

2.4.3.2 Stanje privrede u društvenoj svojini

81


Stanje privrede u društvenoj (državnoj) svojini u Brčko Distriktu BiH za period 2002.-2007. godine, analizirali smo kroz kretanje procesa privatizacije državnih preduzeća. Proces privatizacije u Brčko Distriktu BiH započeo je donošenjem Naloga Supervizora za Brčko Distrikt BiH 19. septembra 2001. godine. U martu 2004. godine donesen je Zakon o privatizaciji državnih preduzeća po kome je nastavljen ovaj proces.

Od početka privatizacije do 30.6.2007. godine u Brčko Distriktu BiH privatizovana su 22 preduzeća od ukupno 27 koja su se nalazila na spisku za privatizaciju. Proces privatizacije je prvenstveno započet privatizacijom proizvodnih preduzeća koji je u cijelosti okončan i sada se kod ovih preduzeća prati ispunjenje ugovorenih obaveza. U toku 2007. godine pažnja je usmjerena na privatizaciju trgovačkih preduzeća. Konceptom privatizacije trgovačkih preduzeća definisano je da se sva preduzeća privatizuju putem tendera nudeći 67% ukupnog kapitala, osim za ODP “Merkur” za koji je urađen program restrukturiranja i priprema prodaje imovine putem javne aukcije. U narednoj tabeli dajemo prikaz neprivatizovanih trgovačkih preduzeća čija privatizacija je u toku.

Tabela 2.40. - Državna preduzeća Brčko Distrikta BiH u procesu privatizacije

NAZIV PREDUZEĆA DJELATNOST

ODP "VELMA" Brčko Trgovina na veliko i maloODP "MERKUR" Brčko Trgovina na veliko i malo

ODP "TEHNOGRAĐA" Brčko Trgovina na veliko i maloODP "NOVA TRGOVINA" Brčko Trgovina na veliko i malo

DD "UNIVERZAL" Brčko Trgovina na veliko i malo

Industrijska preduzeća su privatizovana u cijelosti i njihovom privatizacijom ostvareni su značajni efekti mjereni povećanjem broja zaposlenih, veličinom investiranih sredstava u privatizovana preduzeća i povećanjima bruto zarada zaposlenika u privatizovanim preduzećima. Ipak, najznačajniji efekat privatizacije nalazimo u činjenici da su sva privatizovana preduzeća u potpunosti revitalizovana. Posebnost procesa privatizacije u Brčko Distriktu BiH ogleda se u postojanju instituta stalnog nadzora na izvršenju obaveza preuzetim ugovorima u privatizaciji. Proces privatizacije i efekti ostvareni u ovom procesu izdvajaju Brčko Distrikta BiH i čine ga posebnim u odnosu na privatizaciju u oba entiteta u BiH kao i na druge tranzicijske zemlje.

U tabeli koja slijedi prikazujemo pokazatelje o privatizovanim preduzećima sa najznačajnijim elementima iz ugovora.

82


Tabela 2.41. - Pregled privatizovanih preduzeća sa najznačajnijim elementima iz ugovora

Redni broj

Naziv preduzeća prije raspisivanja tendera

Naziv kupca sa kojim je potpisan ugovor o privatizaciji Ugovorena kupoprodajna

cijena

Investicije kupca poslije potpisivanja ugovora o privatizaciji

Broj zaposlenih

Domaće Strane Prije tendera

Poslije privatiz.

1 ODP „Bimal“ Seed Oil Holding Beč, - Austrija 2 18.500.000 46 115

2 DD „Biljana“ ZZ Maoča, BiH 25.000 1.030.728 62 105

3 ODP „Impeks“ „Sloboprom“ d.o.o. Lončari, BiH 110.000 10.700.000 35 150

4 ODP„Bosnaplod“ ZZ Maoča, BiH, MJM Slovenija 25.000 6.469.467 125.533 63 141

5 ODP„Žitopromet“ Dan Trading GmbH Beč, Austrija 1 4.150.000 75 70

6 ODP “PSC“ Niko Babić, Bukvik, BiH 25.000 1.636.000 41 47

7 ODP „Majevica“ „Duka“ d.o.o. Tuzla, BiH 100.000 3.000.000 55 70

8 ODP „Staklorad“ „Jelen “ d.o.o. Brčko, BiH 15.000 1.481.000 22 42

9 ODP“ Brčko“ „Sloboprom“ d.o.o. Lončari, BiH 102.000 2.500.000 38 38

10 ODP „Feros“ „Express Promet “ d.o.o. Brčko, BiH 10.000 614.500 15 22

11 ODP "Novogradnja" „GALAX“ d.o.o. D.Žabar, BiH 5.000 900.000 32 39

12 ZDP „Mibo“ “Vend-Prom“ d.o.o. Gradačac, BiH 1 1.004.000 7 38

13 ODP "Agrosjeme" “El-HIDOR Centar d.o.o. “ Gradačac, BiH 100 626.000 17 55

14 ODP“Izgradnja“ „IBIS –Project“ d.o.o. Brčko, BiH 2 000 3.270.000 21 40

15 ODP “Zanat“ „IBIS –Project“ d.o.o. Brčko, BiH 1 000 2.660.000 20 40

16 ODP „Pirometal“ “QBE“ d.o.o. i fizička lica Gradačac, BiH 21.100 3.121.475 31 120

17 ODP „Grafam“ Slobodan Pavlović i Slobodan Krstić 30.000 498.000 1.162.000 24 32

18 ODP „Projekt“ Grupa radnika 10.000 560.000 7 15

19 ZDP „Tesla“ Miodrag Bukvić i MPP „Klas“ Brčko, BiH 10.000 7.320.000 140 152

20 ODP „Laser“ DOO „Krajnović“ Brčko, BiH 1 5.700.000 42 80

21 ODP „Bimeks“ DOO „Galames“ Beograd, 200 10.000.000 76 155

22 ODP „Uzor“ „Žarateks“ Brčko i "Beliv" Ljubljana 601.000 561.000 19 55

UKUPNO 1.092.405 53.652.170 33.937.533 888 1.621

83


Efekti privatizacije preduzeća u Brčko Distrikta BiH su evidentni na osnovu čega su do sada izrečene mnogobrojne pozitivne ocjene. Pozitivne ocjene se baziraju i na činjenicama da su skoro sva privatizovana preduzeća revitalizovana, sa povećanim brojem zaposlenih, sa uspješnim odvijanjem djelatnosti i sticanjem prihoda na postojećim i novoosvojenim tržištima.

U toku je implementacija potpisanih ugovora i kupci privatizovanih preduzeća uglavnom ispunjavaju svoje poslovne planove i obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorima, kako u pogledu investiranja, tako i u pogledu zapošljavanja.

Do sada je investirano ukupno oko 85 miliona KM, što je za 9% više u odnosu na ukupne dosadašnje obaveze investiranja po ugovorima. Ove informacije su bazirane na urađenim revizorskim izvještajima po pojedinim preduzećima.

Zapošljavanje je, posmatrano dinamički, do kraja izvještajnog perioda veće za 12% u odnosu na preuzete obaveze po ugovorima. Visina isplaćenih bruto plata po radniku je u većini slučajeva na ugovorenom nivou ili iznad toga, ali u pojedinim slučajevima ima i negativnog odstupanja.

Ured za privatizaciju kontinuirano prati ispunjenje ovih obaveza i pokušava u produženim rokovima dati mogućnost da kupci sustignu preuzete obaveze.

Mnoga preduzeća su premašila svoje poslovne planove i dala značajan doprinos razvoju privrede Brčko Distrikta BiH. Treba istaći uspjehe preduzeća kao što su DD “Bimal”, DD “Sloboprom'S”, DD “Bosnaplod”, DD “TMD-Mibo”, DD “PSC-Babić”, DD “Jelen&Staklorad”, DD “DONA” i drugih, koja su ispunila i ispunjavaju obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorima i koja su dala pozitivne direktne i indirektne efekte razvoju privrede, indirektno zapošljavanje, izvoz i druge efekte.

Proizvodi nekih preduzeća, koja su spomenuta nalaze se na zapadnoevropskom tržištu i svrstavaju privredu Brčko Distrikta BiH u izvozno orijentisanu privredu što ima značajan odraz na platni bilans zemlje.

2.4.4 Budžet i fiskalni kapacitet

U klasičnom obliku shvatanja budžeta i vanbudžetskih planova mogla bi se izreći definicija da se radi o regulisanju cjeline odnosa sektora javne potrošnje. Proširenjem zakonske regulative na oblast javnog duga dobija se nova dimenzija funkcije budžeta koja je povezana sa finansijskim planiranjem i transakcijama na finansijskom tržištu.

Time se daje nova dimenzija budžeta koja se javlja u savremenim tržišnim uslovima koji su povezani sa funkcijom finansijskog tržišta. Bez obzira na to kakve možemo izreći ocjene budžeta sa stanovišta tradicionalne funkcije koja se veže za segment javne potrošnje, mora se konstatovati da je nedovoljno naglašeno značenje budžeta u tržišnim uslovima kada se stvaraju uslovi za funkcionisanje finansijskog tržišta.

U tom kontekstu, neophodno je izvršiti analizu javnih prihoda i rashoda i procjenu fiskalnog kapaciteta Brčko Distrikta BiH kao i ocjenu sistema raspolaganja i investiranja javnih prihoda kao savremenog oblika upravljanja finansijama i sveobuhvatnog uvođenja sistema trezorskog poslovanja.

84


2.4.4.1 Analiza strukture javnih prihoda Brčko Distrikta BiH

Budžet Brčko Distrikta BiH za fiskalnu 2007. godinu usvojen je sa „uravnoteženim prihodima i rashodima u iznosu od 225.912 496, 37 KM“31.

Struktura prihoda se može sagledati iz slijedećeg tabelarnog i grafičkog prikaza, Tabela 2.37 i Slika 2.5.

Tabela 2.42. - Obim ostvarenih javnih prihoda u 2005. i 2006. godini i plan za 2007. godinu

PRIHOD OSTVARENJE2005.

OSTVARENJE2006.

BUDŽET2007.

INDEKS(4)/(2)

INDEKS(4)/(3)

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

POREZNI PRIHODI

141.037.203,35 157.331.238,54 148.241.953,31 105 94

NEPOREZNI PRIHODI

26.643.032,15 43.960.728,10 59.882.085,00 163 136

GRANTOVI 1.010.768,79 676.849,79 860.000,00 85 127

UKUPNO PRIHODI

178.691.004,29 201.968.816,43 208.984.020,31 117 104

VIŠAK PRIHODA nad rashodima iz ranijih godina

34.000.000,00 16.521.209,48

VIŠAK PRIHODA nad rashodima za 2006. godinu

4.466.903,25 16.928.476,06 379

SVEUKUPNO 212.691.004,29 222.956.929,16 225.912.496,37 106 101

Izvor: Budžet Brčko Distrikta BiH za 2007. godinu, str. 7

Slika 2.5 - Obim ostvarenih javnih prihoda u 2005. i 2006. godini i plan za 2007. godinu -

31 Odluka o usvajanju budžeta Brčko Distrikta BiH za fiskalnu 2007. godinu, mart 2007. godine

85


Izvor: Budžet Brčko Distrikta za 2007. godinu, str. 20

U strukturi javnih prihoda dominantni su porezni prihodi. U strukturi poreznih prihoda dominantni su indirektni porezi, što se posebno može sagledati na bazi praćenja istih u 2006. i 2007. godini. Iz indirektnih poreza u 2006. godini ostvareno je javnih prihoda u iznosu od 122 miliona KM. Za 2008. godinu u prijedlogu je obim budžeta od 186, 314 miliona KM, od čega na porezne prihode se odnosi 144, 016 miliona KM, a na indirektne poreze 130, 405 miliona KM32.

Tabela 2.43. - Struktura javnih prihoda Brčko Distrikta BiH

PRIHOD OSTVARENJE2005.

OSTVARENJE2006.

BUDŽET ZA FISKALNU

2007.

INDEKS(4)/(2)

INDEKS(4)/(3)

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

POREZ NA PROMET POSEBNIH USLUGA

226.817,42 331.132,61 440.000,00 194 133

POREZ NA UPOTREBU DOBARA

457.495,00 425.010,00 850.000,00 179 200

DOP. ZA SOC. ZAŠT.

16.336.695,82 18.132.313,65

POREZ NA PLATU

5.057.779,22 5.475.362,26 5.981.935,31 118 109

POREZ NA DOBIT

1.751.608,53 1.144.277,08 1.755.000,00 100 153

32 Prijedlog budžeta Brčko Distrikta BiH za fiskalnu 2008. godinu, izvod

86


POJEDINACA

POREZ NA DOBIT PREDUZEĆA

2.054.650,08 2.487.629,62 2.800.000,00 136 113

POREZ NA IMOVINU

1.087.687,70 730.787,30 751.000,00 69 103

POREZ NA PROMET KOJI DIREKTNO PRIPADA BUDŽ. DISTRIKTA

41.710.216,99 6.148.677,69 3.160.000,00 8 51

UKUPNO DIREKTNI POREZI

68.700.950,76 34.875.190,21 15.737.935,31 23 45

INDIREKTNI POREZI-AKCIZE

1.590.779,08 1.837,17 20.000,00 1 1089

PRIHODI OD INDIREKTNIH POREZA DOZNAČENIH NA UIO

70.286.159,86 122.309.711,51 132.479.000,00 188 108

OSTALI POT. PRIHODI UVOZ DAŽBINE

459.313,65 144.499,65 5.000,00 1 3

UKUPNI INDIREKTNI POREZI

72.336.252,59 122.456.048,33 132.504.000,00 183 108

UKUPNO 141.037.203,35 157.331.238,54 148.241.935,31 105 94


Isto tako je u dokumentu okvirnog budžeta data projekcija po osnovu indirektnih poreza.

Tabela 2.44. - Projekcija prihoda po osnovu indirektnih poreza u milionima KM

Sredstva u koristBrčko Distrikta BiH

2007. godina 2008. godina 2009. godina 2010. godina

% 3,55 132,5 130,4 133,5 135,8

Izvor: Dokument okvirnog budžeta (DOB) Brčko Distrikta BiH za period 2008. – 2010. godine, str. 18

Projekcija prihoda Brčko Distrikta BiH data je na osnovu projekcije raspodjele prihoda u BiH sa jedinstvenog računa.

Slika 2.6 - Projekcija raspodjele prihoda BiH za 2007. godinu

87


Izvor podataka: Ministarstvo finansija FBiH

Na bazi projekcije prihoda na nivou BiH, kao i Dokumenta okvirnog budžeta Brčko Distrikta BiH za period 2008.-2010. godine moguće je procjenjivati i pratiti ostvarenje prihoda. Stoga, kao osnova za procjenu može poslužiti ostvarenje prihoda iz indirektnih poreza Brčko Distrikta BiH po mjesecima u 2006. i 2007. godini. Radi se o relativno stabilnom izvoru koji može premašiti projekciju od 130,4 miliona KM u 2008. godini ili 135,8 miliona KM u 2010. godini.

Tabela 2.45. - Ostvarenje prihoda iz indirektnih poreza Brčko Distrikt BiHpo mjesecima u 2006. i 2007. godini

Mjeseci 2006. godine Iznos - KMJanuar 11.200.280

Februar 11.200.280Mart 11.200. 280

April 11.200. 280Maj 11.200. 280

Juni 11.243.792Juli 8.563.809

August 9.154.415Septembar 9.154.415

Oktobar 9.154.415

Novembar 9.154.415Decembar 10.894.050

Ukupno 2006. godine 122.320.711Mjeseci 2007. godine

Januar 12.538.328

88

PROJEKCIJA PRIHODA NETO ZA 2007.GODINU

4.376

TROŠKOVI DRŽAVE 632

RASPOLOŽIVA SREDSTVA ZA RASPODJELU

3.744

FEDERACIJA BIH(65,2%)2.441

REPUBLIKA SRPSKA(31,2%) 1.168

BRČKO DISTRIKT(3,6%)

135

VANJSKI DUG166

RASPOLOŽIVA SREDSTVA FBiH SA JR

2.275


Februar 11.487.775Mart 11.487.775

April 11.487.775Maj 11.487.775

Juni 12.065.561Juli 12.065.561

August 12.065.561Septembar 12.065.561

Oktobar 12.065.561Ukupno I – X 2007. godine 118.817.233

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Struktura direktnih poreza, koja se odnosi na poreze pojedinaca-građana, i poreze preduzeća može se procjeniti na bazi ostvarenja budžeta u 2006. godini, plana budžeta u 2007. i prijedloga plana budžeta u 2008. godini. Uporednim posmatranjem ovih podataka moguće je donijeti zaključak o izdašnosti i razvoju ovih poreznih oblika.

Tabela 2.46. - Struktura direktnih poreza - u KM

Prihodi Ostvarenje 2006. Plan 2007. Prijedlog 2008.

Porez na upotrebu dobara 425.010 850.000 472.000Porez na platu 5.475.362 5.981.935 6.820.000

Porez na dobit pojedinca 1.114277 1.755.000 1.329.500Porez na dobit preduzeća 2.487629 2.800.000 3.000. 000

Porez na imovinu 730. 784 751.000 862.000Porez na prodaju dobara i usluga 6.148.678 3.160.000 648.000

Porez na promet posebnih usluga 331.133 440.000 472.000

Izvor: Prijedlog budžeta Brčko Distrikta BiH za 2008. godinu, izvod, str. 8

Realni predračun direktnih poreza u iznosu od 13,6 miliona KM u odnosu na ukupne derivatne (izvedene) prihode od 144,016 miliona KM, kao i predračun prihoda od 186,314 miliona KM u 2008. godini odražava fiskalnu strukturu budžeta Distrikta. Imajući u vidu strukturu neporeznih prihoda, u kojima su sadržani prihodi od pružanja javnih usluga i čija će se struktura mijenjati zavisno od koncepta organizacije socijalnog sektora, moći će se dati ocjena o karakteru i oblicima tzv. originalnih ili vlastitih prihoda po osnovu raspolaganja i upravljanja imovinom i kapitalom.

Doprinosi predstavljaju finansijski instrument kojim se osigurava prikupljanje javnih prihoda za određene namjene i koji se u nekim elementima razlikuju od poreza, taksi i parafiskaliteta. Finansijska teorija nije tačno utvrdila koje karakteristike treba da imaju ovi finansijski instrumenti da bi se uvrstili u doprinose, osim da predstavljaju sistem obaveza sa unaprijed određenom namjenom.

Međutim, ono u čemu je ekonomska teorija u dilemi, praksa jasno pokazuje da su doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje u tzv. naslijeđenom sistemu “međugeneracijske solidarnosti“ nezaobilazni u ekonomijama koje nazivamo tranzicijskim. Praktična redistribucija doprinosa po principu potpune solidarnosti opredjeljuje karakter općenitosti kao osnovni kriterij definisanja poreza. Po načinu redistribucije doprinosa, oni u suštini predstavljaju fiskalitet u obliku poreza, sa

89


razlikom da je osnovica obračuna plata i da je namjena određena poreznom stopom. Time nije priznat princip srazmjernosti izdvajanja za socijalne potrebe i prava korištenja. Mehanizam participacije u sistemu zdravstvene zaštite samo djelimično odstupa od navedenog principa, odnosno sistema zdravstvenog osiguranja.

Korelaciju apsolutnih i relativnih veličina najčešće posmatramo kroz plan prihoda ili iskaz potreba. Očiti nesrazmjer između finansijske snage i potreba rezultira u nivou zadovoljenja istih, pri čemu se najsnažnija refleksija iskazuje kod socijalnih izdataka, bilo da su isti finansirani iz budžeta ili fondova.

Reforma i strukturno prilagođavanje sistema penzijskog osiguranja predstavljaju jedan od važnijih elemenata procesa tržišnih reformi u bivšim socijalističkim zemljama. Štaviše, i razvijeni dio svijeta suočen je sa potrebom rekonstrukcije sistema penzijskog osiguranja, jer se postojeći dominantno benefit-driven, sistem finansiran na principu tekući prihodi – tekući rashodi, pokazao kao fiskalno neodrživ i zahtijeva visoke stope doprinosa, te generiše konstantan fiskalni deficit. To je sistem u kome prava dominiraju nad realnim ekonomskim mogućnostima za njihovo finansiranje i koja nemaju direktnu vezu sa sredstvima koje pojedinac izdvaja tokom godina rada u vidu doprinosa.

Sistem penzijskog osiguranja u BiH, a samim tim i u Brčko Distriktu BiH, već duži niz godina suočen je sa konstantnim problemima nedovoljnih finansijskih sredstava za isplatu tekućih penzija. Jedan od ključnih razloga postojanja ovog jaza je u naplati doprinosa (zbog visokog učešća sive ekonomije), izraženom trendu rasta broja penzionera i nepovoljnom odnosu broja zaposlenih i broja penzionera.

2.4.4.2 Analiza strukture javnih rashoda Brčko Distrikta BiH

Stanje u fiskalnoj politici BiH je dosta nepovoljno. Nepovoljna ekonomska struktura i nizak nivo ekonomskih i poslovnih aktivnosti razlog su niskog poreznog kapaciteta i niskog nivoa poreznih prihoda. U isto vrijeme, složenost organizacije fiskalnog sistema i države zahtijeva veliko javno trošenje.

Struktura fiskalnog sistema je decentralizovanog tipa. Postoji velika razlika između nivoa vlasti koji donose poreznu politiku, provode poreznu politiku i, na kraju, onih nivoa koji dobijaju porezna primanja. Upravljanje finansijskim sistemom između entiteta i Distrikta je potpuno različito.

Fiskalna decentralizacija, koja je prisutna u BiH, sama po sebi je dosta složena i zahtijeva odgovarajuće restrukturiranje. Smanjivanje poreznih stopa i njihovo dalje ujednačavanje predstavlja nužan korak u budućem periodu kao predispoziciju povećanja ekonomske aktivnosti.

Fiskalna politika u tom pravcu dovodit će do stimulisanja privatnog preduzetništva, smanjenja aktivnosti sive ekonomije i generalnog izbjegavanja plaćanja poreza. Sve ovo zahtijeva i ciljano smanjivanje poreza, odnosno javnih rashoda.

Efikasna fiskalna politika podrazumijeva izgradnju političkog i institucionalnog okvira za zdravo fiskalno upravljanje. Rješenje postojećeg stanja, koje je objektivno uslovljeno prevelikom javnom potrošnjom, morat će se tražiti kroz socijalni dogovor i uspostavljanje novih pravila u redistribuciji nacionalnog dohotka.

90


Pritisak na javni sektor je zakonitost koja se javlja u svim tranzicijskim ekonomijama, samo je razlika u tome da li su preuzete obaveze koje nužno tjeraju u budžetski deficit. Struktura javnih rashoda Distrikta je karakteristična i odstupa u odnosu na strukturu ostalih nivoa vlasti u BiH.

Tabela 2.47. - Struktura javnih rashoda prema namjeni


Slika 2.7 - Struktura javnih rashoda prema vrsti i nosiocima za fiskalnu 2007. godinu

91



U operativnim i ostalim troškovima budžeta najveća stavka su plate i naknade zaposlenim u javnom sektoru. U konkretnom slučaju plate imaju učešće od 29%. Međutim, ono što je povoljno, izdvajanja za kapitalna ulaganja su visoka.33

Potrošnja javnog sektora na plate i naknade u BiH je disproporcionalno velika. Iznos potrošen na plate i naknade, koji je oko 20% GDP-a, je tri puta veći od prosjeka za ostale zemlje u tranziciji. Ovo nas upućuje na činjenicu ekonomske alokacije

33 Razvojna komponenta ovog budžeta se ogleda kroz kapitalna ulaganja u infrastrukturu u iznosu od 50.833.953,60 KM, kao i kroz podsticanje privrednog razvoja u iznosu od 1.200.000KM, podsticaje za zapošljavanje od 1.500.000 KM i podsticaj u poljoprivredi u iznosu od 4.510.000,00 KM.

92


sredstava javnih prihoda u korist plata i naknada. Isto tako, prema karakteru trošenja sredstava, velika su izdvajanja u socijalni sektor.34

2.4.4.3 Analiza upravljanja finansijskim tokovima budžeta Brčko Distrikta BiH

Sistem investiranja sa jedinstvenog računa se uređuje zakonskom materijom o investiranju javnih prihoda pri čemu se sve kamate, koje se ostvare po osnovu plasmana, uplaćuju na jedinstven račun Trezora, te čine prihode budžeta. Filozofija racionaliziranog ulaganja je sadržana u potrebi za:

povećanjem transparentnosti korištenja javnih sredstava; stabilnosti investiranja sredstava; maksimiziranje efekata investiranjem sredstava u javni i privatni sektor.

Na tragu reformskih rješenja u oblasti javnih finansija cilj je u usklađivanju sistema investiranja sa jedinstvenog računa sa Konvencijom Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije, što je u skladu sa načelom transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima. Praksa zloupotrebe javnih sredstava logično je nametnula potrebu da se ova materija reguliše na državnom i entitetskim nivoima konceptualno sa istim rješenjima i standardima, te primijeni i na nivoima lokalne vlasti: općina i kantona, kao i Brčko Distrikta BiH.

Isti princip bi se odnosio i na Brčko Distrikt BiH kao dio državno-pravne strukture BiH. Pri tome se, prije svega, misli na Direktive Vijeća evropske zajednice koje se odnose na zaštitu investitora. Važeća zakonska rješenja, koja regulišu javne finansije u dijelu finansijskog planiranja i revizije, su utemeljila novi koncept koji se u stvarnoj praksi ne ostvaruje u punom kapacitetu. Praksa usvojenog modela budžeta javnih prihoda na tzv. modifikovanom principu nastanka poslovne promjene i finansijske obaveze u prvi plan stavlja princip likvidnosti i funkcionisanje trezora u onom smislu koji odgovara racionalnom upravljanju finansijskim sredstavima.

Investiranje javnih sredstava problematizira pitanje rizika i diverzifikacije plasmana. Investiranje javnih sredstava, koja pripadaju investicionoj instituciji bilo bi diverzificirano kako bi se eliminisao rizik gubitka koji nastaje kao posljedica koncentracije javnih sredstava u konkretnom periodu dospijeća, konkretnoj finansijskoj instituciji ili konkretnoj kategoriji odobrenih investicija. Kako je rizik prisutan kod investiranja javnih sredstava, investicioni menadžeri, koje ovlasti investiciona institucija, ne bi smjeli prekoračiti diverzifikacijska ograničenja. Logično bi bilo da se kao investitor javnih sredstava javljaju samo trezori.

U našem slučaju to je Trezor Brčko Distrikta BiH. Optimalno bi bilo rješenje da sredstva Fondova i Zavoda uključe na račune Trezora, s tim da se obuhvate i naknade koje su prihodu Direkcija ili upravnih i javnih organizacija, kojima je osnivač

34 Socijalna komponenta ovog budžeta, kao i u prethodnim godinama, ogleda se kroz predviđena velika sredstva za finansiranje socijalnih potreba građana, što predstavlja znatno veća ulaganja u odnosu na BiH i susjedne države. Za ove namjene planirali smo sredstva u iznosu od 13.450.000.00 KM i to za dječiji dodatak, materinski dodatak, opremu za novorođenčad, stalnu socijalnu pomoć, tuđu njegu i pomoć, djecu pod starateljstvom, jednokratne pomoći, sredstva za primjenu Zakona o dodatnim pravima porodica poginulih i RVI, jednokratne novčane pomoći penzionerima i izdatke za javnu kuhinju.

93


Distrikt, a po karakteru su javna sredstva koja se ubiru naknadama i predstavljaju značajne prihode koje bi bilo poželjno uključiti u prilive i odlive jedinstvenog računa Trezora Brčko Distrikta BiH.

2.5 INFRASTRUKTURA

2.5.1 Vodosnabdijevanje i upravljanje otpadnim vodama

2.5.1.1 Vodovodni sistem

Jedan od osnovnih strateških ciljeva svake regije treba da bude zadovoljavajuće vodosnabdijevanje, stalna briga za održavanje odgovarajućeg kvaliteta vode, kontrola i sprečavanje zagađivanja izvora i rijeka od otpadnih voda.

Pošto je osiguravanje adekvatnog i stabilnog vodosnabdijevanja jedan od osnovnih strateških prioriteta, potrebno je dignuti na viši nivo uključenost Brčko Distrikta BiH u probleme javnog vodosnabdijevanja, poboljšavanja rješavanja otpadnih voda, dostupnosti i proširivanja kanalizacione infrastrukture.

Posebna briga i angažovanje treba biti na uređenju obala rijeke Save (kroz uređenje šetališta uz obalu i rješavanje sportsko-rekreacionog centra Ficibajer), te konačno rješavanje vodotoka rijeke Save, Tinje, Brke i potoka Lukavac i drugih sličnih potoka, te kvalitetnog uređenja sistema za odbranu od poplava.

Kao i u većini regiona BiH, i u Brčko Distriktu BiH problem vodosnabdijevanja je veoma značajan. Glavne karakteristike tog infrastrukturnog problema su stara dotrajala vodovodna mreža sa najvećim učešćem azbestno-cementnih cijevi koje su starije od 30 godina, neriješena pitanja ažuriranja katastra podzemnih instalacija, veliki broj neregistrovanih potrošača vode i veliki gubici prilikom distribucije vode.

Vodosnabdijevanje ne zadovoljava trenutne potrebe i može predstavljati jednu od glavnih prepreka snažnijem razvoju i rastu Brčko Distrikta BiH.

Pregled osnovnih aktivnosti vezano za vodosnabdijevanje u 2005., 2006. i za prvu polovinu 2007. godine, dat je u narednoj tabeli.

Tabela 2.48. - Pregled osnovnih aktivnosti vezanih za vodosnabdijevanje u 2005., 2006. i juni 2007. godine

R.br.

Aktivnosti 2005. god. 2006. god. juni 2007.god.

1. Količina proiz. vode u m 3 2.919.622 2.794.632 2.230.835

2. Kol.distribuirane vode (m 3

)

2.646.478 2.527.584 2.028.527

3. Kol. prodate vode 1.867.052 1.746.930 1.466.1304. Procenat gubitka 29,45 % 30,90 % 28,70 %

5. Ukupan broj vodomjera 8.423 8.719 8.9726. Nova mreža u metrima 16.732 560 275

94


Podaci pokazuju da je isporučena nešto manja količina vode, a da je broj vodomjera veći. Procenat gubitka je značajan, ali je manji nego u drugim regionima gdje gubici iznose preko 40 %. S obzirom da su mreže u vodosnabdijevanju i distribuciji vode dotrajale i neodgovarajuće dimenzija, gubici u nekim gradovima su i znatno veći. Ovim gubicima doprinose i nelegalni priključci i nekontrolisana potrošnja. Zaštita od voda je ozbiljan problem Brčko Distrikta BiH, jer je prisutna pojava poplava, pa je neophodno izvršiti regulisanje korita rijeka Tinje, Brke i potoka koji su karakteristični po proljetnim poplavama i ugrožavanju određena područja. Za odgovarajuću strategiju regulacije tih korita potrebno je uraditi hidrološku analizu.

U okviru regulacije korita rijeka i potoka, polazeći od već prisutnih i dokazanih posljedica globalnog zagrijavanja, može se napraviti i sistem navodnjavanja. Na taj način će biti izvršeno očuvanje prirodnih resursa, napravljen pomak u zaštiti seoskih područja, a bit će podsticana i ekološka poljoprivredna proizvodnja.

2.5.1.2 Upravljanje otpadnim vodama

Pročišćavanje otpadnih voda i dostupnost kanalizacione mreže je važan cilj i problem Brčko Distrikta BiH, jer nekontrolisani ispusti zagađenih voda ugrožavaju kvalitet tekućih i podzemnih voda. Kanalizacija je u lošem stanju, zastarjela je, nedostatna i mješovitog je karaktera, jer se oborinske vode ne odvajaju od otpadnih voda. Profil primarnog dijela mreže je odgovarajući tako da kod većih oborinskih voda ne dolazi do zapušenja.

Problemi su posebno izraženi u nekim dijelovima Distrikta gdje ima dobar vodo-vodni sistem, ali nema dobre kanalizacione mreže. Projektom kanalizacije treba obuhvatiti sva prigradska naselja, pa i sa šireg područja, jer često dolazi do izlijevanja fekalija i stvaranja otvorenih kanala što ugrožava zdravlje ljudi, utiče na floru i faunu.

Od industrijskih voda trenutno su jedini veći problem otpadne vode koje direktno idu u rijeku Savu. Kanalisanje i pročišćavanje otpadnih voda je preduslov za industrijski razvoj Brčko Distrikta BiH i već je raspisan međunarodni tender kako bi se jasno definisali pravci rješavanja ove problematike.

2.5.1.3 Upravljanje čvrstim otpadom

Izgradnja deponija čvrstog otpada je strateški pravac i cilj svih u sjeveroistočnoj Bosni, a problem su lokacije, jer su mještani izabranih lokacija, po pravilu, protiv izgradnje deponija na njihovom području i smatraju da su tako ugroženi ljudi, životinje i okolina.

Za unapređenje stanja okoliša i brige o zdravlju ljudi potrebno je pronaći lokaciju koja će zadovoljiti kriterije i vršiti odgovarajuće selekcije i izdvajanja na ono što se deponuje i ono što se može iskoristiti za daljnju preradu (staklo, metal, đubrivo i slično).

U gradu i naseljima treba osigurati posebne kontejnere ili kante za separisani otpad. Isto tako, treba preduzeti odlučne akcije na poštivanju ekoloških standarda od strane

95


autopraonica, autoservisa kod nekontrolisanih zamjena motornog ulja, pravljenja divljih deponija i slično.2.5.2 Ekologija-zaštita životne sredine i zraka

U nastojanju da se ostvari napredak, poveća kvalitet života i što veći bruto društveni proizvod, narušava se ravnoteža prema prirodi, pa je zbog toga potrebno naći optimalan odnos između tih ciljeva i zaštite okoline. Zaštita zemljišta se može ostvariti kroz neke već naglašene akcije kao što su kanalisanje otpadnih voda, izgradnja adekvatnih sanitarnih deponija, čuvanje poljoprivrednog zemljišta od poplava, ali i kontrolisana sječa šuma, što će smanjiti klizišta.

Jedan od prioritenih ciljeva mora biti čišćenje zemljišta od zaostalih mina, odnosno aktivnosti trebaju biti usmjerene na 1) deminiranje i 2) obilježavanje minskih polja kako bi se u međuvremenu spriječile katastrofe i stradanja.

U Brčko Distriktu BiH nema većih zagađivača zraka. Za zaštitu zraka, ali i za rješavanje energetskih potreba važna je izrada Studije izvodljivosti sekundarne mreže plinovoda za Brčko Distrikta BiH, koja je u toku.

2.6 OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Obrazovanje je preduslov razvoja i samo sposobni i obrazovani kadrovi mogu biti efikasni nosioci društveno-ekonomskog razvoja. Ekspanzijom obrazovanja, kao pretpostavkom sveopćeg progresa, obuhvaćena je manje-više svaka zemlja i lokalna zajednica. Najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta prednjače po visini izdvajanja iz dohotka za obrazovanje i naučnoistraživački rad. Stoga je i razumljivo što su im i obrazovni sistemi najnapredniji. Ulaganje u obrazovanje rezultira dugoročnim multiplikativnim efektima kako za pojedinca tako i za lokalnu i širu društvenu zajednicu.

2.6.1 Predškolski odgoj i obrazovanje

Predškolsko obrazovanje prvi je stepen organizovanog odgoja i obrazovanja u sklopu jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema. Obuhvata djecu dobnog uzrasta od 3 do 6 godina. Predškolskim odgojno-obrazovnim radom djeci se pomaže u spoznaji fizičkog svijeta, govorne i pisane riječi, te prihvatanju kulturnih i socijalnih informacija.

U osnovi, radi se o svojevrsnoj pripremi djece u predškolskoj dobi za samoučenje u uslovima dinamičnog razvoja u svijetu. Pored toga, predškolsko obrazovanje važna je pretpostavka za izgradnju stavova, znanja i sposobnosti individue za prilagođavanje promjenama.

Na području Brčko Distrikta BiH predškolski odgoj i obrazovanje organizovani su u okviru: (1) JU Dječiji vrtić „Naša djeca“, (2) vrtića u MZ Grčica i (3) Dječijeg vrtića „Bambi“ (privatna predškolska ustanova).

96


Tabela 2.49. - Broj ustanova i djece u predškolskom odgoju i obrazovanju

Područje Broj predškolskih ustanova Broj djece

2004. 2005. 2006. Index 2006/04.

2004. 2005. 2006. Index 2006/04.

Brčko Distrikt BiH

2 2 3 150,0 170 195 220 129,4

FBiH 129 129 128 99,2 8.298 8.081 8.029 96,7RS 62 66 67 108,0 4.667 4.713 5.135 110,0

UKUPNO BiH

193 197 197 102,1 13135 12989 13384 101,9

Izvor: Dokumentacija Agencije za statistiku BiH, Sarajevo 2007. i Brčko Distrikt BiH

Broj djece obuhvaćene obrazovanjem u predškolskom obrazovanju u Brčko Distriktu BiH u rastućem je trendu (index 129,4%), što je dinamičniji rast nego na nivou BiH (index 101,9 %) i RS (index 110,0%). Zapaženo je smanjenje broja djece u ustanovama predškolskog obrazovanja u FBiH. Ukupni smještajni kapaciteti ustanova predškolskog obrazovanja na području Brčko Distrikta BiH veličine su 580 m2 i najvećim dijelom (330 m2, ili 56,9%) odnosi se na kapacitet JU „Naša djeca“.

Raspoloživi prostor u ovoj predškolskoj ustanovi omogućava smještaj oko 200 djece, i to dominantno s poludnevnim boravkom (98%). Drugi dio prostornih kapaciteta pripada vrtiću MZ Grčica (150 m2, ili 29,5%) i vrtiću MZ Kolobara (100 m2 ili 17,2%). Raspoloživi prostor po djetetu (2,6 m2) pokazuje da su smještajni kapaciteti ovih ustanova u nivou predškolskih standarda. Postojeći obuhvat djece obrazovanjem u predškolskom uzrastu u Brčko Distriktu BiH nije zadovoljavajući, u nivou je od samo 4% odgovarajuće dobne grupe u populaciji, što je ispod državnog prosjeka.

Na isti zaključak upućuje i činjenica da je učešće djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem Brčko Distrikta BiH u grupi istih u BiH u nivou od 1,6%, što je niže od učešća ukupnog stanovništva Brčko Distrikta BiH u stanovništvu BiH (2,0%). Imajući u vidu postojeće stanje neophodno je u narednom periodu stvarati uslove za širenje mreže predškolskih ustanova, kako u gradu, tako i u ruralnom području. Stimulativnim mjerama nužno je podsticati izgradnju i osnivanje predškolskih ustanova u privatnom sektoru.

2.6.2 Osnovno obrazovanje

Obrazovanje u osnovnim i srednjim školama u Brčko Distriktu BiH predstavlja, po općem mišljenju, model koji je najprihvatljiviji u BiH. Ova oblast u obrazovanju sve više se unapređuje nakon donošenja Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko Distrikta BiH u 2001. godini. Vrlo je duga tradicija školstva na području Brčko Distrikta BiH, jer je do 1918. godine na području Brčkog otvoreno 18 osnovnih škola.

U periodu između 1919. i 1945. godine, na ovom području djelovalo je 14 osnovnih četverorazrednih škola (3 u gradu i 11 u selima). Nakon Drugog svjetskog rata na području općine Brčko razvija se mreža četverorazrednih (23 škole), petogodišnjih

97


(8), šestogodišnjih (6) i osmogodišnjih osnovnih škola. U školskoj 1990./91 na području ove općine djelovalo je ukupno 15 osmogodišnjih škola, sa brojnim područnim školama, sa oko 14.000 učenika. Danas mrežu osnovnih škola Brčko Distrikta BiH čini 15 osnovnih škola i jedna paralelna osnovna – Muzička škola. U gradu je locirano pet osnovnih škola, a u ruralnom dijelu 10 koje imaju status matičnih škola. Osim navedenih matičnih škola, u njihovom sastavu djeluje i 20 područnih (pet 9-godišnjih, šest 5-godišnjih i 9 škola prve trijade).

Osnovne škole pohađa 7465 učenika, uz još 90 učenika u Muzičkoj osnovnoj školi. Treba istaći da se obrazovanje učenika sa posebnim potrebama (tri odjeljenja sa 22 učenika) vrši po prilagođenom programu u posebnim odjeljenjima postojećih osnovnih škola. Nastavu izvodi 408 nastavnika i stručnih saradnika, a u osnovnim školama zaposleno je još i 123 ostalih radnika. Prosječan broj učenika u odjeljenju je 20, što je ispod pedagoških standarda. Karakteristično je naglasiti da se kod upisa djece u osnovne škole još uvijek ne postiže stopostotni obuhvat koji je uglavnom vezan za raseljena lica, izbjeglice i romsku djecu.

Tabela 2.50. - Broj učenika, odjeljenja i nastavno osoblje školske 2007./08. godineOsnovna škola Broj učenika Broj odjeljenja Broj nastavnika Ostali zaposleni Ukupno zaposlenih

I OŠ BRČKO 647 30

D. Brezik 307 16

Ražljevo 197 10

Svega I 1151 56 57 12 69

II OŠ BRČKO 561 24

Grčica 525 22

Potočari 125 5

Omerbegovača 64 5

Svega II 1275 56 59 13 72

III OŠ BRČKO 752 30 39 11 50

IV OŠ BRČKO 424 19 28 7 35

V OŠ BRČKO 663 30

Klanac 349 17

Brod 103 5

Svega V 1115 52 51 11 62

VI OŠ BREZOVO POLJE 149 10

Trnjaci 9 3

Sandići 10 3

Svega VI 168 16 17 9 26

VII OŠ G. RAHIĆ 596 28

Palanka 75 5

Svega VII 671 33 42 11 53

VIII OŠ BRKA 297 15 19 6 25

IX OŠ MAOČA 447 23

Rašljani 182 11

Prutače 97 6

Svega IX 726 40 51 12 63

X OŠ BIJELA 353 16

Dubrave 80 6

Prijedor 7 2

G. Skakava 18 3

D. Skakava 20 3

Poljaci 9 2

Svega X 487 32 24 11 35

XI OŠ ZOVIK 143 10

Boće 9 2

98


Boderište 14 3

Svega XI 166 15 9 8 17

XII OŠ ULICE 25 4

Vitanovići 10 2

Svega XII 35 6 2 2 4

XIII OŠ BUKVIK 13 4 1 4 5

XIV OŠ KREPŠIĆ 20 4 2 2 4

XV OŠ ŠATOROVIĆI 165 9 7 4 11

UKUPNO 7465 365 408 123 531

Izvor: Dokumentacija Odjeljenja za obrazovanje Brčko Distrikta BiH

Posmatrajući kretanje broja učenika u retrospektivi može se uočiti karakterističan trend: u periodu od početka 70-tih do danas izražena je tendencija pada broja učenika. Ova pojava u vrlo tijesnoj vezi je sa prirodnim kretanjem stanovništva, prije svega sa promjenama u stopi nataliteta koji je od 35 promila početkom 60-tih, opao na 15 promila početkom 90-tih, odnosno na 8-10 promila u poratnom periodu.

Tabela 2.51. - Dugoročna dinamika broja učenika u Brčko Distriktu BiH

Godina Broj učenika Bazni indeks

1971/72 14.095 1001980/81 14.227 100,9

1990/91 9.617 68,22000/01 6.515 46,2

2002/03 6.695 44,52004/05 6.923 47,3

2007/08 7.465 54,2

Izvor: SGBiH razna godišta i Dokumentacija Brčko Distrikta BiH

Tabela 2.52. - Trend pohađanja osnovnih škola u BiH

2001/02. 2002/03. 2003/04. 2004/05. 2005/06. Indeks 2005/062001/02

Brčko Distrikt BiH 6.918 6.695 6.908 6.923 7.531 108,7

FBiH 243.469 240.898 243.468 251.764 238.092 97,9RS 114.094 113.366 124.539 122.308 119.101 104,4

BiH 364.481 360.959 374.915 380.995 374.869 102,9Učešće Brčko Distrikta BiH u BiH (%)

1,89 1,85 1,84 1,82 2,00

Izvor: Agencija za statistiku BiH i Dokumentacija Brčko Distrikta BiH

Prema prezentovanim podacima može se zaključiti da je broj učenika u osnovnim školama u BiH u posmatranom srednjoročju u blago rastućem trendu. Dinamičniji je tempo rasta u Brčko Distriktu BiH nego na nivou BiH i u RS. S druge strane, u FBiH je zabilježena opadajuća tendencija. Ukupni prostorni kapaciteti u školama osnovnog obrazovanja u Brčko Distriktu BiH veličine su 37.033 m2. Kada je riječ o veličini prostornih kapaciteta po učeniku (4,9 m2) treba istaći da su oni iznad pedagoškog standarda (2,3 m2 u matičnim, odnosno 2,8 m2 u područnim školama) i to u značajnoj mjeri.

99


Tabela 2.53. - Raspoloživi prostorni kapaciteti i potrebe u prostoru prema pedagoškim standardima

Osnovna škola Prostorni kapaciteti m2

Broj učenika

m2 / učenik

Potrebe po pedag.

standardu

Raspol. iznad normativa m2

Deficit m2

I OŠ BRČKO 2690 647 4,16 1488,1 1201,9

D. Brezik 232 307 0,76 859,6 627,6

Ražljevo 628 197 3,19 551,6 76,4

Svega I 3550 1151 3,08 2899,3 650,7

II OŠ BRČKO 1956 561 3,49 1290,3 665,7

Grčica 569 525 1,08 1470,0 901,0

Potočari 170 125 1,36 350,0 180,0

Omerbegovača 395 64 6,17 179,2 215,8

Svega II 3090 1275 2,42 3289,5 199,5

III OŠ BRČKO 3115 752 4,14 1729,6 1385,4

IV OŠ BRČKO 2305 424 5,44 975,2 1329,8

V OŠ BRČKO 2417 663 3,65 1524,9 892,1

Klanac ... 349 ...

Brod 330 103 3,20 288,4 41,6

Svega V 2747 1115 2,46 1813,3 933,7

VI OŠ BREZOVO POLJE

3127 149 20,99 342,7 2784,3

Trnjaci 190 9 21,11 25,2 164,8

Sandići 220 10 22,00 28,0 192,0

Svega VI 3537 168 21,05 395,9 3141,1

VII OŠ G. RAHIĆ 1833 596 3,08 1370,8 462,2

Palanka 270 75 3,60 210,0 60,0

Svega VII 2103 671 3,13 1580,8 522,2

VIII OŠ BRKA 600 297 2,02 683,1 83,1

IX OŠ MAOČA 1870 447 4,18 1028,1 841,9

Rašljani 565 182 3,10 509,6 55,4

Prutače 960 97 9,90 271,6 688,4

Svega IX 3395 726 4,68 1809,3 1585,7

X OŠ BIJELA 2693 353 7,63 811,9 1881,1

Dubrave 318 80 3,98 224,0 94,0

Prijedor 308 7 44,00 19,6 288,4

G. Skakava 198 18 11,00 50,4 147,6

D. Skakava 195 20 9,75 56,0 139,0

Poljaci 208 9 23,11 25,2 182,8

Svega X 3920 487 8,05 1187,1 2732,9

XI OŠ ZOVIK 926 143 6,48 328,9 597,1

Boće 327 9 36,33 25,2 301,8

Boderište 115 14 8,21 39,2 75,8

Svega XI 1368 166 8,24 393,3 974,7

XII OŠ ULICE 970 25 38,80 57,5 912,5

Vitanovići 100 10 10,00 28,0 72,0

Svega XII 1070 35 30,57 85,5 984,5

XIII OŠ BUKVIK 460 13 35,38 29,9 430,1

XIV OŠ KREPŠIĆ 631 20 31,55 46,0 585,0

XV OŠ ŠATOROVIĆI 1479 165 8,96 379,5 1099,5

UKUPNO 37033 7465 4,96 17297,3 19735,7

Napomena: Pedagoški normativi unutrašnjeg prostora za područne škole iznosi 2,8 m2, a za centralne škole 2,3 m2 po učeniku

U narednom periodu treba vršiti rekonstrukciju i racionalizaciju mreže škola. Planiranje nove mreže treba zasnivati na objektivnim, obrazovnim, upravnim i ekonomskim faktorima. Čini se nužnim smanjiti broj škola na neophodni minimum, s

100


ciljem maksimalnog iskorištavanja raspoloživog prostora i podizanja kvaliteta nastave.

Također, nužno je pristupiti i centralizovanju nastave u najvećim objektima koji su na raspolaganju, a s ciljem maksimalnog iskorištenja raspoloživog prostora.

Postojeće stanje mreže škola može se vidjeti na Slici 2.7.

Slika 2.8 - Mreža škola Brčko Distrikta BiH školske 2007./08.: postojeće stanje

2.6.3 Srednje obrazovanjeSrednje obrazovanje integralni je dio obrazovnog sistema u Brčko Distriktu BiH. Zajedno sa osnovnim obrazovanjem, srednje obrazovanje je utvrđeno kao djelatnost od posebnog društvenog interesa u okviru zakona koji uređuje ovu oblast.

Značaj srednjeg obrazovanja ogleda se u činjenici što ono daje završna znanja za dalje školovanje, a, također, i profesionalnu osposobljenost mladim ljudima za ulazak u svijet privređivanja. Vrlo duga je tradicija srednjeg obrazovanja u Brčkom. Trgovačka škola osnovana je još 1881. godine. Riječ je o prvoj srednjoj školi u Bosanskoj Posavini i Semberiji, koja je kasnije prerasla u Trgovačku akademiju. U periodu između dva rata u Brčkom su naizmjenično radile dvije niže srednje škole i to: Niža gimnazija (otvorena 1919/20) i Građanska škola trgovačkog smjera osnovana 1929. godine, umjesto Niže gimnazije koja je radila punih deset godina.

Tabela 2.54. - Raspoloživi prostorni kapaciteti srednjih škola u m 2

Škola Učionice Kabineti Zbornica Kancelarije Dvorana UkupnoJU Gimnazija „Vaso Pelagić“

822 515 98 99 2.200 3.734

JU Tehnička 986 468 70 52 1.545 3.121

JU Poljoprivredna

201 553 54 52 178 1.038

101

- postojeće stanje


JU Ekonomska 1.007 162 120 92 1.350 2.731Dubrave 346 54 20 11 - 431

Ukupno 3.362 1.752 362 306 5.273 11.055

Izvor: Dokumentacija Brčko Distrikta BiH

2.6.4 Visokoškolsko obrazovanje

Na području Brčko Distrikta BiH duga je tradicija i visokoškolskog obrazovanja. Godine 1961. u Brčkom je osnovana Viša ekonomsko-komercijalna škola kao prva visokoškolska ustanova na ovom području. Riječ je o veoma afirmiranoj višoj školi koja je razvila mrežu svojih isturenih Odjeljenja u više gradova BiH i susjedne Hrvatske. Zahvaljujući postignutim rezultatima u obrazovanju ekonomskog kadra, kao i potrebama privrede, Viša ekonomsko-komercijalna škola u Brčkom prerasta 1976. godine u Ekonomski fakultet. U periodu od 1979. do 1991. godine, u navedenim visokoškolskim ustanovama diplome o završenom studiju postiglo je više hiljada studenata. Danas u Brčko Distriktu BiH studij ekonomije pohađa oko 1.200 studenata, u organizaciji visokoškolskih ustanova sa teritorije izvan Brčko Distrikta BiH.

Tabela 2.55. - Upisani studenti u visokoškolske ustanove BiH

Godina Brčko Distrikt BiH BiH Učešće Brčko Distrikta BiH u BiH2002/03 -ukupno

-prva god.567305

70671 0,80

2003/04 -ukupno -prva god.

891359

77009 1,15


1113370

84475 1,31


1296338

91201 1,42


1240260

...

Indeks 2006/07 2002/03

218,6 129,1 -

Izvor: Dokumentacija Agencije za statistiku BiH i Odjeljenja za obrazovanje Brčko Distrikta BiH

Podaci ukazuju na vrlo dinamičan rast broja studenata na području Brčko Distrikta BiH (indeks 218,6), koji je znatno dinamičniji nego na nivou BiH (indeks 129,1). Duga tradicija u visokoškolskom obrazovanju, postojeća baza srednjoškolskih obrazovnih institucija kao i potrebe privrede i vanprivrednih djelatnosti čine realnim univerzitetsko zaokruživanje obrazovanja na području Distrikta. Na području Brčko Distrikta BiH u istraživačko-razvojnoj djelatnosti danas egzistira pored Regionalne razvojne agencije NERDA- ured Brčko Distrikta BiH i nekoliko konsultantskih organizacija. Potrebe privrede i vanprivrednih djelatnosti u sadašnjem periodu, kao i budućem razvoju, čine nužnim djelovanje institucija ove vrste na području Brčko Distrikta BiH.

2.7 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA

102


Organizaciju i funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite determinira nekoliko specifičnih i vrlo osjetljivih faktora u okviru svake društveno-političke zajednice, od kojih su najbitniji:

Zdravstveno stanje stanovništva bitan je faktor koji determiniše nivo razvijenosti svake društvene zajednice, a koje se manifestuje kroz podizanje kvaliteta života u okviru iste;

Nivo organizovanosti zdravstva, te kvalitet zdravstvene zaštite, imaju veliki uticaj na sve ostale djelatnosti u okviru društvene zajednice, kako privredne, tako i neprivredne, u općem smislu, kroz podizanje nivoa proizvodnih snaga;

Sistem zdravstvene zaštite je veliki potrošač društvenog bogatstva jedne zajednice;

Sistem zdravstvene zaštite je u pravilu kompleksniji u odnosu na bilo koji sistem unutar svake društvene zajednice, jer je direktno vezan za ljudski život kao jednu vrlo osjetljivu kategoriju, te je finansiranje i organizacija ovakvog sistema u biti kompleksnija.

Uporedo sa specifičnostima sistema zdravstvene zaštite, sistem socijalne zaštite predstavlja, također, izuzetno kompleksnu problematiku iz razloga što je vezan za najranjiviju kategoriju stanovništva, te troši značajna finansijska sredstva.

Finansijska sredstva za funkcionisanje ova dva sistema u pravilu su uvijek ograničena (u razvijenim zemljama na višem, a u nerazvijenim na nižem nivou) te je i kreiranje i provođenje zdravstvene i socijalne zaštite izuzetno kompleksan problem, pogotovo u nerazvijenim zemljama gdje je raskorak između finansijskih sredstava i zdravstvenog stanja stanovništva najveći. Svaka društvena zajednica pokušava iznaći najpovoljnija rješenja: kako sa ograničenim sredstvima ostvariti maksimalno moguć kvalitet ovih sistema. Savremeni sistemi zdravstva uveliko su kroz koncept porodične medicine ostvarili približavanje zdravstvenog nadzora i zdravstvenih usluga stanovništvu. Zadaci tima porodične medicine su prvenstveno preventivnog, dijagnostičko-terapeutskog i rehabilitacionog karaktera uz uključivanje znanja iz drugih oblasti kao što su: ekonomija, upravljanje, psihologija, pedagogija i sl. unutar same porodice kao osnovne jedinke svake društvene zajednice.

2.7.1 Zdravstveno stanje stanovništva na području Brčko Distrikta BiH

Tabela 2.56. - Vodeći uzroci smrti u Brčko Distriktu BiH u 2005. i 2006. godini

R.br. MKBŠifra

Uzrok smrti 2005. 2006. Indeks rasta

% učešće u 2006.

1. I Bolesti sistema krvotoka 535 418 78,13 56,33%2. ? Nepoznati uzroci smrti 181 197 108,84 26,55%

3. C-D48 Tumori 59 92 155,93 12,40%4. K Bolesti sistema za varenje 10 6 60,00 0,81%

103


5. R Simptomi, znaci i patološki klinički i laboratorijski nalazi

10 8 80,00 1,08%

6. J Bolesti sistema za disanje 8 1 12,50 0,13%7. S-T Povrede, trovanja i posljedice

djelovanja vanjskih faktora7 9 128,57 1,21%

8. V-Y Vanjski uzroci obolijevanja i umiranja

7 7 100,00 0,94%

9. E Bolesti žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma

4 1 25,00 0,13%

10. A-B Zarazne i parazitne bolesti 3 1 33,33 0,13%- Svi ostali uzroci smrti 6 2 33,33 0,27%

U K U P N O 830 742 89,40 100,00%

Izvor podataka: Bilten statistički podaci, Agencija za statistiku Brčko Distrikta BiH, Brčko, juni 2007.

Iz Tabele 2.51 je vidljivo da su glavni uzroci smrti bolesti sistema krvotoka i tumori, koji u 2006. godini učestvuju sa 68,73%, a u 2005. godini sa 71,57% u ukupnom broju umrlih. Prvih 5 uzroka smrti čini 97,17% u ukupnom broju umrlih.

Iznenađuje činjenica da veliki broj umrlih nije imao utvrđen uzrok smrti (197 ili 26,55%, u 2006. godini, i 181 ili 21,81%, u 2005. godini).

Tabela 2.57. - Vodeća oboljenja u Brčko Distriktu BiH prema podacima iz Primarne zdravstvene zaštite (PZZ) i službama porodične medicine (PM) u 2005. i 2006. godini

prema grupama oboljenja

R.br. MKBŠIFRA

Opis oboljenja 2005. 2006. Indeks rasta

2006. u %

1. J Bolesti sistema za disanje 2411 1957 81,17 31,222. I Bolesti sistema krvotoka 1211 681 56,23 10,86

3. M Bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva

866 567 65,47 9,05

4. K Bolesti sistema za varenje 755 480 63,58 7,665. N Bolesti mokraćno-spolnog sistema 622 357 57,40 5,70

6. H Bolesti uha i mastoidnog nastavka 343 264 76,97 4,217. S-T Povrede, trovanja, posljedice

djelovanja vanjskih faktora317 291 91,80 4,64

8. E Bolesti žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrana i metabolizam

309 183 59,22 2,92

9. F Duševni poremećaji 254 228 89,76 3,64

10. D Bolesti krvi i krvotvornih organa 219 161 73,52 2,57- Sva ostala oboljenja 1290 1099 85,19 17,53

U K U P N O 8597 6268 72,91 100,00


Analizirajući broj oboljelih u 2005. i 2006. godini, prema podacima iz PZZ i PM, u 2006. je zabilježen pad broja oboljelih po vrstama oboljenja u odnosu na 2005. godinu (ukupan broj oboljelih bilježi pad za preko 27 procenata u odnosu na 2005. godinu).

104


Prvih 5 oboljenja učestvuje sa preko 58 % u ukupnom broju oboljelih u 2006. godini. Trend kretanja ukupnog broja oboljelih u periodu 2002.-2006. prikazan je na Slici 2.8 iz koje je vidljiv pad oboljelih za oko 29% u 2006. u odnosu na 2002. godinu. Prema prijavama zaraznih bolesti za 2006. godinu, u Brčko Distriktu BiH je registrovano ukupno 703 slučaja oboljelih od zaraznih bolesti. Od ukupnog broja registrovanih zaraznih bolesti, pet vodećih (Varicellae, Herpes Zoster, TBC, Gastroenterokolitis i Chlamidiasis) predstavljaju oko 84%.

Slika 2.9 - Kretanje ukupnog broja oboljelih u periodu 2002.-2006. u Brčko Distriktu BiH

8790

9768

7186

8597

6268

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

2002 2003 2004 2005 2006

Godina

Bro

j ob

olje

lih


Stanje zdravlja stanovnika neke populacije procjenjuje se kroz prosječan broj godina koje osoba može očekivati u dobrom zdravlju tj. bez bolesti i onesposobljenosti. Prema podacima iz 2004. godine, stanovnici BiH provedu prosječno 87,07% svog života bez bolesti i onesposobljenosti, odnosno 9,5 godina u bolesti, što je za 2,2 godina više od prosjeka Eur-A grupe (7,3), a više i od prosjeka slabije grupe Eur-B +C (7,6).

Perinatalni mortalitet predstavlja broj mrtvorođenih plus broj živorođenih, a umrlih u prvih sedam dana na 1000 rođenih i koristi se u svijetu kao jedan od indikatora u oblasti zdravstva. Perinatalni mortalitet u Brčko Distriktu BiH u periodu 2002.-2006. godine iznosi prosječno 6,99 (7,64 u 2002; 7,68 u 2003; 7,67 u 2004; 6,39 u 2005; 5,59 u 2006) i neznatno je viši od prosjeka u EU koji iznosi 6,71. Prema podacima Biroa za statistiku Brčko Distrikta BiH, u posljednjih pet godina nije zabilježen nijedan slučaj dojenačke smrtnosti na prostoru Brčko Distrikta BiH, kao ni smrtnosti porodilja.

Tabela 2.58. - Očekivani životni vijek i očekivano trajanje zdravog života

R.br ZEMLJAOČEKIVANI

ŽIVOTNI VIJEK (godine)

OČEKIVANO TRAJANJE

ZDRAVOG ŽIVOTA (godine)

M Ž M Ž

1. Bosna i Hercegovina 70 77 62 662. Hrvatska 72 79 64 69

3. Srbija i Crna Gora 70 75 63 654. EU 15 76 82 69 73

5. EU 12 70 78 63 69

Izvor: Strategija razvoja zdravstva Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. (Prijedlog), Odjeljenje za zdravstvo Brčko Distrikta BiH, juni 2007.

105


2.7.2 Funkcionisanje sistema zdravstva na području Brčko Distrikta BiH

Sistem zdravstva u Brčko Distriktu BiH organizovan je kroz pet pododjeljenja: Fond zdravstvenog osiguranja, Pododjeljenje za javno zdravstvo, Pododjeljenje za primarnu zdravstvenu zaštitu, Pododjeljenje za sekundarnu zdravstvenu zaštitu i Privatni sektor. Po svojoj organizaciji i načinu finansiranja, sistem je centralizovanog tipa.

Slika 2.10 - Organizaciona struktura sistema zdravstva Brčko Distrikta BiH

1. Fond zdravstvenog osiguranja je u periodu 1996.-2007. godine funkcionisao kao zasebno pododjeljenje Brčko Distrikta BiH. U 2007. godini ovo pododjeljenje je počelo funkcionisati kao samostalna institucija-Fond zdravstvenog osiguranja čija je uloga (propisana zakonom) osiguranje osnovnih rizika, te finansiranje zdravstvenih službi koje pokrivaju ove rizike. Sredstva za finansiranje zdravstvene djelatnosti Fond obezbjeđuje iz slijedećih izvora:

Obavezno zdravstveno osiguranje (uplate doprinosa), Drugi vidovi osiguranja (dobrovoljno osiguranje), Subvencije Vlade Brčko Distrikta BiH (kojim se finansijski pokrivaju

posebne kategorije stanovništva).

S obzirom da je Fond počeo sa radom kao samostalna ustanova zdravstvenog osiguranja početkom 2007. godine, njegova prava uloga u sistemu zdravstva tek predstoji.

2. Primarna zdravstvena zaštita (PZZ) je organizovana kroz rad zdravstvenih centara: Brčko, Maoča i Bijela, zatim Centar za mentalno zdravlje i Centar za fizikalnu medicinu. U okviru PZZ funkcionišu i specijalističko-konsultativna služba i stomatološke službe. Primarna zdravstvena zaštita je organizovana u okviru Pododjeljenja za primarnu zdravstvnu zaštitu sa 6 organizacionih jedinica i sa 29 punktova. U okviru Primarne zdravstvene zaštite su i centri za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i mentalno zdravlje.

106

ODJEL ZA ZDRAVSTVO

I OSTALE USLUGE

Fond

Zdravstvenog Osiguranja Brčko

Distrikta

Pododjel za

Javno Zdravstvo

Pododjel za Primarnu

Zdravstvenu Zaštitu

Pododjel za Sekundarnu Zdravstvenu

Zaštitu

Privatni Sektor


Zdravstvena zaštita ovog nivoa je usmjerena na populacione grupe, a naročito kroz rad porodične medicine, službe za predškolsku i školsku djecu i omladinu, službe za zdravstvenu zaštitu žena, dermatološke, oftalmološke službe, kao i za nozološke grupe kao što je pneumoftiziološka zdravstvena zaštita.

U 2006. godini zdravstvenu zaštitu u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti pružalo je 63 radna tima, na 29 punktova, sa 76 ordinacija. U strukturi zaposlenih u PZZ dominiraju ljekari, specijalisti, sa 69,84% dok su specijalisti porodične medicine zastupljeni sa 43%. Ljekar opće prakse ima 30,16%.

Pored doktora medicine, zdravstvenu zaštitu u timu porodične medicine pružalo je 119 zdravstvenih tehničara, od čega 9 viših zdravstvenih tehničara. Konsultativno-specijalistička zaštita je u okviru primarne zdravstvene zaštite organizovana kao posebna organizaciona jedinica iz slijedećih disciplina: interna medicina, oftalmologija, dermatologija, fizikalna medicina, endokrinologija-dijabetologija, ortodoncija, sa 6 radnih timova, na 5 punktova i 6 ordinacija.

3. Sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zaštite u Brčko Distriktu BiH pruža isključivo javni sektor tj. Bolnica Brčko Distrikta BiH koja raspolaže sa ukupnim posteljnim fondom od 280 bolesničkih postelja ili 3,4 postelje na 1.000 stanovnika. U ukupan broj postelja uključeno je i 20 bolesničkih kreveta za dnevnu bolnicu. U strukturi posteljnog fonda dominiraju internističke postelje, 136 postelja ili 48,6%, dok je broj hirurških postelja 124 ili 44,3%.

Prosječna dužina ležanja u bolnici Brčko Distrikta BiH u 2006. godini iznosila je 5,8 što je za 0,5 dana manje od EU prosjeka koji iznosi 6,3 dana. Zauzetost postelja u 2006. godini u Brčko Distriktu BiH je iznosio 50%, dok je prosjek EU već više od dvadeset godina oko 77%. Na jednog ljekara zaposlenog u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti dolazi 4,4 bolesničke postelje.

Na sekundarnom nivou u okviru Bolnice Brčko Distrikta BiH organizovana je specijalističko–konsultativna zaštita iz slijedećih specijalnosti: interna medicina, neuropsihijatrija, ginekologija sa akušerstvom, opća hirurgija, vaskularna hirurgija, neurohirurgija, ORL-ordinacije i kabineti, urologija, ortopedija, pedijatrija–savjetovališta, onkologija, hematologija, genetsko savjetovalište, ultrazvučne dijagnostike i radiološke i biohemijske i imunološke dijagnostike.

4. Pododjeljenje za javno zdravstvo ima ulogu u prevenciji bolesti (kroz nadzor nad zdravstvenim stanjem stanovništva i faktorima koji utiču na zdravstveno stanje), te planiranje, programiranje i evaluaciju zdravstvenog sistema Brčko Distrikta BiH.

5. Privatni sektor u Distriktu organizovan je u okviru privatnih ordinacija opće medicine i specijalističkih ordinacija, odnosno stomatoloških ordinacija, kao i privatnih apoteka (nema ga organizovanog u oblasti bolničke zdravstvene zaštite). U okviru privatnog sektora, najviše je zastupljena apotekarska djelatnost sa 50%, odnosno 36 apoteka, zatim specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita sa 29,2 ili 21 specijalističkih ordinacija, nakon toga slijedi stomatološka djelatnost sa 20,8% ili 15 stomatoloških ordinacija.

Privatni sektor u Brčkom ima dugu tradiciju, naročito u oblasti stomatologije i u farmaceutskoj djelatnosti, ali se intenzivno razvija početkom ovog vijeka i isti se

107


finansira isključivo direktnim plaćanjem korisnika zdravstvenih usluga. Bitno je napomenuti da je ovaj sektor organizaciono neuvezan sa javnim zdravstvom u domenu statističkog izvještavanja, odnosno sa javnim sektorom zdravstva u segmentu nepriznavanja nalaza i mišljenja ljekara iz privatnog sektora, isključujući dio usluga koje se pružaju na ugovorenim osnovama za pojedine specijalističke i subspecijalističke djelatnosti.

Slika 2.11- Geografska distribucija ustanova sistema zdravstva iz koje se moževidjeti bolja pokrivenost zdravstvenim ustanovama u centralnom i

zapadnom u odnosu na istočni dio Brčko Distrikta BiH

2.7.2.1 Kadrovi u sistemu zdravstvene zaštite

U Brčko Distriktu BiH u javnom sektoru zdravstvene zaštite u 2006. godini bilo je ukupno 645 zaposlenika. Od ukupnog broja zaposlenih u 2006. godini, zdravstvenih radnika je bilo 454, odnosno 70,39%.

Broj zdravstvenih saradnika je iznosio 30 ili 4,65%, dok je broj administrativnih, tehničkih i drugih nemedicinskih radnika iznosio 161 ili 24,96% od ukupnog broja zaposlenih radnika u zdravstvenom sektoru. Najveći broj zaposlenih radnika nalazi se u Bolnici Brčko Distrikta BiH i taj broj iznosi 364 ili 56,43% od ukupnog broja zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu Brčko Distrikta BiH.

Tabela 2.59. - Struktura zaposlenih u Odjeljenju za zdravstvo Brčko Distrikta BiH u 2006.

108


ODJELJENJE ZA

ZDRAVSTVO

UK

UP

NO

ZA

PO

SL

EN

I ZDRAVSTVENI RADNICI OSTALI

Od toga

Uku

pno

zdra

vstv

eni r

adn

ici

Lje

kar

i

Lje

kar

i - s

pec

ijal

isti

Med

. teh

niča

ri

UK

UP

NO

ost

ali

Zd

ravs

tven

i sar

adn

ici

Ad

min

istr

ativ

no

i dru

go o

sobl

je

Javno zdravstvo 15 10 2 2 8 5 4 1

Primarna ZZ 241 182 63 44 119 59 9 50

Sekundarna ZZ 364 261 64 63 197 103 17 86

Fond zdr.osig. 25 1 1 1 ─ 24 ─ 24

UKUPNO 645 454 130 110 324 191 30 161

Izvor: Strategija razvoja zadravstva Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. (Prijedlog), Odjeljenja za zdravstvo Brčko Distrikta BiH, Juni 2007.

Broj ljekara na 1000 stanovnika je manji od evropskog prosjeka, ali je u stalnom porastu. U 2006. godini u Brčko Distriktu BiH je radilo 2,15 ljekara na 1000 stanovnika, što je za oko 1,5 ljekara manje nego u EU na 1.000 stanovnika. Značajan je i podatak o broju medicinskih tehničara posebno u uslovima starenja populacije. Brčko Distrikt BiH, po broju zdravstvenih tehničara na 1.000 stanovnika od 4,73 u 2006. godini, zaostaje za standardima EU za preko 60%.

Tabela 2.60. - Struktura finansijskih sredstava u sistemu zdravstva Brčko Distrikta BiH u 2007. godini

R.br.

Vrsta troška U 000 KM % učešće

1. Stručne službe Fonda 579,7 1,9%

2. Primarna zdravstvena zaštita 6.414,6 21,6%3. Sekundarna zdravstvena zaštita 10.995,7 36,9%

4. Tercijarna zdravstvena zaštita 5.200,0 17,5%5. Esencijalna lista lijekova 5.150,0 17,3%

6. Ortopedska pomagala 580,0 1,9%7. Bolovanja preko 42 dana 380,0 1,3%

8. Nisu obuhvać.obaveznim vidom osiguranja 316,0 1,1%9. Refund.osiguranja za usluge iz zdrav.zaštite 145,0 0,5%

UKUPNI TROŠKOVI 29.761,0 100,0%

Izvor: Finansijski plan FZO Brčko Distrikta BiH za 2008. godinu (radni materijal)

2.7.2.2 Informacioni sistem u zdravstvu Brčko Distrikta BiH

Iako je sistem zdravstva Brčko Distrikta BiH centralizovan, postojeći informacioni sistem ima slijedeće karakteristike:

109


Sistem nije integralan i razvija se po oblastima (pododjeljenjima). Do sada je uveden informacioni sistem u Primarnu zdravstvenu zaštitu kao i u Fond zdravstvenog osiguranja, ali ovi podsistemi nisu dostigli punu funkcionalnost. Iako međusobno kompatibilni, još ne postoji elektronska razmjena podataka kroz računarske mreže. U toku su poslovi oko nabavke i razvoja bolničkog informacionog sistema, zbog čega se javlja problem kompatibilnosti sa druga dva već uvedena podsistema, čime se i integralnost cijelog informacionog sistema zdravstva Distrikta dovodi u pitanje.

Sistem nije u cijelosti kompjuterski baziran i u mnogim se službama odvija manuelno bazirana obrada podataka;

Sistem nije potpuno transparentan zbog visoke redundancije (dupliranja) podataka i procedura, te manuelne obrade podataka;

Još uvijek nizak nivo znanja kadrova iz ove oblasti.

2.7.3 Socijalna zaštita

Socijalna zaštita u Brčko Distriktu BiH dio je Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge i funkcioniše u vidu Centra za socijalni rad koji ima slijedeće organizacione cjeline: Služba dječije zaštite, Služba psihosocijalne zaštite, Služba opće socijalne zaštite, Zaštite braka i porodice, Gerijatrijski centar i Organizacija za zaštitu boraca.

Tabela 2.61. - Odnos normativa i stvarnog broja stručnih kadrova u 2007. godini u Centru zasocijalni rad (preračunato na ukupan broj stanovnika od ~85.000)

R.br.

Specijalnost Broj po Normativu(na ukupan broj stanovnika

u Brčkom)

Stvarni broj stručnih radnika

1. Socijalni radnik 10,6 11

2. Pravnik 1,7 13. Psiholog 1,7 1

4. Pedagog 1,4 1Ukupno 15,4 14

Izvor: Podaci Centra za Socijalni rad za 2007. godinu

U radu Centra se primjenjuju standardi i normativi stručnih kadrova (koji se odnose na centre za socijalni rad) iz 1984. godine, a prema kojima se broj stručnih radnika određuje na osnovu broja stanovnika koji žive na području centra za socijalni rad. Prema tim normativima, Centru za socijalni rad bi nedostajao još bar jedan stručnjak iz ove oblasti.

Slika 2.12 - Kretanje ukupnog broja osiguranih lica i specifičnih kategorija osiguranika u periodu 2002.-2006. u Brčko Distriktu BiH

110


0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

2002 2003 2004 2005 2006

Broj osiguranika

Go

din

aSpecif.kategorije*

Ukup.osig.lica

Izvor podataka: Bilten statistički podaci, Agencija za statistiku Brčko Distrikta BiH, Brčko, juni 2007.*Nezaposleni, Invalidi, zemljoradnici, socijalni slučajevi, penzioneri (kategorije koje bi moglepripadati zoni siromaštva)

Ukupno utrošena sredstva za socijalnu zaštitu u 2005. godini iznosila su 15.220.417 KM, u 2006. godini 16.168.443 KM, dok su za 2007. godinu planirana dosta niža sredstva (za oko 16%) u odnosu na prosjek ove dvije godine (planirana sredstva za ovu namjenu iznose oko 13.250.000 KM).

Tabela 2.62. - Struktura utrošenih sredstava Centra za socijalni rad (u 000 KM)

R.br.

Kategorija 2005. 2006. 2007. (plan)

Iznos u % Iznos u % Iznos u %1. Dječiji dodatak 11.384 74,8 12.521 77,4 9.028 68,1

2. Stalna socijalna pomoć 1.243 8,2 1.441 8,9 1.243 9,43. Jednokratna pomoć

penzionerima i ostalim1.400 9,2 1.400 8,7 1.400 10,6

4. Sva ostala socijalna davanja 1.193 7,8 806 5,0 1.579 11,9

UKUPNO 15.220 100,0 16.168 10,00 13.250 100,0

Izvor: Izvještaj o provedbi postavljenih zadataka i utrošenih sredstava Centra za socijlani rad

U strukturi utrošenih sredstava izrazito je učešće troškova za dječije dodatke (preko 73% prosječno za ove 3 godine) te se može istaći da se u Distriktu pruža adekvatna pažnja ovoj najmlađoj i najranjivijoj kategorija stanovništva.

2.8 KULTURA I SPORT

Kultura i sport su nezaobilazne snage i pretpostavka za prevladavanje problema koji neminovno nastaju u dramatičnim promjenama strukture država i društava u tranziciji. Bosanskohercegovačko društvo je u stanju tranzicije iz modela socijalističke demokratije određenog hibridom planske, dogovorne i tržišne ekonomije i jednopartijskim (ideološkim) političkim sistemom u model tržišne građanske višestranačke demokratije. Za razliku od uporednih balkanskih društava i država, bosnaskohercegovačko društvo je

111


društvo koje je prošlo kroz tešku traumu međunacionalnog i interkulturnog konflikta. Liječi rane još uvijek neiživljenog etnocentrizma koji raspravu o kulturi, pa i o sportu, iz klasičnog područja rasprave o vrhunskim umjetničkim vrijednostima i mogućnostima za samoostvarenje humanih (kreativnih) potencijala građana vraća na nivo politizacije kulturnih raznolikosti i preosjetljivosti na nacionalne konotacije svakog praktičnog čina u oblastima kulture i sporta.

Brčko Distrikta BiH je organski dio bosanskohercegovačkog društva. Sadašnji stanovnici su prošli kroz traume ratnog sukoba, koji su, bez obzira na njegovu stvarnu prirodu, percipirali kao sukob civilizacija (religija i kultura uopće). To uveliko određuje kulturne procese i prakse na ovom području.

Kultura i sport su, i nakon deset godina od završetka rata i uspostavljanja modela Brčko Distrikta BiH, još uvijek visoko rangirana obilježja nacionalne identifikacije, pa čak i kulturne izolacije tri nacionalne grupe građana.

Međutim, Brčko Distrikta BiH je istovremeno i dio bosanskohercegovačkog društva u kome su svakodnevni kontakti građana, pojedinačno, ali i njihovih socijalnih agregata, intenzivniji pa i sadržajniji nego u ostalim dijelovima. Politički i društveni model Distrikta je zasnovan na nužnosti svakodnevnih interakcija tri glavne nacionalne grupe građana, prvenstveno u političkoj sferi, ali i u drugim područjima. Infrastrukturni i ekonomski napredak, neuporedivo veći nego u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine podsticajno djeluje na tranziciju latentnog etnocentričnog odnosa nacionalno definisanih građana i zajednica na poziciju kulturnog relativizma koji podrazumijeva odnos razumijevanja naspram drugačijih modela i vrijednosti življenja. Efikasnije nego druge metode i instrumenti kultura i sport mogu dovesti do akumuliranja resursa razumijevanja drugog i drugačijeg, koji je glavni resurs samoodrživosti Brčko Distrikta BiH kao političkog i socijalnog projekta.

U tom smislu razumno je strateško opredjeljenje političkih i demokratskih struktura Distrikta da odgovornim, suptilnim, demokratičnim upravljanjem (uključujući ekonomsku podršku) kulturnim i sportskim, institucijama, tokovima i aktivnostima, samoosviješćene slobodne kulturne (nacionalne) zajednice podstiču na interkulturne interakcije. Riječ je o kulturnoj tranziciji (uključuje u širem smislu i sport) koja je usmjerena ka otvaranju nacionalno određenih kulturnih entiteta, prvo ka vrijednostima drugih kultura, a potom i ka visokim estetskim vrijednostima uopće. Tako shvaćena kulturna tranzicija je u uskoj vezi sa političkom (demokratskom) i ekonomskom (tržišnom) tranzicijom. Samo utemeljeni na humanim vrijednostima, kultura i sport će biti u funkciji konačnog uspostavljanja samoodržive, demokratske, multikulturne, slobodne, tolerantne i inovativne društvene i političke zajednice Brčko Distrikta BiH. Upravo zbog posebne odgovornosti pa i velikih mogućnosti koje imaju u obnavljanju bića bosnaskohercegovačkog društva, pitanja tržišne konstitucije kulture i sporta u BiH pa i u Brčko Distrikta BiH, treba odgoditi za druga vremena, a u narednih deset godina ih treba tretirati kao oblasti od posebnog društvenog interesa sa jasnom misijom određenom dvostruko: kao instrument potpune nacionalne i kulturne identifikacije i konstitucije naroda i istovremeno kao prostor interakcije i razumijevanja različitosti i potvrđivanja slobodnog društva.

Stanje

112


Aktuelno stanje kulture i sporta u Brčko Distriktu BiH karakterišu slijedeća obilježja:1. Presudna uloga Vlade Brčko Distrikta BiH, odnosno Pododjeljenja za sport i

kulturu u planiranju, programiranju, institucionalnom jačanju i finansiranju sportskih i kulturnih organizacija i projekata;

2. Funkcionalna usmjerenost rada kulturnih i sportskih organizacija i institucija, programa i manifestacija na tri ključna cilja:

zadovoljenje ukupnog spektra sportskih i kulturnih potreba građana Brčko Distrikta BiH u mjestu stanovanja, odnosno u Distriktu,

zadovoljenje potreba za nacionalnom i kulturnom identifikacijom i potvrđivanjem tri glavne nacionalne grupe građana koje žive na ovom području,

vraćanje međusobnog povjerenja i razumijevanja i prihvatanje različitosti kao prirodnog ambijenta za život u Distriktu;

3. Demokratizacija kulture i sporta ispoljena kroz disperziju sportskih i kulturnih sadržaja na cijelo područje Brčko Distrikta BiH i veliku razuđenost sportskih i kulturnih organizacija i institucija po svim naseljenim mjestima Distrikta;

4. Solidna infrastrukturna osnova za funkcionisanje sportskih i kulturnih institucija;

5. Veliki broj raznorodnih kulturnih i sportskih manifestacija koje se održavaju, kako u sjedištu Distrikta, tako i u većim naseljenim mjestima, a neke od njih su postale već tradicionalne, dobro profilirane i dobro pozicionirane i u Bosni i Hercegovini.

Uzimajući u obzir sva ova obilježja zaključujemo da su u proteklih deset godina postignuti značajni rezultati u podizanju nivoa zadovoljenja kulturnih potreba svih građana Brčko Distrikta BiH kao i da ukupni efekti ulaganja u kulturu i sport blagotvorno utiču prvenstveno na pozitivne političke promjene kao i na već vidljivu održivost Brčko Distrikta BiH kao zasebne političke zajednice, unutar BiH, zasnovane na ideji o snazi sinergije različitosti.

Ove rezultate, kao i dostignuti nivo institucionalnog i programskog razvoja sporta i kulture, uzimamo u obzir pri izradi strateškog plana, svjesni da je nakon deset godina, u kojima su uspješno obnovljeni kulturni i sportski život (faza kulturne obnove), potrebno ući u višu fazu u kojoj će se maksimalno iskoristiti instalirani infrastrukturni potencijali (veliki broj različitih kulturnih i sportskih objekasta), izgraditi kapitalni infrastrukturni objekti koji će omogućiti pozicioniranje Brčko Distrikta BiH kao regionalnog kulturnog i sportskog centra, orijentisati se na podsticanje vrhunskih sportskih rezultata i visokih estetskih vrijednosti u kulturi i umjetnosti, profilirati kulturne i sportske projekte kao prostore susretanja i razumijevanja nacionalno i kulturno definisanih zajednica i podstaći kulturno i sportsko tržište u mjeri u kojoj to neće škoditi izvornoj misiji Brčko Distrikta BiH pa i funkciji kulture, u širem smislu značenja te riječi. Za ulazak u fazu kulturne stabilizacije Brčko Distrikt BiH raspolaže slijedećom infrastrukturom:

Tabela 2.63. - Infrastruktura neophodna za kulturnu stabilizaciju

113


R.Br.

Vrsta objekta Broj objekata

1. Sportske dvorane i sale 112. Sportski tereni i stadioni 32

3. Prostori za pozorišno-scenske programe 24. Galerijski prostor za izložbe 3

5. Biblioteka 16. Prostori za susrete, tribine i razgovore 5

7. Prostori nacionalnih kulturno-umjetničkih društava 168. Prostori za amaterske kulturno-umjetničke djelatnosti 21

9. Prostori za rekreaciju i zabavu 27

Većina ovih objekata su funkcionalni, koriste se i obnovljeni su u proteklih deset godina. Na jednom dijelu su potrebna investiciona ulaganja koja su mnogo manja od ukupnih ulaganja u sportsku i kulturnu infrastrukturu u Brčko Distriktu BiH u proteklih pet godina. U toku su radovi na adaptaciji prostora u koje će preseliti Biblioteka i Umjetnička galerija. Međutim, i pored zavidne infrastrukture, Brčko Distrikta BiH će morati realizovati nekoliko kapitalnih ulaganja u objekte.

Kulturni i sportski radnici, koji su konsultirani pri pripremi nacrta kulturne i sportske strategije Distrikta, iskazali su i argumentirali potrebu za: 1) prostorom u kome će imati adekvatan smještaj sportskih i kulturnih organizacija koje djeluju na području grada Brčko, 2) velikom gradskom sportskom dvoranom u kojoj bi se mogle održavati i druge masovne kulturne i privredne manifestacije, 3) multifunkcionalnom kulturnom dvoranom sa modernom pozornicom i savremenom opremom za prikazivanje filmova.

U novu fazu razvoja kulture i sporta Brčko Distrikt BiH ulazi sa veoma razvijenom, pa, čak, i prerazuđenom institucionalnom strukturom. U oblasti kulture djeluju kao centralne institucije: Gradska biblioteka, Umjetnička galerija i Dom kulture sa tri sekcije (gradski hor, tamburaški orkestar i dramski studio). U pripremi je institucionalno osamostaljivanje Etno-arheološke zbirke. Glavnina kulturnih programa se odvija u tri nacionalna kulturna društva: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Srpsko kulturno i prosvjetno društvo „Prosvjeta“ i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“.

Na području grada djeluju: Gradsko kulturno-umjetničko društvo, Udruženje ljubitelja umjetnosti, Udruženje likovnih umjetnika, Književni klub i Strukovno društvo „Baštinar“. U seoskim sredinama djeluje 10 kulturno-umjetničkih društva koja u svojim imenima imaju nacionalni predznak i programski su usmjerena ka njegovanju nacionalne tradicije i kulture. Procjenjuje se da se u toku godine održi oko 40 pozorišnih programa, 120 filmskih programa, 25 književnih programa, 25 likovnih programa, 26 muzičkih programa i 14 ostalih kulturno-umjetničkih programa. Glavne kulturne manifestacije su:

Susreti pozorišta BiH, Smotra amaterizma Brčko Distrikta BiH, Etno kamp, U susret proljeću, Sportsko kulturna manifestacija „Savski cvijet“ (Brčansko ljeto),

114


Likovna kolonija, Susreti umjetničkih akademija, Dani duhovne muzike, Međunarodna smotra folklora u Maoči i G. Zoviku, i Godišnjica Brčko Distrikta BiH.

Slična institucionalna i programska razuđenost je prisutna i u sportskoj sferi. U jednoj grani sporta je, po pravilu, organizovano više klubova. To se sigurno negativno odražava na mogućnost pozicioniranja grada i Brčko Distrikta BiH u cjelini u višim rangovima takmičenja u Bosni i Hercegovini.

U fudbalu, uz Fudbalski klub „Jedinstvo“ Brčko, koji se takmiči u prvoj ligi Republike Srpske, i Fudbalski klub „Lokomotiva“ Brčko djeluju još 42 fudbalska kluba (ukupno 44). U odbojci i rukometu djeluju po dva kluba sa po tri ekipe koje se takmiče. U košarci djeluje jedan klub sa dvije takmičarske ekipe, a u šahu jedan klub. U borilačkim sportovima djeluje 13 klubova, u tenisu dva kluba, a u stonom tenisu jedan. U sportovima na vodi, uz jedan kajak-kanu klub, djeluju još dva udruženja sportskih ribolovaca i udruženje motonautičara. U oblasti atletike djeluje jedan klub, a u oblasti plesa, također jedan klub.

U oblasti ostalih sportova djeluje devet klubova među kojima su četiri sportska lovačka društva, dva planinarska društva, jedno kinološko društvo i jedan streljački klub. Ukupno, na području Brčko Distrikta BiH djeluje 79 sportskih klubova, odnosno društava. Broj klubova se odražava i na broj i raznovrsnost sportskih aktivnosti. Procjenjuje se da se u toku jedne kalendarske godine u Brčko Distriktu BiH održi oko 480 fudbalskih utakmica, 90 košarkaških utakmica, 120 odbojkaških utakmica, 22 veslačka takmičenja, 56 teniskih takmičenja, tri atletska takmičenja, 240 turnirskih takmičenja u raznim sportovima i oko 180 revijalnih utakmica u raznim sportovima. Kulturne i sportske manifestacije su ravnomjerno raspoređene u toku cijele godine.

2.9 INSTITUCIJE I PRAVNI OKVIR

Konačnom arbitražnom odlukom definisano je da je Brčko Distrikt BiH jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, te policiju koja ima upravljačku i komandnu strukturu.

Supervizor za Brčko Distrikt BiH je svojim nalogom donio Statut Distrikta, a nakon toga Skupština donijela Poslovnik o radu Skupštine. U proteklom periodu je Skupština radila u skladu sa svojim nadležnostima i, u dosta burnih i intenzivnih zasjedanja, u predviđenim demokratskim procedurama donijela potrebne zakone za izgradnju pravnog sistema i okvira Brčko Distrikta BiH. Od polovine 2000. godine, kada je usvojen Zakon o „Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH“, pa nadalje, dinamična zakonodavna aktivnost je kreirala je slijedeće akte:

Zakoni doneseni u 2000. godini:1. Zakon o izvršnoj vlasti Brčko Distrikta BiH2. Zakon o policiji Brčko Distrikta BiH3. Zakon o upravnom postupku4. Zakon o Pravosudnoj komisiji

115


5. Zakon o sudovima Brčko Distrikta BiH6. Zakon o javnom tužilaštvu7. Zakon o upravnim sporovima8. Zakon o bankama9. Zakon o parničnom postupku10. Krivični zakon Brčko Distrikta BiH11. Zakon o krivičnom postupku12. Zakon o radu13. Zakon o prekršajima14. Zakon o izvršnom postupku15. Zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija16. Zakon o pomilovanju

Na osnovu navedenih primjera, koji služe kao ilustracija aktivnosti zakonodavne vlasti u Brčko Distriktu BiH, u narednim godinama doneseni su i ostali zakoni potrebni za odvijanje i funkcionisanje izvršne i sudske vlasti, odnosno, postavljeni su temelji za funkcionisanje i odvijanje društveno-ekonomskih i drugih aktivnosti u Distriktu. Zakonodavna aktivnost, odnosno proces izrade zakona i drugih propisa odvijaju se u skladu sa reformskim procesima koji se odvijaju u Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti.

Skupština ima slijedeće komisije:1. Zakonodavnu komisiju2. Komisiju za budžet3. Komisiju za zaštitu ljudskih prava4. Komisiju za ekonomski razvoj i poljoprivredu5. Komisiju za izbor i imenovanje i mandatno-imunitetska komisija6. Komisiju za upravu i finansije7. Komisiju za javnu sigurnost i nadzor nad radom policije8. Komisija za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu9. Komisiju za obrazovanje, sport, kulturu i saradnju sa vjerskim zajednicama10. Komisiju za praćenje rada Vlade, institucija Distrikta i komisija za zahtjeve

građana11. Komisiju za komunalnu i javnu djelatnost i zaštitu okoline12. Komisiju za praćenje primjene Poslovnika

Rad komisija je regulisan Poslovnikom o radu Skupštine i bez prethodne rasprave i davanja mišljenja i prijedloga skupštinskih komisija, nijedan akt ne može biti stavljen na dnevni red Skupštine. Na osnovu prethodnog, može se dati pregled osnovne strukture institucija u Brčko Distriktu BiH:

Slika 2.13 - Struktura institucija

116


2.9.1 Izvršna vlast

Javnu upravu Brčko Distrikta BiH čine odjeljenja Vlade Brčko Distrikta BiH, Ured gradonačelnika, Direkcija za finansije Brčko Distrikta BiH, Ured za upravljanje javnom imovinom Brčko Distrikta BiH, Ured koordinatora za Brčko Distrikt BiH u Vijeću ministara BiH. Kabinet gradonačelnika je u funkciji gradonačelnika i zaposlenici na tim poslovima prestaju raditi sa promjenom gradonačelnika.

Tabela 2.64. - Struktura Vlade Brčko Distrikta BiH

VLADA Brčko Distrikta BiHURED GRADONAČELNIKA

Kabinet gradonačelnika

Sekretarijat Vlade Brčko Distrikta BiH- Sektor za opće poslove - Sektor za pravne poslove

Služba za žalbe i pritužbe građana Inspektorat

Apelaciona komisija Odbor za zapošljavanje

Upravna inspekcija

Službenik za etiku

ODJELJENJE ZA STRUČNE I ADMINISTRATIVNE POSLOVE

Pododjeljenje za podršku MZ, rad sa NVO i udruženjima građana

Pododjeljenje za javne nabavke Pododjeljenje za ljudske resurse

Pododjeljenje za informatiku

GRAĐANI Brčko Distrikta BiH

SKUPŠTINABrčko Distrikta BiH

PoslaniciStručne službe

VLADA Brčko Distrikta BiH

SUDSTVO Brčko Distrikta BiH

Osnovni sud DistriktaApelacioni sudJavno tužilaštvoPravosudna komisijaUred za pravnu pomoć Distrikta

117


ODJELJENJE ZA PRIVREDNI RAZVOJ,SPORT I KULTURU

Pododjeljenje za privredni razvoj Pododjeljenje za turizam, kulturu i sport

ODJELJENJE ZA JAVNIREGISTAR

Pododjeljenje za javni registar Pododjeljenje za lična dokumenta

Pododjeljenje za katastarske knjige i arhiv Pododjeljenje za pisarnicu sa zajedničkim

poslovima

ODJELJENJE ZAPOLJOPRIVREDU,

ŠUMARSTVO IVODOPRIVREDU

Pododjeljenje za poljoprivredu Pododjeljenje za šumarstvo i vodoprivredu Pododjeljenje za veterinarstvo

Pododjeljenje za analizu i administrativnu podršku

ODJELJENJE ZA PROSTORNO PLANIRANJE I IMOVINSKO-PRAVNE

POSLOVE Pododjeljenje za imovinsko- pravne poslove

Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne srednine (Služba za prostorno planiranje, urbanizam, i zaštitu životne sredine, Služba za legalizaciju bespravno izgrađenih građevina)

ODJELJENJE ZAOBRAZOVANJE

Pododjeljenje za predškolsko i osnovno obrazovanje

Pododjeljenje za srednje obrazovanje Pododjeljenje za zajedničke poslove

obrazovanja Pododjeljenje za ljudske resurse i

zapošljavanje Pedagoška institucija

ODJELJENJE ZA ZDRAVSTVO I OSTALE USLUGE

Pododjeljenje za javno zdravstvo Pododjeljenje za primarnu zdravstvenu zaštitu Pododjeljenje za bolničku zdravstvenu zaštitu Pododjeljenje za socijalnu zaštitu Služba za administraciju i statistiku Odjeljenja

ODJELJENJE ZAJAVNE POSLOVE

Pododjeljenje za puteve i parkove Pododjeljenje za javne objekte Pododjeljenje za zajedničke poslove

i stručni nadzor Pododjeljenje za javni saobraćaj i održavanje vozila

ODJELJENJE ZAKOMUNALNE POSLOVE

Pododjeljenje za razvoj strategije komunalnih usluga

Pododjeljenje za kapitalne investicije

ODJELJENJE ZA RASELJENA LICA, IZBJEGLICE I STAMBENA

PITANJA Pododjeljenje za rješavanje stambenih potreba

raseljenih lica, socijalnih kategorija stanovništva i obnovu stambenih jedinica povratnika

Pododjeljenje za pravne, administrativne i zajedničke poslove

ODJELJENJE ZAJAVNU SIGURNOST

Pododjeljenje za javnu sigurnost

Pododjeljenje za izdavanje građevinskih dozvola i dozvola za rad

2.10 SWOT ANALIZA

Sveobuhvatnom analizom ekonomskog, institucionalno-političkog i ukupnog društvenog stanja, identifikovani su svi relevantni faktori internog i eksternog karaktera koji determiniraju konkurentnost Brčko Distrikta BiH u užem i širem okruženju. Na toj osnovi, prepoznate su i utvrđene ključne snage (S-strengths),

118


slabosti (W-weaknesses), mogućnosti (O-opportunities) i prijetnje (T-threats) budućem razvoju Brčko Distrikta BiH.

Interni izvori konkurentskih prednosti Distrikta ogledaju se u njegovom povoljnom antropogeografskom, demografskom i geostrateškom položaju. Taj položaj, ujedno, predstavlja dobar prirodni i urbani ambijent pogodan za kvalitetan život i njegovo unapređenje. Ukupna geografska pozicija Distrikta omogućava relativno brz pristup postojećoj saobraćajnoj, komunikacionoj i transportnoj infrastrukturi. Takva prostorna lokacija podrazumijeva i mnogostruke mogućnosti povezivanja s bližim i daljim okruženjem. Naročito je značajno što se te mogućnosti, s obzirom na ravničarski karakter ovog geoprostora, te njegovu institucionalnu i administrativnu specifičnost, blizinu i otvorenost prema susjednim državama, u kontekstu stabilizacije države BiH mogu poboljšavati, modernizovati i dodatno prilagođavati zahtjevima budućih evropskih integracijskih procesa. Mogućnosti tog povezivanja očituju se u već postojećoj saobraćajnoj infrastrukturi (željeznica, luka na međunarodnoj rijeci Savi, blizina aerodroma, blizina autoputa), kao i u blizini i dostupnosti važnih tržišta (Republika Srbija, Republika Hrvatska, Mađarska itd.). Postojeća komunikaciona infrastruktura Distrikta pokazuje tendenciju poboljšanja, na što utiče, relativno, visok budžet, te ukupni institucionalni i simbolički kapital koji Distrikt uživa u BiH. To može biti iskorišteno kao snaga, jer se shvata da otvorenost, svestrani razvoj komunikacija i jačanje povjerenja otvaraju dodatne mogućnosti za ekonomsku saradnju i kooperaciju, što su i nužne pretpostavke privrednog razvoja, demokratske tranzicije, političke konsolidacije i pacificiranja šireg regionalnog prostora jugoistočne Evrope i zapadnog Balkana. Buduća makroekonomska stabilizacija Distrikta će zavisiti od njegovih ukupnih sposobnosti racionalnog ekonomskog, političkog i kulturnog povezivanja i uključivanja u ekonomske i administrativne procese evropskih integracija. Pritom, multikulturalnost i interkulturalnost, kao imanentna obilježja socijalne kulture Distrikta imaju vrlo važnu ulogu i predstavljaju njegovu najveću snagu. Prepoznavanje značaja i snage multikulturalnosti, interkulturalne saradnje i regionalnog povezivanja, po uzoru na Distrikt - u BiH i regionu - može biti paradigmatično i za šire razumijevanje procesa pridruživanja evropskim integracijama.

Međutim, konkurentski potencijal Distrikta umanjuje djelovanje slijedećih faktora: vrlo visok procenat nezaposlenosti (56,2%), što je više od prosjeka u BiH, s tim što je više od polovine zaposlenih u institucijama budžetskih korisnika. Ruralna kultura i seoski turizam su zanemareni. Grad Brčko nema adekvatne obrazovne i informacione institucije (škole, fakultete, institute, biblioteke), ljudski potencijali su neiskorišteni, a gradska saobraćajnica je preopterećena. Vidljiva je i neiskorištenost vodenog bogatstva, neadekvatna revitalizacija šumarstva, zanemarivanje poljoprivrede i nedostatak svijesti o značaju proizvodnje ljekovitog bilja i zdrave organske hrane, što su, ujedno, i najizraženije slabosti.

Potencijalne mogućnosti za razvijanje konkurentskih prednosti Distikta su povećanje interesa međunarodne zajednice za razvoj lokalne zajednice preko institucija OHR-a i Supervizora, što, uz razvijanje povoljne finansijske podrške, podstiče mogućnosti lakšeg uključivanja u projekte međunarodne zajednice, zahvaljujući specifičnom društveno-političkom statusu. Veliki procenat mladih, u odnosu na ukupan broj stanovnika Distrikta, pruža potencijalne mogućnosti za razvoj novih znanja i vještina

119


(poput kvalitetne dogradnje ICT), stvaranje kreativnih ideja i inovacija, te razvoj različitih vrsta sportova, posebno sportova na vodi.

Treba imati u vidu i prijetnje, koje u budućem periodu mogu ozbiljno ugroziti konkurentski položaj Distrikta: opasnost od jačanja kolektivnih identiteta i etnonacionalističkih identifikacija. Takve identifikacije mogle bi ugroziti postojeći multikulturni kapital, te, naročito kod mladih, pojačati osjećaj besperspektivnosti i umanjiti njihovu motivaciju za obrazovanjem. To bi moglo uticati na porast socijalne dezintegracije, personalno zaostajanje i sl. Prijetnje su i nedostatak visokospecijalizovanih menadžerskih znanja, nedostatak pravnih znanja, nedostatak društvene odgovornosti, nedostatak ekološke svijesti, birokratske prepreke u ekonomskom sektoru, finansijska nedisciplina i problemi (negativne posljedice) privatizacije. U narednoj tabeli dat je detaljniji pregled snaga, slabosti, prijetnji i mogućnosti razvoja Distrikta, koje predstavljaju polaznu osnovu za definisanje strateškog razvojnog cilja, strateških ciljeva, programa i projekata s ciljem poboljšanja konkurentskog položaja ovog područja u periodu koji predstoji.

Tabela 2.65. - SWOT analiza

SNAGE (STRENGTHS): SLABOSTI (WEAKNESSES):

Povoljan geostrateški i geoekonomski položaj sa svim prednostima koje iz toga proizilaze.

Dostignut visok nivo rehabilitacije privrednih aktivnosti i ostvaren visok tempo privrednog razvoja.

Efikasno iskorištene mogućnosti vlastitog kreiranja povoljnih uslova za podsticanje, širenje i realizaciju poslovnih inicijativa za nove biznise i podršku zapošljavanju.

Veličina i stabilnost budžeta.

Dosadašnjim ulaganjima u infrastrukturu u gradu i na selu i u osnivanje razvojnih punktova stvorene povoljne mogućnosti za razvoj, zapošljavanje i poboljšanje zajedničkog standarda.

Povoljni prirodni uslovi za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju, a posebno voća, organskih proizvoda, ljekovitog bilja, mesa i mlijeka što otvara mogućnosti povećanog radnog angažovanja stanovnika u ruralnim naseljima.

Razvijen sistem školstva sa bogatom tradicijom školovanja kadrova ekonomske struke. Stvorena materijalna i kadrovska osnova za njegovo osavremenjavanje i obogaćivanje novim sadržajima u skladu sa aktuelnim potrebama. Razvijen i djelimično disperziran sistem zdravstvene zaštite i organizovan i dodatno finansijski podržavan sistem zaštite socijalno ugroženih građana.

Veliki dio kontigenta aktivnog stanovništva (radne snage) su lica koja traže zaposlenje. Struktura nezaposlenih (po spolu, starosti, zanimanjima) ozbiljno umanjuje šanse za zaposlenje.

Nedovoljan broj malih i srednjih preduzeća u proizvodnom sektoru i njihov otežan pristup novim tehnologijama, a posebno informacionim, uz naglašen nedostatak menadžment znanja i vještina.

Tehnološka i tehnička zastarjelost osnovne i prateće infrastrukture u svim vidovima saobraćaja (drumski, željeznički, riječni, telekomunikacijski) znatno usporava tempo razvoja i predstavlja ograničavajući faktor za korištenje pogodnosti koje pruža geoekonomski položaj Brčko Distrikta BiH.

Uz veliku usitnjenost posjeda, nedovoljno razvijeno i nestabilno tržište poljoprivrednih proizvoda, kao i tržište kredita i zakupa zemljišta su faktori koji umanjuju razvojne šanse zasnovane na povoljnim prirodnim uslovima za razvoj poljoprivrede.

Nerazvijena finansijska tržišta i nedovoljna informisanost i umijeće preduzetnika i javnih službi o finansijskim mogućnostima i mogućnostima aplikacije na različite vrste razvojnih fondova i sl. izvora.

Nedovoljna finansijska obučenost u privrednom sektoru i javnim službama otežava različite vidove korisne informatičke uvezanosti i izgradnje i primjene efikasnih informacionih programa i mreža.

Rigidnost obrazovnog sistema u prihvatanju osavremenjivanja i aktuelizacije nastavnih oblika (dopunsko, cijeloživotno obrazovanje i sl.) nastavnih

120


sadržaja i obrazovnih profila i njihovom bržem prilagođavanju zahtjevima tržišta rada.

Ograničene materijalne i organizacione mogućnosti za uspostavljanje efikasnog sistema zdravstvene zaštite koji će biti spreman da pruži kvalitetnu i blagovremenu zdravstvenu uslugu svim stanovnicima.

MOGUĆNOSTI (OPPORTUNITIES): PRIJETNJE (THREATS):

Korištenje prednosti koje ima Brčko Distrikt BiH kao specifična lokalna zajednica, a posebno mogućnosti kreiranja i propisivanja uslova u skladu s vlastitim potrebama.

Povećan interes međunarodne zajednice za uspješan razvoj Brčko Distrikta BiH kao svojevrsnog modela uspješnog suživota njegovih stanovnika. Ovo omogućava i lakše uključivanje u međunarodne projekte.

Korištenje rijeke Save za saobraćaj, razvoj luke i u vezi s tim za razvoj integralnog saobraćaja, a zatim i za turizam, sportove na vodi i u druge privredne svrhe (navodnjavanje, industrijska voda i sl.).

Relativno mlada populacija sa obimnim fondom radne snage.

Stvoreni infrastrukturni uslovi i druge pogodnosti kao osnov za uvođenje savremenih metoda razvoja kao što su inkubatori, poslovni i razvojni centri, klasteri i sl.

Najrazvijeniji industrijski kapaciteti u grani prerade poljoprivrednih proizvoda imaju dobre izglede za daljnje širenje zbog sve izraženije potražnje ulja, mesa, mlijeka, organskih proizvoda na domaćem i stranom tržištu.

Dugogodišnja tradicija visokoškolskog obrazovanja kadrova u oblasti ekonomije, finansija, marketinga, menadžmenta i preduzetništva i do sada stvoreni uslovi predstavljaju povoljnu osnovu za širenje visokoškolske nastave i osnivanje univerziteta.

.

Politička i ekonomska neorganizovanost i neefikasnost organa vlasti u državi ostavlja posljedice i na efikasnost lokalne vlasti te se pružaju šanse za sve veći zamah ekonomske i pravne nesigurnosti i stvaraju uslovi za obezbjeđenje raznih vrsta preferencija nezakonitim putem i tako stvara nepovoljan ambijent za rad i razvoj.

Veliki udio kategorija koje se teško zapošljavaju (starija lica nekvalifikovani radnici, kvalifikovani radnici koji se teško prilagođavaju masovnoj upotrebi savremenih tehnologija, završeni srednjoškolci sa neadekvatnim znanjima i neatraktivnim zanimanjima) otvara mogućnost socijalnih napetosti ili nemira kao nepovoljan ambijent za razvoj.

Slabe šanse za zaposlenje i drugi nepovoljni uslovi koji se pružaju mladim doprinose da se mladi i školovani kadrovi iseljavaju najčešće u inostranstvo.

Trendovi u svjetskoj ekonomiji najavljuju sve teže uslove privređivanja izazvane stalnim rastom cijena hrane i energije. Bespoštedna konkurentska utakmica će otežavati izvoz, a na drugoj strani sve veća liberalizacija međunarodne trgovine pojačava konkurenciju na domaćem tržištu gdje stiže roba tehnički i tehnoloških superiorniji proizvođača ili proizvođačima sa nenormalno niskim nadnicama.

121

3VIZIJA I MISIJA BRČKO 2020


U Strategiji razvoja Brčko Distrikta BiH 2002.-2006. utvrđeni su vizija i misija Brčko 2020. Vizija “Brčko 2020.” je definisana na slijedeći način: U procesu globalizacije i standardizacije, kojim je zahvaćen savremeni svijet, cilj nam je da osiguramo status regiona “evropske klase“ u kome je razvijena multietnička kultura života, uspopstavljen demokratski milje, organizovan poslovni i stvaralački ambijent, te privreda i najveći dio javnog sektora u privatnom vlasništvu.

U istom dokumentu je Misija “Brčko 2020.” utvrđena je: Brčko Distrikta BiH želimo izgraditi, ne samo kao infrastrukturno uređen region, već prije svega, kao mjesto u kome dominiraju stvaralački i poslovni ambijent.

Tokom izrade Strategije razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. analiziran je razvoj u prethodnih pet godina i zaključeno da se u tom periodu Brčko Distrikt BiH razvijao saglasno sa usvojenom Strategijom razvoja 2002.-2006. Ako se neka od osnovnih dostignuća u toku realizacije prethodne strategije mjere na tradicionalan način, tj. rastom bruto domaćeg proizvoda, onda taj i nekoliko drugih pokazatelja, koji su u uskoj vezi, pokazuju zadovoljavajući tempo rasta. Rast društvenog bruto produkta ostvaren je po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,5%, zaposlenost po stopi 10%, bruto društveni proizvod po stanovniku 18,3%, neto plaće 10%, izvoz 75%, a uvoz 17%. Ovakva dinamika rasta ostvarena je zahvaljujući činjenici da je najveći dio programa i projekata, koji su predviđeni Strategijom 2002.-2006.godine, realizovan ili su u toku realizacije. To su ozbiljni razlozi da se i u Strategiji razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. zadrže ranije utvrđena vizija i misija “Brčko 2020.” Projekcija razvoja, glavni razvojni cilj, prioritetni pravci i aktivnosti, te programi zasnivat će se na stremljenjima utvrđene vizije i misije, i bit će podređeni suštini vizije Distrikta do 2020. godine. Oni će biti determinisani i stepenom dostignutog razvoja, ocjenom aktuelnog stanja i problema.

Projekcijom onoga što očekujemo u budućnosti, utvrđivanjem filozofije razvoja, projekcijom životnog i radnog ambijenta koji će se stvarati, projekcijom razvojnog puta i generalnog cilja razvoja približavamo se ostvarenju definisane misije i za to su ove projekcije podređene dostizanju misije Brčko Distrikta BiH 2020.

3.1 OČEKIVANJA U BUDUĆNOSTI

Brčko je prema svom dosadašnjem konceptu razvoja bilo tradicionalno zastupljeno zanatstvom i trgovinom, a, tokom daljnjeg razvoja, i industrijom, raspoloživim ljudskim resursima, a posebno preduzetničkim duhom i visokim nivoom radnih umijeća i vještina njegovog radnog resursa, razvijenom sviješću o vrijednosti zajedničkog života, tolerancije i razumijevanja, te uvijek bilo među prvima na spisku susjednih regija (općina), kako u prihvatanju vanjskih modernih trendova, tako i u razvijanju vlastite prepoznatlijivosti. Očekivanja u budućnosti se zasnivaju na ciljevima koje treba postići. Rast, razvoj i zapošljavanje u budućnosti će se odvijati u sve više ispoljenoj konkurentnoj tržišnoj ekonomiji, koja dominira u evropskoj socijalnoj državi XXI stoljeća. To znači da se u budućnosti očekuje da se na bazi tržišne konkurencije razvija privrede i zapošljava stanovništvo, što privredne subjekte i sve stanovnike stavlja pred kušnju i povećava izglede za poslovni neuspjeh ili gubitak posla. Na drugoj strani su očekivanja da se gradi socijalno društvo i okruženje sa visokim nivoom socijalne sigurnosti i brige o svakom njegovom članu. Ova dva, naizgled suprotstavljena cilja, su u krajnjoj liniji usko vezana. Uspješnost zavisi od

122


visokog nivoa konkuretnosti, na jednoj strani, a na drugoj strani, njome se ostvaruje materijalna podlogu za socijalnu sigurnost građana. Napori za istovremeno ostvarenje oba cilja u budućnosti će biti osnovni milje u kome će se raditi i živjeti, i nivo u kome se po dinamici svoga ostvarenja približavamo cilju da Brčko Distrikt BiH bude region (zajednica) “evropske klase”.

Vrlo je realno da se ne može očekivati tempo rasta društvenog bruto proizvoda i ostalih makroekonomskih pokazatelja u horizontu ove strategije. Visok tempo rasta je u prethodnom periodu ostvarivan, pored ostalog, i zato što je osnovica za njegovo računanje bila veoma niska i poticala je iz perioda, nedugo, poslije konstituiranja Distrikta. To ne znači da će se usporavati rast agregata ovih kategorija. Uspješno suočavanje s onim što donosi budućnost zasniva se na:

razvijanju konkurentnog poslovnog sektora, zasnovanog na visokoj produktvinosti koja proizlazi iz znanja, inovacija i preduzetništva, te na povećanju zaposlenosti,

na snažnoj saobraćajnoj i informacionoj infrastrukturi, na stalnom poboljšanju uslova života, podizanju stepena stručnosti i

osposobljenosti za visokokvalitetan i produktivan rad i poboljšanju uslova života i socijalne sigurnosti građana, i

na snažnom i funkcionalnom razvoju ruraluma Brčko Distrikta BiH.

3.2 NOVA FILOZOFIJA RAZVOJA

Filozofija razvoja Brčko Distrikta BiH se zasniva na efikasnom korištenju osnovnih poluga razvoja, njihovoj usklađenosti i maksimalnom korištenju njihove sinergije.

Geoekonomski položaj Brčkog je tradicionalno snažna razvojna poluga čijim korištenjem je Brčko postiglo visok nivo razvijenosti, specifičnu privrednu strukturu i omogućilo mu da ima svoj vlastiti specifičan imidž saobraćajnog i trgovinskog središta svoje šire okoline. Na ovoj podlozi je godinama građen koncept razvoja koji će, kasnije, prerasti i na industrijski razvoj posebno širenjem prerađivačke industrije. Njen efekat se u budućnosti može očekivati prvenstveno kroz povećanje privlačnosti za domaće i strane investitore.

Uz geoekonomski položaj, ljudski faktor je slijedeća bitna poluga razvoja. Ljudi (ili ljudski kapital) predstavljaju ne samo najvitalniji faktor razvoja, nego u današnjim uslovima, koji vladaju u Distriktu, činilac razvoja koji zahtijeva najveću pažnju i koji istovremeno, mora igrati ulogu nosioca i popularizatora razvoja, ali se, vrlo lako, može pojaviti i kao njegov ograničavajući element. Razvoj ljudskih resursa u proteklom periodu karakteriše sticanje industrijskih znanja, koja su rezultirala poznatim imidžom Brčkog kao razvijenog industrijskog grada. Ta znanja, ni danas, poslije ratnih i drugih razaranja, nisu potpuno uništena, mada je realno očekivati da su svedena na nešto uži krug. Naime, struktura stanovništva u ratnom i poratnom periodu znatno je izmijenjena. Nekadašnje visoko učešće autohtonog gradskog stanovništva zamijenjeno je povećanim udjelom doseljenog stanovništva, sa njegovim navikama, tradicijom, raspoloživim znanjem i vještinama. Da bi ekonomski razvoj bio oslonjen na lokalne ljudske resurse, kao što je razvoj mnogih uspješnih regiona, neophodno je filozofiju razvoja obogatiti i naporima za otvorenost i socijalnu integraciju u postojeći ambijent novih stanovnika, te uspješno korištenje njihovih potencijala i brzo dostizanje društvene kohezije. Da bi ljudski resursi bili stvarni oslonac i poluga

123


razvoja, potrebno je da filozofija razvoja sadrži visoko pozicioniranu svijest o tome da se samo izvrsnošću svakog u svom domenu i okruženju, u otvorenom i konkurenciji izloženom ambijentu, postižu rezultati koji osiguravaju željeni razvoj.

Veoma značajna poluga razvoja je ustavna pozicija Brčko Distrikta BiH koja mu daje veći značaj i ingerencije nego što je to samo lokalna zajednica. To može biti značajna razvojna poluga u mnogim oblastima od privrede do zbrinjavanja i zaštite stanovništva. Za ostvarivanje nove filozofije razvoja važnu ulogu ima i osposobljeni javni sektor, a posebno Vlada Brčko Distrikta BiH kao javni servis i odgovoran subjekt koji stvara poslovni ambijent i obezbjeđuje sve neophodne preduslove za sigurnost ljudi i kapitala. Mora se mijenjati shvatanje o državi, u ovom slučaju, organima vlasti u Distriktu. Veća efikasnost, bolje služenje interesima građana i preduzetnika, kao osnovna funkcija javne uprave, značajno doprinose većoj konkurentnosti i ekonomskom napretku.

Geoekonomski položaj, ljudski resursi i pozicioniranost Distrikta u političkom ustrojstvu države svojim racionalnim korištenjem i njihovom kombinacijom, dobra su osnova za građenje filozofije razvoja i predstavljaju njena tri osnovna stuba.

3.3 ŽIVOTNI I RADNI AMBIJENT KOJI STVARAMO

Strateškim planom razvoja Brčko Distrikt BiH želi ostvariti novi moderan životni i radni ambijent, koji obezbjeđuje ugodno življenje, te stabilan privredni rast, zapošljavanje i bolji životni standard. Treba omogućiti da svaki građanin osjeti rezultate izgradnje povoljnijeg ambijenta.

Da bi se to postiglo, neophodno je voditi djelotvornu ekonomsku politiku i izgraditi djelotvorne institucije koje će služiti interesima građana i preduzetnika. Potrebna je uključenost uprave u traženju zajedničkih elemenata koji motiviraju građane i glavne činioce razvoja, kao pokretača, lidera i izvršioca promjena.

Kreirajući novi stvaralački ambijent, konkurentnost i produktivnost postaju najvažniji elementi koji utiču na ekonomski rast, prosperitet i uspješnost regije. Kreiranje produktivnog ambijenta za poslovanje i efektivne poslovne infrastrukture, podrazumijeva i izgradnju povoljnog ambijenta za podsticanje izvoza i stranih ulaganja za oživljavanje proizvodnje. Internacionalizacija privrede, također, predstavlja važan dio razvojne politike.

Moderan ambijent je nezamisliv bez preduzetništva kao pokretača stvaranja novog radnog ambijenta i zapošljavanja, što ima i uticaj na poboljšanje životnog standarda. Temelj razvoja preduzetništva su ljudi koji su spremni za učenje i prihvatanje novih izazova. Trebamo ambijent koji će omogućiti društvo zasnovano na znanju, koje će stvarati dobro obrazovane i ambiciozne ljude sposobne da iskoriste svoju kreativnost i prilagode se promjenama i izazovima. U poslovnom ambijentu neophodno je postizanje visoke produktivnost privrede, što je ključno pitanje ekonomskog i socijalnog razvoja. To će omogućiti pravi izvor za povećanje zaposlenosti, ali i socijalnog blagostanja, što će poboljšati i životni ambijent.

124


Ostvarivanje produktivnosti u jakoj je vezi sa postizanjem konkurentnosti kao uslova za uspjeh proizvoda i usluga na međunarodnom tržištu. Pri izgradnji konkurentnosti, neophodno je korištenje komparativnih prednosti Brčko Distrikta BiH, u odnosu na regionalno okruženje. Generalno, ambijent koji stvaramo treba se zasnivati na slijedećim vrijednostima: restrukturirana privredna struktura, sa privatizovanim preduzećima i razvijenim

preduzetničkim duhom; nova uloga uprave, kao servisa građana i preduzetnika, zasnovana na sistemu

racionalnog upravljanja kad je u pitanju mobilizacija fiskalnih resursa, distribucija budžetskih sredstava i alociranje finansijskih resursa;

moderno obrazovanje i razvijen sistem formalne i neformalne edukacije za kreiranje razvijenog i djelotvornog tržišta rada;

nauka, tehnologija i informaciono-komunikacijske tehnologije kao osnova za izgradnju konkurentnosti;

izgrađena infrastruktura, promet i energija, koja će omogućiti zadovoljavanje potreba činilaca razvoja uz promociju ekološke održivosti;

socijalna kohezija i pravda, rješavanje društvenih sukoba na pravedan i djelotvoran način, promovisanje socijalnog dijaloga i jednakosti;

očuvanje prostora, prirode i životne sredine za generacije koje dolaze, kao neodvojivog aspekta razvojne strategije za balansiranje privrednog napretka i zaštite okoline;

makroekonomska stabilnost i privredna otvorenost, uz povećanje stope rasta BDP-a, rast izvoza, povećanje zaposlenosti i smanjenje državnih izdataka;

finansijska stabilnost, uz obezbjeđenje kredita pod povoljnim uslovima, ali i razvoj tržišta vlasničkog kapitala.

3.4 NAŠ RAZVOJNI PUT

BiH se nalazi na svom putu tranzicije i uključivanja u procese evropskih integracija. To zahtijeva i novi način razmišljanja i novi pristup razvoju. Razvojni put Brčko Distrikta BiH je put stvaranja konkurentnijeg i bogatijeg regiona evropske klase, koji će moći ravnopravno učestovati na otvorenom evropskom i globalnom tržištu. Otvorenost tržišta, istovremeno, predstavlja i opasnost i priliku. Stoga je neophodno na razvojnom putu voditi politiku koja će omogućiti da se otvorenost tržišta pretvori u priliku. To je vrlo težak i zahtjevan proces za koji je potrebno uložiti dosta napora za jačanje privrede koja će biti u mogućnosti da prati izazove i promjene savremenog tržišta, koje ruši granice lokalnih tržišta, kulturne, tehnološke i druge barijere. Za uspjeh na novom razvojnom putu, privredni razvoj, istovremeno, treba da prati i primjena evropskog principa socijalne kohezije, koji treba da omogući socijalnu pravednost, solidarnost i bolji životni standard svih slojeva društva.

Prihvatanjem vizije, misije, generalnog razvojnog cilja i strateških pravaca razvoja po oblastima, s ciljem stvaranja pogodnog ambijenta i konkretne podrške za realizaciju ove strategije, nameću se potrebe za usklađivanjem organizacione strukture javne uprave, jačanjem postojećih organa, te formiranjem, po potrebi, novih institucija zaduženih za implementaciju i za evaluaciju strategije. Isto tako, nužne su izmjene u postojećem sistemu komunikacija i načinu ponašanja, te kadrovskom osposobljavanju i primjeni novih znanja.

125


Problemsko pitanje, naglašeno u prethodnoj petogodišnjoj strategiji, i dalje ostaje aktuelno i otvoreno: „Kako od nerazvijenog regiona stvoriti region evropske klase, u kome vladaju standardi ujedinjene Evrope u ekonomskom i socijalnom razvoju?“ Stečena iskustva u procesu konstituiranja Distrikta, trendovi rasta i razvoja u periodu realizacije prethodne strategije, u svim oblastima, postaju snažan oslonac za dalja unapređenja stanja u svim sferama života i rada u Distriktu i uspješnog nastavka procesa njegovog razvoja. Najkraće rečeno, sve ono što je bilo dobro, treba nastaviti, nedostatke reducirati, a u što kraćem roku kreirati nove pretpostavke i ambijentalni kontekst za novi zamah i ciklus ekonomskog i društvenog razvoja. Bez svake sumnje Brčko Distrikt BiH je u tome uspio postati prepoznatljiv u BiH imidžu bržeg rasta i kvalitetnijeg življenja.

U svojim razvojnim fazama, od ustanovljavanja, preko tranzicije, do realizacije konačne vizije, ovaj vremenski horizont razvoja bi se mogao smatrati fazom konsolidacije i progresa, s ciljem stvaranja realnih uslova i mogućnosti za konačan skok u društvo evropske klase. Na tom putu nužno je stvarati i pokretati sistem odnosa i procesa koji karakteriše: razvijena proevropska orijentacija s visokim kvalitetom življenja svih kategorija

stanovništva; dinamičan i uravnotežen privredni i društveni razvoj, zasnovan na sinergijskoj

upotrebi svih raspoloživih resursa, sa nastavkom nominalnog rasta osnovnih makroekonomskih agregata i nastavkom zadovoljavajućeg tempa njihovog rasta;

produktivno zapošljavanje koje osigurava povećanje stepena zaposlenosti stanovništva u odnosu na dostignuti nivo;

poboljšanje općih uslova življenja kao rezultat efikasnog trošenja zajedničkih sredstava;

efikasna, profitabilna i održiva privredna struktura zasnovana na inovacijama i preduzetničkom duhu, sa razvijenom mrežom visokoprofitabilnih i inovativnih preduzeća i drugih oblika organizacije biznisa;

čista i zdrava životna okolina za udoban i zdrav život ljudi, kao i racionalno iskorištavanje ekosistema sa očuvanjem biodiverziteta;

razvijena ruralna sredina privlačna za kvalitetan i održiv rad i život stanovništva sa razvijenim infrastrukturnim sistemom, ekološki uređenom i zaštićenom okolinom;

kreiranje i promovisanje turističkih resursa; pogodan i privlačan životni, kulturni i preduzetnički ambijent, podsticajan za

investitore, obrazovane i preduzetne ljude, stvaraoce u svim oblastima, i građane, uopće, orijentirsane na demokratske kulturne vrijednosti;

razvijen sistem inoviranja i dotoka savremenih znanja, pristupa i tehnologija na svim nivoima obrazovanja, afirmacija prakse stalnih ulaganja u nauku, istraživanje i inovacije;

efikasan javni sektor kao servis usmjeren na stvarne potrebe građana, koje će se ostvarivati neposrednom komunikacijom sa građanima;

mobilizacija i efikasno iskorištenje fiskalnih i drugih finansijskih resursa u funkciji podrške ostvarivanja generalnog razvojnog cilja: stvaranja ambijenta humanog življenja;

visok stepen socijalne sigurnosti građana, zasnovan na razvoju zdravstvenih institucija, kulturnih i sportskih sadržaja i medija.

3.5 GENERALNI RAZVOJNI CILJ

126


Polazeći od ranije definisane vizije, Brčko Distrikt BiH u narednih 20 godina vidimo kao privredni, društveni i kulturni centar regije koja prelazi političke granice Bosne i Hercegovine. Vidimo ga kao uzorno područje saradnje stanovništva koje živi s obje strane rijeka Save i Drine, organizovano na evropskim standardima i potpuno integrisano u evropski društveno-ekonomski prostor.

Brčko Distrikt BiH treba da postane ekonomski razvijena i prostorno uređena cjelina s visokom stopom zaposlenosti, evropskim ekološkim standardima i efikasnom javnom administracijom, u kojoj će vladati uzorni međunacionalni odnosi i koja će, kao takva, biti primjer dinamične razvojne zajednice u svim važnijim aspektima življenja, što će njenim stanovnicima osigurati kvalitetan i perspektivan život.

U vremenskom horizontu ove strategije, Brčko Distrikta BiH treba da završi procese demokratske i tržišne transformacije, te da se do 2013. godine konsoliduje u prepoznatljivo područje, s pretenzijama da postane samoodrživ, vodeći ekonomski i društveni centar regije (subregije).

Iz prethodno navedene vizije i misije proizilazi generalni razvojni cilj: Brčko Distrikt BiH - samoodrživa, demokratska, multikulturna, slobodna, tolerantna i inovativna društvena, politička i ekonomska zajednica; ambijent humanog življenja.

U tom smislu, prije svega je potrebno stvarati prepoznatljiv imidž Brčko Distrikta BiH kao socijalno-ekonomske razvijene demokratske sredine. Strateški ciljevi su postavljeni i razrađeni u nastavku. Zasnovani su na viziji i misiji razvoja do 2020. godine i prethodno definisanom generalnom razvojnom cilju. Oni se ne mogu ostvarivati u kratkom vremenskom periodu, ali utvrđivanjem prioritetnih ciljeva i prijedloga projekata, koji će se implementirati u narednom srednjoročnom periodu, ekonomski i ukupni razvoj Distrikta nastavit će da ide uzlaznom putanjom.

127

STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETNI CILJEVI I MJERE4


UVOD

Strateški ciljevi

Dostizanje generalnog razvojnog cilja: Brčko Distrikt BiH - samoodrživa, demokratska, multikulturna, slobodna, tolerantna i inovativna društvena, politička i ekonomska zajednica; ambijent humanog življenja, pretpostavlja definisanje strateških razvojnih ciljeva. Strategijom razvoja Brčko Distrikta BiH za period 2008.-2012. definisana su četiri strateška razvojna cilja:

Strateški cilj 1: Konkurentan poslovni sektor temeljen na znanju, inovacijama i preduzetništvu

Strateški cilj 2:Multimodalni saobraćaj i informaciono-komunikaciona

infrastuktura

Strateški cilj 3: Konstantno poboljšanje uslova života građana Distrikta jačanje njihove osposobljenosti za efikasniji i produktivniji rad i stalni napori za poboljšanje i oplemenjivanje socijalnog i kulturnog miljea u kome će živjeti i raditi

Strateški cilj 4: Osiguranje konkurentne multifunkcionalne poljoprivredne proizvodnje, uz očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa i kontinuirano poboljšavanje materijalnih i socijalnih uslova življenja u ruralnim područjima

Strateški razvojni ciljevi smatraju se sveobuhvatnim razvojnim okvirom, čijim bi se ostvarenjem učinio značajan korak na realizaciji generalnog cilja. Prilikom izbora strateških ciljeva vodilo se računa o identifikovanim potrebama Brčko Distrikta BiH i njihovoj usklađenosti sa ključnim sektorima djelovanja, odnosno strateškim usmjerenjima zajedničkim za svih pet regionalnih razvojnih agencija u BiH. Tako je prvim strateškim ciljem pokriveno strateško usmjerenje vezano za razvoj malih i srednjih peduzeća i turizam, drugim ciljem je pokriven razvoj infrastrukture, trećim ciljem razvoj ljudskih resursa i zapošljavanje, a četvrtim ciljem razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj.

Prioritetni ciljevi

Prioritetni ciljevi su kratkoročni i trebali bi se implementirati u narednih pet godina, te doprinijeti ostvarivanju sva četiri gore navedena strateški razvojna cilja.

Prioritetni ciljevi, kao i strateški ciljevi, određeni su kroz zajednički rad više grupa: radne, sektoralne, fokus i partnerske grupe, te u saradnji sa razvojnim agencijama i stručnjacima iz Brčko Distrikta BiH.

128


S ciljem da se započne napredak ka boljoj društveno-ekonomskoj budućnosti, Strategijom razvoja Brčko Distrikta BiH 2008.-2012. identifikovano je 11 prioritetnih ciljeva koji su artikulirani kroz četiri strateška cilja:

STRATEŠKI CILJ 1: Konkurentan poslovni sektor temeljen na znanju, inovacijama i preduzetništvu

Prioritet 1.1. Razvoj preduzetničke infrastrukture koja će osigurati povećanje interne i eksterne konkurentnosti sektora mikro, malih i srednjih preduzeća;

Prioritet 1.2. Restrukturiranje postojećih i razvoj novih industrija temeljenih na primjeni znanja i novih tehnologija;

Prioritet 1.3. Razvoj sektora usluga temeljenog na inovativnim pristupima; Prioritet 1.4. Umrežavanje poslovnog sektora Brčko Distrikta BiH sa poslovnim sektorima regiona iz okruženja.

STRATEŠKI CILJ 2: Multimodalni saobraćaj i informaciono-komunikaciona infrastuktura

Prioritet 2.1. Kompletna rekonstrukcija i modernizacija magistralnog i regionalnog putnog pravca;

Prioritet 2.2. Kompletna rekonstrukcija i modernizacija željeznice;Prioritet 2.3. Revitalizacija i osposobljavanje lučkog kompleksa Brčko i plovnog puta

Save;Prioritet 2.4. Stvaranje adekvatne informacione i komunikacione infrastrukture.

STRATEŠKI CILJ 3: Konstantno poboljšanje uslova života građana Distrikta, jačanje njihove osposobljenosti za efikasniji i produktivniji rad i stalni napori za poboljšanje i oplemenjivanje socijalnog i kulturnog miljea u kome će živjeti i raditi

Prioritet 3.1. Prilagođavanje ponude potražnji za radnom snagom u postojećim društvenim i ekonomskim okolnostima i u odnosu na tempo općeg društvenog i privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta za budući razvoj.

Prioritet 3.2. Unapređenja i osposobljavanje sistema obrazovanja i odgoja koji će sve više doprinositi spremnosti mladih generacija da, stečenim znanjem i vještinama, osiguravaju vlastitu egzistenciju i doprinose društvu da stalnim razvojem i političkim, socijalnim i ekonomskim dostignućima postaje dio modernog razvijenog svijeta, a i da same obrazovne ustanove sve više postaju svojevrsni centri prihvatanja i širenja modernih pogleda na pravce razvoja svoje okoline.

Prioritet 3.3. Unapređenje sistema zdravstvene i socijalne zaštite u skladu sa rastom, razvojem i potrebama Brčko Distrikta BiH.

Prioritet 3.4. Kulturu i sport tretirati kao oblast od posebnog društvenog interesa sa jasno određenom dvostrukom misijom; kao instrument potpune nacionalne i kulturne identifikacije i konstitucije svakog naroda, ali,

129


istovremeno, i kao prostor interakcije i razumijevanja različitosti i potvrđivanja slobodnog društva. Na tim osnovama, u narednom periodu, Brčko afirmirati kao regionalni kulturni i sportski centar - prostor susretanja različitih kultura i tradicija i zdravog sportskog takmičenja.

STRATEŠKI CILJ 4: Osiguranje konkurentne multifunkcionalne poljoprivredne proizvodnje, uz očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa i kontinuirano poboljšavanje materijalnih i socijalnih uslova življenja u ruralnim područjima

Prioritet 4.1. Unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektoraPrioritet 4.2. Održivo korištenje i zaštita životne sredine i seoskih predjelaPrioritet 4.3. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti i unapređenje kvaliteta života na selu – Afirmacija LEADER pristupa

Strateški, prioritetni ciljevi i mjere za Brčko Distrikt BiH

Strateški ciljevi Prioritetni ciljevi Mjere

130


1. K

onku

ren

tan

pos

lovn

i sek

tor

tem

elje

n n

a zn

anju

, in

ovac

ijam

a i p

red

uze

tniš

tvu 1.1.Razvoj preduzetničke

infrastrukture koja će osigurati povećanje interne i eksterne konkurentnosti sektora mikro, malih i srednjih preduzeća

1.1.1. Razvoj poslovne infrastrukture1.1.2. Poboljšanje pristupa finansijama

1.1.3. Razvoj sektora MSP-a

1.2. Restrukturiranje postojećih i razvoj novih industrija temeljenih na primjeni znanja i novih tehnologija

1.2.1. Povećanje industrijske proizvodnje

1.2.2. Podsticanje tehnoloških inovacija

1.3. Razvoj sektora usluga temeljenog na inovativnim pristupima

1.3.1. Razvoj sektora poslovnih usluga1.3.2. Kreiranje istraživačko-razvojne infrastrukture

1.4. Umrežavanje poslovnog sektora Brčko Distrikta BiH sa poslovnim sektorima regiona iz okruženja

1.4.1. Pružanje pomoći stvaranju klastera

1.4.2. Pomoć u revitalizaciji lučkih kapaciteta

131


2. M

ult

imod

aln

i sao

bra

ćaj

i inf

orm

acio

no-

kom

uni

kac

ion

a in

fras

tuk

tura

2.1. Kompletna rekonstrukcija i modernizacija drumskog i željezničkog saobraćaja

2.1.1. Rekonstrukcija i izgradnja putnih pravaca2.1.2. Izgradnja zaobilaznice oko grada i rekonstrukcija drumskog mosta na Savi2.1.3. Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija željezničke infrastrukture

2.2. Revitalizacija i osposobljavanje lučkog kompleksa Brčko i plovnog puta Save

2.2.1. Infrastrukturno uređenje luke Brčko2.2.2. Uređenje korita i uspostavljanje plovnosti na rijeci Savi

2.3. Stvaranje adekvatne informacione i komunikacione infrastrukture

2.3.1. Uspostavljanje i razvoj ICT sektora

2.3.2. Obrazovanje o informacionim i komunikacionim tehnologijama

132


3. K

onst

antn

o po

bol

jšan

je u

slov

a ži

vota

gra

đan

a D

istr

ikta

i ja

čan

je n

jih

ove

osp

osob

ljen

osti

za

efik

asn

iji i

pro

du

kti

vnij

i rad

i st

aln

i n

apor

i za

pob

oljš

anje

i op

lem

enji

van

je s

ocij

aln

og i

kult

urn

og m

iljea

u k

ome

će ž

ivje

ti i

rad

iti

3.1.Prilagođavanje ponude potražnji za radnom snagom

3.1.1. Osposobljenost nezaposlenih za radna mjesta za koje su potrebna posebna znanja i vještine. Osposobljenost nezaposlenih za pokretanje vlastitog biz ili prihvatanje odgovornijih poslova

3.1.2. Prijem pripravnika

3.1.3. Osposobljavanje službe za zapošljavanje za suočavanje sa novim izazovima na tržištu rada

3.2. Unapređenje sistema odgoja i obrazovanja

3.2.1.Poboljšanje materijalnih i kadrovskih uslova rada u školama

3.2.2.Prilagođenost nastavnih sadržaja zahtjevima tržišta rada

3.2.3.Osnivanje univerziteta kao visokobrazovne i istraživačke organizacije

3.3.Unapređenje sistema zdravstvene i socijalne zaštite

3.3.1. Obuhvat stanovništva primarnom zdravstvenom zaštitom

3.3.2. Kvalitet i raznolikost zdravstvenih usluga

3.3.3.Izdašnija i pravedna socijalna zaštita stanovništva

3.4.Podrška razvoju kulture i sporta

3.4.1. Funkcionisanje kulturnih institucija i mjesto Brčko Distrikta BiH u kulturnim zbivanjima u okruženju

3.4.2. Razvoj masovnog i sporta u školama. Kvalitet takmičarskog sporta

133


4. O

sigu

ran

je k

onk

ure

ntn

e m

ult

ifu

nk

cion

aln

e po

ljop

rivr

edn

e p

roiz

vod

nje

, uz

oču

van

je i

un

apre

đen

je ž

ivot

ne

sred

ine

i pri

rod

nih

re

surs

a i k

onti

nuir

ano

pob

oljš

avan

je m

ater

ijal

nih

i so

cija

lnih

usl

ova

živl

jen

ja u

ru

raln

im p

odru

čjim

a4.1. Unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora

4.1.1. Rast investicija, veće iskorištenje zemljišta i podrška stručnom obrazovanju, s ciljem rasta konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje 4.1.2. Restrukturiranje i uvođenje standarda kvaliteta, u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda

4.1.3. Izgradnja kapaciteta za otkup, čuvanje, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda

4.2. Održivo korištenje i zaštita životne sredine i seoskih predjela

4.2.1. Formiranje stručnog kadra i edukacija o neophodnosti žaštite životne sredine i primeni principa održivog razvoja4.2.2. Uvođenje organske proizvodnje i očuvanje genetičkih resursa

4.3. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti i unapređenje kvaliteta života na selu - afirmacija LEADER pristupa

4.3.1. Izgradnja seoske infrastrukture i potpuno iskorištenje turističkih potencijala rijeke Save

4.3.2. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti na selu i njegovanje tradicionalnog i kulturnog naslijeđa

4.1 STRATEŠKI CILJ 1: Konkurentan poslovni sektor,

134


temeljen na znanju, inovacijama i preduzetništvu

Analiza ekonomske strukture, a posebno analiza poslovanja privrede, te iskazane snage, šanse, slabosti i prijetnje, u okviru SWOT analize jasno ukazuju na postojanje tradicije Brčko Distrikta BiH u oblasti privrede i preduzetništva. Povećanje konkurentnosti poslovnog sektora prepoznato je kao važno strateško opredjeljenje u budućem razvoju Brčko Distrikta BiH. Ovo opredjeljenje je usklađeno sa tokovima u svjetskoj ekonomiji, koju karakterišu otvorenost i integracija, gdje konkurentnost ima ključnu ulogu u svim zemljama, bez obzira na dostignuti nivo ekonomskog razvoja.Konkurentnost je održiv rast produktivnosti, vođen kvalitetom strategija i poslovanja preduzeća, na koju zajedno utiču makroekonomsko i mikroekonomsko okruženje. Konkurentnost zahtijeva strategije zasnovane na znanju, temeljito poznavanje potrošača, saradnju među firmama svih veličina, orijentaciju na izvoz i dobru povezanost između vlade i privatnog sektora. Brčko Distrikta BiH se nalazi pred izazovom stvaranja napretka za njegove građane putem povećanja broja radnih mjesta i zarada, što je moguće ostvariti jedino kroz povećanje konkurentnosti privrede. Korijen konkurentnosti je u prirodi okruženja u kome firme djeluju. Kako bi se unaprijedila konkurentnost, neophodno je:

- podsticati efikasnost, investicije i razvoj firmi, te konkurenciju između lokalnih firmi;

- kreirati lokalne institucije koje će firmama pružati visokokvalitetne i specijalizovane informacije neophodne za njihovo poslovanje, uključujući i ljudske resurse;

- razvijati podsticajne fizičke, naučnotehnološke, informacione i finansijske infrastrukture;

- stvarati jezgra potrošača sa specifičnim potrebama viših nivoa koja omogućavaju firmama razvoj inovativnih, visokokvalitetnih proizvoda i roba; i

- organizovati klastere koji će povezivati lokalne firme i firme iz susjednih regiona u horizontalno i vertikalno povezanim oblastima poslovanja.

Svjesne važnosti uticaja makroekonomskih i mikroekonomskih reformi, vladine i poslovne institucije će, u narednom periodu, pokrenuti zajedničku akciju kako bi se stvorilo okruženje koje jača konkurentnost. Vlada Brčko Distrikta BiH mora stvarati okruženje koje promoviše znanje, inovaciju i preduzetništvo, zašto će trebati razviti usku saradnju sa univerzitetima, institutima i drugim institucijama koje mogu pružiti sofisticirane usluge temeljene na znanju. Važno je, u toku implementacije Strategije, osigurati izračunavanje i praćenje indeksa rasta konkurentnosti kao važnog pokazatelja ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja Brčko Distrikta BiH koji će omogućiti eksternu komparaciju sa zemljama iz okruženja i Evropskom unijom. Indeks rasta konkurentnosti se temelji na tri «stuba», koji se smatraju osnovnim elementima ekonomskog razvoja, a to su: kvalitet makroekonomskog okruženja i stanje javnih institucija i tehnološka razvijenost.

Konkurentnost se temelji na inovacijama čiji razvoj zahtijeva organizovan pristup koji podrazumijeva koncizno definisanu inovativnu politiku. Dosadašnja inovativna politika, koja je provođena više deklarativno, nego stvarno, mora biti napuštena i zamijenjena novom. Brčko Distrikt BiH treba razviti znatno ambiciozniju inovativnu politiku koja će povećati komponentu znanja u novim investicijama, kao i politiku

135


podsticanja kvaliteta i istraživačko-razvojnu politiku usmjerenu tehnološkim aktivnostima preduzeća.

Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije. Preduzetništvo je moguće realizovati u svim organizacijama. Međutim, najčešće se vezuje za poslovne organizacije – preduzeća, i to mikro, mala i srednja preduzeća. Značaj preduzetništva je prepoznat i naglašen u velikom broju dokumenata Evropske komisije, a posebno u dokumentima Departmana za industriju i preduzetništvo. Nesporno je da preduzetništvo pomaže otvaranje novih radnih mjesta i rast biznisa, kao i da jača lične potencijale, te služi kao instrument realizacije čitavog seta društvenih interesa. Ipak, najveći značaj preduzetništva proizilazi iz činjenice da je preduzetništvo ključni proizvodni faktor i od presudnog je značaja za konkurentnost. Razvoj preduzetništva zahtijeva usklađenost internih i eksternih determinanti razvoja, pri čemu je za njihovu efikasnost podijeljena odgovornost između preduzetnika i vladinog sektora.

Prioritetne aktivnosti na ostvarenju konkurentnosti poslovnog sektora, temeljenog na znanju, inovacijama i preduzetništvu, ogledaju se u:

- razvoju preduzetničke infrastrukture koja će osigurati povećanje interne i eksterne konkurentnosti sektora mikro, malih i srednjih preduzeća;

- restrukturiranju postojećih i razvoju novih industrija, temeljenih na primjeni znanja i novih tehnologija;

- razvoju sektora usluga, temeljenog na inovativnim pristupima;- umrežavanju poslovnog sektora Brčko Distrikta BiH sa poslovnim sektorima

regiona iz okruženja.

Odabrani razvojni prioriteti trebaju omogućiti postizanje kratkoročnih i dugoročnih efekata mjerenih povećanjem ponude novih radnih mjesta u poslovnom sektoru, kao i povećanjem plata zaposlenika, što će svakako uticati na smanjenje siromaštva i poboljšanje kvaliteta života.

Očekivani efekti zavisit će, u velikoj mjeri, od spremnosti i sposobnosti promotora ekonomskog razvoja da inoviraju postojeće i profiliraju nove adekvatne politike, mjere i instrumente za posticanje ekonomskog razvoja, razvoja malog i srednjeg preduzetništva i privlačenja stranih investicija.

Realizacija prioritetnih aktivnosti neće biti moguća ukoliko se ne razviju fer i korektni odnosi saradnje između javnog i privatnog sektora, posebno u područjima investicionih aktivnosti. Investicione aktivnosti treba, kao što je to bio slučaj i u toku realizacije prethodne srednjoročne strategije razvoja, predvoditi privatni sektor, odnosno domaći i strani investitori.

Očekivani rezultati ovo strateškog cilja su:

• povećana konkurentnost poslovnog sektora ovog područja u odnosu na ostala; • područja u ovom regionu;• područje koje kvalitetno podržava razvoj preuzetništva i područje otvoreno ka

stranim i domaćim investicijama - povećan broj investiranja;

136


• povećan kvalitet življenja.

Ostvarenje ovog strateškog cilja se može mjeriti slijedećim indikatorima:

broj investicija; bruto nacionalni proizvod; broj preduzeća i samostalnih preduzetnika; stopa zaposlenosti; stopa nezaposlenosti; broj novih inovativnih proizvoda.

Strateški cilj će biti ostvaren kroz slijedeće prioritetne ciljeve: PRIORITETNI CILJ 1.1. Razvoj preduzetničke infrastrukture koja će osigurati povećanje interne i eksterne konkurentnosti sektora mikro, malih i srednjih preduzeća

Preduzetnička infrastruktura nužan je preduslov za postizanje konkurentnosti sektora mikro, malih i srednjih preduzeća koja dominiraju privrednom strukturom Brčko Distrikta BiH. U okviru sektora MMSP-a dominiraju preduzeća iz privrednih djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, prerađivačke industrije i građevinarstva.

U dosadašnjem periodu dosta je urađeno na razvoju preduzetničke infrastrukture, a posebno na razvoju pravne regulative, razvoju specijalizovanih finansijskih institucija za podsticanje sektora MMSP i institucija na pružanju usluga ovom sektoru. U naprednijoj fazi su aktivnosti na projektima implementacije poslovnih zona i preduzetničkog inkubatora.

U periodu obuhvata strategije treba pokrenuti aktivnosti podrške daljnjem razvoju oformljenih poslovnih zona i preduzetničkog centra, pri čemu je najvažnije razriješiti koncept upravljanja infrastrukturnim objektima, zbog čega predlažemo nekoliko razvojnih projekata koji će doprinijeti poboljšanju upravljanja preduzetničkim zonama.

Pružanje usluga preduzetnicima u razvojnom, stručnom, lokacijskom, poslovnom i finansijskom smislu podrazumijeva postojanje organizacije koja je aktivno uključena u pružanje pomoći. Organizacija, koja se predlaže razvojnim projektom nadopunjuje poslovne funkcije preduzetnika u MMSP-a na način što će im pružati pomoć kod obavljanja složenijih tržišnih istraživanja, projektovanja kvalitetne promotivne kampanje, izrade biznis planova i investicionih programa, razvoja novih proizvoda, te transferisati znanja, riješiti složenije tehnološke probleme i osigurati kvalitetan tržišni nastup na lokalnom, regionalnom i internacionalnom tržištu.

Sistemsko podsticanje preduzetništva podrazumijeva uspostavu razvijene mreže podrške koja će sektoru MMSP-a pružati konkretnu pomoć u realnom vremenu i u skladu sa stvarnim potrebama konkretnog preduzetnika. To znači postojanje i umrežavanje specijalizovanih poslovnih inkubatora, informacionih centara, centara za pravnu, administrativnu i knjigovodstvenu podršku, centara za inovacije i tehnologije, centara za podsticanje izvoza i drugih specijalizovanih centara.

Očekivani rezultati ovog prioritetnog cilja su slijedeći:

137


• povećanje broja preduzeća i samostalnih preduzetnika;• povećana zaposlenost;• smanjenja nezaposlenost; • kvalitetnija preduzetnička infrastruktura kao baza za razvoj konkurentnog

poslovnog; • sektora;• povećana stopa opstajanja MSP.

Realizacija ovog prioritetnog cilja bi se mogla mjeriti kroz slijedeće indikatore:

broj inkubatora i klastera; broj novih biznis osnovanih u inkubatorima i klasterima; broj preduzeća koji su postali novi izvoznici; broj preduzeća koja koriste nove sirovine; broj preduzeća koja traže finansijsku pomoć za podršku razvoja biznisa od

strane banaka, Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH.

Ovaj prioritetni cilj će se ostvariti kroz slijedeće mjere:

1.1.1.MJERA: Razvoj poslovne infrastrukture Ova mjera treba da odgovori na potrebe za radnim mjestima i privrednim razvojem, uz jačanje konkurentnosti, razvoj malih i srednjih preduzeća, te pripremanje uslova za daljnji razvoj i privlačenje stranih i domaćih investicija. Iako je Brčko Distrikt BiH poznat po tradiciji i visokom stepenu preduzetništva, poslovna infrastruktura se očituje postojanjem jednog poslovnog inkubatora i dvije industrijske zone u osnivanju. Ova mjera bi trebala pomoći poboljšanju postojećih kapaciteta ili izgradnji novih te pružiti pomoć poslovnim uslugama, tržištima i informacijama.

Realizacija ove mjere se odnosi na slijedeće aktivnosti:

- razvoj postojećeg i osnivanje novog inkubatora;- razvoj industrijskih zona;- razvoj poslovnih lokacija, marketinga i poslovnih informacija.

Ova mjera se može realizovati kroz slijedeće projektne ideje:

1. Institucionalna podrška infrastrukturi MSP-a i poslovnim uslugama; 2. Podrška razvoju poslovnih zona; 3. Umrežavanje preduzetničko - razvojnih centara – poslovnih inkubatora;4. Permanentna edukacija privrednih subjekata u skladu sa potrebama održivog ekonomskog razvoja Brčko Distrikta BiH; 5. Stvaranje okruženja za otvaranje trgovačkih centara.

Očekivani rezultati ove mjere su:

• povećan broj preduzeća;• povećan broj konkurentnih preduzeća;• povećan broj direktnih stranih investicija i njihova realizacija;• povećana proizvodnja preduzeća;• uspostavljanje i razvoj novih tržišta.

Realizacija ove mjere se može mjeriti slijedećim indikatorima:

broj stvorenih poslovnih inkubatora;

138


broj poboljšanih poslovnih inkubatora; broj uspostavljenih industrijskih zona; broj proširenih poslovnih lokacija; broj novih marketing centara; broj novih informativnih centara.

1.1.2. MJERA: Poboljšanje pristupa finansijama

Iako u Brčko Distriktu BiH postoji velika mreža banaka, mikrokreditnih organizacija i Garantni fond Brčko Distrikta BiH, problem nedovoljnog pristupa finansijama je često prisutan, posebno u malim preduzećima. Najčešći problemi se odnose na nedostatak pristupa početnim finansijama, radnom kapitalu, prekomjernih kolateralnih zahtjeva, visinu kamata.


1. Fond za razvoj Brčko Distrikta BiH;2. Jačanje Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH.


• veći broj novih biznisa;• smanjena stopa gašenja preduzeća;• povećana dokapitalizacija preduzeća.


broj izdatih garancija od strane Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH; veličina dostignutih garantnih fondova; broj finansijskih institucija kojima je pružen trening – savjet.

PRIORITETNI CILJ 1.2 Restrukturiranje postojećih i razvoj novih industrija, temeljenih na primjeni znanja i novih tehnologija

Pokazatelji dati u socio-ekonomskoj analizi stanja ukazuju na pozitivna kretanja u razvoju industrijske proizvodnje u Brčko Distriktu BiH u periodu od 2002.-2007. godine. Međutim, ratna razaranja, gubitak predratnih tržišta i raniji dirigovani način razvoja ostavili su velike posljedice na industriju Brčko Distrikta BiH. Neke industrijske grane (prehrambena, elektro, metaloprerađivačka, građevinska i drvna industrija) su, kroz proces privatizacije, restrukturirane ili su na putu restrukturiranja kroz podsticaj poslovnim preduzetničkim inicijativama, dok je industrija tekstila i industrija kože i obuće neopravdano zapostavljena. Srednjoročnom strategijom razvoja BiH predviđeno je da se tekstilna industrija i industrija kože i obuće, zajedno sa drvoprerađivačkom, prehrambenom, metalskom, turizmom, energetikom i informaciono-komunikacionim tehnologijama, smatra strateškim granama industrije čiji razvoj treba podsticati u budućnosti.

Industrija tekstila i industrija kože i obuće predstavljaju radno intenzivne industrije koje apsorbuju značajan broj radne snage, čime se rješava centralni problem Distrikta. Postojanje tradicije, državne imovine predratnih preduzeća, nezaposlene kvalifikovane radne snage, koja je iskustvo sticala u preduzećima «Interplet» i «Izbor», čiji su proizvodni programi bili izvozno orijentisani čine realnu osnovu za revitalizaciju ovih industrijskih grana.

139


Brčko Distrikt BiH u narednom periodu, treba razviti nove industrijske grane u području proizvodnje savremenih građevinskih materijala, proizvodnju organske hrane (biljnog i animalnog porijekla) u skladu sa sistemima upravljanja kvalitetom (ISO standard, HACCP koncept i GLOBALGAP certifikat) i sl.

Proces restrukturiranja postojećih i razvoja novih industrija mora biti podstican od strane poslovnog i vladinog sektora. Poslovni sektor mora razviti aktivnu strategiju traganja za inovacijama i tehologijama, te kontinuirano raditi na smanjenju zaostanja u veličini ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na Evropsku uniju gdje ova ulaganja iznose 1,90% bruto društvenog proizvoda. Vlada Brčko Distrikta BiH treba razviti mehanizme podsticaja inovativnih aktivnosti u preduzećima, te kreirati inovativnu politiku koju će karakterisati tržišna usmjerenost i usmjerenost prema svim komponentama inovacijske sposobnosti. Inovativna politika mora dovesti do rasta produktivnosti koja će povećati komponentu znanja u novim investicijama.

Očekivani rezultati ovog prioritetnog cilja su slijedeći:• razvoj novih industrija; • povećana zaposlenost; • smanjena nezaposlenost;• povećana dodatna vrijednost industrije i MSP sektora; • bolja povezanost preduzeća u industrijskom lancu.


vrijednost prodaje u industriji i MSP sektoru; investiranje u industriju i MSP sektor; broj klastera.


1.2.1. MJERA: Povećanje industrijske proizvodnje

Pored trgovine, Brčko Distrikt BiH posjeduje značajne industrijske kapacitete. U poslijeratnom periodu preduzeća koja su prije rata bila značajni industrijski kapaciteti, postala su generalno neodrživa u konkurentskoj ekonomiji. Da bi se povećala industrijska proizvodnja potrebno je stimulisati proizvodnju, uvesti nove tehnologije i opremu u preduzeće, te ohrabriti veću završenost proizvoda u industrijskim granama čiji se razvoj zasniva na rapoloživim sirovinskim resursima. Ova mjera se može realizovati kroz slijedeće projektne ideje:

1. restrukturiranje industrijskih grana koje su u PRSP ocijenjene kao strateške industrijske grane;

2. podrška razvoju novih industrijskih grana zasnovnih na primjeni znanja i savremenih tehnologija;

3. jačanje prerađivačkih kapaciteta prehrambene industrije; 4. jačanje prerađivačkih kapaciteta industrije stočne hrane; 5. razvoj prerađivačkih kapaciteta industrije organske hrane; 6. stvaranje jake izvozno orijentisane prehrambene industrije.


• povećana industrijska proizvodnja;

140


• povećani izvozi;• smanjeni uvozi.


broj štampanih promotivnih materijala; broj organizovanih sajmova; broj uspostavljenih mreža za kompletiranje proizvoda; broj novih preduzeća za razvoj komponenata na bazi sirovinske osnove.

1.2.2. MJERA: Podsticanje tehnoloških inovacija

Aktivnosti istraživanja i pružanje pomoći tehnološkim inovacijama je neznatno te bi istraživačke i razvojne aktivnosti trebale biti usmjerene na rehabilitaciju istraživačko- razvojne strukture i pružanju pomoći institutima za istraživanje, odnosno projektima koje provode univerziteti.

Ova mjera se može ostvariti kroz slijedeće projektne ideje:

1. podrška razvoju programa za izbor najbolje tehnološke inovacije;2. osnivanjem Tehnološkog parka u Brčko Distriktu BiH.


• bolji uslovi za razvoj novih inovativnih proizvoda;• razvoj novih tehnologija.

Realizacija oe mjere se može mjeriti slijedećim indikatorima:

broj obnovljenih instituta ili centara; broj podržanih istraživačkih projekata; broj novih inovativnih proizvoda.

PRIORITETNI CILJ 1.3. Razvoj sektora usluga temeljenog na inovativnim pristupima

Imajući u vidu proces proširenja Evropske unije i perspektive koje iz toga proizilaze za Distrikt i BiH u cjelini, evidentno je da će u budućem ekonomskom razvoju sektor usluga (proizvodnih i neproizvodnih) zauzimati značajno mjesto. U ovoj etapi, rast investicija u unapređenje korištenja inovativnog kapaciteta Distrikta i stimulisanje prenosa tehnologija i znanja u skladu sa potrebama lokalne privrede, predstavlja uslov za obezbjeđenje rasta osnovnih i obrtnih sredstava, povećanje broja radnih mjesta, podizanje učinka oruđa za rad, bolju produktivnost rada, raznolikost proizvodnje i sl.

Investicije nisu značajne samo za oblast materijalne proizvodnje, one služe i za zadovoljenje potreba društva u oblasti zdravstva, obrazovanja i nauke. Dakle, potreban je pravilan izbor i sastav investicija kako bi se omogućio optimalan i usklađen razvoj društvenog sistema, kao cjeline, i svih njegovih podsistema.

141


Kako ulaganja u zamjenu istrošenih, tako i ulaganja u nabavku novih osnovnih sredstava omogućavaju uvođenje inovativnosti u privredu ili preduzeće. Drugim riječima, konstatacije o međuzavisnosti investicija i privrednog razvoja ukazuju na zaključak da proces investiranja sadrži u sebi i proces inovativnosti, tj. svaka investicija, po pravilu, neminovno omogućava odvijanje procesa reprodukcije na jednom kvalitetno višem nivou. Sve ovo ima za rezultat i razvoj sektora usluga (proizvodnih i neproizvodnih).

Polazeći od gore navedenog, proces socio-ekonomskog razvoja Brčko Distrikta BiH zahtijeva stvaranje okruženja za intenzivni priliv direktnih stranih investicija i stvaranje kvalitetnog proizvodnog uslužnog sektora, zatim stvaranje jake izvozno orijentisane prehrambene industrije, kao i stvaranje okruženja za otvaranje trgovačkih centara.


• kvalitetniji proizvoda; • kvalitetniji proizvodni kapaciteti;• povećan izvoz inovativnih proizvoda.


broj preduzeća koja usvajaju nove tehnologije; broj novih inovacija.


1.3.1.MJERA: Razvoj sektora poslovnih usluga

Pored postojanja Privredne komore Brčko Distrikta BiH, Udruženja poslodavaca Brčko Distrikta BiH i još nekih organizacija i udruženja koja podržavaju lokalni ekonomski razvoj, potrebno je preduzeti aktivnosti koje se odnose na osnivanje i drugih institucija za pomoć i poboljšanje rada sektora poslovnih usluga.

Ova mjera se može ostvariti kroz projektnu ideju:

- Stvaranje okruženja za intenzivni priliv direktnih stranih investicija - stvaranje kvalitetnog proizvodnog uslužnog sektora


• povećan broj novih biznisa;• povećan izvoz;• stvaranje novih tržišta;• kvalitetnije poslovno okruženje.


broj organizovanih sajmova; broj institucija sa poboljšanim sistemima rada; broj odštampanog promotivnog materijala.

1.3.2. MJERA: Kreiranje istraživačko – razvojne infrastrukture

142


Kako na ovom području za sada ne postoje ili postoje u veoma malom broju institucije koje se bave istraživačko – razvojnim projektima, aktivnosti iz ove oblasti ne postoje ili su neznatne. U cilju pooljšanja ukupne konkurentnosti regije, potrebno je podržati različite konkurentske industrije i uticati na formiranje klastera koji bi pružali pomoć istraživačkim projektima usko povezani sa univerzitetima i institutima za istraživanje u okruženju.

Ova mjera se može ostvariti kroz slijedeće projektne ideje:

- Podrška razvoju novih industrijskih grana zasnovnih na primjeni znanja i savremenih tehnologija


• podrška razvoju novih tehnologija;• novi inovativni proizvodi.


broj obnovljenih ili novoosnovanih instituta ili centara; broj podržanih istraživačkih projekata od strane istraživačkih centara i

univerziteta.

PRIORITETNI CILJ 1.4. Umrežavanje poslovnog sektora Brčko Distrikta BiH sa poslovnim sektorima regiona iz okruženja

Budući da je Brčko Distrikt BiH, kako u geografskom, tako i u ekonomskom, političkom, socijalnom i prostornom planu mala regija, veoma je važno umrežavanje poslovnog sektora Brčko Distrikta BiH sa poslovnim sektorima regiona iz okruženja. Posebno je važno uskladiti razvoj sa regijom Semberija, sa središtem u Bijeljini (RS), i Tuzlanskim kantonom, sa središtem u Tuzli (FBiH). To podrazumijeva razvojne aktivnosti koje pospješuju interregionalnu saradnju, prije svega na ekonomskom i infrastrukturnom planu. Umrežavanje poslovnog sektora Brčko Distrikta BiH sa poslovnim sektorima regiona iz okruženja trebalo bi povećati potencijal Brčko Distrikta BiH, kako u regionalnoj trgovini, tako i u privlačenju direktnih stranih investicija (FDI).

Svjesni važnosti privlačenja stranih investicija i benefita, koje one pružaju, izvršna i zakonodavna vlast Distrikta je učinila značajan napor na kreiranju mjera jedinstvene investicione politike, što je zahtijevalo prilagođavanje zakonskih okvira i, na kraju, rezultiralo Zakonom o podsticanju privrednog razvoja Brčko Distrikta BiH. To ovaj region čini konkurentnijim u odnosu na okruženje, jer je Zakonom predviđeno niz olakšica fiskalnog i nefiskalnog karaktera preduzećima i samostalnim preduzetnicima, a sve s ciljem podrške razvoja ovog regiona.

Potrebno je razmotriti potencijale saradnje u oblasti istraživanja i razvoja, obrazovanja, privrede, prostornog planiranja i infrastrukture. To se, prije svega, odnosi na one oblasti u kojima bi povezivanje sa susjednim regijama značajno poboljšalo konkurentski potencijal Brčko Distrikta BiH na internacionalnom tržištu.


143


• povećana dodatna vrijednost;• povećana konkurentnost poljoprivrede i prehrambene industrije,

drvoprerađivačke industrije, metaloprerađivačke industrije, turizma, građevinske i hemijske industrije;

• razvijene nove industrije.


broj novih klastera ili drugih oblika umrežavanja; broj aktivnosti organizovanih u podizanju svijesti preduzeća; povećan izvoz i uvoz.


1.4.1.MJERA: Pružanje pomoći stvaranju klastera

Iako ovo područje ima tradicionalno razvijene industrije kao što su prehrambena industrija, elektro-metalna industrija i drvnoprerađivačka industrija, vertikalna i horizontalna integracija ovih industrija je veoma ograničena. Brčko Distrikt BiH može uspješno da razvije zajedno sa susjednim zemljama vertikalne i horizontalne klastere u poljoprivredi, šumarstvu i proizvodnji. Stoga bi trebalo naročito preduzeti aktivnosti u stvaranju mehanizama za klastere i druge modele saradnje s ciljem stimulisanja MSP sektora i razvoja novih industrija.


1. Uspostavljanje Agroindustrijskog klastera Posavina – Semberija, 2. Uspostavljanje Elektrometalskog klastera Brčko – Tuzlanski kanton.


• povećana proizvodnja; • povećana konkurentnost ove regije;• razvijanje novih proizvoda.


broj novostvorenih klastera; poboljšanje rada postojećih klastera; broj informisanih preduzeća; broj promotivnih aktivnosti.

1.4.2. MJERA: Pomoć u revitalizaciji lučkih kapaciteta

Luka Brčko je javno preduzeće sa 100% vlasništvom Brčko Distrikta BiH, a uskoro će biti omogućena njegova transformacija u dioničarsko društvo. Time će se otvoriti velike mogućnosti za strane investitore koji žele da ulažu u luku, nove terminale,

144


pretovarne kapacitete i skladišta, kao i u zasnivanje brodarskih kapaciteta. Luka Brčko je imala iskorištenost kapaciteta od 500.000 tona i danas predstavlja veliki potencijal za ulaganje.

Od septembra 2006. godine Luka Brčko je dobila status međunarodne luke. Internacionalizacija rijeke Save omogućava prihvat stranih plovila i povezuje Brčko Distrikt BiH sa Dunavom. To otvara mogućnosti da Brčko postane distributivni centar za geografski region u čijem se središtu nalazi, ali i centar za uvozno-izvozne djelatnosti, tranzitne poslove (prevoz–pretovar–skladištenje–prepakiranje), kao i druge prateće uslužne djelatnosti.

Ova mjera se može realizovati kroz projektnu ideju:

1. revitalizacija JP Luka Brčko.


• poboljšana atraktivnost ovog područja i regije;• poboljšan pristup području;• povećana mobilnost radne snage;• poboljšano poslovno okruženje;• poboljšan razvoj zajednice.


površinom riječnog toka rijeke Save (poboljšana u smislu njene plovnosti); kvadratni metri luke Brčko Distrikta BiH (izgrađeni ili renovirani); vrijednost nove opreme za luku.

4.2 STRATEŠKI CILJ 2: Multimodalni saobraćaj i informaciono -komunikaciona infrastuktura

Na osnovi analiziranog stanja i utvrđenih razvojnih potencijala definisana je dugoročna vizija razvoja Brčko Distrikta BiH u kome je jedno od prioritetnih područja – Institucionalni razvoj i infrastruktura. U ovoj oblasti postavlja se, kao imperativ, uspostavljanje multimodalnog saobraćaja, uz revitalizaciju i osposobljavanje drumskog, željezničkog i lučkog saobraćaja i veći stepen urađenosti i upotrebe informacione i komunikacione infrastrukture.

Samo regije, svjesne fenomena globalizacije, znaju da ključ njenom što bezbolnijem prilagođavanju u velikom procentu zavisi od dobro osmišljenog, funkcionalno i kapacitetom zadovoljavajućeg transportnog i telekomunikacionog sistema. On predstavlja veoma bitan strateški element kako za Brčko Distrikt BiH, tako i za njegovo šire okruženje. Prirodne predispozicije posmatrane sa prostornog i fizičko–geografskog stanovišta (sjeveroistočni dio BiH), i postojeća konfiguracija zemljišta, ukazuju da je Brčko Distrikt BiH povoljnog saobraćajno-komunikativnog i strateškog položaja (potencijalno lak pristup razvijenoj transportnoj infrastrukturi susjednih zemalja, a, preko njih, i zemljama zapadne, centralne i jugoistočne Evrope). Uprkos činjenici da Distrikt ima značajan pogranični i tranzitni položaj, slobodno se može reći da se raspoloživi saobraćajni potencijali danas ne koriste u punom obimu,

145


prevashodno usljed zapuštenosti i nedovoljne opremljenosti infrastrukturnim sadržajima.

S obzirom na prirodne predispozicije, postojeću konfiguraciju zemljišta i povoljan tranzitno-strateški položaj, kao i postojanje izražene trgovačke tradicije, glavni razvojni ciljevi na nivou Brčko Distrikta BiH trebali bi biti usmjereni na rekonstrukciju, osposobljavanje, unapređenje i izgradnju vodnih, drumskih i željezničkih saobraćajnih potencijala. Ovim potezom bi se oni doveli u stanje pune operativne funkcije, a time bi se, prenosno, uticalo i na što bolju konekciju svih naselja unutar Distrikta, kao i konekciju Distrikta sa daljim i bližim okruženjem, sam transport bi se ubrzao, a obim prevezenih putnika i roba povećao. Efikasnije obavljanje funkcije saobraćajne djelatnosti i njen uticaj na međusobno povezivanje svih privrednih djelatnosti unutar Distrikta, kao konačno, dali bi sliku harmonične i funkcionalno zaokružene privrede kao cjeline. Informaciona i komunikaciona tehnologija je najprodornija generička tehnologija današnjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani privrede, te u svim područjima nauke i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Ta se tehnologija pojavljuje u svim glavnim funkcijama preduzetništva: istraživanju, razvoju, projektovanju, proizvodnji, administraciji i marketingu. Svojim je mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve privredne grane i sve javne djelatnosti da se već i današnje društvo u razvijenom svijetu može nazvati informacionim društvom. ICT tehnologija čini podlogu za kreativnu i djelotvornu primjenu znanja. Znanje i inteligentno korištenje informacija postaju ključni faktori nove ekonomije, te se, umjesto naziva informaciono društvo, sve više upotrebljava i naziv društvo znanja. Ovo posebno dobija u značaju ako imamo u vidu i predlaganje formiranja tehnološkog parka kao baze inovacionih i tehnoloških saznanja.

Realizacija ovog strateškog cilja se odnosi na slijedeće aktivnosti:

rekonstrukcija vodnih, drumskih i željezničkih saobraćajnih potencijala;osposobljavanje vodnih, drumskih i željezničkih saobraćajnih potencijala; unapređenje vodnih, drumskih i željezničkih saobraćajnih potencijala; izgradnja vodnih, drumskih i željezničkih saobraćajnih potencijala;podsticanje i usmjeravanje izgradnje ICT infrastrukture;formiranje podloge za kreativnu i djelotvornu primjenu znanja.

Očekivani rezultati ovog strateškog cilja su:

• putpuno korištenje obima raspoloživih saobraćajnih potencijala; • dovoljna opremljenost infrastrukturnim sadržajima;• bolja konekcija svih naselja unutar Brčko Distrikta BiH;• bolja konekcija Brčko Distrikta BiH sa daljim i bližim okruženjem;• brži transport putnika i roba;• povećanje obima transporta putnika i roba;• efikasnije obavljanje funkcije saobraćajne djelatnosti; • efikasnije međusobno povezivanje svih privrednih djelatnosti unutar Brčko

Distrikta BiH;• harmonično i funkcionalno zaokruženje privrede kao cjeline;• osiguran pristup globalnom tržištu;

146


• smanjenje troškova državne uprave;• povećan kvalitet usluga i efikasnosti rada javnih službi;• formiranja tehnološkog parka kao baze inovacionih i tehnoloških saznanja.


bruto nacionalni proizvod; ukupne investicije; broj turista; stopa nezaposlenosti; stopa zaposlenosti; protok putnika; protok robe; broj stanovnika edukovanih za masovnu i svakodnevnu upotrebu ICT

tehnologije.

Strateški cilj će biti ostvaren kroz slijedeće prioritetne ciljeve:

PRIORITETNI CILJ 2.1. Kompletna rekonstrukcija i modernizacija drumskog i željezničkog saobraćaja

Povezanost Brčko Distrikta BiH sa bližim i daljim okruženjem, mrežom drumskih saobraćajnica, u kojoj je od prioritetnog značaja mreža Transevropskih magistrala, na kojima se odvija najveći dio međunarodnog transporta, ostvaruje se magistralnim putnim pravcima M.1.8. Tuzla – Orašje, i M.14.1. Lončari (ka Banjoj Luci) – Bijeljina, koji ujedino predstavlja sponu zapada sa istokom BiH, a, prenosno, i Evrope, kao i regionalnim putnim pravcima R.460 i R.458, odnosno mrežom lokalnih nekategorisanih puteva. Brzu i laku integraciju u regionalne i svjetske robnonovčane tokove, ovo područje može ostvariti samo uz dobru infrastrukturnu opremljenost, gdje, u prvom planu, treba da egzistira saobraćajna infrastruktura. Time će se direktno uticati na sveobuhvatno i kvalitetno korištenje svih raspoloživih resursa, a, prenosno, i na aktivniji odnos ka razvojnim procesima u Distriktu.Magistralni putevi su osnovni nosioci saobraćaja unutar BiH ili šireg regiona, sa ulogom povezivanja više društvenopolitičkih i privrednih područja i centara, odnosno opsluživanja čitave njene teritorije. Po pravilu se priključuju, ili se poklapaju sa međunarodnim putevima. Iako shematski već formirani, njihova kapilarna mreža se mora u dugoročnom periodu konstantno funkcionalno unapređivati, a oni se sami kratkoročno moraju održavati u stanju tehničke ispravnosti, propisane odgovarajućim standardima. Regionalni putevi, kao osnovne spone područja i centara u okviru pojedinih privrednih i geopolitičkih zajednica, istovremeno su i veza između magistralnih putnih pravaca.

Postoji objektivna potreba za iznalaženjem najpovoljnijh rješenja oko povećanja broja kilometara unutar postojeće putne mreže i njenog što funkcionalnijeg prostornog rasporeda, radi što bolje konekcije svih naselja sa centrom grada i neposrednim okruženjem, a sve u svjetlu efikasnijeg obavljanja funkcije saobraćaja i međusobnog povezivanja svih privrednih djelatnosti i naseljenih dijelova Distrikta u jednu funkcionalnu cjelinu. Otežavajuća okolnost ovim zahtjevima može biti nedostatak

147


dovoljnih materijalnih i finansijskih sredstava za rješavanje problema stanja puteva i prateće infrastrukture unutar Brčko Distrikta BiH, odnosno za krupnija ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju postojećih magistralnih, regionalnih i lokalnih putnih pravaca, uz naglašavanje procesa integracije lokalnih saobraćajnica u pravce od državnog i internacionalnog značaja.

Zarad rasterećenja magistralnih i regionalnih putnih pravaca na teritoriji Brčko Distrikta BiH, podizanja kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja i povećanja ukupne sigurnosti i propusne moći cjelokupne putne mreže, predložena su idejna rješenja rekonstrukcije i izgradnje putnih pravaca, od kojih su neka već prešla u fazu operativne realizacije.

Željeznički putni pravac Brčko – Tuzla – Banovići ukupne dužine 90 km, koji dolazi iz pravca Republike Hrvatske (Vinkovaca) je jedini željeznički pravac koji povezuje Brčko sa Hrvatskom i ostatkom Evrope, i jednom svojom trećinom prolazi i kroz teritoriju Brčko Distrikta BiH. Pored ovog pružnog pravca, željezničku mrežu u Distriktu sačinjavaju i mreže industrijskih kolosijeka koje povezuju luku i neke industrijske zone sa samim gradom.

Pružna infrastruktura i željeznički kapaciteti za prevoz tereta i putnika su u funkciji, ali u veoma lošem, dotrajalom stanju kao i veći dio željezničkog sistema u BiH. Pruge su neelektrifikovane, njihovo tehničko stanje omogućava maksimalnu brzinu do 50 km/h, sistem pružnih komunikacija je nedovoljno povezan unutar uže i šire regije, organizaciona neuređenost ne dozvoljava mogućnost integracije željezničkog transporta na cijeloj teritoriji BiH – u primjeru željezničke infrastrukture Distrikta, ona je jednim dijelom u nadležnosti Željeznica Republike Srpske, a drugim dijelom Željeznica Federacije BiH.

Konstatacija marginalne uloge željeznice može biti ograničavajući faktor i usko grlo u potencijalnoj rekonstrukciji i izgradnji multimodalnog sistema saobraćaja na ovom području, a u samom gradu postoji loš prostorni raspored industrijskih kolosijeka, sa istovarnim depoom u centralnom dijelu grada, koji povezuju željezničku stanicu Brčko, luku Brčko i industrijsku zonu grada.

Realizacija ovog prioritetnog cilja se odnosi na slijedeće aktivnosti:

poboljšanje infrastrukturne opremljenosti;izgradnja savremene drumske saobraćajne infrastrukture;funkcionalno unapređenje kapilarne mreže magistralnih puteva;održavanje magistralnih puteva u stanje tehničke ispravnosti;održavanje regionalnih puteva u stanju tehničke ispravnosti;ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju postojećih magistralnih, regionalnih i lokalnih putnih pravaca;rekonstrukcija pružne infrastrukture i željezničkih kapaciteta za prevoz tereta i putnika;elektrifikacija pruga;unapređenje tehničkog stanja pruga, kako bi se omogućila brzina peko 50 km/h;iniciranje organizacionog uređenja koje dozvoljava mogućnost integracije željezničkog transporta na cijeloj teritoriji BiH;

148


demarginalizacija uloge željeznice na području Brčko Distrikta BiH;integracija lokalnih saobraćajnica u pravce od državnog i internacionalnog značaja.

Očekivani rezultati ovog prioritetnog cilja su:

• sveobuhvatno i kvalitetno korištenje svih raspoloživih resursa;• intenziviranje razvojnih procesa u Brčko Distriktu BiH;• veći broj kilometara unutar postojeće putne mreže;• funkcionalniji prostorni raspored postojeće putne mreže;• bolja konekcija svih naselja sa centrom grada i neposrednim okruženjem;• efikasnije obavljanje funkcije saobraćaja;• efikasnije međusobno povezivanje privrednih djelatnosti i naseljenih dijelova

Distrikta;• podizanje kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja;• bolja povezanost sistema pružnih komunikacija unutar uže i šire regije;• integracije željezničkog transporta na cijeloj teritoriji BiH;• bolji prostorni raspored industrijskih kolosijeka u gradu Brčko;• bolja povezanost željezničke stanice Brčko, luke Brčko i industrijskih zona

grada;• bolja povezanost luke Brčko i nekih industrijskih zona sa samim gradom;• povećanje ukupne sigurnosti i propusne moći cjelokupne saobraćajne mreže.

Realizacija ovog prioritetnog cilja se može mjeriti slijedećim indikatorima:

direktne privatne investicije u sektoru drumskog i željezničkog saobraćaja; procenat direktnih privatnih investicija u sektoru drumskog i željezničkog

saobraćaja u odnosu na ukupne investicije; ušteđeno vrijeme u drumskom transportu; broj kilometara magistralnog putnog pravca; broj kilometara regionalnog putnog pravca; broj kilometara lokalnog putnog pravca; broj kilometara željezničkog putnog pravca; broj kilometara industrijskog kolosijeka; broj novih firmi osnovanih u sektoru drumskog i željezničkog saobraćaja; broj turista u drumskom i željezničkom saobraćaju; protok putnika i roba u drumskom i željezničkom saobraćaju.


2.1.1. MJERA: Rekonstrukcija i izgradnja putnih pravaca

Rekonstukcija i izgradnja brzog i modernog putnog pravca koji bi prolazio kroz područje Brčko Distrikta BiH, značio bi saobraćajnicu od visoke važnosti za sjevernoistočni dio BiH, koliko zbog rasterećenja magistralnih i regionalnih putnih pravaca na teritoriji Distrikta, toliko i za podizanje kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja koji trenutno ne zadovoljava osnovne transportne uslove.

Položaj Brčko Distrikta BiH je veoma interesantan za njegov turistički razvoj, prije svega, zbog geografskog položaja, zdrave klime i bogastva šumama, od hrasta u

149


ravnicama do bukove šume na padinama, i jele i smrče na vrhovima planine Majevice. Podmajevički region, sa svojom povoljnom klimom i bogatom i raznovrsnom biljnom vegetacijom, pruža mogućnosti za razvoj zdravstvenog i oporavišnog turizma kao zračne banje. Međutim, ovaj prostor je poznat i po čestim naplavinama na putnim pravcima, te ga je potrebno osposobiti i omogućiti normalnu putnu komunikaciju.


rekonstukcija i izgradnja putnog pravca Tuzla - Orašje;rekonstukcija i izgradnja puta preko rijeke Save;rekonstrukcija i izgradnja lokalnih putnih pravaca;rekonstrukcija putnih pravaca u Podmajevičkom regionu;asfaltiranje puteva u ruralnim djelovima;izgradnja horizontalne i vertikalne signalizacije, bankina i zona za kretanje pješaka.


1. rekonstrukcija i izgradnja brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje;2. rekonstrukcija Podmajevičke veze.


• dobijanje brzih i modernih drumskih saobraćajnica;• rasterećenje magistralnih i regionalnih putnih pravaca;• bolji kvalitet i veći kvantitet drumskog saobraćaja;• bolja struktura puteva;• veća zastupljenost regionalnih i magistralnih putnih pravaca;• kvalitetniji asfaltni zastor;• smanjenje rizika sigurnosti svih učesnika u drumskom saobraćaju;• obezbjeđenje normalne putne komunikacije;• razvoj planinsko-banjskog turizma.


broj kilometara magistralnog putnog pravca (rekonstruisanog ili izgrađenog); broj kilometara regionalnog putnog pravca (rekonstruisanog ili izgrađenog); broj kilometara lokalnog putnog pravca (rekonstruisanog ili izgrađenog); broj kilometara drumske mreže u ruralnim sredinama (rekonstruisane ili

izgrađene); broj vozila; protok putnika i roba u drumskom saobraćaju; broj turista u drumskom saobraćaju.

2.1.2. MJERA: Izgradnja zaobilaznice oko grada i rekonstrukcija drumskog mosta na Savi

Izgradnja zaobilaznice oko grada Brčko sa dvije putne trake, paralelne magistralnom putnom pravcu M 14.1., sa početkom na zapadu i završetkom na istoku Brčko Distrikta BiH, omogućila bi da se rastereti gradsko jezgro od tranzitnog saobraćaja. Izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada Brčko, u vidu bočnih prstenova, također bi umnogome rasteretile centar grada od teškog teretnog

150


saobraćaja, te omogućila kvalitet i kvantitet saobraćaja i povećanje ukupne sigurnosti saobraćaja u gradu.

Usljed sve veće opterećenosti putničkim i teretnim saobraćajem, ali i odvijanja graničnog prelaza sa Hrvatskom, potrebna je prvo djelimična, a kasnije i totalna rekonstrukcija postojećeg drumskog mosta na Savi. Pored toga, postoji potreba da se izgradi i nov drumski most preko rijeke Save u nivou istočnog kraja buduće zaobilaznice oko grada Brčko, koji bi rasteretio stari most i sadašnju putnu trasu kroz sami centar grada.


rekonstrukcija i izgradnja putnih pravaca na teritoriji Brčko Distrikta BiH;izgradnja zaobilaznice oko grada Brčko;izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada Brčko, u vidu bočnih prstenova;rekonstrukcija postojećeg drumskog mosta preko rijeke Save;izgradnja novog drumskog mosta preko rijeke Save.


1. izgradnja zaobilaznice oko grada, kao i izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada;

2. djelimična, kasnije kompletna, rekonstrukcija drumskog mosta na Savi.


• rasterećenje magistralnih i regionalnih putnih pravaca na teritoriji Brčko Distrikta BiH;

• podizanja kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja;• povećanja ukupne sigurnosti i propusne moći cjelokupne putne mreže;• veći broj kilometara unutar postojeće putne mreže;• funkcionalniji prostorni raspored postojeće putne mreže; • bolja konekcija svih naselja sa centrom grada i neposrednim okruženjem;• efikasnije obavljanje funkcije saobraćaja;• efikasnije međusobno povezivanje svih privrednih djelatnosti i naseljenih

dijelova Distrikta;• rasterećenje gradskog jezgra od tranzitnog saobraćaja;• povećanje nosivosti starog mosta preko rijeke Save;• rastereterećenje postojećeg mosta na Savi;• rasterećenje sadašnje putne trase kroz sam centar grada.


broj kilometara zaobilaznice oko grada; broj prelazaka preko graničnog prelaza; broj graničnih prelaza; broj mostova (rekonstruisanih ili izgrađenih); broj vozila; protok putnika i roba;

151


broj turista u drumskom saobraćaju.

2.1.3. MJERA: Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija željezničke infrastrukture

Željeznica bi trebalo da se razvija u pravcu modernizacije saobraćaja na glavnim željezničkim saobraćajnicama, podrazumijevajući kompleksnu modernizaciju pruga, voznih sredstava, tehnologije prevoza, organizacije rada i poslovanja. Uporedo sa modernizacijom, željeznica bi trebala da ide i ka sužavanju mreže na onim pravcima koji nisu rentabilni.

Potrebne su određene analitičke procjene koje bi potkrijepile ekonomsku opravdanost obnove pojedinih pravaca. Treba imati u vidu, posebno kada za to postoje realni preduslovi, da željeznički saobraćaj ima veliki direktni i indirektni uticaj na privredni razvoj određenih regiona i područja. Modernizacija željezničkog saobraćaja uvijek se smatrala jednim od prioriteta razvoja saobraćaja i njenom transformacijom trebaju se stvoriti solidne tehničke i tehnološke osnove za njen daljnji ubrzani razvoj.

Modernizacija željeznice treba da obuhvati tehničku rekonstrukciju i poboljšanje na samoj mreži, modernizaciju vučnih kapaciteta, voznog parka i opreme, usavršavanje i primjenu nove tehnologije i organizacije samog procesa rada. To znači da modernizacija tehničkih sredstava na željeznici treba da bude praćena reorganizacijom procesa rada i maksimalnom primjenom savremene tehnologije. Realizacija ove mjere se odnosi na slijedeće aktivnosti:

modernizacija saobraćaja na glavnim željezničkim saobraćajnicama;modernizacija pruga, voznih sredstava, tehnologije prevoza, organizacije rada i poslovanja;sužavanje željezničke mreže na nerentabilnim pravcima;izrada studije ekonomske opravdanosti za obnovu pojedinih željezničkih pravaca;transformacija željezničkog saobraćaja;tehnička rekonstrukcija i poboljšanje na samoj mreži; modernizacija vučnih kapaciteta, voznog parka i opreme; usavršavanje i primjena nove tehnologije i organizacije samog procesa rada;uređenje postojećih raskršća željezničke i drumske mreže;izgradnja pretovarnih stanica mreže i industrijskih kolosijeka u blizini industrijske zone i luke Brčko;duplifikacija elektrificiranog dijela linije na željezničkoj pruzi Brčko - Banovići.


1. rekonstrukcija željezničke mreže;2. osavremenjivanje prateće željezničke infrastrukture.


• dobijanje brzih i modernih željezničkih saobraćajnica;• bolji kvalitet i veći kvantitet željezničkog saobraćaja;• bolja struktura pruga i kolosijeka;

152


• smanjenje rizika sigurnosti svih učesnika u željezničkom saobraćaju;• obezbjeđenje sigurnosti drumskih vozila i pješaka;• stvaranje tehničke i tehnološke osnove za daljnji ubrzani razvoj željezničkog

saobraćaja.


broj kilometara željezničkog putnog pravca (rekonstruisanog ili dograđenog); broj kilometara elektrificirane željezničke pruge (duplificirane ili dograđene); vrijednost nove željezničke telekomunikacione opreme; broj željezničkih putničkih stanica (popravljenih ili izgrađenih); broj željezničkih pretovarnih stanica (popravljenih ili izgrađenih); protok putnika i roba u željezničkom saobraćaju; broj turista u željezničkom saobraćaju.

PRIORITETNI CILJ 2.2. Revitalizacija i osposobljavanje lučkog kompleksa Brčko i plovnog puta Save

S obzirom na svoje prirodne karakteristike, rijeka Sava jeste od velikog značaja za posmatrani region, a može biti i od većeg za sam region Brčko Distrikta BiH. Distrikt se nalazi na desnoj obali rijeke Save i predstavlja rijedak primjer multimodalnog transportnog čvora, koji rijekom Savom i njenom povezanošću sa Dunavom, otvara vrata svih većih zapadnih i istočnih evropskih centara.

Riječni transport, iako najjeftiniji vid transporta, danas je u Distriktu sveden na minimum, prvenstveno zbog kratkog plovnog perioda rijeke Save, zbog neriješenog pitanja označavanja plovnog puta rječnom signalizacjom, loše pristupne željezničke i drumske komunikacije, tehnički loše i kapacitetom nedovoljne pretovarne mehanizacije, interne infrastrukture i skladišnih prostora unutar same Luke Brčko, zatim zbog nepostojanja nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja za ovu, inače, najveću luku u BiH.

I pored prirodno-ekonomskih pogodnosti teritorije (položaj, blizina rijeke, tradicija trgovine, industrije i tranzitne trase...) kad je u pitanju multimodalni saobraćaj, neusaglašenost i loše tehničko-tehnološko stanje drumskih, riječnih i željezničkih kapaciteta i infrastrukture, navodi na hitno rješavanje problema njegovog reorganizovanja i rekonstrukcije, potenciranjem izgradnje robno-transportnog centara. Izgradnja i osposobljavanje modernog RT centra imala bi direktne i pozitivne implikacije na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog saobraćaja na području Brčko Distrikta BiH.

Realizacija ovog prioritetnog cilja se odnosi na slijedeće aktivnosti:izgradnja pretovarnih stanica;označavanje plovnog puta riječnom signalizacjom;tehničko poboljšanje i povećanje kapaciteta pretovarne mehanizacije unutar luke Brčko;poboljšanje interne infrastrukture i povećanje skladišnih prostora unutar luke Brčko;uvođenje nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja;izgradnje modernog robno-transportnog centara.

153



• opsluživanje postojećih industrijskih sistema i potenciranje integralnosti saobraćaja (željenica - drum i željeznica - rijeka);

• fizičko razdvajanje teretnog od putničkog saobraćaja;• demarginalizacija riječnog transporta;• duži plovni period rijeke Save;• intenziviranje daljnjeg razvoja riječnih pristaništa;• pozitivne implikacije na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog saobraćaja na

području Brčko Distrikta BiH.

Realizacija ovog prioritetnog cilja se može mjeriti slijedećim indikatorima: direktne privatne investicije u sektoru riječnog saobraćaja; procenat direktnih privatnih investicija u sektoru riječnog saobraćaja u odnosu

na ukupne investicije; broj kilometara plovnog riječnog putnog pravca; broj novih firmi osnovanih u sektoru riječnog saobraćaja; broj turista u riječnom saobraćaju; protok putnika i roba u riječnom saobraćaju.


2.2.1. MJERA: Infrastrukturno uređenje luke Brčko

U samom gradu postoji loš prostorni raspored industrijskih kolosijeka, sa istovarnim depoom u centralnom dijelu grada, koji povezuju željezničku stanicu Brčko, luku Brčko i industrijsku zonu grada. Izgradnja pretovarnih stanica u blizini industrijske zone i luke Brčko bi opslužilа postojeće industrijske sisteme i potencirala integralnost saobraćaja, s jedne strane i izvršila fizičko razdvajanje teretnog od putničkog saobraćaja, s druge strane.

Neusaglašenost i loše tehničko-tehnološko stanje drumskih, riječnih i željezničkih kapaciteta i infrastrukture navodi na hitno rješavanje ovog problema njegovog reorganizovanja i rekonstrukcije. Shodno tome, treba potencirati izgradnju robno- transportnog centra na lokaciji gradske luke. Izgradnja i osposobljavanje modernog centra imala bi direktne i pozitivne implikacije na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog saobraćaja na području Distrikta. Pored toga, to bi bio moderan poslovni prostor gdje bi se zainteresovana preduzeća smjestila na jednom mjestu, bila u stalnoj vezi sa naučnoistraživačkim centrima s ciljem povećanja njihove inovativnosti i adaptivnosti utemeljene na razvoju tehnologije.


izgradnja pretovarnih stanica u blizini industrijske zone i luke Brčko;usaglašavanje i unapređenje tehničko-tehnološkog stanja drumskih, riječnih i željezničkih kapaciteta i infrastrukture;rješavanje problema reorganizovanja i rekonstrukcije multimodalnog saobraćaja;izgradnja robno-transportnog centra na lokaciji luke Brčko.


154


1. izgradnja pretovarnih stanica u blizini industrijske zone i luke Brčko;2. izgradnja i osposobljavanje modernog robno–transportnog centra.


• bolji prostorni raspored industrijskih kolosijeka, koji povezuju željezničku stanicu Brčko, luku Brčko i industrijsku zonu grada;

• opsluživаnje postojećih industrijskih sistema i potenciranje integralnosti saobraćaja;

• fizičko razdvajanje teretnog od putničkog saobraćaja;• direktne i pozitivne implikacije na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog

saobraćaja na području Brčko Distrikta BiH;• povećana inovativnost i adaptivnost preduzeća u RT centru, utemeljena na

razvoju tehnologije.


broj izgrađenih pretovarnih stanica (u blizini industrijske zone i luke Brčko); stepen usaglašenosti i unapređenja tehničko-tehnološkog stanja drumskih,

riječnih i željezničkih kapaciteta i infrastrukture; vrijednost nove tehničke opreme u pretovarnim stanicama; broj preduzeća smještenih u RT centru; broj klastera; broj novozaposlenih lica.

2.2.2. MJERA: Uređenje korita i uspostavljanje plovnosti na rijeci Savi

Iskustvo okolnih regiona govori u prilog činjenici da saobraćajna politika nije u potrebnoj mjeri uzimala u obzir povoljne mogućnosti za razvoj riječnog saobraćaja, te se nije poklanjala pažnja ni osposobljavanju i modernizaciji plovnih puteva, izgradnji i razvoju transportnih kapaciteta i njihovom racionalnijem korištenju. Shodno tome, treba potencirati razvoj riječnog saobraćaja i njegov značaj za unapređenje multimodalnog saobraćaja, kao i za privredni rast u cjelini.

Iako najjeftiniji vid transporta, riječni transport je danas u Brčko Distriktu BiH sveden na minimum, prvenstveno zbog malog plovnog perioda rijeke Save. Uz činjenicu da se Distrikt nalazi na desnoj obali rijeke Save i predstavlja rijedak primjer multimodalnog transportnog čvora, koji rijekom Savom i njenom povezanošću sa Dunavom otvara vrata svih većih zapadno i istočnoevropskih centara, veoma je važno iskoristiti ovo prirodno blago za uspostavljanje mnogo širih transportnih i poslovnih veza sa okruženjem.

Neriješeno pitanje označavanja plovnog puta riječnom signalizacijom, loše pristupne željezničke i drumske komunikacije, nepostojanje nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja, kao i tehnički loše i kapacitetom nedovoljne pretovarne mehanizacije, interne infrastrukture skladištenih prostora, unutar same luke Brčko, uslovilo je da se brodski saobraćaj, kao preduslov integralnog saobraćaja u velikoj mjeri preusmjeri ka Vukovarskoj luci. U tom kontekstu, moraju se preduzeti sve

155


neophodne aktivnosti radi ubrzanja revitalizacija luke Brčko, uz rješavanje svih pratećih problema vezanih za rijeku Savu. Nemoguće je osigurati racionalan i efikasan razvoj riječnog saobraćaja bez istovremene modernizacije saobraćajnica, njihove adekvatne signalizacije, modernizacije i transportnih kapaciteta što sve zajedno obezbjeđuje povezanost, sigurnost i veću plovnu sposobnost.

Sa uvođenjem potrebnih promjena u hidroenergetski i plovni sistem, uvođenjem savremene tehnike i tehnologije, bitno bi se uticalo na daljnji razvoj riječnih pristaništa.


podrška razvoju riječnog saobraćaja;osposobljavanje i modernizacija plovnih puteva;izgradnja i razvoj transportnih kapaciteta;povećanje plovnog perioda rijeke Save;označavanje plovnog puta riječnom signalizacijom;uvođenje nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja;tehničko poboljšanje i povećanje kapaciteta pretovarne mehanizacije unutar luke Brčko;poboljšanje interne infrastrukture i povećanje skladišnih prostora unutar luke Brčko;kompletna revitalizacija luke Brčko.


1. čišćenje i produbljivanje riječnog korita rijeke Save;2. postavljanje kompletne riječne signalizacije i označavanje plovnog puta.


• veće iskorištenje rijeke Save za plovni saobraćaj;• dobre pristupne željezničke i drumske komunikacije;• obezbjeđenje povezanosti, sigurnosti i veće plovne sposobnosti na rijeci Savi;• intenzivniji daljnji razvoj riječnih pristaništa;• efikasan razvoj riječnog transporta.


stepen unapređenja tehničko-tehnološkog stanja plovnosti na rijeci Savi; vrijednost riječne signalizacije i označavanja plovnog puta na rijeci Savi; broj kilometara savremenog plovnog puta na rijeci Savi; protok putnika i roba; broj turista; broj novozaposlenih lica.

PRIORITETNI CILJ 2.3. Stvaranje adekvatne informacione i komunikacione infrastrukture

Informaciona i komunikaciona tehnologija je najprodornija generička tehnologija današnjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani privrede te u svim područjima nauke i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Ta se

156


tehnologija pojavljuje u svim glavnim funkcijama preduzetništva: istraživanju, razvoju, projektovanju, proizvodnji, administraciji, marketingu. Svojim je mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve privredne grane i sve javne djelatnosti da se već i današnje društvo u razvijenom svijetu može nazvati informacionim društvom. ICT tehnologija čini podlogu za kreativnu i djelotvornu primjenu znanja.

Znanje i inteligentno korištenje informacija postaju ključni faktori nove ekonomije te se umjesto naziva informaciono društvo sve više upotrebljava i naziv društvo znanja. Uspješno djelovanje u informacionom društvu, odnosno u društvu znanja zahtijeva od svakog pojedinca stalno obnavljanje i proširivanje znanja. BiH i Brčko Distrikt BiH moraju ubrzano slijediti i sustizati razvijeni svijet. Upotreba ICT tehnologije na nivou razvijenih zemalja osnovni je preduslov za priključak tom svijetu. Njezina primjena omogućit će opći napredak društva i povećanje kvaliteta življenja. Ona može poslužiti za rješavanje nekih od kritičnih tačaka u društvu time što može pridonijeti povećanju produktivnosti u privredi, osigurava pristup globalnom tržištu, može smanjiti troškove državne uprave, povećati kvalitet usluga i efikasnosti rada javnih službi.

Informaciona i komunikaciona tehnologija svojom infrastrukturnom ulogom može značajno podržati potencijale Brčko Distrikta BiH. Stoga, prioritetan cilj predstavlja podsticanje i usmjeravanje izgradnje ICT infrastrukture te edukacija o njenom značaju i edukacija svih slojeva stanovnika, a naročito školskih i radnih kontigenata, za masovniju i svakodnevnu upotrebu te tehnologije.


upotreba ICT tehnologije na nivou razvijenih zemalja;značajnija primjena ICT tehnologije;podsticanje i usmjeravanje izgradnje ICT infrastrukture;edukacija svih slojeva stanovnika o značaju ICT infrastrukture;edukacija svih slojeva stanovnika s ciljem svakodnevne upotrebe ICT tehnologije.


• formiranje podloge za kreativnu i djelotvornu primjenu znanja;• priključenje društvu razvijenih zemalja;• opći napredak društva i povećanje kvaliteta življenja;• povećanje produktivnosti u privredi;• osiguran pristup globalnom tržištu;• smanjenje troškova državne uprave;• povećanje kvaliteta usluga i efikasnosti rada javnih službi.

Realizacija ovog prioritetnog cilja se može mjeriti slijedećim indikatorima: direktne privatne investicije u sektoru ICT tehnologija; procenat direktnih privatnih investicija u sektoru ICT tehnologija u odnosu na

ukupne investicije; stepen izgrađenosti ICT infrastrukture u odnosu na isti u razvijenim zemljama; uticaj ICT tehnologija na rast produktivnosti u privredi; nivo smanjenja troškova državne uprave;

157


nivo povećanja usluga javnih službi; nivo povećanja efikasnosti rada javnih službi; broj novonastalih firmi u oblasti ICT tehnologija; broj edukovanih lica po pitanju značaja i svakodnevne upotrebe ICT

tehnologija.


2.3.1. MJERA: Uspostavljanje i razvoj ICT sektora

Želja da privreda Brčko Distrikta BiH dostigne nivo razvijenih zemalja i da svobuhvatno može da odgovori zahtjevima njihovih standarda (na prvom mjestu Evropske unije), nameće potrebu, između ostalog, formiranja Agencije za ICT Distrikta. Njena osnovna uloga bila bi planski i organizovano vođenje aktivnosti na razvoju ICT sektora.

Značajno je, također, i osnivanje tehnološkog parka, kao svojevrsnog inkubatora u kojem se osigurava koncentracija znanja, visoke tehnologije, obrazovanja i povezanosti sa domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama. Tehnološki park bi trebao dati veliki doprinos razvoju Brčko Distrikta BiH, kreiranju novih preduzetničkih biznisa, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih tehnologija i primjeni znanja i naučnih istraživanja u poslovnoj praksi.

Distrikt treba da postane prepoznatljiv u međunarodnom poslovnom okruženju, kao poslovno središte pogodno za razvoj globalno konkurentnog inovativnog tehnološkog preduzetništva, jer će to značajno uticati na privlačenje stranih investicija.


formiranja Agencije za ICT Distrikta; izrada i održavanje web portala Distrikta; osnivanje tehnološkog parka;uspostava elektronske uprave;uspostava elektronskog poslovanja;umrežavanje privrede u Brčko Distriktu BiH; donošenje pravne regulative za uvođenje elektronskog poslovanja.


1. formiranje Agencije ICT Distrikta;2. uspostavljanje naučno-tehnološkog parka za ICT oblast.


• doprinos razvoju Brčko Distrikta BiH;• kreiranje novih preduzetničkih biznisa; • otvaranje novih radnih mjesta; • razvoj novih tehnologija; • primjena znanja i naučnih istraživanja u poslovnoj praksi;• središte pogodno za razvoj globalno konkurentnog inovativnog tehnološkog

preduzetništva;• privlačenje stranih investicija;

158


• informatizacija Vlade i organa uprave Brčko Distrikta BiH.


broj aktivnosti koje provodi Agencija ICT Distrikta; broj zaposlenih u Agenciji ICT Distrikta; broj zaposlenih u tehnološkom parku; broj korisnika ICT tehnologija; broj umreženih i povezanih obrazovnih ustanova na Akademsku mrežu BiH; nivo umreženosti privrede u Brčko Distriktu BiH; broj stranih investitora; stepen informatizacije Vlade i organa uprave Brčko Distrikta BiH.

2.3.2. MJERA: Obrazovanje o informacionim i komunikacionim tehnologijama

Savremeno administriranje državom ili nekim regionom u naprednim političkim sistemima podrazumijeva informatizaciju Vlade i organa uprave posmatrane teritorijalne jedinice. Prilagođavanje pravilima olakšanog rukovođenja zahtijevalo bi od nadležnih unutar Brčko Distrikta BiH da predvide sve neophodne aktivnosti u vezi sa uspostavom elektronske uprave. Pored instaliranja odabrane informatičke infrastrukture, funkcionisanje potrebnih aktivnosti moralo bi biti definisano u blagovremeno donesenoj pravnoj regulativi, kako bi se adekvatno zaštitili eventualni korisnici sistema upravljanja i elektronskog poslovanja.

Usvajanje pojma informatičke pismenosti trebao bi biti u prvom planu svake teritorijalne zajednice. Njeno usvajanje i disaminacija trebale bi biti organizovane putem teoretskih kurseva i praktične obuke namijenjene lokalnom stanovništvu. Potrebno je konstantno podsticati škole računara da otvaraju isturena odjeljenja u svim naseljima Distrikta, bez obzira o kojim sredinama je riječ (urbanim ili ruralnim).


informatizacija Vlade i organa uprave; uspostava elektronske uprave; instaliranje odabrane informatičke infrastrukture;donešenje pravne regulative, kako bi se adekvatno zaštititli korisnici sistema upravljanja i elektronskog poslovanja;ECDL edukacije za korištenje ICT tehnologija; organizacija i korodinacija različitih vrsta edukacije; umrežavanje obrazovnih ustanova i njivo povezivanje na Akademsku mrežu BiH.


1. informatizacija Vlade Brčko Distrikta BiH i organa uprave Distrikta;2. obrazovanje široke populacije o informacionim i komunikacionim

tehnologijama.


• doprinos razvoju Brčko Distrikta BiH;• kreiranje novih preduzetničkih biznisa; • otvaranje novih radnih mjesta;

159


• razvoj novih tehnologija; • primjena znanja i naučnih istraživanja u poslovnoj praksi;• informatizacija Vlade i organa uprave Brčko Distrikta BiH;• opća edukacija o ICT tehnologijama.


broj aktivnosti koje provodi informatizacija; broj zaposlenih; broj polaznika ECDL edukacije za korištenje ICT tehnologija; broj umreženih i povezanih obrazovnih ustanova na Akademsku mrežu BiH; nivo umreženosti privrede u Brčko Distriktu BiH; stepen informatizacije Vlade i organa uprave Brčko Distrikta BiH; stepen edukacije populacije u Brčko Distriktu BiH.

4.3 STRATEŠKI CILJ 3: Stalno poboljšanje uslova života građana Distrikta i jačanje njihove osposobljenosti za efikasniji i produktivniji rad i stalni napori za poboljšanje i oplemenjivanje socijalnog i kulturnog miljea u kome će živjeti i raditi

Ovako definisan strateški cilj polazi od širokog shvatanja pojma ljudski resursi. Ovaj pojam u Strategiji ne podrazumijeva samo radni kontigent, a još manje njegov dio - kontigent radne snage sa stepenom njene zaposlenosti. On je proširen na svo stanovništvo u Distriktu. Jedan dio ukupnog stanovništva - radno sposobno stanovništvo sa kontigentima radne snage, zaposlene ili nezaposlene, su njegovi radni resursi koji će svojim radom stvarati vrijednosti za vlastitu egzistenciju, ali i za pokriće mnogih zajedničkih potreba, pa i egzistenciju lica koja ne spadaju u različite kategorije radnih resusa. Izdržavani dio stanovništva (djeca, učenici, studenti i neaktivni i stari članovi domaćinstava), isto kao i lica sa ličnim prihodima (rentijeri, penzioneri), su, zajedno sa radno aktivnim stanovništvom, kompletan ljudski resurs koji u životu zajednice nosi izuzetno važne funkcije. Svojom potrošnjom, on je značajan činilac na strani potražnje robe i usluga, ali i svojim pravom i sposobnošću da učestvuje u donošenju odluka od općeg interesa za stanovništvo predstavlja i resurs za postojanja i unapređenja demokratskog okruženja.

U ovom prioritetnom području obuhvaćeni su ciljevi i programi koji se odnose na aspekt ponude radne snage u svrhu njene usklađenosti sa potražnjom i, na taj način, stalnom smanjenju nezaposlenosti u težnji ka dostizanju pune zaposlenosti. Drugi aspekt problema zaposlenosti – potražnja za radom vezana je za ekonomski razvoj i sposobnost privrede da održava postojeći nivo zaposlenosti i otvara nova radna mjesta i taj dio je obrađen u okviru drugih generalnih razvojnih područja.

Za dostizanje definisanog generalnog cilja neophodne su, pored aktivnosti na strani ponude radne snage, i mnogobrojne aktivnosti u području obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, te kulture i sporta kako bi se podigao nivo osposobljenosti radne snage za uključivanje u sve fleksibilnije tržište rada i kako bi se osigurala adekvatna socijalna sigurnost i zdravstvena zaštita građana, te pružila prilika za kvalitetno zadovoljavanje pojedinačnih i zajedničkih kulturnih i sportskih potreba. Sve je to s ciljem poboljšanja uslova života građana kao aktivnih nosilaca razvoja, ali i sve

160


istaknutije njihove uloge donosilaca bitnih odluka o najvažnijim pitanjima života i rada u Distriktu.

Za dostizanje definisanog razvojnog cilja, u okviru ovog razvojnog prioriteta, potrebno je preduzeti veliki broj različitih aktivnosti koje su svrstane u slijedeće četiri grupe prioritetnih ciljeva:

Prioritet 1. Prilagođavanje ponude potražnji za radnom snagom u postojećim društvenim i ekonomskim okolnostima i u odnosu na tempo općeg društvenog i privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta za budući razvoj; Prioritet 2. Unapređenje i osposobljavanje sistema obrazovanja i odgoja;Prioritet 3. Unapređenje sistema zdravstvene i socijalne zaštite;Prioritet 4. Kulturu i sport tretirati kao oblasti od posebnog društvenog interesa.


- poboljšanje obrazovne, kvalifikacione i strukture po zanimajima kontigenta nezaposlenog stanovništva;

- podizanje nivoa globalnih znanja i vještina kao i nivoa stručnih znanja vezanih za zanimanja koja se posebno aktuelna kod nezaposlenih;

- osposobljavanje i ohrabrivanje nezaposlenih kvalifikovanih i lica sa srednjom stručnom spremom za pokretanje vlastitog biznisa;

- osposobljavanje službe za zapošljavanje i odvajanje socijalnih problema od problema zapošljavanja;

- osposobljavanje školskog sistema za ulogu ravnopravnog partnera u podjeli društvene odgovornosti za nivo i aktuelnost znanja i stručnosti koje pruža građanima i stvaranje opće klime o potrebi definisanja vizije Distrikta kao regije znanja;

- osnivanje univerziteta kao najviše obrazovne i naučnoistraživačke institucije koja će uz školovanje visokobrazovanih stručnjaka svojom istraživačkom funkcijom biti i poseban inicijator općeg društvenog napretka u Distriktu i regiji;

- unapređenje sistema zdravstvene zaštite posebno kroz razvoj, omasovljenje i prostornu disperziju primarne zdravstvene zaštite i kroz poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga;

- obuhvatniji, transparentan i pravedan sistem socijalne zaštite;- afirmisati Distrikt kao regionalni kulturni i sportski centar.


• povećan kvalitet života; • povećanje nivoa zaposlivosti kontigenta nezaposlenih i povećanje

fleksibilnosti i lakše zapošljavanje novih generacija; • povećana fleksibilnost obrazovnih sadržaja i nivo njihove prilagođenosti

aktuelnim potrebama;• osnovan univerzitet Brčko Distrikta BiH;• Smanjenje broja oboljelih od bolesti koji su najčešći uzročnici smrtnosti,

smanjenje dječije smrtnosti, poboljšanje općeg nivoa zdravstvene zaštite;• uređen i transparentan sistem socijalne zaštite;• kulturne i sportske aktivnosti u Distriktu doprinose poboljšanju uslova života i

afirmišu Distrikt kao centar šire regije.

161


Ostvarenje ovog strateškog cilja može se mjeriti slijedećim indikatorima:

stope zaposlenih, nezaposlenih, aktivnih i izdržavanih; struktura zaposlenih po statusu poslodavca, po kvalifikacijama i zanimanjima; broj nezaposlenih i obrazovna, kvalifikaciona i struktura po zanimanjima

nezaposlenih; prosječna dužina čekanja na posao za pojedine segmente strukture

nezaposlenih; dinamika razvoja univerziteta, broj upisanih studenata, broj usmjerenja; opća i specifična stopa nataliteta i opća i specifična stopa smrtnosti, prosječni

životni vijek, dužina liječenja, broj područnih ambulanti, broj medicinskog osoblja na hiljadu stanovnika, dužina čekanja na specifične ljekarske preglede;

socijalna karta stanovnika u Distriktu, broj stanovnika sa posebnim socijalnim potrebama, nivo i vrsta socijalnih davanja;

broj kulturnih i sportskih društava, lokalne kulturne smotre i sportska takmičenja, regionalne i međunarodne smotre i takmičenja.


PRIORITETNI CILJ 3.1. Prilagođavanje ponude potražnji za radnom snagom Savremeni ekonomski tokovi u cijelom svijetu pokazuju stalnu tendenciju globalizacije praćene vrtoglavim rastom konkurencije među akterima u svim vidovima života. Samo oni koji su spremni stalno se nositi sa sve oštrijom konkurencijom mogu opstati. U takvim prilikama je nužan najviši stepen fleksibilnosti na svim nivoima: i na nivou zaposlenika i preduzeća i društva. To problem zapošljavanja čini sve složenijim i kompleksnijim, pa se za to u toj oblasti posebno ističe značaj povećanja fleksibilnosti, tj. brzo prilagađavanje aktuelnim uslovima. U oblasti zapošljavanja se to najviše manifestuje u sve većoj nesigurnosti statusa zaposlenih i potrebe čestog mijenjanja poslodavca, radnog mjesta, mjesta boravka i sl. Jedno od mogućih rješenja je povećanje „fleksigurnosti“ a to znači aktivnu i efikasnu zaštitu radnika u takvim uslovima za što je potrebno uskladiti politiku radnog zakonodavstva, voditi aktivnu politiku na tržištu rada, modernu socijalnu politiku i uspješan sistem redovnog i permanentnog, cjeloživotnog obrazovanja. Rješavanje problema zaposlenosti, tj. nezaposlenosti, u jednoj društvenoj zajednici kao što je Distrikt, koji nema potpune ingerencije na radno zakonodavstvo, niti na obrazovni sistem, zajednici koja je potpuno otvorena za sve vrste migracija i koja, zbog njenog okruženja, uglavnom trpi nepovoljne efekte migracija, jer je napuštaju školovani i kvalifikovani, a dolaze manje kvalifikovani iz ruralnih ili manjih urbanih sredina, zahtijeva mnogo promišljenih napora i odluka mnogih učesnika u ovim procesima. Jedan od osnovnih ekonomskih i socijalnih problema u postojećoj situaciji u Distriktu je, bez svake sumnje, veliki broj nezaposlenih lica. Problem nezaposlenosti u Distriktu ima dva aspekta. Jedan je veliki broj lica koja traže zaposlenje (oko 15 hiljada lica),

162


koji nastaje kao rezultat nesrazmjera između velikog priliva novih lica u kategoriju kandidata za zapošljavanje i nedovoljnog tempa razvoja privrede i otvaranja novih radnih mjesta. Drugi je nepovoljna starosna i obrazovna struktura, te struktura zanimanja lica koja traže zaposlenje. Oba ova aspekta su takvog karaktera da napore za njihovo otklanjanje ili ublažavanje čine složenim i vrlo zahtjevnim. Jedan dio napora treba usmjeravati u rješavanja ad hoc problema kao što su parcijalni, više ili manje uspješni, pokušaji za osposobljavanje grupa nezaposlenih lica za neke konkretne ponude za zapošljavanje, ili rješavanje akutnih i teških socijalnih i egzistencijalnih problema jednog kruga nezaposlenih i sl. Rezultati ovakvih aktivnosti utiču kratkoročno na stanje nezaposlenosti do priliva novih generacija iz škola ili onih koji gube posao zbog privatizacije, neuspjeha firmi i sličnih poteza. Druga vrsta napora i pravaca djelovanja su oni na duge staze koji su dosta kompleksni, zahtijevaju akcije više subjekata i skuplji su. Njihovi doprinosi rješavanju problema nezaposlenosti i općem povećanju zaposlenosti su, međutim, odgođeni, oni se pojavljuju nakon određenog vremena od momenta svih vrsta ulaganja. Bez obzira na to, oni se moraju preduzimati, jer tek s njima se dugoročno i uspješno rješava ili ublažava problem nezaposlenosti i povećava opća zaposlenost sa teško dostiživim ciljem pune zaposlenosti.


• povećana zaposlenost;• smanjenje nezaposlenosti;• lakše zapošljavanje visoko i srednje obrazovanih i kvalifikovanih lica;• povećanje općih znanja i specifičnih znanja za tražena zanimanja;• odvajanje problema zapošljavanja od socijalnih problema koji se rješavaju

preko formalne nezaposlenosti;• jačanje i osposobljavanje Službe za zapošljavanje;• povećanje odgovornosti i na tim osnovama pokretanje akcija svih društvenih

subjekata.

Realizacija ovog prioritetnog cilja bi se mogla mjeriti sledećim indikatorima:

broj, stopa i struktura zaposlenih; broj, stopa i struktura nazaposlenih; broj i struktura primljenih pripravnika; dužina čekanja na posao.


3.1.1. MJERA: Osposobljenost nezaposlenih za radna mjesta za koja su potrebna posebna znanja i vještine

Korištenje računarske opreme postaje normalan dio poslovnog procesa u svim vidovima djelatnosti, brže nego što se može i pretpostaviti. Poslovima na koje reflektira veliki broj nezaposlenih srednjoškolaca skoro da nije moguće pristupiti bez osnovne računarske pismenosti. Isto tako su neophodna i znanja za korištenje računarske tehnike za posebne potrebe koje iskazuje privreda.

163



1. Zavod za zapošljavanje postojeći program stručnog osposobljavanja i posebnih treninga nezaposlenih treba zadržati i nadograditi novim oblicima. Njihov nastavni sadržaj kritički procijeniti, inovirati i proširiti na više korisnika;

2. Uvesti programe obrazovanja pojedinih kategorija nezaposlenih lica s ciljem sticanja i proširivanja znanja iz oblasti preduzetništva i odgovornijih poslova;

3. Postojeći projekat Zavoda za zapošljavanje o dopunskom obrazovanju ekonomskih tehničara treba proširiti i na druga zanimanja, a u saradnji sa odgovarajućim školama i preduzetnicima nastavne programe inovirati i omasoviti.


• brže zapošljavanje nezaposlenih lica sa srednjoškolskim obrazovanjem i stručnom kvalifikacijom;

• povećanje zapošljavanja otvaranjem vlastitog biznisa;• promjena zanimanja onih kategorija nezaposlenih koje se teško zapošljavaju i

prekvalifikacije na zanimanja koja su više tražena.

Realizacija ove mjere može se mjeriti slijedećim indikatorima:

održani broj kurseva i raznih treninga za povećanje kompjuterske pismenosti i preduzetničkih vještina;

održani broj kurseva za prekvalifikacije, promjene zanimanja i sticanje dodatnih znanja i vještina;

intenzitet zapošljavanja lica sa srednjom stručnom spremom i kvalifikovanih radnika-lica;

broj lica sa spiska nezaposlenih koji su registrovali vlastiti biznis.

3.1.2. MJERA: Prijem pripravnika

Prijem pripravnika je jedan od osnovnih vidova zapošljavanja stručnih kadrova nakon završetka obrazovanja.


1. permanentno programiranje prijema pripravnika;2. materijalna podrška budžeta Brčko Distrikta BiH, pravnim licima koja primaju pripravnike;3. inicijativa kod pravnih lica da nakon isteka staža zadržavaju što veći broj

pripravnika.


• povećan broj prijema pripravnika


broj primljenih pripravnika;

164


broj lica koji nakon završetka pripravničkog staža zasnivaju redovan radni odnos.

3.1.3. MJERA: Osposobljavanje službe za zapošljavanje za suočavanje sa novim izazovima na tržištu rada

Program osposobljavanja Službe za zapošljavanje za suočavanje sa novim izazovima na tržištu rada. Pored funkcije posredovanja i evidencije, jačati i funkcije pronalaženja i realizacije novih projekata za olakšavanje pristupa poslu i funkcije inciranja drugih društvenih i državnih institucija na rješavanju socijalnih problema nezaposlenih. Efikasnost poslovanja, kao presudan faktor opstanka privrednih subjekata, dovodi do stalnog jačanja fleksibilnosti na tržištu rada. Povremena zapošljavanja postaju sve dominantnija u odnosu na stalne poslove. Radnici su pred zahtjevom da često mijenjaju radna mjesta, da se prekvalifikuju, čak i promjena mjesta rada postaje prihvatljiva radna ponuda. U takvim okolnostima, koje neminovno nadolaze, Služba za zapošljavanje mora materijalno, organizaciono i kadrovski jačati, proširivati svoje funkcije i biti spremna da se na tržištu rada pojavljuje kao partner poslodavcima i njihovim udruženjima, socijalnim službama sindikatima i organima vlasti.

Nezaposlenost, kao jedan od najvećih socijalnih i, naravno, ekonomskih problema svake zajednice, je slojevit problem u čije rješavanje i otklanjanje posljedica, koje iz njega proizilaze, treba da se uključuju mnogobrojne institucije. Zavod za zapošljavanje jeste mjesto gdje se prikupljaju podaci i rješava dobar dio problema, ali je potrebno uraditi čitav niz koordiniranih aktivnosti velikog broja institucija i organa za čiju efikasniju primjenu informatička povezanost i međusobna umreženost je veoma važan preduslov. Stoga je neophodno povećanje materijalnih, kadrovskih i organizacionih pretpostavki za efikasniji rad Zavoda za zapošljavanje. Saradnju za organima EU na realizaciji programa CARDS za informatičko jačanje kapaciteta službi zapošljavanja uključiti u ove aktivnosti. Informaciono umrežavanje sa drugim institucijama, relevantnim za rješavanje problema koji proizilaze iz visoke nezaposlenosti, kao jednog od najtežih socijalnih problema Brčko Distrikta BiH, čini se prioritetnim zadatkom Zavoda za zapošljavanje. Na evidenciji Zavoda nalazi se oko 20% lica koja, faktički, ne traže posao, nego su prijavljeni radi sticanja određenih socijalnih prava, što objektivno opterećuje efikasnost rada Zavoda. Ova mjera se može realizovati kroz slijedeće projektne ideje:

1. materijalno, organizaciono i kadrovski jačati Zavod za zapošljavanje, proširivati njegove funkcije i osposobljavati ga da se na tržištu rada pojavljuju kao partner poslodavcima i njihovim udruženjima;

2. informatičko osposobljavanje Zavoda za stvaranje efikasne baze nezaposlenih lica i praćenje promjena na tržištu rada, informaciono umrežavanje Zavoda sa drugim institucijama relevantnim za rješavanje problema nezaposlenosti.

Očekivani rezultati ove mjere su slijedeći:

• osposobljen Zavod za zapošljavanje za posredovanje u zapošljavanju, za brigu o nezaposlenim i aktivan odnos u iznalaženju novih poslova i radnih mjesta.


broj zaposlenih posredovanjem Zavoda za zapošljavanje; potpuna i pouzdana baza podataka o raspoloživim ljudskim resursima;

165


inicijative koje se pokreću iz Zavoda za zapošljavanje za generalno rješavanje pitanja nezaposlenosti;

uključivanje Zavoda u zajedničke aktivnosti sa Vladom Brčko Distrikta BiH u rješavanje problema nezaposlenih radnika nakon privatizacije ili stečaja državnih preduzeća.

PRIORITETNI CILJ 3.2. Unapređenje sistema odgoja i obrazovanja

Sistem obrazovanja je u direktnoj funkciji povećanja fleksibilnosti tržišta rada kao neminovnosti savremenih društvenih i privrednih kretanja. Potpuno neupitan razvojni postulat je gledanje da razvoj, koji je utemeljen na znanju i ulaganju u ljude, obezbjeđuje visoku produktivnost, konkurentnu sposobnost i visok standard. Nije nepoznata činjenica da se usavršavanjem i povećanjem obrazovanosti, te razvijanjem vještina potrebnih za rad, povećava sigurnost zaposlenja, a onima koji traže zaposlenje znatno povećava izglede za to. Kada je u pitanju povećanje kvaliteta obrazovanja, onda se pravci djelovanja usmjeravaju prvenstveno na razvoju univerzalnih vještina, kao što su jezici, kompjuterska pismenost, komunikacijske vještine i matematika, što olakšava fleksibilnost tržišta rada. Slično kao i kod pitanja zapošljavanja i u ovom segmentu postoje ograničenja koje nosioci razvojne politike, na nivou zajednice kao što je Distrikt, moraju imati u vidu. To se, prije svega, odnosi na utvrđivanje generalne politike u sistemu obrazovanja, zatim na postupak utvrđivanja nastavnih planova i programa, trajanje školovanja i sl.

Obrazovni i odgojni sektor treba razvijati u više pravaca. Jedan od tih pravaca je poboljšanje institucionalnih uslova za efikasno djelovanje sistema, zatim materijalno osposobljavnje obrazovnih institucija stvaranjem boljih uslova za rad (oprema) i boravak (prostor) polaznika. Izuzetno važan pravac razvoja je stalno inoviranje i prilagođavanje nastavnih i odgojnih sadržaja aktuelnim potrebama tražišta rada, kao i kadrovskom osposobljavanju obrazovnih institucija stručnim pedagoškim radnicima sposobnim da, savremenim metodama nastave i upravljanja institucijama, od škola stvore ravnopravnog partnera, spremnog na aktivan dijalog sa drugim institucijama društva, a posebno tržišta rada. Jedna od, izuzetno važnih aktivnosti je proširivanje i afirmacija visokog obrazovanja, a što podrazumijeva stvaranje javnog univerziteta i fleksibilniji odnos prema inicijativama za otvaranje privatnih univerziteta.


• Obim i kvalitet znanja sticanog u školama je više usklađen sa novim dostignućima i sa potrebama tržišta rada i pruža mogućnosti za povećanje fleksibilnosti mladih ljudi na tržištu rada.

Realizacija ovog prioriteta se može mjeriti slijedećim indikatorima:

Dužina čekanja na prvi posao školovanih i kvalifikovanih kadrova; Broj pokrenutih vlastitih biznisa na osnovu znanja i vještina postignutih u toku

školovanja.

Ovaj prioritetni cilj može se realizovati slijedećim mjerama:

3.2.1. MJERA: Poboljšanje materijalnih i kadrovskih uslova rada u školama

166


Ubrzani razvoj nauke i tehnologije, a posebno informacionih tehnika i vještina, zahtijeva vrlo dinamičan proces praćenja ovih promjena i novina koje one donose, te proces pripreme mladih za rad i prilagođavanje tim promjenama i pripremu mladih da se brzo i jednostavno prilagođavaju nastalim promjenama. Za ovo nije dovoljno samo inovirati nastavne sadržaje. Njihovu realizaciju izvode nastavnici koji se, kao i zaposlenici u svim drugim djelatnostima, moraju teoretski i praktično pripremati da prate i prihvate aktuelna znanja. Nastavnik je osnovni i najdirektniji posrednik između znanja i učenika, i zbog toga bi bilo korisno razmotriti mogućnost uvođenja njihove formalne obaveze za permanetno inoviranje znanja.


1. postojeći planovi i prioriteti izgradnje i adaptacije škola u Distriktu će se realizovati prema utvrđenoj dinamicii raspoloživim sredstvima u budžetu ili drugim izvorima;

2. opremanje osnovnih i srednjih škola informatičkom opremom, namještajem, laboratorijsko i radioničkom opremom a ciljem osposobljavanja za davanje konkretnih i aktuelnih znanja i vještina;

3. permanentno praćenje nastavnih sadržaja i ocjena njihove usklađenosti sa aktuelnim potrebama;

4. adekvatna kadrovska popuna škola i uvođenje obaveze permanentnog obrazovanja i inoviranja znanja nastavnog osoblja.


• potpuna obuhvatnost osnovnim obrazovanjem;• povećanje obuhvatnosti srednjim stručnim obrazovanjem;• opremljenost škola informatičkom i drugom neophodnom opremom u skladu

sa standardima savremenog školstva;• kadrovska popunjenost adekvatno obrazovanim stručnim kadrovima;• utvrđeni programi obaveznog inoviranja znanja nastavnog osoblja;• uključenost škola u društvene aktivnosti na planu podizanja općeg kulturnog i

privrednog razvoja Brčko Distrikta BiH;• uključenost u programe obrazovnog sistema na državnom nivou.


dostignuti nivo obezbjeđenja osnovnih infrastrukturnih i drugih uslova za rad škole;

pokrivenost nastave potrebnom tehničkim-informatičkom opremom i adekvatno obrazovanim nastavnim kadrom;

broj upisanih učenika u osnovne i srednje škole; nivo prolaznosti učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju; efekti vannastavnih aktivnosti škola u njihovom užem i širem okruženju.

3.2.2. MJERA: Prilagođenost nastavnih sadržaja zahtjevima tržišta rada

167


Program koordiniranih akcija Službe za zapošljavanje, škola i njihovih organa upravljanja, pedagoških službi i prosvjetnih vlasti usmjeriti u pravcu permanentnog inoviranja nastavnih planova i programa s ciljem da se učine savremenim i efikasnim, te da mladim ljudima koji izlaze iz procesa obrazovanja olakšaju pronalaženje prvog zaposlenja. Iskustva pokazuju da zemlje koje dostižu najviši nivo naučnotehničkog progresa i primjene inovacija su one koje imaju najkvalitetnije srednjoškolsko obrazovanje. Podizanje efikasnosti ovog nivoa obrazovanja zahtijeva, kvalitetno ovladavanje univerzalnim vještinama kao što su jezici, kompjuterska pismenost, komunikacijske vještine, preduzetništvo, kao i ovladavanje relevatnim znanjima i vještinama prilagođenim zahtjevima tržišta rada.


1. Analiza prilagođenosti nastavnih sadržaja zahtjevima tržišta rada i utvrđivanje modela njihovog kontinuiranog praćenja i inoviranja.


• savremeni nastavni sadržaji prilagođeni zahtjevima tržišta rada


period proveden u statusu nezaposlenih lica nakon završetka školovanja za pojedine struke ili zanimanja

3.2.3. MJERA: Osnivanje univerziteta kao visokobrazovne i istraživačke organizacije Brčko Distrikt BiH je izgubio lidersku ulogu u visokoškolskom obrazovanju i naučnoistraživačkom radu u oblasti ekonomije, menadžmenta i preduzetništva koju je do rata imao u regionu sjeveroistočne Bosne. Važnost i značaj koji institucije visokoškolskog obrazovanja i naučnoistraživačke djelatnosti imaju za razvoj okruženja u kome egzistiraju teško je dovoljno naglasiti. Stoga je neophodno osigurati uslove da Brčko Distrikt BiH ponovo postane ugledan centar univerzitetske nastave. U tom smislu, potrebno je realizovati projekat za osnivanje univerziteta u Brčkom. Dugogodišnja tradicija i postojeći resursi, koje ima Ekonomski fakultet u Brčkom, su polazna osnova na kojoj treba graditi projekat osnivanja univerziteta u Brčkom kao javne ustanove čiji bi osnivač bio Brčko Distrikt BiH. U početnoj fazi rada Univerzitet bi obavljao visokoškolsku nastavu i istraživanja u područjima društvenih nauka (ekonomija) sa posebnim naglaskom na granu ekonomika preduzetništva i granu menadžment i upravljanje te području prirodnih nauka (biotehničke) u grani agroekonomija. Perspektivno bi se univerzitet mogao širiti u području biotehničkih nauka na polju prehrambene tehnologije i u području tehničkih nauka na polju računarstva u granama informacioni sistemi i obrada podataka. Osnovna karakteristika univerziteta i jedini izraz njegove konkurentske spremnost je visok kvalitet svih sastavnica njegovog djelovanja (nastavnika, studenata, sadržaja i metoda nastave, istraživačkih projekata, otvorenosti i široke domaće i međunarodne komunikacije i saradnje). Pojam izvrsnosti kao težnja za dostizanje najvećih dometa u borbi za konkuretnost svakog društvenog subjekta se u radu univerziteta dostiže isključivo na

168


međunarodnom planu. Zbog toga je projekat osnivanja i podrške radu univerziteta svojevrstan test spremnosti svih aktera društvenog života u Distriktu da se shvati važnost ovog poduhvata i stekne uvjerenje da njegovo istinsko dostizanje ne trpi nikakvu vrstu improvizacije. Na području Brčko Distrikta BiH istraživačka djelatnost se obavlja samo u okviru Ekonomskog fakulteta i nekoliko pojedinačnih slučajeva i to, uglavnom, kroz izrade magistarskih ili doktorskih disertacija na Ekonomskom fakultetu u Brčkom ili fakultetima na drugim mjestima. Međutim, nema organizovanih i obuhvatnijih istraživanja motivisanih zajedničkim potrebama koje se ispoljavaju na području Distrikta. Nema organizovanih inovativnih istraživanja s ciljem unapređenja poslovanja privrednih subjekata ili drugih organizacija i organa. Razvojnim projektom osnivanja univerziteta treba osigurati da on ne bude institucija u kojoj će se samo izvoditi visokoškolska nastava, nego da bude i centar istraživačke djelatnosti i u tom pogledu opravda ulogu stožernog mjesta duhovnog i naučnog razvoja svoga okruženja kakvu ima većina svjetskih univerziteta. Osim razvoja istraživačke djelatnosti u okvirima univerziteta, trebalo bi projektovati i razvoj istraživanja u oblasti poljoprivrede i prehrambene tehnologije i, u tom smislu, renovirati i aktivirati nekadašnji centar za uljarice.


1. Formiranje inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta, sastavljenog od predstavnika Vlade i Skupštine Brčko Distrikta BiH, te istaknutih naučnih i javnih radnika;

2. Procjena zakonskih mogućnosti za osnivanje univerziteta u Distriktu i utvrđivanje potrebnih zakonskih postupaka na nivou Distrikta;

3. Izrada elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja univerziteta u Brčko Distriktu BiH.


• Doprinos poboljšanju udjela visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj obrazovnoj strukturi stanovništva;

• Prilika za nastavak školovanja završenim srednjoškolcima koji nemaju mogućnosti za školovanje u drugim univerzitetskim centrima;

• Pozitivan uticaj koji univerzitet, kao visokoobrazovna i naučna institucija vrši na svoju užu i širu okolinu;

• Mogućnost za razvoj istraživačke djelatnosti i primjenu naučnih dostignuća u općem društvenom razvoju Distrikta.


osnovan univerzitet; broj upisanih studenata; broj nastavnih usmjerenja; broj projekata sa aktuelnim temama iz društvenog života Distrikta.

PRIORITETNI CILJ 3.3. Unapređenje sistema zdravstvene i socijalne zaštite

Sistem zdravstvene zaštite bitan je za svaku društvenu zajednicu, jer je vezan za osjetljivu kategoriju zdravlja i života stanovništva i na njegovo funkcionisanje imaju uticaj skoro svi drugi privredni i neprivredni sistemi, bez izuzetaka, kao i cjelokupna populacija u toj zajednici.

169


Uporedo sa sistemom zdravstvene zaštite, sistem socijalne zaštite, također, predstavlja vrlo osjetljivo područje zaštite socijalnih (najranjivijih) kategorija stanovništva. I jedan i drugi sistem su stoga veoma kompleksni, komplikovano ih je organizovati i pratiti, kao i determinirati njihov obim koji će biti adekvatan realnim (i sve većim) potrebama stanovnišva. Ovi sistemi su potrošači velikog dijela društvenog bogatstva, a osnovni ciljevi (outputi) ovih sistema trebali bi se ostvarivati kroz podizanje kvaliteta zdravlja i trajanja zdravog života, te poboljšanja socijalnog statusa ugroženih kategorija stanovništva.

Nivo organizovanosti zdravstva, te kvalitet zdravstvene zaštite, imaju veliki uticaj na sve ostale djelatnosti u okviru društvene zajednice, kako privredne, tako i neprivredne, u općem smislu, kroz podizanje nivoa proizvodnih snaga koje, opet, kroz sistem zdravstvenog i socijalnog osiguranja, mogu da utiču na daljnji razvoj ovih sistema. Dobro organizovani sistemi imaju povoljan uticaj u pogledu budućih pokoljenja: utiču na nivo rađanja (uklanjaju negativne trendove u priraštaju stanovništva), usmjeravaju generacije na zdraviji život (preventivno djelovanje protiv loših navika), otklanjaju uzroke nezdravog života (kontrola hrane, zraka, vode za piće itd.). Ograničena finansijska sredstva kao i neadekvatna organizaciona rješenja, uglavnom su najveća prepreka adekvatnom razvoju ovih sistema.

Visoki socijalni ciljevi, koji se postavljaju u razvoju svake zajednice, kao što su stvaranje društva zadovoljnih građana, visok nivo građanske i socijalne ravnopravnosti i kohezija društva, smanjenje socijalnih razlika, likvidacija siromaštva i sl. su, u svakom slučaju, opravdani i u skladu sa civilizacijskim normama života ljudi. To su, međutim, u realnim prilikama teško dostižni ciljevi i njihovo postavljanje je samo izraz želje za ostvarenje ljudskog blagostanja u nekoj dalekoj perspektivi. U težnji za njihovim dostizanjem mora se imati na umu i postojeće stanje tj. prilike od kojih se polazi, na jednoj, i realne mogućnosti za savlađivanje pojedinih etapa njihovog dostizanja, na drugoj strani. Veliki debalans između stalno rastućih potreba građana za poboljšanje njihove socijalne sigurnosti i objektivnih mogućnosti njihovog podmirenja zahtijevaju da se ovom problemu pristupa kao jednom od najkompleksnijih problema svake zajednice i u njegovo rješavanje uključe mnogobrojni subjekti koji su zainteresovani i odgovorni za stanje u oblasti socijalne zaštite stanovništva. To ne mogu biti samo organi vlasti i državne uprave ili specijalizovane organizacije. Njihova uloga je nezaobilazna u tome da, u skladu sa vlastitim mogućnostima, organizuju direktnu pomoć ugroženim slojevima, ali je njihov zadatak i to da iniciraju i organizuju zajedničke akcije svih drugih subjekata, kao što su poslodavci, sindikati i drugi, i da nameću shvatanje o njihovoj odgovornosti za stanje u ovom segmentu života zajednice. Očekivani rezultati ovog prioriteta su:

• Poboljšanje općeg zdravstvenog stanja građana;• Povećan nivo socijalne sigurnosti socijalno ugroženih slojeva stanovništva.

Realizacija ovog prioritetnog cilja može se mjeriti slijedećim indikatorima:

Općim pokazateljim zdravstvenih prilika (opće i specifične stope smrtnosti, kretanje broja oboljenja od odgovarajućih bolesti);

170


Pokazateljima efikasnosti rada medicinskih institucija (dužina čekanja na pojedine oblike liječenja ili dijagnosticiranja, upute van domaćih medicinskih institucija itd.);

Obim i vrste socijalne pomoći. Granica siromaštva i udio stanovništva ispod te granice, kretanje troškova života i sl.

Ovaj prioritetni cilj se može realizovati slijedećim mjerama:

3.3.1. MJERA: Obuhvat stanovništva primarnom zdravstvenom zaštitom

Primarna zdravstvena zaštita je efikasan i vrlo svrsishodan oblik zaštite zdravlja cjelokupnog stanovništva, prije svega, zbog njene masovnosti, a zatim kroz rano dijagnosticiranje i sprečavanje oboljenja. To je, istovremeno, i oblik koji kompletnu zdravstvenu zaštitu čini znatno jeftinijom. Dosadašnja praksa u oblasti zdravstvenog menadžmenta u svijetu je pokazala da se primarna zdravstvena zaštita najefikasnije ostvaruje kroz sistem porodične medicine. Iz tih razloga su napori za unapređenjem primarne zdravstvene zaštite, prije svega, usmjereni na jačanje porodične medicine.

Programom unapređenja primarne zdravstvene zaštite treba osigurati što veću dostupnost porodične medicine građanima, za što je nužno stalno proširivati prava na njeno korištenje, stvarati efikasnu, dostupnu i ravnomjernu mrežu punktova pri čemu finansijski efekat ne bi trebao biti odlučujući kriterij.

Ova se mjera može realizovati kroz slijedeće projektne ideje:

1. Izgradnju mreže ustanova primarne zdravstvene zaštite;2. Nabavka savremene opreme, a posebno opreme za rano dijagnosticiranje

oboljenja;3. Program kontinuirane edukacije kadrova.


• Efikasnija zdravstvena zaštita stanovništva uz veću i lakšu dostupnost medicinske pomoći;

• Rano otkrivanje bolesti;• Racionalno liječenje i smanjenje troškova liječenja.


Broj građana obrađenih u punktovima primarne zdravstvene zaštite, a posebno porodične medicine;

Broj težih oboljenja u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti.

3.3.2. MJERA: Kvalitet i raznolikost zdravstvenih usluga

Kvalitet zdravstvenih usluga sve više postaje prioritetno pitanje u organizaciji zdravstva. Ovo pitanje postaje sve aktuelnije zbog, za sada više deklarativno, prava ljudi da slobodno biraju mjesto svoga liječenja kao i zbog stvaranja i stalnog rasta konkurencije i u ovoj oblasti i slabljenja monopolističkog položaja lokalnih javnih

171


zdravstvenih institucija. I u sistemu zdravstva Distrikta, kao i u većini sistema u našem okruženju, nedostaje orijentacija sa strukture na kvalitet. Najveći broj planova, analiza, evaluacija itd. polazi od strukture, dok elementi kvaliteta nisu adekvatno zastupljeni. Elementi "koliko smo liječili" i "koliki imamo budžet" moraju biti zamijenjeni elementima "kako smo liječili" i "koliko kvalitetno ćemo iskoristiti budžet", koji promoviraju kvalitet zdravlja u punom smislu. Zbog toga svi organi sa nadležnostima u oblasti zdravstvene zaštite, dužni su kontinuirano pratiti kvalitet i efekte liječenja građana. Kvalitet zdravstvenih usluga bi se trebao posmatrati u smislu efekta neke usluge na zdravlje pacijenta uz što niži nivo utrošenih sredstava.

Za realizaciju ove mjere potrebno je realizovati slijedeće projektne ideje:

1. Priprema zdravstvenih ustanova za proces akreditacije;2. Uspostaviti funkcije zdravstvene, farmaceutske i sanitarne inspekcije;3. Nastaviti provođenje unutrašnje kontrole kvaliteta rada kroz primjenu programa

internih audita;4. Uvođenje savremenog informacionog sistema (IZIS);5. Inkorporiranje, saradnja i kontrola privatnog sektora u jedinstven sistem

zdravstva.


• Poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i njene efikasnosti


Promjene (smanjenje) broja oboljelih od pojedinih bolesti; Dužina bolničkog liječenja za pojedine bolesti; Smanjenje liste oboljena koja se liječe u institucijama van Distrikta.

3.3.3. MJERA: Izdašnija i pravedna socijalna zaštita stanovnika

Jedna od izuzetno negativnih posljedica tranzicije je stalno pogoršanje materijalnih uslova za život velikog broja stanovnika, povećanje siromaštva i sve obimniji kontigent lica sa raznim vrstama socijalnih potreba. Sve institucije društva: vlast i njeni organi, nevladine i humanitarne organizacije i mnoge druge vode stalnu borbu, prije svega, na saniranju negativnih posljedica koje svoje efekte ispoljavaju na uslove života, a tek onda na planu mjera za neutralizovanje faktora koji dovode do njih. Brčko Distrikt BiH, u poziciji koju ima u sadašnjem uređenju političkog sistema države, ima odgovornu ulogu na planu socijalne zaštite i poboljšanja uslova za zaštitu materijalnog integriteta stanovništva. U aktuelnoj situaciji, u kojoj žive građani broj lica koji su socijalno ugroženi je izuzetno veliki i potiče iz različitih krugova kao što su nezaposlena lica, djeca, penzioneri, lica iz domaćinstava bez ikakvih prihoda, ili sa minimalnim primanjima, stariji, bez zaštite i prihoda, itd.

Za realizaciju ove mjere treba preduzeti slijedeće projektne ideje:

1. Centar za socijalni rad treba da u svojoj djelatnosti proširi obuhvat na veći broj kategorija socijalno ugoženih lica uz značajniju materijalnu podršku budžeta Distrikta;

172


2. Utvrditi granicu siromaštva i broj lica koja se nalaze ispod te granice i utvrditi način njihovog zbrinjavanja. Formirati bazu podataka socijalno ugroženih lica i transparentne i pravedne kriterije za dodjelu socijalne pomoći.


• Povećan nivo socijalne sigurnosti socijalno ugroženih lica


Broj socijalno ugroženih stanovnika i vrsta i obim socijalne pomoći

PRIORITETNI CILJ 3.4. Podrška djelovanju i razvoju institucija kulture i sporta

Politički i društveni model Distrikta je zasnovan na nužnosti svakodnevnih interakcija tri najbrojnije nacionalne grupe građana, prvenstveno u političkoj sferi, ali i u drugim područjima. Infrastrukturni i ekonomski napredak, relativno, veći nego u drugim dijelovima BiH, podsticajno djeluje na tranziciju latentnog etnocentričnog odnosa nacionalno definisanih građana i zajednica na poziciju relativizma koja podrazumijeva tolerantan odnos naspram drugačijih modela i vrijednosti. Važnost programa razvoja kulture i sporta dobiva na značaju kada se uzme u obzir da kultura i sport, efikasnije nego druge metode i instrumenti, mogu dovesti do akumuliranja samoodrživosti Distrikta kao političkog i socijalnog projekta. U tom kontekstu neophodno je strateško opredjeljenje demokratskih političkih struktura da odgovornim, osjetljivim i demokratičnim upravljanjem, zajedno sa ekonomskom podrškom, kulturom i sportom, i institucijama u okviru toga, stalno podstiču interkulturalne interakcije.


• Jačanje i omasovljenje amaterskih institucija kulture;• Stvaranje uslova za kvalitetan rad i program profesionalnih institucija kulture;• Širenje masovnog sporta i sporta u školama;• Afirmacija Brčko Distrikta BiH kao regionalnog centra kvalitetnih kulturnih

zbivanja i uspješnih sportskih takmičarskih rezultata.

Za dostizanje rezultata ovog prioritetnog cilja treba preduzimati slijedeće projektne ideje i mjere:

3.4.1. MJERA: Funkcionisanje kulturnih institucija i mjesto Brčko Distrikta BiH u kulturnim zbivanjima u okruženju U okviru ovog projekta treba insistirati na donošenju jedinstvenog zakona o kulturi, u kome, slično kao i u Zakonu o sportu, urediti demokratsku proceduru raspodjele sredstava za kulturu, podsticanja posebno uspješnih i izbalansiranog razvoja svih grana kulture i umjetnosti. Institucionalno ojačati oblast kulture: osnovati muzej i pozorište, a Dom kulture, Galeriju, Biblioteku, pozorište i muzej organizovati kao javne ustanove. U produkciju ostvarivanja njene integrativne funkcije zakonom predvidjeti formiranje Vijeća za kulturu. Stvarati povoljnije materijalne pretpostavke za uspješno funkcionisanje kulturnih institucija. Kulturne manifestacije predstavljaju snažan podsticaj za rad subjekata u oblasti kulture. Osim toga, one afirmiraju kulturni ambijent u gradu, povećavaju ponudu kulturnih zbivanja i pružaju priliku za upoznavanje rada i kulturnih dostignuća u sredinama izvan mjesta događanja. U

173


Brčko Distriktu BiH postoji tradicija održavanja nekoliko poznatih manifestacija i tu tradiciju treba njegovati i proširivati sa novim sadržajima.


1. Materijalna i druga podrška osnivanju i radu amaterskih kulturnih društava; 2. Stvaranje materijalnih uslova za rad i osnivanje novih profesionalnih kulturnih institucija;3. Izgradnja nužnih objekata za uspješan rad postojećih i novih kulturnih profesionalnih kulturnih institucija;4. Programiranje i pomoć amaterskim i profesionalnim kulturnim institucijama za nastupanje na smotrama, festivalima i programiranje kulturnih manifestacija u Distriktu sa lokalnim, regionalnim, državnim i međunarodnim značajem.


• Masovnije učestvovanje građana, a posebno omladine, u organizovanim i kvalitetnim kulturnim dešavanjima u Distriktu i van njega;

• Pružanje mogućnosti da građani Distrikta na lakši način konzumiraju vlastita i dostignuća drugih institucijama u oblasti kulture,

• Afirmacija Brčko Distrikta BiH kao regionalnog kulturnog središta.


Porast broja amaterskih kulturnih društava i broja aktivno angažovanih građana u njima;

Uobičajene mjere aktivnosti rada profesionalnih kulturnih i umjetničkih institucija.

3.4.2. MJERA: Razvoj masovnog i sporta u školama. Kvalitet takmičarskog sporta

Treba podsticati i pomagati sport i stvarati povoljnije materijalne i druge uslove za njegov daljnji razvoj i dostizanje novih dometa. Značaj koji ima sport za bilo koju zajednicu obično prevazilazi pažnju koja mu se poklanja. Osim što je nezamjenjiv faktor podizanja zdravlja, rekreacije i opuštanja, stvaranje pozitivne opće atmosfere u zajednici, afirmaciju dobrih međuljudskih odnosa, sport ima veliku ulogu i u afirmaciji sredine u kojoj se odvija i na tom planu postaje sve značajniji vid promocije svake vrste. Brčko Distrikt BiH je izgubio imidž grada sa veoma razvijenim sportom i poznatim sportskim ekipama. Osim nekoliko, spomena vrijednih, sportskih rezultata i još manje prestižnih sportskih manifestacija, Brčko Distrikt BiH se nedovoljno pojavljuje i afirmira na državnoj, a skoro nikako, na međunarodnoj sportskoj sceni. Za snažniji podsticaj razvoja sporta, pored normativnih akrivnosti (donijeti Zakon o sportu sa razrađenim kriterijima za finansiranje, valorizaciju i društvenu i materijalnu stimulaciju uspješnih klubova i organizacija pojedinaca i perspektivnih talenata), i određenih organizacionih i institucionalnih napora (organizovanje sporta u školama, vraćanje sporta u univerzitetsku nastavu, organizacija i omasovljenje bazičnih sportova među djecom i omladinom kao što su: škole plivanja i atletike, gimnastike i sl.), potrebno je raditi i na stvaranju materijalnih pretpostavki. Ozbiljniji dometi u

174


sportskoj djelatnosti zahtijevaju izgradnju nekoliko krupnih i dosta skupih sportskih objakata kao što su višenamjenska sportska dvorana, gradski stadion, zatvoreni višenamjenski bazen, izgraditi i rehabilitirati Sportsko-rekreativni centar „Ficibajer“ kao mjesto za različite sportske aktivnosti i sportske i kulturne manifestacije, važan turistički objekat i jedno od oznaka prepoznatljivosti grada.


1. Jačanje i proširivanje broja amaterskih sportskih kolektiva i uključivanje što većeg broja stanovnika, a posebno mladih u njihove aktivnosti;2. Stvaranje sportskih društava, sekcija i drugih oblika sportskog djelovanja u školama i organizacija masovnih školskih takmičenja;3. Pomoć sportskim društvima u takmičarskom sportu u postizanju vrhunskih sportskih rezultata.


• Veće anagažovanje stanovnika i učenika u sportskim aktivnostima uz korištenje svih pozitivnih fizičkih i psihičkih efekata koja pruža sportska djelatnost;

• Afirmacija Brčko Distrikta BiH kao sportskog centra u regiji i van nje.

3.4.3. MJERA: Obuhvat stanovništva primarnom zdrtavstvenom zaštitom

Jačanje preventive i liječenja primarnog tipa baziranom na konceptu porodične medicine trebalo bi biti okosnicom ovog programa. Primarna zdravstvena zaštita je efikasan i vrlo svrsishodan oblik zaštite zdravlja cjelokupnog stanovništva, prije svega, zbog njene masovnosti, a zatim kroz rano dijagnosticiranje i sprečavanje oboljenja. Dosadašnja praksa u oblasti zdravstvenog menadžmenta u svijetu je pokazala da se primarna zdravstvena zaštita najefikasnije ostvaruje kroz sistem porodične medicine. Čak i optimalna mreža i široka prava građana da je koriste može kompromitovati cijelu ideju ako ta mreža nije adekvatno podržana kvalitetnim kadrovima i opremom. Nakon definisanja mreže porodične medicine u Distriktu, nužno je napraviti terminske programe osiguranja adekvatnim kadrom i opskrbljenost adekvatnom opremom. Kvalitet zdravstvenih usluga sve više postaje prioritetno pitanje u organizaciji zdravstva. I u sistemu zdravstva Distrikta, kao i u većini sistema u našem okruženju, nedostaje orijentacija sa strukture na kvalitet. Najveći broj planova, analiza, evaluacija itd. polazi od strukture, dok elementi kvaliteta nisu adekvatno zastupljeni. Elementi "koliko smo liječili" i "koliki imamo budžet" moraju biti zamijenjeni elementima "kako smo liječili" i "koliko kvalitetno ćemo iskoristiti budžet", koji promovišu kvalitet zdravlja u punom smislu. Zbog toga svi organi sa nadležnostima u oblasti zdravstvene zaštite, dužni su kontinuirano pratiti kvalitet i efekte liječenja građana. Kvalitet zdravstvenih usluga bi se trebao posmatrati u smislu efekta neke usluge na zdravlje pacijenta uz što niži nivo utrošenih sredstava.

Permanentno povećanje obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem i veće zastupljenosti principa solidarnosti. Osnivanjem Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta BiH od 2007. godine, u Brčko Distriktu BiH je dostignut nivo na kome se donose bitne odluke u djelatnosti koja značajno utiče na uslove za

175


sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu. To istovremeno stvara obavezu da se programiraju postupak i uslovi neophodni za stalno proširenje obuhvata besplatnom zdravstvenom zaštitom stanovništva.


1. Uspostaviti optimalnu mrežu ustanova primarne zdravstvene zaštite;2. Unapređivati njihovu kadrovsku i materijalnu popunjenost;3. Jačanje porodične medicine uz povećanje njene dostupnosti, prava na korištenje uz efikasnu, dostupnu i ravnomjernu mrežu punktova porodične medicine.


• Smanjenjem općeg broja oboljenja i broja vodećih uzroka smrti


Mjerenje uobičajenim instrumentima općeg zdravstvenog stanja građana

4.4 STRATEŠKI CILJ 4: Osiguranje konkurentne multifunkcionalne poljoprivredne proizvodnje, uz očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa i kontinuirano poboljšavanje materijalnih i socijalnih uslova življenja u ruralnim područjima

Dosadašnja politika ruralnog razvoja u Brčko Distriktu BiH bila je bez jasne vizije, bez definisanog sveopćeg cilja i bez precizno utvrđenih strateških opredjeljenja. Ona se izvodila više spontano, sa izraženom nekonzistentnošću, za čiju implementaciju su izdvajana skromna sredstva. Ovakav pristup dozvoljavao je primjenu manjeg broja mjera čime nisu riješeni brojni problemi ruralnih područja Distrikta, a, prije svega, problema naglašenog siromaštva i visoke nezaposlenosti ruralne populacije.

Istovremeno, prema OECD klasifikaciji, ruralni prostor čini 95% ukupne teritorije Distrikta u kojem živi 55% ukupne populacije (od ukupno 59 naselja Distrikta, 49 naselja je ruralnog karaktera). Najveći dio siromaštva i nezaposlenosti upravo se nalazi u ruralnim područjima Distrikta, koje karakteriše nezadovoljavajuća starosna i obrazovna struktura populacije. Poljoprivreda je u ovim područjima najznačajnija, a često i jedina privredna djelatnost kojom se ostvaruju prihodi domaćinstava, a koju karakteriše, prije svega, socijalna dimenzija, pa tek onda ekonomsko-tržišna snaga. Poljoprivreda još uvijek osjeća posljedice rata (zapušteno, uništeno, minirano zemljište) i pokazuje slabosti sadržane u: (1) niskoj konkurentnosti (koja je, prije svega, uslovljena ekstenzivnom proizvodnjom na sitnom posjedu); (2) nerazvijenom i nestabilnom tržištu poljoprivrednih proizvoda (nizak stepen ugovorne povezanosti primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta, pojava „sivih“ kanala otkupa, posebno kod stočarskih proizvoda), kredita i zemljišta; (3) niskoj stopi investicionih ulaganja (nepovoljni uslovi na tržištu kapitala za investiranje). Značajno uništena fizička infrastruktura sporo se obnavlja, a stalna politička nestabilnost,

176


nedostatak društvene i uslužne infrastrukture, kao i nerazvijenost institucija (zaštita svojine, zaštita prava građana, zakonodavstvo, sudstvo, etika i korupcija) - dovode do sve većeg napuštanja ruralnih područja, posebno kada je riječ o mlađim i obrazovanijim kategorijama. Uz sve spomenuto, ozbiljnijeg pristupa rješavanju problema ruralnog razvoja u Brčko Distriktu BiH još uvijek nema.

S druge strane, sve identifikovane snage poljoprivrednih proizvođača i šanse okruženja u definisanoj SWOT matrici ruralnog razvoja, predstavljaju, i neiskorištene potencijale, odnosno jake razloge zašto se ruralnom razvoju mora posvetiti dužna pažnja. Neke od identifikovanih snaga ruralnog stanovništva i šansi okruženja jesu: (1) tradicija i iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji; (2) povoljni prirodni uslovi za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju (povoljan odnos obradivog zemljišta u odnosu na ukupan broj stanovnika); (3) blizina velikih potrošačkih centara (grad Brčko, Tuzla); (4) postojanje i blizina prerađivačkih kapaciteta; (5) uviđanje potrebe i neophodnosti uvođenja standarda kvaliteta kod sve većeg broja proizvođača, kako u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, tako i u primarnoj i sekundarnoj preradi (ISO standradi, HACCP, GLOBALGAP); (6) postojanje vještine i tradicije u proizvodnji rukotvorina i predmeta kućne radinosti; (7) zainteresovanost za bavljenjem seoskim turizmom i eko-turizmom; (8) rast inostrane tražnje za junećim mesom, voćem, ljekovitim biljem, šumskim voćem i pečurkama, organskim proizvodima, za čiju proizvodnju Brčko Distrikta BiH ima povoljne prirodne uslove; (9) porast tražnje za uljaricama i žitaricama, kao sirovinama za proizvodnju biodizela i bioetanola. Istovremeno, visoka stopa nezaposlenosti u Distriktu (od 40%35) i podatak da polovina ruralnih domaćinstava (od ukupnog broja od 9.725), prema izvorima prihoda, spada u nepoljoprivredna, prema Popisu iz 2002./03. (prema Popisu iz 1991. godine ovaj pokazatelj je iznosio 24,2%)36 – upućuju na zaključak da postoji značajan prostor i orijentacija ka razvoju tzv. ruralne nepoljoprivredne ekonomije u ruralnim područjima Distrikta. Na osnovu svega prethodnog (analiza postojećeg stanja, SWOT analiza ruralnog razvoja Brčko Distrikta BiH), kao strateško prioritetno područje definiše se ruralni razvoj, koji podrazumijeva:

osiguranje konkurentne multifunkcionalne poljoprivredne proizvodnje, angažovanjem porodičnih gazdinstava, preduzeća, zadruga i njihovih

udruženja, koji na ovaj način obezbjeđuju zadovoljavajući dohodak i prinos na uložena

sredstva (poštovanje osnovnih ekonomskih principa produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti),

uporedo sa očuvanjem i unapređenjem životne sredine i prirodnih resursa osigurati održivo upravljanje poljoprivrednim i šumskim zemljištem, i

kontinuirano poboljšavanje materijalnih i socijalnih uslova življenja seoskog stanovništva (socijalna dimenzija ruralnog razvoja).

Za realizaciju definisanog strateškog cilja potrebna je nova politika ruralnog razvoja Brčko Distrikta BiH, pri čemu bi pristup, principi i vizija ukupnog razvoja trebalo da se posmatraju u svjetlu aktuelne politike ruralnog razvoja u zemljama EU. Ovo, ne samo zato što je riječ o sveobuhvatnom konceptu koji sagledava složenu problematiku

35 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Anketa o radnoj snazi 2007, Saopćenje br. 2. Prethodni podaci Sarajevo, 18. septembar 2007, str. 8, http://www.bhas.ba/ankete/radnaSnaga.pdf 36 Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Služba za analizu i administrativnu podršku, decembar/januar 2006., str. 7.

177



ruralnog razvoja sa svih njegovih aspekata, već i zato što se radi o sveopćoj prihvaćenoj praksi i u zemljama van EU, prije svega u zemljama potencijalnim kandidatima i zemljama kandidatima za ulazak u EU. Inače, novopridošlim članicama i kandidatima za članstvo u WTO se, u reformisanju i prilagođavanju politike interne podrške poljoprivredi pravilima WTO, preporučuje preusmjeravanje podrške, sa trgovinskodistorzivnih oblika subvencioniranja proizvodnje i inputa ka green box mjerama podrške, prije svega, općim uslugama – izgradnji komunalne i tržišne infrastrukture, unapređenju kvaliteta, marketinga i promocije, unapređenju ljudskog potencijala, kao i ka programima regionalnog razvoja i zaštite životne sredine. Za provedbu ruralne politike uporedno je potrebno i planirati sredstva iz domaćeg budžeta kojima će se on implementirati. To se posebno odnosi na podršku investicijama, strukturnim promjenama, podizanju kvaliteta proizvoda i stvaranju boljih uslova za život na selu. Vrlo važan dio, o kojem se, također mora voditi računa u implementaciji buduće politike ruralnog razvoja Distrikta, je i institucionalno jačanje kako bi se stvorile pretpostavke za lakši prelazak na programiranje i korištenje EU fondova pretpristupne pomoći u okviru IPA programa. Kroz jačanje administrativnih kapaciteta potrebno je formirati posebno odjeljenje (jedinicu) za ruralni razvoj i uvoditi elemente monitoringa i evaluacije efekata projekata ruralnog razvoja.


- ubrzati obnavljanje fizičke infrastrukture;- kreirati uslove za političku stabilnost;- izgraditi društvene i uslužne infrastrukture;- intenzivirati razvoj institucija (zaštita svojine, zaštita prava građana,

zakonodavstvo, sudstvo, etika i korupcija);- podsticati tradiciju i iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji; - kompletno iskoristiti povoljne prirodne uslove za raznovrsnu poljoprivrednu

proizvodnju; - maksimalno iskoristiti blizinu velikih potrošačkih centara; - stimulisati direktno povezivanje primarne proizvodnje i prerađivačkih

kapaciteta; - uvoditi standarde kvaliteta; - maksimalno iskoristiti postojanje vještine i tradicije u proizvodnji rukotvorina i

predmeta kućne radinosti; - podsticati razvoj seoskog turizma i eko-turizma; - intenzivirati proizvodnju junećeg mesa, voća, ljekovog bilja, šumskog voća i

pečuraka, organskih proizvoda; - intenzivirati proizvodnju uljarica i žitarica, kao sirovina za proizvodnju

biodizela i bioetanola; - preusmjeriti podršku, sa trgovinsko-distorzivnih oblika subvencioniranja

proizvodnje i inputa ka green box mjerama podrške;- podsticati investicije, strukturne promjene, podizanje kvaliteta proizvoda i

stvaranje boljih uslova za život na selu;- stvoriti pretpostavke za lakši prelazak na programiranje i korištenje EU

fondova pretpristupne pomoći u okviru IPA programa;- formirati posebno odjeljenje za ruralni razvoj;- uvoditi elemente monitoringa i evaluacije efekata projekata ruralnog razvoja.

178



• podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje;• održivo upravljanje resursima;• bolji životni uslovi za seosku populaciju;• povećanje ekonomskih aktivnosti u ruralnim sredinama;• rješavanje brojnih problema u ruralnim područjima; • rješavanje problema naglašenog siromaštva i visoke nezaposlenosti ruralne

populacije;• manje (gotovo zaustavljeno) napuštanje ruralnih područja;• razvijeno i stabilno tržište poljoprivrednih proizvoda;• razvijeno i stabilno tržište kredita i zemljišta;• veća stopa investicionih ulaganja;• veće iskorištenje potencijala u poljoprivredi.


bruto nacionalni proizvod; ukupne investicije; broj turista; stopa nezaposlenosti; stopa zaposlenosti; broj novih ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima; stopa napuštanja ruralnih područja: broj riješenih problema u ruralnim sredinama; broj realizovanih poljoprivrednih kredita; stopa korištenja EU fondova pretpristupne pomoći u okviru IPA programa.


PRIORITETNI CILJ 4.1. Unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora

Poljoprivredna proizvodnja, svugdje i uvijek, predstavlja okosnicu razvoja ruralnih područja. Ovo, naravno, ni slučajno ne znači da je poljoprivreda i jedina grana privrede koja je opcija za ruralni razvoj, ali jeste njegova najjača poluga. U poljoprivrednom sektoru susreću se brojni neiskorišteni potencijali razvoja i brojni problemi, koje je potrebno riješiti da bi se razvoj ostvario i generisao dohodak za seosko stanovništvo.

Jedan od najvećih izazova u narednom periodu predstavljat će izgradnja održivog sistema poljoprivrede, koji će biti konkurentan jednako na domaćem i inostranom tržištu. Potrebno je osigurati politiku, sistem primjene i instrumente kojima će se omogućiti prestrukturiranje sektora i daljnji tehničko-tehnološki napredak, čime bi poljoprivreda postala produktivna i efikasna, a time i konkurentna na tržištu. Za podizanje konkurentnosti postoji više razvojnih programa, koji su u skladu sa mjerama koje predviđa nova politika ruralnog razvoja u EU. Naravno, izbor razvojnih programa i projekata, njihovo definisanje i utvrđivanje kriterija za ostvarivanje prava

179


na podršku moraju biti prilagođeni potrebama i prioritetima poljoprivrede Brčko Distrikta BiH.


iskoristiti neiskorištene razvojne potencijale u poljoprivrednom sektoru;riješiti nagomilane probleme u poljoprivrednom sektoru; izgradnja održivog sistema poljoprivrede;osigurati politiku, sistem primjene i instrumente kojima će se omogućiti restrukturiranje sektora i daljnji tehničko-tehnološki napredak;podsticati razvojne programe, koji su u skladu sa mjerama koje predviđa nova politika ruralnog razvoja u Evropskoj uniji;definisati razvojne prioritete u poljoprivredi Brčko Distrikta BiH;utvrditi kriterije za ostvarivanje prava na podršku u poljoprivredi.


• veći dohodak za seosko stanovništvo;• jednako konkurentan sektor poljoprivrede, kako na domaćem, tako i

inostranom tržištu;• prestrukturiran sektor poljoprivrede; • produktivan i efikasan sektor poljoprivrede;• konstantan tehničko-tehnološki razvoj;• održivi poljoprivredni razvoj.

Realizacija ovog prioritetnog cilja se može mjeriti slijedećim indikatorima: direktne privatne investicije u sektoru poljoprivrede; procenat direktnih privatnih investicija u sektoru poljoprivrede u odnosu na ukupne

investicije; broj razvojno opredjeljenih poljoprivrednih gazdinstava; broj ostvarenih razvojnih programa; stepen konkurentnosti poljoprivrednog sektora; broj novozaposlenih u poljoprivrednoj proizvodnji; broj novootvorenih linija poljoprivredne proizvodnje.


4.1.1. MJERA: Rast investicija, veće iskorištenje zemljišta i podrška stručnom obrazovanju, s ciljem rasta konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

Uspostavljanje konkurentnosti znači unapređenje ekonomskih performansi poljoprivrede, putem povećanja produktivnosti, ekonomičnosti, putem povećanja veličine gazdinstava, promocije inovacija, afirmacije marketing strategija i sl. Jedan od osnovnih zadataka pri njegovoj implementaciji bit će razrada sistema monitoringa i evaluacije, i u sklopu njega, utvrđivanje kriterija za korištenje budžetskih podsticajnih sredstava.

Investicije u poljoprivrednu proizvodnju podrazumijevaju: povećanje fondova (zemljište, osnovno stado, višegodišnji zasadi); nabavku poljoprivrednih mašina i

180


prateće opreme; nabavka sistema za navodnjavanje; izgradnja pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda. Sve ove investicije doprinijele bi ukrupnjavanju, specijalizaciji i tehničko-tehnološkoj modernizaciji tržišnih i razvojno orijentisanih poljoprivrednih gazdinstava, koji bi trebali biti nosioci produktivne, rentabilne i konkurentne poljoprivrede Brčko Distrikta BiH u budućnosti.

Jedan od većih nedostataka agrarne politike, ne samo u Brčkom Distriktu BiH, već i u cijeloj BiH, je pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta. Shodno tome, u narednom periodu je potrebno projektovati budžetsku podršku za slijedeće projekte: unapređenje kvaliteta zemljišta; uređenje zemljišta i bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta. Posebno mjesto u iniciranju konkretnih projekata, trebalo bi da ima uklanjanje minskih polja.

SWOT analiza, kao i ostvareni rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji, ukazuje da je jedna od većih slabosti ovog sektora nedovoljno stručno znanje poljoprivrednih proizvođača. U tom kontekstu, potrebni su projekti, budžetski podržani, za stručno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača, koji se odnose na: dodatno obučavanje za one koji se već bave poljoprivrednom proizvodnjom; difuziju informacija zaposlenima u poljoprivredi; podršku mladim poljoprivrednicima u preuzimanju gazdinstva; unapređenje rada savjetodavne službe. Programi obuke trebalo bi da obuhvate veći broj poljoprivrednih proizvođača, posebno onih koji nemaju nikakvo obrazovanje iz oblasti poljoprivredne teorije i prakse.


unaprijediti ekonomske performanse poljoprivrede;promovisati inovacije;afirmisati marketing strategiju;razraditi sistem monitoringa i evaluacije;utvrditi kriterije za korištenje budžetskih podsticajnih sredstava;podsticati nabavku nove poljoprivredne mehanizacije;izgraditi pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda;unaprijediti kvalitet zemljišta; intenzivirati uklanjanje minskih polja;podići nivo stručnog znanja poljoprivrednih proizvođača;podržati mlade poljoprivrednike u preuzimanju gazdinstva;unaprijediti rad savjetodavne službe.


1. povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji;2. bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta;3. unapređenje ljudskog potencijala kroz podršku stručnom obrazovanju

poljoprivrednih proizvođača.


• veća produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost poljoprivredne proizvodnje;• povećanje fondova;• osavremenjen mašinski park;• ukrupnjavanje, specijalizacija i tehničko-tehnološka modernizacija tržišnih i

razvojno orijentisanih poljoprivrednih gazdinstava;

181


• bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta;• veća stručna osposobljenost poljoprivrednih proizvođača.

Realizacija ove mjere se može mjeriti slijedećim indikatorima: stopa rasta direktnih privatnih investicija u poljoprivredi; stopa rasta učešća direktnih privatnih investicija u poljoprivredi u odnosu na

ukupne investicije; stopa korištenja budžetskih podsticajnih sredstava; stepen nabavke nove poljoprivredne mehanizacije; broj novoizgrađenih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda; broj novozaposlenih u sektoru poljoprivrede i prerade; veličina poljoprivrednih gazdinstava (izraženo brojem uslovnih grla ili

površinom obradivog poljoprivrednog zemljišta); veličina deminiranog poljoprivrednog zemljišta (ha); broj stručno osposobljenih poljoprivrednih proizvođača; nivo stručnog kadra u savjetodavnim službama.

4.1.2. MJERA: Restrukturiranje i uvođenje standarda kvaliteta, u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda

Teritorija Brčko Distrikta BiH ima velikih mogućnosti za jačanje prerađivačkih kapaciteta, odnosno za preusmjeravanje primarnih poljoprivrednih proizvoda ka prerađivačkoj industriji. Imajući u vidu povoljne prirodne uslove, sadašnje (kao i buduće) kapacitete prerade, Distrikt ima velike proizvodne potencijale. Međutim, teba naglasiti da Brčko Distrikt BiH karakteriše veoma visok trgovački debalans poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što je rezultat nedostatka kvaliteta u primarnoj proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda.

Radi poboljšanja stanja domaće primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta neophodno je povećati njihovu konkurentnost što se može postići uvođenjem evropskih standarda kvaliteta, čime se stiču uslovi za proboj na tržište EU. Uvođenjem standarda kao što su GLOBALGAP, HACCP i ISO standardi obezbjeđuje se odgovarajući kvalitet i bezbjednost poljoprivrednih proizvoda što je prvi i osnovni uslov izlaska na strano tržište.

Aktivnosti koje treba preduzeti za realizaciju ove mjere su slijedeće:

prilagođavanje domaće proizvodnje EU standardima kvaliteta s ciljem unapređenja proizvodnjih procesa i konačnih proizvoda; promocija kvaliteta domaćih proizvoda (učešće na domaćim i međunarodnim sajmovima poljoprivrede i hrane, lokalne manifestacije, medijska promocija i sl.);podrška uvođenju sistema zaštite proizvoda (zaštita geografskog porekla, tradicionalne tehnologije, trgovačke marke);promovisanje proizvodnje ekološke, odnosno organske hrane (izbor lokaliteta i programa, uključivanje u mrežu labaratorija za atestiranje, marketing i sl.)investiranje u prerađivačke kapacitete koji su bazirani na domaćim sirovinama;

182


ulaganja u pogone za zamrzavanje, hlađenje i čuvanje primarnih poljoprivrednih proizvoda u svježem stanju kako bi se sezona trošenja produžila i time tržišno bolje vrednovala proizvodnja koja je izrazito sezonska;investiranje u različite prerađivačke grane (mljekare, mesne industrije, industrije vina, bezalkoholnih pića, gotove hrane, dodataka hrani, tjestenina, konditorskih proizvoda, fabrike za preradu krompira, za preradu voća i sl.);investiranje u industrije koje proizvode mašine za agroindustrijske sektore, limenke i druge proizvode za pakovanje hrane.

Ova mjera se može realizovati kroz sledeće projektne ideje:

1. uvođenje standarda i unapređenje kvaliteta u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u skladu sa zahtjevima EU;

2. restrukturiranje prerađivačke industrije.

Očekivani rezultati su:

rast izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište EU i okolnih zemalja; znatno poboljšanje kvaliteta i zdravstvene bezbjednosti poljoprivrednih

proizvoda; siguran plasman poljoprivrednih proizvoda; stvaranje proizvoda sa oznakom zaštite geografskog porijekla; preusmjeravanje jednog broja poljoprivrednika na proizvodnju organske hrane; obnova zapostavljenih grana prerađivačke industrije; novi prerađivački kapaciteti; povećanje primarne poljoprivredne proizvodnje; veća konkurentnost domaće prerađivačke industrije; tehničko-tehnološko inovirani prerađivački kapaciteti.

Indikatori su slijedeći:

• obim izvoza poljoprivrednih proizvoda na strano tržište;• broj poljoprivrednih proizvođača koji posjeduju certifikovanu proizvodnju;• procenat poljoprivrednih površina pod proizvodnjom organske hrane;• broj tržišnih veza;• stopa zaposlenosti; • broj firmi u prerađivačkoj industriji koje su obnovile/modernizovale vlastite

kapacitete.

4.1.3. MJERA: Izgradnja kapaciteta za otkup, čuvanje, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda

Nedovoljna vertikalna integracija u cijelom lancu proizvodnje i prometa hrane, a posebno između primarne proizvodnje i prerađivačke industrije, predstavlja ozbiljan ograničavajući faktor bržem razvoju. U tom kontekstu, predviđa se podrška izgradnji i uređivanju stočne i zelene pijace, otkupnih stanica i distributivnih centara. Investiranje u hladnjače za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća ima za cilj ostvarivanje pretežno izvozno orijentisane proizvodnje, uz vrlo rentabilan tehnološki proces proizvodnje, što sve doprinosi ostvarivanju zadovoljavajućih nivoa dobiti.

Pored važnosti vertikalne integracije, veliki značaj ima i horizontalna povezanost u mnogim sektorima, prije svega, radi boljeg korištenja faktora proizvodnje, jeftinije

183


nabavke repromaterijala, bolje zaštite i, uopće, predstavljanja interesa pojedinih sektora. Stoga su potrebni i projekti, također budžetski podržani, za iniciranje novih i razvoj postojećih udruženja proizvođača, zadruga ili/i klastera, posebno, imajući u vidu usitnjenost posjeda.


izgradnja i uređivanje stočne i zelene pijace, otkupnih stanica i distributivnih centara;izgradnja hladnjača za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća;izgradnja centara za otkup pečurki, šumskih plodova, samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja, njihovu preradu u poluproizvode na bazi smrzavanja, sušenja i kuhanja – salamurenje;animiranje lokalnog stanovništva u sakupljanju šumskih plodova, samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja;izgradnja kapaciteta za izdvajanje biljnih ekstrakata iz ljekovitog i aromatičnog bilja;savjetodavna i logistička podrška Vlade Brčko Distrikta BiH; iniciranje novih i razvoj postojećih udruženja proizvođača, zadruga ili/i klastera.


1. integracija primarne proizvodnje i prerađivačke industrije uz jačanje tržišne infrastrukture;

2. hladnjača za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća; 3. sabirni centar za otkup, preradu i distribuciju pečurki, šumskih plodova,

samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja;4. pogon za proizvodnju ekstrakta ljekovitog i aromatičnog bilja.


• bolja vertikalna integracija;• bolja horizontalna integracija;• veće iskorištenje prirodnih potencijala na području Brčko Distrikta BiH; • ostvarivanje pretežno izvozno orijentisane proizvodnje; • rentabilan tehnološki proces proizvodnje; • ostvarivanje zadovoljavajućih nivoa dobiti;• bolje korištenje faktora proizvodnje; • jeftinija nabavka repromaterijala; • bolja zaštita i, uopće, predstavljanje interesa pojedinih sektora proizvodnje.


direktne privatne investicije u sektoru poljoprivrede i prerade; procenat direktnih privatnih investicija u sektoru poljoprivrede i prerade u

odnosu na ukupne investicije; stopa korištenja budžetskih podsticajnih sredstava; broj novozaposlenih u sektoru poljoprivrede i prerade; broj novoizgrađenih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda; broj izgrađenih hladnjača; broj sakupljača šumskih plodova, samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja;

184


broj udruženja proizvođača, zadruga ili/i klastera.

PRIORITETNI CILJ 4.2. Održivo korištenje i zaštita životne sredine i seoskih predjela

Populaciju Brčko Distrikta BiH karakteriše nedovoljno razvijena svijest o potrebi zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti. S druge strane, u EU politici ukupnog ruralnog razvoja održivo upravljanje resursima i očuvanje i zaštita čovjekove okoline zauzimaju značajno mjesto. Slijedeći ovakav pristup i u budućoj politici ruralnog razvoja Brčko Distrikta BiH potrebno je osigurati politiku, sistem primjene i instrumente kojima će se omogućiti razvoj dugoročno održive poljoprivrede, koja je maksimalno usklađena sa očuvanjem životne sredine. Mjere ove ose ruralnog razvoja u budućem periodu treba da budu usklađene sa većim brojem EU propisa, principa i standarda, koji se odnose na očuvanje čovjekove okoline, upravljanje resursima i odnos poljoprivrede prema životnoj sredini.

Za ovu prioritetnu aktivnost predviđeni su i razvojni programi u skladu sa mjerama koje predviđa nova politika ruralnog razvoja u EU. Naravno, izbor mjera, njihovo definisanje, te utvrđivanje kriterija za ostvarivanje prava na podršku moraju biti prilagođeni potrebama i prioritetima poljoprivrede Brčko Distrikta BiH. Tako npr. zbog povoljnih uslova na cijelom prostoru Distrikta nema potrebe za mjerom kao što je podrška razvoju manje povoljnih područja (engl. less favoured areas).


razvijati svijest o potrebi zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti;osigurati politiku, sistem primjene i instrumente kojima će se omogućiti razvoj dugoročno održive poljoprivrede;maksimalno uskladiti poljoprivredu sa očuvanjem životne sredine;intenzivnija edukacija o organskoj proizvodnji;podrška razvoju organske proizvodnje;prilagođavanje tehnologije organske proizvodnje zahtjevima standarda;certifikacija organskih proizvoda;očuvanje i održivo korištenje genetičkih resursa i šumskog fonda;budžetska podrška za držanje grla autohtonih rasa i sojeva pojedinih vrsta stoke, kao i naknade za uzgoj autohtonih sorti poljoprivrednog bilja;budžetska podrška obnovi šumskog fonda kroz razne programe pošumljavanja;utvrđivanje kriterija za ostvarivanje prava na budžetsku podršku;afirmacija efikasne marketing strategije.


• održivo upravljanje resursima i očuvanje i zaštita čovjekove okoline;• veća zaštita okoliša;• racionalno upravljanje resursima; • bolji odnos poljoprivrede prema životnoj sredini;• bolji plasman organskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu;• čuvanje i reprodukovanje odgovarajućeg broja jedinki; • prevencija od ugrožavanja poželjnog broja rijetkih sorti poljoprivrednog bilja,

kao i vrsta i rasa domaćih životinja.

185



stepen usklađenosti poljoprivreda sa očuvanjem životne sredine; ostvareni obim organske proizvodnje (kvantitativno i vrijednosno); broj izdatih certifikata; visina budžetske podrške; nivo edukacije u organskoj proizvodnji; broj poljoprivrednih gazdinstava koja se bave organskom proizvodnjom; broj poljoprivrednih gazdinstava koja drže grla autohtonih rasa i sojeve pojedinih

vrsta stoke; broj poljoprivrednih gazdinstava koja uzgajaju autohtone sorte

poljoprivrednog bilja; veličina pošumljene površine (ha).


4.2.1. MJERA: Formiranje stručnog kadra i edukacija o neophodnosti žaštite životne sredine i primeni principa održivog razvoja

Prvi korak u zaštiti okoline je informisanje i obrazovanje stanovništva o neophodnosti zaštite, odnosno očuvanja sredine u kojoj živimo. Obrazovanje bi se trebalo vršiti na svim nivoima, kako od predškolskog uzrasta pa sve do fakulteta tako i na nivou državnih organa koji su zaduženi za pitanja vezana za rješavanje ekoloških problema. Da bi se nezagađena okolina sačuvala, a kontaminirana područja revitalizovala (bez obzira da li je u pitanju voda, zrak i/ili zemljište) apsolutno je neophodno je edukovati stanovništvo, odnosno podići ekološku svijest građana.

Iskustva su pokazala da je ovaj proces najuspešniji ako se edukacija provodi od najranijeg uzrasta. Stoga je neophodno primijeniti odgovarajuće edukativne programe počev od predškoloskog uzrasta pa do visokog obrazovanja. Također, s obzirom da rješavanje kompleksnih ekoloških problema i implementacija principa održivog razvoja zahtijeva postojanje stručnog kadra odgovarajućeg profila koji bi mogao da se prihvati rješavanja problema u životnoj sredini potrebno je osposobiti ljude u državnoj upravi zadužene za pitanja zaštite životne sredine.

Obuka na državnom nivou može se vršiti uz pomoć stručnjaka iz Evropske unije s obzirom da su oni već prošli inicijalne faze u zaštiti okoline i posjeduju određeno iskustvo. Često se interesi drugih sektora ne podudaraju sa interesima sektora zaštite životne sredine, što dovodi do sukobljavanja i rješenja štetnih po životnu sredinu. Kako bi se ti nesporazumi preduhitrili neophodno je edukovati sve zaposlene u državnoj upravi kako bi svi dobro razumjeli koncept održivog razvoja i razumnog korištenja prirodnih resursa.


- uvođenje ekološke tematike u programe za predškolski uzrast kao i osnovno i srednjoškolsko obrazovanje;

- podsticanje učenika za pisanje vannastavnih projekata i finansiranje tih projekata;

- integracija okolinske problematike i problematike održivog razvoja u nastavne programe univerziteta;

186


- izražena medijska kampanja;- obučavanje ljudi u državnim organima;- uspostavljanje saradnje sa stručnjacima iz Evropske unije po pitanjima

ekologije.


1. uvođenje edukacije o zaštiti životne sredine u programe rada odgojno-obrazovnih institucija, počev od predškolskih ustanova pa sve do visokog obrazovanja;

2. uspostavljanje sektora za zaštitu životne sredine na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH i permanentna edukacija zaposlenih u skladu sa EU trendovima.


• veća zainteresovanost stanovništva za pitanja zaštite okoline i rješavanje ekoloških problema;

• integrisanje tematike ekologije i zaštite okoline u nastavne programe na svim nivoima;

• formiran sektor za zaštitu okoline na nivou Vlade Distrikta;• obučen kadar na nivou Vlade Distrikta;• stvaranje i realizacija konkretnih programa vezanih za rješavanje ekoloških

problema;• uspostavljanje saradnje sa evropskim stručnjacima u oblasti ekologije i zaštite

životne sredine.


broj edukovanog nastavnog osoblja; broj formiranih ekoloških sekcija u školama; broj relizovanih projekata u oblasti ekologije; broj finansiranih ekoloških projekata; broj edukativnih programa na nivou Vlade; broj obučenih zaposlenih u državnim organima.

4.2.2. MJERA: Uvođenje organske proizvodnje i očuvanje genetičkih resursa

Povećanje konkurentnosti poljoprivrede Brčko Distrikta BiH podrazumijeva, između ostalog, i uvođenje evropskih standarda kvaliteta u primarnoj i prerađivačkoj industriji (GLOBALGAP, HACCP, ISO standardi). Uvođenje navedenih standarda, odnosno dobijanje odgovarajućih certifikata osigurat će bezbjednost proizvodnog procesa i dobijanje kvalitetnog i zdravstveno ispravnog proizvoda.

Treba naglasiti da u Brčko Distriktu BiH još uvek nema certifikovane organske poizvodnje mada su poljoprivredni proizvođači upoznati sa pojmom i prednostima ovakve proizvodnje s obzirom da je 2007. godine počeo program edukacije ciljnih grupa proizvođača. Da bi

187


organska proizvodnja zaživjela, projekti razvoja organske proizvodnje morali bi biti budžetski podržani od strane Vlade Distrikta.

Orijentacijom na organsku poljoprivrednu proizvodnju, povećava se mogućnost prodora na tržište Evropske unije, čime se može poboljšati materijalno stanje lokalnih proizvođača, ali se ispunjavaju i zahtjevi zaštite životne sredine čime se poštuje princip održivosti korištenja prirodnih resursa. Organska poljoprivredna proizvodnja ide u korak sa očuvanjem biodiverziteta, odnosno genetičkih resursa jer izbegava upotrebu svih vještačkih materija koje dovode do zagađenja zemljišta i vode. Ovakva proizvodnja pomaže zaštitu biodiverziteta jer je suštinski u skladu sa programima in situ zaštite genetičkih resursa.


certifikacija organske proizvodnje, odnosno organskih proizvoda;efikasna marketing strategija neophodna za uspješniji plasman organskih proizvoda na tržištu;podizanje svijesti kako poljoprivrednih proizvođača tako i domaćih potrošača o neophodnosti uvođenja EU standarda kroz programe obuke;stvaranje registra biljnih i životinjskih vrsta na području Brčko Distrikta BiH;razvijanje programa ex situ i in situ očuvanja autohtonih vrsta;stimulisanje gajenja autohtonih rasa životinja i sorti biljaka kroz davanje podsticaja;obnova šumskog fonda kreiranjem i implementacijom programa za intenzivno pošumljavanje.


1. iniciranje i razvoj organske poljoprivredne proizvodnje;2. očuvanje genetičkih resursa i šumskog fonda.


• bolji kvalitet poljoprivrednih proizvoda domaćeg porijekla;• veći izvoz domaćih proizvoda na tržište EU i okolnih zemalja;• certifikovana poljoprivredna proizvodnja većeg broja proizvođača;• registar biljnih i životinjskih vrsta na teritoriji Brčko Distrikta BiH sa

procenom stepena ugroženosti;• povećanje brojnog stanja populacija ugroženih vrsta biljaka/životinja posebno

onih koje su značajan genetički resurs u poljoprivredi;• povećanje šumovitosti teritorije Brčko Distrikta BiH.


broj poljoprivrednih proizvođača koji imaju odgovarajući certifikat; broj organskih proizvoda plasiranih na stranom tržištu; broj obuka poljoprivrednih proizvođača o organskoj proizvodnji i zaštiti

okoline; očišćeno zagađeno zemljište izraženo u hektarima; broj programa vezanih za očuvanje biodiverziteta; brojnost populacija ugroženih vrsta biljaka i životinja; pošumljene površine (ha).

188


PRIORITETNI CILJ 4.3. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti i unapređenje kvaliteta života na selu - Afirmacija LEADER pristupa

Preko 90% ukupne teritorije zemalja EU tretira se kao seoski prostor. Ova činjenica sve se više uvažava prilikom kreiranja nove politike ruralnog razvoja EU. Stoga, novi koncept ruralnog razvoja poljoprivredu posmatra u sve širem kontekstu i uvažava i druge privredne grane koje su u tijesnoj vezi sa poljoprivredom, a koje se, također, odvijaju u ruralnom području. Budući da je Distrikt opredijeljen za evropski koncept razvoja, pred agrarnu politiku Vlade Brčko Distrikta BiH postavlja se važan izazov da stvara uslove i podstiče razvoj i drugih djelatnosti koje doprinose boljem životnom standardu seoskih zajednica i, istovremeno, podstiču razvoj same poljoprivrede.

U okviru ove prioritetne aktivnosti potrebno je: (1) obezbijediti takve uslove u seoskim sredinama, koje će ih učiniti privlačnim za življenje (prvenstveno se ovde misli na razvoj fizičke, društvene i uslužne infrastrukture), a istovremeno je (2) potrebno podsticati sve vrste zanimanja, kojima će se stvarati dohodak u ruralnim sredinama (trenutno je evidentna nedovoljna educiranost stanovništva za pokretanje novih biznisa, kao i nizak nivo institucionalne podrške malim i srednjim preduzećima). Za realizaciju ove prioritetne aktivnosti potrebno je ispuniti neke pretpostavke i to: (1) uspostavljanje jasnih i transparentnih procedura za objavu konkursa, odobravanje i samo praćenje projekta, i (2) osposobljavanje seoskog stanovništva za samu pripremu i aplikaciju na projekte.

Također, ova prioritetna aktivnost je rezultat dva identifikovana faktora u Brčko Distriktu BiH: (1) nedovoljna razvijenost svijesti ruralne populacije o potrebama aktivnog učešća u različitim oblicima civilnih inicijativa i aktivnosti i (2) nemogućnost artikulacije lokalnih potreba usklađenih sa potencijalima. U budućem periodu bit će neophodno forsirati samostalno utvrđivanje integralnih programa održivog razvoja lokalnih zajednica po principu odozdo na gore. Evropska iskustva su pokazala da lokalne akcione grupe i organi lokalne uprave najbolje poznaju razvojne prioritete svoje sredine, te na teritoriji Distrikta treba uložiti napore na njihovom jačanju. Leader pristup primarno se odnosi na metodologiju kandidovanja projekata ruralnog razvoja za finansiranje pri fondovima EU i ovaj pristup trebao bi imati značajno mjesto u budućoj agrarnoj politici, prije svega, u smislu stručne obuke za kandidovanje projekata ruralnog razvoja i kandidovanje prema donatorskim sredstvima. LEADER projekte karakteriše: vezanost za određene teritorijalne cjeline, inicijativa dolazi iz bootom-up pristupa (pristup odozdo prema gore), ostvareno je javno-privatno partnerstvo na lokalnom nivou i projekti imaju multisektorski pristup. Također je važno da projekti dolaze od tzv. lokalnih akcionih grupa (LAG-ovi). Rezultat ovih projekata, sa ekonomskog aspekta, jeste stvaranje dodatne vrijednosti za sve specifične, visokokvalitetne proizvode jednog ruralnog područja (od ponude prijemnih kapaciteta na selima, do prehrambenih ili zanatskih proizvoda), koji prenose poruku o kulturnom i teritorijalnom identitetu, a koji su konkurentni na lokalnom i globalnom nivou.

Sve definisane prioritetne aktivnosti zahtijevaju veću investicionu podršku iz agrarnog budžeta/fondova, usmjerenu ka realizaciji strukturnih promjena u poljoprivredi i ruralnoj ekonomiji. Pored toga, ključna je uloga Vlade Brčko Distrikta BiH u

189


obezbjeđivanju jasnih vlasničkih prava, formiranju efikasnog tržišta zemljišta, robe, kredita i inputa, kao i razvoju sistema tržišnih informacija, savjetodavne službe, registra poljoprivrednih gazdinstava, logističke podrške iniciranju i razvoju udruženja poljoprivrednika, te programiranju i implementaciji planova razvoja lokalnih ruralnih zajednica. Ljudski resursi i investicije jesu najvažniji konvencionalni preduslovi uspješnog ekonomskog i ruralnog razvoja, ali razvijene institucije i preduzetnički duh lokalne zajednice presudni su za iskorištenje raspoloživih resursa.


kreirati povoljne uslove za življenje u seoskim sredinama;podsticati sve vrste zanimanja, kojima će se stvarati dohodak u ruralnim sredinama;edukovati ruralno stanovništvo za pokretanje novih biznisa;uspostaviti jasnu i transparentnu proceduru za objavu konkursa, odobravanje i samo praćenje projekata;osposobljavanje seoskog stanovništva za pripremu projekata i njihovu aplikaciju;podsticati aktivno učešće ruralne populacije u različitim oblicima civilnih inicijativa i aktivnosti;forsirati samostalno utvrđivanje integralnih programa održivog razvoja lokalnih zajednica po principu odozdo na gore;uložiti napore na jačanju lokalnih akcionih grupa i organa lokalne uprave;podsticati investicionu podršku iz agrarnog budžeta/fondova;osigurati jasna vlasnička prava;formirati efikasno tržište zemljišta, robe, kredita i inputa;podsticati razvoj sistema tržišnih informacija, savjetodavne službe, registra poljoprivrednih gazdinstava, logističke podrške iniciranju i razvoju udruženja poljoprivrednika, te programiranju i implementaciji planova razvoja lokalnih ruralnih zajednica.


• veći nivo institucionalne podrške malim i srednjim preduzećima;• artikulacije lokalnih potreba usklađenih sa potencijalima;• LEADER pristup projektima ruralnog razvoja, koji se finansiraju iz fondovima

EU;• stvaranje dodatne vrijednosti za sve specifične, visokokvalitetne proizvode

jednog ruralnog područja;• realizacija strukturnih promjena u poljoprivredi i ruralnoj ekonomiji;• uspješan ekonomski i ruralni razvoj;• racionalno iskorištenje raspoloživih resursa.


nivo zadovoljenja načinom života u ruralnom okruženju; broj novih zanimanja u ruralnim sredinama; broj novopokrenutih biznisa u seoskoj sredini; nivo podsticaja za investiranje u unapređenje života na selu; broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava;

190


broj realizovanih projekata putem LEADER pristupa finansiranju iz fondova EU;

stepen interesnog povezivanja.


4.3.1. MJERA: Izgradnja seoske infrastrukture i potpuno iskorištenje turističkih potencijala rijeke Save

Ruralni razvoj pored svega daje prednost i izgradnji seoske infrastrukture (putne, energetske, informatičke, komunalne) kako se ovim direktno utiče na podizanje nivoa kvaliteta života u seoskim sredinama. Trenutno stanje seoske infrastrukture na teritoriji Distrikta Brčko BiH može se ocijeniti kao vrlo nepovoljno. Razlozi ovome većim dijelom leži u činjenici da je značajan dio stradao tokom rata, a proces obnove je još uvijek spor i nedovoljan. Stoga je potrebno povećati dosadašnju podršku, prvenstveno ka izgradnji putne infrastrukture, a potom i u objekte i mrežu za vodosnabdijevanje. Također, trebalo bi potencirati i razvoj društvene i uslužne infrastrukture, poput: (1) poboljšanja dostupnosti seoskog stanovništva zdravstvenoj zaštiti; (2) izgradnje seoskih škola, domova kulture, te drugih nedostajućih javnih službi u ruralnim krajevima.

Investicione aktivnosti bi trebalo proširiti i na izgradnju savremenog turističkog centra na lokalitetu priobalja rijeke Save, lokalitetu koji krase estetske i pejzažne vrijednosti, kao i bogatstva i raznovrsnost ribljeg fonda. Za sublimiranje takvih vrijednosti i njihovo približavanje zaljubljenicima prirode, neophodno je, saglasno iskustvima iz ekonomski razvijenog svijeta, izgraditi savremeni turistički etno i eko centar, koji bi svojim sadržajima omogućavao komforan, udoban, prijatan i atraktivan boravak. Izgradnja ribarskog etno-sela sa tipskim sojenicama ili bungalovima čini se ekonomski opravdanim rješenjem, s tim što bi trebalo precizirati broj ovakvih objekata i njihovu lokaciju. Također, treba pristupiti pravljenju kamp naselja neposredno uz rijeku, kupališta, odgovarajućih sportskih terena i marine sa pratećom infrastrukturom i sadržajima, čime bi se moglo odgovoriti eventualnoj povećanoj turističkoj tražnji.

Sve navedene aktivnosti trebale bi biti u skladu sa zahtijevanim urbanističkim uslovima koje bi Vlada Brčko Distrikta BiH morala jasno i precizno da propiše. Propisani uslovi morali bi biti u skladu sa načelima održivog razvoja.

Realizacija ove mjere se odnosi na slijedeće aktivnosti:analiza trenutnog stanja svih infrastrukturnih sadržaja u ruralnim krajevima; izrada studije izvodljivosti rekonstrukcije postojećih i izgradnje nedostajućih infrastrukturnih sadržaja;promocija riječnog, etno i eko-turizma;podrška izgradnji i razvoju društvene i uslužne infrastrukture;izgradnja turističkog centra sa svim pratećim elementima na rijeci Savi; sinhronizacija rada i umrežavanje nabrojanih sadržaja unutar cjelokupne privrede u Distriktu; donošenje odgovarajuće pravne regulative vezane za izgradnju nabrojanih sadržaja.


191


1. izgradnja seoske infrastrukture;2. izgradnja turističkog centra na rijeci Savi.


• podizanje nivoa kvaliteta života u seoskim sredinama;• ostanak mlađe populacije u seoskim sredinama;• doprinos ekonomskom i društvenom razvoju Brčko Distrikta BiH;• kreiranje novih preduzetničkih biznisa; • otvaranje novih radnih mjesta; • privlačenje stranih investicija;• podizanje ekološke i zdravstvene svijesti kod stanovništva.


broj novozaposlenih na turističkom lokalitetu; broj novozaposlenih u uslužnom sektoru u ruralnim krajevima; brojem turista na lokalitetima uz rijeku Savu; broj stranih investitora; vrijednost investiranih sredstava.

4.3.2. MJERA: Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti na selu i njegovanje tradicionalnog i kulturnog naslijeđa

Podrška diverzifikaciji ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima postaje sve značajnija mjera u zemljama članicama EU, što potvrđuje sve veća izdvajanja sredstava za njenu implementaciju. Diverzifikacija aktivnosti podrazumijeva visok stepen samozapošljavanja, fleksibilnost kadrova, posjedovanje raznovrsnih znanja i vještina, socijalnu mobilnost, međusobno povjerenje i odsustvo hijerarhije. Ova mjera se zapravo može odvijati u dva smjera. Prvi smjer podrazumijeva diverzifikaciju farme u pravcu nepoljoprivrednih aktivnosti, odnosno obezbjeđenje dodatnih prihoda van primarne poljoprivredne proizvodnje, dok drugi smjer podrazumijeva pokretanje različitih vidova biznisa u seoskim sredinama, kroz forme malih preduzeća u oblastima prerade i plasmana tradicionalnih lokalnih proizvoda, organske hrane i sl. Upravo iniciranjem i formulisanjem ove mjere, u okviru podrške razvoju sela, omogućit će se očuvanje bogate kulturne baštine kojom se odlikuje područje Brčko Distrikta BiH.

Procesom diverzifikacije ekonomskih aktivnosti u najvećem dijelu bi trebala da budu obuhvaćena tzv. sitna gazdinstva koja u sve većoj mjeri postaju zainteresovana za savremene oblike radnointenzivne proizvodnje jagodičastog voća na otvorenom, proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja i plasteničke proizvodnje ranog povrća, jagoda i cvijeća, organska proizvodnja i drugo. Ova gazdinstva su, također, zainteresovana i za proizvodne programe u stočarstvu koji imaju pozitivne trendove tražnje kao što su: kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, kunići, rjeđe vrste živine, farmerski uzgoj lovne divljači i drugo. Sve ove aktivnosti su u sprezi sa korištenjem šumskih resursa i razvojem lovnog, sportsko-rekreativnog, seoskog i klasičnog turizma.


afirmacija i podsticanje preduzetništva;

192


osnivanje i razvoj mikropreduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda;razvoj zanatstva i drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti na selu;razvoj agro i drugih vidova turizma;edukacija seoskog stanovništva u pogledu prezentovanja i plasiranja svojih proizvoda i usluga.


1. diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u seoskim sredinama;2. očuvanje tradicionalnog historijskog i kulturnog naslijeđa.


• formiranje većeg broja manjih prerađivačkih objekata; • udruživanje proizvođača u pogledu plasmana finalnih proizvoda;• zapošljavanje žena i omladine;• bolji pristup informacijama;• razvijenost uslužnih djelatnosti u seoskim sredinama;• prilagođavanje stambenih i drugih objekata za bavljenje agro i drugim

oblicima turizma.


broj novootvorenih prerađivačkih objekata; broj novozaposlenih mladih i žena van primarne poljoprivredne proizvodnje; broj gazdinstava koja su se opredjelila za neki od novih proizvodnih programa

u poljoprivrednoj proizvodnji; broj domaćinstava koja su se opredjelila za neki od tipova turizma; broj turističkih posjeta tokom godine.

193

PROGRAMIRANJE5


Kao rezultat programiranja održanog kroz sastanke radnih i fokus grupa, identifikovano je 76 projektnih ideja:

Red. br. PROJEKTNE IDEJE ZA BRČKO DISTRIKT BiH1. Fond za razvoj Brčko Distrikta BiH 2. Institucionalna podrška infrastrukturi MSP-a i poslovnim uslugama 3. Podrška razvoju poslovnih zona 4. Umrežavanje preduzetničko-razvojnih centara – poslovnih inkubatora5. Jačanje Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH6. Tehnološki park Brčko Distrikta BiH7. Podrška razvoju programa za izbor najbolje tehnološke inovacije

8.Permanentna edukacija privrednih subjekata u skladu sa potrebama održivog ekonomskog razvoja Brčko Distrikta BiH

9.Restrukturiranje industrijskih grana koje su u PRSP ocijenjene kao strateške industrijske grane

10.Podrška razvoju novih industrijskih grana zasnovnih na primjeni znanja i savremenih tehnologija

11. Jačanje prerađivačkih kapaciteta prehrambene industrije 12. Jačanje prerađivačkih kapaciteta industrije stočne hrane 13. Razvoj prerađivačkih kapaciteta industrije organske hrane

14.Stvaranje okruženja za intenzivni priliv direktnih stranih investicija – stvaranje kvalitetnog proizvodnog uslužnog sektora

15. Stvaranje jake izvozno orijentisane prehrambene industrije16. Stvaranje okruženja za otvaranje trgovačkih centara 17. Razvoj turizma zasnovanog na konceptu održivosti 18. Podsticanje preduzetništva u turizmu19. Uspostavljanje Agroindustrijskog klastera Posavina – Semberija 20. Uspostavljanje Elektrometalskog klastera Brčko – Tuzlanski kanton 21. Revitalizacija JP Luka Brčko 22. Rekonstrukcija i izgradnja brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje

23.Izgradnja zaobilaznice oko grada, kao i izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada

24. Rekonstrukcija Podmajevičke veze25. Djelimična, kasnije kompletna rekonstrukcija drumskog mosta na Savi26. Rekonstrukcija željezničke mreže27. Osavremenjivanje prateće željezničke infrastrukture28. Izgradnja pretovarnih stanica u blizini industrijske zone i luke Brčko29. Čišćenje i produbljivanje riječnog korita rijeke Save30. Postavljanje kompletne riječne signalizacije i označavanje plovnog puta31. Izgradnja i osposobljavanje modernog robno-transportnog centra

32.Formiranje Agencije ICT Distrikta koja će planski i organizovano voditi aktivnosti na razvoju ICT sektora

33. Uspostavljanje naučno-tehnološkog parka za ICT oblast34. Informatizacija Vlade Brčko Distrikta BiH i organa uprave Distrikta35. Obrazovanje široke populacije o informacionim i komunikacionim tehnologijama36. Obrazovanje nezaposlenih u oblasti preduzetništva37. Osposobljavanje Zavoda za zapošljavanje za efikasnije djelovanje 38. Permanentno inoviranje nastavnih planova i programa u školama

194


39. Organizacija stimulisanja mladih za uspješno završavanje školovanja40. Podsticanje lakšeg zapošljavanja pripravnika41. Poboljšanje institucionalnog okvira za efikasniju djelatnost obrazovanja42. Stvaranje boljih materijalnih uslova za efikasan rad škola43. Unapređenje i aktuelizacija nastavnih sadržaja44. Adekvatna kadrovska popuna škola45. Osnivanje univerziteta u Brčko Distriktu BiH 46. Razvoj naučnoistraživačke djelatnosti47. Jačanje preventive i liječenja primarnog tipa48. Unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga49. Permanentno povećanje obuhvata stanovništva osiguranjem50. Efikasna zaštita socijalno ugroženih lica51. Normativno definisanje kulture52. Materijalne pretpostavke za funkcioniranje institucija kulture53. Definicija ključnih kulturnih manifestacija54. Razvoj sporta55. Osnivanje srednje muzičke škole56. Izgradnja multimedijalne dvorane sa multipleks kinom57. Rekonstrukcija i proširenje gradskog stadiona58. Izgradnja kompleksa gradskih bazena59. Povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji60. Povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji61. Restrukturiranje prerađivačke industrije

62.Uvođenje standarda i unapređenje kvaliteta u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u skladu sa zahtjevima EU

63. Bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta

64.Unapređenje ljudskog potencijala kroz podršku stručnom obrazovanju poljoprivrednih proizvođača

65.Integracija primarne proizvodnje i prerađivačke industrije uz jačanje tržišne infrastrukture

66.Uvođenje edukacije o zaštiti životne sredine u programe rada odgojno-obrazovnih institucija, počev od predškolskih ustanova pa sve do visokog obrazovanja

67.Uspostavljanje sektora za zaštitu životne sredine na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH i permanentna edukacija zaposlenih u skladu sa EU trendovima

68. Iniciranje i razvoj organske poljoprivredne proizvodnje69. Očuvanje genetičkih resursa i šumskog fonda70. Izgradnja seoske infrastrukture71. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u seoskim sredinama72. Očuvanje tradicionalnog historijskog i kulturnog naslijeđa73. Hladnjača za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća

74.Sabirni centar za otkup, preradu i distribuciju pečurki, šumskih plodova, samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja

75. Pogon za proizvodnju ekstrakta ljekovitog i aromatičnog bilja76. Izgradnja turističkog centra na rijeci Savi

Na osnovu predloženih 76 projektnih ideja sastavljena je lista od projektnih ideja najznačajnijih za Brčko Distrikt BiH, u tabeli koja slijedi:

Red. br. NAJZNAČAJNIJE PROJEKTNE IDEJE ZA BRČKO DISTRIKT BiH

195


1. Institucionalna podrška infrastrukturi MSP-a i poslovnim uslugama

2. Podrška razvoju poslovnih zona

3. Osnivanje mreže preduzetničkih inkubatora

4. Jačanje Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH

5. Promocija turističkih destinacija

6. Stvaranje okruženja za otvaranje trgovačkih centara

7. Jačanje prerađivačkih kapaciteta

8. Stvaranje okruženja za priliv direktnih stranih investicija

9. Podizanje svijsti o promociji klastera u agroindustriji i elaktrometalskoj industriji

10. Studija izvodljivosti za tehnološki park

11. Promovisanje takmičenja za izbor najbolje tehnološke inovacije

12. Podrška razvoju novih industrijskih grana zasnovanih na primjeni znanja i savremenih tehnologija

13. Rekonstrukcija i izgradnja brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje

14.Izgradnja zaobilaznice oko grada, kao i izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada

15. Rekonstrukcija Podmajevičke veze16. Djelimična, kasnije kompletna rekonstrukcija drumskog mosta na Savi 17. Rekonstrukcija željezničke mreže18. Osavremenjivanje prateće željezničke infrastrukture19. Čišćenje i produbljivanje riječnog korita rijeke Save20. Postavljanje kompletne riječne signalizacije i označavanje plovnog puta21. Izgradnja i osposobljavanje modernog robno-transportnog centra

22.Formiranje Agencije ICT Distrikta koja će planski i organizovano voditi aktivnosti na razvoju ICT sektora

23. Uspostavljanje naučno-tehnološkog parka za ICT oblast24. Informatizacija Vlade Brčko Distrikta BiH i organa uprave Distrikta

25.Obrazovanje široke populacije o informacionim i komunikacionim tehnologijama

26. Obrazovanje nezaposlenih za podizanje nivoa kompjuterske pismenosti;27. Obrazovanje nezaposlenosti u oblasti preduzetništva28. Stimulacija mladih za uspješno završavaje školovanja29. Unapređenje i aktuelizacija nastavnih sadržaja30. Osnivanje univerziteta u Brčkom31. Jačanje preventive i liječenja primarnog tipa32. Unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga33. Efikasna zaštita socijalno ugroženih lica34. Materijalne pretpostavke za funkcionisanje institucija kulture35. Razvoj sporta36. Povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji37. Restrukturiranje prerađivačke industrije

38.Uvođenje standarda i unapređenje kvaliteta u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u skladu sa zahtjevima EU

196


39. Bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta

40.Unapređenje ljudskog potencijala kroz podršku stručnom obrazovanju poljoprivrednih proizvođača

41.Uvođenje edukacije o zaštiti životne sredine u programe rada odgojno-obrazovnih institucija, počev od predškolskih ustanova pa sve do visokog obrazovanja

42.Uspostavljanje sektora za zaštitu životne sredine na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH i permanentna edukacija zaposlenih u skladu sa EU trendovima

43. Iniciranje i razvoj organske poljoprivredne proizvodnje44. Očuvanje genetičkih resursa i šumskog fonda45. Izgradnja seoske infrastrukture46. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u seoskim sredinama47. Hladnjača za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća

48.Sabirni centar za otkup, preradu i distribuciju pečurki, šumskih plodova, samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja

49. Izgradnja turističkog centra na rijeci Savi 50. Rekonstrukcija postojeće planinarske kuće u Rašljanima51. Osnivanje mikrokreditne organizacije za mlade

52.

- Izrada i usvajanje omladinske politike Brčko Distrikta BiH- Podrška radu “Mreže omladinskih klubova Brčko Distrikta BiH” te proširenje kapaciteta “Omladinskog centra” s ciljem povećanja regionalnih omladinskih aktivnosti u Brčko Distriktu BiH - Obuka i podrška radu organizacija Civilnog društva s ciljem izgradnje kapaciteta za preuzimanje aktivnije uloge u monitoringu i reakcijama na društvene procese

53.Osnivanje kulturne ustanove – Muzej Brčko Distrikta BiH- etno-arheološka zbirka za potrebe prezentacije sadržaja grada za potrebe turizma

PROGRAMIRANJE ZA DISTRIKT-TABELA

Programi Potprogrami ProjektiRok za

implementaciju (mjeseci)

197


1. Poboljšanje konkurentnosti poslovnog sektora

1.1. Poboljšanje poslovnog okruženja za razvoj sektora MSP-a

1.1.1. Institucionalna podrška infrastrukturi MSP-a i poslovnim uslugama1.1.2. Podrška razvoju poslovnih zona1.1.3. Osnivanje mreže preduzetničkih inkubatora1.1.4. Jačanje Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH

1.2. Razvoj, uslužnog sektora, industrijske proizvodnje i umrežavanje poslovnog sektora

1.2.1. Promocija turističkih destinacija

1.2.2. Stvaranje okruženja za otvaranje trgovačkih centara

1.2.3. Jačanje prerađivačkih kapaciteta

1.2.4. Stvaranje okruženja za priliv direktnih stranih investicija

1.2.5. Podizanje svijsti o promociji klastera u agroindustriji i elaktrometalskoj industriji

1.3. Povećanje inovativnog potencijala

1.3.1. Studija izvodljivosti za tehnološki park

1.3.2. Promovisanje takmičenja za izbor najbolje tehnološke inovacije

1.3.3. Podrška razvoju novih industrijskih grana zasnovanih na primjeni znanja i savremenih tehnologija

198


2. Program rekonstrukcije i modernizacije saobraćajne infrastrukture i razvoj informacione i komunikacione tehnologije

2.1. Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija putnih pravaca i drumskih mostova

2.1.1. Rekonstrukcija i izgradnja brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje2.1.2. Izgradnja zaobilaznice oko grada, kao i izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada 2.1.3. Rekonstrukcija Podmajevičke veze2.1.4. Djelimična, kasnije kompletna rekonstrukcija drumskog mosta na Savi

2.2. Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija željezničke infrastrukture

2.2.1. Rekonstrukcija željezničke mreže2.2.2. Osavremenjivanje prateće željezničke infrastrukture

2.3. Kompletno uređenje luke Brčko i uspostavljanje plovnosti na rjeci Savi

2.3.1. Čišćenje i produbljivanje riječnog korita rijeke Save

2.3.2. Postavljanje kompletne riječne signalizacije i označavanje plovnog puta2.3.3. Izgradnja i osposobljavanje modernog robno-transportnog centra

2.4. Uspostavljanje i razvoj ICT sektora

2.4.1. Formiranje Agencije ICT Distrikta koja će planski i organizovano voditi aktivnosti na razvoju ICT sektora2.4.2. Uspostavljanje naučno-tehnološkog parka za ICT oblast

2.5. Informatizacija i obrazovanje o informacionim i komunikacionim tehnologijama

2.5.1. Informatizacija Vlade Brčko Distrikta BiH i organa uprave Distrikta

199


3.Razvoj ljudskih resusrsa

3.1. Dopunsko osposobljavanje nezaposlenih lica

3.1.1. Kursevi za obrazovanje i trenig nezaposlenih lica za sticanje osnovne kompjuterske pismenosti3.1.2. Kursevi za obrazovanje nezaposlenih lica za sticanje informatičkih znanja za posebne namjene3.1.3.Kursevi za obrazovanje nezaposlenih lica iz oblasti preduzetništva i menadžmenta

3.2. Stimulisanje uspjeha i izvrsnosti u obrazovanju mladih

3.2.1.Formiranje fonda za stimulisanje učenika i studenata za uspješno i na vrijeme završeno školovanje3.2.2.Podsticanje lakšeg zapošljavanja visokoobrazovanih lica u formi pripravnika

3.3. Unapređenje sistema obrazovanja

3.3.1.Programirati potrebe i dinamiku za opremanje škola savrmenom informatičkom, radioničkom i laboratorijskom opremom3.3.2. Usklađivanje strukture stručnog obrazovanja sa aktuelnim zahtjevima tržišta rada sa odgovrarajučim kvalifikacijama i zvanjima 3.3.3. Osnivanje univerzieta u Brčkom3.4.1. Jačanje preventive i primarne zdravstvene zaštite kroz:- optimalizacija mreže primarne zdravstvene zaštite;- nabavka savremene opreme (rano dijagnosticiranje oboljenja)- kontinuirana edukacija stručnog kadra.3.4.2. Unapređenje

200


4. Program ruralnog razvoja

4.1. Restrukturiranje, modernizacija i izgradnja proizvodnih i prerađivačih kapaciteta, sa uvođenjem standarda kvaliteta

4.1.1. Restrukturiranje prerađivačke industrije

4.1.2. Uvođenje standarda i unapređenje kvaliteta u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u skladu sa zahtjevima EU4.1.3. Hladnjača za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća

4.1.4. Sabirni centar za otkup, distribuciju i preradu pečurki, šumskih plodova, samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja

4.2. Rast faktora proizvodnje, uvođenje organske proizvodnje i očuvanje genetičkih resursa

4.2.1. Povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji4.2.2. Bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta4.2.3. Unapređenje ljudskog potencijala kroz podršku stručnom obrazovanju poljoprivrednih proizvođača4.2.4. Uvođenje edukacije o zaštiti životne sredine u programe rada odgojno-obrazovnih institucija počev od predškolskih ustanova pa sve do visokog obrazovanja4.2.5. Uspostavljanje sektora za zaštitu životne sredine na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH i permanentna edukacija zaposlenih u skladu sa EU trendovima4.2.6. Iniciranje i razvoj organske poljoprivredne proizvodnje4.2.7. Očuvanje genetičkih resursa i šumskog fonda

4.3. Izgradnja infrastrukture i

4.3.1. Izgradnja seoske infrastrukture

201


RAZVOJNI PROGRAMI

PROGRAM: 1. Poboljšanje konkurentnosti poslovnog sektora

POTPROGRAM: 1.1. Poboljšanje poslovnog okruženja za razvoj sektora MSP-a

PROJEKAT: 1.1.1. Institucionalna podrška infrastrukturi MSP-a i poslovnimuslugama

202


Nepostojanje harmonizovanog pristupa i izgrađene platforme za razmjenu najboljih praksi, informacija i znanja u zemlji u velikoj mjeri je devalviralo nastojanja raznih međunarodnih donatora koji su inicirali projekte za uspostavljanje raznih agencija, centara i institucija za razvoj preduzetništva i sektora MSP-a u Brčko Distriktu BiH. Isto se događalo i sa vladinim sredstvima uloženim za opisane namjene jer su ulaganja vršena u veoma kompleksnom institucionalnom okviru koji, istovremeno, uzrokuje poteškoće za davaoce usluga i za MSP-a.

Institucionalna podrška razvoju u Brčko Distriktu BiH se mora zasnivati na potrebama MSP-a, te im u svakoj fazi njihovog razvoja pružiti relevantnu podršku i uslugu na raznim nivoima. Zbog specifičnosti pojedinačne faze razvoja MSP i razvoja njihovih proizvoda, potrebno je, u pojedinačnoj fazi, razviti i specijalizovan privatni sektor koji može pružiti profesionalne konsultantske usluge.

Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća u BiH za period 2005.-2007. godina, predviđa uspostavu institucionalnog okvira za razvoj preduzetništva na nivou BiH. Predloženim okvirom na nižim institucionalnim nivoima - kantonima predviđa se osnivanje Agencije za razvoj i preduzetništvo pri čemu se Brčko Distrikt BiH ne izdvaja posebno. Smatramo da i Brčko Distrikt BiH jednako treba osnovati Agenciju za razvoj i preduzetništvo koja je od ključnog značaja za proces koordinacije i postizanja transparentnosti i kompatibilnosti usluga za podršku razvoju. Agencija bi imala dvije važne funkcije – funkciju razvojne agencije i funkciju podrške razvoju preduzetništva, a posebno sektora MSP-a.

Agencija za razvoj i preduzetništvo bi imala slijedeće razvojne funkcije: strateško planiranje (izrada, implementacija i monitoring), osiguranje EU (pred)strukturnih sredstava, promocija inovacija i transfer tehnologija, razvoj i promocija turizma, podrška poljoprivredi i razvoj ruralne privrede, razvoj regionalne i lokalne transportne infrastrukture, podrška razvoju MSP-ima. U dijelu funkcije podrške razvoju preduzetništva, Agencija bi obavljala slijedeće osnovne zadatke: menadžment razvojnih projekata, koordinaciju preduzetništva i razvoj MSP-a, promociju preduzetništva na nivou regije, Distrikta i entiteta, implementaciju preduzetničkih programa MSP-a, informisanje i savjetovanje MSP-a, organizaciju seminara za MSP-a, saradnju u međunarodnim projektima za MSP-a koji imaju značaj za Brčko Distrikt BiH.

Osnivač Agencije za razvoj i preduzetništvo treba biti Vlada Brčko Distrikta BiH, koja bi imenovala menadžera, a za rad Agencije bi trebalo biti nadležno Pododjeljenje za privredni razvoj. Agencija bi se finansirala iz budžeta Distrikta i međunarodnih projekata.

Glavne aktivnosti:

- odabir lokacije Agencije za razvoj preduzetništva;- registracija;- opremanje agencije;- obuka i odabir osoblja;- prikupljanje podataka i kreiranje baze podataka;- pokretanje različitih razvojnih projekata iz oblasti preduzetništva;- aktivna saradnja sa svim akterima ekonomskog miljea na području Brčko

Distrikta BiH i u regionu.

203


Očekivani rezultati:

• uspostavljena Agencija za razvoj preduzetnišvo;• brži i efikasniji privredni razvoj; • povećanje zaposlenosti i samozapošljavanja.

Glavni indikatori:

agencija je osnovana i funkcionalna; broj otvorenih radnih mjesta; broj novih preduzeća; broj ostvarenih tržišnih veza; broj realizovanih zajedničkih projekata sa različitim institucijama.

PROJEKAT: 1.1.2. Podrška razvoju poslovnih zona

Poslovne zone, kao potporna preduzetnička infrastruktura, svugdje u svijetu, pa tako i u Brčko Distriktu BiH, predstavljaju značajan instrument podsticanja razvoja preduzetništva, ali i ukupnog privrednog rasta tog područja. Poslovna zona predstavlja ograničen prostor u kojem se realizuje određena poslovna ili privredna aktivnost, odnosno djelatnost. Poslovne djelatnosti koje se u njima realizuju mogu biti vrlo različite. I one određuju njihovo ime i čine ih izvana različitim i prepoznatljivim. Tako razlikujemo industrijske, zanatske, preduzetničko-zanatske, uslužne, poljoprivredne, turističke, informatičke, tehnološke zone, centre za razvoj i transfer tehnologije, preduzetničke inkubatore i sl. Inicijatori osnivanja takvih zona su, u pravilu, jedinice lokalne samouprave u saradnji sa preduzetnicima, dakle, saradnja javnog i privatnog sektora.

Promatrano u opisanom kontekstu, Brčko Distrikt BiH ima značajan broj poslovnih zona iz ranijeg perioda (prerađivački kompleksi Bimala, Bimeksa, Posavine, Biljane i sl.), nekoliko poslovnih zona iz novog perioda (npr. Tržnica Arizona, Industrijska zona Brka – Brdo Šterac i Industrijska zona Brčko Distrikt jug I), te značajan broj poslovnih zona u nastajanju. Razumijevajući značaj poslovnih zona Vlada Brčko Distrikta BiH je učinila značajne napore u osiguravanju infrastrukture i drugih koristi za sadašnje i buduće korisnike poslovnih zona što će biti slučaj i u budućnosti. U budućnosti treba istrajati na stvaranju specijalizovanih preduzetničkih zona za inovativne uslužne biznise u urbanom području grada čime bi se područje grada učinilo atraktivnijim i ugodnijim mjestom življenja.

Međutim, osnovni problem koji zahtijeva urgentno rješenje odnosi se na upravljanje poslovnim zonama. Za upravljanje poslovnim zonama i vođenje investicijskih radova komunalnog uređenja zona, kao i pomoć preduzetnicima u tom smislu i kasnije vođenje određenih administrativnih poslova, treba osnovati privredno društvo za upravljanje poslovnim zonama. Osnivač privrednog društva bila bi Vlada Brčko Distrikta BiH, a ono bi se u početku finansiralo manjim dijelom iz budžeta i vlastitim prihodima, a kasnije isključivo vlastitim prihodima. Menadžment preduzeća bi u svom radu sarađivao sa Pododjeljenjem za privredni razvoj, a najužu saradnju bi ostvarivao sa Agencijom za razvoj i preduzetništvo. Ovakav pristup upravljanju poslovnim zonama bi omogućio primjenu savremenih principa menadžmenta i produktivnu saradnju javnog i privatnog sektora.

204


Glavne aktivnosti:

- osnivanje i razvoj društva za upravljanje poslovnim zonama od strane Vlade Brčko Distrikta BiH;

- zapošljavanje osoba i stručnjaka kao i definisanje uloga svih partnera;- pokretanje poslovnih aktivnosti;- prikupljanje podataka i kreiranje baze podataka;- ispitivanje tržišta i komercijalni ugovori;- stalna javna promocija aktivnosti i rezultata.


• osnovano društvo za upravljanje poslovnim zonama;• brži i efikasniji razvoj poslovnih zona;• povećanje zaposlenosti i samozapošljavanja;• saradnja sa drugim poslovnim zonama u regionu.

Glavni indikatori:

društvo za upravljanje poslovnim zonama je funkcionalno; broj novih preduzeća i preduzetnika u zonama; broj otvorenih radnih mjesta; broj ostvarenih tržišnih veza i potpisanih ugovora sa korisnicima zona.

PROJEKAT: 1.1.3. Osnivanje mreže preduzetničkih inkubatora

Podsticanje preduzetništva, te njegovo kvalitetnije i brže razvijanje, nužno je podupirati odgovarajućom preduzetničkom infrastrukturom. To podrazumijeva postojanje poslovnih inkubatora koji pružaju odgovarajuće usluge preduzetnicima u lokacijskom, razvojnom, stručnom, poslovnom i finansijskom smislu. Proces inkubiranja biznisa predstavlja jedan od kvalitetnih instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja koji se, od prije nekoliko godina, počeo primjenjivati i u Bosni i Hercegovini i do sada je, na različite načine, organizovano devet poslovnih inkubatora. Jedan od tih inkubatora organizovan je i u Brčko Distriktu BiH. Bez obzira na sve različitosti u organizovanju i funkcionisanju, svi postojeći, kao što će biti slučaj i sa novim poslovnim inkubatorima, imaju zajednički cilj – pomoć pri osnivanju novih privrednih subjekata i njihov razvoj u prvim godinama poslovanja.

Kako bi se osigurala povoljna poslovna klima za razvoj novih biznisa, zasnovanih na inovativnim pristupima, nužno je od samog početka snažno podsticati inovativne biznise, što podrazumijeva osnivanje specijalizovanih poslovnih inkubatora po uzoru na dobru praksu Evropske unije i zemalja i regiona iz okruženja. Zbog toga, predlažemo osnivanje poslovnog inkubatora za razvoj novih tehnologija po uzoru na BIT Centar Tuzla, zatim osnivanje poslovnog inkubatora za razvoj biznisa koji će podsticati ruralni razvoj, proizvodnju i preradu organske hrane.

Proces osnivanja novih inkubatora treba biti vođen na temelju relevantnih studija izvodljivosti koje ukazuju na potrebu osnivanja inkubatora, a koje trebaju uraditi renomirane konsultantske firme. Posebno je važno voditi računa koji se ciljevi postižu osnivanjem novih inkubatora, te koliko će sredstava biti utrošeno za osnivanje i dalje

205


finansiranje rada inkubatora i iz kojih izvora će ta sredstva biti osigurana. Korisnici inkubatora trebaju biti selekcionirani na osnovu kvaliteta poslovne ideje i kvaliteta preduzetnika. Treba osigurati da, prije prijema u inkubator, preduzetnik prođe odgovarajuću obuku – trening o preduzetništvu radi sticanja novih znanja neophodnih za vođenje biznisa. Vrijeme boravka preduzetnika u inkubatoru mora biti ograničeno, na primjer, za uslužne biznise 24 do 36 mjeseci, a za proizvodne biznise 42 do 60 mjeseci.

U interesu održivosti kontinuiranog razvoja poslovnih inkubatora neophodno je osigurati koordinaciju upravljačkih aktivnosti. Predlažemo da proces upravljanja koordinira Agencija za razvoj i preduzetništvo, odnosno posebna služba zadužena za MSP-a, koja bi razvila Mrežu za poslovni razvoj čiji bi korisnici bili «stanovnici inkubatora» i preduzetnici sa područja Distrikta.

Služba za MSP bi bila zadužena za: analizu procesa za razvoj MSP-a u Brčko Distriktu BiH koja bi, na osnovu povratnih informacija od MSP-a, predlagala nove i poboljšane instrumente i inicijative za razvoj MSP-a, razvila preduzetnički portal kao zajedničku platformu za davaoce podrške MSP-a, radila na desimizaciji uspješnih programa i preduzetničkog iskustva, sarađivala sa srodnim međunarodnim i stranim organizacijama, provodila godišnje analize konkurentnosti MSP-a, učestvujući u GEM “Global Entrepreneurship Monitor” istraživanjima, te koordinirala aktivnosti promocije MSP-a u zemlji i inostranstvu.

Glavne aktivnosti:

- osnivanje poslovnog inkubatora za razvoj novih tehnologija po uzoru na BIT Centar Tuzla;

- osnivanje poslovnog inkubatora za razvoj biznisa koji će podsticati ruralni razvoj, proizvodnju i preradu organske hrane;

- plan umrežavanja sa već postojećim inkubatorom za male biznise u Brčko Distriktu BiH i povezivanje sa ostalim u BiH i regionu;

- izrada web stranice i baze podataka;- organizacija zajedničkih seminara, sastanaka i promocija;- učešće i lobiranje za pripremu zakonske regulative;- transfer znanja.


• osnovan poslovni inkubator za razvoj novih tehnologija po uzoru na BIT Centar Tuzla;

• osnovan poslovni inkubator za razvoj biznisa koji će podsticati ruralni razvoj, proizvodnju i preradu organske hrane;

• razvijen paket usluga za postojeća i nova preduzeća – inkubante;• razvijen paket strateških preporuka za poboljšanje poslovnog okruženja za

MSP sektor;• koordinirana i poboljšana ponuda usluga za poslovni razvoj;• uspostavljena najbolja praksa poslovnog inkubatora.

Glavni indikatori:

osnovana dva nova inkubatora; broj različitih usluga pruženih MSP sektoru;

206


broj partnera i preduzeća koji sarađuju sa postojećim inkubatorima; broj organizovanih seminara i zajedničkih sastanaka; broj otvorenih radnih mjesta; broj transfera znanja putem seminara ili organizovanih studijskih putovanja.

PROJEKAT: 1.1.4. Jačanje Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH

Garantni fondovi se smatraju instrumentom unapređenja privrednih aktivnosti na lokalnom nivou, s ciljem nadopunjavanja postojeće ponude kredita na finansijskom tržištu. Garantni fondovi razrađuju načine na koji obrtnici, te mala i srednja preduzeća mogu lakše doći do kredita. Njihova djelatnost uključuje sve privredne grane: obrtništvo, industriju, trgovinu, poljoprivredu, itd. S garantnim fondom, kao garantom, MSP i obrtnici imaju veću mogućnost dobijanja kredita po boljim uslovima, te, istodobno, unapređuju svoju pregovaračku sposobnost na kreditnom tržištu. Isto tako, MSP i obrtnici povećavaju vlastito znanje o upravljanju finansijama. Obrtnici i vlasnici MSP-a su prvi u BiH imali priliku osjetiti koristi od uspostave Garantnog fonda Brčko Distrikta BiH (GFBD). Analiza rada GFBD ukazuje na značajne rezultate, ali i na neiskorištenost kreditnog potencijala čije uzroke možemo tražiti na strani korisnika, ali i upravljačkih i rukovodnih organa Fonda.

U narednom periodu osnivač i ulagač u Fond, Vlada Brčko Distrikta BiH treba ulaganjem dodatnih sredstava, povećati ulog kako bi osigurao osnovicu za uvećanje fonda za kreditiranje korisnika i omogućio samoodrživost istog. Organi upravljanja i rukovođenja Fondom trebaju uložiti dodatni napor u pregovoru sa bankama kako bi osigurali veći iznos multiplikatora, jer njegova veličina zaostaje u odnosu na veličinu multiplikatora preostala četiri garantna fonda u BiH.

GFBD treba zadržati lidersku poziciju u BiH na način što će obrtnicima i preduzetnicima u MSP-u odnosno vlasnicima malih biznisa, ponuditi novi portfelj specijalizovanih garantnih shema pod povoljnim uslovima. Pri tome treba voditi računa da se podstiču prioritetni biznisi za koje je, u okviru strategije, postignuta saglasnost. U tom kontekstu smatramo da bi bilo neophodno podsticati mala i srednja preduzeća koja su izvozno orijentisana, preduzeća koja posluju u inovativnim područjima, koja žele tehnološki osavremeniti postojeću opremu, biznise iz područja poljoprivrede koji poslovanje temelje na konceptu održivog razvoja, uslužne biznise iz područja turizma, kao i druge biznise čiji vlasnici u predloženom poslovnom planu pokažu da će ostvariti poslovne ciljeve prihvatljive za privedno i društveno okruženje.

Glavne aktivnosti:

- organizaciona i finansijska podrška GFBD-u;- pregovori sa bankama radi povećanja multiplikatora;- promocija aktivnosti GFBD-a;- dodatna edukacija za zaposlene;- povezivanje sa ostalim sličnim institucijama u regionu.


• GFBD funkcioniše, sa obučenim menadžmentom i osobljem;• pristup MSP-a kreditnim kapacitetima je poboljšan;

207


• uspostvaljena najbolja praksa garantnog fonda za MSP;• povećan broj uspješnih novih preduzeća.

Glavni indikatori:

broj izdatih garancija; stopa vraćenih kredita koji su izdati na osnovu osiguranih garancija; broj promocija GFBD.

POTPROGRAM: 1.2. Razvoj uslužnog sektora, industrijske proizvodnje i umrežavanje poslovnog sektora

PROJEKAT: 1.2.2. Promocija turističkih destinacija

Za razvoj turizma zasnovanog na konceptu održivosti i u skladu sa međunarodnim standardima kvaliteta potrebno je njegovati atraktivnost, a uzimajući u obzir turističke potencijale i osnovne tendencije u međunarodnim tokovima. Distrikt ima sve preduslove za takav razvoj i to na bazi slijedećih vidova turizma:

Iskustvo iz ranijeg vremena ukazuje da je ovo područje bilo poznato po razvijenom lovnom turuzmu, prije svega, po Fazaneriji koja je brojala oko 30 hiljada fazana i za koju su posebno bili zainteresovani lovci iz Italije i Mađarske, ali i iz bližeg okruženja. Predio raspolaže i sa ostalom divljači kao što su zec, divlja svinja i srneća divljač. Ovaj segment turističke ponude bi svakako trebalo dalje razvijati i omogućiti mu odgovarajući plasman na turističkom tržištu. Rijeka Sava, osim tranzitnog turizma, može da pruži i nekoliko drugih sadržaja kao što je izletnički turizam. Plovnost rijeke Save, uz planiranje i izgradnju više marina, stvara pretpostavke za razvoj nautičkog turizma. Sa uređenjem obala, koje mogu da se koriste i u kupališne svrhe, i omogućavanjem plovnosti, na njoj može da se organizuje izletnički turizam, sa obilaskom obale, od oko 8 km nizvodno od Brčkog. Rijeka Sava je atraktivna i za razvoj sportsko-rekreativnog turizma. Uzvodno, obala u dužini od oko 4 - 5 km pruža mogućnost ribolovnog turizma i uređenja bungalova za potrebe izletničkog ribolovnog turizma. Osim rijeke Save, regioni bogati ribom su teren Petkovače (jezero) i Ražljeva (ribnjaci).

Predjeli oko Petkovače su bogati šumom, pogodni za sportsko-rekreativni turizam, izletnički turizam, lovni i ribolovni turizam. S obzirom na atraktivnost lokacije, udaljenost samo 3 km od magistralnog puta, pruža mogućnosti pravljenja velikog sportsko-rekreativnog i zabavnog centra, sa etno i eko sadržajima, sportskim terenima za šta već postoji inicijativa privatnog preduzetništva za ulaganje u ovaj projekat.

U regionu Brčkog Distrikta BiH, planina Majevica i podmajevički region, sa svojom povoljnom klimom i bogatom i raznovrsnom biljnom vegetacijom, pružaju mogućnosti za razvoj zdravstvenog i rekreativnog turizma kao zračne banje. I najzad, uslovi za razvoj seoskog turizma, također, postoje, jer na području Distrikta ima potencijalnih domaćinstava (ukupan broj domaćinstava nije registrovan) koji žele svoje smještajne objekte da plasiraju u turističke svrhe. To mogu biti prostori za boravak i odmor sa svim elementima etno-turističke ponude, autentičnim namještajem i upotrebnim predmetima, sa raznim vrijednim etnološkim zbirkama autentičnih predmeta kojima su se ljudi nekada služili u seoskim domaćinstvima, ili zbirkama

208


predmeta i oruđa tradicionalnih zanimanja u ovom kraju kao što su npr. zemljoradnja, voćarstvo, ribarstvo i sl.

Osnovni potencijali turizma Brčko Distrikta BiH su prirodni resursi, kulturno-historijsko naslijeđe, turističko-geografski položaj, bogat manifestacioni sadržaj u toku cijele godine, kvalitetna smještajno-ugostiteljska ponuda sa bogatom gastronomskom ponudom, dobro organizovan nevladin sektor uz uspješnu saradnju sa javnim sektorom u mnogim projektima turističkog, kulturnog i sportskog sadržaja.Međusobni odnos turista i okruženja trebalo bi da rezultira efektima rasta prihoda koji se pri tome ostvaruju i služe za izdatke s ciljem zaštite i unapređenja turističkih područja. Zbog toga je neophodno odrediti tržišne ciljeve, definisati proizvod i uslugu, istraživati tržište i prirodu potreba turista i pri tome biti veoma fleksibilno organizovan. U takvoj koncepciji, naravno da se izdvajaju specifični ciljevi razvoja turizma kao privredne grane, veće uključivanje raspoloživog turističkog potencijala na inostrano tržište i unapređenje kvaliteta usluga u skladu sa međunarodnim standardima. Za realizaciju ovih specifičnih ciljeva neophodni su i slijedeći indikatori, kao što su: praćenje porasta ukupnog broja turista i njihove strukture, devizni prihod, broj novozaposlenih u turističkom sektoru, broj novih turističkih atrakcija, investicije u razvoj smeštajne ponude, procjena prosječnog zadržavanja turista i njihova potrošnja. Postojeće smještajne kapacitete potrebno je kategorisati prema važećim međunarodnim standardima i uvažiti i njihovu diferenciranost na koju ukazuje tržište, uz znatno veću i raznovrsniju ponudu pratećih usluga. Potrebno je stvoriti prostor privatnim inicijativama da se aktivno uključi u stvaranje turističke ponude i ponudi investicione projekte novih, atraktivnih sadržaja boravka i smještaja turista. Nakon formiranja Turističke organizacije Brčko Distrikta BiH, istu je potrebno staviti u rang entitetskih turističkih organizacija-zajednica, razviti programe domaće i međunarodne promocije Brčko Distrikta BiH, kao i osmisliti itinerer boravka u Distriktu.

Pogodan teren za preduzetništvo je i stvaranje klasterizacije, za koju je ova oblast privređivanja veoma pogodna, jer bi se koncentracijom organizacione, kadrovske i tehničke pomoći mogla dobiti sinergija, koja je veoma potrebna kako preduzećima iz oblasti turizma u Distriktu, tako i svim pratećim subjektima iz neposrednog okruženja.

Glavne aktivnosti:

- izrada turističkog profila regije, izrada promotivnog materijala i web stranice;- promovisanje inicijative među lokalnim i regionalnim učesnicima;- uspostavljanje i razvijanje partnerstva za razvoj turističkih potencijala;- organizovanje sastanaka sa turističkim operaterima, potpisivanje ugovora i

pripremanje zajedničkog plana aktivnosti.


• uspostavljeno partnerstvo između ključnih zainteresovanih strana;• napravljen turistički profil regije;• povećan interes za turističke atrakcije regije;• povećan prihod u turističkim aktivnostima.

Glavni indikatori:

broj učesnika koji su uključeni u pripremanje kampanja za promociju regionalnih turističkih kapaciteta;

209


% povećanog prihoda od turizma; nova radna mjesta; broj primjeraka promotivnog materijala.

PROJEKAT: 1.2.3. Stvaranje okruženja za otvaranje trgovačkih centara

Kako je već nekoliko puta naglašeno, trgovina je najznačajnija uslužna aktivnost u Distriktu, koja ima učešće od 18% u ukupnom DBP i angažuje 33% od ukupnog broja zaposlenih u Distriktu (4.766 lica).

S obzirom historijsku tradiciju trgovine, povoljan geografski položaj Distrikta, tranzitni potencijal i ukupan broj stanovnika koji ga naseljava (oko 75.000 ljudi), konstatovano je da se trgovinska mreža Distrikta nalazi u fazi intenzivnog rasta i predstavlja važan faktor razvoja kako BiH, tako i šireg regiona.

Trgovinska mreža će kroz savremeno izgrađene i logistički i infrastrukturno dobro opremljene veleprodajne i maloprodajne objekte, kao i trgovinske centre u samom Distriktu koncentrirati i privući ponudu najpoznatijih evropskih i domaćih brendova, sa širokim spektrom artikala raznih namjena.

Jedan od preduslova boljeg funkcionisanja postojećih i budućih trgovačkih centara je postojanje kvalitetne i funkcionalno nezavisne infrastrukture unutar Distrikta, a, prije svega, saobraćajnih komunikacija, robno-transportnog centra, luke i elektromreže. Povoljnost je i specifičnost Distrikta izražena kroz zakonsku regulativu koja pozitivno utiče na formiranje adekvatne poslovne klime, inicira razvoj sektora MSP i realizaciju direktnih stranih investicija, a neposredno unapređuje i sektor trgovine.

Pored trgovačkih centara koji su već u funkciji, kao što su npr. tržni centri „Grupa Tuš“, «FIS», «Bingo», «Interex» koji su osmišljeni da zadovolje potrebe i najzahtjevnijih kupaca, u pripremi je i izgradnja objekta najveće slovenačke trgovačke kuće „MERCATOR“.

Vlada Brčko Distrikta BiH bi trebala već u prvoj godini implementacije strategije pokrenuti aktivnosti na privlačenju i drugih inostranih trgovačkih mreža, koje bi na području Distrikta gradile svoje lance objekata. Prednosti od ovakve akcije bi bile vidljive kako u segmentu otvaranja novih radnih mjesta, tako i u segmentu poboljšanja robne ponude po svome kvalitetu, raznovrsnosti i cjenovnoj komponenti domaćem stanovništvu. Naravno, na ovaj način se otvara i šira mogućnost otkupa i plasiranja domaćih proizvoda koji po kvalitetu i načinu pakovanja odgovaraju zahtjevima savremenog kupca. Ovi proizvodi, kroz lanac hipermarketa, dospijevaju ne samo do domaćeg kupca, već svoju destinaciju nalaze i na inostranom tržištu što nameće potrebu stvaranja domaćeg brenda i promovisanja proizvoda sa geografskim porijeklom.

Glavne aktivnosti:

- osmišljena vizija i poslovi plan za već postojeće i nove trgovačke centre;- rekonstrukcija postojećih kapaciteta i izgadnja nove infrastrukture;- osnivanje centara od strane investitora uz podršku lokalne vlasti;

210


- poboljšanje postojeće i usvajanje nove zakonske regulative kojom će se podstaknuti ulaganja u Brčko Distrikt BiH;

- stvaranje mreže sa partnerima.


• ponuda jeftinijih i kvalitetnih proizvoda po konkurentskim cijenama;• razvoj trgovačke djelatnosti;• porast zaposlenosti;• tržišne veze;• dolazak kupaca sa drugih područja.

Glavni indikatori:

broj trgovačkih centara; centri su profitabilni; broj otvorenih radnih mjesta; broj ostvarenih tržišnih veza; povećan uvoz.

PROJEKAT: 1.2.4. Jačanje prerađivačkih kapaciteta

Uzimajući u obzir povoljne prirodne uslove za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, raspoložive značajne prerađivačke kapacitete, kao i povoljnu lokaciju, postoje velike mogućnosti za razvoj sektora prehrambene industrije u Brčko Distriktu BiH. U prilog tome govori činjenica da je najuspješnije preduzeće u Brčko Distriktu BiH upravo iz oblasti prehrambene industrije. Od velikog značaja za daljnji razvoj i jačanje prerađivačkih kapaciteta je povezivanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, čime bi se znatno bolje iskorištavali raspoloživi resursi.

S obzirom na tradiciju gajenja žita i postojanje značajnih kapaciteta za njihovu preradu (većeg broja mlinskih i pekarskih organizacija), kao i uzimajući u obzir raspoložive kapacitete za preradu industrijskog bilja (fabrika za proizvodnju ulja i novoizgrađena fabrika šećera), treba dati prednost razvoju ovih grana prehrambene industrije. Specijalizacijom proizvodnje na individualnim gazdinstvima i podsticanjem proizvodnje onih poljoprivrednih proizvoda čiju preradu je moguće vršiti u samom Brčko Distriktu BiH, uticalo bi se na smanjenje troškova transporta sirovine i povećanje prihoda poljoprivrednih gazdinstava.

Iako je stočarska proizvodnja veoma važan segment poljoprivredne proizvodnje, trenutno u Brčko Distriktu BiH ne postoje značajni prerađivački kapaciteti za preradu stočarskih proizvoda, ali je njihova izgradnja u planu. Investiranjem u industriju prerade mesa, stvara se mogućnost za značajno povećavanje obima stočarske proizvodnje i prihoda poljoprivrednika, kao i za rast ukupnog broja zaposlenih u prehrambenoj industriji. Veći broj privatnih preduzeća se u posljednje vrijeme bavi proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja, za čiju proizvodnju na području Brčko Distrikta BiH postoje povoljni prirodni uslovi. Da bi se povećao obim proizvodnje ljekovitog bilja, koji je još uvijek na nižem nivou od mogućeg, bitno je motivirati poljoprivredne proizvođače da gaje ovo bilje na što većoj površini. Pored toga, potrebno je vršiti edukaciju poljoprivrednika u cilju dobijanja što kvalitetnije sirovine.

211


Razvoj prehrambene industrije, kao i ostalih industrijskih grana, u velikoj mjeri zavisi od razvijenosti infrastrukturnih objekata, zbog čega je neophodno posebnu pažnju obratiti na njihovu izgradnju.

Održivi razvoj poljoprivrede, kao i njeno povezivanje sa prehrambenom industrijom, predstavlja važan segment u privrednom rastu Brčko Distrikta BiH. Kao važan sektor poljoprivrede, stočarstvo zahtijeva posebnu pažnju i nameće potrebu unapređenja proizvodnje stočne hrane, odnosno potrebu balansiranog razvoja proizvodnje krmnog bilja i sijena (livada i pašnjaka) sa razvojem prerađivačkih kapaciteta industrije koncentrovane stočne hrane i premiksa, uz uvažavanje ekoloških faktora.

S ciljem obezbjeđenja potrebne količine stočne hrane, za nesmetano odvijanje procesa stočarske proizvodnje, kao i unapređenje istog, potrebno je direktno uskladiti proizvodnju krmnog bilja, koncentrata i premiksa sa željenim brojem uslovnih grla (odnosno peradi), a indirektno sa zahtjevima prerađivačke industrije (mesa, mlijeka, vune, jaja). Shodno tome, potrebno je usmjeriti određeni dio individualnih poljoprivrednih proizvođača na uzgoj krmnog bilja, a određeni broj MSP na izgradnju prerađivačkih kapaciteta za potrebe jačanja industrije koncentrovane stočne hrane i premiksa. Proizvodnja sijena je značajna za ishranu stoke, bilo da se radi o sijenu sa livada, bilo da je riječ o sijenu sa pašnjaka. Iako je posljednjih godina primjetno smanjenje površina pod sijenom, određenim stimulativnim mjerama doprinijelo bi se održavanju, kao i daljnjem rastu prosječnih prinosa po jedinici površine. To bi svakako dovelo do povećanja gajene površine, veće snabdjevenosti tržišta, i direktno uticalo na rast stočarske proizvodnje na cijeloj teritoriji Brčko Distrikta BiH. Sa druge strane, stimulisao bi se razvoj prerađivačkih kapaciteta industrije stočne hrane.

Dakle, za pravilnu ishranu stoke, nije samo od značaja povećanje direktne proizvodnje krmnog bilja i sijena, već i razvoj preradnih kapaciteta i obezbjeđenje kvalitetne hrane industrijskog porijekla (obogaćene vitaminima i aditivima). Naravno, pritom treba strogo voditi računa o zdravstvenom stanju životinja (goveda, svinja, koza, peradi) i o proizvodnji sigurno zdrave hrane (mesa, mlijeka, jaja) za potrebe ljudskog organizama. Postojeći prirodni uslovi na teritoriji Brčko Distrikta BiH omogućavaju razvoj nove industrijske grane, odnosno industrije organske hrane kako biljnog, tako i životinjskog porijekla. Ova industrijska grana podrazumijeva proizvodnju zdravstveno sigurne hrane zasnovane na principima organske poljoprivrede i u skladu sa postojećim sistemima upravljanja kvalitetom (ISO, HACCP i GLOBALGAP). Potražnja za organskom hranom i napicima u proteklim godinama pokazala je veliki rast u cijelom svijetu, naročito u zemljama zapadne Evrope i SAD, što je uzrokovalo proširivanje površina pod organskom poljoprivredom. Potreba za proizvodnjom zdravstveno sigurne hrane javila se posljednjih decenija, kada je shvaćeno kakav je uticaj pravilne ishrane na zdravlje ljudske populacije. U Brčko Distriktu BiH još uvijek nema certifikovane organske proizvodnje, mada treba istaći da je 2007. godine započeta edukacija poljoprivrednih proizvođača o značaju i mogućnostima proizvodnje organske hrane.

212


Razvijanjem industrije organske hrane, Brčko Distrikt BiH bi imao velike ekonomske koristi, prije svega, usljed izvoza „ekološke“ hrane (biljnog i životinjskog porijekla). Na području Brčkog Distrikta BiH postoje mogućnosti za „organsko“ gajenje i preradu voća (šljiva, jagoda, malina), povrća (celer, paštrnak, šargarepa, paprika, krompir), ljekovitog i aromatičnog bilja, ali i proizvoda životinjskog porijekla - mesa, mlijeka i pčelinjih proizvoda. Na inostrano tržište, prednost plasmana može imati zamrznuto, rashlađeno i sušeno voće i, naravno, prerađevine kao što su organski džemovi, kompoti i sokovi. Također, postoji mogućnost prerade šumskih plodova i ljekovitog bilja (organska hrana), s obzirom na činjenicu da je sakupljačka djelatnost tradicionalno prisutna u ovoj oblasti.

Metode za primjenu organske proizvodnje već postoje i razrađene su, tako da ih samo treba uskladiti sa uslovima na teritoriji Brčko Distrikta BiH. Početni korak ka uspostavljanju ovakve proizvodnje je usklađivanje zakonodavstva Brčko Distrikta BiH sa zakonodavstvom Evropske unije u oblasti organske proizvodnje hrane, a paralelno sa tim, može se vršiti informisanje i edukacija primarnih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača o primjeni i višestrukom značaju proizvodnje organske hrane (zdravlje ljudi i okoline, održivi razvoj, ekonomski potencijal i sl.).

Glavne aktivnosti:

- analiza proizvođača i prerađivača stvaranjem baze podataka;- uvođenje standarda i certifikacija proizvodnje u prerađivačkoj industriji;- osnivanje klastera za proizvodnju i preradu poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda;- edukacija o uvođenju standard i certifikacija integralne proizvodnje

(GLOBALGAP, HACCP).


• poboljšanje prerađivačkih kapaciteta;• poboljšana poljoprivredna proizvodnja;• poboljšan kvalitet prehrambene proizvodnje.

Glavni indikatori:

broj novih radnih mjesta; % poboljšanih agro-proizvoda; % poboljšanog kvaliteta prehrambenih proizvoda.

PROJEKAT: 1.2.5. Stvaranje okruženja za priliv direknih stranih investicija

Bez obzira na prisutna ograničenja, privreda Brčko Distrikta BiH je uspjela u velikoj mjeri unaprijediti poslovnu i investicionu klimu što joj otvara mogućnost da postane mjesto za ulaganje i realizaciju novih investicija.

Stabilan privredni rast je uslovljen razvojem industrija koje iskorištavaju postojeće prirodne potencijale i predstavljaju komparativnu prednost teritorije. U tom kontekstu, neophodna je promjena ekonomske strukture koja će se odvijati u pravcu povećanja važnosti usluga, transporta, turizma, trgovine, finansijskih institucija, zdravstva, informatizacije i kvaliteta komunikacija.

213


U novim uslovima, ekonomski razvoj treba da se bazira na razvijenim ljudskim resursima, geoekonomskom položaju Distrikta i stvaralačkom radnom i životnom ambijentu, koji za krajnji cilj ima osiguravanje preduslova za kratke cikluse oplodnje kapitala i brzu realizaciju preduzetničkih ideja. Realizacija ovog cilja dovela bi do stvaranja povoljnog poslovnog okruženja koji bi Distrikt svrstao među najatraktivnije kandidate za direktne strane investicije u jugoistočnoj Evropi.

Privlačenje i zadržavanje stranih direktnih investicija treba da predstavlja jedan od glavnih strateških ciljeva u Distriktu, budući da je sasvim jasno da one imaju važnu ulogu u stvaranju novih, trajnih radnih mjesta, povećanju izvoza, prenošenju tehnologije i znanja o poslovanju, povećanju konkurentnosti, unapređenju ukupne proizvodnje, kao i smanjenju siromaštva putem sveukupnog ekonomskog rasta i razvoja.

Dosadašnja iskustva u privlačenju stranih direktnih investicija su ocijenjena kao veoma pozitivna, što znači da se Distrikt već pokazao kao veoma dobra destinacija za ulaganje kapitala. U prilog tome govore ostvareni poslovni uspjesi brojnih investitora (prije svega talijanskih i austrijskih).

Glavne aktivnosti:

- promovisanje potencijala Brčko Distrikta BiH za ulaganja;- poboljšanje postojeće i usvajanje nove zakonske regulative kojom će se

podstaknuti ulaganja u Brčko Distrikt BiH; - rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih kapaciteta i izgadnja nove

infrastrukture.


• povećana ulaganja investitora u Brčko Distrikt BiH;• otvaranje novih radnih mjesta;• iskorišteni domaći resursi;• razvijeno tržište proizvoda, usluga i rada;• razvijena preduzeća.

Glavni indikatori:

broj realizovanih poslovnih inicijativa; broj preduzeća i samostalnih preduzetnika; % zaposlenosti; % nezaposlenosti; broj novih proizvoda; broj otvorenih radnih mjesta; raznolikost biznisa.

PROJEKAT: 1.2.6. Podizanje svijesti o promociji klastera u agroindustriji i elektrometalskoj industriji

Uspostavljanje Agroindustrijskog klastera Posavina – Semberija. Brčko Distrikt BiH je središte je jedne od najdiverzificiranijih prehrambenih industrija u okruženju, koje ima dobro razvijenu poljoprivredu. Proizvodnja jestivog ulja, mesna industrija, mlinsko-pekarski proizvodi, proizvodnja medicinskog alkohola, proizvodnja, prerada i

214


pakovanje ljekovitog bilja, proizvodnja alkoholnih pića i sokova, prerada i pakovanje voća, povrća i zrnastih roba čine Distrikt mogućim liderom u agroindustrijskom klasteru. U klaster bi trebale biti uključene i firme iz sjeveroistočne BiH i iz susjedne Hrvatske. U okviru klastera potrebno je razvijati i one djelatnosti koje su slabije razvijene, kao što su: mljekare, proizvodnja tjestenine, kao i rashlađenih i zamrznutih proizvoda. Također, potrebno je razvijati industrije koje proizvode mašine za agroindustrijske sektore, limenke i druge proizvode za pakovanje hrane (termostezajuća polupropusna folija, polietilenska folija i sl.); industriju pakiranja hrane i industriju proizvodnje serijskih štampača za plastična, metalna ili papirna pakovanja hrane, itd.

Agroindustrijski klaster sa sjedištem u Brčko Distriktu BiH uključivao bi prehrambene kapacitete općina iz Tuzlanskog kantona (Gradačac, Srebrenik, Čelić), Posavskog kantona (Orašje i Odžak), Republike Srpske (Bijeljina, Modriča, Šamac, te Županju iz susjedne Hrvatske). Glavna prednost pripadanja ovom klasteru bi bio pristup inovacijama. To podrazumijeva i pristup aktuelnim informacijama i podacima o najsavremenijim tehnologijama. Ovaj klaster bi stvarao dodatne inovacijske procese koji predstavljaju kontinuitet postojećih aktivnosti (tj. oni ne uključuju tehnička iskustva). U tom kontekstu, firmama bi se nudile veće mogućnosti i prilike, pa bi postojeće firme postale inovativnije, a osnivale bi se i nove firme. Ovaj mehanizam bi omogućio da firme i sam klaster postanu visoko specijalizovani. To bi im omogućilo međunarodnu konkurentnost na odgovarajućim tržišnim segmentima, posebno prehrambenom tržištu.

Uspostavljanje Elektrometalskog klastera Brčko – Tuzlanski kanton. Drugi sektor u kome bi Brčko Distrikt BiH mogao igrati svoju integrativnu privrednu ulogu je elektrometalski sektor. Pored prijeratnih državnih kapaciteta (Tesla - proizvodnja akumulatora, Pirometal - proizvodnja metalnih legura i aluminijskih profila i Mibo - proizvodnja pneumatskih vibratora i kuka za vuču za vozila i mašine) postoji i značajan broj novoformiranih malih preduzeća metalskog i elektro sektora. S obzirom da postoje razvijeni proizvodni kapaciteti u ovoj oblasti i u bližem okruženju potrebno je pristupiti formiranju klastera koji bi činila osim iz Brčko Distrikta BiH i preduzeća iz Tuzlanskog kantona (Tuzla, Gradačac, Gračanica, Srebrenik), Republike Srpske (Bijeljina, Lopare, Ugljevik). Uspostavom ovog klastera značajno bi se poboljšala konkurentna sposobnost firmi i omogućio zajednički nastup na domaćem i inostranom tržištu. U ovoj oblasti postoji višedecenijska praksa jer su proizvodi iz ovih firmi u prošlosti nalazili svoje mjesto na širem ex-jugoslovenskom i svjetskom tržištu.Primjenom kooperacije ovih firmi sa velikim preduzećima iz elektrometalske oblasti u BiH omogućilo bi veće tehnološke i marketinške inovacije. To se posebno odnosi na ona područja u kojima firme nisu u mogućnosti da ostvare dobre veze sa glavnim proizvođačima dobara. Ova saradnja bi rezultirala većim mogućnostima nabavke nove tehnologije; mogućnostima dizajniranja korištenja nove tehnike, te mogućnostima angažovanja ljudskih resursa sa iskustvom u mehaničkoj industriji. Brčko Distrikt BiH bi trebao omogućiti ovim firmama pristup strateškim informacijama i savremenim prometnim uslugama, tj. usluge finansiranja izvoza, usluge pakovanja i dizajniranja, usluge plasmana na inostrano tržište, usluge nabavke nove opreme i sl.

Glavne aktivnosti:

215


- identifikovati preduzeća u agroindustriji i elektrometalskoj industriji sa potencijalom za klaster;

- izvršiti evaluaciju konkurentne prednosti MSP-a industrija i klasteri;- promocija klastera;- prijedlog projekta klastera i odabir potencijalnih članova klastera;- trening i vođenje procesa stvaranja klastera.


• poboljšana komunikacija i razmjena informacija sa proizvođačima, prodavcima i proizvođačima;

• povećan obim proizvodnje i pristup većim tržištima;• otvoren veći broj radnih mjesta u agroindustriji i elektrometalskoj industriji;• povećani prihodi.

Glavni indikatori:

završena analiza preduzeća za klaster; pripremljen projekat za klaster; broj otvorenih radnih mjesta; % povećana proizvodnja i povećanog prihoda.

POTPROGRAM: 1.3. Povećanje inovativnog potencijala

PROJEKAT: 1.3.1. Studija izvodljivosti za tehnološki park

Tehnološki park je svojevrstan inkubator u kojem se osigurava koncentracija znanja, visoke tehnologije, obrazovanja i povezanosti sa domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama. To je mjesto na kojem se povezuju stručnjaci i preduzetnici koji žele ostvariti svoje poslovne ciljeve temeljene na novim tehnologijama. Tehnološki parkovi omogućuju da se sva zainteresovana preduzeća smjeste na jednom mjestu i da su u stalnoj vezi sa naučnoistraživačkim centrima s ciljem povećanja njihove inovativnosti i adaptivnosti utemeljene na razvoju tehnologije.

Tehnološki park će Distrikt učiniti prepoznatljivim u međunarodnom poslovnom okruženju, predstavljajući ga kao poslovno središte pogodno za razvoj globalno konkurentnog inovativnog tehnološkog preduzetništva, što će bitno uticati na privlačenje stranih investicija. Tehnološki park bi trebao dati veliki doprinos razvoju Distrikta, kreiranju novih preduzetničkih biznisa, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih tehnologija i primjeni znanja i naučnih istraživanja u poslovnoj praksi.

Osnivanje tehnološkog parka zahtijeva postojanje odgovarajuće infrastrukture koja će moći zadovoljiti zahtjeve preduzeća - korisnika usluga tehnološkog parka kao i tijesnu povezanost sa univerzitetima i istraživačkim institucijama. Brčko Distrikt BiH baštini višegodišnju tradiciju u visokom obrazovanju iz područja ekonomije i biznisa. Proces edukacije se odvija na Ekonomskom fakultetu i Visokoj poslovnoj školi Brčko.

Usvajanjem Zakona o visokom obrazovanju stvorene su pravne pretpostavke za osnivanje univerziteta u Brčkom Distriktu BiH koji bi imao preduzetničku i internacionalnu orijentaciju. Univerzitet bi predstavljao glavnu potporu tehnološkom parku. Tehnološki park će se u svom razvoju oslanjati i na univerzitete iz okruženja

216


(Tuzla, Bijeljina, Beograd i Osijek) sa kojima će biti potpisani ugovori o dugoročnoj saradnji u području istraživačko-razvojnih aktivnosti.Osnivači tehnološkog parka trebali bi biti: Vlada Brčko Distrikta BiH i univerzitet u Brčko Distriktu BiH.

Vlada Distrikta treba već u prvoj godini implementacije strategije pokrenuti aktivnosti na izradi Studije izvodljivosti osnivanja tehnološkog parka. Po usvajanju Studije izvodljivosti autorska prava treba prenijeti na Agenciju za razvoj i preduzetništvo koja će u ime Vlade Brčko Distrikta BiH voditi aktivnosti na osnivanju tehnološkog parka.

Glavne aktivnosti:

- istraživanje postojećih i budućih učesnika u ovom projektu;- identifikacija kapaciteta;- identifikacija svih aktivnosti.


• završena Studija izvodljivosti o razvoju budućeg tehnološkog parka

Glavni indikatori:

pripremljena Studija izvodljivosti

PROJEKAT: 1.3.2. Promovisanje takmičenja za izbor najbolje tehnološke inovacije

Za oblast Brčko Distrikta BiH je od izuzetnog značaja pokretanje takmičenja iz inovacija i izbor najbolje inovacije u oblasti tehnologije, prije svega zbog promovisanja preduzetničke klime Distrikta, ali i zbog pomoći već postojećim preduzetnicima koji su spremni i sposobni da vlastite ideje i invencije pretoče u tržišno vrijedne inovacije.

Pored dobijanja vrijednih nagrada, učešće na takmičenju uspješnijim učesnicima koji se budu plasirali u viši rang, omogućava dobijanje stručne pomoći putem treninga i konsultacija.

Podrška razvoju ovog programa bi se mogla ostvariti kroz treninge koji bi omogućili sticanje praktičnih znanja i iskustava iz oblasti menadžmenta inovacija, povećanja konkurentne prednosti neke poslovne organizacije na globalnom nivou, kao i dobijanje konkretnih alata koji bi omogućili stimulisanje procesa inovacija. Ovo bi bilo podjednako namijenjeno svima onima koji na bilo koji način žele da podstaknu inovativnost, da unaprijede svoje poslovanje i da povećaju svoj profit. Također, cilj ovog takmičenja je i da motiviše nezaposlene, mlade, učenike, studente i njihove profesore da formiraju timove i uđu u svijet preduzetništva zasnovanog na znanju i vlastitim inovacijama, što bi smanjilo stopu nezaposlenosti ovog područja.

Glavne aktivnosti:

- analiza kapaciteta postojećih organizacija;- pripremanje programa aktivnosti za takmičenje;- pronalazak sponzora i termina održavanja.

217



• veći broj preduzeća i pojedinaca koji se bave inovacijama;• poboljšan pristup inovacijama;• povećani kapaciteti inovativnog djelovanja; • iskorišteni ljudski resursi.

Glavni indikatori:

organizovano takmičenje; broj prijavljenih takmičara; broj inovacija; najbolja tehnološka inovacija.

PROJEKAT : 1.3.3. Podrška razvoju novih industrijskih grana zasnovanih na primjeni znanja i savremenih tehnologija

Povoljan geografski položaj, umjereno kontinentalna klima i veoma pogodno zemljište predstavljaju izuzetno dobru osnovu za razvoj biljne proizvodnje na teritoriji Brčko Distrikta BiH. Međutim, u periodu koji je za nama, a usljed nedostatka finansijskih sredstava, investiciona aktivnost u ovom sektoru je bila relativno slaba i neodgovarajuća. Imajući u vidu postojeće potencijale i ograničenja područja, u periodu koji je pred nama, ulaganja s ciljem intenziviranja privrednog razvoja na području Distrikta bi trebalo usmjeriti i na unapređenje biljne proizvodnje.

U svijetu se posljednjih godina sve više posvećuje pažnja zdravoj ishrani i liječenju prirodnim proizvodima, što bi trebalo biti dobar motiv da se intenzivira proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja koja bi uslovila revitalizaciju postojećih preradnih kapaciteta i osnažila razvoj farmaceutske industrije. Treba naglasiti da su prirodni uslovi za proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja naročito izraženi u južnom dijelu Distrikta (prema planini Majevici).

Raspoloživi proizvodni potencijali, sopstveni kapaciteti prerade, kao i diverzifikovani kapaciteti prehrambene industrije u regionu daju Brčko Distriktu BiH velike mogućnosti da primarnu poljoprivrednu proizvodnju usmjeri ka novim prerađivačkim kapacitetima. U tom kontekstu, poseban akcenat treba staviti na industrijsko bilje i žitarice s ciljem daljnjeg rasta proizvodnje alternativnih izvora energije. S obzirom da biodizel i bioetanol postaju sve traženije pogonsko gorivo u svijetu, usmjeravanje proizvodnje uljane repice, soje, suncokreta i kukuruza za proizvodnju ovog vida energije predstavlja dobar motiv za razvoj industrijskih pogona koncipiranih na obnovljivim izvorima energije.

Zahvaljujući geografskom položaju, povoljanom reljefu i geološkoj podlozi, Brčko Distrikt BiH ima veoma dobar razvojni potencijal. Međutim, taj potencijal može biti korišten samo daljnjim razvojem infrastrukture, rastom investicija, osmišljavanjem tempa i stepena primjene znanja i savremenih tehnologija, kao i odgovarajućom koordinacijom aktiviranja osnovnih poluga razvoja. U jednom takvom sistemu, građevinski sektor predstavlja element kome treba posvetiti značajnu pažnju. Daljnji razvoj ove privredne grane uslovljen je realnim sagledavanjem mogućnosti angažovanja lokalnih građevinskih kapaciteta na izvođenju radova u Brčko Distriktu BiH, ali i njihovom pripremom da mogu biti konkurentni pri dobijanju poslova.

218


Međusobno organizovanje građevinskih firmi na lokalnom nivou, kroz specijalizaciju i kooperaciju, moglo bi obezbijediti izvođenje radova na krupnijim objektima, koje i „nose“ velika investiranja. Za učešće u radovima, za koje domaća operativa ne bude dovoljno konkurentna, potrebno je preduzimati napore, da se obezbijedi njeno angažovanje uz glavne izvođače – nosioce poslova, kao podizvođači, kooperanti, distributeri i sl.

Naravno, aktivnosti u građevinarstvu je nemoguće zamisliti bez materijala potrebnog za realizaciju željene konstrukcije. Dakle, javlja se permanentan zahtjev da se izgradi i unaprijedi industrija građevinskog materijala, koja će se bazirati na naučno-tehnološkom napretku u skladu sa potrebama savremenog društva.

Glavne aktivnosti:

- analiza kapaciteta postojećih preduzeća;- uvođenje novih tehnologija u preduzeća;- permanentna saradnja sa drugim relevantnim institucijama (instituti,

univerziteti, škole);- transfer znanja poslodavcima putem treninga, know-how i sl.


• novi proizvodi i usluge na tržištu;• razvijena nova tehnologija i industrijske grane u preduzećima;• iskorišteni domaći ljudski potencijal;

Glavni indikatori:

broj novih industrijskih grana; broj preduzeća koji koriste nove tehnologije zasnovane na primjeni znanja; broj novih proizvoda ili proizvoda nastalih na osnovu savremenih tehnologija; broj preduzeća koja uvode standarde; % porasta prihod u preduzećima.

PROGRAM: 2. Rekonstrukcija i modernizacija saobraćajne infrastrukture i razvoj informacione i komunikacione tehnologije

Povezanost Brčko Distrikta BiH sa bližim i daljim okruženjem, mrežom drumskih saobraćajnica, u kojoj je od prioritetnog značaja mreža transevropskih magistrala, ostvaruje se magistralnim putnim pravcima M.1.8. Tuzla – Orašje, i M.14.1. Lončari (ka Banjoj Luci) – Bijeljina, kao i regionalnim putnim pravcima R.460 i R.458, odnosno mrežom lokalnih nekategorisanih puteva.

Brzu i laku integraciju u regionalne i svjetske robnonovčane tokove, ovo područije može ostvariti samo uz dobru infrastrukturnu opremljenost, gdje, u prvom planu, treba

219


da egzistira saobraćajna infrastruktura. Time će se direktno uticati na sveobuhvatno i kvalitetno korištenje svih raspoloživih resursa, a, prenosno, i na aktivniji odnos ka razvojnim procesima u Distriktu.

Postoji objektivna potreba za iznalaženjem najpovoljnijh rješenja oko povećanja broja kilometara unutar postojeće putne mreže i njenog što funkcionalnijeg prostornog rasporeda, radi što bolje konekcije svih naselja sa centrom grada i neposrednim okruženjem, a sve u svjetlu efikasnijeg obavljanja funkcije saobraćaja i međusobnog povezivanja svih privrednih djelatnosti i naseljenih dijelova Distrikta u jednu funkcionalnu celinu.

Željeznički putni pravac Brčko – Tuzla – Banovići, koji dolazi iz pravca Republike Hrvatske (Vinkovaca) je jedini željeznički pravac koji povezuje Brčko sa Hrvatskom i ostatkom Evrope, i jednom svojom trećinom prolazi i kroz teritoriju Brčko Distrikta BiH. Pored ovog pružnog pravca, željezničku mrežu u Distriktu sačinjavaju i mreže industrijskih kolosijeka koje povezuju luku i neke industrijske zone sa samim gradom. Pružna infrastruktura i željeznički kapaciteti za prevoz tereta i putnika su u veoma lošem, dotrajalom stanju kao i veći dio željezničkog sistema u BiH. Pruge su neelektrificirane, sistem pružnih komunikacija je nedovoljno povezan unutar uže i šire regije, organizaciona neuređenost ne dozvoljava mogućnost integracije željezničkog transporta na cijeloj teritoriji BiH – u primjeru željezničke infrastrukture Distrikta, ona je jednim dijelom u nadležnosti Željeznica Republike Srpske, a drugim dijelom Željeznica Federacije BiH.

S obzirom na svoje prirodne karakteristike, rijeka Sava jeste od velikog značaja za Brčko Distrikt BiH. Riječni transport, iako najjeftiniji vid transporta, danas je u Distriktu sveden na minimum, prvenstveno zbog kratkog plovnog perioda rijeke Save, zbog neriješenog pitanja označavanja plovnog puta rječnom signalizacjom, loše pristupne željezničke i drumske komunikacije, tehnički loše i kapacitetom nedovoljne pretovarne mehanizacije, interne infrastrukture i skladišnih prostora unutar same luke Brčko, zatim zbog nepostojanja nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja za ovu, inače, najveću luku u BiH.

Informaciona i komunikaciona tehnologija svojom infrastrukturnom ulogom može značajno podržati potencijale Brčko Distrikta BiH. Stoga, potrebno je podsticanje i usmjeravanje izgradnje ICT infrastrukture, te edukacija o njenom značaju i edukacija svih slojeva stanovnika, a naročito školskih i radnih kontigenata, za masovniju i svakodnevnu upotrebu te tehnologije.

POTPROGRAM : 2.1. Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija putnih pravaca i drumskih mostova

Olakšano prilagođavanje svakog mikroregiona svjetskom fenomenu – globalizaciji u velikoj mjeri zavisi od nivoa svijesti lokalnih aktera ka osmišljavanju i puštanju u funkciju kapacitetom zadovoljavajućeg saobraćajnog sistema. Jedan dio ovog sistema je i sektor drumskog saobraćaja. Cilj ovog pot-programa je poboljšanje pristupa samom Distriktu i Distrikta ekonomskim tokovima u bližem i daljem okruženju. Potprogramski paket doprinosi usaglašavanju nekoliko načela modernog drumskog saobraćaja, prvenstveno uticaja na smanjenje prosječne dužine putovanja roba i

220


putnika do krajnjih destinacja uz povećanje sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, ističući u prvi plan kvalitet i efikasnost pruženih transportnih usluga.

Shvativši drumske konekcije, prevashodno magistralne puteve kao osnovne nosioce, žile kucavice, saobraćaja unutar Distrikta ili šireg regiona BiH, dolazimo da zaključka da investiranje u drumsku infrastrukturu predstavlja jednu od ključnih aktivnost kojom se obezbjeđuje ukupna konkurentnost lokalne ekonomije.

PROJEKAT: 2.1.1. Rekonstrukcija i izgradnja brzog i modernog putnog

pravca Tuzla-Orašje

Šire sagledana teritorija Distrikta ima nepovoljnu struktura puteva, po kategorizaciji njihovog značaja, i malu zastupljenost regionalnih i magistralnih putnih pravaca, uz odsustvo puteva najvišeg ranga – autoputeva i brzih magistrala. Postojeću putnu mrežu najvišeg ranga često karakterišu primjetne lošije tehnološko-eksplatacione karakteristike, u odnosu na standarde koje bi prema rangu ona trebalo da zadovoljavaja, uz loše regulisano, ili neregulisano, pitanje infrastrukturnih elemenata za odvodnjavanje atmosferskog vodenog taloga i zemljanih nanosa.

Ideja je da bi se rekonstukcijom i izgradnjom brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje, i dalje preko rijeke Save, koji bi prolazio kroz područje Distrikta, dobila saobraćajnica od visokog značaja za sjevernoistočni dio BiH, koliko zbog rasterećenja magistralnih i regionalnih putnih pravaca na teritoriji Brčko Distrikta BiH, toliko i zbog podizanja kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja koji trenutno ne zadovoljava osnovne transportne uslove.

Ključne aktivnosti:

• analiza stanja postojećeg putnog pravca;• identifikacija neophodnih elemenata koji bi bili obuhvaćeni rekonstrukcijom;• priprema studije izvodljivosti rekonstrukcije i izgradnje sa procjenom troškova

rekonstrukcije;• pristupanje samoj rekonstrukciji putnog pravca.


• poboljšanje postojećih tehnološko-eksplatacionih karakteristika ovog putnog pravca i prateće infrastrukture;

• poboljšanje kvaliteta prilaznih puteva u Distriktu i njegove inter-regionalne povezanosti;

• povećanje propusne moći ovog putnog pravaca doprinijelo bi rasterećenju ostalih saobraćajnica na teritoriji Distrikta.

Glavni indikatori:

• pripremljena studija izvodljivosti;• dužina izgrađenog i rekonstruisanog puta (km);• procenat povećanja propusne moći putnog pravca.

PROJEKAT: 2.1.2. Izgradnja zaobilaznice oko grada, kao i izgradnja mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada

221


Zbog rasterećenja magistralnih i regionalnih putnih pravaca na teritoriji Distrikta, podizanja kvaliteta i kvantiteta drumskog saobraćaja i povećanja ukupne sigurnosti i propusne moći cjelokupne putne mreže, predložena su idejna rješenja rekonstrukcije i izgradnje putnih pravaca, od kojih su neka već prešla u fazu operativne realizacije.

Postoji objektivna potreba za iznalaženjem najpovoljnijh rješenja oko povećanja broja kilometara unutar postojeće putne mreže i njenog što funkcionalnijeg prostornog rasporeda, radi što bolje konekcije svih naselja sa centrom grada i neposrednim okruženjem, a sve u svjetlu efikasnijeg obavljanja funkcije saobraćaja i međusobnog povezivanja svih privrednih djelatnosti i naseljenih dijelova Distrikta u jednu funkcionalnu cjelinu.

Ideja je u izgradnji zaobilaznice oko grada Brčko u dužini od 17 km, sa dvije putne trake širine 3,5 m, paralelne magistralnom putnom pravcu M 14.1., sa početkom na zapadu i završetkom na istoku Distrikta, koja će rasteretiti gradsko jezgro od tranzitnog saobraćaja. Također, izgradnjom mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada Brčko u vidu bočnih prstenova, rasteretio bi se centar grada od teškog teretnog saobraćaja.


• analiza stanja postojeće putne mreže unutar šireg gradskog jezgra;• priprema studije izvodljivosti izgradnje zaobilaznica sa procjenom troškova

izgradnje;• pristupanje samoj izgradnji zaobilaznica.


• Poboljšanje konekcije gradskog centra sa svim naseljima u neposrednom okruženju;

• Izmiještanjem tranzitnog i teškog teretnog saobraćaja rasteretila bi se ulična mreža unutar užeg gradskog jezgra i povećala njena propusna moć;

• Podigao bi se nivo ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju u gradu.

Glavni indikatori:

• Pripremljene studije izvodljivosti;• Izgrađene zaobilaznice (km);• Procenat povećanja propusne moći ulične mreže.

PROJEKAT: 2.1.3. Rekonstrukcija Podmajevičke veze

Položaj Distrikta je veoma interesantan i za njegov turistički razvoj, prije svega, zbog geografskog položaja, zdrave klime i bogastva šumama, od hrasta u ravnicama do bukove šume na padinama, i jele i smrče na vrhovima planine Majevice.

Pored toga, nalazi se na raskršću puteva između velikih gradova Beograda, Zagreba, Sarajeva, a pritom je smješten na obali rijeke Save. Osim brojnih drugih prednosti, u ovom regionu značajno je primijetiti mogućnosti za razvoj planinsko-banjskog turizma, posebno na planini Majevici i unutar podmajevičkog regiona, koji sa svojom povoljnom klimom, kao i bogatom i raznovrsnom biljnom vegetacijom pružaju mogućnosti razvoja

222


zdravstvenog i oporavišnog turizma (zračna banja). Aktiviranje podmajevičkog prostora moguće je ako bi se osposobio putni pravac, odnosno normalna putna komunikacija sa bližim i daljim okruženjem. Rekonstrukcijom ovog putnog pravca dobio bi se, također, još jedan alternativni pravac višeg ranga unutar teritorije Brčko Distrikta BiH.


• analiza stanja postojećeg putnog pravca sa njemu pripadajućom pristupnom putnom mrežom;

• priprema studije izvodljivosti rekonstrukcije putnog pravca sa procjenom troškova rekonstrukcije;

• pristupanje samoj rekonstrukciji putnog pravca.


• aktiviranje banjskog turizma unutar podmajevičkog regiona;• poboljšanje jednog dela putne mreže višeg ranga unutar Brčko Distrikta BiH,

odnosno aktiviranje alternativnog putnog pravca koji će doprinijeti boljoj regionalnoj povezanosti.

Glavni indikatori:

pripremljena studija izvodljivosti; dužina rekonstruisanog puta (km).

PROJEKAT: 2.1.4. Djelimična, kasnije kompletna, rekonstrukcija starog drumskog mosta na Savi, kao i izgradnja novog mosta na Savi

Objektivna je potreba za iznalaženjem najpovoljnijih rješenja unutar postojeće putne mreže i njenog što funkcionalnijeg prostornog rasporeda, što bi obezbijedilo efikasnije obavljanje funkcije saobraćaja, posebno unutar centra grada. Tu svakako značajno mjesto zauzima prvo djelimična, a kasnije i totalna rekonstrukcija drumskog mosta na Savi (most je star preko 100 godina i u više navrata je dokazano da je u lošem stanju), što bi bilo usmjereno, prije svega, na povećanje njegove nosivosti, jer je ovaj most sve više opterećen putničkim i teretnim saobraćajem kako se tu odvija i granični prelaz sa Hrvatskom. Postoji, također, i potreba izgradnje novog drumskog mosta preko rijeke Save u nivou istočnog kraja buduće zaobilaznice oko grada Brčko, koji bi rasteretio postojeći most i sadašnju putnu trasu kroz sam centar grada. Do sada je dogovorena globalna lokacija novog mosta u smislu sporazuma susjednih država i formiranja koordinacionog tijela.


• analiza stanja postojećeg mosta;• priprema studije izvodljivosti rekonstrukcije postojećeg i izgradnje novog

mosta preko reke Save, uz procjenu troškova izvođenja ovih aktivnosti;• pristupanje samoj rekonstrukciji postojećeg mosta, a kasnije i izgradnji

novog mosta preko reke Save.


223


• izmiještanjem tranzitnog i teškog teretnog saobraćaja, rasteretila bi se ulična mreža unutar užeg gradskog jezgra i povećala njena propusna moć;

• poboljšanje međunarodne povezanosti Distrikta;• podizanje nivoa ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju.

Glavni indikatori:

pripremljene studije izvodljivosti; procenat povećanja propusne moći i nosivosti mosta.

POTPROGRAM : 2.2. Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija željezničke infrastrukture

Željeznica predstavlja vid masovnog transporta tereta i putnika sa tradicijom unutar posmatranog regiona i šire. Zastarjelost i loše stanje postojeće pružne infrastrukture, pratećih elemenata i prevoznih kapaciteta dovele su do nezaslužene marginalizacije njene uloge u ukupnom transportu. Perspektiva realizacije ideje multimodalnosti, nameće i rješavanje trenutne problematike unutar nje, kako bi se izbjegla pojava eventualnih uskih grla u dugoročnom planskom horizontu. Prevashodno se misli na gašenje nerentabilnih, a modernizaciju i rekonstrukciju ekonomski isplativih pružnih pravaca.

PROJEKAT: 2.2.1. Rekonstrukcija željezničke mreže

Umjesto da je postala osnovni nosilac transporta i okosnica čitavog saobraćajnog sistema, sadašnji stepen razvoja željeznice u Brčko Distriktu BiH, ali i mnogo šire, ukazuje na njeno drastično nazadovanje. Pružna infrastruktura i željeznički kapaciteti za prevoz tereta i putnika su u funkciji, ali u veoma lošem, dotrajalom stanju, kao i veći dio željezničkog sistema u BiH. Pruge su neelektrificirane, njihovo tehničko stanje omogućava maksimalnu brzinu do 50 km/h, sistem pružnih komunikacija je nedovoljno povezan unutar uže i šire regije, organizaciona neuređenost ne dozvoljava mogućnost integracije željezničkog transporta na cijeloj teritoriji BiH, i dr.

Željeznica bi trebalo da se razvija u pravcu modernizacije pruga, voznih sredstava, tehnologije prevoza, organizacije rada i poslovanja. Uporedo sa modernizacijom, željeznica bi trebala da ide i ka sužavanju mreže, na onim pravcima koji nisu rentabilni. Ono što se nameće kao zaključak u ovom segmentu saobraćajnog poslovanja jeste da je željeznička mreža na teritoriji Distrikta nedovoljno razvijena i neravnomjerno raspoređena. Potrebne su prethodne analitičke procjene koje bi potkrijepile ekonomsku opravdanost obnove pojedinih pravaca, ako imamo u vidu da željeznički saobraćaj može imati veliki direktni i indirektni uticaj na privredni razvoj područja Distrikta. Konstatacija marginalne uloge željeznice može biti ograničavajući faktor i usko grlo u potencijalnoj rekonstrukciji i izgradnji multimodalnog sistema saobraćaja.


• analiza stanja unutar postojeće mreže željeznice;• identifikacija nerentabilnih pravaca, kao i eventualno novih željezničkih

ruta za transport roba i ljudi;

224


• priprema studije izvodljivosti rekonstrukcije postojeće željezničke mreže;• procena troškova izvođenja ovih aktivnosti;• pristupanje samoj rekonstrukciji postojeće željezničke mreže.


• modernizacija željezničke mreže;• povećanje uticaja na privredni razvoj Distrikta;• povećanje propusne moći i obima prevežene robe i putnika;• poboljšanje međunarodne i regionalne povezanosti Distrikta;• podizanje nivoa ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju;• željeznica će biti jedan od bitnih faktora u izgradnji multimodalnog sistema

saobraćaja.

Glavni indikatori:

pripremljena studija izvodljivosti; procenat povećanja propusne moći i nosivosti željezničke mreže; dužina rekonstruisane željezničke mreže (km); obim prevežene robe i putnika.

PROJEKAT: 2.2.2. Osavremenjivanje prateće željezničke infrastrukture

Modernizacija željeznice treba da obuhvati pored, tehničke rekonstrukcije i poboljšanja same mreže, vučnih kapaciteta, voznog parka i opreme, usavršavanja i primjene nove tehnologije i organizacije samog procesa rada, i uređenje postojećih raskršća željezničke i drumske mreže s ciljem obezbjeđenja sigurnosti drumskih vozila i pješaka, izgradnju pretovarnih stanica u blizini industrijske zone i luke grada Brčko, koje bi opslužile postojeće industrijske sisteme i potencirale integralnost saobraćaja, a čime bi se izvršilo fizičko razdvajanje teretnog od putničkog saobraćaja, rekonstukciju i djelimičnu izgradnju mreže industrijskih kolosijeka u blizini industrijske zone i luke Brčko i duplifikaciju elektrificiranog dijela linije na željezničkoj pruzi Brčko – Banovići, čija je elektrifikacija urađena prije više od 20 godina.


• analiza stanja postojeće prateće željezničke infrastrukture;• priprema studije izvodljivosti rekonstrukcije postojećeg i djelimične

izgradnje prateće željezničke infrastrukture, uz procjenu troškova izvođenja ovih aktivnosti;

• pristupanje samoj rekonstrukciji postojeće, a kasnije i izgradnji nove prateće željezničke infrastrukture.


• povećanje uticaja na privredni razvoj Distrikta;• podizanje kvaliteta pruženih usluga transporta i povećanje obima prevežene

robe i putnika;• podizanje nivoa ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju;• pozitivni uticaji na izgradnji multimodalnog sistema saobraćaja;

225


• fizičko razdvajanje teretnog od putničkog saobraćaja.

Glavni indikatori:

pripremljene studije izvodljivosti; procenat povećanja obima prevežene robe i putnika.

POTPROGRAM : 2.3. Kompletno uređenje luke Brčko i uspostavljanje

plovnosti na rijeci Savi

Identifikovanjem svih prednosti i mana koje se mogu vezati za rijeku Savu, shodno njenim prirodnim potencijalima od nesumnjivog značaja za posmatrani region, a samim time i za Brčko Distrikt BiH, preduzele bi se aktivnosti kojima bi se u potpunosti aktivirao riječni transport, najjeftiniji vid transporta roba, ka lukama svih većih evropskih metropola.

Shodno činjenici da Distrikt predstavlja prirodni multimodalni transportni čvor, iniciranje unapređenja i modernizacije riječnog transporta, ne samo kao preduslova integralnog saobraćaja, imalo bi direktne i pozitivne implikacije na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog saobraćaja na području Brčko Distrikt BiH.

PROJEKAT: 2.3.1. Čišćenje i produbljivanje riječnog korita rijeke Save

Sa aspekta dugoročne saobraćajne politike, od posebnog značaja su povoljni prirodno geografski uslovi za razvoj riječnog saobraćaja, kao tehnički i ekonomski racionalne saobraćajne grane. Održivi razvoj riječnog saobraćaja zahteva poklanjanje pažnje osposobljavanju i modernizaciji plovnih puteva, izgradnji i razvoju transportnih kapaciteta i prateće infrastrukture, uz njihovo što racionalnije korištenje.

Velik je značaj riječnog saobraćaja sa nekoliko aspekata. Prvi je u segmentu međunarodne razmjene, gdje riječni saobraćaj svojim vezama, transportnom mogućnošću i niskim troškovima najdirektnije izražava komparativnu prednost na inostranom tržištu. Drugi je da se u privrednom razvoju većih regiona, koji gravitiraju riječnom saobraćaju, formiraju jaki potencijali za brži razvoj korištenja, na primjer prirodnih potencijala. Treći je da ima značajno mjesto u stabilizaciji i teritorijalnom usklađivanju ponude i tražnje na unutrašnjem tržištu.

Riječni transport, iako najjeftiniji vid transporta, danas je u Distriktu sveden na minimum, prvenstveno zbog malog plovnog perioda rijeke Save. Plovnost Save kroz područje Distrikta je u dužini od 44 km, a prosječno je moguća tokom 260 dana u godini za plovne objekte gaza do 2,5 m. Uz činjenicu da se Distrikt nalazi na desnoj obali rijeke Save i predstavlja rijedak primjer multimodalnog transportnog čvora, koji rijekom Savom i njenom povezanošću sa Dunavom otvara vrata svih većih zapadno i istočnoevropskih centara, veoma je važno iskoristiti ovo prirodno blago za uspostavljanje mnogo širih transportnih i poslovnih veza sa okruženjem.


• analiza stanja riječnog korita rijeke Save;

226


• priprema studije izvodljivosti čišćenja i produbljivanje riječnog korita rijeke Save, uz procjenu troškova izvođenja ovih aktivnosti;

• pristupanje samom čišćenju i produbljivanju riječnog korita rijeke Save.


• povećanje uticaja na privredni razvoj Distrikta;• podizanje kvaliteta pruženih usluga riječnim transportom i povećanje obima

prevežene robe;• pozitivni uticaji na izgradnji multimodalnog sistema saobraćaja;• poboljšanje međunarodne i regionalne povezanosti Distrikta.

Glavni indikatori:

pripremljena studija izvodljivosti; procenat povećanje obima prevezene robe.

PROJEKAT: 2.3.2. Postavljanje kompletne riječne signalizacije i označavanje plovnog puta

Neriješeno pitanje označavanja plovnog puta Save riječnom signalizacijom, uporedo sa lošom pristupnom željezničkom i drumskome komunikacijom, nepostojanjem nove zakonske regulative u oblasti riječnog saobraćaja, kao i tehnički loše i kapacitetom nedovoljne pretovarne mehanizacije, interne infrastrukture i skladištenih prostora unutar same luke Brčko, uslovilo je da se brodski saobraćaj, kao preduslov integralnog saobraćaja, u velikoj mjeri preusmjeri ka Vukovarskoj luci.

Obezbjeđenje i razvoj racionalnog, efikasnog i po sve učesnike, prevezenu robu i putnike sigurnog riječnog saobraćaja, nemoguće je bez postavljanja adekvatne i kompletne riječne signalizacije i označavanja plovnog puta i riječnog pristaništa.


• analiza stanja postojeće riječne signalizacije;• priprema studije izvodljivosti modernizacije postojeće i postavljanja nove

riječne signalizacije, uz procjenu troškova izvođenja ovih aktivnosti;• pristupanje samom postavljanju kompletne riječne signalizacije i

označavanju plovnog puta Save i riječnog pristaništa.



robe i putnika;• podizanje nivoa ukupne sigurnosti svih učesnika u saobraćaju;• pozitivni uticaji na izgradnji multimodalnog sistema saobraćaja.

Glavni indikatori:

pripremljena studija izvodljivosti; procenat povećanja obima prevezene robe i putnika.

PROJEKAT: 2.3.3. Izgradnja i osposobljavanje modernog

227


robno-transportnog centra

Prirodno-ekonomske pogodnosti teritorije Distrikta (geografski položaj, blizina rijeke, tradicija trgovine i industrije, postojeće tranzitne trase, i dr.) kad je u pitanju multimodalni saobraćaj, i pored neusaglašenosti i lošeg tehničko-tehnološkog stanja drumske, riječne i željezničke infrastrukture i kapaciteta, navode na hitnost rješavanja problema njegovog reorganizovanja i izgradnje robno-transportnog centra od strane Vlade Brčko Distrikta BiH na lokaciji gradske luke.

Ideja izgradnje i osposobljavanja modernog centra leži u rezonu direktnih i pozitivnih implikacija na kvalitet i kvantitet cjelokupnog robnog saobraćaja na području Distrikta. Osim toga, to bi bio moderan poslovni prostor gdje bi svoj manevarski prostor pronašla sva zainteresovana preduzeća.


• analiza stanja luke Brčko Distrikta BiH;• identifikacija ostalih potencijalnih lokacija za izgradnju RTC;• priprema studije izvodljivosti rekonstrukcije i modernizacije postojećih, i

izgradnje novih elemenata koji će biti u funkciji robno-transportnog centra na lokaciji gradske luke, uz procjenu troškova izvođenja ovih aktivnosti;

• pristupanje samoj izgradnji i osposobljavanju modernog RTC.



robe;• otvaranje potencijalno novih radnih mesta;• unapređenje multimodalnog sistema saobraćaja;• uticaj na bolju međunarodnu i regionalnu povezanost Distrikta.

Glavni indikatori:

pripremljena studija izvodljivosti; procenat povećanja obima prevezene robe i putnika.

POTPROGRAM : 2.4. Uspostavljanje i razvoj ICT sektora

Razvoj ITC sektora, u današnjim uslovima, predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta. Sve su veće potrebe za uspostavljanjem brze komunikacije koja omogućava razmjenu informacija u realnom vremenu.

Razvoj i primjena informacionih tehnologija se javlja kao nužnost usljed značajne primjene u tehničko-ekonomskom razvoju. Uspostavljanjem adekvatne informatičke infrastrukture i obučavanjem što veće grupe ljudi da koriste savremene informacione tehnologije u svom svakodnevnom radu, u značajnoj mjeri će dovesti do intenzivnog razvoja kako Distrikta, tako i čitavog regiona.

PROJEKAT: 2.4.1. Formiranje Agencije ICT Distrikta koja će planski i organizovano voditi aktivnosti na razvoju ICT sektora

228


U savremenom informatičkom društvu gotovo da je nezamislivo poslovanje bez odgovarajuće informatičke infrastrukture. Neophodno je osigurati brz protok informacija kako bi se u što kraćem roku uhvatio korak sa intenzivnim razvojem zemalja u okruženju. Informatičkim opismenjavanjem društva omogućuje se intenzivniji socijalni i ekonomski razvoj.

Neki od nedostataka koji će se rješavati formiranjem agencije ICT Distrikta su:

• veliki broj informatički nepismenih ljudi;• slaba informisanost o dešavanjima u Distriktu;• komplikovane administartivne procedure;• spora komunikacija i razmjena podataka.

Ideja je da se formira Agencija ICT Distrikta koja će imati tehničko-edukativnu ulogu koja podrazumijeva izradu i održavanje Web portala Distrikta, pokretanje ECDL edukacije za korištenje ICT, organizacija i korodinacija različitih vrsta edukacije, umrežavanje državnih i obrazovnih ustanova i njihovo povezivanje na Akademsku mrežu BiH i sl.


- osnivanje Agencije ICT Distrikta;- zapošljavanje stručnjaka iz ITC oblasti;- izrada plana informatizacije Brčko Distrikta BiH;- donošenje pravne regulative za uvođenje elektronskog poslovanja;- prikupljanje podataka i kreiranje baze podataka;- izrada web portala Distrikta pomoću najsavremenijih softverskih rješenja;- organizovanje edukativnih aktivnosti;- umrežavanje državnih i naučnih institucija.


• izrada savremenog službenog web portala Brčko Distrikta BiH koji će sakodnevno biti ažuriran;

• određen broj ljudi koji će posjedovati certifikate o osposobljenosti da rade u ITC sektoru;

• izgradnja odgovarajuće infrastrukture u Brčko Distriktu BiH;• povećanje broja privrednih subjekata i fizikih lica koja će svakodnevno

koristiti internet u svom poslovanju;• brz protok informacija unutar državnih i naučnih institucija;• znatno skraćene administrativne procedure.

Glavni indikatori: web portal Distrikta; broj ljudi koji je prošao edukaciju u agenciji ICT Distrikta; mogućnost novim korisnicima da se u kratkom roku povežu na internet; mogućnost elektronske porudžbine oficijelnih dokumenata; mogućnost realizacije edukativnih aktivnosti na daljinu - distance learning; mogućnost elektronskog poslovanja.

229


PROJEKAT: 2.4.2. Uspostavljanje naučno-tehnološkog parka za ICT oblast

Uspostavljanjem naučno-tehnološkog parka za ICT bi se stvorio specijalizovan poslovni inkubator za razvoj biznisa iz područja razvoja i primjene savremenih ICT tehnologija. Preko njega treba osiguravati i podršku razvoju širokopojasne ICT infrastrukture. Ovo je od posebnog značaja ako se planira osnivanje tehnološkog parka kao svojevrsnog inkubatora u kojem se osigurava koncentracija znanja, visoke tehnologije, obrazovanja i povezanosti sa domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama.

Ideja je da Tehnološki park da veliki doprinos razvoju Distrikta, kreiranju novih preduzetničkih biznisa, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju novih tehnologija i primjeni znanja i naučnih istraživanja u poslovnoj praksi i učiniti Distrikt prepoznatljivim u međunarodnom poslovnom okruženju, predstavljajući ga kao poslovno središte pogodno za razvoj globalno konkurentnog inovativnog tehnološkog preduzetništva, što će bitno uticati na privlačenje stranih investicija.


- izrada odgovarajuće informatičke infrastrukture;- izgradnja Tehnološkog parka;- opremanje najsavremenijom IT tehnologijom;- promocija Tehnološkog parka u zemlji i inostranstvu;- identifikacija odgovarajućih partnera i uspostavljanje poslovne saradnje;- informatičko povezivanje sa svim relavantnim državnim i naučnim

institucijama;- uspostavljanje saradnje sa sličnim tehnološkim parkovima u svijetu.


• prisutnost relevantnih privrednih subjekata iz oblasti IT-a i razvojnih tehnologija;

• zapošljavanje velikog broja ljudi iz Distrikta;• uspostavljanje saradnje sa državnim i naučnim institucijama;• primena stečenog znanja u praksi;• razvoj tehnološkog preduzetništva.

Glavni indikatori:

razvoj novih, primjenljivih tehnologija; broj zaposlenih stručnjaka iz Brčko Distrikta BiH; broj relevantnih privrednih subjekata koji učestvuju u radu Tehnološkog parka; zainteresovanost domaćih i stranih institucija za saradnju.

POTPROGRAM : 2.5. Informatizacija i o brazovanje o informacionim i komunikacionim tehnologijama

230


Prilagođavanje pravilima olakšanog rukovođenja, nameće potrebu informatizacije Vlade i organa uprave Brčko Distrikta BiH. Također, javlja se potreba donošenja pravne regulative, kako bi se adekvatno zaštitili korisnici sistema upravljanja i elektronskog poslovanja.

Usvajanje pojma informatičke pismenosti i njena disaminacija trebale bi biti organizovane putem teoretskih kurseva i praktične obuke, namjenjene populaciji Brčko Distrikta BiH. Pored toga, potrebno je konstantno podsticati škole računara da otvaraju isturena odjeljenja u svim naseljima Distruikta kako urbanim, tako i ruralnim.

PROJEKAT: 2.5.1. Informatizacija Vlade Brčko Distrikta BiH i organa uprave Distrikta

Savremeno administriranje državom ili nekim regionom u naprednim političkim sistemima podrazumijeva informatizaciju Vlade i organa uprave posmatrane teritorijalne jedinice. Prilagođavanje pravilima olakšanog rukovođenja zahtijevalo bi od nadležnih unutar Distrikta da predvide sve neophodne aktivnosti u vezi s uspostavom elektronske uprave. Kasniji koraci bi bili okrenuti široj implementaciji metoda elektronskog poslovanja i efikasnijem informatičkom umrežavanju privrednih subjekata Distrikta.

Pored instaliranja odabrane informatičke infrastrukture koja bi doprinijela brži protok neophodnih informacija na svim nivoima upravljanja, funkcionisanje svih navedenih aktivnosti moralo bi biti definisano u blagovremeno donesenoj pravnoj regulativi, kako bi se adekvatno zaštitili svi eventualni korisnici sistema upravljanja i elektronskog poslovanja.


- izrada i implementacija plana informatizacije Vlade Brčko Distrikta BiH i organa uprave;

- uvođenje savremenih softverskih rješenja u upravljanje Distriktom;- umrežavanje organa uprave Distrikta;- zapošljavanje eksperata iz ICT oblasti;- izrada i usvajanje pravne regulative vezane za oblast informatizacije;- prikupljanje i obrada podataka i kreiranje i ažuriranje oformljenih baza

podataka;- edukacija zaposlenih u javnoj administraciji.


• brži protok informacija unutar organa uprave Distrikta;• brža komunikacija zaposlenih u administraciji Distrikta sa spoljnim

okruženjem;• olakšane administartivne procedure namijenjene krajnim korisnicima;• modernizacija i blagovremeno ažuriranje zvaničnog web portala Brčko

Distrikta BiH;• kvalitativno bolje edukovan kadar organa uprave vezano za oblast ITC;

Glavni indikatori:

231


procenat informatički opismenjenih lica, koja su zaposlena u organima uprave Distrikta;

studija izvodljivosti višeg stepena informatizacije organa uprave Distrikta; web portal Distrikta; broj oficijelnih dokumenata koji se mogu elektronski administrirati.

PROJEKAT: 2.5.2. Obrazovanje široke populacije o informacionim i komunikacionim tehnologijama

Usvajanje pojma informatičke pismenosti kao jednog od kriterija koji karakteriše savremena društva trebao bi biti u prvom planu svake teritorijalne zajednice. Njeno usvajanje i disaminacija trebala bi biti organizovani putem teoretskih kurseva i praktične obuke namijenjene lokalnom stanovništvu.

Treba konstantno podsticati škole računara da otvaraju isturena odjeljenja u svim naseljenim mestima, kao i seoskim sredinama Distrikta. S obzirom da sve šira upotreba informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i sve veća prisutnost javnih elektronskih usluga, mijenjaju mnoge oblasti svakodnevnog života, takve vještine će uskoro postati neophodne za obavljanje svakodnevnih aktivnosti građana.


- otvaranje novih škola računara i njihovih isturenih odjeljenja u svim naseljenim mjestima Distrikta;

- zapošljavanje stručnjaka iz ICT oblasti;- podizanje svijesti stanovništva o važnosti informacionih i komunikacionih

tehnologija;- disaminacija znanja iz oblasti ICT;- otvaranje Community Center-a koji bi pružali potrebne informacije građanima

koji nemaju pristup internetu;- osigurati jeftin i brz pristup internetu za građane i privredu.


• informatička pismenost stanovništva;• izgrađena odgovarajuća komunikaciona infrastruktura u svim naseljenim

mjestima Distrikta;• povećanje broja privrednih subjekata i fizičkih lica koja će svakodnevno

koristiti internet;• brz protok informacija na teritoriji Distrikta;• povećan broj škola računara.

Glavni indikatori:

procenat informatički opismenjenog stanovništva; procenat domaćinstava koja posjeduju računar.

232


PROGRAM: 3. Razvoj ljudskih resursa

Razvoj ljudskih resursa obuhvata svo stanovništvo Distrikta i tretira ga u njegovoj proizvodnoj (radna), potrošačkoj upravljačkoj funkciju, pa se u tom smislu svo stanovništvo i tretira kao ljudski resurs. Poboljšanje uslova života stanovništva znači jačanje i afirmaciju i efikasniju upotrebu sve tri njegove funkcije. Iz toga razloga ovaj razvojni program zadire u oblast zapošljavanja, tačnije u bolju pripremljenost radnih resursa za zapošljavanje, tj. veći nivo njegove zaposlivosti. Izuzetno veliki ekonomski i socijalni problem Distrikta – visoka nezaposlenost je sasvim razumljiv razlog zašto se ovaj aspekt razvoja ljudskih resursa, odnosno poboljšanja životnih uslova stavlja u prvi plan ovog razvojnog programa. Obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita te razvoj kulture i sporta po svojoj prirodi spadaju u elemente koji značajno utiču na uslove živote i čijim unapređenjem se životne prilike i uslovi za život bitno uslovljeni.

Realizacija ovog razvojnog programa predviđena je kroz ralizaciju 6 potprograma, a svaki potprogram se konkretizuje odgovarajućim projektom.

POTPROGRAM: 3.1. Dopunsko obrazovanje nezaposlenih lica

Pored toga što je veliki broj lica prijavljen kao nezaposlen, njihova struktura, a posebno kvalifikaciona je veoma nepovoljna. Najveći udio u toj strukturi su završeni srednjoškolci i kvalifikovani radnici i to onih struka i zanimanja za koje ne postoji dovoljan interes na tržištu rada. Iz tih razloga je neophodno koliko je moguće dopuniti njihovo obrazovanje ili promijeniti struku.

PROJEKAT: 3.1.1. Kursevi za obrazovanje i trening nezaposlenih lica za sticanje osnovne kompjuterske pismenosti

Program obrazovanja nezaposlenih s ciljem sticanja i obogaćivanja općeg nivoa kompjuterske pismenosti i specijalnih znanja iz te oblasti, povezanih sa stečenim nivoom obrazovanja ili stručnim zvanjem. Postojeće projekte koje realizuje Zavod za zapošljavanje treba zadržati i nadograditi novim oblicima, njihov nastavni sadržaj kritički procijeniti i inovirati i proširiti na više korisnika. Korištenje računarske opreme postaje normalan dio poslovnog procesa u svim vidovima djelatnosti, brže nego što se to može i pretpostaviti. Poslovima, na koje reflektira veliki broj nezaposlenih srednjoškolaca, skoro da ne mogu pristupiti bez osnovne računarske pismenosti. Također, bilo bi korisno vršiti obuku za korištenje računarske tehnike za posebne potrebe koje iskazuje privreda.


• uspostavljena aktivnost i praksa Zavoda za zapošljavanje na ovoj vrsti obuke kao njegova permanentna obaveza;

233


• povećanje informatičkog znanja nezaposlenih srednjoškolaca i kvalifikovanih radnika;

• lakše zaposljavanje ovih kategorija nezaposlenih.

Glavni indikatori:

održani broj kurseva u jednoj godini; broj polaznika kurseva; broj zaposlenih nakon završetka obuke.

PROJEKAT: 3.1.2. Kursevi za obrazovanje nezaposlenih lica za sticanje informatičkih znanja iz posebnih oblasti

Poznavanje rada i korištenja računara za posebne poslove koji se traže na tržištu rada zahtijevaju organizovanje takvih kurseva i treninga prema iskazanoj potrebi a ne u kotinuitetu.

Ostali elementi projekta su isti kao i u projektu 1.1.

PROJEKAT: 3.1.3. Kursevi za obrazovanje nezaposlenih lica iz oblasti preduzetništva i menadžmenta

Program obrazovanja pojedinih kategorija nezaposlenih s ciljem sticanja i proširivanja znanja iz oblasti preduzetništva i odgovornijih poslova kako bi se ili iniciralo njihovo zapošljavanje na odgovornijim mjestima kod pravnih lica, ili pripremili za uspješnije korištenje mogućnosti za pokretanje vlastitog biznisa i samozapošljavanja. Postojeći projekat Zavoda za zapošljavanje o dopunskom obrazovanju ekonomskih tehničara i trgovaca treba proširiti i na druga zanimanja, a u saradnji sa odgovarajućim školama i preduzetnicima nastavni program inovirati i omasoviti. Ovim programom treba da se osposobljavaju i ohrabruju lica sa spiska nezaposlenih da se sa adekvatnim i praktički primjenjivim znanjima i vještinama zapošljavaju na odgovornijim samostalnim poslovima ili više angažuju na istraživanju mogućnosti samozapošljavanja.


Istraživanje posebnih potreba za radnicima osposobljenim za samostalno vođenje odgovornih poslova u okviru službe Zavoda,Organizovati kurseve za podsticanje i osposobljavanje da u okvirima svoje struke i zanimanja pokreću vlastiti biznis, U saradnji sa školama, naučnim i drugim institucijama organizovati odgovarajuće vrste kurseva i treninga.


• Intenzivnije zapošljavanje školovanih stručnjaka na stručne i odgovornije poslove u privredi i javnom službama

Glavni indikatori:

Broj održanih kurseva i broj polaznika; Broj zaposlenih po ovom osnovu; Broj otvorenih vlastitih malih biznisa lica sa spiska za zapošljavanje.

234


POTPROGRAM 3.2. Stimulisanje uspjeha i izvrsnosti u obrazovanju mladih

Program koordiniracije i usmjeravanja, podsticanja i širenja akcije mnogobrojnih subjekata koji na različite načine stimulišu mlade ljude da uspješno završe svoje obrazovanje. Mnoga preduzeća, privatni preduzetnici, poslovne i druge asocijacije, Vlada, nevladine organizacije i drugi subjekti na različite načine kao što su stipendije, jednokratna pomoć, nagrada za uspjeh u različitim oblastima i na drugi način stimulišu učenike i studente da u procesu obrazovanja postižu što bolje rezultate. U okviru Zavoda za zapošljavanje, trebalo bi organizovati bazu podataka o toj aktivnosti, koordinirati akciju na njenom stalnom širenju i pronaći načine da se takva priznanja vrednuju prilikom traženja zaposlenja. PROJEKAT: 3.2.1. Formiranje fonda za stimulisanje učenika i studenata za uspješno i na vrijeme završeno školovanje Glavne aktivnosti se svode na pokretanje inicijative kod velikog broja subjekata da učestvuju u ovoj akciji, a zatim formirati odgovarajući fond.


• Razvijanje shvatanja mladih ljudi da je visok kvalitet vlastitog znanja osnovni uslov uspjeha čime se afirmiše ideja o izvrsnosti kao osnovi uspjeha;

• Formiran fond;

Glavni indikatori:

Broj prijavljenih kandidata i broj dodjeljenih priznanja.

PROJEKAT: 3.2.2. Podsticanje lakšeg zapošljavanja visokoobrazovanih lica u formi pripravnika

Glavne aktivnosti ovog projekta su da se postojeći projekti finansiranja pripravničkog staža kao dobra osnova za ovaj projekat nastave te da prošire i na insistiranju na korektnijem odnosu poslodavaca kojima je besplatno ustupljen pripravnički staž.


• Povećan broj primljenih pripravnika i češća praksa zadržavanja na poslu i poslije isteka pripravničkog staža.

Glavni indikatori:

Broj primljenih pripravnika; Broj pripravnika koji su prešli u status stalno zaposlenih nakon isteka staža.

POTPROGRAM: 3.3. Unapređenje sistema obrazovanja

Obrazovanje je bitna pretpostavka svakovrsnog napretka. Dobro organizovan i efikasan sistem obrazovanja je u uskoj vezi sa nivoom opće društvene razvijenosti, a posebno privredne razvijenosti svakog društva. Efikasan sistem obrazovanja zahtjeva savremenu opremljenost škole, aktuelne nastavne programe i dobro educiran nastavni

235


kadar. Iz tih razloga su ova tri elementa osnovni sadržaji projekata koje obuhvata ova potprogram.

PROJEKAT: 3.3.1. Programirati potrebe i dinamiku za opremanje škola savremenom informatičkom, radioničkom i laboratorijskom opremom


Postojeće programe izgradnje, adaptacije i opremanja škola treba aktuelizirati i utvrditi tačnu dinamiku njihove realizacije.


• Opremljenost škola koja omogućava postizanje visokog nivoa znanja i stručnosti te povećanje spremnosti završenih učenika za brzo adaptiranje i spremno uključivanje u konkretne poslove na radnim mjestima

Glavni indikatori:

Poboljšan tehnički nivo škola i povećana praktična znanja završenih učenika

PROJEKAT: 3.3.2. Usklađivanje strukture stručnog obrazovanja sa aktuelnim zahtjevima tržišta rada sa odgovarajućim kvalifikacijama i zvanjima

Veliki broj nezaposlenih završenih srednjoškolaca i kvalifikovanih radnika u strukama i zvanjima za koja tržište rada objektivno ne pokazuje odgovarajući interes, upućuje na zaključak da struktura struka i zanimanja u srednjim školama nije prilagođena objektivnim potrebama i zahtjevima tražišta rada. Zbog toga je ozbiljan zadatak preispitati mrežu srednjih škola u Distriktu.


Realna procjena aktuelnih i perspektivnih potreba za određenim strukama;Realna procjena usklađenosti postojeće strukture sa potrebama;Preusmjeravanje nastavnih programa i sadržaja.


• Razuđeniji nastavni programi u srednjim školama,• Veći nivo usklađenosti strukture nastavnih programa sa potrebama tržišta rada,• Manje čekanje prvog zaposlenja.

Glavni indikatori:

Broj struka i zanimanja koji se postiže obrazovanjem u srednjim školama Distrikta

236


PROJEKAT: 3.3.3. Osnivanje univerziteta u Brčkom

U prethodnim dijelovima Strategije opisan je značaj osnivanja univerziteta za cjelokupan društveno-ekonomski život i razvoj Distrikta. To je bez sumnje jedan od top projekata ove strategije.


- Formirati inicijativni odbor za osnivanje sa sekretarijatom koji će na sebe preuzeti veliku odgovornost za realizaciju ovog projekta;

- Ocijeniti koje su zakonske pretpostavke i eventualne prepreke za pokretanje ovog projekta;

- Izraditi elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta u kome će biti definisana njegova struktura, naučna orijentacija, potrebni materijalni i kadrovski preduslovi za njegovo osnivanje i rad, način i izvori finansiranja;

- Osigurati zakonsku proceduru za usvajanje elaborata i donošenje odgovarajućih akata o osnivanju;

- U narednoj fazi bit će potrebno preduzimati potrebne mjere da se osiguraju svim neophodni materijalni i kadrovski uslovi za rad univerziteta.


• Doprinos poboljšanju udjela visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj obrazovnoj strukturi stanovništva;

• Prilika za nastavak školovanja svršenim srednjoškolcma koji nemaju mogućnosti za školovanje u drugim univerzitetskim centrima;

• Pozitivan uticaj koji univerzitet, kao visokoobrazovna i naučna institucija vrši na svoju užu i širu okolinu;

• Mogućnost za razvoj istraživačke djelatnosti i primjenu naučnih dostignuća u općem društvenom razvoju Distrikta.

Glavni indikatori:

Formiran inicijativni odbor; Urađen elaborat o oporavdanosti osnivanja; Usvojeni dokumenti kojima se osniva univerzitet; Osnovan univerzitet u Brčkom kao javna visokoškolska ustanova.

POTPROGRAM 3.4.: Unapređenje sistema zdravstva

Zdravlje ljudi kao najveće bogatsvo je neophodno čuvati, njegovati i zaštititi. U tom smislu sistem zdravstvene zaštite predstavlja jedan od ključnih činilaca standarda i značajno doprinosi poboljšanju općih životnih uslova. S obzirom na stanje ovog sistema u Distriktu ocijenjeno je da bi za unapređenje ovog sistema trebalo preduzeti nekoliko bitnih projekata.

237


PROJEKAT: 3.4.1. Jačanje preventive i primarne zdravstvene zaštite


optimalizacija mreže primarne zdravstvene zaštite;nabavka savremene opreme (rano dijagnosticiranje oboljenja);kontinuirana edukacija stručnog kadra.


• povećana dostupnost primarne zdravstvene zaštite sa primjenom savremenih medicinskih dostignuća uključenih u cjelinu porodične medicine;

• smanjenje oboljenja i skraćenje liječenja zbog većih mogućnosti ranog dijagnosticiranja bolesti;

• smanjenje upućivanja na liječenje izvan Distrikta što će omogućiti savremenija oprema i osposobljen visokostručan kadar.

Glavni indikatori:

Poboljšana opća zdravstvena slika u Distriktu; Smanjena opća i specifična smrtnost i smrtnost dojenčadi; Smanjeno vrijeme bolovanja; Smanjeni troškovi liječenja.

PROJEKAT 3.4.2. Unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga


- uspostava funkcije zdravstvene, farmnaceutske i sanitarne inspekcije;- jačanje unutrašnje kontrole kvaliteta rada medicinskih ustanova;- uvođenje IZIS i povezivanje sa Fondom zdravstvene zaštite;- inkorporacija, saradnja i kontrola privatnog sektora u jedinstven sistem

zdravstva.

Očekivani rezultati: Kao kod Projekta 3.4.1.

Glavni indikatori: Kao kod Projekta 3.4.1.

PROJEKAT: 3.4.3. Postupno povećanje obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem


- materijalno, kadrovsko i funkcionalno jačanje Fonda zdravstvenog osiguranja;

- projektovati vrijeme, uslove i postupke koje vode povećanju pokrivenosti populacije obaveznim vidom osiguranja;

- proširivati prava dopunskim (dobrovoljnim) osiguranjem.


• osposobljenost Fonda zdravstvenog osiguranja za racionalnije upravljanje ovom kompletnim zdravstvenim sistemom;

238


• povećan broj lica koji imaju besplatno zdravstveno osiguranje što je nemjerljivo važno za opću sliku socijalne sigurnosti građana.

Glavni indikatori:

Broj osiguranika; Ukupni izdaci za zdravstvo.

POTPROGRAM 3.5. Socijalno zbrinjavanje stanovništva

U uslovima u kojima se donosi ova strategija, uslovima tranzicije, široki slojevi stanovništva osjećaju sve negativne posljedice tog procesa. Sve veći broj stanovnika pada ispod granice siromaštva i zapada u različite oblike socijalne ugroženosti i zavisnosti. Ublažavanje toga problema je izuzetno složen postupak koji zahtijeva ne samo velika sredstva nego i dosta umijeća. Najodgovorniji za socijalno stanje stanovništva i poboljšanje njegovog položaja je bez sumnje država u najširem smislu riječi. Za sukobljavanje sa ovim problemom na nivou Distrikta procijenjeno je da je neophodno preduzeti nekoliko posebnih projekata.

PROJEKAT 3.5.1. Detaljna analiza socijalnih prilika u Distriktu


- istraživanje realnog stanja i obima svih kontigenata stanovnovništva koji su u stanju socijhalne ugroženosti ili su potencijalni socijalni slučajevi;

- utvrditi granicu siromaštva u Distriktu i broj lica koja su ispod te granice.


• osigurat će se potpuna informaciona osnova za preduzimanje slijedećih koraka i donošenje potrebnih odluka

Glavni indikator:

Urađena analiza socijalnih prilika

PROJEKAT: 3.5.2. Unapređenje sistema socijalne zaštite


- na osnovu informacija dobijenih analizoma iz projekta 5.1.utvrditi jedinstvene kriterije i prava po osnovu socijalnih prilika građana i to u skladu sa mogućnostima budžeta i primjenjvati;

- osigurati punu transparentnost utvrđenih kriterija i provesti akciju informisanja građana;

- formirati bazu podataka socijalno ugroženih lica koja će objediniti i baze drugih institucija uključenih u ovaj problem (nevladine organizacije, humanitarne organizacije, Zavod za zapošljavanje i ostale).

POTPROGRAM 3.6. Podrška razvoju kulture i sporta u Distriktu

239


Kultura i sport igraju važnu ulogu u formiranju općih uslova za poboljšanje kvaliteta života. Iz tih razloga ova strategija nije mogla izbjeći i potreban broj projekata koji će doprinositi poboljšanju stanja u tim oblastima. Njihova realizacija je previđena kroz slijedeće projekte.

PROJEKAT 3.6.1. Podrška razvoju kulture


- Osiguranje povoljnih i uravnoteženih uslova za rad nacionalnih kulturnih društava;

- Materijalno i i organizaciono podržavati i afirmirati rad nenacionalnih kulturnih udruženja i organizacija i školskih i studentskih kulturnih društava, sekcija i sl;.

- Razraditi podsticajne mjere za razne vrste sponzorstva i donatorstva u kulturi i sportu;

- Definisati sadržaj, kalendar i način finansiranja glavnih kulturnih i sportskih manifestacija lokalnog i regionalnog značaja.


• Porast broja svih vrsta kulturnih društava u mjesnim zajednicama i školama,• Porast broja članova i aktivnosti;• Porast broja javnih nastupa i povećan interes građana;• Poboljšanje materijalnog položaja kulture;• Definisan bogat kalendar kulturnih manifestacija.

Glavni indikatori:

Broj kulturnih društva (nacionalnih i drugih), broj članova i aktivista; Pokazatelji kvantiteta i kvaliteta kulturnih zbivanja.

PROJEKAT: 3.6.2. Poboljšanje materijalnih uslova za razvoj kulture


- Projektovati objekat i konstrukciju finansiranja te dinamiku izgradnje multifunkcionalne dvorane za kulturne i umjetničke sadržaje sa modernom pozornicom i multipleks kinom;

- Rehabilitovati započete aktivnosti na adaptaciji i privođenje svrsi domova kulture u mjesnim zajednicama;

- Programirati prerastanje osnovne muzičke školu u srednju muzičku školu.


• multifunkcionalna dvorana;• adaptirani domovi kulture u mjesnim zajednicama.

PROJEKAT: 3.6.3. Pomagati razvoj masovnog i amaterskog sporta

240



- utvrditi kriterije za pomoć amaterskim sportskim organizacija na planu njihovog omasovljenja i unapređenja sistema takmičenja;

- podsticati i pomagati razvoj sporta u školama;- programirati dinamiku i finansiranje izgradnje sportskih objekata u mjesnim

zajednicama i školama.


• omasovljenje amaterskog sporta kroz povećanje broja organizacija i brojaučesnika;

• omasovljenje sporta u školama.

Glavni indikatori:

Broj sportskih amaterskih organizacija i njihovih članova; Pokazatelji masovnosti i sportskih aktivnosti u školama; Broj sportskih objekata.

PROGRAM: 4. Ruralni razvoj

POTPROGRAM : 4.1. Restrukturiranje, modernizacija i izgradnja proizvodnih i prerađivačih kapaciteta, sa uvođenjem standarda kvaliteta

S obzirom na povoljne prirodne uslove i raspoložive kapacitete prerade, Brčko Distrikt BiH ima velike proizvodne potencijale. Međutim, postoje velike mogućnosti za dalje jačanje prerađivačkih kapaciteta, a samim tim i za preusmeravanje značajnog dijela primarnih poljoprivrednih proizvoda ka prerađivačkoj industriji.

S ciljem poboljšanja stanja domaće primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta, kao i naglašene potrebe sticanja uslova za ulazak na probirljivo tržište EU, nameće se potreba uvođenja evropskih standarda kvaliteta. Shodno tome, javlja se obaveza uvođenja određenih standarda (GLOBALGAP, HACCP i ISO) koji obezbjeđuju odgovarajuće kvalitete i sigurnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što je prvi i osnovni uslov izlaska na strano tržište.

PROJEKAT: 4.1.1. Restrukturiranje prerađivačke industrije

Zahvaljujući pogodnim prirodnim uslovima, proizvodnim potencijalima, sopstvenim kapacitetima prerade, kao i diverzifikovanim kapacitetima prehrambene industrije u regionu, Brčko Distrikt BiH ima velike mogućnosti da primarnu poljoprivrednu proizvodnju usmjeri ka prerađivačkim kapacitetima. Poseban akcenat trebalo bi staviti na industrijsko bilje (uljana repica, soja), neke žitarice (pšenica, kukuruz) i voće (šljiva, višnja, jabuka, trešnja, jagoda), gdje postoji visok stepen povezanosti proizvođača i

241


otkupljivača, odnosno gde je prisutan značajan stepen sigurnosti plasmana i vezivanja proizvodnje za poznatog kupca.

Trenutno stanje u prerađivačkoj industriji pokazuje neophodnost podizanja njene konkurentnosti i jače povezivanje sa poljoprivrednim proizvođačima. Realizacija ovog projekta ima za cilj tehničko-tehnološko jačanje i uspostavljanje što bolje tržišne pozicije prerađivačke industrije, kako bi se stekli uslovi za izvoz u zemlje EU i zemlje okruženja. Realizacija ovog projekta podrazumijeva veliki broj investicija, posebno u kapacitete koji su bazirani na korištenju domaćih sirovina.


Investiranje u kapacitete koji su naslonjeni na korištenje domaće sirovine (voće, povrće, uljarice, stočni proizvodi);Investiranje u pogone za zamrzavanje, hlađenje i čuvanje u svježem stanju povrća, voća, šumskih plodova i ljekovitog bilja, kako bi se sezona trošenja produžila i time tržišno bolje vrednovala izrazito sezonska proizvodnja;Investiranje u nerazvijene ili nedovoljno razvijene prerađivačke grane (mljekare, mesne industrije, industrije vina, bezalkoholnih pića, gotove hrane, dodataka hrani, tjestenina, konditorskih proizvoda, fabrike za preradu krompira, za preradu voća i sl.);Investiranje u industrije koje proizvode mašine za agroindustrijske sektore, limenke i druge proizvode za pakovanje hrane.


• Revitalizacija zapostavljenih i razvijanje novih grana prerađivačke industrije;• Povećanje proizvodnje sirovina domaćeg porekla; • Povećanje konkurentnosti domaće prerađivačke industrije;• Obezbjeđivanje sigurnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda;• Tehničko-tehnološko inoviranje i unapređenje prerađivačkih kapaciteta.

Glavni indikatori:

Broj ostvarenih tržišnih veza; Broj zaposlenih u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj

industriji; Broj uvedenih novih tehnologija; Broj firmi u prerađivačkoj industriji kojima je pružena pomoć u smislu

obnove/modernizacije kapaciteta.

PROJEKAT: 4.1.2. Uvođenje standarda i unapređenje kvaliteta u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u skladu sa zahtjevima EU

S obzirom da je izrazito visok trgovački debalans poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH rezultat nedostatka kvaliteta i EU standarda kvaliteta u primarnoj proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda, definisanje ovog projekta i njegova realizacija jedan je od uslova i nužnih pretpostavki za integrisanje BiH i Brčkog Distrikta BiH u jedinstveno EU tržište. Trenutno, u Brčko Distriktu BiH samo dvije firme koje se bave otkupom i izvozom voća posjeduju certifikat GLOBALGAP:

242


«Agrofruit» i «Maočanka» (pored voća, «Maočanka» se bavi i proizvodnjom i doradom ljekovitog bilja). Realizacija ovog projekta podrazumjevala bi veliki broj aktivnosti najvećim dijelom usmjerenih na uvođenje evropskih standarda u pogledu kvaliteta i bezbjednosti poljoprivrednih proizvoda kao i marketing proizvoda domaćeg porijekla.


preuzimanje i usvajanje EU standarda kvaliteta s ciljem unapređenja kvaliteta proizvoda i procesa (dobra poljoprivredna praksa, dobra proizvođača praksa, standardi vezani za očuvanje okoline, standardi vezani za dobrobit životinja);promocija kvaliteta proizvoda, uz naglasak na udruženja proizvođača, zadruge, klastere (učešće na domaćim i međunarodnim sajmovima poljoprivrede i hrane, lokalne manifestacije, medijska promocija i sl.);podrška uvođenju sistema zaštite proizvoda (zaštita geografskog porijekla, tradicionalne tehnologije, trgovačke marke);promovisanje organske proizvodnje hrane (izbor lokaliteta i programa, uključivanje u mrežu laboratorija za atestiranje, marketing i sl.).


• Povećan kvalitet i bezbednost poljoprivrednih proizvoda;• Rast izvoza domaćih poljoprivrednih proizvoda na strano tržište;• Stvaranje proizvoda sa oznakom zaštite geografskog porekla;• Veća zainteresovanost poljoprivrednika za preorijentaciju na proizvodnju

organske hrane i zasnivanje organske poljoprivredne proizvodnje.

Glavni indikatori:

Izvoz domaćih proizvoda na tržište EU; Broj poljoprivrednih proizvođača koji posjeduju cerifikovanu proizvodnju; Broj proizvoda domaćeg porijekla sa odgovarajućim certifikatom kao

garantom kvaliteta i sigurnosti; Procenat poljoprivrednih površina pod organskom proizvodnjom.

POTPROGRAM : 4.2. Rast faktora proizvodnje, uvođenje organske proizvodnje i očuvanje genetičkih resursa

Uspostavljanje konkurentnosti znači unapređenje ekonomskih performansi poljoprivrede, putem povećanja produktivnosti, ekonomičnosti, putem povećanja veličine gazdinstava, promocije inovacija, afirmacije marketing strategija i sl. Jedan od osnovnih zadataka pri njegovoj implementaciji bit će razrada sistema monitoringa i evaluacije, i u sklopu njega, utvrđivanje kriterija za korištenje budžetskih podsticajnih sredstava.

Rast investicija u poljoprivrednu proizvodnju, na prvom mjestu, uslovljava potreba ukrupnjavanja zemljišnog posjeda, specijalizacije i tehničko-tehnološke modernizacije tržišnih i razvojno orijentisanih poljoprivrednih gazdinstava. Shodno tome, ostvarila bi se veća produktivnost, rentabilnost i konkurentnost poljoprivrede Brčko Distrikta BiH u budućnosti.

243


Kao jedan od akutnih problema u Brčko Distriktu BiH, javlja se pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta. Rješavanje ovog problema, ogleda se u potrebi da se u narednom periodu projektuje budžetska podrška za projekte kao što su: unapređenje kvaliteta zemljišta, uređenje zemljišta i bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta. Posebno mjesto u iniciranju konkretnih projekata, trebalo bi da ima uklanjanje minskih polja. Također, potrebni su projekti, budžetski podržani, za stručno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača, koji se odnose na: dodatno obučavanje za one koji se već bave poljoprivrednom proizvodnjom, difuziju informacija zaposlenima u poljoprivredi, podršku mladim poljoprivrednicima u preuzimanju gazdinstva, kao i unapređenje rada savjetodavne službe.

S obzirom da u Brčko Distriktu BiH još uvijek nije saživjela organska proizvodnja, kao ni njena certifikacija, projekti razvoja organske proizvodnje morali bi, također, biti budžetski podržani od strane Vlade Distrika.

Orijentacijom na organsku poljoprivrednu proizvodnju, povećava se mogućnost prodora na tržište Evropske unije, s jedne strane, i ispunjavaju se zahtjevi zaštite životne sredine, s druge strane. Organska poljoprivredna proizvodnja ide u korak sa očuvanjem biodiverziteta, odnosno genetičkih resursa, jer izbjegava upotrebu svih vještačkih materija koje dovode do zagađenja zemljišta i vode.

PROJEKAT: 4.2.1. Povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji

Nizak dostignuti nivo poljoprivredne proizvodnje sadržan, prije svega, u niskim prosječnim prinosima, slabom stepenu tehničke opremljenosti i nedostatku povoljnih kreditnih sredstava - čine da ovaj projekat bude jedan od najvažnijih u budućem periodu, putem koga će se podsticati i unapređivati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Uspostavljanje konkurentnosti znači unapređenje ekonomskih performansi poljoprivrede, putem povećanja produktivnosti, ekonomičnosti, putem povećanja veličine gazdinstava, promocije inovacija, afirmacije marketing strategija i sl. Jedan od osnovnih zadataka pri njegovoj implementaciji bit će razrada sistema monitoringa i evaluacije i u sklopu njega, utvrđivanje kriterija za korištenje budžetskih podsticajnih sredstava. Treba istaći da je upravo nedostatak ovog sistema bila jedna od slabijih karika dosadašnjih podsticaja u ove svrhe.

Investicije u poljoprivrednu proizvodnju podrazumijevaju: (1) povećanje fondova (zemljište, stočni fond, višegodišnji zasadi); (2) nabavku nove mehanizaciju i prateće opreme; (3) uvođenje sistema navodnjavanja; (4) pogon za preradu. Sve ove investicije doprinijele bi ukrupnjavanju, specijalizaciji i tehničko-tehnološkoj modernizaciji tržišnih i razvojno orijentisanih poljoprivrednih gazdinstava, koji bi trebali biti nosioci produktivne, rentabilne i konkurentne poljoprivrede Distrikta u budućnosti.


Investicije u stočarskoj proizvodnji - povećanje stočnog fonda, jačanje selekcijskog rada, uvođenje standarda, adaptacija postojećih i izgradnja novih proizvodnih objekata, prvenstveno štalskih objekata u govedarstvu i svinjogojstvu;

244


Investicije u voćarskoj proizvodnji - obnova postojećih i podizanje novih višegodišnjih zasada sa posebnim naglaskom na kontinentalne voćne kulture (jabuka, kruška, šljiva), uključujući i određene vrste jagodastog voća;Podizanje novih plastenika za proizvodnju povrća;Investicije u proizvodnji industrijskog bilja - proširenje površina, veća primjena agrotehničkih ulaganja;Proizvodnja organske hrane - certifikovanje, snažnija promocija na inostranom tržištu, posebno učešćem na međunarodnim sajmovima.


• Povećanje primarne poljoprivredne proizvodnje;• Stvaranje konkurentnije proizvodnje i povećanje izvoza;• Poboljšan kvalitet života.

Glavni indikatori:

Broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača; Stopa zaposlenosti; Stopa nezaposlenosti; Ukupne investicije.

PROJEKAT: 4.2.2. Bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta

Jedan od većih nedostataka agrarne politike, ne samo u Brčkom Distriktu BiH, već i u cijeloj BiH, je pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta, kao ograničenog i neobnovljivog resursa.

Usljed navedenog u narednom periodu je potrebno projektovati budžetsku podršku za slijedeće projekte: (1) unapređenje kvaliteta zemljišta (kroz provođenje sistema navodnjavanja i odvodnjavanja, sistematske kontrole plodnosti, kalcifikacija zemljišta, opće poboljšanje plodnosti tla); (2) uređenje zemljišta (vodovodna i energetska infrastruktura, uklanjanje minskih polja) i (3) bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta, kroz podsticaje za njegovu kupovinu, stimulisanje zakupljivanja i sl. Posebno mjesto u iniciranju konkretnih projekata trebalo bi da ima uklanjanje minskih polja.


Implementacija sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje;Kontrola plodnosti tla kroz uspostavljanje sistema monitoringa kvaliteta zemljišta;Očišćenje zemljišta od zaostalih mina;Uvođenje podsticaja za održivo korištenje poljoprivrednog zemljišta.


• Poboljšanje plodnosti zemljišta;• Uspostavljanje sistema za stalno praćenje kvaliteta zemljišnog fonda;• Stvaranje krupnijih proizvođača kroz ukrupnjavanje proizvodnje i povećano

iskorištavanje zemljišnih resursa;• Racionalno i održivo korištenje zemljišta.

Glavni indikatori:

245


Plodnost zemljišta; Broj očišćenih minskih polja; Procenat korištenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.

PROJEKAT: 4.2.3. Unapređenje ljudskog potencijala kroz podršku stručnom obrazovanju poljoprivrednih proizvođača

Ostvareni rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji ukazuju da je jedna od većih slabosti ovog sektora nedovoljno stručno znanje poljoprivrednih proizvođača. I dalje je uvriježeno mišljenje da za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom nisu potrebni posebna znanja i vještine. S druge strane, ekonomska teorija u poljoprivredi govori o specifičnosti poljoprivredne proizvodnje, koja od proizvođača traži polivalentnost u znanjima brojnih tehnologija i tehnika, kao i potrebna znanja iz sfere ekonomije i samog menadžmenta farmi.

Potrebni su projekti, budžetski podržani, za stručno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača, koje se odnosi na: (1) dodatno obučavanje za one koji se već bave poljoprivrednom proizvodnjom, zatim na (2) difuziju informacija zaposlenima u poljoprivredi, (3) podršku mladim poljoprivrednicima u preuzimanju gazdinstva, (4) unapređenje rada savjetodavne službe.

Programi obuke trebalo bi da obuhvate veći broj poljoprivrednih proizvođača, posebno onih koji nemaju nikakvo obrazovanje iz oblasti poljoprivrede. Kroz obuku u formi zimskih škola, kurseva, višednevnih seminara, radionica i slično proizvođače treba osposobljavati za primjenu novih tehnologija u proizvodnjama, za uvođenje odgovarajućih standarda, za aplikacije za ostvarivanje prava na podršku, kandidovanje projekata i slično. Prilikom izvođenja obuke potrebno je osigurati i dobijanje odgovarajućih potvrda (certifikata) o uspješno završenoj obuci.


Unapređenje rada savjetodavne službe kroz stalnu obuku zaposlenih;Formiranje radnih grupa sačinjenih od proizvođača koji će se obučavati;Organizovanje i izvođenje obuke poljoprivrednih proizvođača (posebno u pogledu važnosti uvođenja odgovarajućih standarda u poljoprivrednu poizvodnju);Evaluacija uspješnosti obuka.


• Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje; • Uvođenje standarda i izvoz proizvoda na strano tržište;• Poboljšano materijalno stanje poljoprivrednih proizvođača;• Uspješnija komunikacija i razmjena znanja među poljoprivrednim

proizvođačima kao i njihova saradnja sa stručnim institucijama.

Glavni indikatori:

Broj izvršenih obuka; Broj izdatih diploma/certifikata o odslušanoj i uspješno savladanoj obuci; Procenat povećanja prihoda poljoprivrednih proizvođača.

246


PROJEKAT: 4.2.4. Uvođenje edukacije o zaštiti životne sredine u programe rada odgojno-obrazovnih institucija počev od predškolskih ustanova pa sve do visokog obrazovanja

U zaštiti životne sredine obrazovanje ima ključnu ulogu. Ekološko obrazovanje i formiranje ekološkog načina razmišljanja započinje u najranijoj mladosti pa je zato uloga i značaj odgojno-obrazovnih institucija veoma važna u složenom sistemu zaštite okoline. Da bi od čovjeka očekivali tzv. „ekološki“ način razmišljanja potrebno ga je prethodno na adekvatan način obrazovati, a to se postiže uvođenjem odgovarajućih sadržaja u sve nivoe odgojno-obrazovnog sistema.

Obrazovanje treba vršiti na svim nivoima, počevši od predškolskog obrazovanja, preko osnovnog, srednjeg pa sve do nivoa viskog obrazovanja. Ekološko obrazovanje treba da omogući mladima da steknu osnovna obrazovanja o ekološkim pitanjima savremenog društva, o stanju životne sredine koja ih okružuje i načinima za njeno poboljšanje.


Uvođenje ekološke tematike u programe za predškolski uzrast kao i osnovno i srednjoškolsko obrazovanje;Edukacija nastavnog osoblja;Podsticanje učenika za pisanje i učestvovanje u vanastavnim projektima u oblasti ekologije kao i finansijska podrška tih projekata;Integracija problematike zaštite okoline i održivog razvoja u nastavne programe univerziteta;Izražena medijska kampanja o neophodnosti ekološkog obrazovanja mladih.


• Veća zainteresovanost stanovništva za pitanja zaštite okoline;• Integrisanje tematike ekologije i zaštite okoline u programe nastave na nivou

osnovnog pa do visokog obrazovanja; • Realizacija projekata vezanih za problematiku ekologije i zaštite okoline.

Glavni indikatori:

Broj edukovanog nastavnog osoblja; Broj formiranih ekoloških sekcija u školama; Broj relizovanih projekata u oblasti ekologije na svim nivoima odgojno-

obrazovnog sistema.

PROJEKAT: 4.2.5. Uspostavljanje sektora za zaštitu životne sredine na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH i permanentna edukacija zaposlenih u skladu sa EU trendovima

Rješavanje složenih problema zaštite životne sredine i primjena principa održivog razvoja podrazumijeva postojanje adekvatnog stručnog kadra koji bi mogao da

247


pristupi rješavanju ekoloških problema. Neophodno je uspostaviti sektor koji će biti zadužen za pitanja zaštite okoline i rješavanja gorućih ekoloških problema.

Obuka na državnom nivou može se vršiti i uz pomoć stručnjaka iz Evropske unije koji već poseduju određeno iskustvo. Treba naglasiti da se edukaciju u pogledu ekologije i zaštite okoline ne treba provoditi samo za zaposlene u sektoru zaštite okoline već se mora vršiti i edukacija ljudi u drugim sektorima vlade jer se često interesi drugih sektora ne podudaraju sa interesima sektora zaštite životne sredine što dovodi do sukobljavanja i donošenja rješenja pogubnih po životnu sredinu. Radi adekvatne zaštite okoline potrebno je edukovati sve zaposlene kako bi razumjeli koncept održivog razvoja i održivog korištenja prirodnih resursa.


Formiranje sektora zaduženog za pitanja zaštite životne sredine;Obučavanje zaposlenih u državnim organima;Uspostavljanje saradnje sa stručnjacima iz Evropske unije.


• Formiran sektor za zaštitu okoline na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH;• Obučen kadar na nivou Vlade Brčko Distrikta BiH;• Stvaranje i realizacija konkretnih programa vezanih za rješavanje ekoloških

problema;• Uspostavljanje saradnje sa evropskim stručnjacima u oblasti ekologije i zaštite

životne sredine.

Glavni indikatori:

Broj edukativnih programa na nivou Vlade; Broj obučenih zaposlenih; Broj zajedničkih projekata sa partnerima iz EU.

PROJEKAT: 4.2.6. Iniciranje i razvoj organske poljoprivredne proizvodnje

Veličina tržišta i mogućnosti inostranog plasmana, uz uvođenje standarda kvaliteta u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji (GLOBALGAP, HACCP, ISO standardi), posebno su povoljni u oblastima stočarstva, voćarstva i ljekovitog bilja kao i u organskoj proizvodnji.

Certifikovane organske proizvodnje u Distriktu još uvijek nema, a edukacija o organskoj proizvodnji počela je 2007. godine biranjem ciljnih grupa proizvođača i angažovanjem dvije institucije ovlaštene za certifikaciju poljoprivrednih proizvoda (NGO «Krajina» i «Organsko BiH»).

Projekti razvoja organske proizvodnje, koja podrazumijeva i sekundarne šumske proizvode ubirane po određenim međunarodnim i domaćim kriterijima, kao i njihove prerađevine (samoniklo voće, ljekovito i aromatično bilje, pečurke), uz druge vidove poljoprivredne proizvodnje, koji su u skladu sa ekološkim načelima, trebalo bi da u narednom periodu budu predmet budžetske podrške Distrikta, budući da se njima na najbolji način upravlja zemljištem i štiti životna sredina.

248



Prilagođavanje tehnologije organske proizvodnje zahtjevima standarda;Certifikacija organskih proizvoda;Afirmacija efikasne marketing strategije s ciljem boljeg plasmana ovih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu;Podizanje svijesti o neophodnosti uvođenja EU standarda.


• Povećanje kvaliteta domaćih proizvoda;• Rast izvoza domaćih proizvoda na strano tržište;• Certifikacija poljoprivrednika za organsku proizvodnju hrane.

Glavni indikatori:

Broj certifikovanih proizvođača organske hrane; Broj organskih proizvoda sa odgovarajućim certifikatom; Broj pokrenutih akcija s ciljem podizanja kvaliteta proizvodnje i proizvoda; Broj organskih proizvoda plasiranih na inostranom tržištu (tržište EU); Revitalizovano zagađeno zemljište izraženo u hektarima.

PROJEKAT: 4.2.7. Očuvanje genetičkih resursa i šumskog fonda

Na području Brčko Distrikta BiH uočavaju se značajni genetički resursi i u biljnoj i u stočarskoj proizvodnji. Pred Brčko Distrikta BiH, kao sastavni dio BiH, postavlja se sve veći izazov, ne samo u pogledu očuvanja, nego i održivog korištenja ovih resursa.

Usljed navedenog, naučnoistraživačke organizacije trebale bi da definišu detaljan program očuvanja, usklađen sa međunarodnim principima, a kroz budžet za poljoprivredu i ruralni razvoj potrebno je osigurati neophodna finansijska sredstva za te programe, odnosno za očuvanje ex-situ i in-situ. Posebno je važan ovaj drugi vid (in-situ) očuvanja genetičkih resursa, koji predstavlja čuvanje i reprodukovanje odgovarajućeg broja jedinki, omogućava prevenciju od ugrožavanja poželjnog broja rijetkih sorti poljoprivrednog bilja, kao i vrsta i rasa domaćih životinja.

Predmet budžetske podrške trebalo bi da budu projekti programiranja i istraživačkog rada koji su vezani za genetičke resurse, kao i izvjesne naknade za držanje grla autohtonih rasa i sojeva pojedinih vrsta stoke, kao i naknade za uzgoj autohtonih sorti poljoprivrednog bilja. Značaj šumarstva za ruralna područja Brčko Distrikta BiH leži u činjenici da šumsko zemljište čini više od jedne četvrtine ukupne teritorije Distrikta. Ovaj izrazito značajan resurs, osim što predstavlja osnovu za razvoj šumarstva kao privredne grane, ima značaj i za zaštitu okoline. U tom smislu projekti zaštite i razvoja šumskog fonda podrazumijevaju, prije svega, podršku obnovi šumskog fonda kroz razne programe pošumljavanja.


Stvaranje registra biljnih i životinjskih vrsta na području Brčko Distrikta BiH;Razvijanje programa ex-situ i in-situ očuvanja autohtonih vrsta;

249


Uvođenje podsticaja za gajenje domaćih rasa kao i za gajenje autohtonih vrsta biljaka značajnih za poljoprivrednu proizvodnju;Obnova šumskog fonda kroz programe intenzivnog pošumljavanja područja ugrođenih erozivnim procesima.


• Postojanje inventara biljnih i životinjskih vrsta na teritoriji Brčko Distrikta BiH sa procenom stepena ugroženosti;

• Poboljšanje stanja populacija ugroženih vrsta posebno onih koje su značajan genetički resurs u poljoprivredi;

• Povećanje šumovitosti teritorije Brčko Distrikta BiH.

Glavni indikatori:

Broj programa vezanih za očuvanje biodiverziteta; Brojnost populacija ugroženih vrsta biljaka; Brojnost populacija ugroženih vrsta životinja; Procenat šumovitosti teritorije.

POTPROGRAM : 4.3. Izgradnja infrastrukture i unapređenje seoskih sredina, kroz diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti i očuvanje historijskog i kulturnog naslijeđa

Budući da je Brčko Distrikt BiH opredijeljen za koncept razvoja po uzoru na EU, pred agrarnu politiku Vlade Distrikta postavlja se važan izazov da stvara uslove i podstiče razvoj i drugih djelatnosti koje doprinose boljem životnom standardu seoskih zajednica, a ujedno, podstiču razvoj same poljoprivrede.

U okviru ovog potprograma potrebno je obezbijediti razvoj fizičke, društvene i uslužne infrastrukture, kao i podsticati sve vrste zanimanja kojima će se stvarati dohodak u ruralnim sredinama (uključujući institucionalnu podršku malim i srednjim preduzećima). Također, potrebno je razvijati svijest ruralne populacije o potrebama aktivnog učešća u različitim oblicima civilnih inicijativa i aktivnosti, kao i artikulaciju lokalnih potreba usklađenih sa potencijalima.

Evropska iskustva su pokazala da lokalne akcione grupe i organi lokalne uprave najbolje poznaju razvojne prioritete svoje sredine, te na području Brčko Distrikta BiH treba uložiti napore na njihovom jačanju. Značajno mjesto u budućoj agrarnoj politici, trebao bi imati Leader pristup koji se odnosi na metodologiju kandidovanja projekata ruralnog razvoja za finansiranje pri fondovima EU. Projekte LEADER karakteriše vezanost za određene teritorijalne cjeline, inicijativa dolazi iz bootom-up pristupa (pristup odozdo prema gore), ostvareno je javno-privatno partnerstvo na lokalnom nivou i projekti imaju multisektorski pristup. Također je važno da projekti dolaze od tzv. lokalnih akcionih grupa (LAG-ovi). Rezultat ovih projekata, sa ekonomskog aspekta, jeste stvaranje dodatne vrijednosti za sve specifične, visokokvalitetne proizvode jednog ruralnog područja, koji prenose poruku o kulturnom i teritorijalnom identitetu, a koji su konkurentni na lokalnom i globalnom nivou.

Ljudski resursi i investicije jesu najvažniji konvencionalni preduslovi uspješnog ekonomskog i ruralnog razvoja, ali razvijene institucije i preduzetnički duh lokalne zajednice presudni su za iskorištenje raspoloživih resursa.

250


PROJEKAT: 4.3.1. Izgradnja seoske infrastrukture

Jedna od osnovnih pretpostavki ruralnog razvoja je izgradnja seoske infrastrukture (putne, energetske, informatičke, komunalne) budući da ona istovremeno doprinosi boljem kvalitetu života u seoskim sredinama. Sadašnje stanje seoske infrastrukture u Distriktu je vrlo nepovoljno, s obzirom da je značajan dio stradao tokom rata, a proces obnove još uvijek je spor i nedovoljan.

Iz navedenih razloga potrebno je povećati dosadašnju podršku, prvenstveno izgradnju putne infrastrukture, kao jedne od ključnih pretpostavki za razvoj ruralnih sredina. Nadalje, kao prioritet se javljaju i objekti za vodosnabdijevanje, što podrazumijeva i izgradnju seoskih vodovoda. Na ovaj način stvorit će se pretpostavke za bolji život na selu i za ostanak mlađe populacije. Istovremeno, projekte izgradnje fizičke infrastrukture, zajedno sa sredstvima koji bi se dobijali i iz drugih izvora i drugih programa, trebalo bi proširiti i na razvoj društvene i uslužne infrastrukture, poput: (1) poboljšanja dostupnosti seoskog stanovništva zdravstvenoj zaštiti; (2) izgradnje seoskih škola, domova kulture, te drugih nedostajućih javnih službi.


Obnova postojećih i izgradnja novih puteva u seoskim sredinama;Izgradnja vodovoda i kanalizacije; Stvaranje uslova za uspostavljanje bolje komunikacije kroz izgradnju informatičkih veza;Obnova i izgradnja domova zdravlja, škola i kulturnih ustanova.


• Postojanje adekvatne putne mreže koja bi omogućila bolju komunikaciju i veću atraktivnost područja;

• Razvijena komunalna infrastruktura u svakom selu;• Povećanje direktnih stranih i domaćih investicija u seoskim sredinama.

Glavni indikatori:

Dužina obnovljenog, odnosno novoizgrađenog puta izražena u kilometrima; Procenat obnovljene, tj. izgrađene vodovodne/kanalizacione mreže; Stopa migracije seoskog stanovništva; Broj investicija u seoskim sredinama; Broj obnovljenih kulturno-historijskih spomenika, škola, zdravstvenih

ustanova i drugih javnih institucija.

PROJEKAT: 4.3.2. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u seoskim sredinama

Podrška diverzifikaciji ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima postaje sve značajnija mjera u zemljama članicama EU, što potvrđuje sve veća izdvajanja sredstava za njenu implementaciju. Diverzifikacija aktivnosti podrazumijeva visok stepen samozapošljavanja, fleksibilnost kadrova, posjedovanje raznovrsnih znanja i vještina, socijalnu mobilnost, međusobno povjerenje i odsustvo hijerarhije. U osnovi, odvija se u dva oblika: (1) obezbjeđivanje prihoda iz drugih izvora za članove poljoprivrednih domaćinstava koji se ne bave poljoprivrednom proizvodnjom, tj.

251


diverzifikacija farme u pravcu nepoljoprivrednih aktivnosti i (2) pokretanje različitih vidova biznisa u seoskim sredinama, kroz forme malih preduzeća u oblastima prerade i plasmana tradicionalnih lokalnih proizvoda, organske hrane i sl. Upravo iniciranjem i formulisanjem ovih projekata, u okviru podrške razvoju sela, omogućit će se očuvanje bogate kulturne baštine kojom se odlikuje područje Brčko Distrikta BiH.

Osnovni cilj ovog projekta jeste omogućiti seoskom stanovništvu, posebno mladima i ženama, dolazak do dodatnog zaposlenja i izvora prihoda, mimo poljoprivrede, kao i pristup informacijama i informacionim tehnologijama.

Za tzv. sitna gazdinstva posebno su interesantni projekti radnointenzivne proizvodnje jagodičastog voća na otvorenom, proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja i plasteničke proizvodnje ranog povrća, jagoda i cvijeća, organska proizvodnja, kao i manji proizvodni programi u stočarstvu, koji imaju pozitivne trendove tražnje (kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, kunići, rjeđe vrste živine, farmerski uzgoj lovne divljači, u sprezi sa korištenjem šumskih resursa i razvojem lovnog, sportsko-rekreativnog, seoskog i klasičnog turizma).


Afirmacija i podsticanje preduzetništva;Osnivanje i razvoj mikropreduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda;Razvoj zanatstva i drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti na selu;Razvoj agro i drugih vidova turizma;Edukacija seoskog stanovništva u pogledu prezentovanja i plasiranja svojih proizvoda i usluga.


• Formiranje većeg broja manjih prerađivačkih objekata; • Udruživanje proizvođača u pogledu plasmana finalnih proizvoda;• Zapošljavanje žena i omladine;• Bolji pristup informacijama;• Razvijenost uslužnih djelatnosti u seoskim sredinama;• Prilagođavanje stambenih i drugih objekata za bavljenje agro i drugim

oblicima turizma.

Glavni indikatori:

Broj novootvorenih prerađivačkih objekata; Broj novozaposlenih mladih i žena van primarne poljoprivredne proizvodnje; Broj gazdinstava koja su se opredijelila za neki od novih proizvodnih

programa u poljoprivrednoj proizvodnji; Broj domaćinstava koja su se opredijelila za neki od tipova turizma; Broj turističkih posjeta tokom godine.

PROJEKAT: 4.3.3. Izgradnja turističkog centra na rijeci Savi

Lokalitet za realizaciju ovog projekta predstavlja rijeka Sava zbog svojih estetskih i pejzažnih vrijednosti, kao i bogatstva i raznovrsnosti ribljeg fonda. Za sublimiranje takvih vrijednosti i njihovo približavanje zaljubljenicima prirode, neophodno je, saglasno

252


iskustvima iz ekonomski razvijenog svijeta, izgraditi savremeni turistički etno i eko-centar, koji sa svojim sadržajima omogućava komforan, udoban, prijatan i atraktivan boravak.

Mogućnost izgradnje ribarskog etno-sela sa tipskim sojenicama ili bungalovima čini se veoma izglednim i opravdanim. Imajući u vidu činjenicu da postavljanje tipskih sojenica - bungalova zahtijeva investiciona ulaganja, mora se voditi računa o ekonomskim efektima, odnosno konstantnosti u turističkoj tražnji u dužem vremenskom periodu, čime bi se investicije praktično i opravdale, što implicira tačno preciziranje broja ovakvih objekata koje bi valjalo postaviti, ali i preciziranje njihove lokacije.


Priprema terena i izgradnja neophodne infrastrukture;Uređenje kupališta i izgradnja pratećeg sadržaja;Izgradnja marine;Izgradnja sportskih sadržaja (nasip za mali fudbal, košarku, odbojku, beach-vollyball);Uređenje šetališta duž nasipa;Izgradnja specijalizovanih splavova i drugih objekata neophodnih za pružanje ugostiteljskih usluga;Izrada marketing plana za promociju turističke ponude.


• Izgradnja odgovarajuće turističke infrastrukture;• Formiranje atraktivne turističke ponude;• Veliki broj posjetilaca iz zemlje i inostranstva;• Iskorištenost kapaciteta;• Aktiviranje lokalnih privrednih subjekata u vidu saradnje sa turističkim

centrom;• Promocija regiona.

Glavni indikatori:

Broj dnevnih posjeta; Broj prenoćišta; Procenat iskorištenosti kapaciteta; Priliv novih investicija u oblasti turizma.

TOP PROJEKTI

1. Poboljšanje konkurentnosti poslovnog sektora

Projekat 1 Institucionalna podrška infrastrukturi MSP-a i poslovnim uslugama

Opis projekta

Pored razvoja specijalizovanog privatnog sektora koji će pružati konsultantske usluge MSP-a, za institucionalnu podršku razvoju u Brčko Distriktu BiH treba osnovati Agenciju za razvoj i preduzetnišvo koja bi imala funkciju podrške razvoja preduzetništva i MSP-a sektora.

Ciljevi • Stvaranje institucionalne podrške infrastrukturi MSP-a i

253


poslovnim uslugama.

Očekivani rezultati

• Uspostavljena Agencija za razvoj preduzetništva;• Brži i efikasniji privredni razvoj;• Povećanje zaposlenosti i samozapošljavanja.

Potrebne aktivnosti

• Odabir lokacije Agencije za razvoj preduzetništva;• Registracija;• Opremanje; • Obuka i odabir osoblja;• Prikupljanje podataka i kreiranje baze podataka;• Pokretanje različitih razvojnih projekata iz oblasti

preduzetništva;• Aktivna saradnja sa svim akterima ekonomskog miljea na

području Brčko Distrikta BiH i u regionu. Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:

Potencijalni finansijski izvoriMeđunarodna pomoćDržavno/lokalno učešće

Projekat 2 Podrška razvoju poslovnih zona

Opis projekta

Brčko Distrikt BiH ima nekoliko poslovnih zona iz novog perioda i značajan broj poslovnih zona u nastajanju. Kako je Vlada Brčko Distrikta BiH do sada učinila značajne napore u osiguravanju infrastrukture za sadašnje i buduće korisnike poslovnih zona, potrebno je definisati upravljanje poslovnim zonama i osnovati privredno društvo za upravljanje poslovnim zonama, čiji bi osnivač bila Vlada Brčko Distrikta BiH.

Ciljevi• Upravljanje poslovnim zonama uz savremene principe

menadžmenta i produktivnu saradnju javnog i privatnog sektora.


• Osnovano društvo za upravljanje poslovnim zonama;• Brži i efikasniji razvoj poslovnih zona;• Povećanje zaposlenosti i samozapošljavanja;• Saradnja sa drugim poslonim zonama u regionu.

Potrebne aktivnosti

• Osnivanje i razvoj društva za upravljanje poslovnim zonama od strane Vlade Brčko Distrikta BiH;

• Zapošljavanje osoba i stručnjaka i definisanje uloga svih partnera;

• Pokretanje poslovnih aktivnosti;

254


• Prikupljanje podataka i kreiranje baze podataka;• Ispitivanje tržišta i potpisivanje komercijalnih ugovora sa

korisnicama zone; • Stalna javna promocij akivnosti i rezultata.

Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: EURA:


Projekat 3 Promocija turističkih destinacija

Opis projekta

Područje Brčko Distrikta BiH je bilo i ranije poznato po razvijenom lovnom turizmu, a danas ima sve preduslove za razvoj turizma zasnovanog na konceptu održivosti. Naročito su atraktivni izletnički turizam, sportsko-rekreativni, zdravstveni, kao i seoski turizam. Pogosnost u ovoj oblasti je stvaranje klasterizacije jer se koncentracijom organizacione, kadrovske i tehničke pomoći dobija sinergijski efekat.

Ciljevi • Promocija turističkih destinacija


• Uspostavljeno partnerstvo između ključnih zainteresovanih strana;

• Napravljen turistički profil regije;• Povećan interes za turističke atrakcije regije;• Povećan prihod u turističkim aktivnostima.

Potrebne aktivnosti

• Izrada turističkog profila regije, promotivnog materijala i web stranice;

• Promovisanje inicijative među lokalnim i regionalnim učesnicima;

• Razvijanje partnerstva za razvoj turističkih potencijala;• Organizacija sastanaka sa turističkim operaterima, potpisivanje

ugovora i pripremanje zajedničkog plana aktivnosti. Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:

Potencijalni finansijski izvoriMeđunarodna

255


pomoćDržavno/lokalno učešće

2. Rekonstrukcija i modernizacija putne mreže

Projekat 1 Rekonstrukcija i izgradnja brze magistrale Tuzla-Orašje

Opis projekta

Teritoriju Distrikta karakteriše nepovoljna struktura puteva prema rangu njihovog značaja, uz često primjetne lošije tehnološko-eksplatacione karakteristike postojećih saobraćajnica najvišeg ranga u odnosu na pretpostavljene standarde.

Realizacija ideje rekonstukcije i izgradnje brzog i modernog putnog pravca Tuzla - Orašje, koji bi prolazio kroz područje Distrikta i dalje vodio preko rijeke Save, u funkciju bi pustila saobraćajnicu od visokog značaja kako za Distrikt tako i za sjevernoistočni dio BiH, koja bi rasteretila ostale magistralne i regionalne putne pravce, te kvalitativno i kvantitativno unaprijedila odvijanje drumskog saobraćaj.

Ciljevi

• Unapređenje konkurentnosti i efikasnosti sektora drumskog saobraćaja;

• Poboljšati konekciju Distrikta sa neposrednim i daljim okruženjem.


• Doći će do poboljšanja postojećih tehnološko-eksplatacionih karakteristika ovog putnog pravca i prateće infrastrukture;

• Doprinijet će se poboljšanju regionalne povezanosti Distrikta;

• Povećanje propusne moći ovog putnog pravaca doprinelo bi rasterećenju ostalih vitalnih saobraćajnica na teritoriji Distrikta;

• Puštanjem u funkciju rekonstruisane saobraćajnice pozitivno bi se uticalo na privredni razvoj Distrikta;

• Aktivno bi se doprinelo podizanju nivoa opće sigurnosti svih učesnika u saobraćaju.

Potrebne aktivnosti

• Izvršiti analizu trenutnog stanja ovog putnog pravca;• Identifikovati sve elemenate koji bi trebalo

rekonstruisati ili izgraditi;• Napraviti studiju izvodljivosti rekonstrukcije i

izgradnje, koja će sadržati i procjenu neophodnih troškova i vremenskog perioda i dinamike izvođenja svih neophodnih aktivnosti;

• Pristupiti samom procesu rekonstrukciji ove saobraćajnice.

Vrijeme2008. 2009. 2010. 2011.

Procjena troškova

KM: Eura:

256



pomoćDržavno/lokalno

učešće

Projekat 2Izgradnja zaobilaznice oko grada, kao i izgradnja mini zaobilaznica po rubnim delovima grada

Opis projekta

Neophodno je iznaći najpovoljnija rješenja kojima bi se povećao broj kilometara unutar postojeće putne mreže, a sama mreža što funkcionalnije prostorno rasporedila. Ovime bi se doprinijelo unapređenju konekcije neposrednog okruženja sa centralnim gradskim jezgrom i same funkcije saobraćaja u međusobnom povezivanju svih privrednih djelatnosti unutar Distrikta u jednu funkcionalnu cjelinu.

Izgradnjom zaobilaznice oko grada Brčko u dužini od 17 km, sa dvije putne trake širine 3,5 m, paralelne magistralnom putnom pravcu M 14.1., koja bi počinjala na zapadu i završavala se na istoku Distrikta, kao i izgradnjom mini zaobilaznica po rubnim dijelovima grada u vidu bočnih prstenova, doprinelo bi se rasterećenju gradskog jezgra od teškog teretnog i tranzitnog saobraćaja.

Ciljevi • Unapređenje efikasnosti unutar sektora drumskog saobraćaja.


• Unaprijedila bi se konekcija centralnog gradskog jezgra sa neposrednom okruženjem;

• Doprinijelo bi se rasterećenju ulične mreže užeg gradskog jezgra i povećala bi se njena propusna moć;

• Aktivno bi se uticalo na podizanje nivoa opće sigurnosti svih učesnika u saobraćaju.

Potrebne aktivnosti

• Izvršiti analizu trenutnog stanja postojeće putne mreže unutar šireg gradskog jezgra;

• Napraviti studiju izvodljivosti rekonstrukcije i izgradnje, koja će sadržati i procjenu neophodnih troškova i vremenskog perioda i dinamike izvođenja svih neophodnih aktivnosti;

• Pristupanje samoj izgradnji zaobilaznica.

Vrijeme2008. 2009. 2010. 2011.

Procjena troškova

KM: Eura:



učešće

257


Projekat 3 Rekonstrukcija željezničke mreže

Opis projekta

Iako je trebala biti nosilac funkcije transporta roba i putnika unutar čitavog saobraćajnog sistema, sadašnji stepen razvoja željeznice u Brčko Distriktu BiH ukazuje na njenu marginalnu ulogu i drastično nazadovanje. Željezničke mreža i transportni kapaciteti su u funkciji, ali u dotrajalom stanju. Sistem pružnih komunikacija je nedovoljno povezan unutar uže i šire regije BiH. Razvoj u pravcu osavremenjavanja pruga, voznih sredstava, tehnologije prevoza, organizacije rada i poslovanja, uporedo sa ukidanjem nerentabilnih pravaca doprinijelo bi povećanju direktnih i indirektnih uticaja ovog sektora saobraćaja na ukupan privredni razvoj područja Distrikta.

Ciljevi • Unapređenje efikasnosti unutar sektora željezničkog saobraćaja.


• Unapređenje i modernizacija željezničkog sistema;• Povećanje uticaja ovog sektora saobraćaja na ukupan

privredni razvoj Distrikta;• Povećanje propusne moći sistema i ukupnog obima

prevezene robe i putnika;• Poboljšat će se međunarodna i regionalna povezanost

Distrikta;• Aktivno bi se doprinelo podizanju nivoa opće sigurnosti

svih učesnika u saobraćaju.• Željeznica je neophodan segment izgradnje multimodalnog

sistema saobraćaja.

Potrebne aktivnosti

• Izvršiti analizu svih elemenata i trenutnog stanja unutar sektora željezničkog saobraćaja;

• Identifikovati nerentabilne željezničke rute za transport roba i putnika;

• Kreirati studiju izvodljivosti rekonstrukcije i osavremenjavanja postojeće željezničke mreže;

• Izvršiti procjenu troškova izvođenja svih neophodnih aktivnosti;

• Pristupiti rekonstrukciji postojeće željezničke mreže.

Vrijeme2008. 2009. 2010. 2011.

Procjena troškova

KM: Eura:



učešće

258


Projekat 4Osposobljavanje plovnog puta rijeke Save za riječni saobraćaj

Opis projekta

Sagledavši dugoročnu saobraćajnu politiku, od posebnog značaja po nju su povoljni prirodni geografski uslovi za razvoj riječnog saobraćaja, kao tehnički i ekonomski racionalne saobraćajne grane. Održivost razvoja, racionalizacije, efikasnosti i sigurnosti ovog vida saobraćaja postavlja neke osnovne zahtjeve, među kojima su i osposobljavanje plovnih puteva, modernizacija i izgradnja transportnih kapaciteta i lučkih pristana sa pratećom infrastrukturom, označavanje propisnom signalizacijom plovnih puteva i pristana, postojanje adekvatne zakonske regulative, kako bi se brodskom saobraćaju, kao jednom od osnovnih preduslova integralnog saobraćaja, dao potpun ekonomski značaj na nivou Distrikta i šire.

Povećanje plovnog perioda rijeke Save na više od 260 dana u godini za plovne objekte gaza do 2,5 m u dužini od 44 km, moguće je uraditi samo prethodnim detaljnim čišćenjem i produbljivanjem riječnog korita, uz postavljanje adekvatne riječne signalizacije.

Ciljevi • Unapređenje efikasnosti unutar sektora riječnog saobraćaja.


• Povećanje uticaja ovog sektora saobraćaja na ukupan privredni razvoj Distrikta;

• Podizanje kvaliteta pruženih usluga riječnim transportom;• Povećanje obima prevezene robe i putnika;• Pozitivni uticaji na izgradnji multimodalnog saobraćaja;• Poboljšanje međunarodne i regionalne povezanosti Distrikta;• Podizanje nivoa ukupne sigurnosti svih učesnika u

riječnom saobraćaju.

Potrebne aktivnosti

• Izvršiti analizu trenutnog stanja riječnog korita rijeke Save;

• Izvršiti anlizu stanja postojeće riječne signalizacije;• Kreirati studiju izvodljivosti čišćenja i produbljivanje

riječnog korita rijeke Save;• Pripremiti studiju izvodljivosti modernizacije

postojeće i postavljanja nove riječne signalizacije;• Izvršiti procjenu troškova izvođenja svih neophodnih

aktivnosti;• Pristupiti čišćenju i produbljivanju riječnog korita rijeke

Save;• Pristupiti postavljanju kompletne riječne signalizacije i

označavanju plovnog puta Save i riječnog pristaništa.

Vrijeme2008. 2009. 2010. 2011.

Procjena troškova

KM: Eura:

Potencijalni finansijski izvori

259


Međunarodna pomoć

Državno/lokalno učešće

Projekat 5 Uspostavljanje naučnotehnološkog parka za ICT oblast

Opis projekta

Uspostavljanje naučnotehnološkog parka za ICT podrazumijeva uspostavu specijalizovanog poslovnog inkubatora za razvoj biznisa iz područja razvoja i primjene savremenih ICT tehnologija. Preko njega treba osiguravati i podršku razvoju širokopojasne ICT infrastrukture. Ovo je od posebnog značaja ako se planira osnivanje tehnološkog parka kao svojevrsnog inkubatora u kojem se osigurava koncentracija znanja, visoke tehnologije, obrazovanja i povezanosti sa domaćim i međunarodnim obrazovnim institucijama. Tehnološki park bi trebao dati veliki doprinos razvoju Distrikta, što će bitno uticati na privlačenje stranih investicija.

Ciljevi• Informatizacija Distrikta; • Razvoj novih tehnologija i primjena znanja i naučnih

istraživanja u poslovnoj praksi.


• Prisutnost relevantnih privrednih subjekata iz oblasti IT-a i razvojnih tehnologija;

• Zapošljavanje velikog broja ljudi iz Distrikta;• Uspostavljanje saradnje sa državnim i naučnim

institucijama;• Primjena stečenog znanja u praksi;• Razvoj tehnološkog preduzetništva.

Potrebne aktivnosti

• Izrada odgovarajuće informatičke infrastrukture;• Izgradnja Tehnološkog parka;• Opremanje najsavremenijom IT tehnologijom;• Promocija Tehnološkog parka u zemlji i inostranstvu;• Identifikacija odgovarajućih partnera i uspostavljanje

poslovne saradnje;• Informatičko povezivanje sa svim relavantnim državnim i

naučnim institucijama;• Uspostavljanje saradnje sa sličnim tehnološkim parkovima

u svijetu.Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova KM: Eura: Potencijalni finansijski izvoriMeđunarodna pomoćDržavno/lokalno učešće

260


3. Razvoj ljudskih resursa

Projekat 1 Osnivanje univerziteta u Brčko Distriktu BiH

Opis projekta

Brčko Distrikt BiH je izgubio lidersku ulogu u visokoškolskom obrazovanju i naučnoistraživačkom radu u oblasti ekonomije, menadžmenta i preduzetništva koju je do rata imao u regionu sjeveroistočne Bosne. Važnost i značaj koji institucije visokoškolskog obrazovanja i naučnoistraživačke djelatnosti imaju za razvoj okruženja u kome egzistiraju teško je dovoljno naglasiti. Stoga je neophodno osigurati uslove da Brčko Distrikt BiH ponovo postane ugledan centar univerzitetske nastave. U tom smislu potrebno je realizovati projekat za osnivanje univerziteta u Brčkom. Dugogodišnja tradicija i postojeći resursi, koje ima Ekonomski fakultet u Brčkom, su polazna osnova na kojoj treba graditi projekat osnivanja univerziteta u Brčkom kao javne ustanove čiji bi osnivač bio Brčko Distrikt BiH. U početnoj fazi rada univerzitet bi obavljao visokoškolsku nastavu i istraživanja u područjima društvenih nauka (ekonomija) sa posebnim naglaskom na granu ekonomika preduzetništva i granu menadžment i upravljanje te području prirodnih nauka (biotehničke) u grani agroekonomija. Perspektivno bi se univerzitet mogao širiti u području biotehničkih nauka na polju prehrambene tehnologije i u području tehničkih nauka na polju računarstva u granama informacioni sistemi i obrada podataka. Osnovna karakteristika univerziteta i jedini izraz njegove konkurentske spremnost je visok kvalitet svih sastavnica njegovog djelovanja (nastavnika, studenata, sadržaja i metoda nastave, istraživačkih projekata, otvorenosti i široke domaće i međunarodne komunikacije i saradnje). Pojam izvrsnosti kao težnja za dostizanje najvećih dometa u borbi za konkuretnost svakog društvenog subjekta se u radu univerziteta dostiže posebno na međunarodnom planu. Zbog toga je projekat osnivanja i podrške radu univerziteta svojevrstan test spremnosti svih aktera društvenog života u Distriktu da se shvati važnost ovog poduhvata i stekne uvjerenje da njegovo istinsko dostizanje ne trpi nikakvu vrstu improvizacije. Razvojnim projektom osnivanja univerziteta treba osigurati da on ne bude institucija u kojoj će se samo izvoditi visokoškolska nastava, nego da bude i centar istraživačke djelatnosti i u tom pogledu opravda ulogu stožernog mjesta duhovnog i naučnog razvoja svoga okruženja kakvu ima većina svjetskih univerziteta.

Ciljevi

• Povećanje udjela visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj obrazovnoj strukturi stanovništva;

• Stvaranje prilika za nastavak školovanja završenim srednjoškolcma koji nemaju mogućnosti za školovanje u drugim univerzitetskim centrima;

261


• Ostvariti pozitivan uticaj univerziteta, kao visokobrazovne i naučne institucije na svoju užu i širu okolinu;

• Omogućavanje razvoja istraživačke djelatnosti i primjenu naučnih dostignuća u općem društvenom razvoju Distrikta.


• Formiran inicijativni odbor;• Urađen elaborat o oporavdanosti osnivanja univerziteta;• Usvojeni dokumenti kojima se osniva univerzitet;• Osnovan univerzitet u Brčkom kao javna visokoškolska

ustanova.

Potrebne aktivnosti

• Formirati inicijativni odbor za osnivanje sa sekretarijatom koji će na sebe preuzeti veliku odgovornost za realizaciju ovog projekta;

• Ocijeniti koje su zakonske pretpostavke i eventualne prepreke za pokretanje ovog projekta;

• Izraditi elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta u kome će biti definisana njegova struktura, naučna orijentacija, potrebni materijalni i kadrovski preduslovi za njegovo osnivanje i rad, način i izvori finansiranja;

• Osigurati zakonsku proceduru za usvajanje elaborata i donošenje odgovarajućih akata o osnivanju;

• Preduzeti potrebne mjere da se osiguraju svi neophodni materijalni i kadrovski uslovi za rad univerziteta.

Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


Projekat 2 Jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite

Opis projekta

Primarna zdravstvena zaštita je efikasan i vrlo svrsishodan oblik zaštite zdravlja cjelokupnog stanovništva, prije svega, zbog njene masovnosti, a zatim kroz rano dijagnosticiranje i sprečavanje oboljenja. To je, istovremeno, i oblik koji kompletnu zdravstvenu zaštitu čini znatno jeftinijom. Dosadašnja praksa u oblasti zdravstvenog menadžmenta u svijetu je pokazala da se primarna zdravstvena zaštita najefikasnije ostvaruje kroz sistem porodične medicine. Iz tih

262


razloga su napori za unapređenjem primarne zdravstvene zaštite, prije svega, usmjereni na jačanje porodične medicine. Programom unapređenja primarne zdravstvene zaštite treba osigurati što veću dostupnost porodične medicine građanima, za što je nužno stalno proširivati prava na njeno korištenje, stvarati efikasnu, dostupnu i ravnomjernu mrežu punktova pri čemu finansijski efekat ne bi trebao biti odlučujući kriterij.

Ciljevi

• Poboljšati opću zdravstvenu sliku o Distriktu;• Smanjiti opću i specifičnu smrtnost i smrtnost dojenčadi;• Smanjeno vrijeme bolovanja;• Smanjeni troškovi liječenja.


• Povećana dostupnost primarne zdravstvene zaštite sa primjenom savremenih medicinskih dostignuća uključenih

u cjelinu porodične medicine;• Smanjenje oboljenja i skraćenje liječenja zbog većih mogućnosti ranog dijagnosticiranja bolesti; • Smanjenje upućivanja na liječenje izvan Distrikta što će

omogućiti savremenija oprema i osposobljen visokostručan kadar.

Potrebne aktivnosti

• Optimalizacija mreže primarne zdravstvene zaštite;• Nabavka savremene opreme (rano dijagnosticiranje oboljenja);• Kontinuirana edukacija stručnog kadra.

Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


Projekat 3 Analiza socijalnih prilika i unapređenja sistema socijalne zaštite

Opis projekta

Jedna od izuzetno negativnih posljedica tranzicije je stalno pogoršanje materijalnih uslova za život velikog broja stanovnika, povećanje siromaštva i sve obimniji kontigent lica sa raznim vrstama socijalnih potreba. Sve institucije društva: vlast i njeni organi, nevladine i humanitarne organizacije i mnoge druge, vode stalnu borbu, prije svega, na saniranju negativnih posljedica koje svoje efekte ispoljavaju na uslove života, a tek onda na planu mjera za neutralizovanje faktora koji dovode do njih. Brčko Distrikt BiH, u poziciji koju ima u sadašnjem ustroju političkog sistema države, ima odgovornu ulogu na planu socijalne zaštite i poboljšanja uslova za

263


zaštitu materijalnog integriteta stanovništva. U aktuelnoj situaciji, u kojoj žive građani broj lica koji su socijalno ugroženi je izuzetno veliki i potiče iz različitih krugova kao što su nezaposlena lica, djeca, penzioneri, lica iz domaćinstava bez ikakvih prihoda, ili sa minimalnim primanjima, stariji, bez zaštite i prihoda, itd.

Ciljevi

• Obezbjeđenje potpune informacione osnova za preduzimanje potrebnih koraka i donošenje potrebnih odluka;

• Organizovan, obuhvatan i transparentan pristup rješavanju akutnih socijalnih problema;

• Podsticati povećana budžetska izdvajanja i akcije drugih subjekata u rješavanju socijalnih problema građana;

• Permanentno poboljšavati socijalnu sliku u Distriktu.


• Urađena detaljna analiza socijalnih prilika u Distriktu sa projektom konkretnih mjera;

• Veća budžetska izdvajanja za poboljšanje socijalnog položaja ugroženih građana;

• Uključivanje drugih subjekata u rješavanje socijalnih problema građana;

• Smanjiti broj socijalno ugroženih lica u različitim kategorijama stanovništva (djeca, penzioneri, nezaposleni i sl.).

Potrebne aktivnosti

• Istraživanje realnog stanja i obima svih kontigenata stanovništva koji su u stanju socijalne ugroženosti ili su potencijalni socijalni slučajevi;

• Utvrditi granicu siromaštva i broj lica koja su ispod te granice;• Utvrditi jedinstvene kriterije i prava po osnovu socijalnih prilika

građana i to u skladu sa mogućnostima budžeta i primjenjivati;• Osigurati punu transparentnost utvrđenih kriterija i provesti

akciju informisanja građana.Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


4. Ruralni razvoj

Projekat 1 Uvođenje standarda i unapređenje kvaliteta u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda u skladu sa zahtjevima EU

Opis projekta

Usljed nedostatka kvalitetnih proizvoda i nepostojanja EU standarda kvaliteta u primarnoj proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda, definisanje ovog projekta i njegova realizacija jedan je od uslova i nužnih pretpostavki za integrisanje BiH i Brčko Distrikta BiH u jedinstveno EU tržište.

264


Implementacijom ovog projekta povećao bi se broj firmi koje se bave otkupom i izvozom certifikovanih primarnih poljoprivrednih proizvoda (za sada postoje samo dve takve firme, «Agrofruit» i «Maočanka», koje otkupljuju voće koje posjeduje certifikat GLOBALGAP; «Maočanka» se bavi i proizvodnjom i doradom ljekovitog bija).

Realizacija ovog projekta podrazumijeva veliki broj aktivnosti, velikim dijelom i marketinških aktivnosti, usmjerenih na uvođenje evropskih standarda u pogledu kvaliteta i sigurnosti poljoprivrednih proizvoda.

Ciljevi• Uvođenje standarda, kako u primarnoj poljoprivrednoj

proizvodnji, tako i u prerađivačkoj industriji radi dobijanja kvalitetnih i sigurnih proizvoda.


• Povećan kvalitet i sigurnost poljoprivrednih proizvoda;• Stvaranje proizvoda sa oznakom zaštite geografskog porijekla;• Dobijanje certifikovanih proizvoda;• Rast izvoza domaćih poljoprivrednih proizvoda na strano tržište;• Veća zainteresovanost poljoprivrednika za organsku

poljoprivrednu proizvodnju.

Potrebne aktivnosti

• Preuzimanje i usvajanje EU standarda kvaliteta s ciljem unapređenja kvaliteta proizvoda i procesa kao što je primena dobre poljoprivredne prakse, dobre proizvođačke prakse, standarda vezanih za očuvanje životne sredine;

• Marketinške aktivnosti, odnosno promocija kvaliteta proizvoda, uz naglasak na udruženja proizvođača, zadruge, klastere kroz učešće na domaćim i međunarodnim sajmovima poljoprivrede i hrane, lokalne manifestacije, medijska promocija i sl.;

• Podrška uvođenju zaštite proizvoda geografskog porijekla i tradicionalnih tehnologija;

• Promovisanje organske proizvodnje hrane i organskih proizvoda.Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


Projekat 2 Hladnjača za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća

Opis projekta

Radi se o savremenim hladnjačama koje, zahvaljujući ugrađenoj opremi, imaju mogućnost čuvanja i prerade svježih plodova, smrznutih i sušenih proizvoda, proizvodnje voćnih sokova, alkoholnih pića itd.

Investiranje u hladnjaču za čuvanje, preradu i pakovanje voća i povrća ima za cilj ostvarivanje pretežno izvozno

265


orijentisane proizvodnje, uz vrlo rentabilan tehnološki proces proizvodnje, što sve doprinosi ostvarivanju zadovoljavajućih nivoa dobiti.

Ciljevi• Izgradnja skladišno-prerađivačkih kapaciteta s ciljem

poboljšanja kvaliteta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i podsticaju izvoza.


• Zapošljavanje određenog broja ljudi; • Otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda iz lokalnog

područja;• Primjena najsavremenijih tehnoloških postupaka;• Proizvodnja kvalitetnih finalnih proizvoda;• Izvoz.

Potrebne aktivnosti

• Izgradnja hladnjače;• Nabavka opreme za preradu i pakovanje voća i povrća;• Zapošljavanje određenog broja ljudi;• Uspostavljanje kooperativnih odnosa sa proizvođačima

voća i povrća;• Pronalaženje strateških partnera za plasman gotovih

proizvoda.Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


Projekat 3 Povećanje investicija u poljoprivrednoj proizvodnji

Opis projekta

Navedeni projekat je jedan od najvažnijih predloženih projekata s obzirom na činjenicu da je dosadašnji nivo poljoprivredne proizvodnje veoma nizak, što se ogleda prije svega u niskim prosečnim prinosima, slabom stepenu tehničke opremljenosti i nedostatku povoljnih kreditnih sredstava.

Realizacijom ovog projekata podstaknut će se i unaprijediti konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Osnovni zadatak u implementaciji ovog projekta je razrada sistema monitoringa i evaluacije i u sklopu njega, utvrđivanje kriterija za korištenje budžetskih podsticajnih sredstava jer je upravo nedostatak ovog sistema bila jedna od slabijih karika dosadašnjih podsticaja u ove svrhe.

266


Investicije u poljoprivrednu proizvodnju podrazumijevaju: (1) povećanje fondova (zemljište, stočni fond, višegodišnji zasadi); (2) nabavku nove mehanizaciju i prateće opreme; (3) uvođenje sistema navodnjavanja; (4) pogon za preradu. Sve ove investicije doprinijele bi ukrupnjavanju, specijalizaciji i tehničko-tehnološkoj modernizaciji tržišnih i razvojno orijentisanih poljoprivrednih gazdinstava, koji bi trebali biti nosioci produktivne, rentabilne i konkurentne poljoprivrede Distrikta u budućnosti.

Ciljevi Povećanje standarda življenja lokalnog stanovništva.


• Povećanje primarne poljoprivredne proizvodnje;• Stvaranje konkurentnije proizvodnje; • Poboljšan kvalitet života.

Potrebne aktivnosti

• Investicije u stočarskoj proizvodnji - povećanje stočnog fonda, jačanje selekcijskog rada, uvođenje standarda, adaptacija postojećih i izgradnja novih proizvodnih objekata, prvenstveno štalskih objekata u govedarstvu i svinjogojstvu;

• Investicije u voćarskoj proizvodnji - obnova postojećih i podizanje novih višegodišnjih zasada sa posebnim naglaskom na kontinentalne voćne kulture (jabuka, kruška, šljiva), uključujući i određene vrste jagodastog voća;

• Podizanje novih plastenika za proizvodnju povrća;• Investicije u proizvodnji industrijskog bilja – proširenje;

površina, veća primjena agrotehničkih ulaganja• Proizvodnja organske hrane - certifikovanje, snažnija

promocija na inostranom tržištu, posebno učešćem na međunarodnim sajmovima.

Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:

Potencijalni finansijski izvoriMeđunarodna pomoćDržavno/lokalno učešćeProjekat 4 Unapređenje ljudskog potencijala kroz podršku stručnom

obrazovanju poljoprivrednih proizvođača

Opis projekta

Ostvareni rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji ukazuju da je jedna od većih slabosti ovog sektora nedovoljno stručno znanje poljoprivrednih proizvođača. To je rezultat dugogodišnjeg stava da za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom nisu potrebni posebna znanja i vještine. Međutim, danas da bi bio uspješan proizvođač mora da posjeduje različita znanja vezana za brojne tehnologije i tehnike, kao i potrebna znanja iz sfere ekonomije i samog menadžmenta farmi.

Potrebni su budžetski podržani projekti usmereni ka stručnom obrazovanju poljoprivrednih proizvođača i koji podrazumijevaju dodatno obučavanje za one koji se već bave poljoprivrednom

267


proizvodnjom, difuziju informacija zaposlenima u poljoprivredi, podršku mladim poljoprivrednicima u preuzimanju gazdinstva kao i unapređenje rada savjetodavne službe.

Programi obuke trebalo bi da obuhvate veći broj poljoprivrednih proizvođača čija bi se obuka vršila u zimskom periodu kroz tzv. zimske škole, kurseve, višednevne seminare, radionice i slično. Proizvođači bi se osposobili za primjenu novih tehnologija u proizvodnji, za uvođenje odgovarajućih standarda, za aplikacije za ostvarivanje prava na podršku, kandidovanje projekata i slično.

Ciljevi • Povećanje stručnog znanja poljoprivrednih proizvođača radi poboljšanja kvaliteta proizvodnje.


• Uvođenje standarda u poljoprivrednu proizvodnju; • Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje; • Povećan izvoz domaćih proizvoda na strano tržište;• Poboljšano materijalno stanje poljoprivrednih proizvođača;• Uspješnija komunikacija između samih poljoprivrednih

proizvođača kao i njihova saradnja sa stručnim savjetodavnim službama i drugim naučnim institucijama.

Potrebne aktivnosti

• Formiranje radnih grupa proizvođača koji će se obučavati;• Organizovanje i izvođenje obuke poljoprivrednih proizvođača

(posebno u pogledu važnosti uvođenja odgovarajućih standarda u poljoprivrednu poizvodnju);

• Evaluacija uspješnosti provedenih obuka; • Unapređenje rada savjetodavne službe koje podrazumijeva

permanentno usavršavanje znanja stručnog osoblja. Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


Projekat 5 Izgradnja turističkog centra na rijeci Savi

Opis projekta

Investiciona aktivnost se ogleda kroz izgradnju savremenog turističkog centra. Lokalitet za realizaciju ovog projekta predstavlja rijeka Sava zbog svojih estetskih i pejzažnih vrijednosti, kao i bogatstva i raznovrsnosti ribljeg fonda.

Neophodno je, saglasno iskustvima iz ekonomski razvijenog svijeta, izgraditi savremeni turistički etno i eko-centar koji bi se sastojao od niza bungalova sa pratećim sportsko-rekreativnim sadržajima.

Ovaj projekat bi trebao da doprinese kompletnom ekonomskom

268


razvoju na datom području kao i zapošljavanju ljudi u sektoru uslužnih djelatnosti.

Ciljevi

• Izgradnja savremenog turističkog etno i eko-centara, koji sa svojim sadržajima omogućava komforan, udoban, prijatan i atraktivan boravak;

• Proširenje turističke ponude Distrikta.


• Izgradnja odgovarajuće turističke infrastrukture;• Formiranje atraktivne turističke ponude;• Veliki broj posjetilaca iz zemlje i inostranstva;• Iskorištenost kapaciteta;• Aktiviranje lokalnih privrednih subjekata u vidu saradnje

sa turističkim centrom;• Promocija regiona.

Potrebne aktivnosti

• Priprema terena i izgradnja neophodne infrastrukture;• Uređenje kupališta i izgradnja pratećeg sadržaja;• Izgradnja marine;• Izgradnja sportskih sadržaja;• Uređenje šetališta duž nasipa;• Izgradnja specijalizovanih splavova i drugih objekata

neophodnih za pružanje ugostiteljskih usluga;• Izrada marketing plana za promociju turističke ponude.

Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Procjena troškova

KM: Eura:


Postizanje definisanih strateških ciljeva zahtijeva efikasno angažovanje svih resursa Distrikta i organizovnje i angažman svih zainteresovanih učesnika. Strategiju treba implementirati na način koji odgovara sagledanoj situaciji u SWOT analizama ključnih oblasti Brčko Distrikta BiH, pri čemu nosioci konkretnih strategija i programa (menadžment Distrikta i menadžeri zainteresovanih stekholdera) treba da uzmu u obzir prirodu strategije, te da sagledaju količinu uključenih strateških promjena, u odnosu na prethodnu strategiju, i planiraju potrebnu dinamiku promjena. U konkretnom slučaju ne radi se o prelasku na potpuno novu strategiju, nego se redefiniše i nadograđuje postojeća strategija, pa se očekuju i manji problemi pri njenoj implementaciji.

269

6IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE


Ova strategija se naslanja na pozitivna iskustva i rezultate na implementaciji postojeće strategije Brčko Distrikta BiH (2002.-2006.). Dobra praksa razvijenih područja i pozitivna vlastita iskustva, te prilično ambiciozni strateški ciljevi, upućuju na značaj obrazovanja odgovarajuće koalicije za implementaciju razvojne strategije Brčko Distrikta BiH. Razlog više za ovakav prijedlog je u tome što je ključ uspješne implementacije objedinjavanje cjelokupne organizacije iza strategije kao i to da svaku relevatnu aktivnost i administrativni zadatak treba obaviti na način koji blisko odgovara zahtjevima prvoklasnog provođenja strategije. «Cilj je da se kreirani dokument prihvati kao reprezentant konsenzusa svih struktura prema pitanjima razvoja.»

Brojne institucije i organizacije Brčko Distrikta BiH imaju obaveze i odgovornost u pokretanju i izvođenju ovih procesa. Međutim, odgovornost organa Brčko Distrikta Bih je ovdje najveća. Skupština Brčko Distrikta BiH, gradonačelnik, Vlada Brčko Distrikta BiH i resorni organi uprave (pojedina odjeljenja), kao najodgovorniji organi za postizanje ciljeva društveno-ekonomskog razvoja kontinuirano će preduzimati i provoditi predviđene, kao i druge neophodne aktivnosti, koje će biti u funkciji provođenja glavnih razvojnih strateških ciljeva, prioritetnih programa, aktivnosti i projekata. Sastavni dio godišnjih programa i planova rada ovih organa obavezno treba da budu akcioni programi aktivnosti, sa rokovima i nosiocima izvršenja pojedinih aktivnosti čijom realizacijom se osigurava implementacija predviđenih, i eventualno, redefinisanih strateških ciljeva, prioritetnih programa i projekata. Sve ovo zahtijeva da se Strategija Brčko Distrikta BiH za period 2008.-2012 godine, prije svega, na adekvatan način institucionalizira. Institucionaliziranjem se Strategija direktno involvira u svakodnevni život i rad organa Brčko Distrikta BiH.

Također, na odgovarajući način, putem aktivne saradnje sa medijima, vizija, misija, strateški ciljevi, kao i strategije, kao način i sredstvo za njihovo provođenje, moraju se učiniti trajno dostupnim svim zainteresovanim stejkholderima, nevladinom sektoru i građanima. To je uslov za generiranje sinergije svih resursa Brčko Distrikta BiH na efikasnom provođenju misije, generalnog razvojnog cilja i strateških pravaca razvoja po određenim segmentima života i rada u Brčko Distriktu BiH. Pri tome, posebna pažnja treba biti usmjerena na tri ključna organizaciona faktora koji obezbjeđuju osnovna i dugoročna sredstva za institucionalizaciju strategije Brčko Distrikta BiH, a to su:1. Potreban nivo efikasnosti organizacione strukture Brčko Distrikta BiH,2. Vodstvo i ključni menadžeri, uključujući i Ekonomsko odjeljenje u OHR-u Brčko,

posebno njihova efikasnost kod stvaranja povoljnog ambijenta za privredni razvoj, kroz uspostavljanje adekvatnog, stimulativnog, političkog i pravnog okvira i nivoa sigurnosti zainteresovanih ulagača i preduzetnika,

3. Prednosti multikulturalizma i poseban interes oba entiteta i države BiH, kao i međunarodne zajednice za područje Brčko Distrikta BiH u pravcu efikasnije realizacije određenih strateških ciljeva, usmjerenja, programa i projekata.

Konačnoj institucionalizaciji Strategije pristupa se nakon provođenja procesa dvosmjerne javne rasprave u kojoj će, pored vladinih institucija, učestvovati i nevladin sektor, profitne i neprofitne organizacije, njihova udruženja i građani. Uz donošenje odluke o usvajanju Strategije neophodno je donijeti i generalni akcioni plan za cijeli planski horizont strategije.

270


U okviru implementacije Strategije Brčko Distrikta BiH, posebno je značajno osigurati određene administrativne osnove. Osnovni administrativni zadaci, odnosno zadaci koji se moraju često obavljati u procesu implementacije strategije (administrativne komponente implementacije strategije) su: 1. Izgradnja organizacije koja je sposobna da provede strategiju, što uključuje:

stvaranje organizacione strukture (korištenje postojeće uključivanjem specifičnih organizacionih struktura koje su sposobne koordinirati, podsticati i nadgledati proces implementacije, kao i razvoj novih timova i institucija) za podršku strategiji, razvijanje stručnosti i ključnih kompetencija potrebnih za uspješno provođenje strategije, odabir ljudi za ključne pozicije i strukturiranje efikasnih projektnih timova.

2. Postavljanje budžeta za podršku strategiji uključuje: definisanje dinamike realizacije prioritetnih aktivnosti i projekata, utvrđivanje prioriteta i njihovo uključivanje u budžet Brčko Distrikta BiH po dinamici realizacije u cijelom planskom horizontu Strategije, brigu da svaka organizaciona jedinica ima dovoljan budžet za provođenje njenog dijela strateškog plana; osiguravanje uslova da se postojeći resursi koriste na efikasan način s ciljem postizanja najvećeg prinosa u odnosu na investicije.

3. Uspostavljanje internog administrativnog sistema za podršku (specifični zadaci), što uključuje: postavljanje i provođenje politika djelovanja i procedura koje će olakšati provođenje strategije, izradu administrativnih i operativnih sistema da bi se obezbijedile kritične sposobnosti organizacije koje su potrebne za provođenje strategije i generiranje pravih strateških informacija na blagovremenoj osnovi.

4. Uspostavljanje adekvatnog sistema nagrađivanja koji su usko vezani za ciljeve i strategiju, što obuhvata: motivisanje organizacionih jedinica i pojedinaca, nosilaca implementacije strategije, da daju sve od sebe na implementaciji i evaluaciji strategije, postavljanje nagrada i inicijativa koje će podsticati pojedince da rade stvari koje su potrebne za uspješno provođenje strategije i dr.

5. Uobličavanje kulture i atmosfere u Brčko Distriktu BiH koja će odgovarati definisanoj viziji, misiji i generalnom razvojnom cilju što uključuje: uspostavljanje i razvijanje sistema zajedničkih vrijednosti u multikulturalnoj i multietničkoj zajednici, u uslovima promijenjene strukture stanovništva sa uspostavljanjem Brčko Distrikta BiH, stvaranje adekvatne radne sredine i klime pogodne za podršku strategiji u promjenljivim uslovima, izgradnju i njegovanje kolektivnog duha postizanja visokih radnih rezultata i njegovu ugradnja u kulturu Brčko Distrikta BiH

6. Strateško vodstvo uključuje stvaranje i implementaciju strategije na osnovi razvijenog koncepta strateškog menadžmenta što zahtijeva: vođenje procesa uobličavanja sistema zajedničkih vrijednosti, te stvaranje prepoznatljive kulture i podsticanje efikasne realizacije strateških ciljeva, održavanjem organizacije života i rada u Brčko Distriktu BiH u inovativnom, odgovornom i obećavajućem, promotivnom duhu, kako bi se kontinuitet rada ostvarivao u uslovima borbe za pozicije, kompetencije, uz afirmaciju konsenzusa i stalno jačanje društvene odgovornosti, postavljanjem i institucionaliziranjem etičkih standarda i ponašanja, iniciranjem korektivnih aktivnosti usmjerenih na implementaciju strategije.

U zavisnosti od okolnosti koji vladaju u Brčko Distriktu BiH, neki od ovih zadataka će se pokazati više važnim i za njih će trebati odvojiti više vremena nego što je to

271


slučaj sa ostalima. Da bi se postavio plan aktivnosti, Brčko Distrikt BiH mora da odredi koji su to interni uslovi neophodni da bi se uspješno provela strategija i da osigura te uslove saglasno dinamici provođenja konkretnih strateških ciljeva i prioritetnih projekata po oblastima.

Strategiju, kao dokument, treba posmatrati dinamično što znači da je i ona podložna inoviranjima, u toku njene implementacije, saglasno novim trendovima i realnim pretpostavkama u pojedinim oblastima. Na tome je neophodno kontinuirano raditi, koristeći postojeće i razvijajući nove institucije.

Distrik ima priliku da se promijeni i da započne sa korištenjem djelimično očuvanih materijalnih i ljudskih resursa, zasnovanih na radu projektnih timova, koji će biti kombinacija mladosti i iskustva. U projektnim timovima trebaju da se nađu oni koji će svoj rad u njima shvatiti kao svoju radnu karijeru i životnu priliku za promjenama, a ne kao dio obavljanja dnevnog posla.

Brčko Distrikt BiH treba da se okrene mladim i sposobnim građanima i drugim zainteresovanim dobronamjernim osobama i grupama koje su stekle inostrana iskustva, bilo školujući se vani ili radeći u ino-firmama, a koje su voljne da svoje znanje stave u funkciju napretka ovog područja, ali i svog ličnog napretka i afirmacije.

Bez odlučnih inovativno-radikalnih promjena i pokretanja vlastitih preduzetnika nije vjerovatno da Brčko Distrikt BiH može privući značajnija strana ulaganja. Za strana ulaganja nužno je, kao prvo osposobiti ljude, koji su više godina bez zaposlenja, i to prema pravim potrebama investitora, i drugo, osposobiti što veći broj MSP za saradnju sa stranim preduzećima.

Strategija razvoja Brčko Distrikta BiH zasnovana je na konceptu saradnje sa Federacijom BiH, Republikom Srpskom i državom BiH, ali i na uspostavljanju partnerstva sa gradovima u BiH i evropskim gradovima, kao i sa privrednim subjektima, na stvaranju povoljnijeg okruženja za uspješnu realizaciju zacrtanih strateških ciljeva.

Dobra praksa razvijenih ukazuje na potrebu organizovanog i kontinuiranog obezbjeđenja pozitivnog publiciteta u medijima, kao važnog elementa njene uspješne implementacije. U tom cilju, Vlada Brčko Distrikta BiH će utvrditi poseban akcioni program javnih komunikacija u kome će, primjenom savremenih metoda i tehnika odnosa s javnostima, s osloncem na odnose s medijima i kanale dvosmjerne komunikacije sa građanima, osigurati: potpunu informisanost relevantnih redakcija i novinara o sadržini, generalnim i posebnim ciljevima Strategije i o toku realizacije posebnih projekata, kao i stvarati dobre prilike za uključivanje građana u proces operacionalizacije pojedinih ciljeva. Ovaj akcioni plan treba da bude sastavni dio Strategije i da služi nadležnim organima i institucijama kao temeljni upravljački instrument za njenu implementaciju.

272


Na istim osnovama je potrebno obezbijediti transparentnost i podvrgnuti sudu javnosti rezultate na izvršavanju strateških ciljeva i projekata i druge performanse strateškog djelovanja. U tom pogledu poseban značaj i ulogu imaju informacije vezane za evaluaciju i kontrolu strategije.

Skupština Brčko Distrikta BiH će kreirati ambijent za cjelokupni društveno-ekonomski razvoj, a, u okviru toga posebno za razvoj preduzetništva, te će u granicama svojih mogućnosti, putem motivirajućeg pravnog sistema i uspostavom odgovarajućih institucija, obezbijediti pomoć i podršku razvoju, posebno, industrijskih i uslužnih djelatnosti svih nivoa, od velikih, preko srednjih do malih i mikro preduzeća i biznisa. Ocjena uspješnosti rada gradonačelnika i Vlade Brčko Distrikta BiH, resornih organa uprave, kao i ocjena uspješnosti rada javnih institucija zasnivat će se na ocjeni anagažovanja ovih organa i institucija na provođenju Strategije. Ove ocjene treba praktikovati najmanje jednom godišnje.

Potrebne informacije za objektivne ocjene mogu se dobiti ukoliko se organizuje efikasna evaluacija i kontrola Strategije. Spomenutim akcionim planom je, zbog toga, potrebno zajedno sa utvrđivanjem osnovnih aktivnosti, nosilaca i rokova utvrditi i odgovornosti i zaduženja za evaluaciju i kontrolu i, u tom pogledu, propisati sistem informisanja - izvještavanja. Dakle, u osnovnim programskim dokumentima, na bazi definisane, odnosno redefinisane dinamike prioriteta, Skupština Brčko Distrikta BiH će involvirati određene aktivnosti koje će biti u funkciji provođenja Strategije. To svakako treba podržati i kroz budžet Distrikta i druge akte iz nadležnosti Skupštine Brčko Distrikta BiH koji će osiguravati kontinuitet provođenja Strategije.

Skupština Brčko Distrikta BiH će kontinuirano povećavati svoju saradnju sa organima FBiH, RS i države BiH kod donošenja i efikasnog provođenja propisa, donošenja razvojnih strategija i uspostavljanja efikasne administracije, javnog sektora i kontrolnih mehanizama za njihov rad. Poseban zadatak je lobiranje na svim nivoima radi poboljšanja odnosa prema Distriktu, te u područjima unapređivanja regionalnog povezivanja u zemlji i inostranstvu, transfera znanja i tehnologija i privlačenja stranog kapitala. U ovim aktivnostima je veoma dragocjeno anagažiranje Ureda OHR-a i Supervizora za Brčko Distrikt BiH.

U okviru implementacije strategije zadatak gradonačelnika i Vlade Brčko Distrikta BiH je da podstiču i ubrzaju ukupni društveno-ekonomski razvoj, kroz aktivan odnos u realizaciji misije i strateškog usmjerenja Distrikta. Vlada Brčko Distrikta BiH u okviru svojih nadležnosti, treba prioritetno da osigura:

Stvaranje povoljnog ambijenta za implementaciju i evaluaciju generalnog strateškog cilja i prioritetnih strateških ciljeva,

podsticanje i promociju ekonomskih aktivnosti u Distriktu,

273


podsticanje za obnovu tradicionalnih i razvoj novih industrija i djelatnosti,

stvaranje novih produktivnih radnih mjesta i veće zapošljavanje kroz ekspanziju preduzetništva.

Pored toga, ekonomska i socijalna politika Vlade Brčko Distrikta BiH treba da kombinuje ekonomsku učinkovitost sa društvenom sigurnošću i ekološkom odgovornošću, pa u tom cilju treba da se aktivnosti usmjere na:

ujednačavanje poreznih stopa sa onima u okruženju, smanjenje birokratskih zahtijeva vezanih za dobijanje

određenih dozvola i saglasnosti, posebno onih koje su vezane za razvoj preduzetništva,

jačanje kulture samozapošljavanja i preduzetništva, podsticanje saradnje između privrednih i neprivrednih

organizacija i naučnoistraživačkih institucija, intenziviranje procesa uvođenja i primjene savremenih

tehnologija, informacija i komunikacija, podsticanje pokretanja preduzetničkih poduhvata i promociju

malih i srednjih preduzeća, razvijanje institucija i mehanizama podrške razvoju

preduzetništva i posebnih programa i mjera za uspostavljanje i funkcionisanje odgovarajućih djelatnosti i institucija od značaja za Distrikt i širu regiju.

Agencija za razvoj i preduzetništvo Brčko Distrikta BiH

Takva institucija treba da "nudi na jednom mjestu" sve osnovne usluge, što će biti u funkciji realizacije misije i strateških usmjerenja definisanih u Strategiji Brčko Distrikta BiH.

Polazeći od dobre prakse razvijenih i vlastitih iskustava, ova agencija bi trebala raditi na realizaciji konkretnih zadataka i aktivnosti utvrđenih akcionim planom, vodeći računa o prioritetnim aktivnostima i dinamici njihovog izvršenja. To su npr. aktivnosti na obezbjeđenju lokacija i prostora, informacija i usmjeravanje zainteresovanih preduzetnika i ulagača, finansijska podrška i pomoć pri osiguravanju konstrukcije finansiranja pojedinih projekata, edukacija i trening preduzetnika, organizacija inkubatora, savjetovanja, tehnoloških parkova i dr. Ova agencija bi, također, trebala da radi na unapređenju veza i odnosa između MSP i većih proizvodnih sistema. Agencija bi davala podršku i pružala usluge potencijalnim preduzetnicima, postojećim preduzećima u Distriktu, te preduzetnicima i investitorima iz drugih sredina koji imaju potencijalni interes za ulaganja na njenom području. Ona bi, također, trebala da preuzme koordinaciju svih preduzetničkih projekata navedenih u Strategiji, zajedno sa projektnim timovima koji na njima rade, kao i na generiranju novih preduzetničkih ideja i projekata tokom implementacije ove strategije. U svom radu, pored

274


oslanjanja na vlastiti ljudski potencijal, ova agencija će angažovati i ostale institucije i stručnjake sa priznatim referencama, po ugovornom principu, te će ostvarivati tijesnu saradnju sa Regionalnom agencijom za razvoj NERDA.

Regionalna agencija za razvoj (NERDA)

Ova agencija će na području Brčko Distrikta BiH, u saradnji sa Agencijom za razvoj i preduzetništvo Brčko Distrikta BiH koordinirati programe razvoja malog biznisa sa drugim agencijama u BiH, razvoj usluga za poslovnu podršku, promovisati preduzetničku kulturu.

U fokusu rada Agencije za razvoj i preduzetništvo Distrikta i Regionalne agencije NERDA nalazit će se, izrada akcionih planova za implementaciju odabranih projekata koji dobiju konsenzus većeg broja zainteresovanih strana. Akcioni programi i planovi određuju dinamiku, hijerarhiju zadataka, odgovorne strane i realan raspored, resurse, očekivane uticaje i rezultate, te mjere izvođenja i sisteme evaluacije. Pored toga, zajednički zadatak ovih agencija treba da bude: razrada i primjena metodologije i tehnika za upravljanje definisanim projektima, iniciranje i razvoj novih projekata koji korespondiraju sa misijom i temeljnim strateškim opredjeljenjem, obezbjeđenje finansiranja, vođenje knjigovodstva u skladu sa najvišim računovodstvenim standardima, te priprema izvještaja o realizaciji svakog programa posebno, kako bi se obezbijedilo da se principi i politika jednakih mogućnosti za sve učesnike u implementaciji Strategije dosljedno primjenjuju.

Naučne, i naučnoistraživačke institucije će se u implementaciju strategije uključiti kao partneri (članovi spomenute koalicije) koji će imati zadatak da transferiraju najnovija naučna saznanja i pomognu preduzetnicima, velikim i malim preduzećima da ih apliciraju u praksi s ciljem pružanja konkretnog doprinosa realizaciji generalnog razvojnog cilja i prioritetnih strateških ciljeva definisanih ovom strategijom. Ovo je značajno, tim prije, što u poslovnoj okolini, koja se brzo i iznanada mijenja i nosi rastuće tehnološke izazove, znanje mora biti visoko vrednovano. Mala i srednja, a ni velika preduzeća, niti imaju izvore niti mogućnosti da stalno otkrivaju i kontrolišu svaku novu pojedinost u tehnološkom razvoju. Zbog toga, oni trebaju partnere, koji rade taj posao, na koje se mogu osloniti. Do realizacije strateškog cilja, vezanog za konstituisanje univerziteta Distrikta, u ovome pravcu bi se trebali uključiti fakulteti koji djeluju na području Distrikta, kao i fakulteti sa drugih područja koji u tom smislu treba da daju konkretan doprinos. Inicijative za ova povezivanja i umrežavanja trebaju biti ključni napori svih zainteresovanih subjekata.

275


Vlada Brčko Distrikta BiH će u prvoj godini implementacije strategije pokrenuti aktivnosti na izradi Studije izvodljivosti osnivanja Tehnološkog parka Distrikta. Po usvajanju Studije izvodljivosti, autorska prava treba prenijeti na Agenciju za razvoj i preduzetništvo Brčko Distrikta BiH koja će, u ime Vlade Brčko Distrikta BiH voditi aktivnosti na osnivanju tehnološkog parka. Tehnološki park, u osnovi, predstavlja oblik podrške potencijalnim preduzetnicima koji pripremaju svoju poslovnu ideju za komercijalizaciju. Osnovni ciljevi su mu da ubrza procese tehnološkog i tržišnog dozrijevanja poslovnih zamisli i njihovo oblikovanje u nova mala preduzeća osposobljena za uspješan tržišni nastup.

Tehnološki parkovi će omogućiti da se sva zainteresovana preuzeća smjeste na jednom mjestu i da su u stalnoj vezi sa naučnoistraživačkim centrima s ciljem povećanja njihove inovativnosti i adaptivnosti, utemeljene na razvoju tehnologije, što će voditi efikasnijoj implementaciji i evaluaciji strategije, kao i njenom kontinuiranom redefinisanju, odnosno unapređenju.

Realizacija generalnog razvojnog cilja, kao i većine prioritetnih strateških ciljeva, po oblastima, zahtijevat će obrazovanje odgovarajuće finansijske institucije, npr. Fonda za finansijsku podršku, s ciljem da poboljša i olakša pristup finansijskim izvorima kroz odgovarajuće instrumente i oblik finansijske organizacije (transfer razvojne komponente budžeta Distrikta, mikrokreditni fond, fond garancija, subvencioniranje kamatne stope za bankarske kredite, direktni ulozi/grantovi za preduzeća sa visokom tehnologijom i dr.). Osnivanje ovakve institucije treba da se oslanja na lokalnim izvorima, te na odgovarajućim međunarodnim izvorima.

Privredna komora Brčko Distrikta BiH, te postojeća i nova poslovna udruženja, također će se uključiti u implementaciju projekata, predviđenih u Strategiji, kroz obezbjeđenje informacija i usluga svojim članovima. Od njih se u budućnosti očekuje mnogo aktivnija uloga, pomoć i podrška u razvoju MSP i jačanju ukupne privrede.

Zadatak implementacije strateških odrednica, oko kojih postoji opća saglasnost, konkretnih programa, projekata i ideja iz Strategije razvoja je permanentan zadatak, sa najmanje polugodišnjom evaluacijom pred Vladom Brčko Distrikta BiH.

Budžetska sredstava, neophodna za realizaciju ove strategije, realno je moguće obezbijediti po određenoj dinamici, kao inicijalna, za realizaciju predviđenih programa i projekata u toku 5 godina planskog horizonta Strategije.

Pored inicijalnih budžetskih sredstava, ostala sredstva treba obezbijediti iz drugih izvora (sopstveni izvori učesnika, domaći finansijski izvori, međunarodni izvori i generirani prihod ostvarenog razvoja u toku planskog perioda i dr.). Efikasna realizacija Strategije podrazumijeva planiranje njenog izvršenja po fazama, odnosno kraćim vremenskim periodima, kao i kontrolu realizacije. Vlada

276


Brčko Distrikta BiH treba izraditi godišnje planove realizacije, a dva puta godišnje treba da razmatra njenu realizaciju kroz izvještaje koje će pripremati organi i institucije koje su po akcionom planu određene za nosioce ovih aktivnosti.

Bibliografske reference

Strategija razvoja Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine 2002.-2006. Strategija upravljanja i korištenja javne imovine Brčko Distrikta BiH Regionalna strategija ekonomskog razvoja za ekonomsku regiju Sjeveroistočna

BiH, novembar 2004., BiH Interna dokumentacija Odjeljenja za javne poslove Vlade Brčko Distrikta BiH,

Pododjeljenje za puteve i parkove Bilten statistički podaci br 10. i 13., godina VI, Brčko, august i oktobar 2007. Bilten statistički podaci, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, ekspozitura

Brčko, april 2007. JP „Luka Brčko“ Brčko Distrikt BiH – program razvoja 2007.-2012. Analiza pokazatelja poslovanja privrede na području Brčko Distrikta BiH u 2006.

godini Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu, Brčko,

septembar 2007. Brčko Distrikt BiH, Osnovne informacije, Privredna komora Srbije, Biro za

regionalnu saradnju, august 2007.

277

7 BIBLIOGRAFSKE REFERENCE


Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Anketa o radnoj snazi 2007., Saopćenje br. 2, Prethodni podaci. Sarajevo, 18. Septembar 2007., http://www.bhas.ba/ankete/radnaSnaga.pdf;

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko, Statistika poljoprivrede 2000.-2006. godine, maj 2007.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko, Nacionalni računi, Bruto dodatna vrijednost i bruto domaći proizvod za Brčko Distrikt BiH za 2006. godinu, oktobar 2007.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko, Statistika vanjske trgovine u 2006. godini i I-VI mjesecu 2007. godine, septembar 2007. godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko, Bilteni broj: 1, 10, 11 i 13 iz 2007. godine

Službeni glasnik RS, br. 66/03, Zakoni o šumama Republike Srpske Službene novine Federacije BiH, br. 20/02, Zakon o šumama Federacije BiH Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 10/99, Zakon o šumama Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH, br. 32/04, Zakon o poljoprivrednom

zemljištu Brčko Distrikta BiH Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH, br. 1/06, Zakon o podsticaju u

poljoprivrednoj proizvodnji Brčko Distrikta BiH Šumsko-privredna osnova za privatne šume Brčko Distrikt BiH, Odjeljenje

za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Brčko, 2006. UniCredit Zagrebačka banka. Pregled korisnika kredita po Programu kreditiranja

razvoja poljoprivrede na području Brčko Distrikta BiH na dan 31.10.2007. godine Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i

vodoprivredu, Služba za analizu i administrativnu podršku, decembar/januar 2006. Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i

vodoprivredu, Unapređenje genetske osnove populacije goveda, ovaca i svinja na teritoriji Brčko Distrikta, februar 2007.

Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Pravilnik o načinu i uslovima za podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji za 2007. godinu, 15.05.2007.

Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu, Brčko, septembar 2007.

Privredna komora Brčko Distrikta BiH, Zvanična prezentacija, http://www.brcko-pkomora.com

Sporazum o izmjeni i pristupu Sporazumu o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi, str.4. (http://www.mir.sr.gov.yu)

Privredna komora Beograda, http://www.kombeg.org.yu Zakon o podsticanju privrednog razvoja Brčko Distrikta BiH, Skupština Brčko

Distrikta, mart 2006.god. Pribavljeni materijali iz BD (interna dokumentacija) Analiza pokazatelja poslovanja privrede na području Brčko Distrikta BiH u 2006.

godini, Vlada Brčko Distrikta BiH, Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu, Brčko, septembar 2007.

Brčko Distrikt BiH, Osnovne informacije, Privredna komora Srbije, Biro za regionalnu saradnju, august 2007.

Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. EC Obnova, Regional Development Brcko District Team, 2000.

JP ''Luka Brčko'' Brčko Distrikta BiH, Program razvoja 2007.-2016.

278

http://www.kombeg.org.yu/

http://www.mir.sr.gov.yu/

http://www.brcko-pkomora.com/

http://www.brcko-pkomora.com/



ŠUMSKO-PRIVREDNA OSNOVA za privatne šume Brčko Distrikta BiH (važnost od 01.01.2007. do 31.12.2016. godine) knjiga I, Wald projekt Bosanska Krupa

Ostala literatura

COUNCIL REGULATION (EC) No 1698/2005 of 20 September 2005 on Support for Rural Development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD), OJ L 277, 21.10.2005.

De Wit, P.V., T. Predic i E. Bukalo. Pregled zemljišta bivšeg poljoprivrednog dobra Posavina, Brčko Distrikt BiH, Izvještaj o rezultatima i preporukama, FAO, 2002.

EC Obnova, Regional Development Brcko, Regional Development Brcko District Team. Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu BiH, 2000.

Evolucija prirodnih vrijednosti životne sredine u Brčko Distriktu, Bosna i Hercegovina, Cepres. Sarajevo-2002.

Sesmard Working Paper: Developing a B&H Agri-Food Strategy, Prilog 1 Nacrt okvira za Strategiju razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije, 2007.-2013. (izuzetno preliminaran), januar, 2007.

„Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine“, Regional Development Brcko District Team, decembar 2000. godine, str. 31

„Model Distrikta – pokretačka snaga razvoja“, Petar Vasić, Muhamed Mujkić, 2000.-2006. god., str.: 114, 116, 122-123.

De Wit, P.V., T. Predic i E. Bukalo. Pregled zemljišta bivšeg poljoprivrednog dobra Posavina, Brčko Distrikt BiH, Izvještaj o rezultatima i preporukama, FAO, 2002, str. 12-15.

Uporedni pregled ekonomskih pokazatelja u BiH 2000. – 2006. Uporedni pregled indeksa ekonomskih pokazatelja u BiH 2000. – 2006. Analiza pokazatelja poslovanja privrede na području Brčko Distrikta BiH u 2006.

godini Lista prioritetnih projekata Brčko Distrikta BiH: Program javnih investicija

2006. – 2008. Lista prioritetnih projekata Brčko Distrikta BiH: Program javnih investicija 2007.

– 2014. Lista prioritetnih projekata Brčko Distrikta BiH: Program javnih investicija 2007.

– 2009. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Ekspozitura Brčko. Nacionalni računi,

Bruto dodatna vrijednost i bruto domaći proizvod za Brčko Distrikt BiH za 2006. godinu, oktobar 2007.

EC Obnova, Regional Development Brcko, Regional Development Brcko District Team. Socio-ekonomska analiza stanja u Brčko Distriktu BiH, 2000,

COUNCIL REGULATION (EC) No 1698/2005 of 20 September 2005 on Support for Rural Development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD), OJ L 277, 21.10.2005, p. 14-27.

http://.sr.wikipedia.org http://www.bdcentral.net ; http://www.javniregistar.com/default.asp?cat=txt&subcat=0702 http://www.javniregistar.com/default.asp?cat=txt&subcat=0702

Popis slika

279

http://www.javniregistar.com/default.asp?cat=txt&subcat=0702

http://www.javniregistar.com/default.asp?cat=txt&subcat=0702

http://www.bdcentral.net/


Slika 1. Starosna piramida u Brčko Distriktu BiH u 2006. godiniSlika 2.3. Učešće entiteta i Brčko Distrikta BiH ukupnom uvozu 2006.Slika 2.4. Učešće entiteta i Brčko Distrikta BiH u ukupnom izvozu 2006.Slika 2.5. Obim ostvarenih javnih prihoda u 2005. i 2006. godini i plan za 2007. godinuSlika 2.6. Projekcija raspodjele prihoda BiH za 2007. godinu Slika 2.7. Struktura javnih rashoda prema vrsti i nosiocima za fiskalnu 2007. godinuSlika 2.8. Mreža škola Brčko Distrikta BiH školske 2007./08.: postojeće stanjeSlika 2.9. Kretanje ukupnog broja oboljelih u periodu 2002.-2006 u Brčko Distriktu BiHSlika 2.10. Organizaciona struktura sistema zdravstva Brčko Distrikta BiHSlika 2.11. Geografska distribucija ustanova sistema zdravstva iz koje se može vidjeti bolja pokrivenost zdravstvenim ustanovama u centralnom i zapadnom u odnosu na istočni dio Brčko Distrikta BiHSlika 2.12. Kretanje ukupnog broja osiguranih lica i specifičnih kategorija osiguranika u periodu 2002-2006. u Brčko Distriktu BiHSlika 2.13. Struktura institucija

Popis tabela

Tabela 2.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku u Brčko Distriktu BiHTabela 2.2 Broj živorođenih, umrlih i prirodni prirast u Brčko Distriktu BiH (2002.-

2006.)Tabela 2.3 Dinamika nataliteta, mortaliteta i prirodnog prirasta u Brčko Distriktu BiH

i u Bosni i Hercegovini (2002.- 2006.)Tabela 2. 4. Starosno-spolna struktura stanovništva Brčko Distrikta BiH 2006. godineTabela 2.5. Prosječna starost prisutnog stanovništva u Brčko Distriktu BiHTabela 2. 6. Pregled osnovnih kontigenata stanovništva Brčko Distrikta BiH 2006. godineTabela 2. 7. Osnovni pokazatelji strukture radnog kontigenta stanovništva 2006. godineTabela 2. 8. Nezaposlena lica prema stručnoj spremi u Brčko Distriktu BiH (prosjek 2006.)

Tabela 2.9. Uporedni pregled ekonomskih pokazatelja u BiH 2000.-2006.

Tabela 2.10. Uporedni pregled indeksa ekonomskih pokazatelja u BiH 2000.- 2006.Tabela 2.11. Osnovni pokazatelji privrednih i drugih kretanja u Brčko Distriktu BiHTabela 2.12. Indeksi industrijske proizvodnje ø 2001=100Tabela 2.13. Indeksi industrijske proizvodnje prethodna godina =100Tabela 2.14. Indeksi industrijske proizvodnje ø 2007=100Tabela 2.15.Poljoprivredno zemljište po kategorijama korištenja u Brčko Distriktu BiH, 2006. godineTabela 2.16. Oranična površina po načinu korištenja u Brčko Distriktu BiH, 2006. godine u ha -Tabela 2.17. Procjene brojnog stanja stoke i proizvodnja osnovnih stočarskih proizvoda na području Brčko Distrikta BiH, 2000.-2006. godine, stanje 31.12.2006.god. -grla/kom.- Tabela 2.18. Pregled površina drvnih zaliha i godišneg prirasta po uzgojnim oblicima šuma na području Brčko Distrikta BiH

280


Tabela 2.19. Pregled površina po užim kategorijama šumeTabela 2.20. Plan sječe za period 2002. – 2006.Tabela 2.21. Broj zaposlenih u sektoru trgovine – Brčko Distriktu BiH juni 2007.god.Tabela 2.22. Neto i bruto iznos plata u sektoru trgovine – Brčko Distriktu BiH 2007. god.Tabela 2.23. Registrovani poslovni subjekti – trgovina u Brčko Distriktu BiH, 2007.Tabela 2.24. Pregled uvoza i izvoza Brčko Distrikta BiH 2003. – 2006.Tabela 2.25. Najznačajnije zemlje za vanjskotrgovinski promet Brčko Distrikta BiHTabela 2.26. Najveći izvoznici i uvoznici – Brčko Distrikt BiH (2005.-2006. god.)Tabela 2.27. Osnovni pokazatelji turističkih kretanjaTabela 2.28. Smještajni kapaciteti po vrstama objekataTabela 2.29. Struktura putne mreže na teritoriji Brčko Distrikta BiH (u km) Tabela 2.30. Pregled komercijalnih banaka koje imaju svoje filijale u Brčko Distriktu BiHTabela 2.31. Pregled kretanja bankarskih kamatnih stopa u Brčko Distriktu BiH u periodu od 2002.-2007.Tabela 2.32. Pregled mikrokreditnih organizacija u Brčko Distriktu BiHTabela 2.33. Pregled osiguravajućih društava u Brčko Distriktu BiHTabela 2.34. Pregled izdatih garancija od strane Garantnog fonda Brčko Distrikta BiHTabela 2.35. Lista registrovanih (aktivnih / brisanih) pravnih lica u Brčko Distriktu BiH na dan 30.06.2007. godineTabela 2.36. Pregled finansijskih pokazatelja poslovanja privrede i vanprivrede za 2006. godinu Tabela 2.37. Pregled kretanja broja pravnih lica, ukupnog prihoda, ukupnog rashoda,

dobiti, gubitka, neto dobiti, broja radnika prijavljenih subjekata u Distrikta Brčko po djelatnostima koji su predali završne račune za 2006. godinu

Tabela 2.38. Pregled kretanja ukupnog prihoda, ukupnog rashoda, dobiti, gubitka i neto dobiti prijavljenih subjekata u Brčko Distriktu BiH koji su predali završne račune u periodu 2002.-2006.

Tabela 2.39. Pregled kretanja broja zaposlenih i visine prosječne neto plate prijavljenih subjekata u Brčko Distriktu BiH koji su predali završne račune u periodu 2002.-2006.

Tabela 2.40. Državna preduzeća Brčko Distrikta BiH u procesu privatizacijeTabela 2.41. Pregled privatizovanih preduzeća sa najznačajnijim elementima iz ugovoraTabela 2.42. Obim ostvarenih javnih prihoda u 2005. i 2006. godini i plan za 2007. godinuTabela 2.43. Struktura javnih prihoda Brčko Distrikta BiHTabela 2.44. Projekcija prihoda po osnovu indirektnih poreza u milionima KMTabela 2.45. Ostvarenje prihoda iz indirektnih poreza Brčko Distrikt BiH po mjesecima u 2006. i 2007. godiniTabela 2.46. Struktura direktnih poreza -u KMTabela 2.47. Struktura javnih rashoda prema namjeniTabela 2.48. Pregled osnovnih aktivnosti vezanih za vodosnabdijevanje u 2005., 2006. i juni 2007. godineTabela 2.49. Broj ustanova i djece u predškolskom odgoju i obrazovanjuTabela 2.50. Broj učenika, Odjeljenja i nastavno osoblje školske 2007./08. godineTabela 2.51. Dugoročna dinamika broja učenika u Brčko Distriktu BiH

281


Tabela 2.52. Trend pohađanja osnovnih škola u BiHTabela 2.53. Raspoloživi prostorni kapaciteti i potrebe u prostoru prema pedagoškim standardimaTabela 2.54. Raspoloživi prostorni kapaciteti srednjih škola u m2

Tabela 2.55. Upisani studenti u visokoškolske ustanove BiHTabela 2.56. Vodeći uzroci smrti u Brčko Distriktu BiH u 2005. i 2006. godiniTabela 2.57. Vodeća oboljenja u Brčko Distriktu BiH prema podacima iz Primarne

zdravstvene zaštite (PZZ) i službama porodične medicine (PM) u 2005. i 2006. godini prema grupama oboljenja

Tabela 2.58. Očekivani životni vijek i očekivano trajanje zdravog životaTabela 2.59. Struktura zaposlenih u Odjeljenju za zdravstvo Brčko Distrikta BiH u 2006. godiniTabela 2.60. Struktura finansijskih sredstava u sistemu zdravstva Brčko Distrikta BiH u 2007. godiniTabela 2.61. Odnos normativa i stvarnog broja stručnih kadrova u 2007. godini u Centru za socijalni rad (preračunato na ukupan broj stanovnika Od ~85.000)Tabela 2.62. Struktura utrošenih sredstava Centra za socijalni rad (u 000 KM)Tabela 2.63. Infrastruktura neophodna za kulturnu stabilizaciju Tabela 2.64. Struktura Vlade Brčko Distrikta BiHTabela 2.65. SWOT analiza

282

strategija razvoja brČko distrikta bosne i ... razvoja...nacrt- strategija razvoja brČko distrikta...

Documents