Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe

Silva Mežnarić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Demo-stanje i privredno prestruktuiranje (migracije)

• Odnos između dva kompleksna sistema: privrednog i populacijskog.

• Populacijski se ne može poimati kao samo zavisna varijabla spram ekonomskog.

• Starenje i TFR smanjenje djeluju i kao samostalne nezavisne varijable;

• One su “background” sistemi, ali• INERTNI; “long-term feedback” u ek.

Migracije – suprotno tome -

• Mogu imati nezavisnu ulogu u populacijskom sistemu,

• Učinci: kratkoročni ili kumulativno dugoročni kod ekonomski prouzročenih imigracija.

• Zato: migriranje treba uzeti kao ključni vanjski element populacijskog sistema (slobodni radikal)

Mjere opreza u analizi odnosa:

Demo + Ekonomija + LM• Miješaju se kratki, srednji i

dugoročni ciklusi odvijanja procesa promjena;

• Postulira se uzrok-posljedica paradigma što je nedopustivo;

• Asimetričnost ili simetričnost odnosa u migracijskim prostorima uzima se “prema ideološkoj” potrebi;

Usporedba sa Slovenijom, Irskom, Poljskom, Španjolskom

• usporedjujemo: migracijsku prošlost

• migracijsku tradiciju• dinamiku pridruživanja EC

odnosno EU• dinamiku prilagođavanja migr.

politike• polja prilagodbe EU - regulaciju

mig. politike

Horizontalne usporedbe

• prošlost: prekooc. migracije 1900-1913

• politička, prisilna emigracija 1938-1948

• katolicizam• zakašnjela nacionalna

modernizacija• tijekom pregovora s EC/EU

povećana imigracija

Usporedbe - nastavak

• članstvo u EU prioritet političke agende• rubni položaj - vanjske granice EU• znatno viša razina prosperiteta od

ostalih kandidata u vrijeme pregovora• visoke stope nezaposlenosti; ali - sve

veća potražnja NK inozemne radne snage

Hrvatska iznimka

• Tranzicija, kao Slovenija –ali, rat• “black box” prisilnih migracija,

raseljavanja, imigracija, povratka• 1990 do 2003• posebne politike (migracije) za

posebna područja • “problemska” enklava; izuzeta iz

analize

Figuracija tipičnih europskih (hrvatskih, irskih, španjolskih, poljskih, slovenskih) migracija

• 1905 -1913 iseljavanje• 1939 - 1949 prisilna emigracija• 1960 - 1975 ekonomska

emigracija• 1980 - 1990 povratak• 1991 - 2007 porast imigracije

prije i nakon ulaska u EU

Koraci u migracijskoj politici - usporedbe

• Faza 1 - legalizam; “uštimavanje” procedura

• Faza 2 - reguliranje, harmonizacija

• Faza 3 - izgradnja “normalne”imigracijske zemlje

Faza 1- “uštimavanje”; usporedbe

• prije ulaska u EU, tijekom pregovora

• liberalizacija azila 1980; restrikcija 1986

• institucionalizacija: odlučujući - policija, advokati, ombudsman, NGO-I

• faza 1 završava: ulaskom u EC

Faza 2 (1990 – 1999): reguliranje i harmonizacija

• regulacija, administriranje procedure ulaska, ostajanja, odbacivanja

• vize• uvodjenje stalnih radnih dozvola• uvodjenje radnih kvota• harmonizacija azila• reguliranje nedokument.

imigracije

Faza 2 nastavak

• rezultat: migracijska politika se • diferencira, specificira, konsolidira• administracija se specijalizira• prvi koraci u politici integracije;

dozvole stalnog boravka; objedinjavanje obitelji

Faza 3: 2000. do danas

• izgradnja “normalne” imigracijske zemlje

• imigracija postaje strukturalna konstanta društva

• migracijski management• imigracija postaje “frontman” u

političkim kombinacijama

Slovenija 2008: strategije ekonomske migracije - ciljevi

• Osigurati stalnost politike priseljavanja

• Poticati priseljavanje

• Osigurati stjecanje radnih iskustava slovenskih građana u inozemstvu

• Poticati kruženje – cirkulaciju stručnjaka

Strategije – Slovenija 2008

• Poticati priseljavanje za smanjivanje neusklađenosti na LM-u

• Promovirati poduzetništvo imigranata

• Priznati inozemne kvalifikacije

• Poticati internu-eksternu mobilnost istraživača

• Poticati vraćanje iseljenika

• Promocija (Slovenije) kao pull-područja

Irska: ugriz keltskog tigra - 2008

• 2007 – stopa imigracije per capita 2x veća od SAD

• Dvostruki “image”: HS imigracija vs jeftina radna snaga; u stvarnosti, pretežno potonje

• Diskriminativna politika poslodavaca – pod povećalom

(Dundon, T. et alt., 2007

http://www.sagepub.com/

Kritika irske migracijske politike

• Rigidnost – institucionalna: sistem radnih dozvola

• Nejednakost i diskriminacija u standardima rada

• Strategije poslodavaca – korištenje ne-irske rada

• Uloga sindikata i NGOa

• Eksploatacija i degradacija: zlouporaba moći poslodavaca;

• Potpora toj moći: država, zakonodavac

“Normalnost” imigracije

• izbjeći rascijepljenost: slobodni tokovi ljudi, ideja versus policijska ograničenja i diskriminacija

• zakonodavstvo: odluke o strancima• odluke o socijalnoj integraciji• naglasci na opcijama legalne imigracije• izbjegavati “amandmaniranje” odluka

o strancima svake tri godine (smjena vlada)

• izbjeći - novija odluka, restriktivnija odluka.

Preporuke

• Izbjeći da migracijska politika bude:

• Nekoherentan slijed• Fragmentiranih• Improviziranih • Ad hoc regulacija.• Ostvarenje – upitno. Evo zašto.

Kontekst regulacije: EU, regija, domaći LM+Demo

• EU regulacija migracija: “a cluster of contradictions” (Morris, 1997)

• Regija: izvjesni pritisci emigracijskih potencijala. Potražnja, plus “skilled and businness” migranti.

• LM + Demo. Hrvatska.

EU: kontradikcije u reguliranju migracija (cluster

of…)• Logika tržišta nasuprot “welfare”

protekcionizma;• “Welfare” i LM regulacija

nasuprot potražnje za jeftinim radom;

• Briga za nacionalne ljudske resurse nasuprot transnacionalnih prava (imigranata).

Posljedice kontradiktorne regulacije imigracija

• Sve kompleksniji sistem unutarnje stratifikacije, uvodi daljnje kontradikcije:

• Diskriminacijsko isključivanje nasuprot tvrdnjama o jednakosti;

“Danski model” – flexibility and security as job policy

• Fleksibilnost i sigurnost - regulacija tržišta LM kojoj je središte posloprimac a ne posao (worker, not job).

• EU time ublažava navedene kontradikcije: nagovoriti (i moguće članstvo) da se primi posla i slijedi „dobru praksu“ europskih (danskog) modela.

• Kako bi se povećali kontingenti zaposlivih i podigla kvaliteta “job-a”.

• Ali, nazire se povećana eksploatacije u sve većeg broja radnika i migranata.

Fleksibilnost LM Hrvatska i useljenička politika

• “Dušu dala” za useljavanje, kratkoročno i bez naročite kontrole; u okviru kontradiktornih EU regulacija.

• Dimenzije fleksibilnosti hrvatskog LMa koje to omogućuju (prema: Matković, Šošić 2007) nalaze se u proizvodnji, nadnicama i ponudi radne snage.

Fleksibilnost u produkcijskoj funkciji; fleksi zapošljavanje i useljavanje

• Zapošljavanje na određeno vrijeme• Ugovor za određeni posao• Sezonsko zapošljavanje• Sve prisutno na hrvatskom LMu i

pogoduje useljavanju• Brojke za 2005 pokazuju da smo na

nivou Grčke i Njemačke (EU medijana 9.9% mi 12.5% )

Interegionalna mobilnost poslova i zaposlenika

• Slaba: regionalna mobilnost je niska, 3.5% poslova realocirano između županija 1994-2004 .

• Samo 0.75% hrvatskih žitelja migrira godišnje između županija;

• Time hrvatska populacija spada među najslabije mobilne populacije – i radnu snagu – u cijeloj Europi.

Posljedice iz fleksibilnosti LM za useljavanje

• Hrvatska slabo stoji baš na onim dimenzijama fleksibilnosti koje bi mogle usmjeravati imigracijske tokove;

• To su: “part-time” rad, fleksibilnost u stjecanju kvalifikacija i prekvalifikacija, interna mobilnost poslova i zaposlenika;

Regulacija, harmonizacija, normalizacija tih područja!

• Bez toga, može se očekivati na useljeničkom području:

• Ostavljanje “postrani” svih rigidnih sektora zapošljavanje i popunjavanje pošto-poto imigracijom;

• Kako u sferi niskih nadnica (rigidnih, pod kontrolom), tako i u sferi viših (HS);

• Regionalnu distribuciju “popunjavanja” potreba uslijed niske interne mobilnosti.

Predviđanja, 2008 – 2020: “glokalizacija” rada, kompresija

vremena i prostora

• Povećanje HS migracija: biznis, menedžeri, istraživači; transnacionalni profesionalci

• Povećana apsorpcija domaćeg HS

• Povećana globalna mobilnost rada – posljedice u reguliranju radnih odnosa, posvuda

• Migriranje – organizirano; uloga velikih poduzetnika i kriminalnih mreža

Predviđanja - nastavak

• Neoliberalna LM politika – podupire poslodavce

• Država “gatekeeper” migracijske politike; podupire lokalnog poslodavca; kontrola!

• Stoga ciljevi i strategije moraju biti: jednakost, raznolikost i kulturna integracija.