strateška studija utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije … · 2018. 10. 12. ·...

Strateška studija utjecaja na okoliš

Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.

Zagreb, lipanj 2017.

Naziv dokumenta: Strateška studija utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.

Nositelj izrade Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke

županije 2017.-2020:

Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove Europske unije Sisačko-moslavačke županije

S. i A. Radića 36

44 103 Sisak

Izrađivač Studije:

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša,

Prilaz baruna Filipovića 21

10 000 Zagreb

Voditelj izrade Studije: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

STRUČNI TIM

Autor/ica Potpis Poglavlje

Josip Stojak, mag. ing. silv.

Šumarstvo, Poljoprivreda

Boris Božić, mag. oecol. et prot. nat..

Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, Opterećenja okoliša

Dunja Delić, mag. oecol

Kvaliteta zraka i klimatske značajke, Odnos Strategije s drugim nacionalnim planovima, programima i strategijama, Mogući razvoj okoliša bez provedbe Strategije, Procjena utjecaja na okolišne ciljeve, Praćenje stanja okoliša, Zaključak

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Uvod, Okolišne značajke područja na koja provedba Strategije može utjecati, Površinske i podzemne vode

Igor Ivanek, prof. biol.

Bioraznolikost, Divljač i lovstvo

Edin Lugić, dipl. ing. biol.

Mateja Leljak, mag. ing. prosp. arch.

Krajobrazna obilježja, Kulturno-povijesna baština

STRUČNI TIM

Autor/ica Potpis Poglavlje

Martina Matijević, mag. geogr.

Socio-ekonomske značajke, Turizam

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Tlo, Poljoprivreda

Danijel Stanić, mag. ing. geol.

Georaznolikost, Površinske i podzemne vode

VANJSKI SURADNICI

Autor Potpis Poglavlje

Amelio Vekić, dipl. arheolog

Kulturno-povijesna baština

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, lipanj 2017.

Ovaj proizvod izrađen je pod nadzorom BUREAU VERITAS CROATIA odobrenog sustava upravljanja kvalitetom koji je sukladan:

• normi ISO 9001 - broj certifikata: CRO20168Q

• normi ISO 14001- broj certifikata: CRO19455E

Sadržaj

1 Uvod ................................................................................................................................................................... 1

1.1 Utvrđivanje sadržaja Studije ...................................................................................................................... 2

2 Kratki pregled sadržaja i glavnih ciljeva Strategije i odnos s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima ................................................................................................................................................................. 3

2.1 Svrha i ciljevi Strategije .............................................................................................................................. 3

2.1.1 Cilj 1. Gospodarski rast i zapošljavanje ................................................................................................. 4

2.1.2 Cilj 2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine .................................................................. 5

2.1.3 Cilj 3. Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života ................................................................... 6

2.2 Odnos Strategije s drugim odgovarajućim strategijama planovima i programima ..................................... 7

2.2.1 Sisačko – moslavačka županija ............................................................................................................ 7

2.2.2 Republika Hrvatska i Europska unija ................................................................................................... 11

3 Podaci o postojećem stanju okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe Strategije ...................................... 24

3.1 Pokretači promjena u okolišu ................................................................................................................... 24

3.1.1 Stanovništvo ........................................................................................................................................ 24

3.1.2 Poljoprivreda ....................................................................................................................................... 26

3.1.3 Energetika i energetska učinkovitost ................................................................................................... 26

3.1.4 Industrija .............................................................................................................................................. 27

3.1.5 Pokretači uzrokovani ratnim zbivanjima (Minski onečišćena područja) ............................................... 30

3.2 Opterećenja okoliša ................................................................................................................................. 31

3.2.1 Otpadne vode ...................................................................................................................................... 31

3.2.2 Otpad .................................................................................................................................................. 32

3.2.3 Invazivne vrste .................................................................................................................................... 33

3.2.4 Buka .................................................................................................................................................... 34

3.3 Opis stanja sastavnica okoliša ................................................................................................................. 36

3.3.1 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja ..................................................................................................... 36

3.3.2 Georaznolikost .................................................................................................................................... 43

3.3.3 Bioraznolikost ...................................................................................................................................... 44

3.3.4 Zaštićena područja .............................................................................................................................. 56

3.3.5 Ekološka mreža ................................................................................................................................... 60

3.3.6 Krajobrazna obilježja ........................................................................................................................... 63

3.3.7 Tlo ....................................................................................................................................................... 65

3.3.8 Površinske i podzemne vode .............................................................................................................. 69

3.3.9 Poljoprivreda ....................................................................................................................................... 78

3.3.10 Šumarstvo ....................................................................................................................................... 81

3.3.11 Divljač i lovstvo ............................................................................................................................... 83

3.3.12 Kulturno-povijesna baština .............................................................................................................. 85

3.3.13 Socio-ekonomske značajke ............................................................................................................ 87

3.3.14 Turizam ......................................................................................................................................... 100

3.4 Moguć razvoj okoliša bez provedbe Strategije ...................................................................................... 103

4 Okolišne značajke područja na koja provedba Strategije može značajno utjecaja ......................................... 104

5 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Strategiju .................................................................................... 105

5.1 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja ....................................................................................................... 105

5.2 Bioraznolikost ........................................................................................................................................ 105

5.3 Krajobrazna obilježja ............................................................................................................................. 106

5.4 Tlo .......................................................................................................................................................... 106

5.5 Površinske i podzemne vode ................................................................................................................. 107

5.6 Poljoprivreda .......................................................................................................................................... 108

5.7 Šumarstvo ............................................................................................................................................. 109

5.8 Divljač i lovstvo ...................................................................................................................................... 109

5.9 Kulturno-povijesna baština .................................................................................................................... 110

5.10 Socio-ekonomske značajke ................................................................................................................... 110

5.11 Turizam .................................................................................................................................................. 111

6 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Strategiju ................................................................................................................................................................. 113

7 Utjecaji Strategije na okoliš ............................................................................................................................ 118

7.1 Metodologija procjene utjecaja .............................................................................................................. 118

7.2 Procjena utjecaja Strategije na sastavnice okoliša ................................................................................ 120

7.2.1 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja ................................................................................................... 120

7.2.2 Georaznolikost .................................................................................................................................. 122

7.2.3 Bioraznolikost i zaštićena područja ................................................................................................... 122

7.2.4 Krajobrazna obilježja ......................................................................................................................... 129

7.2.5 Tlo ..................................................................................................................................................... 130

7.2.6 Površinske i podzemne vode ............................................................................................................ 131

7.2.7 Poljoprivreda ..................................................................................................................................... 134

7.2.8 Šumarstvo ......................................................................................................................................... 135

7.2.9 Divljač i lovstvo .................................................................................................................................. 137

7.2.10 Kulturno-povijesna baština ............................................................................................................ 138

7.2.11 Socio-ekonomske značajke .......................................................................................................... 139

7.2.12 Turizam ......................................................................................................................................... 144

7.3 Procjena utjecaja na okolišne ciljeve ..................................................................................................... 145

7.3.1 Okolišni cilj 1. Dobro stanje tla, voda i zraka ..................................................................................... 145

7.3.2 Okolišni cilj 2. Dobro stanje vrsta i staništa ....................................................................................... 145

7.3.3 Okolišni cilj 3. Prilagodba klimatskim promjenama ............................................................................ 145

7.3.4 Okolišni cilj 4. Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva ..................................................... 145

7.3.5 Okolišni cilj 5. Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine ........................................ 146

8 Mjere zaštite okoliša ....................................................................................................................................... 147

9 Varijantna rješenja i opis provedene procjene utjecaja na okoliš ................................................................... 148

10 Opis predviđenih mjera praćenja stanja okoliša ............................................................................................. 149

11 Ostali podaci i zahtjevi koji su utvrđeni prilikom određivanja sadržaja Studije ................................................ 150

12 Zaključak ........................................................................................................................................................ 159

13 Sažetak .......................................................................................................................................................... 160

13.1 Uvod ...................................................................................................................................................... 160

13.2 Preliminarna analiza utjecaja Strategije na okoliš .................................................................................. 160

13.3 Metodologija procjene utjecaja .............................................................................................................. 161

13.4 Procjena utjecaja Strategije na sastavnice okoliša ................................................................................ 162

13.4.1 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja ............................................................................................... 162

13.4.2 Georaznolikost .............................................................................................................................. 162

13.4.3 Bioraznolikost i zaštićena područja ............................................................................................... 163

13.4.4 Krajobrazna obilježja ..................................................................................................................... 163

13.4.5 Tlo ................................................................................................................................................. 164

13.4.6 Površinske i podzemne vode ........................................................................................................ 164

13.4.7 Poljoprivreda ................................................................................................................................. 164

13.4.8 Šumarstvo ..................................................................................................................................... 165

13.4.9 Divljač i lovstvo ............................................................................................................................. 165

13.4.10 Kulturno-povijesna baština ............................................................................................................ 165

13.4.11 Socio-ekonomske značajke .......................................................................................................... 166

13.4.12 Turizam ......................................................................................................................................... 166

13.5 Procjena utjecaja na okolišne ciljeve ..................................................................................................... 167

13.5.1 Okolišni cilj 1. Dobro stanje tla, voda i zraka ................................................................................. 167

13.5.2 Okolišni cilj 2. Dobro stanje vrsta i staništa ................................................................................... 167

13.5.3 Okolišni cilj 3. Prilagodba klimatskim promjenama ....................................................................... 167

13.5.4 Okolišni cilj 4. Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva ................................................ 167

13.5.5 Okolišni cilj 5. Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine ................................... 167

13.6 Mjere zaštite okoliša .............................................................................................................................. 168

13.7 Praćenje stanja okoliša .......................................................................................................................... 169

14 Izvori podataka ............................................................................................................................................... 170

14.1 Znanstveni radovi .................................................................................................................................. 170

14.2 Internetske baze podataka .................................................................................................................... 171

14.3 Zakoni, pravilnici, odluke, uredbe .......................................................................................................... 172

14.4 Direktive, konvencije, povelje, sporazumi i protokoli .............................................................................. 173

14.5 Publikacije ............................................................................................................................................. 174

14.6 Planovi, programi, strategije .................................................................................................................. 175

14.7 Izvješća .................................................................................................................................................. 176

15 Prilozi .............................................................................................................................................................. 177

15.1 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ..................................................................... 177

15.2 Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti Strategije za ekološku mrežu ................ 183

15.3 Odluka o sadržaju Studije ...................................................................................................................... 186

15.4 Popis Kulturne baštine Županije prema Registru kulturnih dobara RH .................................................. 194

15.5 Osnovni demografski pokazatelji ........................................................................................................... 201

15.6 Tipovi općeg kretanja stanovništva ........................................................................................................ 202

15.7 Radno sposobno stanovništvo 2011. godine te broj zaposlenih, nezaposlenih, aktivno stanovništvo, stopa aktivnosti i zaposlenosti 2015. godine, po gradovima/općinama Sisačko-moslavačke županije ........................ 203

Popis slika

Slika 1.1 Pripadajući prioriteti strateškom cilju C1. Gospodarski rast i zapošljavanje (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) .......................................................................................................................................................................... 4

Slika 1.2 Pripadajući prioriteti strateškom cilju C2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................................... 5

Slika 1.3 Pripadajući prioriteti strateškom cilju C3. Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................................... 6

Slika 2.1 Ciljevi i prioriteti Strategije regionalnog razvoja (Izvor: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine) ............................................................................................................................... 11

Slika 3.1 Gustoća naseljenosti u Županiji po JLS (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) .......................................... 25

Slika 3.2 Indeks razvijenosti JLS-a Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.).................................................. 25

Slika 3.3 Udio potrošnje energije u pojedinim sektorima u odnosu na ukupnu potrošnju energije u SMŽ 2014. godine (Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko - moslavačke županije, 2016. godina) .................................. 27

Slika 3.4 Ukupne količine ispuštenih onečišćujućih tvari izuzev CO2 u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2015. godini (Izvor: AZO) ............................................................................................................................................................... 28

Slika 3.5 Prostorna distribucija izvora onečišćenja iz Industrijskog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2015. godini (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ............................................................................................................. 29

Slika 3.6 Minski sumnjiva područja u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................ 30

Slika 3.7 Prostorna distribucija broja invazivnih vrsta u Sisačko-moslavačkoj županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o) ......................................................................................................................................................................... 34

Slika 3.8 Izloženost europske populacije buci višoj od 55 dB Lden prema izvorima (Izvor: Science for Environment Policy, 2017.) ............................................................................................................................................................ 34

Slika 3.9 Prikaz emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika za 2015. godinu, s obzirom na Hrvatski prosjek (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................ 38

Slika 3.10 Srednja godišnja temperatura zraka (Izvor: Klimatski atlas Hrvatske) ..................................................... 39

Slika 3.11 Srednja godišnja količina oborine(Izvor: Klimatski atlas Hrvatske) ........................................................... 39

Slika 3.12 Vlažnost zraka (Izvor: Klimatski atlas Hrvatske) ....................................................................................... 40

Slika 3.13 Srednje godišnje osunčavanje (Izvor: Klimatski atlas Hrvatske) .............................................................. 40

Slika 3.14 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. godine u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeti (desno)............................................................................................ 41

Slika 3.15 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041.-2070. godine u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) .......................................................................................... 42

Slika 3.16 Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen .................................................................................................................................................... 43

Slika 3.17 Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041.-2070. u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) ................................................................................................................... 43

Slika 3.18 Ugrožena i rijetka staništa u Županiji (poligoni) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ............................. 46

Slika 3.19 Rasprostranjenost vrste Hucho hucho u rijekama zapadnog dijela Balkana (zeleno obojani vodotoci predstavljaju staništa mladice) (Izvor: Freyhof i dr., 2015) ........................................................................................ 52

Slika 3.20 Zaštićena područja na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ..................................... 57

Slika 3.21 Područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove na području Županije (POVS) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ......................................................................................................................................... 60

Slika 3.22 Područja ekološke mreže značajna za ptice na području Županije (POP) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................................................................ 62

Slika 3.23 Krajobrazna regionalizacija Republike Hrvatske prema Braliću (1995.) iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske s administrativnom granicom Županije (Modificirano: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ..................... 65

Slika 3.24 Redovi tala na području Sisačko-moslavačke županije (Izvor: Namjenska pedološka karta RH; Modificirao: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ......................................................................................................................................... 66

Slika 3.25 Pokrov zemljišta po klasama prve razine prema karti pokrova zemljišta Corine Land Cover (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................................................................................................................... 67

Slika 3.26 Lokacija odlagališta fotogipsa Petrokemije – Kutina (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ..................... 68

Slika 3.27 Vodna tijela površinskih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ..................... 69

Slika 3.28 Ekološko stanje vodnih tijela površinskih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) .................................................................................................................................................................................. 70

Slika 3.29 Kemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) .................................................................................................................................................................................. 71

Slika 3.30 Tijela podzemnih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................ 72

Slika 3.31 Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) .................. 74

Slika 3.32 Područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (Izvor: Hrvatske vode) .............................................. 75

Slika 3.33 Područja za kupanje i rekreaciju na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................. 76

Slika 3.34 Područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................................................................ 77

Slika 3.35 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) . 78

Slika 3.36 Prikaz poljoprivrednog zemljišta Županije prema Corine Land Cover bazi podataka (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................................................................................................................... 79

Slika 3.37 Broj ekoloških proizvođača (lijevo) te ekološka poljoprivredna proizvodnja prema vrsti proizvodnje na području Županije (desno) (Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo) ....................... 81

Slika 3.38 Šumska vegetacija Županije prema Karti staništa (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................ 82

Slika 3.39 Prikaz kulturne baštine u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................. 87

Slika 3.40 Gustoća naseljenosti 2011. godine te ukupno (opće) kretanje broja stanovnika Sisačko-moslavačke županije 1991.-2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku; Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................... 88

Slika 3.41 Kretanje broja stanovnika Sisačko-moslavačke županije 1991.-2011., procjena 2015. te projekcija 2020. i 2030. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku, Akrap, Čipin, 2014.; Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o) ............ 89

Slika 3.42 Dobna struktura stanovništva u Sisačko–moslavačkoj županiji 2011. godine (Izvor. Državni zavod za statistiku) ................................................................................................................................................................... 90

Slika 3.43 Obrazovna struktura stanovništva starog 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi u Sisačko-moslavačkoj županiji 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) .................................................................... 91

Slika 3.44 Zaposleni u pravnim i fizičkim osobama na području Sisačko-moslavačke županije, stanje 31. prosinac 2015. godine (Izvor: Strategija; Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured Sisak) ............................. 93

Slika 3.45 Stopa registrirane nezaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2011.-2015. godine (Izvor: Strategija, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Kutina i Sisak, 2015.) ................................................................................................................................................ 93

Slika 3.46 Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta i broj registriranih nezaposlenih osoba u Sisačko-moslavačkoj županiji od 2012. do 2016. godine (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Statistika online) ............................... 94

Slika 3.47 Udio prijavljenih slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba, u %, Sisačko-moslavačka županija, 2011.-2016. godine (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Statistika online) ................... 95

Slika 3.48 Zaposleni na području Sisačko-moslavačke županije 2015. godine prema djelatnostima (Izvor: Strategija, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Sisak i Kutina, 2015) ... 95

Slika 3.49 Bruto domaći proizvod po stanovniku 2012. (gore lijevo), 2013. (gore desno) do 2014. godine (dolje lijevo), po županijama u Republici Hrvatskoj (Izvor: Državni zavod za statistiku) ................................................................. 97

Slika 3.50 Struktura bruto dodane vrijednosti u Sisačko-moslavačkoj županiji za 2014. godinu prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Izvor: Državni zavod za statistiku)......................................................................................... 98

Slika 3.51 Udjeli umrlih u Sisačko-moslavačkoj županiji po grupama bolesti u 2015. godini (Izvor: Strategija) ........ 99

Slika 3.52 Broj dolazaka i noćenja stranih i domaćih gostiju u Sisačko-moslavačkoj županiji od 2012. do 2016.godine (Izvor: Državni zavod za statistiku).......................................................................................................................... 103

Slika 5.1 Uzroci vrlo lošeg i lošeg ekološkog stanja vodnih tijela (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................. 108

Slika 7.1 Prostorni odnos predviđenih površina za navodnjavanje i ugroženih i rijetkih staništa u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ....................................................................................................................................... 126

Slika 7.2 Prostorni odnos predviđenih površina za navodnjavanje i zaštićenih područja u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................................................................................................................. 127

Slika 7.3 Prostorni odnos planiranih akumulacija i ugroženih i rijetkih staništa u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ...................................................................................................................................................................... 128

Slika 7.4 Prikaz Kulturnih dobara Županije i zona navodnjavanja poljoprivrednih površina (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................................................................................................................. 139

Popis tablica

Tablica 1.1 Koraci u provedbi SPUO-a ....................................................................................................................... 1

Tablica 3.1 Pregled podataka iz Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Izvor: www.oie.mingorp.hr) ........................................................................................... 26

Tablica 3.2 Ukupne količine ispuštenih tvari pod djelatnostima u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2015. godini (Izvor: AZO) ......................................................................................................................................................................... 27

Tablica 3.3 Podaci o vrstama i količinama (kg/god) ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u vode i/ili more prema vodnim područjima, prijavljeni na području Sisačko–moslavačke županije u 2015. godini (Izvor: Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša, HAOP, 2016. godina) ......................................................................................... 31

Tablica 3.4 Planovi gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne samouprave na području Županije (Izvor: Državni ured za reviziju, 2014. godina i Pregled podataka gospodarenja otpadom, HAOP, 2013.)....................................... 32

Tablica 3.5 Mjerne postaje u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka na području Županije (Izvor: Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka) ..................................................................................... 36

Tablica 3.6 Mjerne postaje u lokalnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka na području Županije (Izvor: Izvješće o stanju okoliša Sisačko-moslavačke županije 2011.-2014. godine) ........................................................................... 36

Tablica 3.7 Kvaliteta zraka na mjernoj postaji Sisak-1 (Izvješće o stanju kvalitete zraka u gradu Sisku za 2015. godinu, Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak) .............................................................................................................. 37



Tablica 3.10 Zastupljenost stanišnih tipova u Županiji (Izrađivač:IRES EKOLOGIJA d.o.o.) .................................... 44

Tablica 3.11 Najugroženije biljne vrste u Županiji (Izvor: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, 2005.) .............. 47

Tablica 3.12 Ugrožene i strogo zaštićene životinjske vrste u Županiji (Izvor: Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe II. izmjena i dopuna Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije, 2014.; Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 80/13, 73/16)) ............................................................................. 49

Tablica 3.13 Zaštićena područja u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.).................................................... 57

Tablica 3.14 Opis područja ekološke mreže značajnih za vrste i stanišne tipove na području Županije (POVS) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................ 60

Tablica 3.15 Opis područja ekološke mreže značajnih za ptice na području Županije (POP) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................................................................................................................................... 63

Tablica 3.16 Površine i udjeli pokrova zemljišta klase prve razine na području Sisačko-moslavačke županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ........................................................................................................................ 67

Tablica 3.17 Ekološko stanje vodnih tijela tekućih voda (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................ 70

Tablica 3.18 Ekološko stanje vodnih tijela stajaćih voda(Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................ 70

Tablica 3.19 Kemijsko stanje vodnih tijela tekućih voda (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) ................................ 71

Tablica 3.20 Osnovni podaci o Tijelima podzemnih voda na području Županije (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.) ........................................................................................................................................... 72

Tablica 3.21 Stanja Tijela podzemnih voda na području Županije (Izvor: Hrvatske vode) ........................................ 73

Tablica 3.22 Površina zemljišta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti korištenja zemljišta na području Sisačko-moslavačke županije (Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prosinac 2016. godine) ...................................................................................................................................................................... 80

Tablica 3.23 Prikaz najzastupljenijih lovnih vrsta po lovištima (Izvor: https://lovistarh.mps.hr) ................................. 83

Tablica 3.24 Prirodna promjena i migracijski saldo te tip općeg kretanja stanovništva Sisačko-moslavačke županije od 2001. do 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) .................................................................................. 89

Tablica 3.25 Stope prirodne promjene i vitalni indeks u Sisačko-moslavačkoj županiji 2011.-2015. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) ...................................................................................................................................... 90

Tablica 6.1 Popis analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma i usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima koji se odnose na Strategiju ............................................................................................................................................... 113

Tablica 7.1 Analiza utjecaja Strategije na klimatske promjene................................................................................ 121

Tablica 7.2 Procjena utjecaja klimatskih promjena na provedbu Strategije ............................................................ 122

Tablica 11.1 Mišljenja o Strateškoj procjeni Županijeske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020. ....................................................................................................................................................................... 151

Strateška studija utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.

Zagreb, 2017. 1

1 Uvod

Strateška procjena utjecaja na okoliš (dalje u tekstu: SPUO) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Provedbom SPUO-a stvara se osnova za promicanje održivog razvoja kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Time se omogućuje da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategija, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogli imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka (Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15)).

Izrađivač Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020. (dalje u tekstu: Strategija) je Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije. Postupak SPUO prema Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za „Županijsku razvojnu strategiju Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.“ (Klasa: 302-01/16-01/02, Ur. broj: 2176/01-02-16-05) provodi Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove Europske unije Sisačko-moslavačke županije.

Postupak SPUO za Strategiju provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša, Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). Ovim postupkom se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom Strategije.

U postupku SPUO izrađuje se Strateška studija utjecaja na okoliš (dalje u tekstu: Studija), stručna podloga koja se prilaže uz Strategiju te obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom Strategije. Namjera je osigurati da posljedice po okoliš i zdravlje ljudi budu ocijenjene za vrijeme pripreme Strategije, prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak njezina donošenja.

Postupak SPUO sastoji se od koraka navedenih u tablici (Tablica 1.1).

Tablica 1.1 Koraci u provedbi SPUO-a

Korak Svrha

Analitički pregled Odrediti je li strateška procjena obvezna prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša

Mišljenje tijela nadležnog za zaštitu prirodu

Provođenje prethodne ocjene prihvatljivosti Strategije za ekološku mrežu

Mišljenje tijela Ishođenje mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o strateškoj procjeni

Određivanje sadržaja Strateške studije

Definiranje opsega i razine detalja koji će se obraditi u procjeni

Izrada Strateške studije i ocjena njezine cjelovitosti i stručne utemeljenosti

Procjena vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš kao rezultata provedbe Strategije

Javna rasprava Rasprava o nacrtu Strategije i Studije

Ocjena dobivenih primjedbi o Nacrtu Strategije i Studiji

Razmatranje pristiglih primjedbi, alternativnih rješenja, razloga za odabir neke varijante

Izvješće o provedenoj strateškoj procjeni utjecaja na okoliš

prikaz načina na koji su pitanja zaštite okoliša i ekološke mreže integrirana u strategiju, plan i program

prikaz načina na koji su rezultati strateške studije, mišljenja tijela i/ili osoba te primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti uzeti u obzir, odnosno razmotreni pri donošenju odluke o usvajanju Plana

obrazloženje razloga prihvaćanja odabrane razumne alternative strategije, plana ili programa, u odnosu na ostale razmotrene razumne alternative

način praćenja primjene mjera koje su postale sadržajem Strategije

način praćenja značajnih utjecaja na okoliš donesene Strategije.

Postupak provedbe SPUO-a, također, pruža priliku dionicima da sudjeluju u postupku, a osigurava se i informiranje i sudjelovanje javnosti za vrijeme postupka donošenja odluka. Direktiva 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća


Zagreb, 2017. 2

o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SEA Direktiva) na snazi je od 2001. godine. U Republici Hrvatskoj zakonski okvir za izradu strateških studija usklađen je sa SEA direktivom, a u skladu je i s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991.), koja obvezuje države da obavještavaju i konzultiraju se u svim velikim projektima koji bi mogli imati utjecaj na okoliš preko državnih granica te s Protokolom o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003.).

1.1 Utvrđivanje sadržaja Studije

Za Strategiju je proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) za koji je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode1 08. rujna 2016. godine donijelo Rješenje (Klasa: UP/I 612-07/16-71/518, Ur. broj: 517-07-2-1-16-4), da je Strategija prihvatljiva za ekološku mrežu. Stoga, u sklopu Studije nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti Strategije za ekološku mrežu (prilog 15.2).

Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove Europske unije Sisačko-moslavačke županije provelo je postupak određivanja sadržaja Studije sukladno članku 8. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, na način da je pribavilo mišljenja tijela određenih posebnim propisima o sadržaju Studije i razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u Studiji, vezano na područje djelokruga toga tijela.

Pristigla su mišljenja sljedećih tijela:

- Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i

mora - Ministarstvo zdravstva - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja - Ministarstvo poljoprivrede - Ministarstvo turizma - Ministarstvo gospodarstva, Uprava za energetiku i rudarstvo2 - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i

pomorskog dobra - Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu - Grad Hrvatska Kostajnica - Grad Petrinja - Sisački vodovod - Lučka uprava Sisak - PLINACRO - HAKOM.

Dostavljena mišljenja su obrađena u izvješću o postupku određivanja sadržaja Studije. (Klasa:302-02/16-01/02 U. broj:2176/01-02-16-30) te je temeljem istih donesena Odluka o sadržaju. Odluka o sadržaju Studije donesena je 26. siječnja 2017. godine (Klasa: 302-02/16-01/02, Ur. broj: 2176701-02-16-42), a nalazi se u prilogu 15.3.

U svrhu informiranja javnosti Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove Europske unije objavilo je navedenu odluku na internetskoj stranici Sisačko-moslavačke županije (www.smz.hr).

1 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode promijenilo je naziv u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 19.10.2016. 2 Predmetna Uprava više ne postoji već je pripojena Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, 19.10.2016.


Zagreb, 2017. 3

2 Kratki pregled sadržaja i glavnih ciljeva Strategije i odnos s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima

2.1 Svrha i ciljevi Strategije

Strategija je temeljni strateški planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za područje županije u svrhu jačanja njenih razvojnih potencijala, s posebnim naglaskom na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja.

Strateškim okvirom Strategije određena je prioritizacija identificiranih potreba i definirane su one na koje se treba usmjeriti. Nakon što su se analizom stanja i SWOT analizom prepoznale prioritetne razvojne potrebe, promjene koja se žele postići na razini Sisačko-moslavačke županije (dalje u tekstu: Županija) izražene su u obliku vizije i hijerarhije ciljeva, prioriteta i mjera.

Vizija razvoja Županije do 2020. godine

Županija gospodarskog rasta temeljenog na inovativnoj, elektroničkoj i izvozno orijentiranoj industriji, poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji, turističko odredište prepoznatljive očuvane povijesne i kulturne baštine i očuvanih jedinstvenih prirodnih resursa, jedinstvenog doživljaja, razvijene infrastrukture, poželjna ulagačima te za rad i življenje.

Hijerarhijska struktura ciljeva, prioriteta i mjera

Za svaki strateški cilj definirani su očekivani rezultati, tj. pokazatelji učinka koje treba postići kako bi se ostvario svaki cilj. Ciljevi su konzistentan i sažeti, sadrže opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih te doprinose ostvarenju vizije.

Prioriteti razvoja Županije sadrže razradu ciljeva te logično proizlaze iz vizije i ciljeva. Oni konkretiziraju i utvrđuju sve sastavnice ciljeva. Prioritet po svom sadržaju objedinjuje određeni broj mjera koje su tematski slične i komplementarne te čija će provedba doprinijeti ostvarenju prioriteta.

Mjere za razvoj Županije su prikazane kao intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Mjere proizlaze iz prioriteta i ciljeva te s njima tvore hijerarhijsku strukturu.

Tri cilja koja doprinose ostvarenju vizije su:

• Cilj 1. Gospodarski rast i zapošljavanje

• Cilj 2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine

• Cilj 3. Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života.

Cilj

(3)

Prioritet

(14)

Mjera

(35)


Zagreb, 2017. 4

2.1.1 Cilj 1. Gospodarski rast i zapošljavanje

Relevantnost

Već niz godina područje Županije stagnira u svim važnijim pokazateljima gospodarskog rasta, nastavljen je pad gospodarskih aktivnosti i broja zaposlenih. Strateškim ciljem potaknut će se gospodarski rast i ubrzati zapošljavanje.

Očekivani načini postizanja cilja

Nizom predloženih prioriteta i mjera planirano je doprinijeti gospodarskom rastu i povećanju broja zaposlenih. Nositelji mjera određeni su u skladu sa svojim kompetencijama, djelokrugom i mogućnostima. Odrednica svih prioriteta i mjera je međusektorska povezanost i dugoročna suradnja.

Dosljednost

Strateški cilj utemeljen je na strategiji Europa 2020, posebice na ciljevima koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene/energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

Slika 2.1 Pripadajući prioriteti strateškom cilju C1. Gospodarski rast i zapošljavanje (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Sedam prioriteta cilja 1 ukupno sadrži 21 mjeru za razvoj Županije.

Prioritet Mjera

P 1.

M1.1. Poticanje elektronske i druge industrije temeljene na većoj dodanoj vrijednosti

M1.2. Poticanje izvozne orijentacije gospodarstva

M1.3. Poticanje industrije temeljene na inovacijama i suvremenim tehnologijama

P 2. M2.1. Poticanje razvoja povoljnog financijskog okruženja za obrtništvo i poduzetništvo

M2.2. Poticanje razvoja kvalitetne poduzetničke infrastrukture

P3.

M3.1. Poticanje proizvodnje bilja i stvaranja dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

M3.2. Korištenje poljoprivrednih površina

M3.3 Ulaganja u stočarsku proizvodnju i proizvodnju riba

M3.4. Ekološka poljoprivredna proizvodnja

M3.5. Poticanje neproizvodnih aktivnosti u svrhu povećanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i prerađevina

P4.

M4.1. Istraživanje i razvoj novih izvora energije

M4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

M4.3. Poticanje učinkovitog upravljanja energijom

P5.

M5.1. Povezivanje sudionika turističkog razvoja i obogaćivanje turističke ponude

M5.2. Unaprjeđenje promocije turističke ponude na području Županije

M5.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma

P6. M6.1. Omogućavanje kvalitetnijih uvjeta sustavu odgoja i obrazovanja

M6.2. Povećavanje zapošljivosti kroz promjene u sustavu obrazovanja

P7.

M7.1. Jačanje kapaciteta i suradnje na regionalnoj razini kao i na razini kontinentalne Hrvatske

M7.2. Jačanje suradnje koristeći transnacionalni pristup

M7.3. Horizontalna i vertikalna koordinacija regionalnog razvoja i usklađenje strateškog i prostornog uređenja i planiranja

C1. Gospodarski

rast i zapošljavanje

P1. Razvoj inovativne,

elektronske i izvozno

orijentirane industrije

P2. Razvoj obrta, poduzetništva i poduzetničke infrastrukture

P3. Održiva i ekološka poljoprivreda i razvoj

prerađivačkih kapaciteta poljoprivredne

proizvodnje

P4. Razvoj novih i obnovljivih izvora

energije i učinkovito upravljanje energijom

P5. Razvoj turizma

P6. Razvoj obrazovne

infrastrukture temeljene na visokoj

tehnologiji, razvoj ljudskih resursa i

aktivnog tržišta rada

P7. Razvoj investicijskog

okruženja i poticanje međunarodne

suradnje


Zagreb, 2017. 5

2.1.2 Cilj 2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine

Relevantnost

Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine temeljna su odrednica održivog razvoja Županije. Pitanje zaštite raznovrsnih i vrijednih prirodnih resursa zahtijeva osiguranje kvalitetne infrastrukture, ponajprije sustava gospodarenja otpadom te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.


Ulaganja u zaštitu okoliša podrazumijevaju mjere zaštite, praćenja i vrednovanja kakvoće vode, zraka tla i dr., poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje, sredstva za razminiranje, gospodarenje otpadom, upravljanje rizicima te ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Ulaganja u kulturnu baštinu koja podrazumijeva njenu obnovu i revitalizaciju u skladu s gospodarskim ciljevima, razvoj inovativnih usluga i proizvoda te zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine.

Dosljednost

Zaštićena i očuvana priroda osigurati će postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak Županije, kao i njenu afirmaciju u okruženju kao područja s razvijenom svijesti o značaju očuvanja prirodnog bogatstva koje pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osigurava višestruke razvojne pravce.

Slika 2.2 Pripadajući prioriteti strateškom cilju C2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA

d.o.o.)

Dva prioriteta cilja 2 ukupno sadrži 8 mjera za razvoj Županije.

Prioritet Mjera

P8.

M8.1. Razminiranje poljoprivrednih, šumskih i ostalih površina županije

M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

M8.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

M8.4. Očuvanje i unaprjeđenje kvalitete okoliša

M8.5. Informiranje i uključivanje javnosti u pitanja zaštite okoliša i prirode

P9.

M9.1. Njegovanje i održivo korištenje kulturne baštine

M9.2. Učinkovito upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i ekološkom mrežom NATURA 2000

M9.3. Unaprjeđenje lovstva

C2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i

kulturne baštine

P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša

P9. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne

baštine


Zagreb, 2017. 6

2.1.3 Cilj 3. Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života

Relevantnost

Osiguranje adekvatne infrastrukture predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za razvoj gospodarstva. Kvalitetna infrastruktura u tome smislu osigurava preduvjete koji omogućavaju nove investicije i povećanje broja radnih mjesta. Odgovarajuća infrastruktura utjecat će i na povećanje razine kvalitete života stanovnika.


Očekivani način postizanja cilja utvrđen je u zajedničkom osmišljavanju, pripremi i provedbi niza mjera koje su usmjerene ka unaprjeđenju socijalne uključenosti, razvoju zdravstvene infrastrukture i usluga, unaprjeđenju komunikacijske i prometne povezanosti, te posebice mjerama koje se odnose na demografsku obnovu i povećanje stope nataliteta i borbe protiv siromaštva.

Dosljednost

Cilj je utemeljen u nizu strategija i operativnih programa na različitim razinama.

Slika 2.3 Pripadajući prioriteti strateškom cilju C3. Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Četiri prioriteta cilja 3 ukupno sadrži 8 mjera za razvoj Županije.

Prioritet Mjera

P 10. M10.1. Briga o posebnim skupinama u sustavu obrazovanja

M10.2. Potpora sustavu socijalne skrbi i razvoju izvaninstitucionalnih usluga

P 11. M11.1. Unaprjeđenje zdravstvene infrastrukture i kvalitete usluga

P12.

M12.1. Poticanje održive prometne mobilnosti

M12.2. Poticanje prometnih infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za Županiju

M12.3. Razvoj širokopojasne infrastrukture mreža

P13. M13.1. Podrška obitelji

P14. M14.1. Pomoć socijalno ugroženim skupinama stanovnika

C1. Gospodarski

rast i zapošljavanje

P 10. Unaprjeđenje socijalne uključenosti

P 11. Razvoj zdravstvene

infrastrukture i usluga

P12. Unaprjeđenje komunikacijske i prometne povezanosti (mobilnosti)

P13.Demografska obnova i

povećanje stope nataliteta

P14. Borba protiv siromaštva


Zagreb, 2017. 7

2.2 Odnos Strategije s drugim odgovarajućim strategijama planovima i

programima

2.2.1 Sisačko – moslavačka županija

Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014.-2020., Sisak 2014.

Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije prvi put je izrađena za razdoblje 2005. – 2010. godine te je bila financirana kroz projekt CARDS 2002. Pozitivno iskustvo s učinkom Strategije za razvoj ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2005. - 2010. potaklo je izradu i druge verzije ove Strategije koja je nastala u okviru projekta IPA 2007 – 2009. Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza III.

Strategija razvoja ljudskih potencijala za Sisačko-moslavačku županiju 2010.-2013. godine bila je nastavak i nadogradnja prethodnih prioriteta i mjera te je u sebi kombinirala specifičnosti Sisačko-moslavačke županije s europskim ciljevima i praksama. S dolaskom novog programskog razdoblja, članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Sisačko-moslavačke županije prepoznali su potrebu za revizijom Strategije razvoja ljudskih potencijala za Sisačko-moslavačku županiju 2010.-2013. kako bi se iz naučenog iskustva u provedbi prethodne strategije razvila nova i poboljšana Strategija razvoja ljudskih potencijala za Sisačko-moslavačku županiju 2014.-2020.

U novoj Strategiji razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije veći naglasak je stavljen i na nevladin neprofitni sektor kao sektor koji također nudi mogućnost zapošljavanja. Kao posebno područje unaprjeđenja, prepoznata je potreba za uspostavom funkcionalnih mehanizama praćenja provedbe, a posebna pažnja posvećena je i prioritetu održivosti Lokalnog partnerstva za zapošljavanje kao modalitetu participativnog lokalnog djelovanja.

Mjera M 10.1 Briga o posebnim skupinama u sustavu obrazovanja (Cilj 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje života, Prioritet P10. Unaprjeđenje socijalne uključenosti) utemeljena je na ovom dokumentu jer ima za cilj prepoznati i upravljati posebnim procesima u sustavu obrazovanja kao što su omogućavanje posebno osjetljivim skupinama društva inkluzivno obrazovanje i omogućavanje darovitim učenicima ispunjavanje svojih cjelokupnih potencijala. Ispunjavanje specifičnih potreba oba segmenta u sustavu obrazovanja omogućit će razvoj ljudskih potencijala i kapaciteta te povećati zapošljivost. Na ovom dokumentu temelje se i mjere M6.1.Omogućavanje kvalitetnijih uvjeta sustavu odgoja i obrazovanja i M6.2.Povećavanje zapošljivosti kroz promjene u sustavu obrazovanja (Cilj 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, Prioritet P6. Razvoj obrazovne infrastrukture temeljene na visokoj tehnologiji, razvoj ljudskih resursa i aktivnog tržišta rada). One imaju za cilj razvoj obrazovne infrastrukture temeljene na visokoj tehnologiji te daljnji razvoj ljudskih resursa i aktivnog tržišta rada koji će doprinijeti povećanju zapošljivosti radno sposobnog stanovništva Županije. Njima će obrazovanje biti prilagođeno potrebama tržišta rada i usklađeno sa smjerovima i mogućnostima razvoja cijelog područja Županije.

Program razvoja poduzetničkih zona na području Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2015.-2020. godine (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 17/15)

Uspostavom i stavljanjem u funkciju poslovnih zona Županije stvaraju se dugoročni uvjeti za:

• razvoj malog i srednjeg poduzetništva

• smanjivanje i ublažavanje trenda nezaposlenosti

• stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika osobito u pogledu izvoza

• ravnomjerniji gospodarski razvoj Županije.

Razvojne i ostale strateške ciljeve, buduće aktivnosti koje se trebaju provesti, mjere za njihovo ostvarivanje te smjernice za razvoj poslovnih zona potrebno je definirati u županijskim i lokalnim razvojnim dokumentima i uskladiti s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima i proračunima lokalnih jedinica.

U skladu s tim, Strategija je u sklopu Cilja 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, P2 Razvoj obrta, poduzetništva i poduzetničke infrastrukture postavila mjeru M 2.2 Poticanje razvoja kvalitetne poduzetničke infrastrukture čiji je cilj poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva jer je ono glavni pokretač ravnomjernog gospodarskog razvitka i generator novih radnih mjesta u Županiji.


Zagreb, 2017. 8

Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014.-2020. godine (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 4/14)

Glavni cilj razvoja turizma do 2020. godine je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti što će rezultirati boljim pozicioniranjem na tržištu kontinentalnih destinacija u okruženju.

Ključna područja turističke politike Sisačko-moslavačke županije:

• marketing

• razvoj turističke ponude

• razvoj ljudskih potencijala.

Ključna područja turističke politike Županije prepoznaju se u mjerama M5.1. Povezivanje sudionika turističkog razvoja i obogaćivanje turističke ponude, M5.2. Unaprjeđenje promocije turističke ponude na području SMŽ i M 5.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (Cilj 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioritet P5. Razvoj turizma) čija je svrha usmjeriti razvoj turizma k unapređenju postojećih turističkih proizvoda, povećanju prepoznatljivosti i razvoju selektivnih oblika turizma kako bi se doprinijelo gospodarskom rastu i povećanju prihoda turističkih subjekata.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016.-2018. godine, Sisak 2015.

Svrha Akcijskog plana energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016. – 2018. je odrediti smjernice za provedbu politike poboljšanja energetske učinkovitosti kroz energetske uštede, poštujući pri tom energetske potrebe županije te načela održivosti i zaštite okoliša. Donošenjem Akcijskog plana energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016.–2018. ispunjava se obveza Sisačko-moslavačke županije utvrđena Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14). Koristeći se prilikom izrade Akcijskog plana županije propisanom i važećom zakonskom i podzakonskom regulativom te strateškim nacionalnim dokumentima, osigurala se usklađenost Akcijskog plana županije sa ciljevima i prioritetima na nivou Hrvatske i Europe. Temeljem prikupljenih podataka izrađena je energetska bilanca Sisačko-moslavačke županije, u skladu s propisanom metodologijom, koja predstavlja polaznu točku za definiranje ciljeva ušteda i mjera energetske učinkovitosti. Prikupljeni podatci pokazali su da je najveći potrošač energije sektor poduzetništva, kao što je to i slučaj na razini Hrvatske.

Na području Sisačko-moslavačke županije kontinuirano se provode projekti povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, kako u javnom sektoru, tako i u kućanstvima te privatnom sektoru. Priprema i provedba projekata financirana je vlastitim sredstvima kao i sredstvima iz nacionalnih fondova. Projektima se kroz uvođenje mjera i postupaka energetske učinkovitosti doprinijelo smanjenju potrošnje energenata te su se u skladu s time ostvarile znatne energetsko-financijske uštede.

Nadalje, u čak 175 županijskih objekata prati se potrošnja energije i vode putem Informacijskog sustava za gospodarenje energijom te su na 32 objekta instalirane sunčane elektrane za proizvodnju električne energije i sustava za pripremu tople vode. Sisačko-moslavačka županija te gradovi Sisak, Kutina, Novska, Glina, Popovača, Hrvatska Kostajnica i Petrinja imaju potpisane Energetske povelje. Energetska povelja je deklarativni akt predstavnika jednica loklane samouprave kojim se iskazuje svjesnost i politička volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, brizi o zaštiti okoliša te racionalnom gospodarenju resursima za dobrobit lokalne zajednice u cjelini. Od gradova u Županiji, Grad Sisak je potpisnik i Sporazuma gradonačelnika kojim se obvezuju da će smanjiti emisiju CO2 za minimalno 20 % do 2020. godine u odnosu na početni definirani period. Uz Županiju, gradovi koji broje više od 35 000 stanovnika dužni su izrađivati Akcijske planove energetske učinkovitosti, a što je u Sisačko-moslavačkoj županiji samo Grad Sisak.

Županija se opredijelila na razvoj koji vodi k unaprijeđenju energetskog održivog razvoja e te je u u svoj strateški Cilj 1 Gospodarski rast i zapošljavanje ugradila prioritet P4. Razvoj novih i OIE i učinkovito upravljanje energijom, a u sklopu njega mjere M4.1.Istraživanje i razvoj novih izvora energije, M4.2.Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i M4.3.Poticanje učinkovitog upravljanja energijom. Provedbom mjera energetske učinkovitosti, odnosno učinkovitim i optimalnim korištenjem energije u neposrednoj potrošnji pridonijet će se poboljšavanju sigurnosti opskrbe električnom energijom, većoj industrijskoj konkurentnosti, očuvanju okoliša te intenziviranju i stimuliranju procesa koji omogućuju uštedu energije na svim područjima (u gospodarstvu i stanovanju).


Zagreb, 2017. 9

Plan navodnjavanja Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 20/08)

Plan je definirao smjernice, kriterije i ograničenja za planski razvoj navodnjavanja pojedinih područja. Definirao je fazne realizacije, izvore financiranja, kao i upravljanje te gospodarenje vodnim resursima u svrhu navodnjavanja.

Akumulacije Komarevo, Timarci i Paklenica 2 su među ekonomski najpovoljnijim projektima navodnjavanja, međutim zbog minski sumnjivih područja ovi projekti se ne planiraju za plansko razdoblje do 2020. godine.

Obzirom na minski sumnjiva područja četiri potencijalna projekta s akumulacijama (Vlahinićka, Čaire, Krivajac i Ludina) bi obuhvatila ukupno oko 2500 ha (za projekt Ludina koji je predložen kao pilot-projekt navodnjavanja predlaže se voćnjak s bruto normom navodnjavanja 3000 m3/ha, tako da je površina za navodnjavanje oko 500 ha umjesto 660 ha za reprezentativni plodored). Ovi projekti se predlažu za uključivanje u plan navodnjavanja do 2020. godine.

Za projekte navodnjavanja srednje veličine s izvorom vode iz manjih vodotoka s akumulacijama provedena je detaljna analiza 64 potencijalne akumulacije i pripadajućih potencijalnih površina za navodnjavanje. Nakon rangiranja, ekonomski potencijalno najisplativiji projekti su uvršteni za plansko razdoblje do 2020. godine. To ne isključuje mogućnost navodnjavanja drugih površina iz akumulacija koje nisu rangirane kao prioritetne ukoliko se na temelju interesa korisnika izvrše odgovarajuće pripremne radnje, ukoliko nema relevantnih ograničenja i ukoliko je projekt ekonomski opravdan.

U okviru Cilja 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine te prioriteta P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša postavljena je mjera M8.3 Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda koja u svojim aktivnostima ima i povećanje navodnjavanih površina. Mjera je definirala indikator koji prati ukupnu predloženu površinu za navodnjavanje, a kojim je predviđeno navodnjavanje izgradnjom većih sustava na području Martinske Vesi zahvatima vode iz rijeke Save (1750 ha), na području Topolovca i Šašne Grede (ukupno 3100 ha), zatim srednjih sustava navodnjavanja s izvorima vode iz manjih vodotoka i akumulacijama na području Vlahiničke, Čaire, Krivajca i Ludine (ukupno 2500 ha) te manjih sustava navodnjavanja korištenjem podzemnih voda na oko 1200 ha diljem županije.

II. Izmjene i dopune Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 20/08)

Ciljevi i programska polazišta II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije su:

1. Uređenje područja Sisačko-moslavačke županije treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom.

2. Potrebno je izraditi u potpunosti novi grafički dio Plana, na digitalnim (georeferenciranim u HTRS sustavu) kartama u mjerilu 1:100 000 te izraditi pročišćeni grafički i tekstualni dio Plana.

3. Uskladiti Plan s novim zakonskim propisima i odredbama te prostorno planskim dokumentima višeg reda. 4. Usklađivanje Plana sa zahtjevima s razine Države. 5. Usklađivanje Plana s razvojnim i gospodarskim potrebama gradova i općina u Županiji. 6. Odrediti lokacije i obuhvat izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, planiranih za gospodarsku i javnu

namjenu županijskog značaja, za koje je potrebna izrada Urbanističkih palnova uređenja. 7. Propisati uvjete i smjernice za izradu Urbanističkih planova uređenja za lokacije iz stavka 6. ovog članka. 8. Uskladiti Plan sa zakonskim odrednicama suvremenog načina gospodarenja otpadom, odrediti lokaciju CGO

(Centar za odlaganje otpada), kazete za odlaganje azbestnog otpada, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13).

9. Uskladiti Plan s dokumentima i studijama izrađenim za područje Sisačko-moslavačke županije te podacima, planskim smjernicama i propisanim dokumetnima dostavljnih od tijela i osoba određenih posebnim propisima.

10. Valorizacija planskih postavki i preoblikovanje provedbenih odredbi koje se odnose na uvjete za iskorištavanje mineralnih sirovina.

11. Ispraviti i preispitati trase postojećih i planiranih infrastrukturnih sustava. 12. Ostvarenje pretpostavki za realizaciju novih razvojnih projekta. 13. Preoblikovanje provedbenih odredbi u skladu s novim zakonima i izmjenama u grafičkom dijelu Plana.


Zagreb, 2017. 10

Predmetna Strategija sukladna je dokumentima prostornog uređenja na području Sisačko-moslavačke županije, što se kod opisa mjera izrijekom i navodi.


Zagreb, 2017. 11

2.2.2 Republika Hrvatska i Europska unija

Za svaki od tri osnovna cilja Strategije prikazani su dokumenti koji se na njega odnose. Ciljevi Strategije trebaju biti usklađeni s navedenim dokumentima, odnosno ne smiju ugrožavati njihove ciljeve i prioritete.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, Zagreb 2016. (nacrt)

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine ima tri strateška cilja i devet razvojnih prioriteta. Svaki prioritet sastoji se od dvije do pet razvojnih mjera kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te korištenje razvojnih potencijala uključujući razvojne dionike - ljude, prostor u kojem žive i djeluju, kao i infrastrukturu koju koriste za ostvarenje općeg cilja politike regionalnog razvoja.

Proces strateškog planiranja i izrade Strategije izrazito je participativnog karaktera. Na temelju prikupljenih podataka i izrađene analitičke podloge, niza održanih participativnih radionica, poštujući faze procesa strateškog planiranja, identificirana su tri strateška cilja koja se ovom Strategijom namjeravaju ostvariti. Ciljevi su višedimenzionalni, integrativni i uzimaju u obzir načela održivog razvoja. U okviru prvog strateškog cilja očekuje se sinergija različitih aspekata razvoja društva, prostora i okoliša. Drugi strateški cilj podržava razvoj regionalnog i lokalnog gospodarstva. Treći strateški cilj sadrži različite aspekte regionalnog razvojnog upravljanja usmjerene na pružanje odgovarajućeg institucionalnog okruženja i podrške razvoju spomenutih tematskih područja. Za svaki od strateških ciljeva definirani su prioriteti, koji su potom razrađeni u niz odgovarajućih mjera kako bi se isti ostvarili (Slika 2.4).

Slika 2.4 Ciljevi i prioriteti Strategije regionalnog razvoja (Izvor: Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine)

Strategijom se namjerava pridonijeti utvrđivanju prioritetnih aktivnosti usmjerenih prema jačanju razvojnog potencijala svih hrvatskih regija, smanjenju regionalnih razlika te jačanju i izgradnji razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje. Strategija daje okvir i smjernice za daljnji razvoj politike regionalnog razvoja temeljem utvrđenih strateških ciljeva i prioriteta vodeći pri tome posebno računa o:


Zagreb, 2017. 12

• doprinosu ukupnom razvoju stvaranjem uvjeta koji će omogućiti povećanje konkurentnosti svih regija/područja

• smanjenju društvene i gospodarske razvojne nejednakosti među različitim područjima

• uspostavi okvira za koordinirane (nacionalne, regionalne i lokalne) teritorijalne inicijative koje imaju za cilj unaprijediti gospodarski i društveni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini.

Strategija uključuje provedbene instrumente potrebne za postizanje ujednačenog razvoja na razini države te smanjenje društveno-gospodarskih razvojnih razlika.

Predmetna Strategija svoje je strateške ciljeve razvoja postavila sukladno općem cilju prostornog razvoja Hrvatske odnosno tri tematska područja za razvoj strateških ciljeva – prostor i okruženje, infrastruktura i ljudi. Prema tome su defnirana tri strateška cilja razvoja Županije – Gospodarski razvoj i zapošljavanje, Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine te Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života. Unutar njih, utvrđeni su prioriteti razvoja te razvojne mjere kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te korištenje razvojnih potencijala, uključujući ljude, prostor u kojem žive i djeluju, kao i infrastrukturu koju koriste, za ostvarenje vizije razvoja Županije do 2020. godine, smanjenje društveno-gospodarskih razlika među gradovima/općinama te postizanje ujednačenog razvoja na razini Županije.

Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast (Europa 2020.) – Bruxelles, 2010.

Strategija je usklađena s europskom strategijom Europa 2020. koja donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće. Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast (razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji), održiv rast (promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija), uključiv rast (njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost).

Ciljevi strategije Europa 2020.:

• povećati stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 24. do 64. godine sa 69 % na minimalno 75 %

• ulagati 3 % BDP-a u istraživanje i razvoj

• smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 20 %, povećati udio OIE-a na 20 % te povećati energetske

učinkovitosti za 20 %

• smanjiti udio osoba koji rano napuštaju školovanje (s 15 % na 10 %) te povećati udio populacije u dobi

između 30. i 34. godine sa završenim tercijarnim stupnjem obrazovanja s 31 % na 40 %

• smanjiti broj stanovnika koji žive ispod nacionalne granice siromaštva za 25 %.

Navedeni ciljevi su međusobno povezani i uzajamno se učvršćuju:

• obrazovna poboljšanja pridonose zapošljivosti i smanjuju siromaštvo

• istraživanje i razvoj/inovacije i učinkovitije korištenje energijom čine nas konkurentnijima i otvaraju radna

mjesta

• ulaganjem u čišće tehnologije borimo se protiv klimatskih promjena te stvaramo nove mogućnosti poslovanja

ili zapošljavanja.

Predmetna Strategija usklađena je s europskom strategijom Europa 2020. u Cilju 1 Gospodarski rast i zapošljavanje i Cilju 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života, što se posebno odnosi na prioritete i mjere koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene/energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) – Zagreb,

2014.

Svrha strategije je zajedničkim pristupom osigurati minimalni životni standard najugroženijeg dijela stanovništva te osigurati uvjete za sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti. U tom smislu strategija predstavlja osnovni okvir koji doprinosi ostvarenju zacrtanih ciljeva, a koji je komplementaran Europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti. Tri glavna prioriteta su:


Zagreb, 2017. 13

1. Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje

nejednakosti u društvu

2. Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja broja

siromašnih i socijalno isključenih osoba

3. Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te

sustava praćenja i evaluacije.

Kao prioritetno područje u suzbijanju i sprječavanju siromaštva i socijalne isključenosti određeno je obrazovanje i cjeloživotno učenje, a budući da pristup obrazovanju te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utječu na životne prilike pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i društva te time osnovni alat za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Upravo to je prepoznala i predmetna Strategija te je u Cilju 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života, kroz prioritete P10. Unaprjeđenje socijalne uključenosti te P14. Borba protiv siromaštva, navedeno prepoznala i uključila u svoj razvojni smjer.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. – Bruxelles, 2014.

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:

1. mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito

stavljen na učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije

radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim

gospodarskim prilikama

2. osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati

tercijarno obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom

obrazovanju

3. područje socijalnog uključivanja u smislu promicanja socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje

diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti

socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva

4. potpora javnoj upravi kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje

upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog

dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se

osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

Prva dva temeljna područja Operativnog programa su u predmetnu Strategiju uključena i razrađena u Cilju 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioritetu P6. Razvoj obrazovne infrastrukture temeljene na visokoj tehnologiji, razvoj ljudskih resursa i aktivnog tržišta rada. Treće temeljno područje Operativnog programa (i djelomično četvrto u dijelu predviđanja i promicanja javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera) u predmetnu je Strategiju uključeno u Cilj 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života, prioritete P10. Unaprjeđenje socijalne uključenosti, P11. Razvoj zdravstvene infrastrukture i usluga te P14. Borba protiv siromaštva. Četvrto temeljno područje Operativnog programa odnosno aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uz promicanje javnog dijaloga i partnerstva, razrađuju se u Cilju 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioritet P7. Razvoj investicijskog okruženja i poticanje međunarodne suradnje.

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (NN 116/12)

Nacionalna strategija razvoja zdravstva je krovni dokument koji utvrđuje kontekst, viziju, prioritete, ciljeve i ključne mjere u zdravstvu Republike Hrvatske u predstojećem razdoblju.

Sukladno Nacionalnoj strategiji pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj su: okoliš, odnosno kakvoća zraka, voda i tla, potom klima, buka, zračenje i kemikalije.


Zagreb, 2017. 14

Nacionalna strategija navodi sljedeće prioritete: razvoj informatizacije i eZdravstva, jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti, očuvanje financijske stabilnosti zdravstva i suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini.

Predmetna Strategija je navedene prioritete iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva u svoj strateški razvoj uključila u Cilju 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života, prioritetu P11. Razvoj zdravstvene infrastrukture i usluga, koji mjerom M11.1 Unaprjeđenje zdravstvene infrastrukture i kvalitete usluga nastoji osigurati ravnomjernu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u svim zdravstvenim ustanovama u Županiji.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14)

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ima za cilj izgraditi sustav za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje. Pozornost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja se u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije pridaje svim razinama obrazovnog sustava, počevši od ranog i predškolskog, preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog te naposljetku visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Navedeno se u predmentoj Strategiji prepoznaje u Cilju 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioritet P6. Razvoj obrarazovne infrastrukture temeljene na visokoj tehnologiji, razvoj ljudskih resursa i aktivnog tržišta rada u kojem se, dvjema mjerama, utvrđuje pojačano ulaganje u obrazovanje – u svim njegovim fazama: od osnovnoškolskog, preko strukovnog, do visokoškolskog; stalno osvješćivanje važnosti i osiguranje preduvjeta za cjeloživotno učenje te stalnu prilagodbu obrazovnih programa potrebama postojećeg i planiranog gospodarstva.

Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013.-2020. – Zagreb, 2013.

Donosi se u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. sa ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unaprjeđenja kulture poduzetništva. Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet će realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u budućnosti, a koja se može opisati kao: „konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo Hrvatske, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadžmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi''.

Povezanost predmetne Strategije, odnosno njenog Cilja 1 Gospodarski rast i zapošljavanje te njegovih prioriteta: P1. Razvoj inovativne, elektornoske i izvozno orijentirane industrije, P2. Razvoj obrta, poduzetništva i poduzetničke infrastrukture te P6. Razvoj obrazovne infrastrukture temeljene na visokoj tehnologiji, razvoj ljudskih resursa i aktivnog tržišta rada, s navedenim dokumentom uočava se kroz ciljeve:

• cilj 3. Promocija poduzetništva: pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i

jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i

uravnoteženom razvoju hrvatskih regija

• cilj 4. Poboljšanje poduzetničkih vještina: pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva

jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te

podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. (NN 55/13)

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine kao glavni cilj razvoja turizma postavila je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što bi trebalo rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Strateški ciljevi turističkog razvoja su orijentirani k ostvarenju glavnog cilja i oni uključuju poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja, novo zapošljavanje, investicije i povećanje turističke ponude.

Istodobno, ostali strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020. godine su:

• Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja


Zagreb, 2017. 15

Kontinuirano povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu. Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima povećava se s 13,1 % u 2011. godini na 18,1 %, dok se udio kampova istodobno povećava s 25,2 % na 25,8 %, a obiteljskog smještaja u kućanstvima smanjuje sa 48,7 % na 43,4 %

• Novo zapošljavanje

Otvaranje od 20 do 22 tisuće novih radnih mjesta u turizmu te oko 10 tisuća radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, ali induciranih turističkom aktivnošću

• Investicije

Realizacija novih investicija u iznosu od oko 7 milijardi eura

• Povećanje turističke potrošnje

Osim navedenog, Strategija razvoja turizma u trendovima razvoja turističkih proizvoda izdvaja kulturni turizam kao jedan od primarnih proizvoda s naglaskom na: razvoj gradske kulturne scene, podizanje razine tržišne spremnosti objekata kulturne baštine i ulaganje u tržišnu prepoznatljivost te ističe velik značaj ovoga proizvoda i njegove interpretacije za budući rast ukupnog turističkog sektora. Upravo je njega i prepoznala predmetna Strategija u Cilju 2 Zaštita i očuvanje prirodne i kulturne baštine, prioritetu P9. Održivo korištenje prirodnih resusa i kulturne baštine i mjeri M9.1. Njegovanje i održivo korištenje kulturne baštine.

Uz to, cilj razvoja turizma iz Cilja 1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioriteta P5. Razvoj turizma je povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti što će rezultirati boljim pozicioniranjem na tržištu kontinentalnih destinacija u okruženju. On je u potpunosti u podudarnosti s glavnim ciljem Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. Strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020. godine prepoznaju se i u mjerama predmetne Strategije M5.1. Povezivanje sudionika turističkog razvoja i obogaćivanje turističke ponude, M5.2. Unaprjeđenje promocije turističke ponude na području SMŽ i M 5.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma čija svrha je usmjeriti razvoj turizma k unapređenju postojećih turističkih proizvoda, povećanju prepoznatljivosti i razvoju selektivnih oblika turizma kako bi se doprinijelo gospodarskom rastu i povećanju prihoda turističkih subjekata.

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015. – Zagreb, 2011.

Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. temeljni je dokument koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja, zaštite i korištenja kulturne baštine te načine njihove provedbe u skladu s održivim razvojem Republike Hrvatske.

Ciljevi:

• stvoriti sveobuhvatnu osnovu za korištenje kulturne baštine kao razvojnog resursa u skladu sa smjernicama

razvoja kulture i zaštite kulturne baštine te regionalnog razvoja i gospodarskog razvoja u cjelini, kao i sa

standardima EU-a te međunarodnih institucija

• osigurati pouzdan institucionalni i programski temelj koji jamči uvjete za identificiranje, pripremu i

kandidiranje projekata za sredstva državnih institucija Republike Hrvatske, fondova EU-a i međunarodnih

institucija te drugih izvora financiranja

• razviti i osnažiti sposobnosti i vještine stručnjaka u Ministarstvu kulture i drugim tijelima državne uprave i

organizacijama te stručnjaka i nositelja razvoja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za

uspješno pripremanje i upravljanje projektima održivog korištenja kulturne baštine

• jačati partnerstvo (sudjelovanje javnosti) i informirati stručnu i širu javnost o važnosti kulturne baštine kao

razvojnog resursa i mogućnostima njezina gospodarskog korištenja u skladu s načelima i praksom održivog

razvoja.

Navedeni ciljevi primjenjuju se u mjeri M9.1 Njegovanje i održivo korištenje kulturne baštine (prioriteta P9. održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine, Cilja 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine) predmetne


Zagreb, 2017. 16

Strategije, a posebno njenim mehanizmima provedbe koji za cilj imaju identificirati, zaštititi i očuvati kulturnu baštinu, kao potencijala za razvoj lokalnih sredina u vidu širenja turističkih usluga.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. – Bruxelles, 2015.

Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. postavljeni su opći ciljevi koji se odnose na restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrednog i prehrambenog sektora, promicanje okolišno učinkovitog poljoprivrednog sustava, poboljšanu učinkovitost resursa te pomak ka klimatski elastičnoj poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu, smanjenje ruralne depopulacije i povećanje kvalitete života te gospodarski oporavak i doprinos prioritetima Europske unije za ruralni razvoj.

Opći ciljevi Programa ruralnog razvoja primjenjuju se u predmetnoj Strategiji u pet mjera prioriteta P3. Održiva i ekološka poljoprivreda i razvoj prerađivačkih kapaciteta poljoprivredne proizvodnje.Prioritetom se nastoji popularizirati i poticati bavljenje poljoprivredom, posebice ekološkom, kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću što većeg broja ljudi. Svrha je mjere također uspostaviti izravne odnose proizvođača i potrošača hrane, povećati vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a time ujedno unaprijediti kvalitetu života i održivi gospodarski razvitak te osigurati socijalni, kulturni i demografski oporavak ruralnog područja Županije.

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine – Zagreb, 2013.

Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije određuje se ukupni nacionalni cilj za obnovljive izvore energije prema propisanoj metodologiji te sektorski ciljevi i trajektorije u proizvodnji električne energije, energije za grijanje i hlađenje te energije u prijevozu iz obnovljivih izvora energije. Također, Nacionalnim akcijskim planom određuje se postojeća i planirana politika za obnovljive izvore energije te instrumenti, mjere i mehanizmi s kojima bi se ciljevi ostvarili do 2020. godine.

1. poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije

2. poticanje proizvodnje toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora energije

3. poticanje primjene kogeneracije

4. poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba

5. obveza stavljanja biogoriva na tržište Republike Hrvatske

6. obveza nabave ili unajmljivanja vozila koja mogu koristiti biogoriva u javnom prijevozu i javnom sektoru

7. poticanje proizvodnje biogoriva

8. financijski poticaji za kupnju hibridnih i električnih vozila

9. poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti putem Hrvatske banke za

obnovu i razvitak (HBOR)

10. poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti sredstvima Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

11. projekti energetske učinkovitosti s otplatom kroz uštede (ESCO model)

12. djelovanje na lokalnoj razini.

Predmetna Strategija je navedene instrumente, mjere i mehanizme za ostvarenje ciljeva Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine primijenila u definiranju smjernica svog razvojnog prioriteta P4. razvoj novih i OIE i učinkovito upravljanje energijom čije će predviđene mjere doprinijet intenziviranju i poticanju razvoja novih oblika i korištenje energije iz obnovljivih izvora energije te procesa koji omogućuju uštedu energije na svim područjima (u gospodarstvu i stanovanju).

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, Zagreb 2008 (NN143/08); Nacrt prijedloga Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske, Zagreb 2015.

Opći strateški ciljevi važeće Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske su:

• očuvati sveukupnu biološku, krajobraznu i geološku raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji

razvitak Republike Hrvatske


Zagreb, 2017. 17

• ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesa pridruživanja Europskoj uniji i usklađivanja zakonodavstva s

relevantnim direktivama i uredbama EU (Direktivom o staništima, Direktivom o pticama, CITES uredbama)

• ispuniti obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora na području zaštite prirode, biološke sigurnosti,

pristupa informacijama i dr.

• osigurati integralnu zaštitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima

• utvrditi i ocijeniti stanje biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, uspostaviti informacijski sustav zaštite

prirode s bazom podataka povezanom u informacijski sustav države

• poticati unaprjeđivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih načina obrazovanja o biološkoj raznolikosti i

sudjelovanje javnosti u postupcima odlučivanja

• razvijati mehanizme provedbe propisa kroz jačanje zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta,

obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa, obavješćivanjem, razvojem mehanizama financiranja.

U postupku donošenja je nova Strategija zaštite prirode, koja je usklađena s globalnim strateškim planom i Strategijom Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine. Kao što to nalaže Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), Strategija zaštite prirode je instrument koji osigurava implementaciju glavnih ciljeva Konvencije te osigurava ugradnju mjera očuvanja bioraznolikosti u relevantne sektorske i međusektorske planove, programe i politike. Tijekom procesa izrade Strategije zaštite prirode razvijeno je pet strateških ciljeva:

1. povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode

2. smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara

3. ojačati kapacitete sustava zaštite prirode

4. povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi

5. podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.

Predmetna Strategija u svoj Cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine ugradila je odrednice gore navedenih općih strateških ciljeva važeće Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Strateški cilj Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine ostvarit će se provedbom mjera raspoređenih u sljedeća dva prioriteta. Cilj je očuvati postojeću bioraznolikost i geološku raznolikost, vratiti dio izgubljenih vrsta i staništa gdje je to moguće i opravdano te razviti prikladan sustav za njihovo vrednovanje i očuvanje. Zaštitom i očuvanjem bioraznolikosti i geološke raznolikosti na regionalnoj i lokalnoj razini, obrazovanjem i edukacijom, međusektorskom suradnjom te uključivanjem javnosti nastoji se podići svijest o potrebi njenog očuvanja u svim oblicima političkog, gospodarskog i društvenog djelovanja. Zaštićena i očuvana priroda osigurat će postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak Sisačko-moslavačke županije, kao i njenu afirmaciju u okruženju kao područja s razvijenom svijesti o značaju očuvanja prirodnog bogatstva koje pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osigurava višestruke razvojne pravce.

Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

Dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaće državne politike u upravljanju vodama, čiji je temeljni cilj postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i izgrađenost vodnoga sustava te za stanje količina i kakvoće voda na način koji najbolje odgovara određenom području i određenom vremenu. Uzimajući u obzir prethodno navedena polazišta, integralnim upravljanjem vodama potrebno je:

• osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva

• osigurati potrebnu količinu vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene

• zaštititi ljude i materijalna dobra od štetnoga djelovanja voda

• postići i očuvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, i to harmonizirajući mjere

upravljanja vodama s ostalim sektorima korisnicima prostora te osiguranjem dobrog stanja površinskih,

podzemnih, prijelaznih voda i priobalnih voda (mora).

Navedene odrednice integralnog upravljanja vodama uvažila je i predmetna Strategija te je u svojem prioritetu P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša, Cilja 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine, predvidila niz mjera kojima je svrha doprinijeti povećanju kvalitete života, sigurnosti stanovnika, sprječavanju onečišćenja,


Zagreb, 2017. 18

gospodarskom rastu te razvoju korištenja novih okolišno prihvatljivih tehnologija. Upravljanje vodama posebno se ogleda u mjeri M8.3 Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda koja, do 2020. godine, podrazumijeva pokazatelje učinka u povećanju broja projekata zaštite od štetnog djelovanja voda te povećanju udjela priključenosti stanovništva na javni vodoopskrbni sustav.

Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) – Zagreb, 2016.

Plan upravljanja vodnim područjima (2016.-2021.) izrađen je na temelju Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) kojima su propisani: Planski dokumenti upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim područjima i Plan upravljanja rizicima od poplava. Dokument je nastavak prvog Plana upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela za plansko razdoblje od 2013. do 2015. godine. Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. sastoji se od dvije komponente upravljanja vodnim područjima:

1. Upravljanje stanjem voda

2. Upravljanje rizicima od poplava.

U razdoblju od 2016. do 2021. godine planirano je provesti 269 različitih mjera u cilju postizanja najmanje dobrog stanja voda.

Predmetna Strategija je mjere postizanja dobrog stanja voda u svoj strateški razvoj uključila u Cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine, prioritet P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša te mejru M8.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda. Svrha mjere je zaštita stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te ostalih ugroženih vrijednosti od štetnog djelovanja voda, navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali i poticanje očuvanja i unaprjeđenja ekoloških stanja voda te stvaranje preduvjeta za daljnji gospodarski razvitak. Mjera definira pokazatelje za praćenje ostvarenja koji uključuju broj projekata zaštite od štetnog djelovanja voda, podizanje kvalitete voda (smanjenjem kategorije vode), povećanje broja stanovnika priključenih na javni vodoopskrbni sustav, broj odluka o zaštiti izvorišta, povećanje udjela priključenosti stanovništva i na sustave odvodnje i obrade otpadnih voda te površine za navodnjavanje (ha).

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 130/09)

Cilj Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine je izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom.

Neke od razvojnih smjernica elektroenergetskog sustava su: iskorištavanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije te smanjenje gubitaka u prijenosnoj i distribucijskoj mreži, lokacijski povoljna izgradnja i poticanje distribuirane proizvodnje električne energije. Republika Hrvatska će poticati povećanje energetske učinkovitosti u svim segmentima energetskog sektora, posebice u neposrednoj potrošnji energije. Energetska učinkovitost promatra se kao dodatni izvor energije i kao temeljno trajno načelo u skladu s kojim će raditi i razvijati se energetski sustav.

Navedeno je prepoznala i predmetna Strategija te se prioritetom P4. Razvoj novih i OIE i učinkovito upravljanje energijom (Cilj 1 Gospodarski rast i zapošljavanje) i njegovim razvojnim mjerama nastoji unaprijediti energetski održiv razvoj Županije te povećati udio novih i obnovljivih izvora energije u proizvodnji i potrošnji, smanjenje upotrebe fosilnih goriva i njegovog utjecaja na okoliš, kao i poticanje korištenja i razvoja novih tehnologija. Osim toga, prioritetom predviđene mjere doprinijet će intenziviranju i poticanju razvoja procesa koji omogućuju uštedu energije na svim područjima (u gospodarstvu i stanovanju).

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

Svrha Strategije gospodarenja otpadom je uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Ciljevi definirani Strategijom gospodarenja otpadom nalažu razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom i smanjivanje rizika od otpada.

U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći prioriteti:

– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i osiguravanje njene provedbe


Zagreb, 2017. 19

– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom – izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih svojstava otpada – povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom – povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom – povećavanje odvojenog skupljanja otpada – sanacija postojećih odlagališta – povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i tokovima otpada – izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada – povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.

Navedene prioritete uvažila je i predmetna Strategija te je iste ugradila u razvojni cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine, prioritet P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša, mjeru M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Svrha mjere je izgraditi moderan i cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji će uz pozitivne ekonomske učinke doprinijeti očuvanju i unapređenju kvalitete okoliša i životnog prostora. Mehanizam provedbe kojim se taj učinak postiže definiran je sljedećim aktivnostima: sanacija postojećih odlagališta i divljih odlagališta otpada, informativno-promotivna kampanja, uspostava reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica/sortirnica, odvojeno sakupljanje otpada te smanjenje količina odloženog otpada, posebno biorazgradivog otpada.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine (NN 3/17)

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine ima za zadatak uspostavu cjelovitog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, koji će se ostvariti provedbom aktivnosti sanacije i zatvaranja postojećih neusklađenih odlagališta otpada, divljih odlagališta, crnih točaka te unaprjeđenjem sustava odvojenog sakupljanja i obrade otpada. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. su sljedeći:

1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom.

Navedene ciljeve uvažila je i predmetna Strategija te je iste ugradila u razvojni cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine, prioritet P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša, mjeru M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Svrha mjere je izgraditi moderan i cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji će uz pozitivne ekonomske učinke doprinijeti očuvanju i unapređenju kvalitete okoliša i životnog prostora. Mehanizam provedbe kojim se taj učinak postiže definiran je sljedećim aktivnostima: sanacija postojećih odlagališta i divljih odlagališta otpada, informativno-promotivna kampanja, uspostava reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica/sortirnica, odvojeno sakupljanje otpada te smanjenje količina odloženog otpada, posebno biorazgradivog otpada.

Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)

Opći je cilj politike povećati doprinos nacionalnom gospodarstvu održivim gospodarenjem, korištenjem i sveobuhvatnom zaštitom šumskih resursa i biološke raznolikosti, primjenjujući rezultate istraživanja, poštivanje međunarodnih normi i rezolucija, i uvažavajući prava lokalne zajednice.

Cilju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti kao i održivog gospodarenja šumskim resursima i njihovo održivo korištenje, smatra se korištenje na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih generacija.

Od nacionalnog je interesa da sve zainteresirane strane i korisnici zemljišta budu odgovarajuće zastupani za vrijeme trajanja procesa prostornog planiranja.


Zagreb, 2017. 20

Predmetna Strategija je ciljeve Nacionalne šumarske politike i strategije, u svoj strateški razvoj, ugradila u dva prioriteta Cilja 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine: P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša te P9. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine. Njima se nastoji očuvati i održivo koristiti prirodne resurse, unaprijediti upravljanje okolišem i spriječiti onečišćenje okoliša, integrirati okoliš u druge sektore (između ostalog i šumarstvo), uspostaviti cjeloviti sustav praćenja (monitoring) i jedinstvenog informacijskog sustava te jačati svijest i uključivanje javnosti u proces donošenja odluka i provedbe mjera.

Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09)

Osnovni cilj Programa je dugoročno smanjiti emisije SO2, NO2, hlapivih organskih spojeva i NH3 kako bi se trajno poboljšala kakvoća zraka na području Republike Hrvatske, a posebice na područjima, gdje je kakvoća zraka treće i druge kategorije. Spomenute četiri onečišćujuće tvari su primarno odgovorne za učinak zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona.

Ciljevi Programa su u predmetnoj Strategiji primijenjeni u Cilju 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine, prioritetu P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša te Cilju 1. Gospodarski rast i zapošljvanje, prioritetu P4. Razvoj novih i OIE i učinkovito upravljanje energijom. Naime, mjerama navedenih prioriteta se generalno se nastoji očuvati okoliš na području Županije sprječavanjem i/ili svođenjem rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru, smanjenjem emisije CO2 u atmosferu te provedbom aktivnosti za razvoj i nadogradnju infrastrukture za poboljšanje stanja okoliša (vodoopskrbe, odvodnje i obrade otpadnih voda i dr. i, racionalno upravljanje prirodnim resursima (zrak, voda, očuvanje vrijednih tala i dr.). Razvojni učinak poboljšanja kvalitete zraka, vode i tala, sprječavanja onečišćenja drugim onečišćujućim tvarima (buka, štetni utjecaj kemikalija, svjetlosno onečišćenje itd.), povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja razine rizika i štetnog utjecaja te postizanje sustavne kontrole faktora rizika za zdravlje, nastoji se postići mehanizmom održavanja mjernih postaja te uspostavom mjerenja svih parametara kakvoće zraka, mjerama zaštite voda te poboljšanja stanja voda praćenjem stanja i promjene kakvoće voda, praćenjem stanja i promjene kakvoća tla te saniranjem i obnavljanjem oštećenih tala i lokacija.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13); Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Zagreb, 1999. i 2013.)

Osim općeg cilja koji je postizanje višeg stupnja sigurnosti i razvijenosti Države radi ostvarivanja razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima, postavljeni su i posebni ciljevi koji uključuju obnovu i razvoj ratom opustošenih i ugroženih područja, očuvanje prostora i okoliša, međunarodnu suradnju te unaprjeđenje učinkovitosti sustava gospodarenja prostorom. Kao područje posebne pažnje zbog povećanog interesa i vrijednosti navedeno je depopulacijsko područje zapuštanja tradicionalnih djelatnosti i resursa.

Prioritetna problemska područja:

• smanjivanje razlika razvijenosti područja

• funkcionalno osposobljavanje infrastrukturnih mreža

• vođenje politike naseljavanja nerazvijenih i slabo naseljenih područja

• prilagođavanje gospodarstva (posebno turizma) uvjetima i osobitostima prostora

• obnova ratom zahvaćenih područja sa ciljem povratka stanovništva

• uspostava intervencijskih mjera za određeni oblik gospodarskih djelatnosti u područjima s ograničenjima u

razvoju.

Kako bi se ostvario cilj obnove i razvoja sela potrebno je ostvariti optimalne uvjete za poljodjelsku proizvodnju, u skladu s karakterom krajobraza, zaštitom okoliša, kulturnim potrebama, potrebama i mogućnostima provođenja slobodnog vremena stanovništva i općim potrebama.

Kao osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj navedeno je postupno rješavanje kritičnih dionica i objekata, jačanje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture te ubrzanje izgradnje autocesta, poluautocesta i brzih cesta.


Zagreb, 2017. 21

Strategijom se predviđa podizanje opće tehničko-tehnološke razine, ekonomičnosti, stupnja sigurnosti i pogodnosti s ekološkog aspekta i utroška pogonske energije, nastavak modernizacije/rekonstrukcije i generalni remont postojeće željezničke infrastrukture te proširenje i gradnji novih pruga, u skladu s potrebama gospodarstva i međunarodnoga transportnog tržišta.

Ciljevi Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999 i 2013.):

• osnažiti prostorno razvojnu strukturu države

• povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša

• racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra

• uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja

• razvijati infrastrukturne sustave

• osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja

• usmjeriti prostorno-razvojne prioritete.

Predmetna Strategija je, kao područje posebne pažnje, svoje strateške ciljeve i prioritete razvoja usmjerila je prema i temeljila je upravo na gore navedenim problemskim područjima. Strateški ciljevi razvoja prepoznaju se u viziji razvoja Županije 2020. godine koja predstavlja sažetu i jasno zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju, a glasi: Županija gospodarskog rasta temeljenog na inovativnoj, elektroničkoj i izvozno orijentiranoj industriji, poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji, turističko odredište prepoznatljive očuvane povijesne i kulturne baštine i očuvanih jedinstvenih prirodnih resursa, jedinstvenog doživljaja, razvijene infrastrukture, poželjna ulagačima te za rad i življenje. Stoga su ciljevi strateškog razvoja Županije postavljeni tako, da na nižoj prostornoj razini, prate i primijenjuju gore navedene ciljeve Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

Glavni cilj Strategije je zaustaviti daljnji pad prirodnog prirasta stanovništva i nepovoljna migracijska kretanja.

Jedna od mjera za ostvarivanje glavnog cilja je poticanje pokretanja gospodarskih programa namijenjenih razvoju i održanju maloga gospodarstva i samozapošljavanja na prostorima zahvaćenima intenzivnim procesom demografskog starenja te gradnju prometnica radi bolje i brže povezanosti s lokalnim i područnim urbanim središtima.

Obzirom na razvitak prometne infrastrukture, potrebno je razvijati i izgraditi prigradsku željezničku infrastrukturu te povećati učinkovitost i pouzdanost željezničkog prometa te usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema povećavanju međusobne integriranosti i povezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava.

Predmetna Strategija je glavni cilj Strategije održivog razvitka prepoznala i uvažila u prioritetu P13. Demografska obnova i povećanje stope nataliteta Cilja 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života. Istim ciljom prepoznata je potreba razvoja prometne infrastrukture, i to u prioritetu P12. Unaprjeđenje komunikacijske i prometne povezanosti (mobilnosti). Samozapošljavanje i razvoj malih gospodarstava u Županiji se nastoje postići realizacijom mjera iz prioriteta P3. Održiva i ekološka poljoprivreda i razvoj prerađivačkih kapaciteta poljoprivredne proizvodnje. Osim konkuretnije gospodarstva, navedenim prioritetom se nastoji socijalno, kulturno i demografski oporaviti ruralna područja kako bi se osigurala stabilnost društva te održivi gospodarski razvitak prostora zahvaćenih intenzivnim procesom demografskog starenja.

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (nacrt prijedloga)

Opći cilj prostornog razvoja je ravnomjeran i održiv prostorni razvoj na principima teritorijalne kohezije u funkciji poboljšanja kvalitete života i ublažavanja depopulacijskih trendova, uz očuvanje identiteta prostora.

Kako bi se ostvario ovaj cilj potrebno je: osnažiti gradove subregionalnog i lokalnog značaja u područjima ugroženim depopulacijom, poticati prirodno obnavljanje stanovništva i stvarati preduvjete privlačnosti za mlađu populaciju, očuvati identitet hrvatskog prostora, koristiti prednosti geoprometnog položaja, jačati razvoj sustava željezničkog, pomorskog, riječnog i zračnog prometa, poboljšati mreže cestovnih prometnih poveznica te jačati kapacitete hrvatskog prostora i sustava prostornog uređenja.


Zagreb, 2017. 22

Predmetna Strategija svoje je strateške ciljeve razvoja postavila sukladno općem cilju prostornog razvoja Hrvatske odnosno ravnomjernom i održivom prostornom razvoju na principima teritorijalne kohezije u funkciji poboljšanja kvalitete života i ublažavanja depopulacijskih trendova, uz očuvanje identiteta prostora. Prema tome su definirana tri strateška cilja razvoja Županije – Gospodarski razvoj i zapošljavanje, Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine te Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života. Unutar njih, utvrđeni su prioriteti razvoja te razvojne mjere kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te korištenje razvojnih potencijala, uključujući ljude, prostor u kojem žive i djeluju, kao i infrastrukturu koju koriste, za ostvarenje vizije razvoja Županije do 2020. godine, smanjenje društveno-gospodarskih razlika među gradovima/općinama te postizanje ujednačenog razvoja na razini Županije.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.–2020. (NN 126/14)

Strateški ciljevi razvoja industrije usmjereni su na četiri osnovna područja:

• obujam industrijske proizvodnje

• zaposlenost

• produktivnost

• izvoz.

Kako bi se stekla energetska neovisnost ili smanjio uvoz energetskih mineralnih sirovina, Strategijom je predloženo ulaganje u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na velik broj bušotina i pogodan geotermalni gradijent, potencijal Hrvatske u geotermalnim resursima je značajan.

Isto je prepoznato i ugrađeno u razvojni prioritet predmetne Strategije – P4. Razvoj novih i OIE i učinkovito upravljanje energijom. U provođenju mjera ovog razvojnog prioriteta, prednost će imati projekti koji obuhvaćaju unaprjeđenje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, posebice iskorištavanju hidro potencijala, geotermalne energije kao i bio mase i bio plina. Identificirana su 4 područja za ulaganja od iznimne važnosti za Županiju: energetska obnova javnih zgrada, povećanje energetske učinkovitosti i povećanje kapaciteta Lječilišta Topusko upotrebom geotermalne energije, zamjena postojećeg sustava javne rasvjete energetski učinkovitim tehnologijama i elektrifikacija ruralnih naselja sunčanim elektranama.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (NN 131/14)

Opći cilj Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2030. godine je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske, uzimajući u obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja Europskoj uniji u srpnju 2013. godine. Jedna od mjera Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske koja se odnosi na razvoj infrastrukture u gradskom, prigradskom i regionalnom prometu nalaže da će se odgovarajućom analizom postojeće situacije i očekivanog razvoja prometnog sustava i socijalno-ekonomskog konteksta u gradskim i regionalnim područjima, u perspektivi Održivih planova gradske mobilnosti/integriranih prometnih planova, identificirati potrebe rekonstrukcije postojeće infrastrukture ili izgradnje nove tamo gdje razina mobilnosti to dozvoljava.

Predmetna Strategija je definirala je prioritet P12. Unaprjeđenje komunikacijske i prometne povezanosti (mobilnosti) u okviru srateškog cilja 2 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života kojim je planirano poticanje održive prometne mobilnosti, odnosno niz poticajnih mjera koje unaprjeđuju kvalitetu prijevoza (cestovnog, riječnog, željezničkog), povećavaju sigurnost putnika te rješavaju niz životnih problema stanovnika udaljenih područja. Predviđene su i mjere kojima je cilj povećanje infrastrukturnih ulaganja te izgradnja novih prometnica. Također, predviđeni su projekti rekonstrukcije cesta malog opsega i na pojedinačnim točkama (uključujući pješačke i biciklističke staze/trake) te poboljšavanje pokrivenosti cesta prometnim znakovima, horizontalnom signalizacijom te njihova poboljšana vidljivost. Unutar ovog investicijskog prioriteta predviđena je i priprema projektne dokumentacije.


Zagreb, 2017. 23

Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020. (NN 77/14)

Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima Strategiju razvoja poduzetništva žena za razdoblje od 2014. do 2020. godine (NN 77/14). Osim općeg cilja koji je usmjeren na provedbu aktivnosti kojima se utječe na promjene u vrijednosnom sustavu, ponašanju i okolini, čimbenicima o kojima ovisi jačanje poduzetničke aktivnosti žena, želje da se do 2020. godine poveća broj žena koje pokreću poslovni pothvat i broj žena-vlasnica rastućih poslovnih pothvata, kako bi se ostvarila razina poduzetničke aktivnosti žena na razini koja se ostvaruje u projektu Europske unije, potrebno je dosljedno i vremenski usklađeno osigurati provođenje sljedećih strateških ciljeva:

Strateški cilj 1. — Poboljšanje usklađenosti i umreženost javnih politika

Strateški cilj 2. — Poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena

Strateški cilj 3. — Uvođenje poduzetništva žena u cjelokupni institucionalnu infrastrukturu

Strateški cilj 4. — Promocija poduzetništva žena

Zbog prepoznatog razvojnog problema tržišta rada - veće nezaposlenosti žena u odnosu na muškarce u Županiji - predmetna Strategija je utoliko sukladna Strategiji razvoja poduzetništva žena ukoliko se u mjerama prioriteta P2. Razvoj obrta, poduzetništva i podzetničke infrastrukture ostvare gore navedeni strateški ciljevi odnosno pojača poduzetnička aktivnost žena, kao socijalno ugrožene skupine stanovništva.


Zagreb, 2017. 24

3 Podaci o postojećem stanju okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe Strategije

3.1 Pokretači promjena u okolišu

3.1.1 Stanovništvo

Na području Županije živi 172 439 stanovnika, odnosno 4,02 % ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti iznosi 38,60 st/km² što je osjetno niže od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 75,70 st/km². Isto tako izražena je neravnomjerna naseljenost, najgušće naseljen je grad Sisak, dok je najrjeđe naseljena općina Dvor. Osim gradova Siska i Kutine sve jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) imaju prosječnu gustoću naseljenosti ispod prosjeka Republike Hrvatske (Slika 3.1). Neravnomjerna naseljenost uzrokuje i znatne razlike u stupnju razvijenosti pojedinih dijelova županije tako da je danas većina županije niskog stupnja razvijenosti (I. i II. stupnja)3 (Slika 3.2) (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2013.). Sam Indeks razvijenosti je direktno povezan sa sljedećih 5 parametara:

• stopa nezaposlenosti,

• dohodak po stanovniku,

• proračunski prihodi JLS-a po stanovniku,

• opće kretanje stanovništva,

• stopa obrazovanosti.

Prema indeksu razvijenosti, JLS-i su u Županiji razvrstani u sljedeće skupine sukladno Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/10, 158/13):

- I. skupina (vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske) Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Sunja

- II. skupina (vrijednost indeksa razvijenosti između 50 % i 75 % prosjeka Republike Hrvatske) Glina, Hrvatska Kostajnica, Jasenovac, Majur, Martinska Ves, Novska, Petrinja, Topusko

- III. skupina (vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 100 % prosjeka Republike Hrvatske) Lekenik, Lipovljani, Kutina, Popovača, Sisak, Velika Ludina.

Ako gledamo elemente koji utječu na indeks razvijenosti i opću naseljenost Županije, pritisci na okoliš su geografski diferencirani. Sisak je najveći grad u Županiji te su s njim povezani pritisci ispuštanja onečišćujućih tvari u okoliš uslijed povećanog kretanja stanovništva (promet) te ispuštanja otpadnih voda bez prethodne obrade kao posljedica stanovanja. U ostatku Županije prijete pritisci zbog negativnih demografskih kretanja stanovništva, a očituju se kroz napuštanje tradicionalnog načina života i poljoprivrede, što uzrokuje pojačanu sukcesija u većem dijelu Županije. Napuštanje tradicionalnog načina poljoprivrede otvara prostor i širenju invazivnih vrsta što je posebno problem s čivitnjačom (Amorpha fruticosa, L.).

3 Indeks razvijenosti računat je prema Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/10, 158/13)


Zagreb, 2017. 25

Slika 3.1 Gustoća naseljenosti u Županiji po JLS (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Slika 3.2 Indeks razvijenosti JLS-a Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Zagreb, 2017. 26

3.1.2 Poljoprivreda

Površina poljoprivrednog zemljišta u Županiji iznosi 236 883 ha odnosno 53 % površine Županije. Županija je prema površini poljoprivrednog zemljišta na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odmah iza Osječko-baranjske.

Poljoprivredni posjedi su usitnjeni, a kao poseban problem nameću se neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Najveći je broj poljoprivrednih posjeda veličine 1,01-2,00 ha i zauzimaju 15 % ukupnih obradivih poljoprivrednih površina. Poljoprivrednih posjeda površine preko 10 ha je 5,8 %.

Najznačajnija poljoprivredna grana u Županiji je stočarstvo. Unatoč trendu smanjenja broja stoke na području Republike Hrvatske, broj stoke na području Županije raste. Tijekom 2014. godine registrirano je 257 novih posjednika životinja (8,02 % ukupnog broja novih posjednika u Republici Hrvatskoj), a 2015. godine novih 352 posjednika (11,18 % ukupnog broja novih posjednika u Republici Hrvatskoj) (Hrvatska poljoprivredna agencija, 2015.).

S druge strane najvažnija ratarska proizvodnja u Županiji je uzgoj kukuruza i pšenice, zatim ječma, zobi, raži, a zadnjih godina sve važnije mjesto u plodoredu zauzimaju uljarice soja i uljana repica kao i krmne kulture. Sisačko-moslavačka županija ima lošije prirodno određene uvjete za proizvodnju žitarica od Slavonije i Baranje stoga su potrebne dodatni napori kako bi se uzgojile ove kulture. U tom smjeru Strategija planira izgradnju sustava navodnjavanja, sa ciljem razvitka tehnologije poljoprivredne proizvodnje i promjene strukture sjetve prema dohodovnijim kulturama.

Pritisci poljoprivrede povezani su sa Strategijom navodnjavanja te prekomjernom upotrebom pesticida u ratarskoj proizvodnji. Razvoj sustava navodnjavanja direktno utječe na režim podzemnih i nadzemnih voda što remeti osjetljivu ravnotežu poplavnih staništa Županije. Prekomjerna upotreba gnojiva i pesticida smanjuje bioraznolikost, a s druge strane pozitivno djeluje na širenje invazivnih vrsta koje koriste suvišak hranjiva u tlu. S druge strane, povećanje broja grla stoke u Županiji pozitivno utječe na očuvanje ravnoteže vlažnih livada i pašnjaka.

3.1.3 Energetika i energetska učinkovitost

Ciljevi Strategije su povećati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te povećati energetsku učinkovitost u svim sektorima u Županiji.

Iskoristivost električne energije u Županiji je mala, a glavni izvori energije su prirodni plin i loživo ulje. Prema registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (MINGO, 2015.) u Županiji se nalaze dvije sunčane elektrane, tri hidroelektrane, devet elektrana na biomasu i jedna elektrana na bioplin te 32 sunčane elektrane instalirane na kromovima zgrada u vlasništvu Županije (Tablica 3.1).

Tablica 3.1 Pregled podataka iz Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Izvor: www.oie.mingorp.hr)

Vrsta postrojenja Naziv Lokacija Električna snaga

(MW)

Sunčana elektrana

Fotonaponski sustav Brunkovac Kutina 0,0290

Sunčana elektrana Cindrić Popovača 0,0096

Sunčane elektrane na iznajmljenim krovovima zgrada u vlasništvu Županije

n/a 0,8150

Hidroelektrana*

Mala hidroelektrana Fajerov mlin na rijeci Glini Glina 0,4700

Mala hidroelektrana Klipić Sunja 0,1500

mala protočna hidroelektrana na rijeci Glini Topusko 0,1130

Elektrana na biomasu

Energana na šumsku biomasu 300 kW Petrinja 0,3000

RES Bioenergija Jasenovac Jasenovac 7,2000

Bioelektrana-toplana Glina Glina 1,0000

Elektrana na biomasu snage 350 kW Majur 0,3500

Elektrana na biomasu Majur 1 Majur 1,0000

Elektrana na biomasu Majur 2 Majur 1,0000

Kogeneracija na biomasu Hrvatska Kostajnica Hr. Kostajnica 1,0000

BE-TO DRVNI CENTAR Glina 4,6000


Zagreb, 2017. 27

Proizvodnja drvenog peleta i električne energije iz biomase

Novska 1,0000

Elektrana na bioplin Bioplinsko postrojenje u sklopu farme pilića Rosulje Dvor 0,1350

Ukupno 19,1716

* prema planovima Hrvatske elektroprivrede do 2015. godine planirana je bila izgradnja hidroelektrane Strelečko na Savi i hidroelektrana Pokuplje. U trenutku izrade Studije ovi projekti nisu realizirani.

S aspekta energetske učinkovitosti, Županija je u prosincu 2016. godine donijela Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2017.-2019. godine (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, broj 16/32), sa ciljem jačanja svijesti očuvanja prirode i okoliša smanjenjem potrošnje fosilnih goriva i električne energije u zgradama u vlasništvu Županije i njezinih ustanova te kućanstvima na području Županije. Kroz provedbu trogodišnjih ciljeva i mjera Akcijskog plana energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2017.-2019. godine predviđa se ušteda energije od minimalno 9,85 % potrošnje energije, odnosno okvirno 3515 MWh.

Udio potrošnje električne energije u pojedinim sektorima u odnosu na ukupnu potrošnju energije u Sisačko-moslavačkoj županiji 2014. godine prikazan je na slici u nastavku (Slika 3.3).

Slika 3.3 Udio potrošnje energije u pojedinim sektorima u odnosu na ukupnu potrošnju energije u SMŽ 2014. godine (Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko - moslavačke županije, 2016. godina)

Gledano na razini Županije, povećanje udjela obnovljivih izvora energije kao i energetske učinkovitosti ne generira pritiske na okoliš već pozitivno utječe na smanjenje postojećih pritisaka emisije stakleničkih plinova te onečišćujućih tvari u zrak.

3.1.4 Industrija

Na području Županije, prema količini emitiranih onečišćujućih tvari u okoliš glavni pokretači promjena u okolišu u industriji su: proizvodnja gnojiva i dušičnih spojeva, proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda te rad tvrtke ABS Sisak d.o.o. (Tablica 3.2) (Registar onečišćivača, AZO 2015.).

Tablica 3.2 Ukupne količine ispuštenih tvari pod djelatnostima u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2015. godini (Izvor: AZO)

Djelatnost* ukupna količina ispuštenih tvari u

2015. godini (u tisućama tona)

Proizvodnja gnojiva i dušičnih spojeva 823,39

Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda 330,28

Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura** 18,40

Vađenje prirodnog plina 15,13

Piljenje i blanjanje drva 8,37


Zagreb, 2017. 28

* Naziv kategorije proizlazi iz Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN 58/07) ** Predmetna djelatnost se odnosi na rad tvrtke ABS Sisak d.o.o., odnosno rad čeličane s električnim pećima

Sagledano prema onečišćujućim tvarima 99,37 % onečišćujućih tvari otpada na ugljikov dioksid (CO2), a u ostatku od 0,63 % prevladavaju dušikovi i sumporovi oksidi i amonijak (Slika 3.4).

Slika 3.4 Ukupne količine ispuštenih onečišćujućih tvari izuzev CO2 u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2015. godini (Izvor: AZO)

Prostorno gledano, najviše razine onečišćenja su upravo oko središta velikih industrija, čemu najviše doprinose Kutina i Sisak kao najveća središta onečišćenja u Županiji (Kutina zbog proizvodnje gnojiva i dušikovih spojeva, dok Sisak zbog postojećih kapaciteta metaloprerađivačke industrije i naftnih derivata). Nezanemarivi izvori onečišćenja nalaze se još u Glini, zbog drvne industrije, te u okolici Lipovljana i Velike Ludine zbog vađenja prirodnog plina (Slika 3.5).


Zagreb, 2017. 29

Slika 3.5 Prostorna distribucija izvora onečišćenja iz Industrijskog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2015. godini (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Zagreb, 2017. 30

3.1.5 Pokretači uzrokovani ratnim zbivanjima (Minski onečišćena područja)

Prema podacima dobivenim od iz Hrvatskog centra za razminiravanje ukupna površina Županije koje je zagađena minama iznosi 80,6 km2 (Stanje 31.12.2015. Izvješće o PHR za 2015, Slika 3.6). Najvećim dijelom se ovo zagađenje odnosi na šumska područja, zatim slijede poljoprivredne površine, dok se najmanji dio odnosi na preostalo zemljište.

Slika 3.6 Minski sumnjiva područja u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Zagreb, 2017. 31

3.2 Opterećenja okoliša

3.2.1 Otpadne vode

Sustavi odvodnje (kanalizacijski sustavi) u Županiji mješovitog su tipa, a postoje samo u većim urbanim dijelovima i radnim zonama, dok većina prigradskih područja i manjih naselja nema sustav odvodnje. Mješovitim kanalizacijskim sustavom oborinska i otpadna voda ispušta se bez obrade u recipijent (rijeku ili kanal). U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava za prihvat otpadnih voda koriste se septičke jame.

Od gradova u Županiji samo Kutina ima djelomično riješen sustav kanalizacije i obrade otpadnih voda (fizikalnim postupcima). Grad Sisak ima djelomično sagrađenu kanalizacijsku mrežu koja pokriva urbani dio i industrijsku zonu grada, a sastoji se od više odvojenih sustava s neposrednim izljevima u recipijent (Kupu i Savu). Gradovi Petrinja, Novska, Glina i Hrvatska Kostajnica također imaju samo djelomično izgrađene kanalizacijske sustave bez uređaja za obradu otpadne vode.

Gospodarski subjekti Županije, koji su korisnici velikih količina voda, imaju sagrađene odvojene sustave odvodnje otpadnih voda s različitim stupnjevima pročišćavanja prije ispuštanja u recipijent. Prema Izvješću o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša u 2015. godini u okoliš je ispušteno oko 770 tona otpadnih tvari među kojima dominiraju organske tvari (vidljivo po mjernim parametrima: Kemijska potrošnja kisika, biokemijska potrošnja kisika te ukupni dušik) s otprilike 630 tona (Tablica 3.3) to je smanjenje od 23 % u odnosu na 2011 godinu kad je ispušteno oko 1000 tona (Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša u 2011).

Tablica 3.3 Podaci o vrstama i količinama (kg/god) ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u vode i/ili more prema vodnim područjima, prijavljeni na području Sisačko–moslavačke županije u 2015. godini (Izvor: Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša, HAOP,

2016. godina)

Šifra Ispuštanje i prijenos onečišćujućih tvari u vodno

područje rijeke Save Količine (kg/god)

101 Ukupna suspendirana tvar 68 910,67

102 Kemijska potrošnja kisika-dikromatom (kao O2) (KPKCr) 416 692,95

103 Biokemijska potrošnja kisika nakon n dana (BPKn) 128 723,41

213 Fluoridi (F) 1718,65

214 Amonijev ion (kao N) (NH4+) 1027,36

217 Ukupni dušik 85 674,37

220 Sulfati (SO42-) 5504,01

221 Kloridi (Cl ) 47 584,52

224 Ukupni fosfor 1388,97

345 Benzen (C6H6)(6) 46,20

349 Etil benzen(6) 12,24

355 Fenoli (kao ukupni C) 264,93

357 Toluen(6) 150,12

361 Kisileni(6) 252,16

368 Ukupni aromatski ugljikovodici 0,04

370 Ukupni halogenirani ugljikovodici 0,13

374 Deterdženti, anionski 221,29

375 Deterdženti, neionski 2,69

376 Deterdženti, kationski 0,02

377 Teškohlapljive lipofilne tvari (ukupna ulja i masti) 8102,98

378 Ukupni ugljikovodici 4008,07

401 Aluminij (Al) 27,72

404 Krom i spojevi (kao Cr) 1,12

405 Krom 6+ (Cr6+) 4,99

406 Bakar i spojevi (kao Cu) 0,90

408 Nikal i spojevi (kao Ni) 1,07

409 Olovo i spojevi (kao Pb) 0,56

410 Cink i spojevi (kao Zn) 2,99

414 Bor (B) 2,09


Zagreb, 2017. 32

Šifra Ispuštanje i prijenos onečišćujućih tvari u vodno

područje rijeke Save Količine (kg/god)

415 Kobalt (Co) 0,60

416 Kositar (Sn) 1,20

420 Željezo (Fe) 17,50

Sustav komunalne odvodnje na području Županije stoga ne zadovoljava uvjete zaštite okoliša jer se većina otpadnih voda ispušta se direktno u okoliš bez prethodnog pročišćavanja ili s nedovoljnim pročišćavanjem.

3.2.2 Otpad

Na prostoru Županije trenutno je aktivno 9 odlagališta komunalnog otpada od čega 2 imaju uporabnu (građevinsku) dozvolu, odnosno izgrađena su sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i pripadajućim pravilnicima (Sisak i Kutina) i 7 odlagališta koja su u različitim fazama postupka sanacije (Petrinja, Novska, Glina, Hrvatska Dubica, Gvozd, Jasenovac, Dvor).

Odlagalište fosfogipsa u Kutini je prema Izvješću o stanju okoliša za period od 2009. do 2012. godine (AZO, 2014) proglašeno „crnom točkom“ kao lokacija onečišćena otpadom, koja djeluje štetno na okoliš te na zdravlje i kvalitetu života ljudi. Prema istom izviješću za predmetnu lokaciju sanacija je u pripremi. Istraživanje koje je provedeno „Prirodna radioaktivnost u okolišu odlagališta fosfogipsa“ (Bituh i sur., 2013.) pokazalo je da koncentracije aktivnosti prirodnih radionuklida u uzorcima procjednih voda, trava i tla uzorkovanima uz samo odlagalište nisu povišene u odnosu na uzorke iz ostalih dijelova Hrvatske.

Uz županijski Plan gospodarenje otpadom, koji je bio na snazi do 2013. godine. Od jedinica lokalne samouprave svi gradovi i sedam od dvanaest općina imaju donesen Plan gospodarenja otpadom no većinu treba ažurirati (Tablica 3.4).

Tablica 3.4 Planovi gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne samouprave na području Županije (Izvor: Državni ured za reviziju, 2014. godina i Pregled podataka gospodarenja otpadom, HAOP, 2013.)

Jedinica lokalne samouprave

Izrađen (Da/Ne)

Datum usvajanja

Razdoblje za koje je donesen

Godine za koje su izrađena Izvješća o

izvršenju plana gospodarenja otpadom

Županija Da 08.02.2005. 2005.-2013. 2011.,2012.,2013.

Grad Glina Da 15.03.2010. 2010.-2018. 2011.,2012.,2013.,2014.

Grad Hrvatska Kostajnica Da 28.10.2008. 2010.-2018. 2011.,2012.,2013.

Grad Kutina Da 14.10.2008. 2008.-2015. 2013.

Grad Novska Da 2014. - -

Grad Petrinja Da 2009. 2009.-2015. 2011.,2012.,2013.

Grad Popovača Da 17.12.2013. 2013.-2019. -

Grad Sisak Da 09.03.2010. 2008.-2015. 2011.,2012.,2013.

Općina Donji Kukuruzari Ne - - -

Općina Dvor Da 11.03.2010. 2010.-2015. 2011.,2012.,2013

Općina Gvozd Da 21.10.2011. 2011.-2016. 2011.,2013.,

Općina Hrvatska Dubica Ne - - -

Općina Jasenovac Ne - - -

Općina Lekenik Da 2013. 2012.-2020. -

Općina Lipovljani Da 29.11.2010. 2011.-2014. 2013.

Općina Majur Ne - - -

Općina Martinska Ves Ne - - -

Općina Sunja Da 2010. 2010.-2015. -

Općina Topusko Da 2014. 2014.-2020. -

Općina Velika Ludina Da 2014. - -


Zagreb, 2017. 33

Plan gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije predlagao je koncept održivog, cjelovitog i sustavnog gospodarenja otpadom. Ciljevi Plana bili su nalaženje povoljne lokacije za Županijski centar za gospodarenje otpadom i njegova uspostava te postupno smanjivanje broja aktivnih odlagališta u Županiji, uz provedbu sanacije i rekultiviranja prostora.

Svi navedeni elementi trebali su biti objedinjeno u jedan infrastrukturni sustav – Županijski centar za gospodarenje otpadom kojim upravlja županijska tvrtka, osnovana odlukom Županijske skupštine 2008. godine pod nazivom Eko-start d.o.o. koji bi prihvaćao otpad s pretovarnih stanica gradova/općina, a pretovarne stanice bi bile smještene na mjestima današnjih odlagališta komunalnog otpada. Međutim, prema Nacrtu prijedloga plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (2016.-2022.) centar gospodarenja otpadom izmaknut je iz Županije, ali novi centri nisu potvrđeni studijama izvodljivosti.

S obzirom na navedene promjene na nacionalnoj razini, potrebno je donijeti nove planove gospodarenja otpadom na županijskoj razini te na razini općina i gradova. S druge strane, vidljivi su napori uloženi u unaprjeđenje stanja održivog gospodarenja otpadom kroz postepenu sanaciju odlagališta te smanjenje ukupne količine otpada predanog na odlagalištima.

S obzirom na iznesene podatke o otpadu te trendove kretanja stanovnika u Županiji pritisak otpada procjenjuje se kao umjeren izuzev odlagališta fosfogipsa u Kutini gdje je, zbog opasnosti za okoliš i ljudsko zdravlje, procijenjen kao visok.

3.2.3 Invazivne vrste

Invazivne strane vrste danas se smatraju najvećim uzrokom gubitka bioraznolikosti na Zemlji, odmah nakon izravnog uništavanja staništa. Ekološki utjecaj invazivnih stranih vrsta očituje se na najrazličitije načine. Tako strane invazivne biljne vrste zauzimaju prostor zavičajnim vrstama biljaka, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na staništu, ali i strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koji negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka te se križaju sa zavičajnim vrstama. Strane invazivne životinjske vrste zavičajnim vrstama oduzimaju hranu i sklonište te na njih prenose bolesti. Značajan je i izravan utjecaj invazivnih vrsta na zdravlje ljudi. Najočitiji primjer ovog utjecaja predstavlja biljka ambrozija čiji je pelud alergen.

Direktne ekonomske štete očituju se u smanjenju prinosa u poljoprivredi uzrokovanih invazivnim korovnim vrstama i bolestima ili pak otežanom prometu slatkim vodama zakrčenim vodenim biljkama. Smatra se kako zajednički troškovi šteta i kontrole invazivnih stranih vrsta u Europi dosežu 12,5 milijardi eura godišnje.

Sisačko-moslavačka županija pod visokim je pritiskom od invazivnih vrsta, pogotovo njen nizinski dio, gdje je evidentiran njihov najveći broj (Slika 3.7). Invazivna biljna vrsta čivitnjača (Amorpha fruticosa L.) najveći je problem na području Županije s obzirom da vrlo brzo zauzima autohtona staništa, širi se uz obale rijeka, a njene plodove lako raznosi poplavna voda. Uz Posavsku autocestu A3 od Zagreba prema istoku ova vrsta, počevši oko Popovače, zauzima desetke kilometara staništa s obje strane autoceste. Vrlo je agresivna u području Novska-Jasenovac u kojem se nalaze stotine hektara njene monokulture dok park prirode Lonjsko polje gotovo je potpuno obrastao ovom invazivnom vrstom (Novak N., Kravarščan M., 2011.). Mjere kontrole čivitnjače ispašom stoke u Lonjskom polju su poduzete, ali s upitnim uspjehom te se iz toga razloga pritisak invazivnih vrsta na području Županije procjenjuje kao visok.


Zagreb, 2017. 34

Slika 3.7 Prostorna distribucija broja invazivnih vrsta u Sisačko-moslavačkoj županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o)

3.2.4 Buka

Najznačajniji izvor antropogene buke kojem su izloženi ljudi u Europi je cestovni promet, zatim željeznički te zračni promet (Slika 3.8). Povišene razine buke iz industrijskih postrojenja značajno manje utječu na ljude iz razloga što je industrija u pravilu smještena podalje od stambenih zona te se u industriji već primjenjuju određene mjere zaštite od buke.

Slika 3.8 Izloženost europske populacije buci višoj od 55 dB Lden prema izvorima (Izvor: Science for Environment Policy, 2017.)

Kartu buke, kao temeljni instrument namijenjen cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci u Županiji, izradili su gradovi Sisak i Kutina te Hrvatske autoceste d.o.o. za autocestu A3. Akcijski plan za smanjenje buke nije izrađen za gradove Sisak i Kutinu, s obzirom da su novim Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)


Zagreb, 2017. 35

obveznici izrade akcijskog plana gradovi koji imaju više od 100 000 stanovnika dok za autocestu A3 akcijski plan nije završen.

S obzirom na zakonske regulative te opterećenja bukom u Županiji ovaj pritisak procjenjuje se kao nizak do umjeren.


Zagreb, 2017. 36

3.3 Opis stanja sastavnica okoliša

3.3.1 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja

3.3.1.1 Kvaliteta zraka

Sukladno Uredbi o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16), mjerna mjesta na području Sisačko-moslavačke županije prikazana su u sljedećoj tablici (Tablica 3.5).

Tablica 3.5 Mjerne postaje u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka na području Županije (Izvor: Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje

kvalitete zraka)

Mjerne postaje u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka na području Županije

Zona/Aglomeracija Mjerno mjesto Klasifikacija mjernog

mjesta Onečišćujuća tvar

HR 02 Sisak-1 Industrijska Benzen, PM10; BaP; PAU;

teški metali

HR 02 Kutina-1 Prigradska (O3)/Gradska

pozadinska O3; PM10

Kvaliteta zraka u Županiji prati se i putem lokalne mreže koja obuhvaća mjerenja putem automatskih mjernih postaja u Sisku (AMP Sisak 2 i AMP Sisak 3) te putem klasičnih mjernih postaja u Kutini. Mjerne postaje lokalne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka na području Sisačko-moslavačke županije prikazane su u tablici ispod (Tablica 3.6).

Tablica 3.6 Mjerne postaje u lokalnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka na području Županije (Izvor: Izvješće o stanju okoliša Sisačko-moslavačke županije 2011.-2014. godine)

Mjerne postaje grada Siska Mjerne postaje grada Kutine

Sisak-2, Galdovo K-1 Dom zdravlja

Sisak-3, Centar K-2 Vatrogasni dom

K-3 Meteorološki krug

K-5 Dom sportova

K-6 Husain

K-7 Krč

Praćenje kvalitete zraka u Gradu Sisku u tijeku 2015. godine obuhvaćalo je mjerenja kvalitete zraka na automatskoj mjernoj postaji AMP Sisak-1 u okviru državne mreže za praćenje kvalitete zraka te na dvije automatske mjerne postaje AMP Sisak-2 i AMP Sisak-3 u okviru lokalne mreže za praćenje kvalitete zraka.

Na automatskoj mjernoj postaji Sisak-1 u tijeku 2015. godine analiza podataka pokazala je da su koncentracije sumporovog dioksida SO2, dušikovog dioksida NO2 i ugljikovog monoksida CO bile niske, odnosno okolni zrak je bio I. kategorije kvalitete zraka, s obzirom na koncentracije navedenih onečišćujućih tvari. Što se tiče benzena, uvidom u Godišnje izvješće o rezultatima praćenja kvalitete zraka na postajama državne mreže za praćenje kvalitete zraka u 2015. godini (Ekonerg, 2016.) razvidna je II. kategorija kvalitete zraka, ali uvjetno, s obzirom da je obuhvat podataka bio manji od 90%. Granične vrijednosti 24-satnih koncentracija lebdećih čestica PM10 prekoračene su 34 puta u 2015. godini, što je u granicama dozvoljenih prekoračenja (35 puta) te je obzirom na navedeno okolni zrak bio I. kategorije kvalitete zraka. Granične vrijednosti satnih koncentracija sumporovodika H2S u tijeku 2015. godine prekoračene su 106 puta, dok su granične vrijednosti 24-satnih koncentracija prekoračene 5 puta te je okolni zrak bio II. kategorije kvalitete zraka u pogledu prekoračenja satnih koncentracija, dok je u pogledu prekoračenja dnevnih koncentracija bio I. kategorije kvalitete.


Zagreb, 2017. 37

Tablica 3.7 Kvaliteta zraka na mjernoj postaji Sisak-1 (Izvješće o stanju kvalitete zraka u gradu Sisku za 2015. godinu, Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak)

Onečišćujuća tvar

I. kategorija kvalitete zraka (nije prekoračena granična vrijednost (GV)

II. kategorija kvalitete zraka (prekoračena je granična vrijednost (GV)

NO2

CO

H2S

SO2

PM10

C6H6

CO 8h

Na automatskoj mjernoj postaji Sisak-2 u tijeku 2015. godine mjerene su satne i 24-satne koncentracije sumporovog dioksida SO2, sumporovodika H2S, dušikovog dioksida NO2, ugljikovog monoksida CO, benzena C6H6 i merkaptana. Izmjerene koncentracije bile su ispod graničnih vrijednosti za sve tvari osim sumporovodika. Granične vrijednosti koncentracija lebdećih čestica PM10 prekoračene su 108 puta te je s obzirom na koncentraciju navedene onečišćujuće tvari okolni zrak bio II. kategorije kvalitete zraka. Koncentracije olova (Pb), kadmija (Cd), nikla (Ni) i arsena (As) u PM10 lebdećim česticama bile su niske i nisu prelazile graničnu vrijednost (za mangan nisu postavljene granične vrijednosti) te je okolni zrak s obzirom na navedene metale u PM10 lebdećim česticama bio I. kategorije kvalitete zraka. Koncentracija lebdećih čestica PM10 mjerena gravimetrijskom metodom prekoračila je graničnu vrijednost 99 puta za 24-satno vrijeme (dozvoljeno 35 puta) te je okolni zrak bio II. kategorije kvalitete zraka, s primjetnim pogoršanjem kvalitete u odnosu na 2014. godinu.





NO2

CO

H2S

SO2

PM10

PM10

(gravimetrija)

Pb u PM10

As u PM10

Cd u PM10

Ni u PM10

Mn u PM10

Na automatskoj mjernoj postaji Sisak-3 u tijeku 2015. godine koncentracije dušikovog dioksida NO2, ugljikovog monoksida CO, sumporovog dioksida SO2 i merkaptana satnog i 24-satnog vremena usrednjavanja nisu prelazile granične vrijednosti, stoga se okolni zrak može svrstati u I. kategoriju kvalitete zraka. Koncentracije satnog vremena usrednjavanja sumporovodika H2S prešle su graničnu vrijednost 27 puta, dok su za 24-satno vrijeme usrednjavanja prelazile graničnu vrijednost 2 puta te je okolni zrak s obzirom na navedeni polutant bio II. kategorije kvalitete zraka. Koncentracije lebdećih čestica PM10 su za 24-satno vrijeme usrednjavanja prelazile graničnu vrijednost 72 puta te je zrak bio II. kategorije kvalitete.





NO2

CO

H2S

SO2

PM10


Zagreb, 2017. 38

C6H6

CO 8h

Količina emisije stakleničkih plinova

Prema Registru onečišćivača okoliša (HAOP, 2015.) u Županiji je u 2014. godini u zrak emitirano ukupno 1406,49 kt CO2 eq. Po glavi stanovnika to iznosi 8,15 t CO2 eq, što je više od hrvatskog prosjeka, koji je u 2010. godini bio 6,5 t CO2 eq/per capita (European Environmental Agency).

Grad Kutina je u 2014. godini ima prosječnu emisiju od 47,18 t CO2 eq/per capita, grad Sisak 6,31 t CO2 eq/par capita, općina Velika Ludina 2,78 t CO2 eq/per capita dok su ostale jedinice lokalne samouprave imale emisiju ispod 0,5 t CO2 eq/per capita (izuzev općina Majur, Sunja i Donji Kukuruzari za koje nisu dostupni podaci). Nadalje, od ukupnih emisija na razini Županije 76,36 % ih je bilo iz grada Kutine, 21,44 % iz grada Siska dok su ostale jedinice lokalne samouprave ukupno emitirale 2,2 % ukupne količine CO2 eq (Slika 3.9).

Prema podacima Registra za 2016. godinu, prekoračenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je u Kutini.

Slika 3.9 Prikaz emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika za 2015. godinu, s obzirom na Hrvatski prosjek (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

3.3.1.2 Klimatska obilježja

S obzirom na količinu i raspored padalina, klima u području Županije je tipa f što označava da su padaline više-manje raspodijeljene tijekom cijele godine, pa nema sušnih razdoblja.

S obzirom na temperaturu, klima područja Županije je klima tipa b što označava klimu s toplim ljetom gdje je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca iznad 20°C, a najhladnijeg između 0 i -2°C.


Zagreb, 2017. 39

Slika 3.10 Srednja godišnja temperatura zraka (Izvor: Klimatski atlas Hrvatske)

Srednja godišnja temperatura zraka na području Hrvatske kreće se od 3°C na najvišim planinskim predjelima do 17°C uz samu obalu i na otocima srednje i južne Dalmacije zbog njihovog geografskog položaja i neposrednog utjecaja mora. Ravničarski dio kontinentalne Hrvatske ima blage razlike u srednjoj godišnjoj temperaturi zraka uz prevladavajuću temperaturu zraka od oko 11°C. Na području Županije srednje godišnje temperature zraka se kreću od 4-5°C na višim predjelima (Petrova gora) do 11-12°C u ravničarskim predjelima (Slika 3.10).

Slika 3.11 Srednja godišnja količina oborine(Izvor: Klimatski atlas Hrvatske)

U kontinentalnom području Hrvatske godišnja količina oborine smanjuje se od zapada prema istoku jer vlažne zračne mase koje dolaze s jugozapada i zapada izgube vlagu dok dođu do tog područja, a one zračne mase koje dolaze sa sjeveroistoka, iz unutrašnjosti, suhe su pa ne daju obilne oborine. Područje županije ima znatne prostorne razlike s obzirom na količinu oborina, pa se na području Banovine bilježi od 1000 do 1500 mm, a na području sjevernije od doline Save od 700 do 1000 mm padalina godišnje. Padaline su dosta ravnomjerno raspoređene tijekom godine, s proljetnim i jesenskim maksimumom (Slika 3.11). Prosječna količina padalina iznosi 1023,4 mm.


Zagreb, 2017. 40

Slika 3.12 Vlažnost zraka (Izvor: Klimatski atlas Hrvatske)

Vlažnost zraka je važna za odvijanje mnogih procesa i pojava u atmosferi. Stvaranje oblaka, magle, kiše, rose i druge oborine ovisi ponajprije o vlažnosti zraka. O njoj ovise i količina vode u tlu i stanje vodotoka. Stoga vlažnost zraka utječe na mnoge ljudske djelatnosti (poljoprivredu, stočarstvo, gospodarenje vodama, promet, planiranja u graditeljstvu, itd.), kao i na čovjekovu radnu sposobnost, zdravlje i raspoloženje. Na području Županije vlažnost zraka iznosi između 70 i 80 % (Slika 3.12).

Slika 3.13 Srednje godišnje osunčavanje (Izvor: Klimatski atlas Hrvatske)

Osunčavanje je vrlo važan element klime budući da ima neposredno biološko djelovanje na život na Zemlji. O njemu ovisi dnevna rasvjeta, ono utječe na zagrijavanje podloge, određuje razdiobu topline u tlu te temperaturne prilike u zraku i vodi. Stoga je vrlo važno za mnoge ljudske djelatnosti, osobito za poljoprivredu i općenito svijet raslinja, turizam, graditeljstvo. Na području Županije srednje godišnje osunčavanje iznosi između 1600 i 2000 sati (Slika 3.13).

3.3.1.3 Klimatske promjene

Utjecaj klimatskih promjena na prostoru Sisačko-moslavačke županije vidljiv je kroz promjene vodnih režima. Navedeni osnovni očekivani utjecaji određuju područja i mjere prilagodbe, a to su unaprjeđenje sustava upravljanja/gospodarenja vodama, dugoročno podizanje energetske učinkovitost u zgradarstvu i kućanstvima, korištenje biodizela i ostalih biogoriva u prometu, zatim poticanje pješačenja, korištenja bicikla i boljeg javnog prijevoza u gradskom prometu te poticanje željezničkog u međugradskom prometu, povećanje korištenja geotermalne energije, unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, sadnja kultura za proizvodnju biogoriva; vezivanje CO2 u povećanu drvnu masu mjerama pošumljavanja i unaprjeđenja uzgojnih oblika šume, kao i općenito učinkovitijom eksploatacijom i korištenjem drvne mase.

3.3.1.3.1 Projekcija promjena temperatura zraka

Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju (Izvor: DHMZ) analizirane su za dva 30-godišnja razdoblja:


Zagreb, 2017. 41

• razdoblje od 2011. do 2040. godine predstavlja bližu budućnost i od najvećeg je interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na klimatske promjene

• razdoblje od 2041. do 2070. predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi te je signal klimatskih promjena jači.

Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040.) na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1,0°C (Branković i sur. 2012.). U drugom razdoblju buduće klime (2041.-2070.) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2,0°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6 °C na jugu, a ljeti do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3,0 °C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010.).

Na području Županije u prvom razdoblju se očekuje promjena od 0,4°C – 0,6 °C zimi, odnosno 0,6°C – 1,0°C ljeti. U drugom razdoblju očekuje se povećanje temperature od 1,6°C u zimskom periodu, odnosno 2,0 °C u ljetnom periodu.

Slika 3.14 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. godine u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeti

(desno)


Zagreb, 2017. 42

Slika 3.15 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041.-2070. godine u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i

ljeto (desno)

3.3.1.3.2 Projekcija promjena količine oborina

Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) su vrlo male i ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni.

Najveća promjena oborine, prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana. U drugom razdoblju buduće klime (2041.-2070.) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto jače izražene.

Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje oborine. Smanjenja dosežu vrijednost od 45 do 50 mm i statistički su značajna. Zimi se može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to povećanje nije statistički značajno.

Na području Županije ne očekuje se promjena količine oborina niti u prvom niti u drugom periodu.


Zagreb, 2017. 43

Slika 3.16 Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za jesen

Slika 3.17 Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041.-2070. u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

3.3.2 Georaznolikost

Gledano s geološkog aspekta, područje Županije predstavljeno je stijenama različite starosti, od prekambrija do holocena. Najprostraniji i najniži dio prostora prekrivaju najmlađi aluvijalni sedimenti, pijesak i šljunak. Ovi nanosi različitih su debljina, a nerijetko su pokriveni muljevitim i glinovitim tlom. Posavski dio Županije izgrađen je od naslaga lapora, pijeska i gline gornjeg tercijara. U podgorskim predjelima ispod ovih naslaga na površinu probijaju stariji


Zagreb, 2017. 44

pješčenjaci, lapori i vapnenci. Oko rijeke Save i uz obale rijeka Lonje i Ilove nataložene su prostrane i nedovoljno propusne naplavne ravnice. Na južnoj strani savsko-kupske zaravni, na mješovite šljunkovito-glinovite sedimente prema jugozapadu se nastavlja kontinuirana zona neogenih pjeskovitih i laporovitih tala.

U podlozi prevladavaju mlade stijene, tj. neogeni i paleogeni sedimenti (gline, lapori, pješčenjaci, konglomerati), a na nekoliko mjesta brežuljkastog područja javljaju se površine permokarbonske starosti. Najstarije stijene Županije su eruptivne i metamorfne stijene, koje gotovo u potpunosti izgrađuju Moslavačku goru (graniti, gnajsevi, tinjičasti škriljavci i filiti).

U geotektonskom smislu područje Županije pripada Panonskom bazenu. Sjeverno od Južnog rubnog rasjeda Savske potoline prostire se Panonski bazen u užem smislu. Južno od tog rasjeda strukture pripadaju rubnoj zoni Panonskog bazena prema uzdignutim Dinaridima. Južni rubni rasjed Panonskog bazena proteže se granicom zone izgrađene iz paleozojskih i mezozojskih stijena, koja se odvaja unutar uzdignutih dijelova Dinarida.

Georaznolikost je prema Zakonu o zaštiti prirode raznolikost nežive prirode, a čine je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih pojava i procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja, a stvaraju ih i danas.

Važno područje georaznolikosti na području Županije predstavlja Moslavačka gora. Obilježena je velikom krajobraznom, geološkom i biološkom raznolikošću te bogatom kulturno-povijesnom i tradicijskom baštinom. Središnje dijelove Moslavačke gore izgrađuje kredni magmatski i metamorfni kompleks, u koji je uklopljen starijepaleozojski metamorfni kompleks, dok su rubni dijelovi prekriveni raznovrsnim mlađim neogenskim i kvartarnim naslagama te sedimentnim stijenama taloženim u različitim kopnenim, jezerskim i morskim okolišima.

Od brojne geološke baštine predmetnog područja ističe se jedinstvena i vizualno atraktivna pojava kuglastog lučenja migmatita (tri višemetarske kuglaste forme) u šumama Garjevice, prirodni izvori nafte u potoku Paklenica te fosilni ostaci velikih sisavaca, odnosno praslonova (Gomphotherium angustidens), dinoterija (Prodeinnotherium bavaricum) te nosoroga (Brachypotherium brachypus) pronađeni u napuštenom glinokopu u Gornjoj Jelenskoj. Jednako tako, interesantna je i jedinstvena „petrografska zbirka Moslavačke gore“ koju čine odlomci različitih vrsta stijena (granit, gnajsevi, anfibolit, škriljavci i kontaktoliti) ugrađeni u srednjovjekovne gradove (zidine Garić grada i Jelengrada).

Krški oblici, koji su u Republici Hrvatskoj najčešće prepoznati kao vrijedni lokaliteti georaznolikosti, u najvećem dijelu Županije izostaju. Samo najzapadniji dio Županije nalazi se na krškom području te su isključivo ondje i pronađeni krški oblici, kao što su špilje ili jame. Radi se o manjem broju speleoloških objekata koji nisu posebno zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode, niti su evidentirani u speleološkom katastru Republike Hrvatske.

Uvidom u Upisnik zaštićenih područja ustanovljeno je da na području Županije ne postoje lokaliteti zaštićene geobaštine.

3.3.3 Bioraznolikost

3.3.3.1 Staništa

Prema karti staništa Republike Hrvatske na području Županije prisutna su raznolika staništa s velikim udjelom ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, koja su definirana Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). U tablici niže (Tablica 3.10) nalazi se popis svih stanišnih tipova u Županiji, poligonalnih i točkastih lokaliteta, s izračunom njihovih površina (istaknuta staništa se odnose na ugrožena i rijetka), a na slici ispod (Slika 3.18) kartografski je prikazan raspored ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.

Tablica 3.10 Zastupljenost stanišnih tipova u Županiji (Izrađivač:IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

NKS kod Tip staništa* Površina u

Županiji (ha) Udio u površini

Županije (%)

Kopnena staništa – poligoni

A.1.1. Stalne stajaćice 960,84 0,22

A.1.2. Povremene stajaćice 22,67 0,01


Zagreb, 2017. 45



Županije (%)

A.1.3./A.4.1./J.4.4. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica/Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi/Infrastrukturne površine

99,86 0,02

A.2.3. Stalni vodotoci 3343,79 0,75

A.2.7./A.1.1. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica / Stalne stajaćice

3,87 0,001

A.2.7./A.2.2. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica / Povremeni vodotoci

2,83 0,001

A.2.7./A.2.2./A.1.1. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica / Povremeni vodotoci / Stalne stajaćice

110,15 0,02

A.4.1./I.2.1. Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Mozaici kultiviranih površina

21,23 0,005

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe 15876,09 3,56

C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe 25875,30 5,80

C.2.3./C.2.2./E.3.1. Mezofilne livade Srednje Europe / Vlažne livade Srednje Europe / Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

13819,72 3,10

C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci 370,78 0,08

C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače 11,11 0,002

D.1.1./E.1.1. Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba 927,58 0,21

D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

3417,40 0,77

E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola 1852,99 0,42

E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena 13719,65 3,08

E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka 29669,68 6,65

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume 87934,82 19,71

E.3.1./C.2.2. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume / Vlažne livade Srednje Europe

68,80 0,02

E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze

60819,67 13,63

E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume

38,81 0,01

E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume 1764,40 0,40

E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume 48434,92 10,86

E.9.2. Nasadi četinjača 122,36 0,03

E.9.3. Nasadi širokolisnog drveća 1321,66 0,30

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 76613,18 17,18

I.2.1./J.1.1./I.8.1. Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

3007,78 0,67

I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

30730,80 6,89

I.5.1. Voćnjaci 265,85 0,06

I.5.3. Vinogradi 47,68 0,01

I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine 766,53 0,17

J.1.1. Aktivna seoska područja 17413,36 3,90

J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja 2062,97 0,46

J.1.3. Urbanizirana seoska područja 248,51 0,06

J.2.1. Gradske jezgre 2106,90 0,47

J.2.2. Gradske stambene površine 1414,36 0,32

J.2.3. Ostale urbane površine 4,63 0,001

J.4.1. Industrijska i obrtnička područja 504,34 0,11

J.4.2. Odlagališta krutih tvari 84,38 0,02

J.4.3. Površinski kopovi 112,38 0,03

J.5.2. Umjetna slatkovodna staništa 71,29 0,02

Kopnena staništa – točkasti lokaliteti

A.3.2.1.2. Zajednica male i velike vodene leće / /


Zagreb, 2017. 46



Županije (%)

A.3.2.1.3. Zajednica trokrpe vodene leće / /

A.3.2.1.4. Zajednica velike vodene leće i plivajuće nepačke / /

A.3.2.3.1. Zajednica žabogriza i resca / /

A.4.1.1.1. Trščaci obične trske / /

A.4.1.1.3. Zajednica običnog oblića / /

A.4.1.1.5. Rogozik širokolisnog rogoza / /

A.4.1.1.6. Rogozik uskolisnog rogoza / /

A.4.1.1.9. Zajednica velike pirevine / /

A.4.1.2.5. Močvara obalnog šaša / /

A.4.2.2.1. Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja / /

C.2.2.4.1. Livade busike / /

C.2.2.4.2. Livade trobridog i lisičjeg šaša / /

C.2.4.1.3. Travnjaci grpka i puzave rosulje / /

C.2.4.1.4. Livade djeteline i puzave rosulje / /

D.1.2.1.1. Mezofilne šikare i živice brežuljkastog i brdskog vegetacijskog pojasa

/ /

I.1.5.2.2. Zajednica obične koprive i podagrastog jarčevca / /

I.1.6.2.4. Zajednica plavičastog muhara i sitnocvjetne konice / /

I.1.6.4.1. Utrina divljeg ječma / /

I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba / /

I.1.7.1.4. Zajednica obalne dikice / / *Mozaična staništa sa zastupljenim ugroženim i rijetkim stanišnim tipom u cijelosti su označena kao zaštićena

Slika 3.18 Ugrožena i rijetka staništa u Županiji (poligoni) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Na području Županije u najvećoj mjeri su zastupljena vlažna staništa koja su vezana za ravnice nizinskih rijeka, a mogu se okarakterizirati kao jedna od najvažnijih staništa divljh vrsta ovog područja.


Zagreb, 2017. 47

3.3.3.2 Flora

Na području Sisačko-moslavačke županije prema dostupnim podacima veći je broj ugroženih biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske definirane u kategorijama regionano izmurle (RE), kritično ugrožene (CR), ugrožene (EN) i osjetljive (VU) (Tablica 3.11).

Tablica 3.11 Najugroženije biljne vrste u Županiji (Izvor: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, 2005.)

Znanstveno ime Hrvatsko ime Kategorija ugroženosti

Alopecurus aequalis crvenožuti repak VU

Alopecurus geniculatus koljeničasti repak VU

Alopecurus rendlei mješinasti repak VU

Baldellia ranunculoides žabnjačka kornjačnica CR

Betula pubescens cretna breza CR

Blysmus compressus stisnuta trešnica EN

Caldesia parnassifolia kaldezija RE

Carex bohemica češki šaš CR

Carex echinata zvjezdasti šaš EN

Carex flava žuti šaš EN

Carex hostiana hostov šaš EN

Carex nigra crnkasti šaš EN

Carex panicea prosasti šaš VU

Carex riparia obalni šaš VU

Carex rostrata kljunasti šaš VU

Carex serotina crni šaš EN

Carex vesicaria mjehurasti šaš VU

Clematis integrifolia cjelolisna pavitina VU

Cyperus flavescens žućkasti oštrik VU

Cyperus fuscus smeđi šilj VU

Cyperus longus dugi oštrik VU

Cyperus michelianus dvostupka VU

Dactylorhiza incarnata kukuljičasti kaćun EN

Daphne cneorum crveni uskolisni likovac EN

Dianthus giganteus ssp. croaticus hrvatski karanfil VU

Drosera rotundifolia okruglolisna rosika CR

Equisetum hyemale zimska preslica VU

Eriophorum angustifolium uskolisna suhoperka CR

Eriophorum latifolium širokolisna suhoperka EN

Eryngium planum paštitkasti kotrljan RE

Fritillaria meleagris prava kockavica VU

Gentiana pneumonanthe plućna sirištara EN

Glyceria fluitans plivajuća pirevina VU

Glyceria plicata naborana pirevina VU

Hibiscus trionum vršačka sljezolika EN

Hordeum marinum primorski ječam VU

Hottonia palustris močvarna rebratica EN

Hydrocotyle vulgaris obični ljepušak CR

Lemna gibba grbasta vodena leća EN

Lilium bulbiferum lukovičavi ljiljan VU

Lilium martagon zlatan VU

Limosella aquatica vodena voduška CR

Lindernia procumbens trožilni ljubor VU

Lycopodiella inundata cretna crvotočina CR

Lythrum portula potočni pilićnjak VU

Marsilea quadrifolia četverolisna raznorotka EN

Menyanthes trifoliata močvarna trolistica EN

Ophrys sphegodes kokica paučica VU

Orchis coriophora kožasti kaćun VU


Zagreb, 2017. 48

Znanstveno ime Hrvatsko ime Kategorija ugroženosti

Orchis militaris kacigasti kaćun VU

Orchis purpurea grimizni kaćun VU

Orchis tridentata trozubi kaćun VU

Osmunda regalis kraljevski pujanik CR

Periploca graeca grčka luštrika EN

Platanthera bifolia mirisavi dvolist VU

Pseudolysimachion longifolium dugolisna čestoslavica EN

Ranunculus lingua veliki žabnjak EN

Ranunculus ophioglossifolius jednolistni žabnjak EN

Rhynchospora alba bijela šiljkica CR

Scirpus setaceus šćetica končastolistna CR

Stratiotes aloides rezac VU

Trifolium michelianum Michelijeva djetelina CR

Ventenata dubia nježni bodljozub CR

Wolffia arrhiza beskorjenska sitna leća VU

Na području Sisačko-moslavačke županije temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih ugroženih biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske određene kao najugroženije:

Drosera rotundifolia L. Okruglolisna rosika

Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena vrsta

Uzroci ugroženosti: Nestanak staništa progresivnom vegetacijskom sukcesijom i odvodnjavanjem.

Stanište: Prijelazni cretovi, raste u zajednici bijele šiljkice (Rhynchosporetum albae W. Koch).

Rhynchospora alba (L.) Vahl Bijela šiljkica

Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena vrsta

Uzroci ugroženosti: Nestanak staništa progresivnom vegetacijskom sukcesijom.

Stanište: Acidofilni cretovi i prijelazni cretovi bijele šiljkice (Rhynchosporetum albae).

Carex riparia Curtis Obalni šaš

Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta

Uzroci ugroženosti: Gubitak staništa isušivanjem.

Stanište: Obalni šaš uspijeva uglavnom na obalama stajaćih ili sporo tekućih voda i na povremeno plavljenim, hranjivima i bazama bogatim tresetnim, glinastim i pjeskovitim tlima. Raste u zajednicama sveze Magnocaricion, a karakteristična je vrsta asocijacije Caricetum ripario-acutiformis. Pojavljuje se i u zajednicama sveze Alnion glutinosae, na obalama može graditi i čiste sastojine, a pojedinačno raste i u drugim zajednicama visokih šaševa, trščacima, vlažnim krčevinama i poplavnim šumama, na hranjivima bogatim staništima.

Carex vesicaria L. Mjehurasti šaš

Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta

Uzroci ugroženosti: Gubitak staništa isušivanjem.

Stanište: Mjehurasti šaš uspijeva na obalama stajaćih i sporotekućih voda, na poplavnim livadama i u poplavnim šumama, te u plitkoj vodi i na povremeno plavljenim i bazama bogatim tresetnim i muljevitim tlima. Svojstvena je vrsta zajedinice Caricetum vesicariae, a raste i u asocijaciji Caricetum gracilis.


Zagreb, 2017. 49

Equisetum hyemale L. Zimska preslica

Kategorija ugroženosti: VU (osjetljiva vrsta)

Uzroci ugroženosti: Ugrožena su staništa isušivanjem i melioracijom, što uzrokuje nestanak vrste na pojedinim dijelovima njezina areala.

Stanište: Močvarna staništa uz vodene površine na pjeskovitu i glinasto-pjeskovitu tlu. Dolazi u sastavu asocijacija Caricetum elatae, Cladietum marisci (na području nacionalnoga parka Plitvička jezera), Scirpo-Phragmitetum (Phragmition, Phragmitetalia, Phragmitetea) te na vlažnim i močvarnim mjestima u hrastovo-grabovim šumama, na šumskim čistinama koje pripadaju zajednicama sveze Calthion (red Populetalia).

Ophrys sphegodes Mill. Kokica paučica

Kategorija ugroženosti: VU (osjetljiva vrsta)

Uzroci ugroženosti: Fragmentacija i nestanak staništa, najčešće prirodnim progresivnim sukcesijama.

Stanište: Naseljava suncu izložene položaje na vapnenačkoj podlozi (pH=6,8-9,0). Na vertikalnom profilu rasprostire se od same obale mora (npr. Pelješac) pa sve do 800 m/nm (Velebit). Naseljava suhe travnjake, svijetle šume i degradirane mediteranske tvrdolisne makije i garige. Možemo ju naći na terasastim, često kultiviranim obroncima duž hrvatske obale.

3.3.3.3 Fauna

Fauna Županije odlikuje se visokom raznolikosti skupina, odnosno divljih vrsta, a u tablici niže (Tablica 3.12) navedena je ugrožena (ugrožena fauna koja nije strogo zaštićena navedena je za kategorije ugroženosti više od osjetljiva vrsta – VU) i strogo zaštićena fauna. Najugroženije vrste s uzrocima ugroženosti opisane su ispod tablice.

Tablica 3.12 Ugrožene i strogo zaštićene životinjske vrste u Županiji (Izvor: Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe II. izmjena i dopuna Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije, 2014.; Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama

(NN 80/13, 73/16))

Skupina Znanstveno ime Hrvatsko ime Regionalna kategorija

ugroženosti Zaštita prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama

Ribe

Acipenser ruthenus kečiga VU

Alosa pontica crnomorska haringa DD SZ

Aspius aspius bolen VU

Barbus balcanicus potočna mrena VU

Carassius carassius karas VU SZ

Cobitis elongata veliki vijun VU SZ

Cottus gobio peš EN SZ

Cyprinus carpio šaran EN

Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara NT SZ

Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ

Gobio kessleri keslerova krkuša NT SZ

Gobio uranoscopus tankorepa krkuša NT SZ

Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR SZ

Hucho hucho mladica EN

Leuciscus idus jez VU

Lota lota manjić VU

Misgurnus fossilis piškur VU SZ

Sabanejewia balcanica zlatni vijun VU SZ

Salmo trutta potočna pastrva VU

Telestes souffia blistavac VU SZ

Vimba vimba nosara VU

Zingel streber mali vretenac VU SZ


Zagreb, 2017. 50



Zingel zingel veliki vretenac VU SZ

Vodozemci

Bombina bombina crveni mukač NT SZ

Hyla arborea gatalinka NT SZ

Triturus dobrogicus veliki dunavski vodenjak NT SZ

Gmazovi Emys orbicularis barska kornjača NT SZ

Natrix tessellata ribarica DD SZ

Ptice

Actitis hypoleucos mala prutka VU* SZ

Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak CR* SZ

Alcedo atthis vodomar NT* SZ

Anas acuta patka lastarka RE*, LC** SZ

Anas clypeata patka žličarka RE*, LC** SZ

Anas strepera patka kreketaljka EN* SZ

Anser anser siva guska VU* SZ

Aquila clanga orao klokotaš CR*** SZ

Aquila pomarina orao kliktaš EN* SZ

Ardea purpurea čaplja danguba EN* SZ

Ardeola ralloides žuta čaplja EN* SZ

Aythya nyroca patka njorka NT* SZ

Casmerodius albus velika bijela čaplja EN* SZ

Charadrius dubius kulik sljepčić NT* SZ

Chlidonias hybridus bjelobrada čigra NT* SZ

Chlidonias niger crna čigra LC** SZ

Ciconia ciconia bijela roda LC* SZ

Ciconia nigra crna roda VU* SZ

Circus aeruginosus eja močvarica EN* SZ

Circus cyaneus eja strnjarica LC***, LC*** SZ

Circus pygargus eja livadarka EN* SZ

Crex crex kosac VU* SZ

Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC* SZ

Dendrocopos syriacus sirijski djetlić LC* SZ

Dryocopus martius crna žuna LC* SZ

Egretta garzetta mala bijela čaplja VU* SZ

Emberiza schoeniclus močvarna strnadica LC* SZ

Falco columbarius mali sokol VU***, DD** SZ

Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC* SZ

Gallinago gallinago šljuka kokošica CR* SZ

Grus grus ždral LC**, LC*** SZ

Haliaeetus albicilla štekavac VU* SZ

Hirundo rustica lastavica LC* SZ

Ixobrychus minutus čapljica voljak LC* SZ

Milvus migrans crna lunja EN* SZ

Motacilla flava žuta pastirica LC* SZ

Netta rufina patka gogoljica VU* SZ

Numenius arquata veliki pozviždač EN***, VU** SZ

Nycticorax nycticorax gak NT* SZ

Otus scops ćuk LC* SZ

Pandion haliaetus bukoč RE* SZ

Pernis apivorus škanjac osaš NT* SZ

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac CR* SZ

Philomachus pugnax pršljivac LC** SZ

Phyloscopus sibilatrix šumski zviždak LC* SZ

Picus canus siva žuna LC* SZ


Zagreb, 2017. 51



Picus viridis zelena žuna LC* SZ

Platalea leucorodia žličarka EN* SZ

Podiceps grisegena riđogrli gnjurac NT*** SZ

Podiceps nigricollis crnogrli gnjurac EN* SZ

Porzana parva siva štijoka EN* SZ

Porzana porzana riđa štijoka EN* SZ

Porzana pusilla mala štijoka CR* SZ

Riparia riparia bregunica VU* SZ

Saxicola rubetra smeđoglavi batić LC* SZ

Saxicola torquata crnoglavi batić LC* SZ

Sterna sandvicensis dugokljuna čigra NT*** SZ

Strix uralensis jastrebača NT* SZ

Sylvia nisoria pjegava grmuša LC* SZ

Tringa glareola prutka migavica LC** SZ

Tringa totanus crvenonoga prutka CR* SZ

Tyto alba kukuvija NT* SZ

Sisavci

Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak DD SZ

Canis lupus vuk NT SZ

Castor fiber dabar NT SZ

Lutra lutra vidra DD SZ

Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak EN SZ

Muscardinus avellanarius puh orašar NT SZ

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU SZ

Myotis capaccinii dugonogi šišmiš EN SZ

Myotis dasycneme močvarni šišmiš DD SZ

Myotis emarginatus riđi šišmiš NT SZ

Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ

Nyctalus leisleri mali večernjak NT SZ

Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ

Rhinolophus blasii Blazijev potkovnjak VU SZ

Rhinolophus euryale južni potkovnjak VU SZ

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT SZ

* gnijezdeća populacija; ** preletnička populacija; *** zimujuća populacija

Dalje u tekstu daje se opis pojedinih divljih vrsta rasprostranjenih na području Županije za koje je prema regionalnim kategorijama ugroženosti definirano da pripradaju skupini ugroženih vrsta.

Peš Cottus gobio

Ekologija: Živi u područjima s brzom i čistom vodom.

Uzroci ugroženosti: Uništavanje prirodnih staništa i unos alohtonih vrsta.

Šaran Cyprinus carpio

Ekologija: Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta.

Uzroci ugroženosti: Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta.


Zagreb, 2017. 52

Prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u riječnim ušćima

Uzroci ugroženosti: Onečišćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoće staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima.

Mladica Hucho hucho

Ekologija: Mladica je bentopelagička, litofilna vrsta koja najčešće živi u zoni lipljena i mrene. Nastanjuje dublje dijelove rijeka, s brzim protokom i nižom temperaturom (od 6°C do 18°C). Česta je u dubljim prokopima uz obalna područja ili ispod mostova, a rijetka u jezerima.

Uzroci ugroženosti: Regulacijom i pregradnjom gornjih i srednjih tokova rijeka nestala su staništa prikladna za mrijest ove vrste. Ulovljena je u rijeci Kupi, Dobri, Savi, Uni, Dravi i Dunavu. Mladica je indikatorska vrsta za pojedine ekološki najvrijednije rijeke Dunavskog sliva, a trenutna područja u kojima je očuvana zahtijevaju visoku razinu zaštite.

Slika 3.19 Rasprostranjenost vrste Hucho hucho u rijekama zapadnog dijela Balkana (zeleno obojani vodotoci predstavljaju staništa mladice) (Izvor: Freyhof i dr., 2015)

Crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon

Ekologija: Gnijezde se u tršćacima, rogozicima i šašu, uvijek iznad vode. Za gniježđenje im je važan gusti sloj suhih, izlomljenih stabljika trske i ostalog bilja. Uglavnom se hrane kukcima (naročito kornjašima), paucima i vodenim puževima.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, paljenje tršćaka.

Patka lastarka Anas acuta

Ekologija: Gnijezdi se na raznim tipovima plitkih vodenih staništa u prostranim otvorenim područjima. Najdraža gnjezdilišta su joj poplavljeni travnjaci oko većih voda. Nakon gniježđenja se zadržavaju na mirnim jezerima, ribnjacima, ušćima, slanim močvarama i akumulacijama koje su dobro obrasle vegetacijom.

Uzroci ugroženosti: Razlozi izumiranja gnijezdeće populacije i ugroženosti zimujuće populacije su melioriranje poplavljenih površina uz močvarna područja, lov i krivolov.


Zagreb, 2017. 53

Patka žličarka Anas clypeata

Ekologija: Gnijezdi se na plitkim, slatkovodnim močvarama s muljevitim obalama, na plitkim jezerima obraslim bujnim raslinjem, ali i s dovoljno otvorene vode, na prostranim poplavnim livadama i sl. Zimi se zadržavaju i u priobalju, u bočatim plitkim zaljevima i na muljevitim plićinama. Izbor staništa je ograničen zbog specijalizirane ishrane filtriranjem hrane.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

Patka kreketaljka Anas strepera

Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

Orao klokotaš Aquila clanga

Ekologija: Gnijezde se u vlažnim, uglavnom nizinskim šumama u blizini močvara i prostranih vodenih površina. Za selidbe i zimi također borave u blizini močvara te nad otvorenim područjima. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade na visokim stablima.

Uzroci ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja zbog regulacija rijeka i melioracija te intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se površina i kvaliteta staništa orala klokotaša.

Orao kliktaš Aquila pomarina

Ekologija: Gnijezde se u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegavaju guste i prostrane šume, a rado naseljavaju rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim staništima koja su im potrebna kao lovišta.

Uzroci ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, uređivanje šuma.

Čaplja danguba Ardea purpurea

Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i sporotekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde se i na malim močvarama uz rijeke i riječne rukavce.


Žuta čaplja Ardeola ralloides

Ekologija: Obitavaju na plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, riječnim ušćima, ribnjacima i drugim vodama obala obraslih gustom trskom ili rogozom, često s grmljem i niskim drvećem.


Velika bijela čaplja Casmerodius albus

Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću. Druževne su tijekom cijele godine. Gnijezde se u kolonijama, često mješovitim, sa žličarkama, ibisima i drugim čapljama. Gnijezda su ili raspršena ili u malim skupinama.

Uzroci ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom velike bijele čaplje gube svoja staništa. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda također se smanjuje


Zagreb, 2017. 54

kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.

Eja močvarica Circus aeruginosus

Ekologija: Gnijezdi se po otvorenim staništima uz slatke i bočate vode: močvare s prostranim tršćacima, bare, jezera i rijeke obala obraslih bujnim močvarnim raslinjem.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, odumiranje tradicionalnog stočarstva, intenziviranje poljodjelstva, lov i krivolov.

Eja livadarka Circus pygargus

Ekologija: Prvotna su staništa na jugu areala bili travnjaci, a na sjeveru prostrane močvare. Tijekom 20. st. stoljeća prilagodile su se i na razna druga staništa: neobrađena polja, slane močvare, zarasle pijeske, klekom obrasle vrištine, a sve se više gnijezde i po obrađenim poljima, osobito u usjevima žitarica.

Uzroci ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradicionalnog stočarstva.

Šljuka kokošica Gallinago gallinago

Ekologija: Gnijezde se po močvarama, cretovima i vlažnim livadama s niskim, gustim biljem. Za selidbe i zimovanja borave i po muljevitim površinama, ribnjacima, uz rubove lokava, po taložnicama, rižinim poljima, pašnjacima, morskim obalama, močvarnim slanušama. Potrebno im je meko tlo, u gornjem sloju bogato sitnim organizmima.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov, uništavanje niskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih slanuša, turizam i rekreativne aktivnosti.

Crna lunja Milvus migrans

Ekologija: Gnijezde se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe. Ekologija: Gnijezde se po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima.

Uzroci ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, uređivanje rijeka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva.

Veliki pozviždač Numenius arquata

Ekologija: Gnijezde se na otvorenim, vlažnim područjima prekrivenim travom, vrijesom i sličnom vegetacijom, uključujući cretove. Tijekom selidbe i zimovanja zadržavaju se uglavnom po morskim obalama, osobito u zaklonjenim uvalama i na ušćima rijeka, ali i po muljevitim i pjeskovitim staništima uz velike rijeke i močvare u unutrašnjosti.

Uzroci ugroženosti: Lov i krivolov, uništavanje plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, turizam i rekreativne aktivnosti, skupljanje školjaka.

Bukoč Pandion haliaetus

Ekologija: Gnijezde se uz vode bogate ribom; jezera, močvare, rijeke, ušća, akumulacije. Gnijezda grade pretežito na drveću, a u Sredozemlju na liticama uz more.

Uzroci ugroženosti (izumiranja): Naše gnjezdarice vjerojatno su pripadale maloj rubnoj populaciji koja je izumrla zbog lova i nestajanja močvarnih područja.

Mali vranac Phalacrocorax pygmaeus

Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaju u priobalju.


Zagreb, 2017. 55

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov.

Žličarka Platalea leucordia

Ekologija: Gnijezde se na prostranim plitkim močvarama, ušćima rijeka i poplavnim nizinama.


Crnogrli gnjurac Podiceps nigricollis

Ekologija: Gnijezde se na plitkim, visokoproduktivnim najčešće prostranim vodama, obraslim bujnom podvodnom i obalnom vegetacijom: bare, močvare, rubni dijelovi rijeka i jezera. Hrane se pretežito vodenim kukcima i njihovim ličinkama, račićima, mekušcima, žabama i punoglavcima i sitnim ribama. Plijen love uglavnom roneći. Češće od ostalih gnjuraca skupljaju hranu s površine vode i bilja, a love i kukce koji lete nisko nad vodom.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov, osobito u priobalju.

Siva štijoka Porzana parva

Ekologija: Slatkovodna vlažna staništa: visoko produktivna poplavna područja, rubovi većih jezera ili rijeka, poplavne šume. Gnijezde se i na ribnjacima i rižinim poljima, ali izbjegavaju mjesta izložena uznemirivanju. Potrebno im je visoko, gusto raslinje (rogozici, tršćaci, visoki šaševi i sl.) koje može rasti i iz prilično duboke vode - važno je da postoji obilje poleglih stabljika koje tvore mostove ili plutajuće nakupine po kojima mogu trčati. Stoga su posebno pogodni stariji rogozici i tršćaci koji se više godina ne kose ili pale.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s obilnom obalnom vegetacijom (trska, rogoz, šaš itd.), propadanje šaranskih ribnjaka, paljenje tršćaka.

Riđa štijoka Porzana porzana

Ekologija: Gnijezdi se po vrlo plitkim (optimalno do 15 cm, max. do 30 cm) slatkovodnim staništima s bogatim niskim biljnim pokrovom (šaševi, trave, perunike, preslice i sl), npr. plitki dijelovi prostranih močvara ili poplavljene livade. Izbjegavaju veće površine otvorene vode i suha područja, kao i područja s većim promjenama vodostaja. Kao i druge štijoke, za selidbi koriste i druga vlažna staništa, ali uvijek s gustim biljnim pokrovom.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s obilnom niskom vegetacijom.

Mala štijoka Porzana pusilla

Ekologija: Slatkovodna vlažna staništa, osobito poplavne površine obrasle niskim i relativno rijetkim, svijetlim raslinjem: šaševima, sitovima, svjetlicama, šašinama s vodom dubokom najčešće oko 30 cm. Gnijezdo grade na tlu u gustom raslinju ili na busenima koji rastu iz vode na visini do 8 cm iznad razine vode. Gnijezdo grade i na jajima leže vjerojatno oba partnera. O ptićima se brinu i mužjak i ženka. Svejedi su, pretežito se hrane vodenim kukcima i njihovim ličinkama, vodenim puževima, kolutićavcima, sitnim račićima, zelenim dijelovima bilja i sjemenkama. Hranu traže plivajući ili hodajući po plutajućoj vegetaciji, izlomljenoj trsci, mulju ili u plitkoj vodi, povremeno i roneći.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s obalnom vegetacijom.

Crvenonoga prutka Tringa totanus

Ekologija: Obitava po plitkim kopnenim i priobalnim močvarama, lagunama, vlažnim travnjacima i vrištinama, uz jezera, rijeke i druge plitke vode. Izvan sezone gniježđenja zadržava se pretežito u priobalju, po muljevitim, pjeskovitim ili šljunkovitim obalama, riječnim ušćima, zaklonjenim uvalama, solanama i sl.

Uzroci ugroženosti: Nestajanje poplavnih travnjaka zbog regulacija rijeka i melioracija, prestanak ekstenzivne proizvodnje na ribnjacima, prestanak tradicionalne proizvodnje soli, nestajanje plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala. Zaraštavanje Paškog polja (jedinog poznatog gnijezdilišta u Hrvatskoj).


Zagreb, 2017. 56

Dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersi

Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je nađen i u rudnicima te napuštenim podrumima. Često mijenja skloništa, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima kuća i krovištima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja.

Uzroci ugroženosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na vrata u špiljama. Ugrožen je vjerojatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe gdje je zamijećen uočljivi pad brojnosti.

Dugonogi šišmiš Myotis capaccinii

Ekologija: Vrsta je vezana uz toplija krška područja: ljetne porodiljske kolonije su u špiljama i jamama s temperaturom do 17 °C i visokom vlagom. Zimska skloništa su mu u hladnijim i vlažnijim špiljama i jamama na temperaturi od 4 do 6°C, obično iznad ili u blizini podzemnih vodotoka.

Uzroci ugroženosti: Kao visoko specijalizirana vrsta vezana uz krške vodotoke i špilje posebno je osjetljiva na promjene u okolišu; ugrožena je gubitkom staništa (kanaliziranje vodotoka); stvaranjem umjetnih jezera s oscilirajućom razinom vode; promjenama sastava pridnenih zajednica u postojećim staništima onečišćivanjem voda, uznemirivanjem kolonija s mladima i zimujućih kolonija u špiljama; mogućim turističkim uređivanjima špilja koje su poznate kao sklonište vrste.

Sivi dugoušan Plecotus austriacus

Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine.

Uzroci ugroženosti: Razlozi smanjenja populacije mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima.

3.3.4 Zaštićena područja

Na području Županije zastupljeno je 12 zaštićenih područja u kategorijama: park prirode, park šuma, posebni rezervat (ornitološki i botanički), regionalni park, spomenik parkovne arhitekture te značajni krajobraz (Slika 3.20,Tablica 3.13).


Zagreb, 2017. 57

Slika 3.20 Zaštićena područja na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Od ukupno 12 zaštićenih područja u Sisačko-moslavačkoj županiji ukupne površine od oko 92 314 ha, na kategoriju park prirode otpada 47 942,5 ha ili 51,9 %, na značajni krajobraz 35 853,6 ha ili 38,8 %, na regionalni park 8217,9 ha ili 8,9 %, na kategoriju posebni rezervat otpada 270,8 ha ili 0,3 %, na park šumu 27,6 ha ili 0,03 % te ostatak od 1,5 ha ili 0,002 % otpada na spomenik parkovne arhitekture. Najveću površinu ima Park prirode Lonjsko Polje (47 942,5 ha), a najmanju površinu ima spomenik parkovne arhitekture Petrinja-Strossmayerovo šetalište koji je zaštićen 1969. godine (1,5 ha).

Tablica 3.13 Zaštićena područja u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Broj područja (Slika 3.20)

Naziv područja Kategorija zaštite

1. Lonjsko polje Park prirode

2. Brdo Djed Park šuma

3. Đol Dražiblato

Posebni rezervat - ornitološki 4. Krapje Đol

5. Rakita

6. Cret Đon Močvar Posebni rezervat - botanički

7. Moslavačka gora Regionalni park

8. Petrinja – Strossmayerovo šetalište Spomenik parkovne arhitekture

9. Petrova gora

Značajni krajobraz 10. Kotar – Stari gaj

11. Odransko polje

12. Sunjsko polje

Lonjsko polje

Voda i poplava su glavni faktori koji diktiraju razvoj vrsta i biljnih zajednica šumskih staništa. Gotovo 70 % Parka prirode Lonjsko polje pokrivaju kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma.

Na području Lonjskog polja očuvana su prostrana prirodna močvarna staništa, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti na razini srednje i zapadne Europe. Park prirode Lonjsko polje je upisan


Zagreb, 2017. 58

na listu vlažnih staništa od međunarodnog značaja u skladu s Ramsarskom konvencijom. Potpisom konvencije Republika Hrvatska obvezala se na kontinuirano osiguranje zaštite močvarnih područja i ptica močvarica. Ovo područje je značajno kao zimovalište i odmorište za ptice selice, te mjesto gniježđenja za gotovo 140 vrsta.

Vrijednosti Lonjskog polja moguće je sačuvati samo razumnim korištenjem kroz očuvanje tradicionalne poljoprivrede, razvoj održivog turizma i upravljanje slivom rijeke Save na način da je utjecaj na ekološke i morfološke karakteristike područja minimalan.

Brdo Djed

Nalazi se iznad Hrvatske Kostajnice na 205 m nadmorske visine, a čini ju autohtona šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s pitomim kestenom, uređenim šetnicama i vidikovcem s pogledom na Kostajnicu i dolinu rijeke Une. Park šuma je sađena od 1890. - 1990. godine. Na vrhu brda nalazila se utvrda izgrađena 1736. od koje danas postoje tek tragovi. Neke od zaštićenih vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode koje obitavaju na području park šume su kasni noćnjak (Eptesicus serotinus), bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), šumska rovka (Sorex araneus), vjeverica (Sciurus vulgaris), zelembać (Lacerta viridis), sljepić (Anguis fragilis), poskok (Vipera ammodytes), šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum) itd.

Đol Dražiblato

Na desnoj obali Save nalazi se posebni ornitološki rezervat, koji obuhvaća područje močvarnih livada, šuma jasena, vrbe i topole, okruženo poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Područje je značajno za gniježđenje pataka. Nalazi se na području općine Sunja.

Krapje Đol

Zbog močvarnog terena te bujnosti vegetacije u Krapje Đolu zajedno gnijezde mješovite kolonije više vrsta močvarica: gak (Nycticorax nycticorax), žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Casmerodius albus), čaplja danguba (Ardea purpurea) te žličarka (Platalea leucorodia).

Rakita

Rakita je proglašena posebnim ornitološkim rezervatom 1969. godine a nalazi se u retenciji Lonjskog polja kod sela Mužilovčica. To močvarno područje je značajno zbog zadržavanja i gniježđenja velikog broja ptica. Ovdje redovito gnijezde: trstenjak drošćić (Acrocephalus arundinaceus), trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus), trstenjak mlakar (Acrocephalus palustris), trstenjak rogožar (Acrocephalus schoenobeanus), trstenjak potočar (Locustella fluviatilis), strnadica močvarica (Emberiza schoeniclus). Za vrijeme dubljih voda ovdje gnijezde divlja patka (Anas platyrhynchos), patka njorka (Nyroca nyroca), liska crna (Fulica atra) te guša zelenonoga (Gallinula chloropus). Za vrijeme zimske seobe ptica, ovo područje predstavlja jedan od centara koncentracije divljih pataka, a i u okolnim šumama hrasta lužnjaka koncentracija ptica koje ovdje gnijezde je iznad prosjeka za Lonjsko polje.

Cret Đon-močvar

Prijelazni acidofilni cret smješten na području sela Blatuša, općina Gvozd. Posebno važno područje na kojem raste značajna zajednica šiljkice (Rhynchosporetum albae) i mesožderke rosike (Drosera rotundifolia). Reliktna zajednica je prostorno ograničena na manjem području koje karakterizira tresetna podloga dubine 4,8 m (najdublja u Hrvatskoj) i površine 11 ha. Na cretu je zastupljena u Hrvatskoj vrlo rijetka i reliktna zajednica bijele šiljkice Rhynchosporetum albae.

Moslavačka gora

Moslavačka gora predstavlja važno područje za proučavanje stijena i geoloških procesa, a poglavito vrlo rijetkih magmatskih i metamorfnih stijena (granit, granodiorit, pegmat, aplit, garbo, gnajs, anfibolit, mramor, škriljavci itd.) koje izgrađuju samo 3 - 4 % teritorija RH. Navedene vrste stijena otkrivene su u pokosima putova, usjecima i koritima potoka, napuštenim i/ili aktivnim kopovima mineralnih sirovina. Za ovako malo područje zabilježen je u znanstvenoj literaturi relativno velik broj minerala (andaluzit, turmalin, cirkon, silimanit, kordijerit itd). Na predmetnom području


Zagreb, 2017. 59

kartirano je 13 stanišnih tipova, od kojih su četiri ugrožena na europskoj razini i zaštićena Direktivom o staništima. Florističkim istraživanjima Moslavačke gore utvrđene su 242 biljne vrste.

Petrinja – Strossmayerovo šetalište

Parkovno oblikovan trg u središtu Petrinje ispred glavnog pročelja barokne župne crkve Sv. Lovre s prepoznatljivom stilskom kompozicijom zrakaste barokne zvijezde. Park je nastao tijekom 18. i 19. stoljeća. U perivojnom katastru ističu se vrlo stare lipe (Tilia grandifolia), tzv. ilirske, od kojih najveća ima promjer 2,3 m. Uz lipe za koje se pretpostavlja da su sađene u doba Napoleona, zastupljene su još: platana (Platanus occidentalis), ginkgo (Ginko biloba), katalpa (Catalpa bignonioides), breza (Betula verrucosa), divlji kesten (Aesculus hyppocastanum), a u središnjem dijelu perivoja uokrug su zasađene jele (Abies alba).

Petrova gora

Petrova gora predstavlja jedinstven šumski ekosustav čija je glavna odlika velika stabilnost i trajnost. Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum) te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta, bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus) i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest (Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna joha (Alnus glutinosa), cer (Quercus ceris) i druge.

Kotar – Stari gaj

Ovo područje značajnog krajobraza predstavlja šuma između Siska i Petrinje. Tu je zastupljena zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s mjestimično raširenim pitomim kestenom i bukvom. Na sjevernom dijelu sađene su četinjače. Šumom gospodare Hrvatske šume, a područje je i lovište s nekoliko lovno-gospodarskih objekata.

Odransko polje

Odransko polje većim dijelom pripada Sisačko-moslavačkoj županiji. Značajni krajobraz Odransko polje nalazi se na području Grada Siska, Općine Lekenik, Općine Martinska Ves. Rijeka Odra predstavlja okosnicu hidrološkog režima ovoga prostora. Odransko polje predstavlja dio većeg retencijskog sustava obrane od poplava Srednje Posavlje, koji obuhvaća i prostore Lonjskog i Mokrog polja. Na ovom području je zabilježeno 300-tinjak vaskularnih biljaka, od kojih se mogu izdvojiti neke navedene u Crvenoj knjizi i zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode i drugim zakonskim propisima: kockavica Fritillaria meleagris, kaćuni Orchis morio, Orchis coriophora, Orchis tridentata, četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia i druge.

Od faune zabilježen je veći broj vodozemaca, gmazova, sisavaca, leptira i riba. Vlažne livade Odranskog polja predstavljaju najvažnije područje gniježđenja kosca (Crex crex) u Hrvatskoj i Europi, a poplavne šume hrasta lužnjaka stanište su štekavca (Haliaeetus albicilla).

Sunjsko polje

Značajni krajobraz Sunjsko polje nalazi se s desne strane rijeke Save i čini prirodnu cjelinu s Parkom prirode Lonjsko polje, a obuhvaća područje uz rijeku Sunju i njezine pritoke. Na području Sunjskog polja izmjenjuju se poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena i čine 50 % ukupne površine područja, a vlažne i mezofilne livade, nitrofilni travnjaci i pašnjaci čine ostalih 50 % površine. Sunjsko polje sa svim svojim dosadašnjim sadržajima područje je od međunarodnog značaja te zahtijeva posebnu brigu i pažnju u daljnjem gospodarenju ovim prostorom. Ove pašnjačke površine izuzetno su bitne za održanje ekstenzivnog stočarstva koje predstavlja važnu tradicionalnu gospodarsku djelatnost lokalnog stanovništva.

Na ovaj način održavaju se livade koje su ujedno i važno stanište strogo zaštićenih i ugroženih vrsta ptica – kosca (Crex crex) i eje livadarke (Cyrcus pygargus), štekavca (Haliaetus albicilla), crne rode (Ciconia nigra), orla kliktaša (Aquila pomarina).


Zagreb, 2017. 60

3.3.5 Ekološka mreža

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode ekološka mreža je definirana kao sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Područja ekološke mreže dijele se na dvije kategorije, područja očuvanja značajna za ptice (POP) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).

Na području Županije evidentirano je 20 područja ekološke mreže od kojih se većina odnosi na područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), a 3 su područja značajna za očuvanje ptica (POP). Sva područja ekološke mreže su u nastavku kartografski prikazana (Slika 3.21,Slika 3.22) i opisana (Tablica 3.14, Tablica 3.15).

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Slika 3.21 Područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove na području Županije (POVS) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Tablica 3.14 Opis područja ekološke mreže značajnih za vrste i stanišne tipove na području Županije (POVS) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Broj područja

(Slika 3.21)

Oznaka područja

Naziv područja

Opis područja

1. HR2000416 Lonjsko polje

Lonjsko polje, poplavno područje veličine 51 151,37 ha, nalazi se na aluvijalnoj ravnici rijeke Save, u središnjem Posavlju. Najveće je zaštićeno poplavno područje dunavskog sliva (Park prirode Lonjsko polje), sa značajnim ekološkim i krajobraznim svojstvima. Područje Parka prirode plavi u svako doba godine, što je uzrokovalo razvoj mozaika različitih staništa i zajednica karakterističnih za poplavna područja (poplavne šume, pašnjaci, livade, zajednice vodenog bilja). Vodotoci, ribnjaci i vlažne livade staništa su vodenih ptica poput žličarki, malih čaplji, njorki, štekavaca, crnih roda, kosaca i ostalih vrsta koje su rijetke ili izumrle u mnogim dijelovima Europe. Područje je na listi Međunardno važnih močvarnih staništa prema Ramsarskoj konvenciji.


Zagreb, 2017. 61

Broj područja

(Slika 3.21)

Oznaka područja

Naziv područja

Opis područja

2. HR2001356 Zrinska gora

Zahvaljujući svom položaju i izraženom reljefu, strukturi tla te različitim klimatskim utjecajima, Zrinska gora je područje ekološke mreže izrazito bogato biljnim vrstama. Na području Zrinske gore evidentirana je specifična flora ofiolitnih stijena. Vegetacija bazičnih feromagnezijskih silikata tipična je na grebenima vrhova Kapija, Dikavac, Rudina i Vješala u okviru ofiolitnog masiva Anđelina. Na ultramafitnim stijenama raste endemsko bilje: Viola beckiana, Euphorbia gregerseni, Centaurea aterrima, Cerastium moesiacum, Stachys zepcensis, Polygonum moesiacum i posebna ofiofitna paprat Notholaena marantae.

3. HR2000420 Sunjsko polje

Nizinsko područje uz rijeku Sunju uključuje velike vlažne livade te poplavne šume hrasta lužnjaka i johe. Područje ima visoku krajobraznu vrijednost. Vlažni travnjaci su važna staništa za gniježđenje vrsta ugroženih na svjetskoj razini (Crex crex i Circus pygargus). Šume (koje su dio širokih močvarnih staništa uz rijeku Savu) su važna staništa za gniježđenje ugroženih vrsta ptica: Haliaeetus albicilla, Aquila pomarina, Ciconia nigra, Dendrocopos medius i Ficedula albicollis. Područje ekološke mreže uključuje posebni ornitološki rezervat Dražiblato (20,63 ha)

4. HR2000415 Odransko polje

Područje koje se odlikuje travnjacima i hrastovim šumama te bogatim staništima uz rijeku Odru predstavlja važno stanište za vrste ptica koje su ugrožene na europskoj razini (Haliaeetus albicilla, Crex crex). Odransko polje također čini veliki dio sustava obrane od poplava u Posavini.

5. HR2000463 Dolina Une

Uključuje dio rijeke Une od Donjeg Dobretina do estuarija (Sava). Una je jedna od najbolje očuvanih krških rijeka crnomorskog sliva. Ovaj dio rijeke ima najrecentnije sedrene barijere, a u ovom potezu (od Donjeg Dobretina do estuarija (Sava)) se širi te tvori brojne riječne otoke.

6. HR2001311 Sava nizvodno od Hruščice

Rijeka Sava u blizini Hruščice mijenja svoj tok od bržeg gornjeg toka do sporijeg donjeg toka te predstavlja jedini preostali dio rijeke s dobro razvijenim šljunčanim otocima i obalama.

7. HR2001370 Područje oko Hrvatske Kostajnice

Ovo područje važno je stanište za očuvanje šišmiša, posebno vrsta: Rhinolophus ferrumequinum i Myotis emarginatus.

8. HR2000642 Kupa

Kupa izvire kao jezero u Nacionalnom parku Risnjak. U svom gornjem toku je brza rijeka, koja teče kroz šumoviti kanjon. Nakon nekoliko kilometara rijeka usporava i na tom je dijelu bogata vodopadima. Ovo područje značajno je stanište za vidru (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber). Također, stanište je vrlo značajno za očuvanje vrste Austropotamobius torrentium. Ciljne vrste između ostalog čini veliki broj ribljih vrsta.

9. HR2001342 Područje oko špilje Gradusa

U selu Velika Gradusa nalazi se špilja Gradusa, ukupne dužine od 455 m. Špilja kao i okolno područje važno su stanište za očuvanje populacije šišmiša.

10. HR2001387 Područje uz Maju i Brućinu

Ovo područje nalazi se jugoistočno od Gline i pokriva područje rijeke Maje i Brućine. Jedino je područje za vrstu Vertigo angustior u kontinentalnoj biogeografskoj regiji.

11. HR2000459 Petrinjčica

Rijeka Petrinjčica izvire u planini Zrinska gora (560 m iznad razine mora). Gornji tok je brži i bučniji s više pritoka, čineći tako tipičnu planinsku rijeku. Taj dio toka okružen je šumom i većinom je pust, odnosno u blizini nema naselja pa tako ni poljoprivrednih ili stočarskih aktivnosti. Značajna staništa su aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae), a ciljne vrste su Barbus balcanicus, Cobitis elongata, Cottus gobio, Sabanejewia balcanica, Euplagia quadripunctaria.

12. HR2000465 Žutica

Područje se prostire uz kanal Lonja- Strug i koristi se kao sustav obrane od poplava, odnosno kao retencijski sustav za visoke vode rijeke Save. Ovo područje predstavlja jedini poznati lokalitet vrste Umbra krameri u slivu rijeke Save. Područje je također značajno je stanište za vidru (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber).

13. HR2001216 Ilova Rijeka Ilova važna je za područje Moslavine zbog snabdijevanja pitkom vodom visoke kakvoće. Ovo područje značajno je za očuvanje sljedećih vrsta: Bombina


Zagreb, 2017. 62

Broj područja

(Slika 3.21)

Oznaka područja

Naziv područja

Opis područja

bombina, Lutra lutra, Castor fiber, Aspius aspius, Rhodeus amarus, Romanogobio vladykovi, Sabanejewia balcanica i Eudontomyzon vladykovi.

14. HR2001001 Cret Blatuša

Cret Blatuša najstariji je i najveći cret u Hrvatskoj. Tu su karakteristične sveza Drosero-Caricetum stellulate te zadnja očuvana sveza Rhynchosporetum albae u Hrvatskoj Osim toga, područje je prekriveno vegetacijom Caricetum lasiocarpae, koja je kod nas poznata samo na malom lokalitetu unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera i Sunđerca na srednjem Velebitu. Ovaj cret je najbogatije područje vrstama iz roda Sphagnum i na njemu je zabilježeno osam vrsta navedenog roda biljaka. Zanimljivo obilježje biljaka ovog područja su potencijalni elementi ombrotrofije (primanje vode i nutrijenata isključivo iz atmosfere), poznati zasad samo u Trsteniku u Gorskom Kotaru.

15. HR2001331 Šaševa – cret

Lokalitet je smješten u blizini grada Glina i sastoji se od dva creta. Veći cret ima dobro razvijenu svezu Drosero – Caricetum stellulatae, sa specifičnim vrstama kao što su Drosera rotundifolia, Carex stellulata, Eriophorum angustifolium, Rhynchospora alba, te četiri vrste roda Sphagnum. Cret se nalazi na rubu acidofilne šume Querco – Castanetum sativae. Drugi, manji cret također je prekriven vegetacijom sveze Drosero – Caricetum stellulatae. Na ovom cretu mogu se naći tri vrste iz roda Sphagnum.

16. HR2001193 Špilja kod Šušnjara

Špilja u plitkom kršu. Područje predstavlja važno podzemno stanište za vrste roda Leptodirina.

17. HR2001330 Pakra i Bijela Pakra je rijeka okružena vrhovima Papuka i Ravne Gore dok je Bijela njena pritoka. Ovo područje je značajno za vrste Lutra lutra i Unio crassus.

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

Slika 3.22 Područja ekološke mreže značajna za ptice na području Županije (POP) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Zagreb, 2017. 63

Tablica 3.15 Opis područja ekološke mreže značajnih za ptice na području Županije (POP) (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Broj područja

(Slika 3.22)

Oznaka područja

Naziv područja

Opis područja

1. HR1000003 Turopolje

Nizinsko područje između rijeka Odre i Save. Najznačajniji dijelovi ovog područja su velike vlažne livade važne za gniježđenje kosca. Šume hrasta lužnjaka razvijene su na sjevernoj obali rijeke Odre. Područje ekološke mreže HR1000003 Turopolje važno je za razmnožavanje kosca (Crex crex), štekavca (Haliaeetus albicilla), bjelovrate muharice (Ficedula albicollis) te bijele rode (Ciconia ciconia). Ostatak staništa čine šume vrba i topola duž rijeke Save i mozaički krajolici koje naseljava populacija bijele rode.

2. HR1000004 Donja Posavina

Jedno od rjeđih močvarnih kompleksa u Europi. Najznačajnije područje unutar ovog kompleksa je Park prirode Lonjsko polje i ribnjaci Lipovljani i Vrbovljani. To je važno područje za razmnožavanje čaplji, ibisa, roda i kosaca. Šume ovog kompleksa važne su za razmnožavanje štekavca, crne rode, crvenoglavog djetlića, bjelovrate muharice. Oko 20 000 ptica močvarica koristi staništa područja Donje Posavine za vrijeme migracije i prezimljavanja.

3. HR1000010 Poilovlje s ribnjacima

Na području se nalaze tri kompleksa šaranskih ribnjaka (Končanica, Garešnica i Poljana) duž rijeke Ilove. Područje se odlikuje staništima poput šuma hrasta lužnjaka te vlažnih livada. Ovo je važno područje za razmnožavanje ptica močvarica, ali isto tako predstavlja vrijedno stanište tijekom migracija. Ptice također zimuju na ribnjacima ukoliko vremenski uvjeti nisu nepovoljni. Okolica područja predstavlja važno stanište za razmnožavanje bijele rode.

3.3.6 Krajobrazna obilježja

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Bralić, 1995., Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske), područjem Županije protežu se tri krajobrazne jedinice (Slika 3.23): Nizinska područja sjeverne Hrvatske, Panonska gorja te Bjelovarsko-moslavački prostor. Unutar navedenih regija vidljivi su različiti tipovi krajobraza s brojnim krajobraznim uzorcima koji ovo područje čine vrijednim i specifičnim. Vrijednosti krajobraznih regija bit će opisane kroz prirodne, antropogene (kulturne) i vizualne karakteristike krajobraza.

1. Nizinska područja sjeverne Hrvatske

Prirodne značajke krajobraza Županije čine rijeke Sava, Odra, Kupa i Lonja sa svojim pritocima, riječnim rukavcima, mrtvajama te jezerima. Unutar naplavnih ravni rijeka razvila se močvarna vegetacija, travnjaci te grmolika vegetacija, koja je često plavljena zbog slabog površinskog otjecanja. Lonjsko polje je zbog svog reljefnog oblika (niski i ravni prostor uz rijeku) povremeno plavljen za vrijeme visokih vodostaje stoga pripada jednom od najznačajnijih polja u Hrvatskoj. Uz navedeno, prirodne karakteristike čine površinski pokrov bjelogoričnih šuma, bez većih kompaktnih cjelina, uz koje se razvijaju i isprepliću površine pod sukcesijom šuma. Rubni dijelovi naplavne ravni izdižu se u terase na kojima su se smjestili antropogeni elementi naselja s pripadajućom infrastrukturom.

Antropogene (i kulturne) značajke krajobraza karakterizira agrarno korištenje zemljišta s melioriranim poljoprivrednim površinama dominantnog geometrijskog uzorka parcelacije. Veličina i uzorak parcelacija određen je antropogenim elementima obzirom da se radi o području slabe reljefne raščlanjenosti. Važan krajobrazni uzorak čine plavljene površine, vodene plohe, pašnjaci te obradive površine koje zajedno s prometnicama, naseljima i drugim infrastrukturnim elementima diktiraju smjer i uzorak kulturnih krajobraza. Urbani krajobraz čitljiv je kroz podjelu otvorenih zelenih površina unutar gradova Sisak, Novska, Petrinja, od kojih je grad Sisak od iznimne povijesne i kulturne važnosti.

Vizualno-doživljajne značajke krajobraza očituju se u relativno ravnom terenu kojeg karakterizira vertikalno raščlanjena ploha koja omogućava slobodnu prostornu organizaciju. Izražen element u prostoru čine riječni tokovi koji za sobom vežu prirodna poplavna područja specifična po načinu korištenja. Važan element krajobraza svako su velika polja (Odransko, Lonjsko i Sunjsko polje), koja svojim vizualnim, kulturnim i prirodnim kvalitetama čine


Zagreb, 2017. 64

specifičan krajobrazni uzorak. Njihova vrijednost očituje se u kombinaciji uzoraka parcelacije, puteva, živica, vodenih ploha što zajedno utječe na varijaciju boje i teksture kroz cijelu godinu.

2. Panonska gorja

Prirodne značajke krajobraza prepoznate su u razvedenom terenu gorja, koja dominiraju unutar ravne plohe Panonske nizine. Na području Županije, zapadno od aluvijalne ravni rijeka, ističu se Petrova i Zrinska gora, dok se istočno uzdižu Moslavačka gora i manji dio Slavonskog gorja (Psunj). Područja navedenih gorja bogata su vegetacijom bjelogoričnih šuma, koja uz brojne potočne doline čine prostornu specifičnost. Manji vodeni tokovi (povremeni i stalni) spuštaju se s većih nadmorskim visina te se ulijevaju u rijeke Glinu, Petrinjčicu i Unu, koje meandriraju područjem.

Antropogene (i kulturne) značajke krajobraza čini kombinacija usitnjenih parcela čija rasprostranjenost ovisi o prirodnim značajkama određenog područja (nadmorska visina, nagib). Tako na višim predjelima gorja prevladavaju male usitnjene parcele livada i pašnjaka bez većih obradivih površina, dok se u nižim dijelovima uz vodene tokove, nalaze mozaici obradivih površina u kombinaciji sa živicama i poljskim putevima. Uz njih se linijski razvijaju naselja seoskih obilježja koja su neposredno vezana za obradive površine. Gradovi Glina i Kutina su urbano-ruralnog karaktera, u čijem centralnom dijelu dominira pravilan raster ulica te otvorene zelene površine. Udaljavanjem iz centralnog dijela prema okolnim mjestima struktura naselja se mijenja te se linijski razvija uz prometnu infrastrukturu.

Vizualno-doživljajne značajke krajobraza ističu se u vertikalnoj raščlanjenosti gorja unutar plohe ravni, koja stvaraju akcent u prostoru svojim volumenom. Dominacija više vegetacije utječe na dojam prirodnosti, ali i teže prohodnosti. Karakteristične su široke otvorene vizure s vrhova gorja na dolinu rijeka uz koju se nalaze brojni krajobrazni uzorci.

3. Bilogorsko-moslavački prostor

Prirodne značajke krajobraza određuje plodna lonjsko-ilovska zavala (120 do 160 m n.m.) okružena obroncima okolnog gorja. Reljefne karakteristike uvjetovale su nastanak akumulacija (Pakra, Lipovljani), od kojih su pojedine prenamijenjene u gospodarske svrhe (ribogojilišta). Područje karakteriziraju rijeke Pakra i Ilova s brojnim povremenim i stalnim tokovima koji se spuštaju s okolnog gorja. Prirodna vegetacija najviše se očituje u pojedinačnim šumskim sastojinama bjelogorične šume.

Antropogene (i kulturne) značajke krajobraza čine manja naselja seoskog karaktera unutar administrativnih područja Kutine, Novske i Lipovljana. Naselja su linijski razvijena uz cestovnu mrežu, između naplavne ravni rijeka (Ilova i Pakra) i okolnih brežuljaka s centralnim dijelom društvene namjene (crkva, škola, dom). Poljoprivredne površine mješovite namjene prate osnovnu fizionomiju područja te čine najveći udio antropogeniziranog krajobraza. Mozaici usitnjenih poljoprivrednih površina vezani su uz naselja Piljenice, Velika Ludina i Banova Jaruga, dok su veće površine livada košenica i intenzivnih pašnjaka karakteristična za naselja Janja Lipa i Brezovac.

Vizualno-doživljajne značajke krajobraza područja očituju se u kombinaciji tamnog volumena gorja i svijetlih ploha obradivih površina različitih kultura, između kojih se isprepliću linijski elementi vode i živice te antropogenih struktura naselja i infrastrukture.


Zagreb, 2017. 65

Slika 3.23 Krajobrazna regionalizacija Republike Hrvatske prema Braliću (1995.) iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske s administrativnom granicom Županije (Modificirano: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

3.3.7 Tlo

Pedološke značajke Županije prikazane su pomoću Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske (Vidaček i dr.). Jedinice tla prikazane su na karti na razini tipova ili podtipova vezanih pretežito za matični supstrat, grupiranih u složene zemljišne kombinacije (kartirane jedinice). Uzimajući u obzir veličinu predmetnog područja, prikazivanje pedoloških značajki putem kartiranih jedinica namjenske karte nije optimalno te su za potrebe prikaza kartirane jedinice grupirane u redove. Unutar Županije predstavljena su tri reda tla: terestrička, semiterestrička i hidromofna tla, dok tla halomorfog reda nisu zastupljena. Raspodjela redova tala, određenih prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske prikazana je na slici niže (Slika 3.24).


Zagreb, 2017. 66

Slika 3.24 Redovi tala na području Sisačko-moslavačke županije (Izvor: Namjenska pedološka karta RH; Modificirao: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Red terestričkih tala karakterizira vlaženje isključivo oborinskom vodom, pri čemu se suvišna voda bez duljeg zadržavanja procjeđuje kroz tlo, a zbog čega se u tlu, unutar 1 m dubine ne javlja prekomjerno vlaženje suvišnom vodom (Husnjak, 2014.). Tla ovog reda na području Županije prekrivaju najvećim dijelom zapadni i jugozapadni dio Županije te gorska područja na samom istoku Županije.

Red semiterestričkih tala karakterizira povremeno prekomjerno vlaženje suvišnom vodom koja je isključivo oborinskog porijekla, a koja se zbog slabopropusnih naslaga u podlozi tla zadržava u horizontu (Husnjak, 2014.). Semiterestrička tla na području Županije zauzimaju najmanje područje od tri navedena reda, a prostiru se najvećim dijelom u zoni između područja terestričkih i hidromorfnih tala.

Red hidromorfnih tala karakterizira prekomjerno vlaženje podzemnom vodom unutar dubine tla od 1 m. Uz podzemne vode, dodatno vlaženje moguće je i poplavnom i slivenom vodom, ili oborinskom vodom koja dulje stagnira u horizontu zbog prisutnosti slabije propusnih naslaga u podlozi (Husnjak, 2014.). Najveći dio hidromorfnih tla unutar Županije proteže se u zoni približne širine 15 km oko rijeke Save. Manje područje hidromornih tala također se nalazi na zapadu županije u zoni oko rijeke Gline.

U nastavku teksta dan je prikaz namjene tla duž područja Županije. Namjena tla prikazana je pomoću karte pokrova zemljišta Corine Land Cover 2012. Ova karta predstavlja digitalnu bazu podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova i namjeni korištenja zemljišta Republike Hrvatske.

Radi lakše interpretacije podataka, zemljišta na području Županije prikazana su prema klasama prve razine. Radi se o pet klasa: umjetne površine, poljoprivredna područja, šume i poluprirodna područja, vlažna područja i vodne površine. Uvjerljivo najveće područje prekrivaju poljoprivredna područja i šume te poluprirodna područja, koja zajedno prekrivaju preko 96 % županije. Točne površine i udjeli površina prema klasama prve kategorije prikazani su u tablici desno (Tablica 3.17), dok je njihovo rasprostiranje grafički prikazano na slici niže (Slika 3.25).


Zagreb, 2017. 67

Tablica 3.16 Površine i udjeli pokrova zemljišta klase prve razine na području Sisačko-moslavačke županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Klasa Površina (ha) Udio (%)

Umjetne površine 9543,5 2.1%

Poljoprivredna područja 194181,9 43.5%

Šume i poluprirodna područja 237179,0 53.1%

Vlažna područja 515.1 0.1%

Vodne površine 5189.0 1.2%

UKUPNO 446608.5 100.00%

Slika 3.25 Pokrov zemljišta po klasama prve razine prema karti pokrova zemljišta Corine Land Cover (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

3.3.7.1 Kakvoća tla

Najrecentniji podaci o ispitivanju kakvoće tla na području Županije dostupni su za 2014. godinu. Ispitivanje kakvoće tla provodilo se na pet lokacija u zaštićenim dijelovima prirode. Ispitivanje je provodio Zavod za javno zdravstvo u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije. Ispitivanja su se vršila dva puta godišnje (u proljetnom i jesenskom periodu), dok su za determinaciju kakvoće tla korišteni sljedeći pokazatelji:

• metali i metaloidi (olovo, kadmij, cink, živa, nikal, krom, bakar)

• mineralna ulja

• policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)

• organoklorni pesticidi, poliklorirani bifenili, triazinski pesticidi (atrazin, simazin).

Prema rezultatima ispitivanja u 2014. godini, koncentracije metala i metaloida, mineralnih ulja, policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAHs) te organskih onečišćivala su prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) unutar propisanih maksimalno dozvoljenih koncentracija. Iznimka je lokalitet Cret Đon – Močvar u Blatuši,


Zagreb, 2017. 68

gdje je utvrđen sadržaj mineralnih ulja koncentracije više od 0,5 g/kg, što se smatra tlom slabo opterećenim naftnim ugljikovodicima (Izvješće o stanju okoliša Sisačko-moslavačke županije, 2015.).

3.3.7.2 Onečišćene lokacije

Onečišćena lokacija je mjesto na kojem je potvrđena prisutnost onečišćujućih tvari u koncentraciji koja predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš (tlo, podzemne i površinske vode te zrak). Najkritičnije lokacije onečišćene otpadom na području Republike Hrvatske, nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom, nazivaju se „crnim točkama“. Na području Županije evidentirano je postojanje jedne lokacije ovoga tipa. Radi se o odlagalištu fotogipsa Petrokemije – Kutina čija je sanacija tek planirana u sklopu cjelovitog projekta sanacije i zatvaranja odlagališta sredstvima vlasnika (Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014.). Lokacija odlagališta fotogipsa prikazana je na slici dolje (Slika 3.26).

Slika 3.26 Lokacija odlagališta fotogipsa Petrokemije – Kutina (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Zagreb, 2017. 69

3.3.8 Površinske i podzemne vode

Na području Republike Hrvatske stanje voda određeno je na razini vodnih tijela koja predstavljaju osnovne jedinice za analizu značajki i upravljanja kakvoćom voda. Da bi ispunila svoju svrhu, vodna tijela moraju biti određena tako da omoguće odgovarajući, dovoljno jednoznačan opis ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, odnosno količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda.

3.3.8.1 Površinske vode

Sva površinska vodna tijela unutar Županije pripadaju vodnom području rijeke Dunav, odnosno crnomorskom slivu. Detaljnije gledano, sva površinska vodna tijela pripadaju podslivu rijeke Save. Unutar Županije razvijena je gusta hidrografska mreža vodotoka te je evidentirano sveukupno 155 vodnih tijela tekućih voda i 6 vodnih tijela stajaćih voda. U navedena vodna tijela klasificirane su sve tekućice sa slivnom površinom većom od 10 km2 i stajaćice s površinom vodnog lica većom od 0,5 km2. Na slici niže (Slika 3.27) prikazana su vodna tijela na području Županije, a posebno su naznačeni veći vodotoci: Sava, Kupa, Una i Glina.

Slika 3.27 Vodna tijela površinskih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Dalje u tekstu prikazano je stanje vodnih tijela kako je definirano Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15). Stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda. Ekološko stanje površinskih voda utvrđuje se biološkim, hidromorfološkim, kemijskim i fizikalno-kemijskim elementima koji prate biološke elemente, a kemijsko stanje površinskih voda u odnosu na prioritetne i onečišćujuće tvari i to posebno za tekućice, a posebno za stajaćice. S obzirom na ekološko i kemijsko stanje daje se ukupna ocjena stanja tijela površinskih voda na način da se uzima lošija od dviju ocjena stanja.

Ekološko stanje površinskih voda razvrstava se na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u pet kategorija ekološkog stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Za svrstavanje u vrlo dobro ekološko stanje, pored bioloških moraju biti zadovoljeni i svi osnovni fizikalno-kemijski i kemijski te hidromorfološki standardi propisani za vrlo dobro stanje. O pripadnosti dobrom ekološkom stanju odlučuje se na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-


Zagreb, 2017. 70

kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće. Ekološko stanje vodnih tijela na području Županije prikazano je na slici dolje (Slika 3.28).

Slika 3.28 Ekološko stanje vodnih tijela površinskih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Na području Županije zastupljeno je svih 5 kategorija ekološkog stanja vodnih tijela rijeka. Međutim, najveći dio ovih vodnih tijela vrlo dobrog je i dobrog ekološkog stanja te se gotovo 70 % vodnih tijela Županije nalazi unutar ove dvije kategorije (Tablica 3.17). Kod stajaćica je ekološko stanje nešto lošije te je 3 od 5 vodnih tijela stajaćica, odnosno 60 %, ocijenjeno kao vrlo dobrog ili dobrog ekološkog stanja (Tablica 3.18).

Kod vodnih tijela tekućica glavni uzroci lošeg i vrlo lošeg stanja bile su povećane koncentracije ukupnog dušika i fosfora, odnosno fizikalno kemijski pokazatelji. Osim navedenog, uzroci vrlo lošeg i lošeg stanja su u manjoj mjeri također bili i hidromorfološki pokazatelji te biološki pokazatelji kakvoće.

Kod vodnih tijela stajaćica, uzroci vrlo lošeg i lošeg stanja za dva vodna tijela bili su hidromorfološki elementi, odnosno fizikalno - kemijski pokazatelji.

Tablica 3.17 Ekološko stanje vodnih tijela tekućih voda (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Ekološko stanje Broj vodnih

tijela Udio (%)

vrlo dobro 66 42,58

dobro 42 27,10

umjereno 7 4,52

loše 18 11,61

vrlo loše 22 14,19

Tablica 3.18 Ekološko stanje vodnih tijela stajaćih voda(Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Ekološko stanje Broj vodnih

tijela Udio (%)

vrlo dobro 1 20,00

dobro 2 40,00

loše 1 20,00

vrlo loše 1 20,00


Zagreb, 2017. 71

Kemijsko stanje tijela površinskih voda izražava prisutnost prioritetnih tvari u površinskoj vodi, sedimentu i bioti te se razvrstava na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće u dvije kategorije kemijskog stanja: dobro stanje i nije postignuto dobro stanje. Površinsko vodno tijelo je u dobrom kemijskom stanju ako prosječna i maksimalna godišnja koncentracija svake prioritetne tvari ne prekoračuje propisane standarde kakvoće vodnoga okoliša. Kemijsko stanje vodnih tijela na području Županije prikazano je na slici niže (Slika 3.29).

Slika 3.29 Kemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Kemijsko stanje vodnih tijela na području Županije značajno je bolje od ekološkog stanja. Kod vodnih tijela rijeka gotovo 93 % vodnih tijela zadovoljilo je uvjete za ocjenu dobrog kemijskog stanja, dok su kod vodnih tijela stajaćih voda sva vodna tijela ocijenjena kao dobrog stanja. Pokazatelji čije su koncentracije premašile maksimalne godišnje vrijednosti u vodnim tijelima su spojevi: fluoranten, heksaklorbutadien, endosulfan, antracen i nonilfenol te određeni metali (živa, olovo, nikal, kadmij) i njihovi spojevi. Pregled kemijskog stanja vodnih tijela tekućih voda na području Županije prikazan je u tablici niže (Tablica 3.19).

Tablica 3.19 Kemijsko stanje vodnih tijela tekućih voda (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Kemijsko stanje Broj vodnih

tijela Udio (%)

dobro stanje 144 92,90

nije dobro stanje 11 7,10


Zagreb, 2017. 72

3.3.8.2 Podzemne vode

Podzemne vode Republike Hrvatske izdvojene su u zasebne cjeline, u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, a koji su preneseni u domaće zakonodavstvo kroz Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14), na temelju niza relevantnih kriterija. Primjenom ovih kriterija prvotno je izdvojeno 461 osnovno tijelo podzemnih voda, koja su naknadno grupirana u 28 tijela podzemnih voda (dalje u tekstu: TPV). S obzirom na podijeljenost tipa poroznosti vodonosnika unutar Republike Hrvatske na dva dominantna tipa, TPV-i su također podijeljeni u dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.

Prema podacima Hrvatskih voda, na području Županije prostire se sveukupno šest TPV-a. Ipak, dva od ovih šest TPV-a (TPV Zagreb i TPV Korana) zauzimaju zajedno manje od 0,1 % površine Županije te se u nastavku teksta neće obrađivati. Osnovni podaci o preostala četiri TPV-a prikazani su u tablici dolje (Tablica 3.20).

Tablica 3.20 Osnovni podaci o Tijelima podzemnih voda na području Županije (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.)

Kod Ime tijela podzemnih

voda Poroznost

Površina (km2)

Obnovljive zalihe podzemne vode

(*106m3/god) Prirodna ranjivost

CSGN_25 Sliv Lonja – Ilova- Pakra dominantno međurznska

5186 219 73 % umjerene do povišene ranjivosti

CSGI_28 Lekenik – Lužani međuzrnska 3444 366 53 % područja umjerene do povišene ranjivosti

CSGI_31 Kupa dominantno međurznska

1027 287 58 % umjerene do povišene ranjivosti

CSGI_32 Una pukotinsko kavernozna

1561 54 90 % vrlo niske do niske ranjivosti

Prikaz prostiranja TPV-a na području Županije iznesen je na slici dolje (Slika 3.30).

Slika 3.30 Tijela podzemnih voda na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz


Zagreb, 2017. 73

Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda. Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela podzemne vode.

U tablicama niže prikazana su kemijska, količinska i ukupna stanja TPV-a na području Županije (Tablica 3.21).

Tablica 3.21 Stanja Tijela podzemnih voda na području Županije (Izvor: Hrvatske vode)

CSGN_25 – SLIV LONJA – ILOVA – PAKRA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje Dobro

Količinsko stanje Dobro

Ukupno stanje Dobro

CSGI_28 LEKENIK – LUŽANI




Ukupno stanje Dobro

CSGI_31 – KUPA




Ukupno stanje Dobro

CSGI_32 – UNA




Ukupno stanje Dobro

3.3.8.3 Područje posebne zaštite vode

Zaštićena područja su sva područja uspostavljena na temelju Zakona o vodama i drugih propisa u svrhu posebne zaštite površinskih voda, podzemnih voda i jedinstvenih i vrijednih ekosustava koji ovise o vodama.

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., područja posebne zaštite voda podijeljena su u sljedeće kategorije:

• vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti

• vode pogodne za život slatkovodnih riba

• vode pogodne za školjkaše

• područja za kupanje i rekreaciju

• osjetljiva područja i pripadajući slivovi osjetljivih područja

• područja podložna onečišćenje nitratima i pripadajuća ranjiva područja

• područja namijenjena zaštiti ptica gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite

• područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta (osim ptica) gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite

• ostala zaštićena područja prirode.

Pregledom podataka Hrvatskih voda ustanovljeno je da se unutar Županije nalaze područja posebne zaštite vode svih nabrojenih kategorija izuzev voda pogodnih za školjkaše. Područja namijenjena zaštiti ptica, zaštiti staništa i vrsta te ostala zaštićena područja obrađena su u poglavljima 3.3.5 i 3.3.4 te ovdje nisu dodatno obrađivana.

Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti

U ovu kategoriju zaštite spadaju sve vode namijenjene ljudskoj potrošnji koje osiguraju u prosjeku više od 10 m3 vode na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi te sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti.

Voda za ljudsku potrošnju također se zaštićuje putem zaštite samih vodocrpilišta i vodozahvata utvrđivanjem zona sanitarne zaštite. Ove zone utvrđuju se Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) te se, ovisno o tipu vodonosnika iz kojeg se crpi voda za ljudsku potrošnju, utvrđuju tri ili četiri zone sanitarne zaštite.

Na području Županije utvrđene su zone sanitarne zaštite I., II., III., i IV. kategorije u svrhu zaštite 13 izvorišta vode za ljudsku potrošnju, a sveukupno prekrivaju približno 4,5 % površine Županije. Prostiranje zona sanitarne zaštite izvorišta prikazano je na slici dolje (Slika 3.31).


Zagreb, 2017. 74

Slika 3.31 Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Vode pogodne za život slatkovodnih riba

Zaštićena područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba proglašena su na dijelovima kopnenih površinskih voda Odlukom o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN 33/11). To su vode kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi se omogućio život autohtonih vrsta riba koje pridonose prirodnoj raznolikosti i brojnosti vrsta čija je prisutnost poželjna s vodno-gospodarskog stajališta.

Unutar Županije nalaze se četiri područja ovoga tipa:

• Sava (od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom)

• Una (od granice s BiH do utoka u Savu)

• Petrinjčica (od Donje Budičine do utoka u Kupu)

• Kupa (od Ozlja do utoka u Savu).

Sva četiri područja zaštićena su u svrhu zaštite ciprinidnih vrsta riba, a njihovo rasprostiranje unutar Županije prikazano je na slici niže (Slika 3.32).


Zagreb, 2017. 75

Slika 3.32 Područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (Izvor: Hrvatske vode)

Područja za kupanje i rekreaciju

Zaštićena područja za kupanje i rekreaciju proglašavaju se odlukom jedinica lokalne samouprave za kupališta na kopnenim površinskim vodama. To su dijelovi površinskih voda na kojima se očekuje veliki broj kupača, a za koje nije izdana trajna zabrana kupanja ni trajna preporuka o izbjegavanju kupanja pa im treba osigurati zaštitu ili poboljšanje.

Na područje Županije nalazi se samo jedno područje za kupanje i rekreaciju. Radi se o kupalištu na površinskim vodama na rijeci Kupi kod Petrinje. Lokacija kupališta prikazana je na slici dolje (Slika 3.33).


Zagreb, 2017. 76

Slika 3.33 Područja za kupanje i rekreaciju na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Osjetljiva područja i pripadajući slivovi osjetljivih područja

Ova područja proglašena su Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15). Vodno područje rijeke Dunav u potpunosti je proglašeno slivom osjetljivog područja, suglasnošću država potpisnica Konvencije o zaštiti rijeke Dunav i Konvencije o zaštiti Crnog mora, zbog eutroficirane delte Dunava. Budući da se Županija u potpunosti nalazi unutar granica vodnog područja rijeke Dunav, cijelo područje Županije pripada slivu osjetljivog područja.

Područja podložna onečišćenju nitratima i pripadajuća ranjiva područja

Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla čine vode, a posebno one namijenjene za ljudsku potrošnju, koje sadrže povećanu koncentraciju nitrata (više od 50 mg/l, izraženo kao NO3

-) i vode podložne eutrofikaciji uslijed unosa veće količine dušičnih spojeva poljoprivrednoga podrijetla. Ranjiva područja proglašena su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12).

Unutar područja Županije prostire se jedno ranjivo područje. Ranjivo područje prekriva u potpunosti područje Grada Kutine i Općine Lipovljani. Radi se o području površine 403,9 km2, što predstavlja približno 9 % površine Županije. Prostiranje ranjivog područja prikazano je na slici dolje (Slika 3.34).


Zagreb, 2017. 77

Slika 3.34 Područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla na području Županije (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

3.3.8.4 Opasnost i rizik od poplava

Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. upravljanje poplavama vrši se putem koncepta upravljanja poplavnim rizicima.

Poplavni rizik definiran je kao kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnost. U svrhu provedbe istog, a prilikom aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima od poplava, prvotno je provedena prethodna procjena rizika od poplava, a naknadno su izrađene i karte opasnosti i karte rizika od poplava. Karte opasnosti i karte rizika od poplava izrađuju se za malu, srednju i veliku vjerojatnost pojavljivanja.

Karte opasnosti od poplava su izrađene u mjerilu 1:25 000 za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi prethodne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. U kartama opasnosti od poplava analizirane su poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja. Na slici niže prikazana je karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja za području Županije (Slika 3.35).


Zagreb, 2017. 78

Slika 3.35 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Na najvećem dijelu Županije nije ostvarena adekvatna razina zaštite od poplava. Postoji niz „slabih mjesta“ koja ne garantiraju dovoljnu razinu zaštite uslijed nedovršenosti zaštitnih nasipa, nasipa nedovoljne visine ili nedovoljnog poprečnog profila. Poseban problem također predstavlja i starost postojećih nasipa.

Prema provedbenim planovima obrane od poplava vezanih za područje Županije (Provedbeni planovi za branjena područja 5, 9 i 10) najveći broj „slabih mjesta“ sustava obrane od poplava nalazi se na rijeci Savi, gdje su utvrđene 23 ovakve lokacije.

3.3.9 Poljoprivreda

Površina poljoprivrednog zemljišta u Županiji iznosi 236 883 ha, što obuhvaća 53 % ukupne površine Županije. Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta 190 429 ha predstavlja obradivu poljoprivrednu površinu. Prema vrsti korištenja zemljišta iz baze podataka Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koriste 48 421,21 ha, što ukazuje na značajne rezerve za povećanje upotrebe zemljišta. Na slici dolje (Slika 3.36) nalazi se prostorni raspored poljoprivrednog zemljišta Županije.


Zagreb, 2017. 79

Slika 3.36 Prikaz poljoprivrednog zemljišta Županije prema Corine Land Cover bazi podataka (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Zagreb, 2017. 80

Najvažniji poljoprivredni sektori u Županiji su uzgoj mliječnih i mesnih pasmina goveda, proizvodnja svinja, uzgoj ovaca i konja u životinjskoj proizvodnji, pšenica i kukuruz u biljnoj proizvodnji, a zadnjih godina raste proizvodnja uljarica (soja i uljana repica). Proizvodnja grožđa i jabuka najvažnije su kulture višegodišnjih nasada, a u nekoliko posljednjih godina primjetna je tendencija povećanog uzgoja lješnjaka, oraha, šljive i borovnice. Također, Županija je među prvima u Republici Hrvatskoj prema broju pčelinjih zajednica.

Najveće oranične površine nalaze se u gradovima Sisku i Kutini. Apsolutno najveće površine pod staklenicima nalaze se na području grada Siska (5,7 ha), a relativno (mjereno prema ukupnoj površini jedinice lokalne samouprave), na području Općine Velika Ludina (2,29 ha). Najveće poljoprivredne površine pod vinovom lozom su na području gradova Kutine i Popovače, a pod voćnjacima na području općine Velika Ludina i Sunja te gradova Siska, Petrinje, Gline i Novske (Tablica 3.22).

Tablica 3.22 Površina zemljišta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti korištenja zemljišta na području Sisačko-moslavačke županije (Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prosinac 2016. godine)

JLS Oranica Staklenik/

plastenik Livada Pašnjak Vinograd Voćnjak

Miješani

trajni nasad

Ostalo

zemljište

Donji Kukuruzari 320,92 0,19 127,51 79,69 - 28,57 - -

Dvor 1320,52 0,10 590,80 804,25 - 132,64 2,79 7,83

Glina 1758,85 0,21 1427,97 602,83 6,36 153,32 7,04 19,26

Gvozd 689,25 0,03 359,11 263,08 0,28 140,82 0,25 3,22

Hrvatska Dubica 836,7 0,22 80,56 116,6 - 5,65 0,19 -

Hrvatska Kostajnica 132,99 - 66,32 21,36 0,11 34,53 0,39 -

Jasenovac 1727,53 - 164,73 481,93 - 9,14 1,08 0,18

Kutina 4934,24 1,26 778,97 558,59 61,74 135,61 0,6 6,6

Lekenik 962,68 3,29 315,28 51,12 12,1 70,03 2,08 220,11

Lipovljani 1975,17 0,02 166,31 39,85 0,22 22,71 0,08 2,05

Majur 336,34 - 95,96 74,26 0,11 25,42 0,44 1,13

Martinska Ves 4544,99 0,27 457,35 1300,88 0,14 74,38 0,51 1,13

Novska 4690,21 0,12 293,83 755,22 1,13 256,89 22,24 18,14

Petrinja 2741,42 0,75 1248,77 1044,28 3,25 218,24 6,45 7,68

Popovača 5263,73 1,7 588,25 1274,92 102,51 105,25 4,9 6,91

Sisak 6608,05 5,7 1345,58 1130,77 2,71 156,8 6,65 17,06

Sunja 2066,79 0,06 949,84 860,99 - 222,31 0,87 2,98

Topusko 687,63 - 279,3 108,37 0,14 34,57 - 9,97

Velika Ludina 2258,6 2,29 208,88 66,56 45,81 345,86 1,25 17,69

Ukupno 43 856,63 16,22 9545,3 9635,53 236,6 2172,74 57,82 341,93

Iako se na području Republike Hrvatske bilježi trend smanjenja broja stoke, na području Županije broj stoke je većinom stabilan, budući da je stočarstvo tradicionalna i značajna grana ruralne djelatnosti u Županiji. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, tijekom 2014. godine na području Županije registrirano je 257 novih posjednika životinja (8,02% ukupnog broja novih posjednika u Republici Hrvatskoj), a 2015. godine novih 352 posjednika (11,18% ukupnog broja novih posjednika u Republici Hrvatskoj.


Zagreb, 2017. 81

Gledajući broj ekoloških proizvođača te površinu pod ekološkom proizvodnjom, Županija je među vodećima u Republici Hrvatskoj. Na području Županije bilježi se porast broja ekoloških poljoprivrednih proizvođača. U razdoblju od 2005.-2015. godine sustavno se ulaže u ekološku poljoprivrednu proizvodnju te je zabilježeno 4449,22 ha ekološke biljne proizvodnje. Također, u ekološkoj proizvodnji nalazi se i 2 741 grlo stoke, od tog broja najviše se odnosi na grla u govedarskoj proizvodnji, a u ekološkoj proizvodnji bilježe se i 683 pčelinje zajednice. Na slikama niže nalaze se osnovni podaci o ekološkoj proizvodnji Županije (Slika 3.37).

Slika 3.37 Broj ekoloških proizvođača (lijevo) te ekološka poljoprivredna proizvodnja prema vrsti proizvodnje na području Županije (desno) (Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo)

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na dan 31. prosinca 2016. godine u Županiji je bilo ukupno 9195 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 8988 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivrednici su udruženi u 82 poljoprivredne udruge, a prisutan je i proces udruživanja poljoprivrednika u zadruge. Zadrugarstvo na području Županije ima dugu tradiciju, a njegova važnost je time veća što otvara mogućnost osvajanja tržišta s prepoznatljivim zadružnim proizvodima.

3.3.10 Šumarstvo

Na području Županije možemo razlikovati tri šumska vegetacijska pojasa: područje užeg gorskog pojasa (pojas šuma bukve), područje brdskog pojasa (pojas šuma hrasta kitnjaka u asocijaciji s običnim grabom i pitomim kestenom) te područje riječnih dolina (prostor na kojem prevladavaju šume hrasta lužnjaka u zajednici s grabom i jasenom). Na slici niže (Slika 3.38) nalazi se prikaz šumske vegetacije područja Županije.


Zagreb, 2017. 82

Slika 3.38 Šumska vegetacija Županije prema Karti staništa (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Prema zastupljenosti šumskih zajednica prevladavaju šume hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka (39%), obične bukve (25%), pitomog kestena (17%) i poljskog jasena (14%). Specifičnost Županije vezana je uz šume pitomog kestena, s obzirom da se 50 % njegovog areala u Republici Hrvatskoj nalazi na ovom području.

Oko 196.000 ha ili približno 44% ukupne površine Županije zauzimaju šumske površine. Šume u državnom vlasništvu zauzimaju 141 000 ha ili 77% ukupne površine šuma, dok se šume u privatnom vlasništvu nalaze na 55 000 ha ili 23% ukupne površine šuma. Šumama u državnom vlasništvu gospodare Hrvatske šume d.o.o. preko četiri uprave šuma: dio Podružnice Nova Gradiška sa šumarijama Jasenovac i Novska, dio Podružnice Zagreb sa šumarijama Lipovljani, Kutina i Popovača, cijela Podružnica Sisak, te dio Podružnice Karlovac sa šumarijama Gvozd i Topusko. Na cjelokupnoj površini šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., gospodari se na način koji je propisan FSC (Forest Stewardship Council) certifikatom, koji potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici uz savjetodavnu i stručnu pomoć Savjetodavne službe.


Zagreb, 2017. 83

Prema Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) šume prema namjeni se dijele na: gospodarske šume, zaštitne šume te šume posebne namjene. Na području Županije najveći udio u površini šuma imaju gospodarske šume, zatim slijede zaštitne šume te šume posebne namjene. Gospodarske šume uz očuvanje i unaprjeđenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. Šume posebne namjene su zaštićeni dijelovi prirode, sjemenske sastojine, šume namijenjene znanstvenim istraživanjima i šume za potrebe obrane Republike Hrvatske.

Na području Županije utvrđena je ukupna drvna zaliha koja iznosi 28 milijuna m3, s etatom koji iznosi preko 500 000 m3, što upućuje na značajan gospodarski potencijal ovih šuma. Šume osim gospodarske funkcije, ispunjavaju i svoju općekorisnu funkciju, koja može dosezati i mnogostruko veće vrijednosti u odnosu na drvnu tvar. Općekorisne funkcije šuma dijele se na ekološke ili zaštitne i društvene ili socijalne funkcije. Od općekorisnih funkcija na području Županije ističu se: zaštita tla od erozije vodom i vjetrom, uravnoteženje vodnih odnosa, sprječavanje bujica i visokih vodnih valova, pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom, povoljan utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost, utjecaj na ljepotu krajobraza, osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, očuvanje biološke raznolikosti genofonda, podržavanje opće i posebne zaštite prirode (npr. Lonjsko polje), ublažavanje učinka „staklenika atmosfere“, opća zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog kapitala velike vrijednosti.

3.3.11 Divljač i lovstvo

U Županiji se nalazi ukupno 66 lovišta. Najveća lovišta su Topusko (16 790 ha), Hrvatska Kostajnica (16 758 ha) i Grede-Kamare (13 258 ha), dok su najmanja Lipovljani (728 ha), Međurić (1135 ha) i Žažina (1434 ha) (Tablica 3.23).

Od lovne divljači, u lovištima Županije najzastupljenije su sljedeće vrste:

krupna divljač:

• jelen lopatar (Dama dama), jelen obični (Cervus elaphus), srna obična (Capreolus capreolus) i svinja divlja (Sus scrofa)

sitna divljač – dlakava:

• zec obični (Lepus europaeus)

sitna divljač – pernata:

• fazani – gnjetlovi (Phasianus sp), trčka skvržulja (Perdix perdix), prepelica pućpura (Coturnix coturnix), liska crna (Fulica atra) i divlja patka gluhara (Anas platyrhynchos).

Tablica 3.23 Prikaz najzastupljenijih lovnih vrsta po lovištima (Izvor: https://lovistarh.mps.hr)

Naziv lovišta Površina (ha) Najzastupljenije vrste

Srn

a ob

ična

Svi

nja

divl

ja

Faz

an -

gnj

etlo

vi

Trč

ka S

kvrž

ulja

Jele

n ob

ični

Zec

obi

čni

Pat

ka d

ivlja

glu

hara

Lisk

a cr

na

Jele

n lo

pata

r

Pre

pelic

a pu

ćpur

a

Belčićev Gaj 4917,00

Brezovica 5268,00

Bukova Greda 4636,00

Crnčina I 2954,00

Dubrava 5246,00

Grede - Kamare 13 258,00

Gušće 4961,00


Zagreb, 2017. 84


Jamaričko Brdo 5580,00

Kalje 3494,00

Kljuka 5112,00

Kotar Šuma 5201,00

Lipovica 6568,00

Lipovljani 728,00

Lonja 7253,00

Majdan I 9707,00

Novsko Brdo 8633,00

Orlova 1568,00

Popov Gaj 11 747,00

Posavske Šume 12 236,00

Prolom 7709,00

Zrinska Gora I 13 054,00

Šašna Greda 9032,00

Trstika 3539,00

Višnjički Bok 5926,00

Crnčina II 3266,00

Majdan II 10 975,00

Opeke II 8342,00

Zrinska Gora II 6113,00

Burdelj 3410,00

Letovanički Lug 2774,00

Golo Brdo 5860,00

Odransko Polje 3111,00

Posavlje Gornje Desno 3132,00

Posavlje Gornje Lijevo 5875,00

Ludina 6383,00

Popovača 3863,00

Voloder 3216,00

Ciglenica 4729,00

Kutina 5824,00

Gojlo 6504,00

Lipovljani 4393,00

Međurić 1135,00

Muratovica 4766,00

Rajić 3838,00

Jasenovac 1740,00

Puska 4263,00

Piškornjač 8325,00

Sunja 10 944,00

Staza 6198,00

Hrvatska Dubica 5718,00

Hrvatska Kostajnica 16 758,00

Divuša 8900,00

Grmušani 4939,00

Hrvatski Čuntić 8087,00

Petrinja 10 889,00

Gora 7883,00

Glinsko Novo Selo 6113,00

Maja 11 939,00

Glina I 5788,00

Glina II 7964,00

Stankovac 6451,00

Bučica 6104,00

Lasinja 10 692,00

Gvozd 8312,00


Zagreb, 2017. 85


Topusko 16 790,00

Žažina 1434,00

Osim lova, na području Županije dugu povijest postojanja ima i ribolov koji je zadržao tradicijski oblik, što je osobito izraženo na području Lonjskog polja, gdje je i zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro. Izuzev tradicijskog ribolova, u Županiji je registriran i veći broj sportskih ribolovnih udruga pa prema podacima sa županijskih službenih stranica na predmetnom području djeluje 31 ribolovna udruga u članstvu županijskog Športsko ribolovnog saveza. 20 udruga članice su Zajednice športsko ribolovnih udruga – Sisak, koja je u sastavu Saveza. Sportski ribolovci, njih nešto više od 2400 seniora i 500 kadeta (peti po brojnosti članstva u Republici Hrvatskoj), gospodare s oko 500 kilometara vodenih tokova, što je uz stajaće vode više od 500 hektara površine ribolovnih voda (druga ukupna površina po veličini u Republici Hrvatskoj).

3.3.12 Kulturno-povijesna baština

3.3.12.1 Povijesni pregled

Područje Županije bogato je višestoljetnom kulturnom baštinom o čemu svjedoče brojni arheološki ostaci i ostaci graditeljske baštine. Kulturno-povijesna baština Županije posjeduje važne ostatke iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. Na navedeno nadovezuje se razdoblje Vojne krajine, koje je stoljećima oblikovalo područje između rijeka Kupe i Une. Ostaci vojno-krajiškog uređenje i načina života vidljivi su u strukturama gradova Petrinje, Gline i Hrvatske Kostajnice, kao i u nekim manjim sredinama. Kontinuitet povijesnog razvoja nastavlja se na razdoblje 19. i 20. stoljeća. Ruralna područja poznata su po tradicijskoj drvenoj arhitekturi Posavine i Pokuplja, a najočuvanija je ona na području Parka prirode Lonjsko polje.

Jedan od značajnijih prapovijesnih nalazišta je gradina Osječenica iznad sela Gorička. Nalazi vučedolske kulture ukazuju kako je ova gradina imala izuzetno važnu ulogu kao metalurško središte. Osječenica svoj značaj i dugovječnost zahvaljuje blizini ležištima ruda na prostoru obližnje Trgovske gore, ali i vezama sa susjednim rudnicima bosanskog Pounja. Svoju važnost trgovačkog i prometnog središta između Pokuplja i Pounja nema samo u prapovijesti, već tijekom cijele antike i srednjeg vijeka.

Grad Sisak ima kontinuirani povijesni razvoj od prapovijesti do danas. Najstarije potvrđeno naselje Segesticu u željeznom dobu osnovali su Kelti na Pogorelcu. Nakon osvajanja Segestice 35. godine p.n.e., Rimljani su osnovali grad Sisciju, koja se razvija kao središte tadašnje provincije Panonije Savie. Zemljopisni položaj pridonio je jačanju ovog područja u vojno, prometno i upravno središte. U srednjem vijeku Sisak je središte hrvatske opstojnosti na ovim prostorima.

Izrazito bogatu povijest ima naselje Topusko zbog svojih brojnih termalnih izvora . Prvo korištenje toplih izvora bilo je u prapovijesti, o čemu svjedoče predmeti pronađeni iz navedenog razdoblja. U antici su izvori korišteni u maksimalnom obliku, o čemu nam svjedoče ostaci: termi i nekadašnjih luksuznih zgrada u njihovoj neposrednoj blizini, te brojni kameni žrtvenici rimskih božanstava. Nažalost, kasnija izgradnja je preslojila antičku arhitekturu. Najveličanstveniji povijesni spomenici su ostaci cistercitskog samostana i gotička crkva Blažene Djevice Marije.

Iz razdoblja srednjeg vijeka pronađeno je niz ostataka koji svjedoče o oživljavanju gospodarstva, procvatu građevinske djelatnosti te razvoju poljoprivrede. Naselja i trgovišta razvijala su se podno brda često na temelju rimskih naselja.

Fortifikacijski sustav razvio se zbog čestih turskih provala među kojima je najznačajnija i najočuvanija tvrđava i Stari grad Sisak. Ostale obrambene građevine iz tog, ali i ranijih razdoblja (kašteli, utvrde) uglavnom su djelomično sačuvane, a dio njih je očuvan samo u arheološkom sloju ili toponimima. Uz stari grad Sisak ističu se Stari grad Kostajnica, Stari grad Zrin, Gvozdansko, kula Čuntić, Pecki i utvrda Klinac.

Povlačenjem Turaka iz ovih krajeva, početkom 18. stoljeća, prestaje i dugotrajna stagnacija u razvoju gradova. Ponovno se otvaraju trgovački putovi, grade se riječne luke te zidane građevine. Nakon prvog i drugog svjetskog rata, koji nije zaobišao ova područja, došlo je do ubrzane obnove i industrijalizacije, među kojima se ističu metalurška,


Zagreb, 2017. 86

naftna, kemijska, prehrambena i drvna industrija. Navedeno je dovelo do stvaranja prigradskih naselja koja su bila vezana uz industrijska postrojenja. Domovinski rat ostavio je veliki trag na ovom području, što se očitovalo u brojnim oštećenim, uništenim te spaljenim objektima nepokretne kulturne baštine.

3.3.12.2 Inventarizacija stanja

Kulturna dobra, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14, NN 98/15, NN 44/17), jesu sve materijalne pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i znanstvenog značaja te nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovna stvaralaštva. Materijalnu nepokretnu kulturnu baštinu čini graditeljska baština, arheološka baština (kopnena i podvodna) te kulturni krajolici/krajobrazi. Materijalna pokretna kulturna baština sastoji se od muzejske baštine, arhivske građe te knjižnične baštine.

Navedena podjela prikazana je opisno i sistematski u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr). Na području Županije na dan 12.4.2017. godine unutar baštine evidentirana su:

1. materijalna kulturna dobra:

• nepokretna kulturna dobra: arheološka baština (35), kulturno-povijesne cjeline (20), profana graditeljska baština (133), sakralna graditeljska baština (60), sakralno-profana graditeljska baština (12), baština vrtne arhitekture (1) te memorijalna baština (4)

• pokretna kulturna dobra: muzejska građa (5), pojedinačno zaštićena (19) te zaštićene zbirke (26) 2. nematerijalna kulturna dobra: tradicijski običaji (2).

Popis kulturnih dobara s oznakom dobra, nazivom dobra i mjestom nalaza te kojoj vrsti pripada nalazi se u Prilogu (13.4).

Prema III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije kulturna baština podijeljena je u tri kategorije koje se odnose na kulturna dobra od međunarodnog značaja, izvanregionalnog i nacionalnog značaja te regionalnog značaja:

1. kulturni krajolik od međunarodnog značaja: Park prirode Lonjsko polje 2. kulturna dobra od izvanregionalnog, nacionalnog značenja:

• kulturni krajolik: Sisačka (Srednja) Posavina , Zrinska gora i Pounje

• povijesni kulturni krajolik: područje Hrastovice s arheološkim ostacima kaštela, župne crkve i samostan

• povijesne jezgre gradskih obilježja: Sisak i Kostajnica

• povijesna naselja i dijelovi seoskih naselja: Bok Palanječki, Čigoč, Krapje, Buinjski Riječani, Komora i Buinja

• povijesne građevine i sklopovi: Stari grad Kostajnica, Stari grad Sisak, Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Kostajnici, Župna crkva sv. Magdalene u Selima, Župna crkva Uznesenja B.D.Marije u Gori, Župna crkva sv.Marije u Kutini, Kompleks dvorca, perivoja i gospodarskog sklopa dvorca Erdody u Popovači

• arheološki lokaliteti: antički grad Siscia, stari grad Zrin i kapela sv. Margarete u Zrinu, kaštel Gvozdansko, ostaci cistercitske opatije u Topuskom, kompleks dva kaštela, župne crkve i franjevačkog samostana u Hrastovici

• područje, mjesto spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe: spomen područje koncentracionog logora Jasenovac

3. kulturna dobra od regionalnog značenja:

• povijesne jezgre gradskih obilježja: Glina, Petrinja

• povijesne jezgre malogradskih obilježja: Dvor, Hrvatska Dubica

• povijesne jezgre seoskih obilježja: Lijevo Željezno, Selišće Sunjsko, Mužilovčica, Suvoj, Žreme, Kratečko, Lonja, Nebojan, Setuš, Okoli, Lijeva Luka, Preloščica, Gornja Letina, Donja Letina, Gušće, Velika Svinjička, Bistrač, Crkveni Bok, Ivanjski Bok, Letovanić, Žažina, Dužica, Lekenik, Poljana Lekenička, Stari Brod, Donja Jelenska, Osekovo, Greda Sunjska, Kladari, Majski Trtnik, Brestik, Mali Gradac, Ttrtnik Glinski, Letovanci, Donje Taborište (Rakasi), Begovići, Donja Bačuga, Borojevići, Donja Stupnica, Donji Javoranj, Gorička, Donja Oraovica, Lotine, Ljeskovac, Zrin, Donji Žirovac

http://www.min-kulture.hr/

http://www.min-kulture.hr/


Zagreb, 2017. 87

• povijesne građevine i sklopovi: Franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog u Čuntiću, Župna crkva sv. Martina u Martinskoj Vesi, Župna crkva sv. Ane i župni dvor u Osekovu, kapela sv. Duha u Gojlu, kapela sv. Martina u Starom Brodu, kapela u Letovaniću, kompleks dvorca Keglević u Topolovcu, dvorac Erdody u Kutini

• arheološki lokaliteti: kompleks utvrde i pavlinskog samostana u Velikom Petrovcu, kompleks franjevačkog samostana sa crkvom Blažene Djevice Marije, kaštelom Košut grad i podgrađem u Ruškovici, kompleks kaštela Brubno i župne crkve sv. Nikole. Osim gore navedenog, u evidenciji Konzervatorskog odjela u Sisku nalazi se još 105 evidentiranih arheoloških nalazišta, koji se štite prostorno-planskom dokumentacijom.

Slika 3.39 Prikaz kulturne baštine u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

3.3.13 Socio-ekonomske značajke

3.3.13.1 Demografska obilježja

Sisačko-moslavačka županija zauzima površinu od 4467,76 km2 4, što čini 7,89 % ukupnog kopnenog područja Republike Hrvatske. Time Sisačko-moslavačka županija spada među najveće hrvatske županije. Na području županije nalaze se 453 naselja, ustrojena u 19 jedinica lokalne samouprave. Administrativno, kulturno i gospodarsko središte županije je u najvećem gradu, Sisku. Uz Sisak, županiju čini još 6 gradova (Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Popovača) te 12 općina (Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina).

Na području Sisačko-moslavačke županije živi 172 439 stanovnika, odnosno 4,02 % ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti iznosi 38,60 st/km2, što je niže od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 75,71 st/km2. Na području županije izražena je neravnomjerna naseljenost, koja se očituje u gušćoj naseljenosti gradskih sredina

4 Površina prema službenim granicama županije Državne geodetske uprave (u referentnom sustavu HTRS).


Zagreb, 2017. 88

(Sisak, Petrinja, Kutina i Novska), dok su pojedina seoska naselja gotovo potpuno napuštena (dijelovi Banovine i Posavine) (Slika 3.40). Karta gustoće naseljenosti pokazuje da sjeverna gradska naselja i općine policentrično razmještena oko grada Siska, zajedno s Novskom i Petrinjom, čine okosnicu budućeg razvoja ovog područja.

Slika 3.40 Gustoća naseljenosti 2011. godine te ukupno (opće) kretanje broja stanovnika Sisačko-moslavačke županije 1991.-2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku; Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Najveći pad broja stanovnika zabilježen je popisnom razdoblju 1991.-2011. godine (-26,24 %), kada je zbog posljedica rata veliki dio stanovnika iselio. U posljednjem međupopisnom razdoblju Županiju također karakterizira negativno ukupno kretanje stanovnika, ali puno manjeg razmjera. Tako se broj stanovnika prema Popisu stanovništva 2011. godine u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine smanjio za 6,98 % (Prilog 15.5). Glavni uzroci takvog depopulacijskog kretanja mogu se pripisati iseljavanju mladih osoba u potrazi za radnim mjestom, ali i otprije izraženom procesu deruralizacije. Izuzetak su gradovi Hrvatska Kostajnica i Petrinja u kojima broj stanovnika stagnira (0,36 %), odnosno raste (5,37 %). Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u Sunji (-22,07 %), Gvozdu (-21,41 %), Majuru (-20,47 %) te Donjim Kukuruzarima (-20,18 %) (Prilog 15.5).

Procjena broja stanovnika u 2015. godini Državnog zavoda za statistiku pokazala je da se stanovništvo u Županiji nastavilo smanjivati po većoj stopi ukupne promjene broja stanovnika u odnosu na stopu iz posljednjeg međupopisnog razdoblja, koja iznosi – 7,04 % (Slika 3.41). Prema Čipin, Akrap i dr., projicirano je da će se stanovništvo županije u 2020. i 2030. godini nastaviti smanjivati, i to za -15,26 % odnosno -33,62 % u odnosu na 2011. godinu (Slika 3.41).


Zagreb, 2017. 89

Slika 3.41 Kretanje broja stanovnika Sisačko-moslavačke županije 1991.-2011., procjena 2015. te projekcija 2020. i 2030. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku, Akrap, Čipin, 2014.; Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o)

Za bolje razumijevanje dinamičnih značajki stanovništva nužno je prikazati složenije pokazatelje koji daju podrobniju sliku određenog prostora i razdoblja. Jedan od njih je tip općeg kretanja stanovništva koji pokazuje odnosu i utjecaj prirodne promjene i migracije u nekom razdoblju (Nejašmić, 2005.). Ovisno o tome je li migracijski saldo pozitivan ili negativan, određuje se je li neki prostor emigracijskog (E) ili imigracijskog (I) karaktera (Nejašmić, 2005.). Ljestvica tipova općeg kretanja stanovništva (četiri u svakoj skupini) određuje se prema intenzitetu emigracijskog ili imigracijskog obilježja te prema tome je li prirodna promjena pozitivna ili negativna (Prilog 15.6). Tipologija općeg kretanja stanovništva demografski je indikator općih društvenih kretanja i gospodarske razvijenosti, ali i budućih demografskih trendova. Imigracijski krajevi su u pravilu gospodarski razvijeniji i uglavnom napredniji prostori, pa stoga privlače stanovništvo. S druge strane emigracijski krajevi su nedovoljno razvijeni pa stanovništvo iseljava iz njih (Nejašmić, 2005.).

Tablica 3.24 Prirodna promjena i migracijski saldo te tip općeg kretanja stanovništva Sisačko-moslavačke županije od 2001. do 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Broj stanovnika Ukupna

promjena Prirodna promjena

2001.-2010. Migracijski saldo

Tip OKS

Prosječna godišnja

promjena Ṝ

Stopa prosječne godišnje

promjene ṝ 2001. 2011. aps. % aps. % aps. %

P1 P2 D r Pp rp Ms ms

185 387 172 439 -12 948 -6,98 -10 315 -5,56 -2633 -1,42 E4 -1294,8 -4,88

Tip općeg kretanja stanovništva koji karakterizira Sisačko-moslavačku županiju je izumiranje (E4), što znači da je stopa ukupnog smanjenja stanovništva između dva popisa veća od stope prirodnog pada (Tablica 3.24). Prema tome, pad migracijskog salda je manji od prirodnog pada stanovništva, što znači da stanovništvo Županije pada prije svega zahvaljujući većem broju umrlih od broja rođenih u promatranom razdoblju (Tablica 3.24).

Analiza tipova općeg kretanja stanovništva po gradovima/općinama utvrdila je da 8 općina (Hrvatska Dubica, Martinska Ves, Lipovljani, Jasenovac, Donji Kukuruzari, Majur, Gvozd, Sunja) karakterizira izumiranje (pad veći od 12 %), 4 grada/općine (Topusko, Velika Ludina, Sisak, Kutina) obilježava jaka depopulacija (pad stanovnika od 7-12 %), 4 grada/općine (Dvor, Novska, Glina, Popovača) obilježava osrednja depopulacija (pad stanovnika 3-7 %), dok slabu depopulaciju karakterizira općinu Lekenik (pad stanovnika za 2,24 %). Grad Hrvatska Kostajnica bilježi stagnaciju kretanja broja stanovnika (0,36 %), a jedino grad Petrinja bilježi osrednju progresiju (5,37 %).

Prirodni pad stanovnika u Županiji nastavlja se i u novijem razdoblju (Tablica 3.25). Naime, iako varira, stopa prirodnog pada posljednjih pet godina raste, a vitalni indeks, bitan pokazatelj smjera (bio)reprodukcije stanovništva, pada. U 2015. godini vrijednost tog indeksa bila je 48,50, što govori o nepovoljnijem prirodnom kretanju jer na 48 živorođena djeteta dolazi 100 umrlih stanovnika (Tablica 3.25).

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

Sisačko-moslavačka

1991 2001 2011 2015 2020 2030


Zagreb, 2017. 90

Tablica 3.25 Stope prirodne promjene i vitalni indeks u Sisačko-moslavačkoj županiji 2011.-2015. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

pp -6,27 -4,88 -6,47 -6,22 -7,82

Vi 57,90 64,70 54,50 56,70 48,50

Analiza stanovnika po dobnim skupinama ukazuje na dominaciju udjela radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 65 godina starosti (65,96 %), ali i problem starenja stanovništva. Udio stanovništva starog 65 godina i više je 19,53 % te, prema tome, Sisačko-moslavačku županiju obilježava izrazito duboka starost. To je u odnosu na zabilježen broj starog stanovništva 65 godina i više Popisom stanovništva 2001. godine više za 0,3 %. Mladog stanovništva (0-14 godina) u 2011. godini bilo je svega 14,51 %, što je za 16,47 % manje u odnosu na Popis 2001. godine. Proces starenja potvrđuje dobno-spolna piramida koja prikazuje podatke o sastavu stanovništva prema dobi i spolu (Slika 3.42). Dobno-spolna piramida pokazuje slabljenje demoreproduktivnog potencijala, što se očituje u suženoj dječjoj bazi ili osnovici piramide, a ispupčenom središnjem dijelu te poprima oblik urne. Dobna struktura je glavni čimbenik u analizi prirodnog priraštaja i migracijskih kretanja. Poremećena dobna struktura (uslijed djelovanja dugoročno niskog nataliteta i iseljavanja populacije u reproduktivnoj dobi) razlog je zašto ni eventualni umjereni porast nataliteta neće zaustaviti daljnji projicirani pad broja stanovnika u narednih nekoliko desetljeća (Slika 3.41).

Slika 3.42 Dobna struktura stanovništva u Sisačko–moslavačkoj županiji 2011. godine (Izvor. Državni zavod za statistiku)

Indeks starosti stanovništva u 2011. godini za Sisačko-moslavačku županiju iznosi 131,11 što je znatno više od istog pokazatelja za RH (115), dok je 2001. godine indeks starosti iznosio 109,8. Spomenuti pokazatelj govori kako broj stanovnika starijeg od 60 godina raste te je prema zadnjem popisu uvelike premašio broj mladog stanovništva. Smatra se da starenje stanovništva počinje kada vrijednost indeksa starosti prijeđe 40 (40 starih na 100 mladih), a udio starog stanovništva (60+) dosegne 12 % (Nejašmić, 2005.). Koeficijent starosti porastao je u 2011. godini na 26,2 % prema 24,8 % iz 2001. godine.

10.0 8.0 6.0 4.0 2.0 0.0 2.0 4.0 6.0 8.0 10.0

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

> 95

Ž M

dob

%


Zagreb, 2017. 91

Prosječna starost porasla je sa 40,7 godine u Popisu stanovništva iz 2001. na 43 godine prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Prostorne karakteristike razvoja stanovništva Sisačko-moslavačke županije odraz su nekoliko bitnih odrednica demografskog razvoja: prirodno-geografskih pretpostavki (mogućnosti) naseljavanja, naslijeđene strukture naseljenosti te suvremenih društveno-gospodarskih procesa koji su za posljedicu imali odgovarajuće promjene u prostornom razmještaju stanovništva i gustoći naseljenosti. Tijekom posljednjih dvadeset godina na kretanje i razvoj stanovništva presudan je bio utjecaj društveno-gospodarskih odrednica razvoja stanovništva, naročito rata i gospodarskih promjena u društvu potaknutih procesima industrijalizacije, deagrarizacije, tercijarizacije, urbanizacije te pretvorbe i privatizacije. Stoga je socio-ekonomski razvoj Sisačko-moslavačke županije dijelom uvjetovao ukupni društveni i gospodarski razvoj zagrebačke aglomeracije, zahvaljujući čijoj blizini je dio stanovnika Sisačko-moslavačke županije trajno migrirao u to područje, a dio i dalje migrira na dnevnoj ili tjednoj razini.

3.3.13.2 Obrazovna struktura

Obrazovna struktura stanovništva starog 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi prikazana na grafu niže (Slika 3.43) pokazuje da je najviše stanovnika sa završenom srednjom školom, i to industrijskom i obrtničkom strukovnom školom u trajanju od 1 do 3 godine. Slijede ih stanovnici sa završenim tehničkim i srodnih strukovnim školama. Visokoobrazovanog stanovništva je 10,4 %.

Slika 3.43 Obrazovna struktura stanovništva starog 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi u Sisačko-moslavačkoj županiji 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)

U odnosu na prosjek Hrvatske, Sisačko-moslavačka županija značajnije odstupa u nekoliko kategorija. Bez škole je na razini Hrvatske 1,71 % stanovnika, a u Sisačko-moslavačkoj županiji oko 3 %, što čini čak 7,12 % stanovnika iznad 15 godina koji su bez škole u cijeloj Hrvatskoj. Udio stanovnika sa završenom osnovnom i srednjom školom je podjednak na razini Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije. No, udio visokoobrazovanih na razini Hrvatske je 16,38 %, dok je taj udio u Sisačko-moslavačkoj županiji 10,4 %. Visokoobrazovani stanovnici Sisačko-moslavačke županije čine tek 2,5 % visokoobrazovanih osoba cijele Hrvatske.

Predškolski odgoj

Na području županije postoji 16 ustanova predškolskog odgoja čiji su osnivači gradovi i općine. Predškolske ustanove djeluju u Gradu Sisku, Kutini, Petrinji, Popovači, Glini, Hrvatskoj Kostajnici Novskoj, Općini Dvor, Lekeniku, Lipovljanima, Sunji, Topuskom, Velikoj Ludini i Gvozdu.

Osnovno školsko obrazovanje

Osnovnoškolsko obrazovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji organiziraju tri osnivača Grad Sisak, Grad Kutina i Sisačko-moslavačka županija. Grad Sisak osnivač je 9 osnovnoškolskih ustanova, Grad Kutina 5 osnovnoškolskih ustanova, a Sisačko-moslavačka županija 21 osnovnoškolske ustanove. U raspodjeli prema osnivačima Grad Sisak ima 9 matičnih i 14 područnih školskih objekata, Grad Kutina 5 matičnih i 12 područnih, a Sisačko-moslavačka

14%

24%

52%

10% 0%

Bez škole Osnovna škola Srednja škola

Visoko obrazovanje Nepoznato


Zagreb, 2017. 92

županija 21 matični i 31 područni školski objekt. Učenici s posebnim potrebama raspoređeni su u četiri škole, Osnovnu školu „22. lipnja“, Sisak, Osnovnu školu Novska, Osnovnu školu Zvonimira Franka, Kutina i Osnovnu školu Dragutina Tadijanovića, Petrinja. Osim navedenih osnovnih škola učenici mogu pohađati i tri osnovne glazbene škole, Glazbenu školu „Fran Lhotka“, Sisak i Glazbenu školu Novska, kojih je osnivač Sisačko-moslavačka županija te Glazbenu školu Borisa Papandopula, Kutina, koje je osnivač Grad Kutina.

Srednjoškolsko obrazovanje

U Županiji ukupno postoji 13 srednjih škola, 1 učenički dom (Učenički dom Kutina) i 2 glazbene škole (Glazbena Škola Novska i Glazbena škola „Frana Lhotke“, Sisak) koje provode srednjoškolski program obrazovanja i po zakonu se svrstavaju u srednje škole. Osnivač srednjih škola na području županije je Sisačko–moslavačka županija. U Sisku je smješteno sedam srednjih škola, u Kutini tri, u Novskoj dvije, a po jedna u Petrinji, Glini, Hrvatskoj Kostajnici i Topuskom. Učenički dom u Kutini pokriva područje moslavačkog (Kutina, Popovača i Velika Ludina) i zapadnoslavonskog (Novska, Lipovljani i Jasenovac) dijela županije. U procesu izgradnje je novi objekt Strukovne škole u Sisku. U starom prostoru Strukovne škole Sisak u planu je izgradnja i osnivanje učeničkog doma, za što je dobivena suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Programi srednjoškolskog obrazovanja u županiji obuhvaćaju opće, jezično i prirodoslovno-matematičko gimnazijsko usmjerenje, četverogodišnje strukovno, trogodišnje strukovne programe i umjetnički program za stjecanje zvanja glazbenika te programe stjecanja niže stručne spreme za učenike s teškoćama u razvoju. Uz pomoć sredstava EU fondova započet je proces modernizacije programa strukovnih škola u skladu s potrebama tržišta rada (ekološka poljoprivredna proizvodnja; obnovljivi izvori energije; proizvodnja na CNC strojevima; robotika i sl.).

Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje Sisačko-moslavačke županije koncentrirano je u Sisku (Metalurški fakultet te Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Centar Sisak), Petrinji (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Petrinji) i Kutini (Visoka poslovna škola Libertas). Relativna blizina grada Zagreba sa svim njegovim ustanovama visokoškolskog obrazovanja je često destimulirajući faktor za osnivanje novih visokoškolskih ustanova u Sisačko-moslavačkoj županiji, kako u području formalnog obrazovanja, tako i u području cjeloživotnog učenja.

Cjeloživotno učenje

Na području Županije postoje ustanove za obrazovanje odraslih osoba, a i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni uredi Sisak i Kutina, nudi niz programa za prekvalifikaciju nezaposlenih osoba, za potrebe tržišta rada gdje nezaposlene osobe mogu steći nova znanja i vještine te se educirati o primjeni novih tehnologija u radnom procesu.

3.3.13.3 Tržište rada i struktura zaposlenih

Razmještaj zaposlenih osoba jedan je od relevantnih pokazatelja razvijenosti danog prostora jer radna mjesta ujedno spadaju u najprivlačniji faktor migracija. Prerazmještaj stanovništva u Sisačko-moslavačkoj županiji potiče postupni prerazmještaj funkcije rada.

Prema Strategiji, ukupno je u Sisačkoj-moslavačkoj županiji zaposleno 37 562 osobe, što čini 3,33 % ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Na grafu dolje (Slika 3.44) vidljivo da je najveći broj zaposlenih u pravnim osobama, zatim kod fizičkih osoba, potom slijede obrtnici, poljoprivrednici, samostalne profesionalne djelatnosti te radnici kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu.


Zagreb, 2017. 93

Slika 3.44 Zaposleni u pravnim i fizičkim osobama na području Sisačko-moslavačke županije, stanje 31. prosinac 2015. godine (Izvor: Strategija; Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured Sisak)

Demografski najveći gradovi ujedno su i najveći centri rada te imaju iznad 1500 zaposlenih: Sisak (43,01 % ukupno zaposlenih u SMŽ), Kutina (19,67 %), Petrinja (8,64 %) i Novska (7,32 %). Uz Popovaču (5,22 %) i Glinu (4,51 %), oni čine 88,37 % ukupno zaposlenih u Županiji (Prilog 15.7).

Najveću, pak, stopu zaposlenosti, odnosno postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, imaju gradovi Sisak (50,07 %), Kutina (47,42 %), Novska (30,90 %), općina Lipovljani (29,69 %), Topusko (29,67 %) te grad Glina (29,40 %). Najmanju stopu zaposlenosti imaju Donji Kukuruzari (6,63 %), Hrvatska Dubica (9,30 %) i Dvor (11,68 %). Stopa zaposlenosti za Županiju iznosi 33,02 % što je manje od prosjeka Hrvatske (39,22 %) (Prilog 15.7).

Ukupan broj zabilježenih registriranih nezaposlenih osoba u 2015. godini bio je 18 261, što je činilo 6,39 % ukupno nezaposlenih u Hrvatskoj. To je za 9,8 % manje nego u 2014. godini te za 10,7 % manje nego u 2013. godini. Najveću nezaposlenost imaju najveća naselja: Sisak (26,35 % ukupno nezaposlenih u SMŽ), Petrinja (15,42 %), Kutina (11,86 %) i Novska (8,39 %). Uz Popovaču (5,99 %) i Glinu (5,27 %), oni čine 73,28 % ukupnih nezaposlenih u županiji (Prilog 15.7). Trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu, najviše je izražen u općini Majur za 17,8 %, Hrvatskoj Dubici za 14,7 %, Donjim Kukuruzarima za 14,4 %, Dvoru za 14,3 % i gradu Hrvatskoj Kostajnici za 14,2 %. Tijekom 2016. godine ukupno je prijavljeno 16 051 nezaposlenih osoba što je za 12,10 % manje nego u 2015. godini.

Prosječna stopa nezaposlenosti za 2015. godinu iznosila je 32,25 %, dok je u 2014. godini bila 34,47 % (Slika 3.45). Sisačko-moslavačka županija pripada skupini županija s najvišom stopom nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, kao što su i Virovitičko-podravska županija s 32,3 % te Vukovarsko-srijemska županija s 30,3 %. Zbog posljedica gospodarske krize i nedostatka kvalitetnih strukturnih promjena, kojima bi se postojeći gospodarski subjekti prilagodili novim tržišnim okolnostima, stopa nezaposlenosti u županiji je i dalje među najvišima u Republici Hrvatskoj.

Slika 3.45 Stopa registrirane nezaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2011.-2015. godine (Izvor: Strategija, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Kutina i Sisak, 2015.)

84%

4%

2%1%

9% 0%Radnici kod pravnih osoba

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalnedjelatnosti

Radnici kod fizičkih osoba

Radnici kod međunarodnihorganizacija i u inozemstvu


Zagreb, 2017. 94

Stopa aktivnosti u Županiji (relativni udio aktivnog stanovništva (radne snage odnosno zaposlenih i nezaposlenih osoba) 2015. godine u odnosu na raspoloživi radni kontingent 2011. godine) iznosi 49,08 %, što je manje od prosjeka Hrvatske (49,17 %) (Prilog 15.7). To ukazuje da postoje značajne rezerve za povećanje uključenosti radne snage na tržište rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti doseže vrijednost do 80 %.

Najveću stopu aktivnosti imaju gradovi Sisak (64,98 %), Kutina (61,32 %), Novska (48,11 %), Glina (46,12 %) te općina Topusko (46,27 %). Najmanju stopu aktivnosti imaju općine Lekenik (26,51 %), Martinska Ves (28,64 %), Velika Ludina (28,66 %) te Dvor (29,66 %) (Prilog 15.7).

U razdoblju od 2012. do 2014. godine broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta u županiji opada, da bi od 2014. godine počeo rasti. Sukladno rastu prijavljenih slobodnih radnih mjesta, registrirana nezaposlenost bilježi pad od 2013. godine (Slika 3.46).

Prema dobi, najveći udio nezaposlenih osoba u 2015. godini imala je dobna skupina od 50 i više godina starosti i to 32,3 %, ali je i udio mladih osoba do 29 godina dosta velik i iznosi 27,3 %. Prosječan broj nezaposlenih povećao se jedino kod osoba iznad 60 godina za 9,9 %, dok je kod svih ostalih dobnih skupina smanjen. Najznačajnije postotno smanjenje zabilježeno je kod dobne skupine od 25 do 29 godina starosti za 9,2 %. Nezaposlenost mladih jedan je od većih problema na tržištu rada u županiji, ali ne treba zanemariti ni značajan broj nezaposlenih osoba starije dobi.

Najviše nezaposlenih osoba završilo je srednju trogodišnju školu i školu za KV/VKV radnike te osnovnu školu. Prema Strategiji, u 2015. godini smanjio se prosječni broj nezaposlenih na svim razinama obrazovanja. Do najvećeg smanjenja nezaposlenosti došlo je kod skupine osoba s fakultetom, akademijom, magisterijom i doktoratom, za 12,6 %, a najmanje kod skupine bez škole i nezavršenom osnovnom školom, za 6,5 %.

Status najviše registriranih nezaposlenih osoba prije ulaska u evidenciju bio je radni odnos, a potom neaktivnost. Kod osoba koje su ušle u evidenciju u 2015. godini, po prestanku radnog odnosa vidljivo je smanjenje za 11,5 % u odnosu na 2014. godinu, a kod osoba iz neaktivnosti zabilježeno je smanjenje za 10 %. Udio osoba koje prvi puta traže zaposlenje u 2015. i 2014. godini iznosio je 21,6 %, a u 2013. godini 21,2 % što pokazuje da, u promatranom periodu, jednu petinu čine osobe bez radnog iskustva. Povećanje je registrirano kod novo prijavljenih osoba koji u evidenciju Zavoda dolaze po prestanku stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i to za 33,3 %. Trajanje nezaposlenosti većine registriranih nezaposlenih osoba uglavnom se kreće od jedne do pet godina, a potom slijedi trajanje nezaposlenosti do godine dana.

Slika 3.46 Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta i broj registriranih nezaposlenih osoba u Sisačko-moslavačkoj županiji od 2012. do 2016. godine (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Statistika online)

Ukoliko stavimo u odnos broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta i ukupan broj registriranih nezaposlenih osoba, rezultat koji dobivamo je višak odnosno manjak radnih mjesta koje Županija ima. Tako se, ujedno, zamjećuje već spomenuti trend povećanja broja radnih mjesta odnosno smanjenja nezaposlenosti. U Županiji se tako od 2014. godine zamjećuje trend povećanja udjela prijavljenih slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba (Slika 3.47). Analizirajući podatke drugih županija u Hrvatskoj utvrđeno je da se Sisačko-moslavačka županija nalazi na dnu ljestvice te da je daleko ispod prosjeka Hrvatske (96 %). Rezultati ovog

0

5000

10000

15000

20000

25000

2012 2013 2014 2015 2016

Prijavljena slobodna radna mjesta Registrirana nezaposlenost


Zagreb, 2017. 95

pokazatelja posebno su nepovoljni ako se uzme u obzir da u 2016. godini deset županija u Hrvatskoj ima veći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta od broja registriranih nezaposlenih osoba.

Slika 3.47 Udio prijavljenih slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba, u %, Sisačko-moslavačka županija, 2011.-2016. godine (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Statistika online)

Na slici niže (Slika 3.48) vidljivo je da najveći broj osoba zapošljava prerađivačka industrija 9343 ili 24,8 %, slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 4401 ili 11,7 %, dok je na trećem mjestu po broju zaposlenih osoba Javna uprava i obrana 3665 ili 9,7 %. Najmanje zaposlenih je u djelatnosti kućanstva kao poslodavca, i to 26 ili 0,1 %.

Slika 3.48 Zaposleni na području Sisačko-moslavačke županije 2015. godine prema djelatnostima (Izvor: Strategija, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Sisak i Kutina, 2015)

3.3.13.4 Gospodarska obilježja Županije

Glavne gospodarske djelatnosti na području Sisačko-moslavačke županije su industrija s posebnim naglaskom na energetiku, naftnu, petrokemijsku i kemijsku industriju, metalurgiju i metaloprerađivačku industriju te prehrambenu industriju. Veliki značaj za gospodarstvo Županije predstavljaju poljoprivreda i šumarstvo te trgovina i ugostiteljstvo. U manjoj mjeri zastupljene su i ostale gospodarske djelatnosti i obrtništvo.

Gospodarstvo Županije, kao i cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske posljednjih je godina djelovalo u okolnostima gospodarske krize, što se usprkos određenim pozitivnim pomacima (porast ukupnog prihoda, porast

23 22 21 2029

36

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.


Zagreb, 2017. 96

broja tvrtki, suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni i dr.) očitovalo u nastavku pada gospodarskih aktivnosti, prije svega investicija, i drugim negativnim gospodarskim trendovima koji upućuju na nedovoljan oporavak gospodarstva.

Županija je tradicionalno orijentirana prerađivačkoj industriji u kojoj prednjači nekoliko velikih tvrtki koje su za sobom povlačile ili još uvijek vuku, puno manjih kooperanata. Petrokemija direktno utječe na sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, a slijedi je sektor proizvodnje metala s dugogodišnjom tradicijom te prehrambena industrija na čelu s mesnom industrijom Gavrilović.

Sisačko-moslavačka županija pripada I. skupini indeksa razvijenosti, s vrijednošću toga pokazatelja od 38,70 %. To je najniža skupina razvijenosti karakterizirana kao potpomognuto područje.

Bruto domaći proizvod (u tekstu dalje: BDP) pokazatelj je proizvodnje neke jedinice i stoga se može koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti. BDP nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka. U 2014. godini BDP je za Sisačko-moslavačku županiju iznosio 9 257 milijuna HRK, što čini 2,8 % ukupno ostvarenog BDP-a u Hrvatskoj.

BDP po stanovniku u Republici Hrvatskoj je u 2014. godini iznosio 77 456 kuna, dok za Sisačko-moslavačka županiju iznosi 56 529 kuna (Slika 3.49). Sisačko-moslavačka županija tako ima za 37,02 % ispodprosječne vrijednosti BDP-a po stanovniku od Hrvatske. Statistika pokazuje kako je BDP po stanovniku u Hrvatskoj u 2014. godini blago porastao, za 0,06 % u odnosu na 2012. godinu. Sisačko-moslavačka županija je u promatranom razdoblju imala najveći pad BDP-a po stanovniku, ako se promatraju sve županije (Slika 3.49).


Zagreb, 2017. 97

Slika 3.49 Bruto domaći proizvod po stanovniku 2012. (gore lijevo), 2013. (gore desno) do 2014. godine (dolje lijevo), po županijama u Republici Hrvatskoj (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Struktura bruto dodane vrijednosti u Županiji za 2014. godinu prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prikazana je na slici niže (Slika 3.50). Najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti Županije imaju Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s 33,7 % (od čega Prerađivačka industrija čini 20,9 %). Slijedi Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s udjelom od 19,3 %, a potom Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane s 12,8 %. U ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske u 2014. godini Županija sudjeluje s 2,8 %. Promatrajući vrijednosti udjela po djelatnosti u Županiji, najveći udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske ima djelatnost Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (5,2 %), potom slijedi Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (4,4 %, od čega Prerađivačka industrija zauzima 4,0 %) te Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3,6 %).


Zagreb, 2017. 98

Slika 3.50 Struktura bruto dodane vrijednosti u Sisačko-moslavačkoj županiji za 2014. godinu prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti5 (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Robna razmjena Županije posljednjih nekoliko godina bilježi stalni robni suficit i veliku pokrivenost uvoza izvozom. Udio izvoza Županije s inozemstvom u ukupnom izvozu Republike Hrvatske kreće se na razini od oko 5 % dok se udio uvoza županije u ukupnom uvozu Republike Hrvatske kreće na razini od 1,5 %.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najznačajnija izvozna djelatnost u Sisačko-moslavačkoj županiji je prerađivačka industrija koja ostvaruje gotovo 98 % ukupnog izvoza, najviše u području proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, zatim u proizvodnji računala, slijedi proizvodnja metala, proizvodnja hrane i pića te prerada drva i proizvoda od drva (osim namještaja).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2016. godinu na području Županije registrirano je ukupno 5728 gospodarskih subjekata što je u odnosu na 2015. za 27,3 % manje. Aktivnih je svega 2871, a od toga trgovačkih društava je 1800. Broj obrta iznosi 1880. Udio aktivnih gospodarskih subjekata sa sjedištem u Županiji u odnosu na gospodarske subjekte na razini cijele Hrvatske je relativno mali i iznosi svega oko 2 %.

Podaci o pravnim osobama prema djelatnostima pokazuju da su registrirani i aktivni subjekti najzastupljeniji u sljedećim područjima djelatnosti: Ostalim uslužnim djelatnostima (25,8 %), Trgovini na veliko i na malo, Popravak motornih vozila i motocikla s udjelom registriranih od 15,85 % te Prerađivačkoj industriji s udjelom registriranih od 9,97 %.

Obrtništvo, unutar kojeg dominiraju djelatnosti uslužnog zanatstva, trgovine, ugostiteljstva i turizam te proizvodnog zanatstva, tradicionalne su gospodarske grane na području Županije, čija se struktura nije značajnije mijenjala proteklih godina. Međutim, zbog velikih promjena koje su se dogodile u cijelom gospodarstvu i prisutne gospodarske krize primjetno je da sve veći broj obrtnika zatvara svoje obrte, a posljedica takvog stanja je pad broja zaposlenih u obrtničkoj djelatnosti. Pad broja zaposlenih u obrtništvu 2015. godine iznosio je 15,45 % u odnosu na 2010. godinu, a pad broja obrta za 13,48 %. Trend smanjenja broja obrta najprisutniji je u Sisku, Kutini i Petrinji, što ukazuje kako je obrtništvo posebno pogođeno u većim gradovima.

3.3.13.5 Zdravstvo

Zdravstvena zaštita u Sisačko-moslavačkoj županiji odvija se na primarnoj i sekundarnoj razini. Županija je osnivač devet zdravstvenih ustanova na svom području: Opća bolnica “dr. Ivo Pedišić” Sisak, Neuropsihijatrijska bolnica “dr. Ivan Barbot” Popovača, Lječilište Topusko, domovi zdravlja: Sisak, Petrinja i Kutina, Zavod za javno zdravstvo

5 A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B rudarstvo i vađenje; C prerađivačka industrija; D opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E

opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F građevinarstvo; G trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala; H prijevoz i skladištenje; I djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane; J informacije i komunikacije; K financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L poslovanje nekretninama; M stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P obrazovanje; Q djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R umjetnost, zabava i rekreacija; S ostale uslužne djelatnosti; T djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U djelatnosti izvan teritorijalnih organizacija i tijela nepoznate.


Zagreb, 2017. 99

Sisačko-moslavačke županije, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Sisačko-moslavačke županije i Gradske ljekarne Sisak.

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite u Županiji obavlja se u domovima zdravlja, u privatnoj praksi temeljem koncesije, Zavodu za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije, Zavodu za javno zdravstvo Sisačko–moslavačke županije i ljekarničkoj djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite.

Na području Županije djeluju tri doma zdravlja: Dom zdravlja Sisak, Dom zdravlja Kutina i Dom zdravlja Petrinja.

Dom zdravlja Sisak obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu u slijedećim jedinicama lokalne samouprave; gradovi: Sisak i Hrvatska Kostajnica te općine: Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Dvor i Hrvatska Dubica. Dom zdravlja Kutina pokriva gradove Kutinu, Popovaču i Novsku i općine: Velika Ludina, Lipovljani i Jasenovac, a Dom zdravlja Petrinja gradove: Petrinju i Glinu, te općine: Topusko i Gvozd. Na nivou domova zdravlja obavljaju se sljedeće djelatnosti: opća (obiteljska) medicina, patronažna zdravstvena zaštita, zdravstvena zaštita djece predškolskog uzrasta, dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna), zdravstvena zaštita žena, zdravstvena njega u kući, medicina rada, radiologija i fizikalna terapija.

Na prostoru Županije djeluje 17 pravnih osoba koje obavljaju ljekarničku djelatnost putem ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Gradske ljekarne Sisak su u vlasništvu Sisačko-moslavačke županije i obavljaju djelatnost na 8 lokacija. Ostalih 16 ljekarni je u privatnom vlasništvu i raspoređene su u svim gradskim i općinskim središtima.

Sekundarnu zdravstvenu zaštitu obavljaju Opća bolnica „dr. Ivo Pedišić“ Sisak, Neuropsihijatrijska bolnica „dr. Ivan Barbot“ Popovača i Lječilište Topusko.

Vodeći uzrok smrti u 2015. godini su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 1291 osoba ili 49,3 % (Slika 3.51). Na drugom mjestu su umrli od novotvorina 648 osoba ili 24,7 %. Na trećem mjestu su umrli od bolesti dišnog sustava 222 osoba ili 8,5 %.

Slika 3.51 Udjeli umrlih u Sisačko-moslavačkoj županiji po grupama bolesti u 2015. godini (Izvor: Strategija)

3.3.13.6 Socijalna skrb

Sisačko-moslavačka županija se, usprkos izloženosti visokoj stopi rizika od siromaštva, može osloniti na zadovoljavajuću mrežu nositelja socijalnih usluga, prema sljedećem sastavu:

I. ustanove Županije:

centri za socijalnu skrb, 6 centara (Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Sisak)

domovi za stare i nemoćne osobe, 3 doma (Sisak, Petrinja, Glina)

domovi za psihički bolesne odrasle osobe, 1 dom (Petrinja)

0 10 20 30 40 50 60

Zarazne i parazitarne bolesti

Novotvorine

Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma

Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

Bolesti živčanog sustava

Bolesti cirkulacijskog sustava

Bolesti dišnog sustava

Bolesti probavnog sustava

Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa

Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka

%


Zagreb, 2017. 100

domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, 1 dom (Vrbina, Sisak)

centri za rehabilitaciju, 1 centar (Komarevo)

II. udomitelji u Županiji:

udomiteljske obitelji za starije, 105 obitelji

udomiteljske obitelji za djecu i mlade, 50 obitelji

obiteljski domovi, 20 domova

III. udruge u Županiji:

udruge iz područja brige o OSI, 8 udruga

udruge za brigu o starijim osobama, 9 udruga

udruge za brigu o ostalim socijalnim kategorijama, 7 udruga

braniteljske udruge, 26 udruga

umirovljeničke udruge – 1 županijska udruga

IV. savjetovališta za razna područja socijalne skrbi

V. općine, gradovi i Županija: upravni odjeli nadležni za socijalnu skrb (sukladno zakonskim obvezama i razvojnim programima samih jedinica lokalne samouprave).

Na teritoriju Sisačko-moslavačke županije djeluje i SOS Dječje selo Lekenik kao jedinstvena nedržavna ustanova socijalne skrbi za djecu i mlade.

Premda u Županiji postoje brojne organizacije civilnog društva, naročito one koje zastupaju osobe s invaliditetom, svega nekoliko ih je razvilo kapacitet za pružanje socijalnih usluga. Za sada samo tri udruge svojom djelatnosti pokrivaju cijelu županiju i financiraju se izravno iz županijskog proračuna, a to su: Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije Petrinja, Centar za žene Adela i Udruga slijepih Sisačko-moslavačke županije Petrinja.

Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb, u Županiji je evidentirano ukupno 20 235 osoba s invaliditetom od čega muških 65 % i ženskih 35 %, što čini ukupno 11,7 % stanovništva županije. Prema navedenim podacima invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama, 56 % stanovnika je u radno aktivnoj dobi i čak 6 % osoba s invaliditetom u dobi od 0-19 godina. Preko 4000 osoba s invaliditetom su pripadnici braniteljske populacije.

3.3.14 Turizam

3.3.14.1 Turistička ponuda

Najpoznatije turističke destinacije Sisačko-moslavačke županije su Sisak, Moslavina, Lonjsko polje i Topusko. Turističku ponudu Županije čine sljedeći turistički proizvodi:

• zdravstveni turizam

• ruralni (seoski) turizam

• kulturni turizam

• cikloturizam

• eno i gastroturizam

• ekoturizam

• lovni i ribolovni turizam

• poslovni i kongresni turizam.

Zdravstveni turizam: Svoj potencijal temelji na izvoru hipertermalne ljekovite vode na kojem je izgrađeno lječilište Topusko. Voda je vulkanskog porijekla te je pogodna za liječenje i rehabilitaciju oboljenja i ozljeda lokomotornog,


Zagreb, 2017. 101

nervnog i mišićnog sustava. Osim za liječenje, voda se koristi za punjenje zatvorenih i otvorenih bazena, ali i za grijanje, kao oblik obnovljivih izvora energije. Topusko je poznato po cretnim kupkama koje narod naziva blatne kupke.

Ruralni (seoski) turizam: Područje Županije pretežno ima ruralne karakteristike, stoga su očuvan, miran i tih okoliš, domaćinski odnos prema gostu, domaća prehrana i upoznavanje seljačkih poslova zanimljivosti koje privlače turiste na obiteljska seoska gospodarstva. Seoska gospodarstava vezana su uz raznolikost i atraktivnost prirodnih krajobraza kao što su Park prirode Lonjsko polje, doline rijeka: Save, Une, Kupe, Lonje, Trebeža, Odre, Gline i Petrinjčice, gora: Zrinska, Petrova i Moslavačka gora, polja: Odransko i Sunjsko polje, šuma i ribnjaka. U Županiji je trenutačno registrirano 49 turističkih seljačkih gospodarstava koja, osim usluge smještaja gostu, pružaju autohtoni doživljaj prostora kroz ponudu hrane, kušanja vina na vinskim cestama i posjete vinskim podrumima, vožnje čamcima, bicikliranja, sportsko-rekreacijskih sadržaja ili terena, razgledavanja etno-zbirki, upoznavanje ljekovitih trava i gljiva, ribolova, promatranja ptica i sl. Aktivni odmor omogućen je i planinarenjem na Zrinskoj i Petrovoj gori, Hrastovičkoj gori i Moslavačkoj gori.

Kulturni turizam: Prirodna atraktivnost prostora rezultirala je višestoljetnom naseljenošću što se odrazilo na bogatstvo kulturne baštine (Prilog 15.4). Njena vrijednost vidljiva je u tradicijskoj graditeljskoj baštini, a posebno izvornoj očuvanosti tradicionalnih kuća i sela Posavine kao što su Suvoj, Lonja, Drenov Bok i Krapje, ali i sakralnim građevinama (crkve, samostani, kapele, župni dvorovi). Bogatu povijest svjedoči grad Sisak kao arheološko nalazište iz rimskog doba, a posebice sisačka utvrda kao jedna od rijetkih očuvanih i cjelovitih objekata trokutaste fortifikacijske izgradnje u Hrvatskoj iz vremena ratovanja s Turcima. Turistički sadržaj predstavlja i povijesna jezgra grada Petrinje iz 13. stoljeća, Stari grad Kostajnica, Stari grad Zrin i ostatci cistercitske crkve u Topuskom. Na području Županije odvija se niz kulturnih manifestacija vezanih uz graditeljsku baštinu, povijesne ličnosti, kulturne običaje i tradiciju, a postoji i niz ostalih manifestacija koje imaju sportski, zabavni ili edukacijski karakter. U Županiji se nalazi veliki broj muzeja, zbirki i galerija koji se koriste u kreiranju turističke ponude.

Cikloturizam: Najpoznatije biciklističke staze u Županiji su na Moslavačkoj gori, u Lonjskom polju, okolici Petrinje i Topuskom. Na području Lonjskog polja pružaju se pretežito ravničarski putovi s laganim usponima, dok se na Moslavačkoj gori nalaze staze pogodne za brdski biciklizam. U okolici Petrinje cikloturistička ponuda nudi mogućnost izbora tri različite cestovne ture koje su označene prometnim znakovima. Staze su označene u cikloturističkoj karti i obilježene lokalnom signalizacijom. Na području Topuskog nalazi se pet biciklističkih staza. U pojedinim dijelovima Županije postoji ponuda za cikloturiste (organizirane ture, iznajmljivanje bicikala), ali se najvećim dijelom još uvijek radi o turistima na individualnoj bazi.

Eno i gastroturizam: Vinogradarstvo na ovim područjima ima značajnu tradiciju. Posebno se ističe Moslavačko vinogorje, a začeci vinskih cesta prisutni su i na južnim obroncima Vukomeričkih gorica te na području petrinjskog i glinskog vinogorja. Autohtone sorte vina su škrlet, moslavac i dišeća ranina, a proizvode se na moslavačkom i pokupskom području. Županija je poznata po tradicionalnim specijalitetima posavske, moslavačke i banijske kuhinje koja je dio kulturnog identiteta.

Ekoturizam: Velika biološka raznolikost uvjetovala je uključivanje ovog područja u ekološku mrežu NATURA 2000, koju karakteriziraju prirodni rezervati, značajni krajobrazi, park šume, polja te, najznačajnije, močvarno područje parka prirode Lonjsko polje. Jedinstvenost Parka prirode je u bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta, graditeljskoj baštini te tradicionalnom poljodjelstvu i stočarstvu. Sve to zajedno čini veliki potencijal za razvoj ekoturizma te ostalih selektivnih oblika turizma kao što je npr. ornitološki. Potencijal razvoja ekoturizma predstavljaju i proizvođači s ekološkim poljoprivrednim površinama.

Lovni i ribolovni turizam: Čimbenici razvoja lovno-ribolovnog turizma u Županiji su bogati prirodni resursi, raznovrsna divljač, bogatstvo šumskih površina, dinamičnog terena i različitih klimatskih prilika. Na prostoru Županije ustanovljeno je 66 lovišta ukupne površine 432 063 ha, od toga 28 državnih lovišta i 38 županijskih. Registrirano je više od 50 lovačkih društava. Također u Županiji djeluje 31 ribolovna udruga u članstvu Sportsko-ribolovnog saveza, a nalazi se preko 500 ha površine ribolovnih voda što Županiju svrstava na drugo mjesto u Hrvatskoj. Ribolov je moguć na rijekama Savi, Uni, Kupi, Odri, Lonji i području Lonjskog polja. Poznati su ribnjaci u Lipovljanima koji su opremljeni najmodernijom mrežnom tehnologijom, automatizacijom i softverskim rješenjima.


Zagreb, 2017. 102

Poslovni i kongresni turizam: Poslovni sastanci, kongresi, javne konferencije, konvencije, incentive (poticajna) putovanja, team building programi održavaju se najvećim dijelom u Topuskom, što je povezano sa smještajnim kapacitetom i brojem dvorana (jedna dvorana kapaciteta 200 osoba i 3 manje dvorane kapaciteta do 50 osoba). Poslovni turisti, čiji je motiv putovanja povezan s radom, uglavnom dolaze na individualnoj bazi, a najviše poslovnih gostiju bilježi se u Sisku, Topuskom i Kutini.

3.3.14.2 Smještajni kapaciteti

U Županiji se nalazi pet hotela: dva hotela „Toplica“ i „Petrova gora“ u sklopu lječilišta u Topuskom, hotel „Panonija“ Sisak, hotel „Central“ Hrvatska Kostajnica te hotel Kutina. Lječilište u Topuskom imaju smještajni kapacitet od 520 ležajeva, s cijelim nizom popratnih sadržaja (uslužnih i rekreacijskih). Smještajni kapacitet hotela Kutina je 65 soba (113 ležaja) i jedan apartman. Hotel Central u Hrvatskoj Kostajnici ima 14 dvokrevetnih soba i dva apartmana. Hotel Panonija u Sisku raspolaže s 51 smještajnih jedinica, od čega 49 soba i 2 hotelska apartmana, odnosno 89 kreveta.

Seoski turizam predstavljen je s 24 obiteljska gospodarstva, a ostali privatni smještaj s još 36 smještajnih jedinica, među kojima se nalaze privatna kućanstva, motel Stari Hrastovi, pansioni, sobe, prenoćišta, lovačka kuća Brezovica.

Treba napomenuti i smještajne kapacitete lječilišta Topusko koje raspolaže sa 144 ležaja u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama i 4 novouređena apartmana.

Prema Programu rada Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije, u 2015. godini dolazi do smanjenja broja turističkih subjekata, ali se istovremeno povećao broj kreveta. Razlog je tome u gospodarskoj krizi te zakonskoj regulativi koja je utjecala na poslovanje pojedinih subjekata. Neki su turistički subjekti ugasili svoja poslovanja, dok su oni snažniji uspjeli povećati postojeće kapacitete. Prema raspoloživim podacima, ukupni smještajni kapaciteti kod svih turističkih subjekata (obiteljska gospodarstva, iznajmljivači, hoteli, trgovačka društva, obrti) trenutno iznose 1367 kreveta.

3.3.14.3 Turistička potražnja

Prema dostupnim podacima o broju turističkih dolazaka i noćenja od Državnog zavoda za statistiku, vidljivo je da u strukturi gostiju prevladavaju domaći gosti. Broj turističkih dolazaka domaćih gostiju u razdoblju od 2012. do 2016. godine raste, dok dolasci stranih gostiju variraju, uz generalni trend rasta do 2015. godine, da bi u 2016. godini broj stranih posjeta bio smanjen za 4,53 % (Slika 3.52).

Kada su u pitanju turistička noćenja domaćih gostiju, primjetan je trend opadanja broja noćenja do 2015. godine, da bi u 2016. godini taj broj naglo narastao (Slika 3.52). Može se pretpostaviti da tako velika razlika u broju noćenja domaćih turista ne bi bila vidljiva da su dostupni podaci o broju noćenja domaćih turista iz svih gradova/općina Županije (konkretno u podacima iz 2015. godine nisu dostupni podaci za gradove Kutina i Popovača koji imaju značajne udjele u ukupnom broju noćenja). Turistička noćenja stranih gostiju variraju iz godine u godinu (ovisno o dostupnosti podataka za pojedine gradove/općine) i čine oko 30 % ukupnih noćenja u Županiji.

Ako se razmatraju podaci po gradovima i općinama, Topusko kao centar zdravstvenog turizma ima najveći broj posjetitelja, za njim slijede Sisak i Kutina pa Petrina. Tako je Topusko u 2016. godini ostvarilo 15 462 dolazaka (u odnosu na ukupno 29 579 dolazaka u SMŽ to je 52,27 %) i 55 318 noćenja (u odnosu na ukupno 84 290 noćenja to je 65,63 %).

Prema anketama koje provode destinacije Topusko i Lonjsko polje, većina gostiju dolazi iz Hrvatske, ali i iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Francuske, Austrije, Belgije, Švicarske, Slovenije, a geografski položaj Sisačko-moslavačke županije određuje to da se turisti na putu prema krajnjim odredištima zaustavljaju na kraćem planiranom ili neplaniranom boravku na području Županije. Tradicionalno emitivna tržišta iz kojih dolaze gosti u Hrvatsku su Njemačka, Slovenija, Mađarska i Austrija, a to predstavlja i dio tranzitnih gostiju na ovom području. Ono što gosti navode kao glavni uzrok dolaska u Sisačko-moslavačku županiju (prema anketnom obrascu za izradu Strategije razvoja turizma u Sisačko-moslavačkoj županiji 2014.-2020.) su: prirodne ljepote, netaknuta priroda, arheološka i kulturno-povijesna baština, termalna voda, bazeni, terapija, rekreacija, mogućnosti za lov, razne manifestacije itd.


Zagreb, 2017. 103

Slika 3.52 Broj dolazaka i noćenja stranih i domaćih gostiju u Sisačko-moslavačkoj županiji od 2012. do 2016.godine (Izvor: Državni zavod za statistiku)

3.4 Moguć razvoj okoliša bez provedbe Strategije

U Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske kao glavni cilj navedeno je zaustavljanje daljnjeg pada prirodnog prirasta stanovništva i nepovoljnih migracijskih kretanja. Također su navedene i mjere koje je nužno provesti kako bi se ispunio željeni cilj, a uključuju razvoj prometne mreže i gospodarstva, što se osobito odnosi na prostore izražene depopulacije. Bez provedbe Strategije može se očekivati sporiji rast kvalitete života stanovništva. Ovakva situacija rezultirala bi daljnjim nepovoljnim demografskim trendom na području Županije.

Strategijom se planira poticati razvoj obnovljivih izvora energije. Tranzicijom društva prema niskougljičnom razvoju smanjuje se emisija onečišćujućih tvari. S daljnjim razvojem tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora očekuje se poboljšanje kvalitete zraka (kroz smanjenje količine onečišćenja) i smanjenje emisije stakleničkih plinova, kako po pojedincu, tako i na globalnoj razini. Ipak, ukoliko ne bi došlo do provođenja Strategije očekuje se potencijalno ostvarenje ciljeva za prilagodbu klimatskim promjenama kroz druge strateško-planske dokumente u Županiji.

Kako je zakonskim propisima te međunarodnim ugovorima i direktivama stavljen naglasak na poboljšanje stanja okoliša kroz uspostavu naprednih sustava za gospodarenje otpadom, neprovođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji je planiran Strategijom, negativno bi djelovalo na provođenje odredbi nacionalnih i međunarodnih propisa.

Zakonskim propisima te međunarodnim konvencijama, poveljama i preporukama je na poboljšanju stanja kulturne baštine, očuvanju prostornog integriteta i njezinu uključivanju u održivi razvoj. Strategijom se planiraju mjere kojima se može doprinijeti konzervaciji arheološke baštine na području Županije kroz prihode koji bi se ostvarili u sklopu kulturno-turističkog proizvoda. Neprovođenje Strategije potencijalno bi uzrokovalo slabije pomake ka poboljšanju upravljanja kulturnom baštinom u Županiji.

Također, ukoliko se ne bi provela predmetna Strategija, nastavio bi se trend neujednačene gospodarske razvijenosti koja dovodi do visokih pritisaka na okoliš u jednom dijelu Županije.

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

Domaći Strani Domaći Strani

NoćenjaDolasci

2012

2013

2014

2015

2016


Zagreb, 2017. 104

4 Okolišne značajke područja na koja provedba Strategije može značajno utjecaja

U poglavlju 3 opisane su sastavnice okoliša na koje provedba Strategija može imati utjecaj. U ovom poglavlju navode se potencijalne promjene koje mogu nastati u okolišu uslijed ispoljavanja pojedinih utjecaja Strategije.

Potencijalno negativni utjecaji Strategije mogući su prilikom smještanja novih zahvata u prostor, čime dolazi do gubitka staništa i divljih vrsta, trajnih promjena uvjeta u staništima, uznemiravanja divljih vrsta i slično.

Izgradnja planiranih akumulacija može, ovisno o tehnologiji i smještaju, dovesti do narušavanja hidroloških karakteristika vodotoka na kojima se nalaze te mijenjanja okolnih stanišnih uvjeta, čime se nepovoljno djeluje na vrste koje su rasprostranjene na utjecanom području.

Na strateškoj razini procjene, kada isključimo specifične utjecaje koji su ograničeni ili zakonskom regulativom ili se razmatraju na razini procjene utjecaja na okoliš, Strategija ima potencijalno pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka i klimatološke značajke uslijed provedbe mjera koje doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova ili ublažavanju postojećih utjecaja.

Također, provedbom mjera Strategije očekuju se pozitivni utjecaji na okoliš uslijed provedbe mjera vezanih uz zaštitu voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Osim toga, značajne pozitivne utjecaje može generirati realizacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te poticanje održivog korištenja prirodnih resursa.

Dodatni pozitivni utjecaji Strategije ogledaju se u poboljšanju uvjeta za razvoj okolišno prihvatljivijih tehnologija, razvoju socijalnih usluga, unaprjeđenju zdravstva te poticanju gospodarskog razvoja Županije.

Sastavnica Utjecaji

Kvaliteta zraka i klimatološke značajke

Smanjenje izvora onečišćujućih tvari u zrak (+)

Smanjenje izvora stakleničkih plinova (+)

Tlo Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša (+)

Sanacija postojećih onečišćivača tla (+)

Površinske i podzemne vode

Zaštita površinskih i podzemnih voda (+)

Zaštita od poplava (+)

Smanjenje pritiska na stanje površinskih i podzemnih voda (+)

Onečišćenje površinskih i podzemnih voda (-)

Priroda

Zauzimanje, degradacija i fragmentacija staništa (-)

Povećanje pritiska na bioraznolikost intenziviranjem poljoprivrede (-)

Unaprjeđenje stanišnih uvjeta (+)

Uznemiravanje i ugrožavanje divljih vrsta (-)

Krajobraz Vizualni utjecaji uslijed smještanja zahvata u prostoru (+/-)

Kultura Obnova i prepoznavanje kulturno-povijesne baštine kroz razne instrumente (+)

Turizam Kvalitativno i kvantitativno obogaćivanje turističke ponude te stvaranje sveobuhvatnog turističkog proizvoda (+)

Povećanje turističkog prometa (+)

Poljoprivreda Unaprjeđenje poljoprivrednog sektora (+)

Veća iskoristivost poljoprivrednog zemljišta (+)

Šumarstvo

Smanjen udio divljih odlagališta u šumskim ekosustavima (+)

Prenamjena i fragmentacija šumskog zemljišta (-)

Provedba šumskouzgojnih radova (+)

Divljač i lovstvo Razvoj lovnog gospodarenja (+)

Socio-ekonomske značajke

Veća uključenost svih društvenih skupina u opće gospodarske i društvene tokove (+)

Energetska neovisnost i ušteda (+)

Poboljšano poduzetničko okruženje (+) Povećanje poduzetničke aktivnosti (+) Veća mogućnost zapošljavanja i disperzije radnih mjesta (+)


Zagreb, 2017. 105

5 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Strategiju

5.1 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja

Znatan pomak prema lošijoj kvaliteti zraka odvijao se u 2015. godini, s obzirom da je došlo do povećanja broja prekoračenja granične vrijednosti za sumporovodik i lebdeće čestice, a unatoč činjenici da su smanjene industrijske aktivnosti na području Županije.

Rizik od onečišćenja zraka u Sisačko-moslavačkoj županiji može se ocijeniti kao visok, a izazvan je prvenstveno industrijskom aktivnošću, ali i pojedinačnim izvorima onečišćenja (mala ložišta, manji industrijski i gospodarski pogoni) te prometom.

5.2 Bioraznolikost

Na području Županije prisutan je veliki broj antropogenih pritisaka koji utječu na staništa i divlje vrste, kako u nezaštićenim, antropogeniziranim dijelovima prirode, tako i u manje narušenim zaštićenim područjima, gdje ovi pritisci iako manjeg intenziteta, značajnije djeluju na bioraznolikost.

Tako je na području Županije evidentiran okolišni problem onečišćenja voda, tla i zraka koji nastaju u Županiji kao posljedica prometne opterećenosti, ilegalnih odlagališta otpada, ispuštanja otpadnih voda bez prethodnog pročišćavanja, intenziviranja poljoprivrede i dr., ali i izvan granica Županije koji su posredstvom rijeka i zraka preneseni na njezino područje.

Prelazak stanovništva s tradicionalne, ekstenzivne poljoprivrede na intenzivniji uzgoj, osim posrednog pritiska na bioraznolikost povećanjem hranjivih tvari u okolišu, pridonosi povećanju uporabe pesticida koji utječu na veliki broj divljih vrsta koji poljoprivredne površine koriste kao svoja staništa. Napuštanjem tradicionalne poljoprivrede izostaje i održavanje staništa pod travnjacima i pašnjacima, što je u Županiji osobito izraženo u Odranskom i Sunjskom polju.

Eksploatacija mineralnih sirovina, kao i industrijska postrojenja ostavljaju trag na bioraznolikost, što se uglavnom odnosi na istočne dijelove Županije.

Na području Županije veliki značaj imaju vlažna staništa koja, obzirom na kvalitativno i kvantitativno stanje biljnih i životinjskih vrsta na njima, predstavljaju centre bioraznolikosti područja. Ovakva staništa osobito su osjetljiva na promjene režima površinskih i podzemnih voda o kojima ovisi njihova stabilnost. Neki od najboljih primjera osjetljivosti ovakvih staništa i mogućih posljedica unutar Županije su Posebni rezervati Krapje Đol i Rakita. Naime, u Krapje Đolu su u prošlosti provedeni melioracijski zahvati koji su značajno narušili uvjete u prisutnim staništima. Zemljišta su drenirana kanalima, što je rezultiralo promjenama vodnog režima. Na području je onemogućeno periodično plavljenje, što je uz intenziviranje poljoprivrede utjecalo na narušavanje staništa pogodnih za ptice močvarice i tako onemogućilo njihovo gniježđenje na predmetnom području. Slična situacija se dogodila i u Rakiti. Prema dostupnim podacima, opterećenja uzrokovana antropogenim promjenama vodnog režima i regulacijom vodnih tokova još uvijek su prisutna na području Županije.

Obzirom, na karakteristike staništa u Županiji, dodatni pritisak izazivaju i invazivne strane vrste kojima pogoduju narušena i promijenjena staništa, što je osobito izraženo na području Lonjskog i Odranskog polja (prisustvo vrste Amorpha fruticosa L.).

Osim navedenog, evidentiran je i problem ilegalnog lova i ribolova, što u budućnosti može dovesti do ozbiljnih posljedica na bioraznolikost, osobito u zaštićenim područjima i područjima značajnim za očuvanje ptica, ali i ostalih divljih vrsta.

Okolišni problemi, koji posredstvom voda, tla i zraka djeluju na bioraznolikost područja detaljnije su opisani u poglavljima Studije koja se bave problemima vode, tla i zraka.


Zagreb, 2017. 106

5.3 Krajobrazna obilježja

Negativne promjene u krajobrazu dosad su nastajale zbog različitih vrsta aktivnosti, počevši od neusklađene urbanizacije koja podrazumijeva rast gradova, odnosno napuštanje i odumiranje sela, pa do krupnih infrastrukturnih zahvata (prometni sustavi, energetski sustavi i vodnogospodarski sustavi).

Probleme u krajobrazu Županije stvara neplanska izgradnja koja je vezana za urbanizaciju, a nastala je za vrijeme usmjeravanje razvoja na industrijsku proizvodnju i stvaranja velikih industrijskih gradova (Siska). Uslijed zapuštanja seoskih sredina došlo je do depopulacije i zarastanja poljoprivrednih površina, što je dovelo do gubitka identiteta prostora.

Poljoprivredna djelatnost također ima veliku ulogu u formiranju krajobraznih područja kroz sustave melioracije, komasacije, monokulture te kroz sječu šumaraka i živica između polja. Povijesna tradicijska arhitektura koja je neposredno vezana za kulturni krajobraz nedovoljno se održava, stoga je prisutna zapuštenost i loše fizičko stanje tradicijskog graditeljstva osobito u Parku prirode Lonjsko polje.

Dodatni problem predstavljaju i činjenica da strateško-planski dokumenti na razini Hrvatske te konvencije o krajobrazu nisu povezani s niti jednim obvezujućim zakonskim dokumentom koji bi obvezao uspostavu instrumenta identifikacije, zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazima.

Problemi krajobraza u pojedinim krajobraznim regijama očituju se u:

Nizinska područja sjeverne Hrvatske:

nestanku živica u agromeliorativnim zahvatima

geometrijskoj regulaciji vodotoka i u nestanku tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta

Panonska gorja:

neprikladnoj gradnji na kontaktu šume i nižih brežuljaka

manjku proplanaka i vidikovaca

Bilogorsko-moslavački prostor:

geometrijskim regulacijama vodotoka s gubitkom potočnih šumaraka

gradnji na krajobrazno eksponiranim lokacijama

5.4 Tlo

Glavni problem vezan za zaštitu tla na području Županije je nedostatak podataka o kakvoći tla. Ispitivanja kakvoće tla provodila su se u prošlosti u blizini devet neuređenih odlagališta komunalnog otpada u Županiji te na devet lokacija u zaštićenim dijelovima prirode. Danas se ovaj broj lokacija značajno smanjio te se trenutno ispitivanja vrše samo na pet lokacija u zaštićenim dijelovima prirode.

S obzirom na navedeni nedostatak podataka, nije moguće precizno odrediti postojeće pritiske na kakvoću tla, a time ni postojeće okolišne probleme vezane za tlo. Kod prije spomenutih lokacija ispitivanja kakvoće tla, previsoke koncentracije onečišćujućih tvari pronađene su samo na lokalitetu Cret Đon Močvar, gdje su pronađene previsoke koncentracije mineralnih ulja. Radi se o koncentracijama većim od 0,5 g/kg, što se smatra tlom slabo opterećenim naftnim ugljikovodicima.

Od ostalih poznatih onečišćenih lokacija poznat je i lokalitet odlagališta fotogipsa Petrokemije – Kutina. Ovaj lokalitet jedan je od najrizičnijih lokaliteta za okoliš te je uvršten na popis „crnih točaka“. Radi se o lokacijama onečišćenih otpadom dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Sanacija ovog lokaliteta tek je u pripremi te je planirana u sklopu cjelovitog projekta i zatvaranja odlagališta sredstvima vlasnika.


Zagreb, 2017. 107

5.5 Površinske i podzemne vode

Okolišni problemi vezani uz onečišćenje površinskih voda vidljivi su iz podataka ekološkog i kemijskog stanja vodnih tijela u Županiji. Analizom vodnih tijela vrlo lošeg i lošeg ekološkog stanja ustanovljeno je da na području Županije postoje tri glavna uzroka nezadovoljavajućeg stanja voda. Radi se o fizikalno - kemijskim pokazateljima (gdje se uglavnom radi o povišenim koncentracijama ukupnog dušika i fosfora u vodi), hidromorfološkim elementima, gdje je najčešći uzrok loše morfološko stanje, a rjeđe i loša ocjena hidrološkog režima i kontinuiteta toka i biološkim elementima kakvoće, gdje je loša ocjena posljedica stanja makrozoobentosa i makrofita.

Fizikalno kemijski pokazatelji uzrok su nezadovoljavajućeg ekološkog stanja na najvećem broju vodotoka. Preciznije gledano, u najvećem broju slučajeva detektirane su previsoke koncentracije oba relevantna elementa (dušika i fosfora), u tri vodotoka uzrok nezadovoljavajućeg stanja bile su previsoke koncentracija ukupnog dušika, a samo u jednom previsoke koncentracije ukupnog fosfora. Budući da su spojevi ovih elemenata nutrijenti, povećanje njihove koncentracije u vodama može dovesti do pojave procesa eutrofikacije zbog čega se posljedično smanjuje količina kisika u vodi, odnosno dolazi do pojave hipoksije ili anoksije, a što dalje može uzrokovati postupno izumiranje životinjskih vrsta.

Budući da su glavni izvori ovih elemenata u vodi umjetna gnojiva iz poljoprivrede, može se pretpostaviti da su i prekomjerne koncentracije ukupnog dušika i fosfora u vodnim tijelima Županije također posljedica poljoprivredne proizvodnje. Prostorno gledano, gotovo sva vodna tijela onečišćena dušikom i fosforom locirana su na sjeveroistoku i istoku Županije, a posebno opterećene ovim onečišćivalima su gradovi Kutina i Novska te općina Lipovljani. Važno je napomenuti da su Grad Kutina i općina Lipovljani proglašeni područjima ranjivima na nitrate iz poljoprivrede.

Nezadovoljavajuće ekološko stanje zbog hidromorfološkog stanja najvećim dijelom se odnosi na rijeku Savu, koja je duž cijelog svog toka kroz Županiju lošeg ili vrlo lošeg morfološkog stanja. Ovakvo stanje je posljedica niza fizičkih zahvata koji su provedeni na koritu rijeke u svrhe kao što je obrana od poplava. Osim rijeke Save, samo je manji broj drugi vodnih tijela loše ili vrlo loše ocjene hidromorfološkog stanja, a uzrok je, uz morfološke uvjete, i izmijenjen hidrološki režim i kontinuitet toka ovih vodnih tijela.

Biološki elementi kakvoće nezadovoljavajući su uglavnom u zapadnom dijelu Županije. Nezadovoljavajućeg stanja je rijeka Glina (dionica od Grada Gline do ušća u rijeku Kupu), rijeka Kupa (dionica od ulaska u Županija do ušća u rijeku Savu) te dijelovi toka rijeka Une i Sunje.

Prostorni prikaz uzroka nepovoljnog ekološkog stanja vodnih tijela na području Županije prikazan je na slici dolje (Slika 5.1).


Zagreb, 2017. 108

Slika 5.1 Uzroci vrlo lošeg i lošeg ekološkog stanja vodnih tijela (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Kod kemijskog stanja nije bilo moguće precizno odrediti izvore onečišćivala koji su bili uzročnici nepostizanja dobrog kemijskog stanja vodnih tijela. Veći broj različitih pokazatelja premašio je maksimalne godišnje vrijednosti u vodnim tijelima, a radi se o raznim kemijskim spojevima te određenim metalima i njihovim spojevima, što je detaljno opisano u poglavlju 3.3.8.

Okolišni problem koji nije vezan uz onečišćenje vodnih tijela tiče se sustava obrane od poplava na području Županije. Kroz područje Županije prostiru se tri branjena područja Provedbenog plana obrane od poplava (Branjena područja 5, 9 i 10). Samo unutar jednog od ovih područja procijenjeno je da je ostvarena zadovoljavajuća razina zaštite od poplava, dok je u preostala dva stanje nezadovoljavajuće.

Na branjenom području 5 postoje mnoga slaba mjesta obrane od poplava koja ne garantiraju dovoljnu razinu zaštite od poplava, stoga naselja Trebež, Bukovica, Kraljeva Velika i Plesmo nisu u potpunosti branjena. Na branjenom području 10 procijenjeno je da nije ostvarena zadovoljavajuća razina zaštite od poplava zbog postojećih nasipa nedovoljne visine ili nedovoljnog poprečnog profila. Također se navodi i problem starosti nasipa.

Najveći broj slabih mjesta u sustavu obrane od poplava vezan je uz rijeku Savu, ali određen broj slabih mjesta vezan je i uz rijeke Unu, Kupu, Odru, Petrinjčicu, Glinu, Ilovu i Maju, retencije Mokro polje, Lonjsko polje, Ribarsko polje i Odransko polje, zaštitu naselja Donja Jelenska, Zapolić i Stružec te zaštitu državne ceste Popovača-Sisak.

5.6 Poljoprivreda

Mala iskoristivost poljoprivrednog zemljišta, s obzirom na veliki nerazmjer obradivog poljoprivrednog zemljišta te onog koji se zapravo obrađuje, može predstavljati opasnost od pretvaranja nekorištenih poljoprivrednih površina u šumsko zemljište.

Ukupno 15 % poljoprivrednih posjeda veličine su između 1,01 i 2,00 ha, što obuhvaća 15 % ukupnih obradivih poljoprivrednih površina, a kao poseban problem nameću se neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Takve površine su


Zagreb, 2017. 109

premale za intenzivno ratarstvo te nije moguće koristiti veće strojeve prilikom obrade zemljišta. Posljedica toga je mali postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje te niska produktivnost i loša tržišna konkurentnost.

Na području Županije postoji određeni udio poljoprivrednih površina koje trenutno nije moguće obrađivati, čime nije u potpunosti iskorišten poljoprivredni potencijal Županije. Navedeno se uglavnom odnosi na 26,1 km2 minski sumnjivih poljoprivrednih područja te također na velike površine poljoprivrednog zemljišta koje se redovito poplavljuju.

5.7 Šumarstvo

Jedan od problema šumarstva predstavlja miniranost pojedinih područja Županije. Prema Strategiji, oko 6800 ha minski sumnjivih područja odnosi se na šumske površine. Takve šume su prepuštene samoregulacijskim procesima te ne mogu optimalno i trajno ispunjavati gospodarske i općekorisne funkcije.

Šume u privatnom vlasništvu karakterizira usitnjenost šumskog posjeda, nesređene zemljišne knjige, nizak stupanj obrazovanja šumoposjednika, ilegalna odlagališta otpada u šumi te općenito neadekvatan način gospodarenja šumama. Također, veliki udio gospodarskih jedinica, koje su u privatnom vlasništvu, je neuređen, tj. nisu doneseni programi gospodarenja prema kojima bi se na adekvatan način gospodarilo tim šumama.

Glavne prijetnje šumskim površinama su njihovo odumiranje i sušenje, uglavnom uzrokovano hidrotehničkim zahvatima. Problem je naročito izražen kod šumskih zajednica hrasta lužnjaka koje su najosjetljivije na promjene vodnog režima. Navedena problematika zahvaća sve veće površine Županije. Različiti hidrotehnički zahvati u šumovitim prostorima riječnih dolina Save već su dosad izazvali promjene vodnih odnosa i staništa nizinskih šuma te fiziološko slabljenje i sušenje šumskoga drveća i to ponajprije hrasta lužnjaka. Najintenzivnija sušenja šuma na području Županije navode se u šumi Kalje (kanal Sava – Odransko polje), u posavskim šumama između Sunje i Hrvatske Dubice (melioracija bosansko-dubičke ravni) te u ostalim dijelovima nizinskih šuma Županije, samo su nešto manjeg opsega.

5.8 Divljač i lovstvo

Ljudske aktivnosti, obzirom na njihov karakter mogu neposredno i/ili posredno utjecati na populacije divljači stvarajući pritiske koji rezultiraju pojavom problema s različitim intenzitetom djelovanja. Jedan od najvećih prisutnih problema kako na području Republike Hrvatske tako i Županije je stradavanje divljači, što je posljedica prometnih kolizija, krivolova, ali i zaostalih eksplozivnih sredstava nakon Domovinskog rata.

Prema dostupnim podacima, na području Županije u periodu od 2007. do 2009. godine stradalo je 258 jedinki divljači, što čini oko 3,44 % ukupnog stradavanja divljači u prometu na nacionalnoj razini. Evidentirane jedinke divljači stradale na području Županije pripadaju sljedećim vrstama: srna (177), divlja svinja (52), obični jelen (1), lisica (13), divlji zec (7), jazavac (1), fazan (6) i divlja mačka (3).

Obzirom na evidentirane slučajeve krivolova, Županija se nalazi u nacionalnom vrhu, odmah iza Bjelovarsko-bilogorske i Istarske županije, dok precizniji podaci o stradavanju divljači od zaostalih neeksplodiranih sredstava ne postoje, zbog otežanosti praćenja u minski sumnjivim područjima.

Navedeni okolišni problemi su posljedica neposrednog antropogenog utjecaja na divljač, dok su problemi poput intenzifikacije poljoprivrede, ilegalnih odlagališta otpada i fragmentacije pogodnih staništa manje zamjetljivi, ali brojniji i u konačnici mogu imati također ozbiljne posljedice na stabilnost populacija.

Okolišni problemi vezani za ribolov su također prisutni na području Županije, a posljedica su industrije i onečišćenja voda te regulacija vodnih tokova, što nepovoljno utječe na riblje populacije.


Zagreb, 2017. 110

5.9 Kulturno-povijesna baština

Graditeljska baština, koja osim pojedinačnih građevina i sklopova uključuje urbane i ruralne cjeline naselja, uglavnom je u lošem i neodržavanom stanju. Osim toga izložena je trajnim utjecajima i pritiscima suvremenog razvoja, a zbog svoje materijalne supstance osobito je osjetljiva i sklona propadanju. Zbog lošeg stanja može se govoriti o ugroženosti brojnih kulturno-povijesnih cjelina i pojedinačnih građevina. Osobito je teško stanje graditeljske baštine u seoskim cjelinama i malim povijesnim gradovima (Petrinje, Hrvatske Kostajnice i Topuskog) u kojima su mnoge građevine bez namjene. Nezadovoljavajuće građevno stanje graditeljske baštine očituje se u napuštanju njihove funkcije i neodržavanju, što u mnogim slučajevima dovodi do ruševnog stanja. Također, brojna su oštećenja nastala ratnim razaranjima u Domovinskom ratu.

Arheološka baština je posebno osjetljiva jer do sada nije izrađena cjelovita topografija – baza podataka arheološke baštine cijelog područja Hrvatske. Većina poznatih i evidentiranih lokaliteta još uvijek nije istražena. Štoviše, i za pojedina područja na kojima je topografija relativno dobro utvrđena broj lokaliteta nije konačan. Stupanj očuvanosti arheoloških lokaliteta varira od intaktnih do teško oštećenih.

Kulturni krajolici/krajobrazi podliježu promjenama, često se uništavaju zbog društvenih i tehnoloških promjena, širenja naselja, gradnje prometne i energetske infrastrukture i ostalih oblika gradnje, ali i zbog zapuštanja te neodgovarajućeg korištenja. U mnogim slučajevima je izraženo napuštanje tradicijskih sela i malih povijesnih gradova, kao i dosadašnjih poljodjelskih aktivnosti.

5.10 Socio-ekonomske značajke

Demografska slika Sisačko-moslavačke županije izrazito je nepovoljna. Uz negativno ukupno kretanje stanovništva uzrokovano velikim prirodnim padom stanovništva i iseljavanjem, županiju obilježava i neravnomjerna gustoća naseljenosti, a time i zaposlenih, koja uzrokuje velike razlike u razvijenosti pojedinih dijelova Županije. Zajedničko djelovanje niskog nataliteta, nepovoljne dobne strukture i iseljavanja mladih u reproduktivnoj dobi dovelo je do početka procesa izumiranja karakterističnog za cijelu Županiju. Izražen proces napuštanja i propadanja ruralnih sredina, ali i negativna prirodna promjena koja je u Županiji prisutna već dugi niz godina, pospješili su proces starenja stanovništva, naročito vidljiv u ruralnim područjima koja čine pretežiti dio Županije. Zbog velikog udjela starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika, Županija spada među demografski najugroženije županije u Republici Hrvatskoj. Visok udio starog stanovništva povećava udjele radno neaktivne populacije čime se stvaraju ekonomski i socijalni troškovi te je upitno održivo funkcioniranje mnogih manjih sredina koje će starenjem biti najviše pogođene.

Kontinuitet depopulacije i starenje stanovništva utječu nepovoljno na obrazovnu strukturu stanovništva. Naime, u emigracijama prvenstveno sudjeluju mladi, radno sposobni te obrazovani stanovnici, uslijed čega dolazi do odljeva stručnih i visokoobrazovanih kadrova iz Županije. Nepovoljna kvalifikacijska i dobna struktura nezaposlenih s obzirom na potrebe tržišta radne snage uzrok je (usprkos trendu opadanja registrirane nezaposlenosti) visokoj prosječnoj stopi nezaposlenosti (gotovo duplo većoj od prosjeka Hrvatska). Veliki problem predstavljaju najugroženije nezaposlene dobne skupine: mladi i osobe starije od 50 godina te dugotrajna nezaposlenost. Razvojnih projekata za zadržavanje i zapošljavanje mladih osoba na području Županije, posebice na njenom ratom stradalom području, ima u manjem obimu od potrebnog.

Neusklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada rezultat je nemogućnosti brzog reagiranja obrazovnih ustanova na promjene i prilagodbu novim programima odnosno potrebama tržištu rada. Također, prisutno je nedostatno korištenje mogućnosti programa cjeloživotnog obrazovanja, kroz različite oblike stručnog osposobljavanja, usavršavanja te prekvalifikacije i dokvalifikacije u skladu s gospodarskim i razvojnim potrebama. Pad nataliteta i napuštanje ruralnih područja dovodi do smanjivanja broja učenika i razrednih odjela što će dovesti do smanjivanja broja zaposlenih u sustavu obrazovanja, ali dovoljno prostora za rad u jednoj smjeni.

U Županiji se ističe manjak predškolskih ustanova, nedostatak usluge produženog boravka u mnogim školama te problem prijevoza školske djece iz ruralnih sredina u gradove. Deruralizacija uzrokuje propadanje nekadašnjih područnih škola u ruralnim sredinama. Na području Županije ne postoji niti jedan privatni dječji vrtić. Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih programa ili njihova nedostupnost u najbližoj srednjoj školi uzrokuje odlazak mnogih


Zagreb, 2017. 111

učenika na školovanje u Zagreb. Nepostojanje učeničkog doma u Sisku uzrokuje isto. Nedostatak visokoškolskih obrazovnih institucija na području Županije je veoma teško popravljiv zbog njezine veličine i slabe naseljenosti te blizine Zagreba i prometne povezanosti s njim. Jedini sisački fakultet treba dalje kadrovsko pojačanje.

Sisačko-moslavačka županija imala je najveći pad BDP-a po stanovnika u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Gospodarstvo Županije je nekonkurentno zbog čega je nedovoljno privlačno stranim ulaganja. Tehnološki procesi su zastarjeli te je prisutna niska razina korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Prisutan je trend pogoršanja pokazatelja produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti s tendencijom daljnjeg pada jer se investicije ne odražavaju na rast gospodarske aktivnosti. Slaba gospodarska aktivnost se očituje i u velikoj razlici između broja registriranih i aktivnih poslovnih subjekata. Poduzetnička infrastruktura slabije je razvijena kao posljedica niskih investicijskih ulaganja i slabe umreženosti poduzetnika. Također, slaba je povezanost obrazovno-istraživačkih institucija i gospodarstva te nedovoljna razina ulaganja u istraživanje i razvoj.

Nezadovoljavajuća je struktura obrtništva u kojoj dominira samo trgovina i obrtničke uslužne djelatnosti uslijed čega dolazi do njegova propadanja.

Nedovoljno je razvijeno socijalno poduzetništvo. To dodatno pogoršava zapošljivost svih skupina u nepovoljnom društvenom položaju, koje i onako imaju visok stupanj socijalne i radne isključenosti.

Rastući broj korisnika socijalne skrbi upućuje na veliku socijalnu ugroženost stanovništva. Stanje socijalne ugroženosti posebno je prisutno na područjima od posebne državne skrbi. Sve veći udio starog stanovništva zahtijeva širenje mreže izvaninstitucionalne socijalne skrbi. Na smještaj u domove za starije i nemoćne osobe se čeka od jedne do pet godina, ovisno o kategoriji smještaja. Visok je udio mladih radno sposobnih nezaposlenih osoba među stalnim korisnicima socijalne skrbi.

Prioriteti zdravstvenog sustava odnose se na potrebu jačanja preventivnih zdravstvenih programa te sustavno ulaganje u zaštitu okoliša jer su industrijski pogoni (INA Rafinerija nafte Sisak, Termoelektrana Sisak i Petrokemija Kutina) velika prijetnja javnom zdravlju. Tako se u Sisku bilježi učestalija pojava bolesti dišnog sustava i raka dišnih organa u odnosu na ostatak Hrvatske. Također je nužno ustrojiti hitni bolnički prijem kojim bi se objedinile usluge hitne medicine. Ističe se nedostatak liječnika specijalista svih profila, manjak zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući, nerazvijen sustav palijativne zdravstvene skrbi te je nedovoljna opremljenost u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti.

5.11 Turizam

Sisačko-moslavačka županija je privlačna više zbog prirodnih bogatstava i kulturno-povijesne baštine nego zbog novostvorenih atrakcija. Prisutna je nedovoljna iskorištenost turističkih potencijala, posebno kada su u pitanju potencijali i mogućnosti razvoja ponude zdravstvenog, kulturnog i eko turizma. Zbog toga su dosadašnji gospodarski učinci turizma u Županiji ispod potencijala kojima Županija raspolaže, iako je zamjetan značajan napredak, naročito u broju smještajnih jedinica i broja turističkih dolazaka, kao i radu na atraktivnosti selektivnih oblika turizma.

Slaba je iskorištenost smještajnih kapaciteta te kvaliteta smještajnih objekata koja nije u skladu s potrebama i zahtjevima turista čiji je boravak, na primjer, određen zdravstvenim potrebama. To predstavlja ograničavajući faktor razvoja turizma, posebno kada je u pitanju potreba za smještajem organiziranih većih grupa koje žele smještaj na jednom mjestu. Kvaliteta smještajnih kapaciteta je posebno nezadovoljavajuća za privlačenje gostiju veće platežne moći. Isto tako, na području Županije ne postoji turistička agencija koja se bavi dolaskom turista, što je uočeno kao problem i u iskorištenosti kapaciteta.

Usprkos velikoj resursnoj osnovi za razvoj selektivnih oblika turizma, nedostatna turistička infrastruktura kočnica je daljnjem obogaćivanju turističke ponude. Tako, na primjer, za razvoj sportsko-ribolovnog turizma ne postoji adekvatna ponuda kvalitetno, namjenski i atraktivno pripremljenih ribolovnih terena, a za poslovni turizam nedostaje kongresni centar s dobrom infrastrukturom i tehničkim mogućnostima.

Zaokruživanje turističke ponude bilo bi upotpunjeno dodatnim atraktivnim sadržajima u destinacijama kojima nedostaje, kao i autohtonom gastronomskom ponudom koja nije dovoljno iskorištena u turističke svrhe.


Zagreb, 2017. 112

Neiskorišten turistički potencijal nalazi se i u nedostatku zaštićenih i brandiranih proizvoda (npr. poljoprivrednih) te smanjenom interesu za tradicionalna zanimanja (bez razmatranja ekonomske isplativosti/neisplativosti).

Uočen je nedostatak centara za posjetitelje (info centri) u kojima bi turisti mogli dobiti točne i kvalitetne informacije usmeno ili putem promotivnih materijala, interaktivnih karti i slično. Nedostatak infocentara vidljiv je u svim oblicima turizma na cijelom području Županije.

U segmentu prateće turističke infrastrukture uočen je problem loše pokrivenosti signalom za mobilnu telefoniju i internet te komunalne infrastrukture, pogotovo u ruralnom dijelu Županije. Izražen je i problem nedostatne prometne i turističke signalizacije, nedostatka pratećih sadržaja uz cestu kao i problem organizacije prometa u javnom prijevozu.


Zagreb, 2017. 113

6 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Strategiju

Konvencije i protokoli su međunarodni ugovori čije odredbe potpisnice dokumenata moraju poštivati. Njihovim ratificiranjem države se formalno obvezuju na provedbu odredbi, zakonom i u praksi.

U nastavku (Tablica 6.1) je dan prikaz ciljeva zaštite okoliša uspostavljenih po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, svrha i ciljevi tih dokumenata te usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima predmetne Strategije.

Tablica 6.1 Popis analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma i usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima koji se odnose na Strategiju

Međunarodni ugovor Ciljevi i svrha dokumenta Ciljevi Strategije

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Aarhus (1998.)

Cilj konvencije je da: „... radi doprinosa zaštiti prava svake osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, svaka stranka jamči pravo pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o okolišu i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša sukladno odredbama ove Konvencije“.

Cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine

• prioritet P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša Osim zaštite i očuvanja bioraznolikosti i geološke raznolikosti na regionalnoj i lokalnoj razini, svrha cilja je obrazovanjem i edukacijom, međusektorskom suradnjom te uključivanjem javnosti podignuti svijest o potrebi njihova očuvanja u svim oblicima političkog, gospodarskog i društvenog djelovanja. Jačanjem svijesti nastoji se potaknuti sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluka i provedbe mjera navedenog prioriteta zbog čega se smatra da je predmetna Strategija odnosno Cilj 2 omogućio provedbu ciljeva uspostavljenih potpisivanjem navedene konvencije.

Protokol o strateškoj procjeni okoliša, Kijev (2003.)

Cilj Protokola je osigurati visoku razinu zaštite okoliša, uključujući i zdravlje, kroz:

- osiguranje da se pitanja okoliša, uključujući i zdravlje, u potpunosti uzimaju u obzir u izradi planova i programa

- pridonošenje razmatranju zahtjeva okoliša, uključujući i zdravlja, u izradi politika i zakonodavstva

- uspostavljanje jasnih, transparentnih i učinkovitih postupaka za stratešku procjenu okoliša

- osiguranje sudjelovanja javnosti u strateškoj procjeni okoliša i

- uključivanje na te načine zahtjeva okoliša, uključujući i zdravlja, u mjere i instrumente čija je namjena poticati održivi razvitak.

Cilj 1 Gospodarski rast i zapošljavanje Cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine Cilj 3 Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života Prioriteti odnosno mjere unutar tri strateška cilja predmetne Strategije u svoju realizaciju uključuju osiguravanje visoke razine zaštite prirode koja uključuje provedbu svih koraka navedenih u ciljevima i svrsi ovog Protokola. Strategijom se prije svega nastoje rješavati prepoznate razvojne poteškoće korištenjem razvojnih potencijala, uključujući ljude, prostor u kojem žive i djeluju, kao i infrastrukturu koju koriste, za postizanje ujednačenog razvoja na razini Županije. Zbog toga se može zaključiti da su navedeni ciljevi omogućili provedbu cilja navedenog Protokola.


Zagreb, 2017. 114


Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) (1992.) (NN-MU 2/96)

Cilj okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama je postignuti stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na način da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omogući nastavak ekonomskog razvoja na održiv način. Povezano s tim, promet je prepoznat kao jedan od glavnih izvora stakleničkih plinova što u manjoj mjeri uključuje i luke kao element prometnog sustava Republike Hrvatske. Republika Hrvatska postala je stranka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime 1996. godine. Usvajanjem konvencije Republika Hrvatska se obvezala poduzeti mjere zaštite kako bi se predvidjele i spriječile ili smanjile klimatske promjene i nepovoljni utjecaji koji klimatske promjene uzrokuju.


• prioritet P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša Cilj 1. Gospodarski rast i zapošljvanje

• prioritet P4. Razvoj novih i OIE i učinkovito upravljanje energijom.

Prioriteti navedenih ciljeva usporedivi su sa ciljevima definiranih konvencija i protokola jer svojim mjerama nastoje napraviti veliki iskorak prema većoj energetskoj neovisnosti, a time i borbi s globalnim klimatskim promjenama:

• sprječavanjem i/ili svođenjem rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru

• povećanjem udjela novih i obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije

• smanjenjem emisije CO2 u atmosferu

• provedbom aktivnosti za razvoja i nadogradnje infrastrukture za poboljšanje stanja okoliša (vodoopskrbe, odvodnje i obrade otpadnih voda i dr.)

• racionalnim upravljanjem prirodnim resursima (zrak, voda, očuvanje vrijednih tala i dr.).

Razvojni učinak poboljšanja kvalitete zraka, vode i tala, sprječavanja onečišćenja drugim onečišćujućim tvarima (buka, štetni utjecaj kemikalija, svjetlosno onečišćenje itd.), povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja razine rizika i štetnog utjecaja te postizanje sustavne kontrole faktora rizika za zdravlje, nastoji se postići mjerama zaštite, praćenja i vrednovanja kakvoće vode, zraka tla i dr., poboljšanja sustava vodoopskrbe i odvodnje te gospodarenja otpadom, upravljanja rizicima te ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Stockholm (2001.)

Smanjenje ili uklanjanje proizvodnje, upotrebe, ispuštanja, uvoza i izvoza visoko toksičnih supstanci u svrhu zaštite ljudi i okoliša te odabir alternative za postojane organske onečišćujuće tvari.

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.)

Cilj Konvencije jest poduzimanje odgovarajućih mjera radi zaštite ljudskog zdravlja i okoline od štetnih posljedica do kojih dolazi ili može doći od aktivnosti čovjeka koje modificiraju, ili vjerojatno mogu modificirati ozonski omotač.

Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Peking, 1999.)

Montrealskim protokolom određene su mjere i rokovi za ukidanje tvari koje oštećuju ozonski sloj, kao i drugi mehanizmi kontrole, međunarodne suradnje te novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju.

Konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro (1992.) (NN-MU 6/96)

Konvencija o biološkoj raznolikosti je globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu biološke raznolikosti koji uspostavlja očuvanje biološke raznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva. U Republici Hrvatskoj je stupila na snagu 7. listopada 1996. godine (NN-MU 6/96). Osnovna tri cilja Konvencije su:

- očuvanje sveukupne biološke raznolikosti - održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti


• prioritet P8. Očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša

• prioritet P9. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine


Zagreb, 2017. 115


- pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

2010. donesen je Strateški plan Konvencije za razdoblje 2011.-2020., kao temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala biološka raznolikost te se pridonijelo ostvarenju temeljna tri cilja konvencije. Strateški plan sadrži 20 ciljeva (Aichi Biodiversity Targets) za smanjenje gubitka i pritisaka na biološku raznolikost, očuvanje biološke raznolikosti na svim razinama, poboljšanje i održavanje dobrobiti/usluga koje dobivamo od biološke raznolikosti te osiguranje jačanja kapaciteta.

Cilj 2 u skladu je s navedenim Konvencijama i Protokolima jer se mjerama definiranih prioriteta štiti i čuva bioraznolikost i geološka raznolikost, nastoji se vratiti dio izgubljenih vrsta i staništa gdje je to moguće i opravdano te razviti prikladan sustav za njihovo vrednovanje i očuvanje. Kako bi očuvali i dugoročno osigurali opstanak divljih vrsta i prirodnih staništa u povoljnom stanju, a time ispunili i obveze Republike Hrvatske u predstojećem razdoblju, mjerama će se unaprijediti upravljanje područjima ekološke mreže, zaštićenim područjima i divljih vrstama čime će se pridonijeti očuvanju i postojanosti rijetkih i ugroženih vrsta te prirodnih stanišnih tipova. Pametnim, promišljenim i održivim korištenjem prirodnih resursa osigurava se postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak Županije. Zbog svega navedenog, strateškim ciljem 2 predmetne Strategije omogućena je provedba ciljeva i svrhe uspostavljene potpisivanjem ovih međunarodnih dokumenata.

Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol), Montreal, 2000.

Kartagenski protokol je prvi međunarodno-obvezujući instrument koji regulira prekogranični prijenos, provoz, rukovanje i uporabu živih modificiranih organizama koji mogu imati štetne utjecaje na očuvanje i održivu uporabu biološke raznolikosti uzimajući također u obzir i opasnosti po ljudsko zdravlje.

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), Washington, 1975.

Međunarodni sporazum čiji je cilj sprječavanje nekontrolirane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta, održavanje ekološke ravnoteže unutar populacija vrsta koje su predmet međunarodne trgovine te pružanje pomoći državama potpisnicama Konvencije u postizanju održive trgovine. CITES je uspostavljen kao sustav nadzora međunarodne trgovine zasnovan na postupku izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja koji se jednoznačno primjenjuje u svim državama potpisnicama.

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (NN-MU 6/00)

Obvezujući međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode, koji pokriva prirodnu baštinu europskog kontinenta. Ima za cilj očuvati divlje životinje i biljke te njihova prirodna staništa i poticati europsku suradnju na tom polju, a osobiti naglasak stavlja se na potrebu zaštite ugroženih staništa i osjetljivih vrsta, uključujući migratorne vrste.

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (NN-MU 06/00)

Jedan je od temeljnih propisa iz područja zaštite prirode, nastao sa ciljem očuvanja migratornih vrsta divljih životinja u čitavom području njihova rasprostranjenja te predstavlja okvir unutar kojeg države članice mogu poduzimati mjere zaštite i očuvanja migratornih vrsta i njihovih staništa na globalnoj razini. Pravno obvezujući međunarodni ugovori (Sporazumi) kojih je Republika Hrvatska potpisnica su sljedeći:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2000_05_6_67.html


Zagreb, 2017. 116


- Sporazum o zaštiti afričko-eurazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA)

- Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS)

- Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS).

Konvencija o vlažnim područjima - Ramsarska konvencija, Ramsar (1971.)

Cilj ovog dokumenta je očuvanje onih područja koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih mnoge čovjek koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima te kroz mnogostruku korisnu ulogu koju ova područja imaju u životu ljudi.

Konvencija o europskim krajobrazima, Firenze (2000.)

Konvencija ima za cilj promicati zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza. Konvencija se odnosi na cjelokupni teritorij stranaka i obuhvaća prirodna, ruralna, gradska i prigradska područja uključujući kopno, područja kopnenih voda i morska područja. Konvencija se osim iznimnima bavi i svakodnevnim krajobrazima, obzirom da imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu života te na činjenicu da zaslužuju pažnju u sklopu krajobrazne politike. Mnoga ruralna područja i posebice prigradska područja doživljavaju drastične promjene te zaslužuju veću skrb vlasti i javnosti. Ključni aspekt Konvencije je aktivna uloga koju pridaje javnosti u pogledu percepcije i vrednovanja krajobraza.

Cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine Odrednice Konvencije o europskim krajobrazima primijenjene su kroz navedeni cilj, posebno kada je u pitanju održivo gospodarenje otpadom i uključivanje javnosti u pitanja zaštite okoliša i prirode te njegovanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine. Predmetna Strategija, kroz svoje prioritete i pripadajuće im mjere, nije uključila okvirni cilj za identifikaciju, upravljanje i planiranje krajobraznim područjima Županije.

Europska konvencija o zaštiti arheološkog nasljedstva Europe, London (1969.)

Cilj konvencije je štititi arheološku baštinu Europe kao izvora kolektivnog sjećanja i kao osnove povijesnog i znanstvenog istraživanja.

Cilj 1 Gospodarski rast i zapošljavanje

• prioritet P5. Razvoj turizma Cilj 2 Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine

• prioritet P9. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine

Zaštita i očuvanje prirodne i kulturne baštine jedna je od temeljnih odrednica održivog razvoja Županije, koja se posebno provodi gore navedenim ciljevima odnosno prioritetima. Oni podrazumijevaju ulaganja u kulturnu baštinu putem njene obnove i revitalizaciju u skladu s gospodarskim ciljevima Strategije, razvoj inovativnih usluga i

Deklaracija o očuvanju smještaja struktura, mjesta i područja baštine, Xian (2005.)

Preporuke Deklaracije odnose se na: - zaštitu, očuvanje i poboljšanje povijesnih struktura

graditeljske i prostorne baštine te naselja i krajolika - očuvanje i poboljšanje okoline, lokacije (setting) povijesnih

građevina, naselja i krajolika, kao buffer zona u cilju sprječavanja degradacije njihovih vrijednosti.

Prijedlozi željenih standardiziranih instrumenata za povijesni urbani krajolik, UNESCO (2011.)

Zaštita urbane baštine treba biti dio politike planiranja koje obuhvaća širi prostorni kontekst nove funkcije. Sadržaji, posebno turizam, trebaju omogućiti očuvanje baštine.


Zagreb, 2017. 117


Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine Valetta (1992.)

Cilj Konvencije je zaštita arheološke baštine kao izvora europskoga kolektivnog sjećanja i kao predmeta povijesnog i znanstvenog proučavanja.

proizvoda te održivo korištenje prirodne baštine. Glavni mehanizam provedbe održivog korištenja i očuvanja prirodne i kulturne baštine je turizam, koji u procese unaprjeđenja svoga proizvoda, uključuje ciljeve navedenih međunarodnih dokumenata.

Konvencija o vrijednosti kulturne baštine za društvo Faro (2005.)

Neki od ciljeva ove Konvencije su: - priznati javni interes vezan uz dijelove kulturne baštine u

skladu njihovim značajem za društvo - unaprijediti vrijednost kulturne baštine njezinom

identifikacijom, proučavanjem, tumačenjem, zaštitom, očuvanjem i predstavljanjem

- poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz kulturnu baštinu

- unaprjeđivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja, kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva;

- priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino porijeklo.

Međunarodna povelja o kulturnom turizmu Mexico (1999.)

Prirodna i kulturna baština, raznolikosti životne kulture glavne su turističke atrakcije koje prepoznaje Konvencija. Turizam bi trebao donijeti korist ugostiteljskim zajednicama i pružiti motivaciju za bolju brigu i održavanje svoje kulturne baštine.

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, UNESCO (1972.) (NN-MU 12/93)

Cilj uspostavljanja ove konvencije je efikasna zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine na teritoriji država potpisnica, kao i popularizacija navedene baštine.


Zagreb, 2017. 118

7 Utjecaji Strategije na okoliš

7.1 Metodologija procjene utjecaja

Prilikom procjene utjecaja polazi se od činjenice da će se prilikom provedbe mjera Strategije poštivati sve zakonske odredbe. Za ovu Studiju od posebne važnosti je legislativa kojom se ograničavaju emisije štetnih tvari u okoliš iz sektora gospodarenja otpadom, industrije, energetike, poljoprivrede i prometa, kao i propisi zaštite okoliša, stoga se Studija oslanja na predmetne zakone i u svojoj procjeni ne analizira utjecaje koji podliježu zakonskim obavezama.

Glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja predstavlja analiza prihvatljivosti mjera koje predlaže Strategija u odnosu na relevantne okolišne teme, odnosno sastavnice okoliša.

Prihvatljivost mjera Strategije u odnosu na zahtjeve okoliša i prirode definirana je kroz sljedeće okolišne ciljeve: - Dobro stanje tla, voda i zraka - Dobro stanje vrsta i staništa - Prilagodba klimatskim promjenama - Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva - Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine.

Okolišni ciljevi Dokument na EU ili nacionalnom nivou na osnovu kojeg je cilj definiran

Dobro stanje tla, voda i zraka

Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2021. godine Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) 1992. Tematska strategija za zaštitu tla COM/2006/231 Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 2001. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, 1985. Konvencija o močvarama (Ramsarska konvencija), 1971. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Geneva, 1979.

Dobro stanje vrsta i staništa

Strategija za zaštitu bioraznolikosti u Europi do 2020. godine, 2011. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, 2008; Nacrt prijedloga Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske, 2015. Plan upravljanja vodnim područjima 2016. -2021. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, 2008. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Konvencija o biološkoj raznolikosti 1992. Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS), 1979. Konvencija o močvarama (Ramsarska konvencija), 1971. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), 1975.

Prilagodba klimatskim promjenama

Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC), 1992. Pariški sporazum o klimatskim promjenama, 2015. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine Tematska strategija za zaštitu tla COM/2006/231 Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača 1985. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Geneva, 1979.


Zagreb, 2017. 119

Okolišni ciljevi Dokument na EU ili nacionalnom nivou na osnovu kojeg je cilj definiran

Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva

Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast (Europa 2020.) Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (NN 116/12) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03) Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016. godine Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2021. godine Tematska strategija za zaštitu tla COM/2006/231 Strategija održivog razvoja EU, 2001. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14)

Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. Konvencija o europskim krajobrazima, Firenca 2000. Venecijanska povelja, ICOMOS, 1964. Europska konvencija o zaštiti arheološkog nasljedstva Europe, London 1969. Konvencija o zaštiti europske arhitektonske baštine, Granada, 1985. Povelja o zaštiti i upravljanju arheološkim naslijeđem, Lausanne, 1990. Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine, Valetta, 1992. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. Međunarodna povelja o kulturnom turizmu, Mexico, 1999. Konvencija o europskim krajobrazima, Firenca, 2000. Deklaracija o očuvanju povijesnih urbanih krajolika, UNESCO, 2005. Europska povelja o prostornom planiranju, Barcelona, 2013.

Uz analizu svih mjera daje se ocjena njihove opravdanosti u odnosu na ekološke zahtjeve po pitanju okoliša i prirode te se procjenjuju mogući neposredni, posredni, kratkoročni, srednjoročni, trajni, kumulativni i prekogranični utjecaji na okoliš.

Prilikom procjene utjecaja koriste se četiri kategorije utjecaja:

• Pozitivan utjecaj – opisuje procjenu da će se, uslijed provođenja mjere stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje popraviti. Do toga može doći uslijed rješavanja nekog od postojećih okolišnih problema, ili uslijed promjene postojećeg negativnog trenda

• Neutralan utjecaj – procjenom je utvrđeno da mjera nema utjecaja na sastavnicu okoliša

• Umjereno negativan utjecaj – opisuje procjenu da će se, uslijed provođenja mjere, stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje neznatno pogoršati, ali ne u mjeri koja bi mogla dovesti do značajnog i trajnog narušavanja okoliša ili prirode. U ovoj kategoriji su utjecaji koji obuhvaćaju ispuštanja onečišćujućih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom, zauzimanje manjih dijelova brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg broja jedinki vrsta koje nisu u režimu zaštite i sl.

• Značajno negativan utjecaj – opisuje procjenu da postoji rizik da će se, uslijed provođenja mjere, stanje elemenata okoliša pogoršati do te mjere da bi moglo doći do značajnog narušavanja okoliša ili prirode. Za ovaj utjecaj potrebno je propisati mjeru koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog, ili ga eliminirala.

Uz analizu mjera Strategije daje se ocjena njihove opravdanosti u odnosu na ekološke zahtjeve po pitanju okoliša i prirode te se procjenjuju mogući neposredni, posredni, kratkoročni, srednjoročni, trajni, kumulativni i prekogranični utjecaji na okoliš. Prilikom opisa utjecaja predloženih zahvata polazišta na okoliš i prirodu, koriste se sljedeći termini koji služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

• Neposredan utjecaj – ako je mjera direktni izvor opisanog utjecaja

• Posredan utjecaj –ako mjera generira promjenu koja je izvor opisanog (budućeg) utjecaja

• Kratkoročan utjecaj – ako djelovanje utjecaja na okoliš/prirodu prestaje unutar 5 godina


Zagreb, 2017. 120

• Srednjoročan utjecaj – ako djelovanje utjecaja na okoliš/prirodu prestaje između 5. i 10. godine od početka razvoja utjecaja

• Trajan utjecaj – ako utjecaj ima trajne posljedice po okoliš/prirodu te ne prestaje ni nakon 10 godina

• Kumulativan utjecaj – ako više mjera Strategije generira jednake utjecaje na sastavnicu okoliša, onda je njihov zajednički učinak na tu sastavnicu kumulativan

• Sinergijski utjecaj – ako više mjera Strategije generira različite utjecaje koji skupa djeluju na sastavnicu okoliša na način da je skupni utjecaj jači od zbroja pojedinačnih utjecaja na predmetnu sastavnicu, takav utjecaj nazivamo sinergijski

• Prekograničan utjecaj – ako mjera može utjecati na okoliš/prirodu drugih država.

7.2 Procjena utjecaja Strategije na sastavnice okoliša

Mjera Strategije M12.2. Poticanje prometnih infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za Županiju usklađena je s Prostornim planom Županije, odnosno aktivnosti planirane navedenom mjerom u cijelosti su dio II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije za koji je proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš. Mjere zaštite okoliša koje su definirane u postupku strateške procjene II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije (te su dio Plana) za prometnu infrastrukturu moraju se poštivati prilikom realizacije Strategije. Socijalni utjecaji navedene mjere obrađeni su u poglavlju 7.2.11.

Mjera M4.1. Istraživanje i razvoj novih izvora energije odnosi se na Demonstracijsku (DEMO) fuzijsku elektranu. Hrvatska je, uz Španjolsku i Poljsku, kandidat za smještaj jedinstvenog uređaja DONES (DEMO Oriented Neutron Source). Riječ je o ključnom uređaju za razvoj fuzije. DONES je uređaj nužan za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za Demonstracijsku fuzijsku elektranu koja bi se gradila nakon 2035. godine. S obzirom da se radi o tehnologiji čijem korištenju prethode mnoga istraživanja i konačna odluka o zemlji domaćinu navedene elektrane, u Studiji se ne može procijeniti potencijalni utjecaj navedene tehnologije. Sama gradnja elektrane započet će nakon perioda trajanja predmetne Strategije stoga se za mjeru M4.1. neće procjenjivati utjecaj na okoliš.


Legenda: + utjecaj je pozitivan, - utjecaj je negativan, utjecaj ima tu značajku, utjecaj nema tu značajku

Smanjenje emisije stakleničkih plinova

Provedbom mjera M4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, M4.3. Poticanje učinkovitog upravljanja energijom, M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te M8.4. Očuvanje i unaprjeđenje kvalitete okoliša i prirode pozitivno se djeluje na kvalitetu zraka i klimatske značajke s obzirom da navedene mjere direktno ili indirektno dovode do smanjenje izvora onečišćujućih tvari, uključujući stakleničke plinove.

Mjerom M8.4. potiče se racionalno upravljanje prirodnim resursima (uključujući zrak), poboljšanje kvalitete zraka, povećanje udjela obnovljivih izvora energije te održavanje mjernih postaja te uspostava mjerenja svih parametara kakvoće zraka. Ove aktivnosti mogu posredno dovesti do pozitivnih utjecaja na kvalitetu zraka na području Županije.

Korištenje obnovljivih izvora energije (energija sunca, vjetra, vode, biomase) i okolišno prihvatljivih tehnologija (poticanje obrta na korištenje solarnih kolektora, električnih vozila) značajno smanjuje emisije stakleničkih plinova i drugih onečišćivača u zrak, što utječe na poboljšanje kvalitete zraka na lokalnoj i regionalnoj razini. Iako elektrane koje koriste energiju vjetra, sunca i vode ne emitiraju CO2 prilikom generiranja električne energije, emisija stakleničkih

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Smanjenje emisije stakleničkih plinova +

Promjene mikroklimatskih uvjeta -


Zagreb, 2017. 121

plinova je povezana s ostalim fazama cjelokupnog ciklusa elektrane: proizvodnja panela, prijevoz materijala te instalacija i održavanje postrojenja. No, kako se radi o emisijama koje su između 80 i 95 % manje nego kod elektrana na fosilna goriva (Union of Concerned Scientist, 2013.), ovim mjerama se značajno pozitivno djeluje na okoliš. Kada govorimo o biomasi, navodi se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. Biljke za razvoj koriste ugljični dioksid iz atmosfere, koji se na kraju životnog ciklusa biljke vraća natrag u atmosferu. Bilo da se stabla spaljuju ili se prirodno raspadaju, otpuštaju istu količinu ugljičnog dioksida. Ideja je da, ako se stabla korištena za biomasu sade brzinom kojom se biomasa spaljuje za dobivanje energije, ciklus ugljika teoretski ostaje u ravnoteži, stoga se biomasa može smatrati "neutralnim izvorom energije".

Implementacija mjere kojom se potiče energetska učinkovitost (M4.3.) ima pozitivan učinak na kvalitetu zraka. Manja potrošnja energije za npr. grijanje i hlađenje stambenih zgrada smanjuje upotrebu fosilnih goriva, što u konačnici dovodi do smanjenja emisija u zrak. Također, planirano povećanje udjela električnih i hibridnih motornih vozila doprinijet će smanjenju pritisaka na zrak u urbanim područjima.

U sektoru gospodarenja otpadom aktivnosti Strategije unutar mjere M8.2. se odnose na sanaciju divljih odlagališta, poticanje recikliranja i odvajanje otpada čime se doprinosi smanjenju količina biorazgradivog otpada na odlagalištima, što uvelike može smanjiti lokalno onečišćenje zraka koje dolazi s odlagališta otpada. Odlagališta otpada izvor su stakleničkih plinova pa stoga lokalno utječu na promjene klime (anaerobna razgradnja krutog organskog otpada deponiranog na odlagalište otpada rezultira emisijom metana (CH4) i ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferu). Merkaptani i prašina najznačajniji su onečišćivači s odlagališta, koji mogu značajno promijeniti lokalnu kvalitetu zraka. Sanacija odlagališta i poboljšanje sustava gospodarenja otpadom stoga pozitivno doprinose ublažavanju pritisaka na kvalitetu zraka.

Promjene mikroklimatskih uvjeta

Planirane akumulacije s druge strane mogu imati potencijalno negativan utjecaj na mikroklimatska obilježja na području Županije, s obzirom da može doći do promjene uvjeta vlažnosti zraka. Osim toga, uslijed realizacije akumulacija iskrčit će se dio šumskog područja, čime se također djeluje na mikroklimatske uvjete, s obzirom da šume predstavljaju značajan resurs za skladištenje ugljika pa se može zaključiti da bi se uslijed smanjenja površina šumskog područja za potrebe realizacije akumulacija potencijalno negativno djelovalo na mogućnosti skladištenja ugljika. Ipak, kada uzmemo u obzir veličinu planiranih akumulacija te šumsko područje koje će biti potrebno iskrčiti, zaključeno je da se radi o zanemarivim utjecajima na klimatska obilježja Županije.

Navedeni utjecaji na kvalitetu zraka se dugoročno odražavaju na klimatske značajke. U sljedećoj tablici prikazan je odnos Strategije s identificiranim pokretačima klimatskih promjena unutar obuhvata Županije. Pokretači su identificirani koristeći dokument Europske komisije Guidance on integrating climate change and biodiversity into Strategic Environmental Assessment.

Tablica 7.1 Analiza utjecaja Strategije na klimatske promjene

Prepoznati pokretači koji doprinose klimatskim promjenama

Odnos sa Strategijom

Potrebe za energijom u industriji

Strategija ne dovodi direktno do povećanja potrebe za energijom u industriji. S druge strane Strategijom se potiče korištenje obnovljivih izvora energije kao i bolja energetska učinkovitost, što se u konačnici može odraziti i na smanjeno korištenje fosilnih goriva za energiju u industriji.

Potrebe za energijom u kućanstvu

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti doprinose uštedi energije, odnosno posredno djeluju na smanjenje potreba za energijom u kućanstvu.

Emisije stakleničkih plinova iz sektora gospodarenja otpadom

Uspostavom sustava cjelovitog gospodarenja otpadom doprinosi se između ostalog i smanjenju emisija stakleničkih plinova, prvenstveno smanjenjem udjela biorazgradivog otpada na odlagalištima te sanacijom divljih odlagališta otpada.

Emisije stakleničkih plinova uslijed proizvodnje energije

Očekuje se smanjenje emisija stakleničkih plinova uslijed proizvodnje energije, s obzirom da se Strategijom potiče upotreba obnovljivih izvora energije.


Zagreb, 2017. 122

Kumulativni utjecaji

Zajedničkim djelovanjem mjera Strategije pozitivan utjecaj, koji se odnosi na smanjenje stakleničkih plinova te poticanje energetske učinkovitosti čime se posredno djeluje na smanjenje izvora stakleničkih plinova, se intenzivira. Osim međusobnog djelovanja mjera Strategije, pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka i klimatske značajke kumulativan je i s drugim aktivnostima koje za cilj imaju smanjenje emisije onečišćivača u zrak, a proizlaze iz drugih strateško-planskih dokumenata na području Županije.

Utjecaj klimatskih promjena na Strategiju

Potencijalni utjecaj klimatskih promjena na provedbu Strategije analiziran je sukladno smjernicama Europske komisije Guidance on integrating climate change and biodiversity into Strategic Environmental Assessment.

Tablica 7.2 Procjena utjecaja klimatskih promjena na provedbu Strategije

Klimatske pojave Utjecaj

Suše

Porast temperature može dovesti do smanjenja oborina i pojave dugoročnih suša te može utjecati na razvoj poljoprivrede. Porast nestašice vode u poljoprivredi, veća učestalost suša te toplinski stresovi uzrokovani klimatskim promjenama mogu potencijalno negativno utjecati na količinu i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda.

Ekstremne oborine i promjene poplavnog režima

Dodatne klimatske pojave uzrokovane klimatskim promjenama, koje potencijalno negativno utječu na aktivnosti predviđene Strategijom, jesu ekstremne oborine i poplave i to na infrastrukturne površine.

Klizišta Ne očekuju se značajni utjecaji klizišta na provedbu Strategije.

Ekstremno niske temperature

Niske temperature i snijeg te zamrzavanje i odmrzavanje uzrokovani klimatskim promjenama mogu negativno utjecati na infrastrukturne površine, odnosno njihovu funkcionalnost.


Analizom mjera planiranih Strategijom nisu utvrđene aktivnosti koje bi potencijalno mogle ugroziti vrijedne oblike georaznolikosti na području Županije. Zbog navedenog, procijenjeno je da se provedbom Strategije neće utjecati na ovu sastavnicu okoliša.

7.2.3 Bioraznolikost i zaštićena područja

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Povećanje količine hranjivih tvari u staništima -

Unos pesticida u staništa -

Gubitak staništa -

Degradacija staništa -

Širenje invazivnih stranih vrsta -

Narušavanje značajki zaštićenih područja -

Omogućavanje adekvatnijeg upravljanja prirodnim resursima

+

Poboljšanje stanišnih uvjeta +


Zagreb, 2017. 123

S obzirom na kompleksnost utjecaja, ovo poglavlje je koncipirano prema prioritetima, odnosno mjerama Strategije (dok je u drugim poglavljima prikaz prema tipu utjecaja), tako da su za prioritete s pripadajućim mjerama opisani utjecaji koji se njegovom realizacijom potencijalno generiraju.

Prioritet 3

Mjerom M3.1 Strategije planira se potaknuti proizvodnju bilja te doradu, skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda kroz istraživanje potreba u poljoprivrednoj proizvodnji, edukacije, manifestacije, poticaje. Kao konačni ishod realizacije mjere očekivan je porast broja poljoprivrednih gospodarstava (PG), povećanje udjela PG-a s moderniziranom proizvodnjom te porast broja dodijeljenih potpora za smanjenje rizika u biljnoj proizvodnji gospodarstvenicima. Razvoj poljoprivrede uglavnom je praćen intenzivnim uzgojem, što s aspekta okoliša nije povoljno, jer doprinosi povećanju količine nutrijenata i pesticida na poljoprivrednim površinama te posredno (voda, tlo) i neposredno može utjecati na stanišne uvjete i divlje vrste područja. Uzimajući u obzir poplavni karakter velikog dijela Županije (povećana opasnost od širenja nutrijenata i pesticida na okolna staništa), postojeća prisutna onečišćenja, veliku bioraznolikost te činjenicu da poljoprivredne i okolne površine divlje vrste koriste kao obitavališta ili hranilišta, negativni utjecaji intenziviranja poljoprivrede ne mogu se zanemariti. Nepovoljan utjecaj razvoja poljoprivrede moguć je i realizacijom mjere M3.2 kojom se uz korištenje zapuštenih zemljišta planira i okrupnjavanje poljoprivrednih površina, što je također uglavnom praćeno intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje, ali i potencijalnom ugrozom divljih vrsta kojima je stanište rubna vegetacija obradivih površina. Naime, realizacija mjere dovela bi do gubitka dijela ovakvih staništa u Županiji. Nepovoljni utjecaji intenziviranja poljoprivrede bili bi izraženiji u zaštićenim područjima Županije zbog očuvanosti njihovih prirodnih značajki.

Međutim, cijeli Prioritet 3 Strategije temelji se na razvoju održive i ekološke poljoprivrede, što je osobito naglašeno mjerom M3.4. Prema definiciji iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, ekološka proizvodnja je sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode koje su prikladne s obzirom na to da neki potrošači prednost daju proizvodima proizvedenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa. Ekološka proizvodnja osigurava javna dobra koja doprinose zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.

Sukladno navedenom, uz poštivanje zakonskih propisa, procjenom na strateškoj razini se može zaključiti da realizacija navedenih mjera ne bi imala značajno negativan utjecaj na bioraznolikost i zaštićena područja, dok se s primjenom okolišno prihvatljivih poljoprivrednih tehnologija, dugoročno gledajući, očekuje povoljan utjecaj realizacije mjera Prioriteta 3, posebno kroz mjeru M3.3, kojom bi se spriječila daljnja sukcesija i gubitak travnjačkih staništa i omogućilo održavanje ribnjaka koji predstavljaju vrijedna staništa divljih vrsta, osobito ptica.

Intenzitet pozitivnih utjecaja provedbe mjera predviđenih Prioritetom 3 moguće je dodatno istaknuti uz mjere zaštite kojima bi se potencijalno negativni utjecaji ublažili, a odnose se na aktivnosti predviđene mjerom M3.2.

Prioritet 4

Obnovljivi izvori energije (OIE) su okolišno prihvatljivi, jer gotovo neutralna bilanca ugljičnog dioksida (CO2) doprinosi dekarbonizaciji energenata i ublažavanju zagrijavanja Zemljine atmosfere, ali na lokalnoj razini elektrane OIE-a mogu narušiti stanje bioraznolikosti na užem i širem području smještaja, što ovisi o velikom broju parametara.

Hidroelektrane

Hidroenergija je jedan od glavnih pokretača modifikacije vodenih i obalnih staništa, gubitka povezanosti unutar vodotoka i značajnog štetnog djelovanja na populacije riba.


Osvješćivanje javnosti o zaštiti okoliša +

Omogućavanje pravovremenog reagiranja na nepovoljne promjene u staništima

+


Zagreb, 2017. 124

Modifikacije staništa variraju od malih za protočne hidroelektrane do vrlo velikih za hidroelektrane s umjetnim jezerima, no utjecaji mogu biti značajni i za protočne hidroelektrane ako su smještene na osjetljive lokacije (recimo lokacijama gdje se vrste riba mrijeste) ili imaju kumulativne utjecaje s postojećim hidroelektranama. Razina utjecaja poglavito ovisi o stanju okoliša (npr. postrojenje smješteno na reguliranim vodotocima s lošim ekološkim stanjem imati će značajno manji utjecaj na vrste i staništa nego postrojenje smješteno na vodotocima u gotovo prirodnom stanju).

Utjecaji hidroelektrana na prirodu mogu se grupirati u jednu od sljedeće dvije kategorije:

Promjene staništa: Izgradnja ili obnavljanje hidroelektrana na različite načine mijenjaju riječne ekosustave. Promjene mogu uključivati ne samo direktni gubitak staništa već i njegovu degradaciju (kroz promjene u funkcionalnosti staništa i njegovoj otpornosti) i fragmentaciju.

Izravan utjecaj na vrste: životinjskim se vrstama može spriječiti nesmetano kretanje u vodotoku korištenjem određenih vrsta turbina ili izgradnjom brana i preljeva onemogućiti njihovo migriranje. Ovi utjecaji mogu uključivati usmrćivanje ili ozljede jedinki kao i njihov razmještaj te efekt pregrade.

Vjetroelektrane

Utjecaji vjetroelektrana imaju određene negativne posljedice na okoliš, prvenstveno na ptice i šišmiše. Skupine ptica koje su pod najvećim rizikom od stradavanja su ptice grabljivice, dok kod šišmiša nema značajne razlike među vrstama. Osim kolizije ptica i šišmiša s elisama vjetroagregata, što se smatra glavnim negativnim utjecajem, vjetroelektrane bukom i vibracijama fragmentiraju stanište.

Solarne elektrane

Mogući utjecaji solarnih elektrana proizlaze prvenstveno iz zauzimanja staništa čime se mijenjaju njegove prirodne karakteristike. Osim toga, objekti solarnih elektrana mogu ugroziti faunu kroz efekt zasljepljivanja, efekt lažnih vodenih površina kao i stradavanjem jedinki uslijed generiranja visokih temperatura. Ovisno o lokaciji, solarne elektrane utječu na okolno stanište, kako samom površinom tako i izgradnjom potrebne infrastrukture (pristupni putovi, priključak na elektroenergetski sustav).

U opisu Prioriteta 4 Strategije se navodi da su identificirana 4 područja za ulaganja od iznimne važnosti za Sisačko-moslavačku županiju:

• energetska obnova javnih zgrada

• povećanje energetske učinkovitosti i povećanje kapaciteta Lječilišta Topusko upotrebom geotermalne energije

• zamjena postojećeg sustava javne rasvjete energetski učinkovitim tehnologijama

• elektrifikacija ruralnih naselja sunčanim elektranama.

Obzirom na definiranost mjere M4.2 nije moguće procijeniti nepovoljne utjecaje na bioraznolikost i zaštićena područja Županije, ali ih nije moguće ni isključiti, što navodi na potrebu detaljnije procjene utjecaja prilikom planiranja konkretnih projekata. Za aktivnosti koje se ne odnose na izgradnju elektrana, a obuhvaćene su mjerama M4.2 i M4.3, očekuje se generiranje pozitivnih utjecaja na bioraznolikost područja Županije, ali i šire.

Prioritet 8

Mjerom M8.1 Strategije se planira povećati površina razminiranih zemljišta, što će potencijalno generirati pozitivne utjecaje na bioraznolikost, kako kroz smanjivanje ugroze od mina zaostalih nakon Domovinskog rata koja prijeti velikim sisavcima, ali i kroz omogućavanje boljeg praćenja i upravljanja divljim vrstama i staništima koja su trenutno nedostupna. Razminiranjem područja mogući su i negativni utjecaji na divlje vrste kroz pojavu stresa uzrokovanog ljudskom prisutnošću, jer su ovakva staništa već dugi niz godina bez prisutnosti ljudi te ih divlje vrste koriste kao mirna utočišta. Međutim, ovi negativni utjecaji su zanemarivi u komparaciji s očekivanim pozitivnim utjecajima.

Realizacijom mjere M8.2 očekuju se neposredni pozitivni utjecaji na bioraznolikost kroz sanacije divljih odlagališta koja predstavljaju pritisak na divlje vrste i staništa, dok će se provođenjem ostalih aktivnosti obuhvaćenih navedenom mjerom dugoročno posredno pozitivno utjecati na ukupnu bioraznolikost područja, kroz poboljšanje stanja voda, tla i zraka.


Zagreb, 2017. 125

Mjerom M8.3 predviđa se izgradnja vodnih građevina za obranu od poplava (nasipi, obaloutvrde, ustave, kanali, zaštitni zidovi, pregrade, uređenja korita i dr.) što predstavlja potencijalnu prijetnju staništima na prostoru Županije, osobito onima koja su osjetljiva na promjene vodnog režima. Naime, promjene stanišnih uvjeta u blizini vodotoka mogu rezultirati značajnim posljedicama na površine rijetkih i ugroženih šumskih, obalnih, močvarnih i drugih staništa u Županiji. Osim narušavanja i gubitka dijela ovih staništa, posredno negativan utjecaj bi se odrazio i na vrste koje naseljavaju navedena staništa, što se osobito odnosi na faunu vodozemaca, riba i ptica koja obuhvaća veliki broj ugroženih vrsta. Opasnosti i pritisci uzrokovani hidrotehničkim zahvatima na ugrožena i rijetka staništa, kao i zaštićena područja već su prisutni u Županiji i kroz povijest su imali značajne posljedice na divlje vrste što je opisano u poglavlju 5.2. Strategijom nije definiran tip zahvata niti prostorni obuhvat predviđenih projekata te stoga nije moguće isključiti značajno negativne utjecaje realizacije mjere M8.3 na bioraznolikost i zaštićena područja u Županiji. Uz primjenu mjera zaštite predloženih Studijom, značajno negativni utjecaji se mogu ublažiti i svesti na prihvatljivu razinu.

Navedenom mjerom planira se i izgradnja sustava navodnjavanja na području Martinske Vesi zahvatima vode iz rijeke Save (1750 ha) na području Topolovca i Šašne Grede (ukupno 3100 ha), zatim srednjih sustava navodnjavanja s izvorima vode iz manjih vodotoka i akumulacija na području Vlahiničke, Čaire, Krivajca i Ludine (ukupno 2500 ha) te manjih sustava navodnjavanja korištenjem podzemnih voda na oko 1200 ha. Uvidom u prostorne podatke planiranih površina za navodnjavanje i karte staništa Republike Hrvatske (Slika 7.1) utvrđeno je da se ta zemljišta nalaze uglavnom uz ugrožena i rijetka staništa, ali se na nekim područjima i preklapaju. Računalna analiza podataka je pokazala da je navodnjavanjem zamjetnije obuhvaćen jedino mozaični stanišni tip Mezofilne livade Srednje Europe / Vlažne livade Srednje Europe / Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (NKS: C.2.3./C.2.2./E.3.1.) s oko 3 % ukupnog udjela površine ovog stanišnog tipa u Županiji, ali detaljnijim uvidom u digitalnu ortofoto kartu uočeno je da se veliki udio površine označene kao ovaj stanišni tip odnosi na obrađivana zemljišta. Shodno navedenom, uz činjenice da su pojedine sastavnice ovog mozaičnog stanišnog tipa prisutne sa zamjetnijim udjelima u Županiji i potrebu vlažnih livada za stalnim vlaženjem, očekivani negativni utjecaji navodnjavanja su posljedica intenziviranja poljoprivrede. Uzimajući u obzir poštivanje zakonskih i podzakonskih propisa koji se odnose na upotrebu gnojiva i pesticida, Strategijom planirani razvoj ekološke poljoprivrede u Županiji te prethodno navedeno, očekivani negativni utjecaj navodnjavanja na bioraznolikost je umjerenog karaktera.


Zagreb, 2017. 126

Slika 7.1 Prostorni odnos predviđenih površina za navodnjavanje i ugroženih i rijetkih staništa u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Negativni utjecaji na zaštićena područja u Županiji mogući su jer se pojedine površine predviđene za navodnjavanje nalaze u blizini Parka prirode Lonjsko polje ili dijelom ulaze u njegovo rubno područje (zemljište planirano za navodnjavanje južno od Kutine) (Slika 7.2) pa bi intenziviranje poljoprivrede moglo dovesti do promjene stanišnih uvjeta u dijelovima ovog zaštićenog područja, ali očekivani generirani utjecaji ne bi imali značajan karakter.


Zagreb, 2017. 127

Slika 7.2 Prostorni odnos predviđenih površina za navodnjavanje i zaštićenih područja u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Prethodno opisani utjecaji planiranog navodnjavanja površina ne odnose se na akumulacije za navodnjavanje predviđene Strategijom. Izgradnja akumulacija dovest će do djelomičnog gubitka zaštićenih šumskih staništa i mezofilnih livada (Slika 7.3), ali površine koje će se izgubiti neće značajno utjecati na stanje tih stanišnih tipova u Županiji (Mezofilne livade Srednje Europe – 0,05 %, Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume – 0,07%, Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume – 0,07%).

Izgradnjom akumulacija, osim gubitka postojećih staništa, stvorit će se nova umjetna staništa koja su vrlo pogodna za naseljavanje invazivnih stranih vrsta, ali obzirom na karakter područja, postojeće akumulacije i prisutne invazivne vrste, predviđene aktivnosti ne bi dovele do značajnijih promjena. Akumulacije su planirane na vodotocima i zasigurno će imati utjecaj na njihovu bioraznolikost, ali obzirom da vodotoci imaju karakter potoka koji su već pod utjecajem različitih hidrotehničkih zahvata i povećanih količina onečišćivala (Slika 3.28) (osim potoka Ludinica koji je ocijenjen s vrlo dobrim ekološkim stanjem), realizacijom planiranih aktivnosti ne očekuju se značajne promjene postojećeg stanja bioraznolikosti ovog dijela Županije.

Zaključno gore navedenom, analizom podataka na strateškoj razini utvrđeno je da će akumulacije za navodnjavanje generirati umjereno negativne utjecaje na bioraznolikost, dok utjecaji na zaštićena područja nisu evidentirani.


Zagreb, 2017. 128

Slika 7.3 Prostorni odnos planiranih akumulacija i ugroženih i rijetkih staništa u Županiji (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Realizacijom mjera M8.4 i M8.5 očekuje se posredno pozitivan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti i zaštićenih područja u Županiji, kroz razvoj projekata koji će omogućiti pravilnije i pravovremeno reagiranje na nepovoljne promjene u okolišu, kao i kroz uključivanje i osvješćivanje javnosti različitih dobnih skupina o važnosti zaštite okoliša.

Prioritet 9

Mjera M9.2 izravno je usmjerena unaprjeđenju upravljanja zaštićenim područjima i područjima obuhvaćenim ekološkom mrežom u Županiji te se realizacijom predviđenih aktivnosti, obzirom na ciljane vrijednosti opisane u Strategiji, ne očekuju negativni utjecaji na značajke navedenih područja, dok je generiranje pozitivnih utjecaja moguće uslijed osvješćivanja javnosti o vrijednostima istih i ulaganja u njihovu zaštitu.


Zagreb, 2017. 129



Promjena (degradacija) prirodnih, kulturnih i vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza

Mjera M3.2. Korištenje poljoprivrednih površina definira okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta što potencijalno negativno utječe na krajobrazne karakteristike područja. Vinogradi, voćnjaci, livade i obradiva polja (oranice) čine različite prostorne strukture, koje artikuliraju s naseljima i prirodnim prostorima (vodotocima, šumama) stvarajući prostorni identitet Županije. Sve ove prostorne strukture, u interakciji s prirodnim krajobrazima i naseljima, čine prostor zanimljivim i vizualno atraktivnim. Neki uzorci svojim karakteristikama predstavljaju vizualno vrlo vrijedan prostor, koji u budućnosti, uslijed mogućeg intenziviranja proizvodnje i okrupnjavanja posjeda, može izgubiti svoju kompleksnost. Dinamika ruba poljoprivrednih površina, koji je artikuliran naseljem i obrubnom prirodnom vegetacijom, predstavlja vrlo kompleksne prostorne slike, koje su toliko upečatljive da su nosilac prostornog identiteta.

S obzirom da se svaka krajobrazna regija odlikuje ključnim krajobraznim uzorcima, pri okrupnjivanju poljoprivrednog zemljišta dolazi do trajnog utjecaj na krajobrazne karakteristike. Kako je korištenje poljoprivrednih površina presudno za njegovo očuvanje, jedini način očuvanja identiteta prostora je revitalizacija poljoprivrede uz poštivanje krajobraznih uzoraka određenog područja Županije.

Mjera M4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije može potencijalno negativno utjecati na krajobrazne karakteristike Županije. Svaka vrsta obnovljivih izvora energije (hidroelektrana, solarna elektrana i dr.) generira različiti utjecaj. Jačina pojedinog utjecaja ovisi i o prostornom smještaju, odnosno o prirodnim, kulturnim i vizualnim karakteristikama krajobraza. Neposredan utjecaj moguć je kroz promjene značajki prirodnog reljefa, što će posredno utjecati na promjenu strukturnih i vizualnih značajki krajobraza te njihovu kvalitetu. Moguć je gubitak ili promjena više ključnih krajobraznih uzoraka unutar određenog područja koje se odražava na vrijednosti promatranog područja.

Mjera M8.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda generira potencijalno negativne utjecaje na krajobraz koji se očituju kroz: uređenje vodotoka, uspostavu sustava obrane od poplava (nasipi, ustave, kanali, zaštitni zidovi, pregrade, uređenja korita i dr.), navodnjavanje i realizaciju akumulacija. Predviđeni zahvati narušavaju kvalitete krajobraza s obzirom da se radi o pravocrtnim regulacijama vodotoka i sustavima navodnjavanja koji često ne prate krajobrazne uzorke zahvaćenih područja. Mozaici polja svojom strukturom stvaraju zanimljiv uzorak koji raščlanjuje prostorne cjeline te čini krajobraz prepoznatljivim i kompleksnim. U slučaju loše provedbe sustava navodnjavanja može doći do pojave erozije, smanjenja i isušivanja postojećih vodenih ploha čime se djeluje na krajobrazne vrijednosti područja. Na taj način može doći do degradacije kulturnih krajobraza Županije, čija se specifičnost očituje u kombinaciji reljefa, načina korištenja zemljišta, prostornih uzoraka polja i naselja, tla i vegetacije. Uređenje vodotoka te uspostava sustava obrane od poplava (nasipi, ustave i dr.) ima snažan utjecaj na ujednačavanje vodostaja pritoka, sami oblik vodotoka te okolna polja, a takvi zahvati nepovratno zadiru u ambijentalnu vrijednost prirodnih krajobraza čime se gubi njihova raznolikost. Moguć je gubitak uzoraka uskog i lagano meandrirajućeg vodenog toka, kojeg prate linijski vegetacijski potez te polja koja se nalaze u neposrednoj blizini.

Poboljšanje vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza

Mjera M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom generira pozitivan utjecaj na krajobraz uslijed sanacije divljih odlagališta otpada te odvojenog skupljanja otpada, odnosno uspostave reciklažnih dvorišta. Navedeno će izravno utjecaji na prirodne, kulturne i vizualne kvalitete krajobraznih regija Županije.

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an


-


+


Zagreb, 2017. 130

Divlja odlagališta, koja se očituju kroz sklonost povećanju i brzom gomilanju otpada na određenom mjestu, dovode do narušavanja kvaliteta krajobraza i stvaranja negativnih akcenata u prirodnom krajobrazu. Vizualna promjena je ujedno i promjena strukture krajobraza, koja se manifestira u povećanju konkavne antropogene forme mase otpada, a od okolnog krajobraza ističe se volumenom, teksturom i bojom.

Sustav odvojenog prikupljanja otpada te uspostava reciklažnih dvorišta spriječiti će dalju degradaciju krajobraza te posredno utjecati na smanjenje divljih deponija, što doprinosi kvalitetama krajobraza određenog područja. Osim toga, odvojeno skupljanje otpada dovest će do generiranja manjih količina otpada za konačno odlaganje, čime se utječe na samu veličinu odlagališta, odnosno njegov vizualni utjecaj.


Kumulativni utjecaji na krajobraz Županije mogući su uslijed neplanske provedbe zahvata u prostoru koji mogu narušiti kvaliteta krajobraza na širem području Županije. Kako bi se razvoj, posebno infrastrukturni, planiran Strategijom odvijao u skladu s očuvanjem krajobraznih vrijednosti potrebno je identificirati osjetljiva područja i u skladu s tim planirati buduće projekte u Županiji.

7.2.5 Tlo

Poboljšanje kvalitete tla

Provedbom mjere M3.4. Ekološka poljoprivredna proizvodnja moguć je pozitivan utjecaj na tlo. U usporedbi s konvencionalnom poljoprivredom tlo koje se nalazi pod ekološkom proizvodnjom ima veću koncentraciju organske tvari, deblji humusno-akumulativni sloj, veći udio polisaharida i manje je podložno oštećenjima i eroziji (Regenold i sur., 1987). Nadalje, istraživanje koje su proveli Grantina i sur. (2011.) je pokazalo da se nakon 2 godine u tlu koje je bilo pod ekološkom poljoprivredom broj bakterija povećao za 70%. S obzirom da je brojnost bakterija pokazatelj stanja tla može se zaključiti kako se s povećanjem brojnosti bakterija povećava i kvaliteta tla.

Provedbom mjere M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom moguće je smanjenje opterećenja na tlo u vidu smanjenja broja divljih odlagališta otpada koja djeluju negativno na ovu sastavnicu. Nadalje, mjerom M.8.4. planira se sprječavanje svih vrsta onečišćenja okoliša kao i uspostava i održavanje sustava mjerenja, praćenja i vrednovanja sastavnica okoliša što posredno, kao razvojna mjera, djeluje na kvalitetu tla. Uspostavom navedenog sustava očekuje se dobivanje veće količine informacija o stanju tla u Županiji, čime se mogu razviti adekvatniji načini ophođenja ovim prirodnim resursom.

Temeljem navedenog procjenjuje se da se provedbom navedenih mjera može očekivati pozitivan utjecaj na sastavnicu tlo.

Degradacija fizikalnih i kemijskih značajki tla

Provedbom mjere M.3.2. Korištenje poljoprivrednih površina planira se razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz smanjenje površina zapuštenih zemljišta i okrupnjenje zemljišnih čestica. Uslijed provedbe navedene mjere moguć je negativan utjecaj na sastavnicu tlo u vidu intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje. Intenzifikacija poljoprivredne proizvodnje može rezultirati prekomjernom gnojidbom i prekomjernim korištenjem zaštitnih sredstava što, uslijed ispiranja, može narušiti kemijske značajke tla. Nadalje, intenzivna poljoprivreda podrazumijeva i korištenje teške mehanizacije (traktor, kombajn, …) što uslijed neadekvatne obrade može rezultirati zbijanjem tla čime se narušavaju

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Poboljšanje kvalitete tla +

Degradacija fizikalnih i kemijskih značajki tla -


Zagreb, 2017. 131

njegove fizikalne karakteristike. S obzirom na navedeno, provedbom ove mjere moguć je umjereno negativan utjecaj na sastavnicu tlo. Međutim, ukoliko se paralelno s provedbom ove mjere bude provodila i mjera M3.4. očekivani intenzitet negativnog utjecaja bio bi manji.


Onečišćenje površinskih i podzemnih voda

Onečišćenje vodnih tijela površinskih i podzemnih voda na području Županije očekuje se uslijed provedbe 3. prioriteta Strategije kojim se planira razvoj poljoprivrede. Mjere koje su relevantne za ovaj utjecaj su mjera M3.1. Poticanje proizvodnje bilja i stvaranja dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, mjera M3.2. Korištenje poljoprivrednih površina, mjera M3.3. Ulaganja u stočarsku proizvodnju i mjera M3.4. Ekološka poljoprivredna proizvodnja.

Navedenim mjerama planirane su aktivnosti kojima je krajnji cilj razvoj poljoprivrede unutar Županije. Razvojem poljoprivrede, odnosno intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje pojačat će se i pritisci koje iz nje proizlaze. Gledano s aspekta zaštite voda, glavni pritisci na vodna tijela iz poljoprivrede su različita onečišćivala koja nastaju prilikom poljoprivredne proizvodnje. Treba napomenuti da je mjerom M3.4. predviđen razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje koja, ukoliko se poštuju propisi ekološke proizvodnje, generira bitno manje negativne utjecaje na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela. Ipak, i kod provedbe ekološke poljoprivredne proizvodnje, generiranje negativnih utjecaja na okolna vodna tijela ne može se isključiti.

Za ekološko stanje vodnih tijela najrizičnija onečišćivala su umjetna gnojiva. Kemijski gledano, ova gnojiva su spojevi dušika i fosfora koji, ukoliko dospiju u okolna vodna tijela, služe kao nutrijenti te u previsokim koncentracijama mogu dovesti do pojave procesa eutrofikacije. Prilikom ovog procesa dolazi do intenzivnog rasta algi, što uzrokuje smanjenje količine kisika u vodi (hipoksija) te posljedično i do postupnog izumiranja organizama u vodnom tijelu.

Važno je napomenuti da kao glavni okolišni problem voda na području Županije prepoznato upravo onečišćenje vodnih tijela ukupnim dušikom i fosforom, što je detaljnije opisano u poglavlju 5.5. Veći broj vodotoka na istoku Županije ocijenjen je kao vrlo lošeg ili lošeg ekološkog stanja zbog previsokih koncentracija ovih elemenata u vodi te je u svrhu zaštite voda istočni dio Županije proglašen Područjem podložnim onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla. Zbog navedenog, svako daljnje jačanje poljoprivredne proizvodnje na ovom području pojačat će i postojeće pritiske na već značajno opterećena vodna tijela te je uslijed provedbe ovih mjera moguć značajno negativan utjecaj na vodna tijela Županije.

S gledišta kemijskog stanja vodnih tijela također je moguće onečišćenje voda različitim onečišćivalima. Razvojem poljoprivredne proizvodnje u Županiji također će se povećati i mogućnost narušavanja kemijskog stanja vodnih tijela uslijed korištenja tvari kao što su insekticidi. Jedan od insekticida koji je detektiran u vodnim tijelima Županije u

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Onečišćenje površinskih i podzemnih voda -

Narušavanje hidromorfološkog stanja vodnih tijela

-

Smanjenje postojećih pritisaka na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela

+

Podizanje razine zaštite od poplava +

Zaštita voda za ljudsku potrošnju +

Osvještavanje javnosti o zaštiti okoliša +


Zagreb, 2017. 132

previsokim koncentracijama, a što je bilo uzrokom nepovoljne ocjene kemijskog stanja navedenih vodnih tijela, je endosulfan. Radi se o insekticidu koji se koristi u poljoprivredi, a njegovo je korištenje unutar zemalja EU zabranjeno. Unatoč zabrani, njegova prisutnost u vodnim tijelima Županije potencijalno ukazuje na njegovu daljnju uporabu na poljoprivrednim zemljištima. Daljnjim razvojem poljoprivrede vodna tijela će se potencijalno dodatno opteretiti spojevima ovoga tipa te postoji mogućnost značajnog negativnog utjecaja.

U svrhu ublažavanje negativnih utjecaja koji su mogući uslijed razvoja poljoprivrede propisane su mjere zaštite voda.


Hidromorfološko stanje vodnih tijela površinskih voda predstavljeno je sa četiri pokazatelja: hidrološkim režimom, kontinuitetom toka, morfološkim uvjetima i indeksom korištenja. Negativni utjecaji na neke od ovih pokazatelja potencijalno su mogući uslijed provedbe mjere M4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i mjere M8.3. Zaštita voda, navodnjavanje i zaštita od štetnog djelovanja voda.

Negativni utjecaji prilikom provedbe mjere M4.2. očekuju se samo u slučaju iskorištavanja hidroenergije na području Županije, odnosno izgradnje hidroelektrana. Intenzitet ovog utjecaja ovisi primarno o tehnologiji izvedbe hidroelektrane i njezinoj lokaciji.

Utjecaj na morfološke uvjete rijeke ili potoka očekuju se kod svih tipova hidroelektrana, budući da je za potrebe njihove izgradnje potrebno provesti fizičke zahvate na koritu. Ovim zahvatima potencijalno se mijenja geometrija korita, podloga korita, vegetacija u koritu i drugo, a što sve nepovoljno utječe na ekološko stanje vodotoka.

Dodatni negativni utjecaji očekuju se u slučaju izgradnje hidroelektrana akumulacijskog tipa. Za potrebe rada hidroelektrane ovog tipa potrebno je izgraditi akumulacijsku branu koja predstavlja umjetnu pregradu unutar vodotoka. S obzirom da su rijeke i potoci dugački linearni ekosustavi, oni su izrazito osjetljivi na presijecanje te prisutnost poprečnih prepreka u njima predstavlja ozbiljan pritisak, budući da je spriječen prirodan tok vode, nanosa, vodenih organizama i drvenih ostataka. Ovi negativni utjecaji prikazuju se pokazateljem kontinuiteta toka, čija će se vrijednost potencijalno smanjiti u slučaju izgradnje akumulacijskih hidroelektrana.

Izgradnjom brana također se utječe na hidrološki režim vodnog tijela, budući da sama brana utječe na karakter toka vodotoka. Također se može očekivati pojava „divljanja“ protoka u koritu, odnosno vrlo brzog povećanja protoka uslijed ispuštanja vode iz akumulacijskih jezera hidroelektrana.

Negativni utjecaji na hidromorfološke pokazatelje također su mogući prilikom provedbe mjere M8.3. Ovom mjerom planirani su projekti zaštite od štetnog djelovanja voda, kao i povećanje površine za navodnjavanje unutar Županije. U okviru provedbe projekata zaštite od štetnog djelovanja od voda planirana je izgradnja niza vodnih građevina za obranu od poplava kao što su nasipi, obaloutvrde, ustave, kanali, zaštitni zidovi, pregrade i dr. Ovisno o tipu vodnih građevina koje će se izgraditi u svrhu zaštite od poplava, očekuju se utjecaji na morfološke uvjete, kontinuitet toka i hidrološki režim vodnih tijela. Utjecaji na kontinuitet toka i hidrološki režim očekuju se kod izgradnje regulacijskih vodnih građevina, kao što su ustave i pregrade budući da iste mijenjaju karakter toka vodotoka, dok se utjecaji na morfološke uvjete očekuju kod izgradnje svih oblika vodnih građevina za obranu od poplava.

Negativni utjecaji povećanja površina za navodnjavanje očekuju se zbog zahvaćanja površinskih i podzemnih voda, te zbog izgradnje akumulacija. Kod površinskih voda utjecaj zahvaćanja i preusmjeravanja vode na količinu vodenog toka izražen je indeksom korištenja koji mjeri udio zahvaćene ili preusmjerene vode u odnosu na dugogodišnji prosječni protok kao referentnu vrijednost. Zbog navedenog, crpljenjem vode negativno će se utjecati na pokazatelj indeksa korištenja, a posljedično tome i na ekološko stanje voda. Kod podzemnih voda, njihovim crpljenjem utječe se na količinsko stanje tijela podzemnih voda. Ipak, kako se na četiri vodna tijela na području Županije trenutno zahvaća prosječno oko 1,8 % obnovljivih zaliha voda, odnosno kako su trenutne obnovljive zalihe podzemnih voda više nego dovoljne za navodnjavanje poljoprivrednih površina, ovaj utjecaj neće biti značajan.

Izgradnja akumulacija za potrebe navodnjavanja, gledano s hidromorfološkog aspekta, ima gotovo jednake utjecaje kao i izgradnja akumulacija za potrebe rada hidroelektrana. Glavni negativni utjecaji također su posljedica izgradnja brana koja predstavlja umjetnu pregradu u koritu vodotoka te negativno utječe na morfološke uvjete, hidrološki režim i kontinuitet toka vodnog tijela.


Zagreb, 2017. 133

Za razliku od ostalih dosad navedenih vodnih građevina, Strategijom je definiran broj i lokacija akumulacija za potrebe navodnjavanja. Radi se o četiri akumulacije: Ludina, Vlahnička, Čaire i Krivajac. Od navedenih, akumulacija Ludina nalazi se na vodotoku vrlo dobrog ekološkog stanja, akumulacije Vlahnička i Krivajac na vodotocima dobrog ekološkog stanja, a akumulacija Čaire na vodotoku vrlo lošeg ekološkog stanja. Uzrok vrlo lošeg ekološkog stanja vodotoka na lokaciji planirane akumulacije Čaire su fizikalno kemijski pokazatelji (BPK5, ukupni dušik, ukupni fosfor) na koje izgradnja akumulacije neće imati dodatnog utjecaja te je s tog aspekta njezina izgradnja prihvatljiva. Međutim, vodotok je također dobio ocjenu dobrog stanja za pokazatelje hidrološkog režima i morfoloških uvjeta. Dobro stanje za ova dva pokazatelja također su dobili vodotoci na lokaciji akumulacija Vlahnička i Krivajac. Budući da su ovi vodotoci već pod određenim hidromorfološkim opterećenjem (nisu zadovoljili uvjete za najvišu moguću ocjenu hidromorfološkog stanja – vrlo dobro) izgradnjom akumulacija na ovim vodotocima dodatno će se pojačati postojeći pritisci na hidromorfološko stanje. Kako postoji mogućnost sniženja ocjene hidromorfološkog stanja na nižu razinu (kod jednog vodnog tijela s vrlo dobrog na dobro, a kod preostala tri s dobrog na umjereno) te da bi se sniženjem ocjene hidromorfološkog stanja kod tri od četiri vodotoka time snizila i ocjena ekološkog stanja, a posljedično i ocjena ukupnog stanja, ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja izgradnje akumulacija za potrebe navodnjavanja.


Smanjenje pritisaka na ekološko i kemijsko stanje površinskih, odnosno kemijsko stanje podzemnih voda očekuje se uslijed provedbe mjera M8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i M8.3. Zaštita voda, navodnjavanje i zaštita od štetnog djelovanja voda.

U okviru mjere M8.2. ovaj utjecaj prepoznat je zbog provedbe aktivnosti sanacije postojećih odlagališta i divljih odlagališta otpada. Odlagališta otpada, uređena i divlja, predstavljaju točkaste onečišćivače okoliša koji, ovisno o tipu otpada koji se na njima deponira, može biti različitog intenziteta. Divlja odlagališta otpada u teoriji predstavljaju značajnije onečišćivače površinskih i podzemnih voda jer ne sadrže temeljni zaštitni sustav koji bi spriječio procjeđivanje otpadnih voda iz odlagališta u podzemlje, a time i podzemne vode. Međutim, uređena odlagališta otpada također mogu predstavljati značajne onečišćivače okoliša u slučaju nepravilne izgradnje ili pojave pukotina na zaštitnom sustavu kada dolazi do procjeđivanja otpadnih voda u okoliš. Zbog navedenog, sanacijom odlagališta otpada na području Županije smanjiti će se postojeći pritisci na stanje voda, a što će imati pozitivan utjecaj na ekološko i kemijsko stanje površinskih i podzemnih voda.

Smanjenje postojećih pritisaka na stanje vodnih tijela prilikom provedbe mjere M8.3. očekuje se uslijed povećanja udjela priključenosti stanovništva na sustave odvodnje i obrade otpadnih voda. Na područjima na kojima ne postoji sustav za odvodnju otpadnih voda, postojeći izvori otpadnih voda (kućanstva, industrija, ugostiteljstvo itd.) primorani su otpadne vode zbrinjavati na druge načine, izgradnjom sabirnih i septičkih jama. Ovi objekti često su nepravilno izgrađeni ili održavani te dolazi do procjeđivanja otpadnih voda u podzemlje, a posljedično i do onečišćenja podzemnih voda. Izgradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda i pripadajućeg sustava za obradu otpadnih voda, uklonit će se potreba za korištenjem objekata ovoga tipa, čime će se odstraniti i postojeći pritisci na ekološko i kemijsko stanje okolnih voda.

Podizanje razine zaštite od poplava

Pozitivni utjecaji u smislu podizanja razine zaštite od poplava vezani su uz provedbu mjere M8.3. Zaštita voda, navodnjavanje i zaštita od štetnog djelovanja voda.

Jedan od okolišnih problema Županije je i neadekvatna razina zaštite od poplava unutar njenih granica. Područje Županije prostire se kroz tri branjena područja Provedbenog plana obrane od poplava. Radi se o branjenim područjima 5, 9 i 10. Od navedenih područja samo je unutar branjenog područja 9 procijenjeno da je ostvarena zadovoljavajuća razina zaštite od poplava. U preostala dva područja procijenjeno ja da ostvarena razina zaštite od poplava nije na zadovoljavajućoj razini zbog većeg broja slabih mjesta u sustavu obrane od poplava, a što može rezultirati ugrozom ljudskih života ili uništavanjem ljudske imovine prilikom pojave velikih voda.

Zbog navedenog, povećanjem broja projekata zaštite od štetnog djelovanja voda unutar Županije, odnosno izgradnjom vodnih građevina za obranu od poplava (nasipi, obaloutvrde, ustave, kanali, zaštitni zidovi, pregrade,


Zagreb, 2017. 134

korita i dr.) umanjit će se postojeća opasnost i rizik od poplava, a što će imati pozitivan utjecaj na podizanje razine zaštite od poplava.

Zaštita voda za ljudsku potrošnju

Provođenjem mjere M8.3. planirano je i povećanje broja odluka o zaštiti izvorišta na području Županije. Izvorišta vode za ljudsku potrošnju namjeravaju se zaštiti proglašavanjem zona sanitarne zaštite izvorišta. Proglašavanjem navedenih zona određuju se područja ograničenja, nadzora i zaštite voda, a zbog čega će ova mjera strategije biti pozitivnog utjecaja na zaštitu vode za ljudsku potrošnju.

Osvještavanje javnosti o zaštiti okoliša

Mjerom M8.5. planirane su aktivnosti kojima je cilj informiranje i edukacija javnosti o području zaštite okoliša kao i potpora udruga čiji je cilj zaštita okoliša. Sve navedeno potencijalno može rezultirati općenitim unaprjeđenjem stanja okoliša na području Županije, a shodno tome i unaprjeđenjem stanja voda. Zbog navedenog procijenjeno je da će provedbom ove mjere doći do pozitivnog utjecaja na ovu sastavnicu okoliša.


Kumulativni utjecaji očekuju se uslijed provedbe mjera prioriteta 3, čiji je cilj jačanje poljoprivrede na području Županije. Ovim mjerama kreirati će se novi onečišćivači okoliša koji će negativno utjecati na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela. Budući da su vodna tijela Županije već značajno opterećena onečišćivalima iz poljoprivrede, uslijed provedbe ovoga prioriteta doći će do pojave kumulativnog djelovanja postojećih poljoprivrednih onečišćivača s onima koja će se tek generirati.

7.2.7 Poljoprivreda

Unaprjeđenje poljoprivrednog sektora

Mjera M3.1. Poticanje proizvodnje bilja i stvaranja dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda imat će pozitivan utjecaj na poljoprivredu, s obzirom da se dodatnim ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju može povećati konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava, veća zapošljivost u poljoprivrednom sektoru, a ujedno može biti i poticaj za ostanak mladih u ruralnim područjima.

Mjerom M3.2. Korištenje poljoprivrednih površina stvorili bi se preduvjeti za povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava, povećane ukupne obradive površine, okrupnjene zemljišne čestice i olakšano restrukturiranje i modernizacija, čime bi se omogućio gospodarski rast i razvoj ljudskih potencijala.

Mjerom M3.3. Ulaganja u stočarsku proizvodnju i proizvodnju riba omogućio bi se rast broja dionika u stočarskoj proizvodnji, modernizacija stočarske proizvodnje te bi se spriječilo smanjenje stočnog fonda, što bi doprinijelo razvoju stočarstvu Županije.

Mjerom M3.4. Ekološka poljoprivredna proizvodnja potiče se poljoprivredno gospodarenje u skladu s načelima i pravilima ekološke poljoprivrede. Uz bolju organizaciju, ekološka poljoprivreda mogla bi biti jedna od mjera spašavanja opustošenih područja koja su zahvaćena depopulacijom, način revitalizacije sela te poboljšanje kvalitete života i smanjenja migracija. Poticanjem ovakvog načina gospodarenja doći će do nastanka novog tržišta, postizanja viših cijena proizvoda, smanjena intenziteta iskorištavanja, zaštite okoliša, postojanosti kvalitete tla, ravnopravnost na domaćem, ali i stranom tržištu (Pejnović i dr., 2012.). Prema Darnhofer (2005.) ekološka poljoprivreda može

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Unaprjeđenje poljoprivrednog sektora +


Zagreb, 2017. 135

potaknuti restrukturiranje djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, što znači preusmjeravanje resursa prema širem rasponu aktivnosti, a to bi posljedično dovelo do veće uključenosti u lokalnu ekonomiju. Osim ekonomskih razloga, ekološka poljoprivreda može biti i strategija za smanjivanje rizika, ponovno dobivanje kontrole nad resursima i povećanje kvalitete života i rada.

Mjerom M3.5. Poticanje neproizvodnih aktivnosti u svrhu povećanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i prerađevina omogućit će se povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, što će povećati dodanu vrijednost poljoprivrednih proizvoda i stvoriti preduvjete za dodatno zapošljavanje u poljoprivredi.

Mjera M4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energija može imati potencijalno pozitivan utjecaj na poljoprivredu, ukoliko se dio neobrađenih poljoprivrednih površina Županije počne obrađivati i koristiti za proizvodnju biomase. Prema Dundoviću (2008.), u Republici Hrvatskoj bi se tehnologijama prve generacije moglo dobiti oko 300 000 tona biogoriva, a tehnologijama druge generacije iz 30 % postojeće biomase može se dobiti 128 000 tona biogoriva. Također, dodatnih 244 000 tona biogoriva može se dobiti iz 25 % raspoloživih količina stajskog gnojiva, što sve zajedno iznosi 974 000 tona biogoriva na razini države. U Županiji postoji veliki potencijal za proizvodnju biomase s obzirom na značajnu površinu neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Provedbom mjere M8.1. Razminiranje poljoprivrednih, šumskih i ostalih površina županije povećat će se udio obrađivanih poljoprivrednih površina, s obzirom da se unutar Županije trenutno nalazi 26,1 km minski sumnjivih poljoprivrednih područja.

Mjerom M8.2. Uspostava cjelovitog gospodarenja otpadom utječe se na smanjenje onečišćenja tla te na smanjenje ugrožavanja postojeće poljoprivredne proizvodnje u blizini odlagališta otpada.

Mjera M8.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda djelovat će pozitivno na poljoprivrednu proizvodnju. Naime, velike površine poljoprivrednog zemljišta se redovito poplavljuju, čime nije u potpunosti ispunjen proizvodni potencijal poljoprivrednog zemljišta. Također, ova mjera uključuje i navodnjavanje većih površina poljoprivrednog zemljišta Županije. Navodnjavanjem će se poboljšati uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, što će omogućiti pozitivni pomak proizvodnih i ekonomskih rezultata poljoprivrednog sektora u Županiji. Pozitivni pomaci se ogledaju u stvaranju uvjeta za uvođenje djelotvornijih proizvodnih tehnologija i novih proizvoda u postojećem sustavu poljoprivredne proizvodnje. Time se postiže troškovno konkurentna proizvodnja onih proizvoda koje tržište traži te će se navodnjavanjem većih poljoprivrednih površina u Županiji stvoriti bolji proizvodni uvjeti.

S obzirom na sve navedeno, provedbom Strategije očekuje se pozitivan utjecaj na poljoprivredu u vidu unaprjeđenja poljoprivrednog sektora u Županiji.

7.2.8 Šumarstvo


Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Veća iskoristivost šumske biomase u gospodarske svrhe

+

Provedba šumskouzgojnih radova +

Smanjen udio divljih odlagališta u šumskim ekosustavima

+

Promjena vodnog režima -

Prenamjena i fragmentacija šuma i šumskog zemljišta

-


Zagreb, 2017. 136


Mjere M.4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i M.4.3 Poticanje učinkovitog upravljanja energijom imat će pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka na lokalnoj i regionalnoj razini. S obzirom da jedan od razloga ugroženosti šuma predstavlja onečišćenje zraka, provedbom ovih mjera djelovat će se pozitivno na šume i šumarstvo. Također, mjera M.4.2. obuhvaća poticanje korištenja biomase kao obnovljivog izvora energije, što može imati pozitivan utjecaj na šumarstvo kao gospodarsku granu, odnosno povećat će se iskoristivost šumske biomase u gospodarske svrhe. Najčešći oblici drvne biomase koji se koriste u energetske svrhe su ogrjevno drvo, sječka, kora, piljevina, blanjevina, briketi i peleti. U hrvatskom šumarstvu postoje velike mogućnosti za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Prema Dundoviću (2008.) koji je iznosio podatke na razini Republike Hrvatske, za proizvodnju bioenergije godišnje se može koristiti 45 % ili oko 3 milijuna m3 energetskog drva , dok bi u šumi kao otpad ostalo 15 % ili blizu milijun m3 drvne biomase. Autor iznosi kako bi se intenzivnijim gospodarenjem, odnosno povećanjem etata, mogla povećati i biomasa za obnovljivu energiju na 56 % ili oko 4,2 milijuna m3. S obzirom da je na području Županije ustanovljena drvna zaliha od 28 milijuna m3, s etatom 500 000 m3 etata, vidljivo je kako se na ovom području nalazi veliki potencijal za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Prilikom pridobivanja drva u svrhu proizvodnje obnovljivih izvora energije, važno je poštivati smjernice potrajnog gospodarenja šumama, kako ne bi došlo do narušavanja prirodne strukture, raznolikosti i stabilnosti privatnih i državnih šuma u Županiji.

Provedba šumskouzgojnih radova

Mjera 8.1. Razminiranje poljoprivrednih, šumskih i ostalih površina županije djelovat će pozitivno na šume i šumarstvo. Naime, već ranije se spominjala površina od približno 6800 ha šumskih površina koje su minirane te je naznačeno da se u tim šumama odvijaju samoregulacijski procesi. Razminiranjem šumskih područja omogućit će se provedba šumskouzgojnih radova. Na taj način će se, uz zadržavanje prirodnosti šumskog ekosustava, povećavati i vrijednost prirasta, drvne zalihe, kao i općekorisnih vrijednosti šuma. Uz povećanje kvalitete ovih šumskih područja, povećat će se i razina iskoristivosti drvne zalihe u Županiji.


Provedbom mjere 8.2. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom planira se sanacija divljih odlagališta otpada, čime će se smanjiti količina otpada u šumskim ekosustavima. Problematika divljih odlagališta otpada osobito je izražena u šumama šumoposjednika, posebice u neuređenim šumama za koje nisu doneseni programi gospodarenja. Sanacija odlagališta otpada u šumi djelovat će pozitivno na šume i šumarstvo, s obzirom da otpad u šumi narušava zdravlje šuma i utječe na bioraznolikost. Također, ono je izvor različitih onečišćenja, mogući uzrok šumskih požara, a ujedno narušava estetski izgled šumskog krajobraza.

Promjena vodnog režima

Mjera 8.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, odnosno dio koji se odnosi na izgradnju vodnih građevina za obranu od poplava (nasipi, obaloutvrde, ustave, kanali, zaštitni zidovi, pregrade, uređenja korita i dr.) i sustava za navodnjavanje može imati potencijalno negativan utjecaj na šume i šumarstvo. Izgradnjom vodnih građevina najveći utjecaji se mogu očekivati u području nizinskih poplavnih šuma, s obzirom da je u tim šumskim ekosustavima voda odlučujući ekološki čimbenik koji utječe na sastav drveća. Svaki hidrotehnički zahvat u takvim šumskim područjima utječe na promjene u razini podzemnih i površinskih voda. U šumskim sastojinama koje su se prilagodile stanišnim uvjetima sa stagnirajućom vodom, izostanak poplava može dovesti do njihova sušenja. Također, promjene u razini podzemne vode (dubokim zasijecanjem u teren) mogu dovesti do sušenja sastojina, posebice srednjodobnih i starijih sastojina čiji se korijenov sustav nije u stanju prilagoditi novonastalim uvjetima. Najosjetljivija vrsta na promjene u razini podzemnih voda je gospodarski i ekološki najvrjednija vrsta nizinskih šuma – hrast lužnjak. Promjene vodnog režima poplavne i podzemne vode mogu dovesti do smanjenja prirasta, fiziološkog slabljenja i predispozicije za napad insekata i gljiva, što u konačnici može prouzrokovati sušenja većih razmjera. Na području Županije nizinski šumski ekosustavi ugroženi su hidrotehničkim zahvatima uslijed kojih je došlo do odumiranja i sušenja većih površina šumskih zajednica hrasta lužnjaka. Provedbom hidrotehničkih zahvata moglo bi doći do dodatnog narušavanja stabilnosti ovih vrijednih nizinskih šumskih kompleksa, a što bi se posebno odrazilo na smanjenje općekorisnih funkcija šuma te kvalitetu drvne zalihe. Gubitak općekorisnih funkcija bio bi najizraženiji u vidu smanjenja ekoloških funkcija šuma poput: protuerozijske funkcije, uravnoteženja vodnih odnosa, sprječavanja bujica i visokih vodnih


Zagreb, 2017. 137

valova. S obzirom na sve navedeno, provedbom mjere 8.3. ne može se isključiti značajno negativan utjecaj na šume i šumarstvo. Stoga je važno poštivati mjere propisane Studijom kako bi provedba ove mjere bila na prihvatljivoj razini.

Na promjene vodnog režima može utjecati i realizacija hidroelektrana, planirana mjerom M.4.2., ukoliko se planiraju akumulacijske hidroelektrane. Utjecaji akumulacijskih hidroelektrana ispoljavaju se kroz promjene u razini podzemnih voda, što ima velik utjecaj na sušenje šuma. Na području Županije značajne su šume hrasta lužnjaka koje bi posebno mogle biti ugrožene uslijed realizacije navedene mjere, s obzirom da je hrast lužnjak iznimno osjetljiv na promjene razine podzemnih voda. S obzirom da mjera nije specificirala o kojim obnovljivim izvorima se radi, odnosno o kojim potencijalnim tipovima hidroelektrana, značajni utjecaji na šume se ne mogu isključiti.


Izgradnjom akumulacija doći će do prenamjene i fragmentacije šuma i šumskog zemljišta. Prenamjenom šumskog zemljišta površina se trajno izdvaja iz šumskogospodarskog područja, a fragmentacijom šumskog područja dolazi do tzv. rubnog efekta. Naime, otvaranjem novog šumskog ruba krčenjem dijela šumske sastojine, mijenjaju se mikroklimatski stanišni uvjeti (veća insolacija, smanjena vlažnost) u tom dijelu sastojine, što kroz određeni vremenski period rezultira slabijom vitalnošću te sušenjem stabala. Utjecaj fragmentacije i prenamjene bit će slabije izražen jer planirane akumulacije samo manjim dijelom zadiru u šumske površine, tj. uglavnom zahvaćaju rubove šumskih sastojina. Osim navedenog, poznato je kako akumulacije zadržavanjem vode mogu imati utjecaj u promjeni vodnog režima poplavnih i podzemnih voda, što se može negativno odraziti i na šumska staništa. Izgradnja akumulacija planira se provoditi u području gospodarskih jedinica Jamaričko brdo, Kutinske prigorske šume i Popovačke prigorske šume. Uvidom u interaktivnu kartu Hrvatskih šuma (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/) vidljivo je kako u tim gospodarskim jedinicama dominiraju šumske zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba te obične bukve. Navedene šumske zajednice su izvan dohvata poplavnih i visokih podzemnih voda te se potencijalna promjena vodnog režima ne bi negativno odrazila na njihovu stabilnost i daljnji razvoj. S obzirom na sve navedeno, izgradnja planiranih akumulacija imala bi umjereno negativan utjecaj na šume i šumarstvo. Navodnjavanje poljoprivrednih površina iz rijeke Save i korištenje podzemnih voda neće se negativno odraziti na šume i šumarstvo, s obzirom da se ne očekuje crpljenje površinskih i podzemnih voda u količinama koje bi utjecale na promjenu vodnog režima nizinskih poplavnih šuma.


Narušavanje staništa lovnih vrsta

Izraženiji negativni utjecaji na lov i ribolov narušavanjem staništa lovnih vrsta mogu nastati realizacijom mjera koje se odnose na razvoj elektrana obnovljivih izvora energije i vodnih građevina za obranu od poplava (mjere M4.2 i M8.3). Navedeni utjecaji jednaki su potencijalnim negativnim utjecajima opisanim u poglavlju 7.2.3, a mjerama zaštite bioraznolikosti predloženim Studijom ublažit će se i negativni utjecaji na divljač.

Omogućavanje adekvatnijeg gospodarenja s divljači

Do zamjetnijih pozitivnih utjecaja na lovstvo može dovesti realizacija mjere M8.1 kojom će se kroz razminiranje područja omogućiti adekvatnije gospodarenje s divljači. Negativni utjecaji minski sumnjivih područja na lovstvo ogledaju se u nemogućnosti korištenja ovih područja od strane lovaca, kao i nekontroliranim rastom populacija nekih vrsta što se može opisati na primjeru čaglja (Canis aureus). Naime, čagalj često koristi minirane dijelove lovišta u

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Narušavanje staništa lovnih vrsta -


+

http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/


Zagreb, 2017. 138

kojima nalazi mir potreban za dnevni odmor i odgoj mladunčadi. Međutim, ova staništa koristi i ranjena divljač tražeći mir i siguran zaklon te završi kao lak plijen čagljevima. Ovako ranjena divljač u minskim poljima lovcima je nedostupna, a čini dobar izvor lako dostupne hrane i omogućuje vrlo visoku gustoću populacije čaglja.

Mjera M9.3 izravno je usmjerena unaprjeđenju lovstva te su jedini očekivani utjecaji do kojih može doći realizacijom ove mjere pozitivni.



Narušavanje/degradacija objekata kulturne baštine utjecajem na neposredan okoliš

Mjere M.4.2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i M.4.3 Poticanje učinkovitim upravljanjem energijom mogu potencijalno negativno utjecati na sastavnicu Kulturno-povijesna baština. Stupanj jačine utjecaja ovisit će o promatranom području te o vrsti i broju obuhvaćenih kulturnih dobara. Arheološka baština pri planiranju novih energetskih građevina pripada grupi izravno ugroženih kulturnih dobara zbog nedovoljne istraženosti te dokumentiranja i prezentiranja istih. Degradacija ili potencijalno uništenje objekta ili cjeline ovisi o vrsti obnovljivih izvora iz razloga što različiti oblici generiraju različite utjecaje.

Mjera M.8.3 Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja vode može potencijalno negativno utjecati na sastavnicu kulturno-povijesna baština jer navedena mjera unutar svog mehanizma provedbe definira navodnjavanje poljoprivrednih površina, akumulacije te radove uređenje vodotoka i uspostavu sustava obrane od poplava. Moguća je ugroženost objekata većim infrastrukturnim radovima u zonama izravnog utjecaja (250 m od kulturnog dobra) te u zoni neizravnog utjecaja (500 m od kulturnog dobra). Navodnjavanje poljoprivrednih površina imat će potencijalno negativan utjecaj na dva kulturna dobra u zonama 250 m i 500 m od kulturnog dobra. Zona izravnog utjecaja odnosi se na objekt kulturno-povijesne baštine kategorije povijesna građevina – kompleks dvorca Keglević u Topolovcu, dok se zona neizravnog utjecaja odnosi na objekt kulturno-povijesne baštine kategorije povijesna graditeljska cjelina seoskog naselja Donja Jelenska (Slika 7.4). Zbog blizine zahvata, koji mogu dovesti do ugroženosti kulturnog dobra, propisane su mjere ublažavanja negativnih utjecaja.

Obnova kulturnih dobara kroz prihode iz turizma

Mjera M.9.1. Njegovanje i održivo korištenje kulturne baštine može pozitivno djelovati na sastavnicu Kulturno-povijesna baština jer se mjera odnosi na identifikaciju, zaštitu i očuvanje kulturne baštine, kao potencijala za razvoj lokalnih sredina u vidu širenja turističkih usluga. Uključivanje lokaliteta kulturne baštine u aktivnu turističku ponudu dovest će do dodatnih prohoda koji će stvoriti pozitivne uvjete za ulaganja u njihovu zaštitu. Uz navedeno, posredan pozitivan utjecaj očekuje se kroz gospodarsko korištenje baštine, što utječe na podizanje svijesti i razumijevanje šire javnosti o njezinoj važnosti kroz identitet, zajedništvo i društvenu koheziju.

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an


-

Obnova kulturnih dobara kroz prihode iz turizma +


Zagreb, 2017. 139

Slika 7.4 Prikaz Kulturnih dobara Županije i zona navodnjavanja poljoprivrednih površina (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)


Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Povećanje ekonomske sigurnosti građana +

Povećanje zapošljivosti +

Poboljšanje obrazovne strukture stanovnika +

Povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvu i stanovanju

+

Održiviji prostorni razvoj +

Veća socijalna uključenost +

Poboljšanje kvalitete i dostupnosti socijalnih usluga

+

Poboljšanje prometne povezanosti i kvalitete usluga u prometu

+

Povećana dostupnost informacijske i komunikacijske infrastrukture

+

Usporavanje stope smanjenja broja stanovnika +


Zagreb, 2017. 140


Povećanje ekonomske sigurnosti građana

Mjera M1.1. neposredno će utjecati na povećanje broja korisnika poticajnih instrumenata za nove investicije koji će posljedično utjecati na uspostavu novih proizvoda i usluga te mogućnost povećanja broja proizvodnih subjekata u sektoru elektronske i druge prerađivačke industrije koji pretežito izvoze svoje proizvode i usluge. Trendovi u svijetu ukazuju na to da su tehnološki napredak, znanje, obrazovanje i stručno osposobljavanje kao i drugi čimbenici kvalitete, generatori rasta koji uzrokuju promjene na putu razvoja i jačanja konkurentnosti te poticanja investicija. Investicije imaju veliku važnost za stvaranje pozitivne poduzetničke klime te daljnje restrukturiranje i modernizaciju gospodarstva Županije.

Mjera M1.2. će doprinijeti modernizaciji postojećih proizvodnih kapaciteta koja će poboljšati ponudu proizvoda i usluga namijenjenih izvozu. Postignuto povećanje ukupne stope izvoza roba i usluga s područja Županije imati će pozitivan ekonomski učinak na njeno gospodarstvo. Isti učinak na gospodarski rast i povećanje produktivnosti ostvariti će realizacija mjere M1.3. i M2.2. koje, jačajući djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija proizvodnog i uslužnog sektora te razvojem poduzetničke infrastrukture, otvaraju velike mogućnosti za razvoj i primjenu novih tehnologija i znanja odnosno proizvoda, usluga i procesa visoke dodane vrijednosti, kroz suradnju akademske, poslovne i tehnološke zajednice.

Mjera M2.1. i M7.2. pozitivno će utjecati na jačanje poticajnog poslovnog i investicijskog okruženja te će omogućiti lakše pokretanje novih obrta i poduzeća. Stvaranjem veće dodane vrijednosti u proizvodnom sektoru te učinkovitije poslovanje očuvat će se postojeća te stvoriti veće mogućnosti za zapošljavanje nezaposlenih osoba.

Bitan segment rasta gospodarstva predstavlja i primarni sektor, odnosno ulaganja u poljoprivredu poticanjem rasta i razvoja poljoprivrednih gospodarstava, ulaganjem u sustave kvalitete, udruživanjem proizvođača te marketingom poljoprivrednih proizvoda (mjera M3.1., 3.2., 3.3., 3.5. te aktivnost navodnjavanja poljoprivrednih površina u mjeri 8.3.). Bolji preduvjeti za pozicioniranje na tržištu poljoprivrednih proizvoda pozitivno utječu na povećanje proizvodnje, dorade, skladištenja i prerade poljoprivrednih proizvoda te veći povrat uloženih sredstava nužan za ulaganje u daljnju proizvodnju i razvoj. Posredan utjecaj ovakvih rezultata ogleda se u boljoj konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda na tržištu, većem broju prerađivačkih objekata i zaposlenih u poljoprivredi, većim prihodima poljoprivrednih proizvođača te razvijenom sektoru poljoprivredno-prehrambene proizvodnje. Posredan utjecaj dugoročno pozitivno utječe na održivost poljoprivrednih gospodarstava te, u konačnici, na opće gospodarske i socioekonomske pokazatelje Županije.

Aktivnostima mjera M7.1. i 7.2. potaknut će rješavanje razvojnih poteškoća unutar Županije te ubrzati realizaciju strateških razvojnih ciljeva. Priprema i provedba zajedničkih razvojnih projekata pozitivno će utjecati na učinkovito i ravnomjerno upravljanje razvojnim resursima i zajednički rad na stvaranju radnih mjesta te boljem gospodarskom okruženju.

Poboljšanje obrazovne strukture stanovnika

Osuvremenjivanjem uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova ulaganjem u razvoj prostornih (infrastruktura i opremljenost) i usavršavanje kadrovskih kapaciteta za lakše prepoznavanje potreba tržišta rada te primjenom novih kurikuluma za obrazovanje za zanimanja potrebnih na tržištu rada, omogućit će se modernizacija nastavnog procesa te razvijanje kompetencija i konkurentnosti ljudskih potencijala za bolje snalaženje na tržištu rada u skladu s potrebama i zahtjevima poslodavaca te smjerovima i mogućnostima razvoja cijelog područja Županije. Podizanje obrazovnog standarda mjerama M6.1. i 6.2. ima potencijal pozitivno utjecati na poboljšanje obrazovne strukture stanovništva.

Smanjenje rizika za zdravlje stanovnika +

Poboljšanje kvalitete života stanovnika +

Sigurniji životni uvjeti građana +

Povećanje indeksa razvijenosti +


Zagreb, 2017. 141

Aktivnostima prilagodbe cjelokupnog sustava obrazovanja potrebama tržišta rada i razvoja gospodarstva Županije pozitivno će se utjecati na povećanje zapošljivosti stanovnika, posebice mlađih dobnih skupina nakon završetka školovanja kojih je na području Županije sve manje. Usluge aktivacije korisnika na tržištu rada omogućavaju društvenu integraciju i samostalnost življenja.

Aktivnostima edukacije mjere M2.2. će se pozitivno utjecati na jačanje ljudskih kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija sa svrhom educiranja i stručnog osposobljavanja radnika za suvremeno tržište rada. Omogućavanje prekvalifikacije i prilagodba kompetencija radnika u poduzetništvu stvara podršku i jača kapacitete za razvoj i obavljanje poslova i usluga potrebnih suvremenim zahtjevima tržišta te čuva radna mjesta radnika, ali i omogućuje nova zapošljavanja.

Bolji uvjeti života i rada stanovnika pozitivno će se odraziti na demografske i gospodarske trendove u Županiji.


Uspostavom sustava poticanja korištenja obnovljivih izvora energije (mjera M4.2) neposredno će se utjecati na povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a time i broja korisnika energije iz obnovljivih izvora. Aktivnosti u okviru mjera M4.2. i M4.3. omogućit će energetske uštede (smanjenje potrošnje energije i sprječavanje energetskih gubitaka) te pozitivno utjecati na poboljšanje energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije u stambenim i nestambenim zgradama, industriji i gradnji energetski učinkovitih objekata. Omogućeno postizanje održive opskrbe obnovljivom energijom pozitivno utječe na sigurnost opskrbe električnom energijom i smanjenje troškova uvoza, odnosno energetsku neovisnost, što ima dodatan posredan učinak na konkurentnost gospodarstva (veća industrijska konkurentnost, pozitivni lokalni energetski učinci kroz otvaranje novih radnih mjesta te financijske uštede).

Održiviji prostorni razvoj

Mjera M7.3. odnosno njeni rezultati i razvojni učinci osnaživanja kapaciteta za strateško i prostorno planiranje te, posljedično, povećana učinkovitost strateškog i prostornog planiranja i razine dostupnosti informacija pozitivno će utjecati na unaprjeđenje vrednovanja, održivog planiranja i upravljanja postojećim prostornim resursima Županije. Isto tako će se omogućiti uključivanje ključnih dionika i građana u procese cjelovitog planiranja prostora. Postizanje učinkovitog upravljanja strateškim i prostornim razvojem omogućit će povećanje razine kvalitete pruženih usluga građanima, čime će se ostvariti principi transparentnosti i dobrog upravljanja. Time će se posredno utjecati na odmjereno korištenje prostora, što će dugoročno poboljšati kvalitetu života stanovništva Županije.

Veća socijalna uključenost

Realizacijom aktivnosti mjere M10.1. Briga o posebnim skupinama u sustavu obrazovanja neposredno će se utjecati na vlastite obrazovne potencijale učenika s teškoćama u razvoju unaprjeđenjem inkluzivnog obrazovanja te će se darovitim učenicima omogućiti ispunjavanje svojih cjelokupnih potencijala. Time će se dugoročno pozitivno utjecati na njihovu veću socijalnu uključenost te profesionalno usmjeravanje, kako bi u potpunosti ostvarili svoj puni profesionalni razvoj, te, u konačnici, bili adekvatno uključeni na tržište rada. Socijalna uključenost je važna za samopoštovanje pojedinca, njegovo psihičko i fizičko zdravlje, smislen život, blagostanje i sreću. Posebno je to važno za posebne skupine, jer će im se pružiti sloboda vezana uz sudjelovanje u društvenom životu zajednice, osjećaj pripadnosti i pomoć oko potreba za radnom aktivacijom kako bi im se omogućila potpuna socijalna integracija i samostalnost te izbjegla ovisnost o socijalnim davanjima.


Unaprjeđenje institucionalnog i izvaninstitucionalnog sustava socijalne zaštite (infrastrukture, ljudskih kapaciteta te raznih usluga i programa), uz ostale benefite i socijalna ulaganja koja mogu ostvariti osobe starije životne dobi te marginalizirane i ostale skupine u nepovoljnom društvenom položaju, mjerama M10.2. Potpora sustavu socijalne skrbi i razvoju izvaninstitucionalnih usluga i M14.1. Pomoć socijalno ugroženim skupinama stanovnika, pozitivno će se utjecati na poboljšanje dostupnosti socijalnih usluga te veći socijalni angažman, povezanost i potporu pružatelja usluga socijalne zaštite za savladavanje problema i prepreka s kojima se spomenute skupine suočavaju u svakodnevnom životu. Poboljšanjem dostupnosti socijalnih usluga pozitivno će se utjecati na veće mogućnosti korištenja socijalnih usluga i pomoći onih korisnika koji do sada možda nisu bili u mogućnosti koristiti iste, čime će se


Zagreb, 2017. 142

osigurati uvjeti za podmirenje osnovnih životnih potreba, prevenirati njihova daljnja socijalna isključenost te smanjiti rizik od siromaštva socijalno ugroženih skupina stanovnika. Mjerama poticanja zapošljavanja socijalno ugroženih osoba postići će se štednje u sustavu socijalne skrbi. Realizacijom aktivnosti iz mjera M10.2. i 14.1. pozitivno se utječe i na povećanje zapošljivosti stanovništva.


Realizacijom aktivnosti mjera M12.1. Poticanje održive prometne mobilnosti i M12.2. Poticanje prometnih infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za Županiju nastoji se ujednačiti razvijenost prometne infrastrukture (cestovne, željezničke, riječne), uspostaviti optimalni sustav javnog prijevoza te postići najveća moguća kvaliteta prijevoza sa stajališta dostupnosti, frekventnosti i sigurnosti prometa uz najmanje moguće troškove prijevoza. Snažnija prometna integriranost i povezanost naselja unutar Županije te s regionalnim prometnim pravcima u zemlji, poboljšanje dostupnosti gradskih sadržaja lokalnom stanovništvu, rješavanje zagušenosti koja koči gradsku i unutar županijsku mobilnost, smanjenje vremena trajanja putovanja i stres te rješavanje niza životnih potreba stanovnika udaljenih i prometno izoliranih naselja, pozitivni su učinci poboljšanja prometne povezanosti i kvalitete usluga u prometu u Županiji.

Organiziraniji i funkcionalniji javni prijevoz pozitivno utječe na životne potrebe starijeg stanovništva, čije će daljnje povećanje uvjetovati povećanu potražnju. Dostupnost koju pruža javni gradski prijevoz fundamentalni je pogon za stvaranje veće uključenosti društva u opće gospodarske i društvene tokove, posebno kada je riječ o populacijski i gospodarski regresivnim područjima Županije koja su ujedno i prometno izolirana. Realizacijom aktivnosti ovih mjera može se očekivati pozitivan utjecaj na ostanak stanovništva na ovim prostorima. Efikasnija mobilnost pridonosi većoj kvaliteti života te ima širi posredan ekonomski utjecaj u vidu ostvarivanja gospodarskog napretka (npr. razvoja turističke destinacije, privlačenje poduzetnika) te poticanja zapošljavanja.


Mjera M12.3. Razvoj širokopojasne infrastrukture mreža poboljšat će pokrivenost područja Županije širokopojasnom mrežnom infrastrukturom i povećati broj korisnika širokopojasnih priključaka. Stabilnija internetska mreža i pristup bržem internetu pozitivno će utjecati na unaprjeđenje kvalitete poslovanja privatnog i javnog sektora te veći broj raznovrsnih proizvoda i učinkovitijih usluga za stanovništvo, ali i kvalitetu života stanovnika (posebice u slabije razvijenim područjima Županije). Uslijed stvaranja većeg interesa informacijskog i komunikacijskog sektora za ulaganja na području Županije može se očekivati pozitivan utjecaj na gospodarske pokazatelje.

Usporavanje stope smanjenja broja stanovnika

Financijskim potporama osiguranim mehanizmima provedbe mjere M13.1. Podrška obitelji nastoji se povećati stope nataliteta u Županiji, čime bi se dugoročno utjecalo na pomlađivanje stanovnika odnosno smanjenje visokih vrijednosti pokazatelja starosti stanovnika te, u konačnici, na trendove ukupnog kretanja stanovnika Županije koji vode demografskoj stabilnosti. Povoljan učinak prirodnog povećanja stanovnika i ostanka mlađih, reproduktivnih i radno sposobnih dobnih skupina na području Županije odražava na sve aspekte društva, a posebno gospodarstvo, smanjujući udjele radno neaktivne populacije čime se ne stvaraju ekonomski i socijalni troškovi te se omogućuje održivo funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, posebice ruralnih sredina unutar njih.

Sigurniji životni uvjeti građana

Aktivnostima izbjegavanja rizičnih situacija u razdoblju dok cijeli minski sumnjivi prostor ne bude očišćen te konačno

smanjenje minski sumnjivog prostora i površina zemljišta pod minama (mjera M8.1.) pozitivno će utjecati na sigurnije životne uvjete stanovništva te smanjenje broja žrtava uzrokovanih stradanjima od mina. Očišćene minske površine vraćanju se zajednici na uporabu čime se stvaraju uvjeti za razvoj, obnovu i integraciju tih područja te ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti na tim područjima (npr. razvoj poljoprivrede, šumarstva).

Postizanjem višeg stupnja zaštite stanovništva i materijalnih dobara od štetnog djelovanja voda, realizacijom aktivnosti mjere M8.3., pozitivno će se utjecati na smanjenje materijalnih šteta i ljudskih žrtava uzrokovanih poplavama te smanjenje površine poplavljenih područja. Time se posredno utječe na povećanu kvalitetu života i poslovanja na poplavama ugroženim područjima.


Zagreb, 2017. 143

Smanjenje rizika za zdravlje stanovnika

Ekološka poljoprivredna proizvodnja visoke dodane vrijednosti (mjera M3.4.) ima dugoročno pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi.

Intenziviranje korištenja energije iz obnovljivih izvora (mjera M4.2 i 4.3.) i povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije ima pozitivan posredan utjecaj na smanjenje onečišćujućih tvari na okoliš (prvenstveno zrak), čime se dugoročno pozitivno utječe na zdravlje stanovnika Županije i produljenje očekivanog trajanja života.

Očuvanje kakvoće površinskih i podzemnih voda, zaštita izvorišta, povećanje broja stanovnika koji imaju mogućnost kontinuiranog pristupa potrebnoj količini pitke vode iz javnog vodoopskrbnog sustava te povećanje udjela priključenosti na javne sustave odvodnje i obrade aktivnosti su mjere M8.3. koje pozitivno utječu na ispravnost i izdašnost opskrbe vodom čime se smanjuje opasnost od onečišćenja vodnih resursa i ugrožavanja zdravlja ljudi. Povećanje stupnja opskrbljenosti dovoljnom količinom vode zadovoljavajuće kakvoće za postojeće i razvojne potrebe stanovništva poboljšava uvjete života ljudi, ali i ima velike gospodarske i društvene koristi.

Postizanje sustavne kontrole faktora rizika za zdravlje (onečišćujuće tvari u zraku, vodi, tlu, buka, svjetlosno onečišćenje, štetni utjecaj kemikalija) koji prate učestalost prekoračenja maksimalno dopuštenih vrijednosti (mjera M8.4.) svodi se razina rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru i čuvaju se vrijednosti na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka. Isti učinak postiže se stvaranjem sustava za cjelovito gospodarenje otpadom (mjera M8.2.) odnosno neposrednim smanjenjem količina otpada koji se odlaže, zagađenja tla i emisija stakleničkih plinova.

Edukacijom djece i mladih te informiranjem javnosti, ekološkim akcijama i projektima zaštite okoliša i prirode (mjere M8.4., 8.5. i 9.2.) osigurava se provedba mjera zaštite i prevencije od zagađenja, kao preduvjeta za osiguranje zdrave životne i radne sredine, potiče se razvoj okolišno prihvatljivih tehnologija, senzibilizira javnost (stanovništvo i gospodarstvenike) o potrebi očuvanja okoliša i prirode, integrira se briga za okoliš u sve gospodarske grane te se ukazuje na mogućnosti i smjerove kojima bi se trebalo razvijati kako bi se smanjili pritisci na okoliš čime bi se ga se učinilo što zdravijim, prirodnijim i ugodnijim za boravak.

Povećanje ukupne kvalitete pružanja zdravstvene zaštite (mjera M11.1) bitan je element životnog standarda stanovnika, posebno u uvjetima sve starije populacije koja ima veću potrebu za zdravstvenim/medicinskim uslugama. Stoga će ulaganja u infrastrukturu i opremljenost, ekipiranost zdravstvenog sektora te mogućnost provedbe programa prevencije bolesti i jačanja svijesti stanovnika, osim neposrednog utjecaja na poboljšanje kvalitete i ravnomjernije dostupnosti zdravstvenih usluga, zdravstvene skrbi te povećanja zapošljivosti, posredno pozitivno utjecati na njihovo psihofizičko zdravlje i produljenje očekivanog trajanja života.

Povećanje indeksa razvijenosti

Veća zaposlenost i izobrazba stanovnika, razvoj proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, povećanje poduzetničke konkurentnosti, povećanje interesa ulagača u područje Županije, bolja opća zdravstvena i socijalna situacija, podizanje kvalitete života te demografska revitalizacija pozitivni su učinci ostvarenja mjera unutar prioriteta strateškog razvoja Županije koji kumulativno utječu na povećanje indeksa razvijenosti Županije odnosno ravnomjerniji regionalni razvoj Županije unutar regije središnja Hrvatska.


Zagreb, 2017. 144

7.2.12 Turizam


Povećanje turističke potražnje

Razvoj turističke djelatnosti dio je ukupnog gospodarskog razvoja Županije. Glavni motiv tog razvoja je u rastu prihoda i zaposlenosti koji turizam generira. Osim navedenog, on doprinosi konkurentnosti ostalih gospodarskih sektora jer se isporuka turističkih proizvoda i usluga sastoji od niza međusobno povezanih proizvoda i usluga ostalih djelatnosti. Turizam tako ima multiplikativni gospodarski učinak na gospodarstvo Županije. Za postizanje željenih rezultata razvoja turizma potrebno je ostvariti određene pretpostavke, prije svega receptivne (smještajni kapaciteti, posjetiteljska infrastruktura), komunikativne (prometna infrastruktura i povezanost) te iskustvene (materijalna i nematerijalna baština, prirodne atrakcije).

Aktivnosti mjere M5.1. Povezivanje sudionika turističkog razvoja i obogaćivanje turističke ponude neposredno doprinose ostvarenju iskustvenih pretpostavki turističkog razvoja stvaranjem novih i obogaćivanjem postojećih turističkih proizvoda. Stvaranje novih turističkih usluga i sadržaja, s obzirom na resursno-atrakcijske potencijale kojima Županije raspolaže i različite ciljane segmente turista, ostvarit će i mjera M5.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma. Obogaćivanju turističke ponude razvojem selektivnih oblika turizma (kulturni i lovni turizam) doprinose i aktivnosti mjere M9.1. Njegovanje i održivo korištenje kulturne baštine i mjera M9.3. Unaprjeđenje lovstva. One korištenjem prirodnih i kulturno-povijesnih resursa u turističke svrhe pospješuju prepoznatljivost Županije. Korištenje zaštićenih prirodnih resursa u turističke svrhe prepoznaje se u mjeri M9.2. Učinkovito upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i ekološkom mrežom NATURA 2000. Aktivnostima u mjeri M9.2. pozitivno se utječe na povećanje atraktivnosti prirodne baštine, razvoj ekoturizma te, u konačnici, unaprjeđenje turističkog lanca vrijednosti na prostoru zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Širenje turističkih usluga i proizvoda otvara mogućnost razvoja gospodarskih aktivnosti vezanih uz prirodne i kulturne vrijednosti (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, proizvođači ekoloških proizvoda, obrti – proizvodnja suvenira i sl.) te ulaganja u infrastrukturu (posjetiteljsku i smještajnu). Stoga se posredni utjecaj ostvarenja aktivnosti iz mjera M5.1. i M5.3. ogleda u mogućnosti razvoja i unaprjeđenja smještajnih i ostalih turističkih kapaciteta. Podizanjem kvalitete smještajnih kapaciteta i proširenjem ponude unutar smještajnih objekata, moguće je povećati iskorištenost kapaciteta i povećati potrošnju turista. Razvoj posjetiteljske infrastrukture ostvaruje se realizacijom aktivnosti iz mjere M5.2. Unaprjeđenje promocije turističke ponude na području Županije. Time se pozitivno utječe na ostvarenje receptivne pretpostavke razvoja turizma.

Mogućnosti prometa u zadovoljavanju turističkih potreba determinirane su veličinom i stanjem prometne infrastrukture i prometnih kapaciteta, kao i njihovom sposobnošću da svojim uslugama udovolje zahtjevima potražnje. Prometni sustav pojavljuje se kao čimbenik unaprjeđenja ili limitiranja razvoja turizma. Stoga će razvoj i opremanje putničkih terminala i pratećih objekata, sustavno unaprjeđenje infrastrukture i prometne usluge te ravnomjerni razvitak cestovnog, željezničkog i riječnog sektora unutar prometnog sustava u Županiji pozitivno utjecati na dostupnost turističkih destinacija, udobnost, brzinu i sigurnost putovanja te mobilnost turista unutar destinacija. Mjerom M12.2. Poticanje prometnih infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za Županiju zadovoljena je komunikativna

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Unaprjeđenje turističkog lanca vrijednosti +

Bolje pozicioniranje na tržištu kontinentalnih destinacija u okruženju

+

Povećanje turističke potražnje +

Gospodarski rast i povećanje zaposlenosti +


Zagreb, 2017. 145

pretpostavka razvoja turizma u Županiji, dok će se mjerom M12.3. Razvoj širokopojasne infrastrukture mreža riješiti problem loše pokrivenosti signalom za mobilnu telefoniju i Internet, izuzetno bitan u ruralnom dijelu Županije.

Povećanju prepoznatljivosti Županije kao atraktivne turističke destinacije, koja svoj razvoj temelji na kvalitetnoj i modernoj ponudi, korištenju prirodnih resursa i iskorištavanju kulturnih potencijala pridonose i aktivnosti promocije turističke ponude iz mjere M5.2. Povećanje prepoznatljivosti dugoročno osigurava Županiji bolje pozicioniranje na tržištu kontinentalnih destinacija u okruženju.

Pozitivni učinci ostvarenja navedenih pretpostavki sinergijski utječu na povećanje turističke potražnje (praćene brojem dolazaka i noćenja), povećanje potrošnje po posjetitelju koja se prvenstveno realizira dužinom boravka, jačim turističkim poslovanjem na razini cijele godine te posljedično generiranjem novčanih prihoda svih subjekata koji sudjeluju u tom procesu. Rast prihoda i stvaranje novih radnih mjesta koji generira rast turističke potražnje usmjerava gospodarski razvoj Županije prema novim kvalitetama, kao što je tercijarizacija. Razvoj pojedinih selektivnih vrsta turizma (seoski, lovni, ribolovni, ekoturizam, eno i gastro turizam) naročito doprinosi socioekonomskom razvoju najranjivijeg ruralnog područja Županije.

7.3 Procjena utjecaja na okolišne ciljeve

Ostvarenost okolišnih ciljeva analizirana je putem procjene utjecaja svih mjera na okoliš i prirodu u poglavlju 7.2 Procjena utjecaja Strategije na sastavnice okoliša.

7.3.1 Okolišni cilj 1. Dobro stanje tla, voda i zraka

Utjecaj Strategije na okolišni cilj Dobro stanje tla, voda i zraka razmatran je kroz osvrt na postojeće okolišne probleme tla, voda i zraka kao i prepoznatih utjecaja na navedene sastavnice okoliša. Strategija definira mjere kojima se doprinosi zaštiti okoliša, ali pojedine mjere ujedno generiraju negativne utjecaje koji mogu narušiti stanje tla i voda. Najznačajniji utjecaji odnose se na razvoj poljoprivrede i s tim povezano onečišćenje, a za navedene utjecaje Studijom su propisane adekvatne mjere zaštite. S tim u vezi, procjenjuje se da se provedbom Strategije neće narušiti cilj Dobro stanje tla, voda i zraka.

7.3.2 Okolišni cilj 2. Dobro stanje vrsta i staništa

Okolišni cilj Dobro stanje vrsta i staništa proizlazi iz potrebe za očuvanjem bioraznolikosti, zaštićenih područja i područja ekološke mreže, odnosno definiran je kako bi se identificirali potencijalni konflikti razvoja sa ciljevima zaštite prirode. Uslijed provedbe Strategije mogući su utjecaji na vrste i staništa, odnosno potencijalno narušavanje navedenog okolišnog cilja. Međutim, za prepoznate negativne utjecaje popisane su adekvatne mjere zaštite, čijim se pridržavanjem djeluje u smjeru očuvanja cilja Dobro stanje vrsta i staništa.

7.3.3 Okolišni cilj 3. Prilagodba klimatskim promjenama

Strategijom je prepoznat značaj djelovanja u smjeru prilagodbe klimatskim promjenama te ublažavanja posljedica klimatskih promjena, kroz prioritet Strategije Razvoj novih i obnovljivih izvora energije i učinkovito upravljanje energijom. Provedbom Strategije nisu evidentirani značajno negativni utjecaji na klimatske značajke, stoga se zaključuje da je Strategija u skladu s okolišnim ciljem Prilagodba klimatskim promjenama.

7.3.4 Okolišni cilj 4. Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva

Društvena infrastruktura i usluge važna su komponenta društvenog standarda zajednice koja značajno utječe na podizanje obrazovnog, zdravstvenog i kulturnog standarda te uz dostupnost i kvalitetu stanovanja na ukupnu kvalitetu života svih društvenih skupina. Bolja opća zdravstvena i socijalna situacija dugoročno osigurava bolje uvjete života za lokalno stanovništvo.


Zagreb, 2017. 146

Mjere Strategije kojima se potiče energetska učinkovitost i održivo korištenje prirodnih resursa te razvoj gospodarstva omogućavaju razvoj kvalitetnih uvjeta za život stanovništva. Uzimajući u obzir utjecaj Strategije na socio-ekonomske značajke procjenjuje se da je ostvaren okolišni cilj Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva.

7.3.5 Okolišni cilj 5. Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine

Strategija definira niz mjera kojima se potiče promocija i zaštita kulturno-povijesne baštine. To se posebno odnosi na mjere unutar prioriteta Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine. Procjenom utjecaja Strategije na kulturno-povijesnu baštinu i krajobrazne značajke identificirani su i potencijalno negativni utjecaji na navedene sastavnice okoliša, međutim uz poštivanje mjera i preporuka definiranih Studijom, ne očekuju se konflikti s načelima zaštite krajobraza i kulturne baštine. S obzirom na navedeno, smatra se da je Strategija u skladu sa ciljem Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine.


Zagreb, 2017. 147

8 Mjere zaštite okoliša

U ovom poglavlju prikazuju se mjere zaštite okoliša koje bi se trebale provesti prilikom realizacije zahvata koji se mogu grupirati u pet tema: (1) Obnovljivi izvori energije, (2) Razvoj poljoprivrede, (3) Infrastrukturni razvoj, (4) Obrana od poplava, (5) Gospodarenje otpadom. Za okolišno prihvatljivu realizaciju Strategije okolišnim temema propisane su mjere zaštite okoliša i prirode koje sprječavaju ili smanjuju nepovoljne utjecaje na pojedine sastavnice okoliša, što je navedeno u tablici niže. Nositelji odgovornosti za provođenje organizacijskog i izvršnog dijela mjera kao i nositelji financiranja aktivnosti potrebnih za provođenje mjera propisanih Studijom su nositelji mjera Strategije.

Tema Mjera zaštite okoliša i prirode Sastavnica okoliša

Obnovljivi izvori energije

Kako bi se utvrdile smjernice razvoja obnovljivih izvora energije u Županiji uz izbjegavanje značajnih pojedinačnih i kumulativnih utjecaja na divlje vrste i staništa, šumska područja te površinske i podzemne vode, potrebno je izraditi Plan korištenja obnovljivih izvora energije na području Sisačko-moslavačke županije.

Bioraznolikost Površinske i podzemne vode Šumarstvo

Razvoj poljoprivrede

Povećanje površina pod poljoprivrednim površinama planirati sukladno Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., posebno uvažavajući prioritete koje se odnose na obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, a uključuju obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti i stanja europskih krajobraza, očuvanje prirode, zaštitu voda te zaštitu tla.

Bioraznolikost Krajobrazna obilježja Površinske i podzemne vode Šumarstvo

Sa ciljem očuvanja ili povećanja bioraznolikosti na poljoprivrednim područjima uspostaviti mikrostaništa i elemente krajobraza koji ujedno služe kao staništa i kao koridori za povezivanje populacija brojnih vrsta poljoprivrednih staništa. Aktivnosti uspostavljanja novih ili obnavljanja zapuštenih staništa živica, cvjetnih traka, drvoreda i šumaraka značajno doprinose poboljšanju funkcija i usluga poljoprivrednih ekosustava.

Bioraznolikost

Sa ciljem smanjivanja negativnog utjecaja poljoprivrede na vode i tlo, poljoprivrednu proizvodnju na cijelom području Županije prilagoditi I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.


Prilikom projektiranja planiranih akumulacija za navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta, akumulacije projektirati na način da se njihovom izgradnjom ne uzrokuje sniženje ocjene pojedinih hidromorfoloških elemenata vodnih tijela.


Infrastrukturni razvoj

Sve infrastrukturne projekte, koji proizlaze iz mjera Strategije, planirati uzimajući u obzir potencijalne klimatske pojave na području realizacije mjere. Projektiranje zahvata potrebno je realizirati sukladno neformalnim smjernicama: „Non-paper Guidelines for Project Managers: making vulnerable investments climate resilient“ (Europska komisija, Glavna uprava za klimatsku politiku).

Kvaliteta zraka i klimatska obilježja

Izraditi stručne podloge krajobrazne tipologije radi identifikacije i upravljanja krajobraznom raznolikosti Županije.

Krajobrazna obilježja

Ishoditi mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela za sve projekte/zahvate koji se nalaze unutar zone izravnog ili neizravnog utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu te postupiti prema njihovim uputama.


Obrana od poplava

Aktivnosti obrane od poplava potrebno je provoditi uz izbjegavanje narušavanja i gubitka rijetkih i ugroženih stanišnih tipova ili uz minimalno zadiranje u njihove stanišne uvjete.

Bioraznolikost

Prilikom planiranja zaštite od poplava prednost dati iskorištavanju prirodnih retencija i vodotoka bez narušavanja njihovih prirodnih značajki.


Na projektnoj razini osigurati povoljan vodni režim površinskih i podzemnih voda u poplavnim područjima kroz usklađivanje hidrotehničkih zahvata s uvjetima očuvanja staništa, uz konzultacije s odgovarajućim stručnjacima iz područja šumarstva i zaštite prirode.

Bioraznolikost Šumarstvo

Gospodarenje otpadom

Prilikom sanacije odlagališta otpada i planiranja novih izraditi projekte krajobraznog uređenja.



Zagreb, 2017. 148

9 Varijantna rješenja i opis provedene procjene utjecaja na okoliš

Studija ne obrađuje varijantna rješenja, budući da Strategija, kao polazni dokument koji je predmet strateške procjene utjecaja na okoliš, za svoje ciljeve unutar kojih su raspoređene prioriteti i mjere, ne predviđa varijantna rješenja za ostvarivanje svojih ciljeva.

U Studiji je na temelju analize postojećeg stanja okoliša te postojećih okolišnih problema izvršena procjena utjecaja mjera Strategije na okoliš. Na strateškoj razini procjene, kada isključimo specifične utjecaje koji su ograničeni ili zakonskom regulativom ili se razmatraju na razini procjene utjecaja na okoliš, Strategija ima u najvećoj mjeri potencijalno pozitivne utjecaje na sastavnice okoliša. To se prvenstveno ogleda na poboljšanje ukupne socio-ekonomske slike Županije, čemu u najvećoj mjeri doprinose ciljevi 1 i 2.

Potencijalna zadiranja u okoliš koja mogu rezultirati značajnim utjecajima na sastavnice okoliša odnose se na realizaciju mjera razvoja poljoprivrede, obrane od poplava+ te potencijalnog razvoja obnovljivih izvora energije.

Utjecaji na prirodu se u prvom redu ogledaju u dodatnoj fragmentaciji rijetkih i ugroženih staništa, uznemiravanja vrsta te smanjenju stabilnosti značajnih ekosustava. Značajni utjecaji mogući su uslijed promjena hidromorfoloških uvjeta vodnih tijela koje mogu dovesti do izmjena stanišnih uvjeta. Značajni utjecaji na šumarstvo se mogu očekivati prilikom provedbe planiranih mjera obrane od poplava. Utjecaji na površinske i podzemne vode u najvećoj mjeri proizlaze iz razvoja poljoprivrede, odnosno onečišćenja gnojivima i zaštitnim sredstvima. Za sve prepoznate utjecaje Studija je propisala adekvatne mjere zaštite okoliša.

Ugradnjom predloženih mjera zaštite okoliša u Strategiju ona postaje polazišna točka za planiranje realizacije ciljeva, odnosno mjera Strategije kroz provođenje konkretnih projekata.


Zagreb, 2017. 149

10 Opis predviđenih mjera praćenja stanja okoliša

Studijom, a budući da se realizacija mjera iz Strategije planira kroz provedbene aktivnosti koje će se dodatno razrađivati u smislu definiranja konkretnih projekata, te određivanja tijela koja će provoditi određeni projekt nije bilo moguće odrediti konkretne obveze praćenja stanja okoliša, kao niti tijela koja će iste provoditi.

Stoga je Studijom predloženo da se obveza praćenja stanja okoliša definira za svaki pojedini/konkretan projekt, odnosno zahvat u prostoru i to na razini procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Prilikom određivanja praćenja stanja okoliša obavezno je definirati sljedeće:

1. indikatore praćenja stanja okoliša i način njihovog praćenja 2. subjekt nadležan za praćenje stanja i 3. vremenski okvir praćenja stanja okoliša.


Zagreb, 2017. 150

11 Ostali podaci i zahtjevi koji su utvrđeni prilikom određivanja sadržaja Studije

Na temelju članka 44. točka 2. Statuta Sisačko-moslavačke županije („Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije“, broj 11/09, 5/10, 2/11 i 3/13), članaka 11., 13., 24., 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14), župan Sisačko-moslavačke županije 16. veljače 2016. godine donio je Odluku o pokretanju postupka izrade Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2017.-2020.

Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove EU provodi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020 (u daljnjem tekstu: Strateška studija).

Ciljevi i programska polazišta Strateške studije utvrđeni su u Odluci o započinjanju postupka Strateške procjene utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020 Klasa: 350-02/16-01/02, Urbroj: 2176/01-02-16-05 koju je donio Župan Sisačko-moslavačke Županije dana 21. rujna 2016. godine. Temeljem članka 6. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (Narodne novine 64/08) ovaj Upravni odjel provodi postupak određivanja sadržaja Strateške studije utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.- 2020. Strateška studija sadrži poglavlja kako je određeno u prilogu i navedene Uredbe.

U skladu s člankom 7. navedene Uredbe, u postupku određivanja sadržaja strateške studije ovaj Upravni odjel je dopisom Klasa: 302-01/16-01/02, Ur.broj: 2176/01-05-16-06 od 26. rujna 2016. godine zatražio mišljenja o sadržaju strateške studije i razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u strateškoj studiji, vezano na područje djelokruga tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i to od tijela i/ili osoba prikazana u tablici niže (Tablica 11.1Error! Reference source not found.).

U svrhu informiranja javnosti o pokretanju postupka strateške procjene utjecaja Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020. na okoliš, na internetskim stranicama Sisačko-moslavačke županije dana 18. listopada 2016. godine objavljena je Informacija o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020. Sukladno odredbama članka 160. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša, članka 7. stavka 5. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš i članka 5. stavka 1. točke 2. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša NN 64/08), Sisačko-moslavačka županija na propisan način na svojim internetskim stranicama www.smz.hr objavit će Izvješće o provedenoj strateškoj procjeni utjecaja na okoliš i prijedlog Odluke o postupku određivanja sadržaja Strateške studije utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.


Zagreb, 2017. 151

Tablica 11.1 Mišljenja o Strateškoj procjeni Županijeske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.

Tijelo koje je dostavilo mišljenje

KLASA URBROJ Datum Mišljenje / prijedlog Prihvaća se

ili ne Obrazloženje

Ministarstvo turizma 334-07/16-02/30

529-04-16-2 3.10.2016. Unutar obveznog sadržaja navedenog u Prilogu 1 Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN br. 64/08), Ministarstvo turizma ima interes u obradi utjecaja novih smještajnih kapaciteta te dodatnih sadržaja (biciklističkih staza, tematskih parkova, sportskih sadržaja, i sl.) na okoliš – bioraznolikost, kulturnu – povijesnu baštinu, krajobraz – te na socio – ekonomsku komponentu županijskog razvoja, kao parametra održivog razvoja.

Da Isto se obrađuje kroz osnovni sadržaj studij

PLINACRO PL-16/3335 TRM-16-2 4.10.2016. Obrada koridora plinovoda PLINACRO i nadzemnih objekata (postojećih i planiranih) te uključivanje u javnu raspravu tijekom provođenja predmetnog postupka-

Ne Nije predmet ŽRS već Prostornog plana

Ministarstvo gospodarstva Uprava za energetiku i rudarstvo

351-01/16-01/45

526-04-01/2-16-02

3.10.2016. Podaci registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, Registar OIEKPP, podaci trebaju biti ulazni parametri kod određivanja razvoja obnovljivih izvora energije. Predmetni poziv treba dostaviti na mišljenje i staviti u popis tijela tvrtku Montcogim Plinari, S. i A. Radića 49, Sisak, koja obavlja distribuciju prirodnog plina na području Županije, odnosno u gradu Sisku, Lekeniku, Sunji i Martinskoj Vesi

Ne Nije predmet strateške studije

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Sektor za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenja

351-03/16-04/1324

517-06-2-1-2-16-2 3.10.2016. Nemaju dodatnih zahtjeva na obvezni sadržaj strateške studije određen u Prilogu 1 Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN br. 64/08)

Da -

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra Lučka kapetanija Sisak

345-01/16-03/168

530-03-4-1-16-2 3.10.2016. Nakon izvršenog uvida ustavljeno je da Strateška studija utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017 – 2020 neće utjecati na sigurnost plovidbe, te je utvrđeno da nemaju posebnih uvjeta na navedenu studiju Sisačko-moslavačke županije.

-

Ministarstvo obrane

350-02/16-01/191

512M3-020201-162

Nema dostavnice

Nemaju dodatnih zahtjeva koji bi se trebali obraditi u predmetnom postupku izrade Strateške studije utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.

-


Zagreb, 2017. 152




Uprava za materijalne resurse Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Grad Hrvatska Kostajnica

334-01/15-01/06

2176/02-01-16-3 3.10.2016. Nemaju dodatnih zahtjeva koji se moraju obraditi u Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije SMŽ 2017.-2020.

-

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora

351-01/16-02/549

517-06-1-2-16-2 3.10.2016. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN br. 64/08), propisuje obvezni sadržaj kojim se između ostalo trebaju odraditi i vjerojatno značajni utjecaji (sekundarni, kumulativni, sinergijski, kratkoročni, srednjoročni i dugoročni, stalni i privremeni, pozitivni i negativni) na klimu, Strateška studija osim prethodno navedenog treba obraditi i slijedeće teme: Potrebno je napraviti procjenu utjecaja klimatskih promjena, odnosno procjenu ranjivosti na klimatske promjene za sve planirane strateške ciljeve i prioritete na koju klimatske promjene mogu utjecati, koristiti podatke DHMZ-a. Potrebno je napraviti procjenu planiranih strateških ciljeva i prioriteta na emisiju stakleničkih plinova te odrediti mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Za uključivanje tema vezanih za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u stratešku studiju preporučamo koristiti Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznolikosti u stratešku procjenu utjecaja na okoliš koje su dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Prilikom razrade poglavlja Mjere zaštite okoliša uključujući mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i kompenzacije nepovoljnih utjecaja predlažemo razmotriti mjere kojima de se poticati: Niskougljični promet (cestovni, željeznički, pomorski i zračni) Niskougljični gradski promet,

Da Klimatske promjene i bioraznolikost se obrađuju kroz osnovni sadržaj strateške studije


Zagreb, 2017. 153




Intermodalnu promjenu teretnog i putničkog prometa Promicanje inteligentnih i integriranih prometnih sustava u gradovima Eko vožnja Korištenje alternativnih goriva u prometu Dodatna literatura na mrežnim stranicama Europske komisije: Strategic Environmental Assessment of Transport Corridors: Lessons learned comparing the methods of five Member States – Executive summary, 2001 Strategic Environmental Assessment in the Transport Sector: An overview of legislation and practice in EU Member States – Executive summary, 2001

Ministarstvo poljoprivrede

351-03/16-01/342

525-13/0515-16-2 3.10.2016. Potrebno je predvidjeti nastavak i razvoj djelatnosti športskog ribolova sukladno odredbama zakonskih propisa kojima su iste regulirane ( Zakon o slatkovodnom ribarstvu „Narodne novine“, br. 106/2001, 7/2003, 174/2004, 10/2005, 49/2005 – pročišćeni tekst i 14/2014 i podzakonskih propisa donesenih na temelju istoga. U okviru obveznog sadržaja strateške studije potrebno je obraditi utjecaj predmetne Županijske razvojne strategije na gospodarsku djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih organizama u kopnenim vodama (slatkovodnu akvakulturu), odnosno mogući utjecaj kako na postojeće uzgajalište, tako i na lokacije koje se previđene prostornim planom za akvakulturu. Potrebno je uzeti u obzir aktualne strateške i programske dokumente iz nadležnosti Uprave ribarstva: Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture RH za razdoblje 2014.-2020., Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH za razdoblje 2014.-2020.

Da Obrađuje se kroz osnovni sadržaj Strateške.


Zagreb, 2017. 154




Grad Petrinja 302-01/16-01/05

2176706-02-16-03

3.10.2016. Potrebno je definirati utjecaj na okoliš Urbanističke studije grada Petrinje na rijekama Petrinjčici i Kupi i projekata prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora pod nazivom Rivers that connect

Ne Nije predmet ŽRS, već prostorno planske dokumentacije i Urbanističke studije grada Petrinje.

Sadržajem Strateške studije obuhvatiti inicijativu osnivanja Regionalnog parka Zrinska gora i proglašenih Ekoloških zona na području grada Petrinje

Ne Ostalo se obrađuje kroz osnovi sadržaj Strateške studije

Definirati utjecaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na sastavnice okoliša Definirati utjecaj planirane sjeverne i zapadne obilaznice grada Petrinje na sastavnice okoliša

Ne

U sadržaj strateške studije ugraditi izvorišta termalne vode na području grada Petrinje i utjecaj eksplotacije na sastavnice okoliša

Obuhvatiti plan revitalizacije svinjogojstva na području grada Petrinje s osvrtom na autohtone pasmine Banijske šare svinje

Ne

Obraditi utjecaj revitalizacije grada Petrinje provedbom „Programa integrirane, fizičke, gospodarske i socijalne integracije malih gradova na ratom pogođenim područjima“ i projekta „City centre doctor“ i „Agri urban“

Ne

Definirati utjecaj vjetroelektrana, hidroelektrana, fotonaponskih elektrana i elektrana na bio gorivo na krajobraz i druge sastavnice okoliša

Ne

Obraditi utjecaj nestanka šuma pitomog kestena i revitalizaciju pitomog kestena programom zaštite i gospodarenja pitomog kestena na području Sisačko-moslavačke županije

Ne


Zagreb, 2017. 155




Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

612-07/16-58/337

17-07-2-1-1-16-2 3.10.2016. Potrebno je analizirati i ocijeniti utjecaj provedbe Županijske razvojne strategije na bioraznolikost (posebno strogo zaštićene vrste te ugrožene i rijetke stanišne tipove), georaznolikost (vrijedni geološki lokaliteti, speleoški objekti, minerali i fosili), krajobraznu raznolikost i zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode. Strateška studija treba sadržavati i mjere sprječavanja / smanjenja negativnih i nepovoljnih utjecaja provedbe Županijske razvojne strategije ukoliko se utvrdi da negativni i nepovoljni utjecaji na bioraznolikost, georaznolikost, krajobraznu raznolikost i zaštićena područja postoje.

Da Obrađuje se kroz osnovni sadržaj Strateške studije

Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu

351-03/16- 01/0000394

374-21-1-16-3 3.10.2016. Potrebno je sukladno Planu upravljanja vodnim područjima 2016.- 2012.; Usporediti ciljeve upravljanja stanjem voda i ciljeve zacrtane Županijskom razvojnom strategijom Sisačko-moslavačke županije 2017. -2020. odnosno upravljanja rizicima od poplave i ciljeve Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017. – 2020

Nije predmet ŽRS, a za Plan upravljanja vodnim područjima treba izraditi posebnu Stratešku. Osnovi sadržaj strateške predviđa procjenu utjecaja ŽRS na vode.

Procijeniti trenutačna opterećenja voda sa stajališta stanja voda i stajalište rizika od poplava iz Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017. -2020 te procijeniti buduća opterećenja voda koja proizlaze iz strateških odrednica Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017. -2020.

Da


Zagreb, 2017. 156




Procijeniti utjecaj Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017. -2020. na stanje voda i stanje rizika od poplava, te usporediti i uskladiti politike upravljanja stanjem voda i rizicima od poplava s politikama Županijske razvojne strategije Sisačko- moslavačke županije 2017. -2020.

Da ako je u ŽRS

Lučka uprava Sisak 2.11.2016. Naglašavaju razvoj unutarnje plovidbe, vodnim putovima se treba osigurati plovidba prema zahtjevima klase (Uredba o određivanju mjerila plovnih putova za utvrđivanje plovnosti na državnim vodnim putovima N.N.28/09 i Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama N.N. 77/11). Potencijal za javni promet predstavljaju Luka Sisak – bazen Crnac (naftna luka) i bazen Galdovo (brodogradilišno pristanište) (Uredba o određivanju lučkog područja Luke Sisak N.N. 108/06). prioritetna ulaganja za dostizanje prijeratne važnosti riječnog prometa u Sisačko-moslavačkoj županiji uključuju reguliranje i plovidbu rijekom Savom nizvodno od Siska, turistički prijevoz putnika na području Sisačko-moslavačke županije odnosno luke Sisak. Projekti važni za razvoj riječnog prometa:

Nije predmet Strateške, a plovidba se obrađuje kroz osnovi sadržaj Strateške.

Projekt „Tehnička pomoć za Master plan Nove luke Sisak“ Ne

Javno putničko pristanište na rijeci Kupi u Sisku

Ne

Komunalno pristanište na rijeci Kupi u Sisku Po zahtjevu Parka prirode Lonjsko polje zatraženo je otvaranje i razvrstavanje pristaništa kao turističkog pristaništa.

Ne

HAKOM 350-05/16-01/350

371-10/VŽ-16-2 (HP)

3.10.2016. Nije nadležan. -


Zagreb, 2017. 157




Sisački vodovod Nema klase 2176/05-13-16- 5552-PL

Dostavnica nije zaprimljena

Potrebno je uzeti u obzir podatke o Planovima izgradnje komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju kojeg Društvo Sisački vodovod d.o.o. donosi na godišnjoj razini.

Ne Obuhvaćeno u osnovnom sadržaju strateške (utjecaj infrastrukture)

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

350-01/16-02/394

531-01-16-4 3.10.2016. Daje se mišljenje o Odluci o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije kako slijedi: Ciljeve i prioritete potrebno je povezati s dokumentima prostornog uređenja te u postupak uključiti javnu ustanovu Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije. Sadržajem Strateške studije o utjecaju na okoliš treba proširiti procjenu ciljeva na dokumente prostornog uređenja: - Utjecaj na okoliš (s kontrolom tih utjecaja) tijekom planiranja pojedinog cilja/ prioriteta/mjere s obzirom na stanje važeće prostorno planske dokumentacije (vidi: Izvješće o stanju u prostoru, prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, Prostorni plan parka prirode Lonjsko polje) - Obzirom na potrebne nove sadržaje (osnove i prateće) kao i na zahtjeve na postojeću infrastrukturu i nove potrebne kapacitete Upućuje se na nacrt konačnog prijedloga Strategije prostornog razvoja RH koji je u fazi izrade, dokumentacija dostupna na mrežnoj stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Da Osnovi sadržaj (PP Lonjsko polje se obrađuje kroz zaštićena područja)

Ministarstvo zdravstva 351-03/16-01/73

534-07-1-1-2/2-16-0002

3.10.2016. Potrebno je opisati mogući utjecaj buke i propisati odgovarajuće mjere ublažavanja mogućih negativnih utjecaja buke, sukladno Zakonu o zaštiti buke („Narodne novine“ br. 30709, 55/13, 153/13, 41/16) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade („Narodne novine“ br. 145/04), zatim dio koji se odnosi na neionizirajuće zračenje sukladno Zakonu o zaštiti neionizirajućeg zračenja („Narodne novine“ br. 91/10), i Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja („Narodne novine“ br. 146/14). Potrebno je obraditi sastavnicu okoliša zdravlje ljudi i kvalitetan okoliš, dostupnost vode za potrošnju i kvalitetu kopnenih voda te mjere za

Da Osnovni sadržaj Strateške.


Zagreb, 2017. 158




poboljšanje. Potrebno je napraviti analizu dostupnosti zdravstvenih usluga te mjere za povećanje dostupnosti i poboljšanja zdravstvenih usluga. Prilikom izrade strateške studije predmetne Strategije potrebno je uzeti u obzir Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012-2020 kao i strateške planove Ministarstva zdravlja.


Zagreb, 2017. 159

12 Zaključak

Strategija je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja predmetnog područja te je ona dokument koji određuje opće smjernice održivog društveno-gospodarskog razvoja područja Županije kroz sljedeće ciljeve:

Cilj 1. Gospodarski rast i zapošljavanje

Cilj 2. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne i kulturne baštine

Cilj 3. Razvoj infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života.

Procjena utjecaja Strategije na okoliš provedena je kroz analizu mjera Strategije i pratećih indikativnih aktivnosti na sastavnice okoliša, odnosno na okolišne ciljeve koji su definirani sukladno obvezama nacionalnih i međunarodnih strateških dokumenata te ugovora:

dobro stanje tla, voda i zraka

dobro stanje vrsta i staništa

prilagodba klimatskim promjenama

osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva

očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine.

Kroz postupak procjene utjecaja Strategije na okoliš identificirano je da su mjere Strategije u najvećoj mjeri pozitivne za okoliš, ali su ujedno i identificirani pojedini potencijalno značajno negativni utjecaji za koje su propisane mjere ublažavanja ili izbjegavanja utjecaja.

Sa stajališta strateške procjene utjecaja na okoliš, mjere koje se planiraju provesti Strategijom zadovoljavaju uvjete zaštite okoliša i prirode ukoliko se realiziraju sukladno mjerama zaštite okoliša koje su propisane u Studiji.


Zagreb, 2017. 160

13 Sažetak

13.1 Uvod

Izrađivač Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020. (dalje u tekstu: Strategija) je Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije. Postupak SPUO prema Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za „Županijsku razvojnu strategiju Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.“ (Klasa: 302-01/16-01/02, Ur. broj: 2176/01-02-16-05) provodi Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove Europske unije Sisačko-moslavačke županije.

Postupak SPUO za Strategiju provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša, Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). Ovim postupkom se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom Strategije.

U postupku SPUO izrađuje se Strateška studija utjecaja na okoliš (dalje u tekstu: Studija), stručna podloga koja se prilaže uz Strategiju te obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom Strategije. Namjera je osigurati da posljedice po okoliš i zdravlje ljudi budu ocijenjene za vrijeme pripreme Strategije, prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak njezina donošenja.

Postupak provedbe SPUO-a, također, pruža priliku dionicima da sudjeluju u postupku, a osigurava se i informiranje i sudjelovanje javnosti za vrijeme postupka donošenja odluka. Direktiva 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SEA Direktiva) na snazi je od 2001. godine. U Republici Hrvatskoj zakonski okvir za izradu strateških studija usklađen je sa SEA direktivom, a u skladu je i s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991.), koja obvezuje države da obavještavaju i konzultiraju se u svim velikim projektima koji bi mogli imati utjecaj na okoliš preko državnih granica te s Protokolom o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003.).

13.2 Preliminarna analiza utjecaja Strategije na okoliš

U ovom poglavlju navode se potencijalne promjene koje mogu nastati u okolišu uslijed ispoljavanja pojedinih utjecaja Strategije.

Potencijalno negativni utjecaji Strategije mogući su prilikom smještanja novih zahvata u prostor, čime dolazi do gubitka staništa i divljih vrsta, trajnih promjena uvjeta u staništima, uznemiravanja divljih vrsta i slično.

Izgradnja planiranih akumulacija može, ovisno o tehnologiji i smještaju, dovesti do narušavanja hidroloških karakteristika vodotoka na kojima se nalaze te mijenjanja okolnih stanišnih uvjeta, čime se nepovoljno djeluje na vrste koje su rasprostranjene na utjecanom području.

Na strateškoj razini procjene, kada isključimo specifične utjecaje koji su ograničeni ili zakonskom regulativom ili se razmatraju na razini procjene utjecaja na okoliš, Strategija ima potencijalno pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka i klimatološke značajke uslijed provedbe mjera koje doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova ili ublažavanju postojećih utjecaja.

Također, provedbom mjera Strategije očekuju se pozitivni utjecaji na okoliš uslijed provedbe mjera vezanih uz zaštitu voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Osim toga, značajne pozitivne utjecaje može generirati realizacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te poticanje održivog korištenja prirodnih resursa.

Dodatni pozitivni utjecaji Strategije ogledaju se u poboljšanju uvjeta za razvoj okolišno prihvatljivijih tehnologija, razvoju socijalnih usluga, unaprjeđenju zdravstva te poticanju gospodarskog razvoja Županije.


Zagreb, 2017. 161

Sastavnica Utjecaji

Kvaliteta zraka i klimatološke značajke

Smanjenje izvora onečišćujućih tvari u zrak (+)

Smanjenje izvora stakleničkih plinova (+)

Tlo Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša (+)

Sanacija postojećih onečišćivača tla (+)


Zaštita površinskih i podzemnih voda (+)

Zaštita od poplava (+)

Smanjenje pritiska na stanje površinskih i podzemnih voda (+)

Onečišćenje površinskih i podzemnih voda (-)

Priroda

Zauzimanje, degradacija i fragmentacija staništa (-)

Povećanje pritiska na bioraznolikost intenziviranjem poljoprivrede (-)

Unaprjeđenje stanišnih uvjeta (+)

Uznemiravanje i ugrožavanje divljih vrsta (-)

Krajobraz Vizualni utjecaji uslijed smještanja zahvata u prostoru (+/-)

Kultura Obnova i prepoznavanje kulturno-povijesne baštine kroz razne instrumente (+)

Turizam

Kvalitativno i kvantitativno obogaćivanje turističke ponude te stvaranje sveobuhvatnog turističkog proizvoda (+)

Povećanje turističkog prometa (+)

Poljoprivreda Unaprjeđenje poljoprivrednog sektora (+)

Veća iskoristivost poljoprivrednog zemljišta (+)

Šumarstvo

Smanjen udio divljih odlagališta u šumskim ekosustavima (+)

Prenamjena i fragmentacija šumskog zemljišta (-)

Provedba šumskouzgojnih radova (+)

Divljač i lovstvo Razvoj lovnog gospodarenja (+)

Socio-ekonomske značajke

Veća uključenost svih društvenih skupina u opće gospodarske i društvene tokove (+)

Energetska neovisnost i ušteda (+)

Poboljšano poduzetničko okruženje (+) Povećanje poduzetničke aktivnosti (+) Veća mogućnost zapošljavanja i disperzije radnih mjesta (+)

13.3 Metodologija procjene utjecaja

Prilikom procjene utjecaja polazi se od činjenice da će se prilikom provedbe mjera Strategije poštivati sve zakonske odredbe. Za ovu Studiju od posebne važnosti je legislativa kojom se ograničavaju emisije štetnih tvari u okoliš iz sektora gospodarenja otpadom, industrije, energetike, poljoprivrede i prometa, kao i propisi zaštite okoliša, stoga se Studija oslanja na predmetne zakone i u svojoj procjeni ne analizira utjecaje koji podliježu zakonskim obavezama.

Glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja predstavlja analiza prihvatljivosti mjera koje predlaže Strategija u odnosu na relevantne okolišne teme, odnosno sastavnice okoliša.

Prihvatljivost mjera Strategije u odnosu na zahtjeve okoliša i prirode definirana je kroz sljedeće okolišne ciljeve: - Dobro stanje tla, voda i zraka - Dobro stanje vrsta i staništa - Prilagodba klimatskim promjenama - Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva - Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine.

Uz analizu svih mjera daje se ocjena njihove opravdanosti u odnosu na ekološke zahtjeve po pitanju okoliša i prirode te se procjenjuju mogući neposredni, posredni, kratkoročni, srednjoročni, trajni, kumulativni i prekogranični utjecaji na okoliš.

Prilikom procjene utjecaja koriste se četiri kategorije utjecaja:

• Pozitivan utjecaj – opisuje procjenu da će se, uslijed provođenja mjere stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje popraviti. Do toga može doći uslijed rješavanja nekog od postojećih okolišnih problema, ili uslijed promjene postojećeg negativnog trenda


Zagreb, 2017. 162

• Neutralan utjecaj – procjenom je utvrđeno da mjera nema utjecaja na sastavnicu okoliša

• Umjereno negativan utjecaj – opisuje procjenu da će se, uslijed provođenja mjere, stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje neznatno pogoršati, ali ne u mjeri koja bi mogla dovesti do značajnog i trajnog narušavanja okoliša ili prirode. U ovoj kategoriji su utjecaji koji obuhvaćaju ispuštanja onečišćujućih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom, zauzimanje manjih dijelova brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg broja jedinki vrsta koje nisu u režimu zaštite i sl.

• Značajno negativan utjecaj – opisuje procjenu da postoji rizik da će se, uslijed provođenja mjere, stanje elemenata okoliša pogoršati do te mjere da bi moglo doći do značajnog narušavanja okoliša ili prirode. Za ovaj utjecaj potrebno je propisati mjeru koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog, ili ga eliminirala.

Uz analizu mjera Strategije daje se ocjena njihove opravdanosti u odnosu na ekološke zahtjeve po pitanju okoliša i prirode te se procjenjuju mogući neposredni, posredni, kratkoročni, srednjoročni, trajni, kumulativni i prekogranični utjecaji na okoliš. Prilikom opisa utjecaja predloženih zahvata polazišta na okoliš i prirodu, koriste se sljedeći termini koji služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

• Neposredan utjecaj – ako je mjera direktni izvor opisanog utjecaja

• Posredan utjecaj –ako mjera generira promjenu koja je izvor opisanog (budućeg) utjecaja

• Kratkoročan utjecaj – ako djelovanje utjecaja na okoliš/prirodu prestaje unutar 5 godina

• Srednjoročan utjecaj – ako djelovanje utjecaja na okoliš/prirodu prestaje između 5. i 10. godine od početka razvoja utjecaja

• Trajan utjecaj – ako utjecaj ima trajne posljedice po okoliš/prirodu te ne prestaje ni nakon 10 godina

• Kumulativan utjecaj – ako više mjera Strategije generira jednake utjecaje na sastavnicu okoliša, onda je njihov zajednički učinak na tu sastavnicu kumulativan

• Sinergijski utjecaj – ako više mjera Strategije generira različite utjecaje koji skupa djeluju na sastavnicu okoliša na način da je skupni utjecaj jači od zbroja pojedinačnih utjecaja na predmetnu sastavnicu, takav utjecaj nazivamo sinergijski

• Prekograničan utjecaj – ako mjera može utjecati na okoliš/prirodu drugih država.

13.4 Procjena utjecaja Strategije na sastavnice okoliša




Analizom mjera planiranih Strategijom nisu utvrđene aktivnosti koje bi potencijalno mogle ugroziti vrijedne oblike georaznolikosti na području Županije. Zbog navedenog, procijenjeno je da se provedbom Strategije neće utjecati na ovu sastavnicu okoliša.

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an


Promjene mikroklimatskih uvjeta -


Zagreb, 2017. 163

13.4.3 Bioraznolikost i zaštićena područja




Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Povećanje količine hranjivih tvari u staništima -

Unos pesticida u staništa -

Gubitak staništa -

Degradacija staništa -

Širenje invazivnih stranih vrsta -

Narušavanje značajki zaštićenih područja -

Omogućavanje adekvatnijeg upravljanja prirodnim resursima

+

Poboljšanje stanišnih uvjeta +


Osvješćivanje javnosti o zaštiti okoliša +

Omogućavanje pravovremenog reagiranja na nepovoljne promjene u staništima

+

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an


-


+


Zagreb, 2017. 164

13.4.5 Tlo




13.4.7 Poljoprivreda


Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Poboljšanje kvalitete tla +

Degradacija fizikalnih i kemijskih značajki tla -

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Onečišćenje površinskih i podzemnih voda -


-


+

Podizanje razine zaštite od poplava +

Zaštita voda za ljudsku potrošnju +

Osvještavanje javnosti o zaštiti okoliša +

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Unaprjeđenje poljoprivrednog sektora +


Zagreb, 2017. 165

13.4.8 Šumarstvo






Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an


+

Provedba šumskouzgojnih radova +


+

Promjena vodnog režima -


-

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Narušavanje staništa lovnih vrsta -


+

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an


-

Obnova kulturnih dobara kroz prihode iz turizma +


Zagreb, 2017. 166



13.4.12 Turizam


Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Povećanje ekonomske sigurnosti građana +

Povećanje zapošljivosti +

Poboljšanje obrazovne strukture stanovnika +


+

Održiviji prostorni razvoj +

Veća socijalna uključenost +


+


+


+

Usporavanje stope smanjenja broja stanovnika +

Smanjenje rizika za zdravlje stanovnika +

Poboljšanje kvalitete života stanovnika +

Sigurniji životni uvjeti građana +

Povećanje indeksa razvijenosti +

Utjecaj

Poz

itiva

n/

Neg

ativ

an

Nep

osre

dan

Pos

reda

n

Kra

tkor

očan

Sre

dnjo

roča

n

Tra

jan

Kum

ulat

ivan

Sin

ergi

jski

Pre

kogr

anič

an

Unaprjeđenje turističkog lanca vrijednosti +

Bolje pozicioniranje na tržištu kontinentalnih destinacija u okruženju

+

Povećanje turističke potražnje +

Gospodarski rast i povećanje zaposlenosti +


Zagreb, 2017. 167

13.5 Procjena utjecaja na okolišne ciljeve

Ostvarenost okolišnih ciljeva analizirana je putem procjene utjecaja svih mjera na okoliš i prirodu u prethodnom poglavlju 13.4 Procjena utjecaja Strategije na sastavnice okoliša.

13.5.1 Okolišni cilj 1. Dobro stanje tla, voda i zraka

Utjecaj Strategije na okolišni cilj Dobro stanje tla, voda i zraka razmatran je kroz osvrt na postojeće okolišne probleme tla, voda i zraka kao i prepoznatih utjecaja na navedene sastavnice okoliša. Strategija definira mjere kojima se doprinosi zaštiti okoliša, ali pojedine mjere ujedno generiraju negativne utjecaje koji mogu narušiti stanje tla i voda. Najznačajniji utjecaji odnose se na razvoj poljoprivrede i s tim povezano onečišćenje, a za navedene utjecaje Studijom su propisane adekvatne mjere zaštite. S tim u vezi, procjenjuje se da se provedbom Strategije neće narušiti cilj Dobro stanje tla, voda i zraka.

13.5.2 Okolišni cilj 2. Dobro stanje vrsta i staništa

Okolišni cilj Dobro stanje vrsta i staništa proizlazi iz potrebe za očuvanjem bioraznolikosti, zaštićenih područja i područja ekološke mreže, odnosno definiran je kako bi se identificirali potencijalni konflikti razvoja sa ciljevima zaštite prirode. Uslijed provedbe Strategije mogući su utjecaji na vrste i staništa, odnosno potencijalno narušavanje navedenog okolišnog cilja. Međutim, za prepoznate negativne utjecaje popisane su adekvatne mjere zaštite, čijim se pridržavanjem djeluje u smjeru očuvanja cilja Dobro stanje vrsta i staništa.

13.5.3 Okolišni cilj 3. Prilagodba klimatskim promjenama

Strategijom je prepoznat značaj djelovanja u smjeru prilagodbe klimatskim promjenama te ublažavanja posljedica klimatskih promjena, kroz prioritet Strategije Razvoj novih i obnovljivih izvora energije i učinkovito upravljanje energijom. Provedbom Strategije nisu evidentirani značajno negativni utjecaji na klimatske značajke, stoga se zaključuje da je Strategija u skladu s okolišnim ciljem Prilagodba klimatskim promjenama.

13.5.4 Okolišni cilj 4. Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva

Društvena infrastruktura i usluge važna su komponenta društvenog standarda zajednice koja značajno utječe na podizanje obrazovnog, zdravstvenog i kulturnog standarda te uz dostupnost i kvalitetu stanovanja na ukupnu kvalitetu života svih društvenih skupina. Bolja opća zdravstvena i socijalna situacija dugoročno osigurava bolje uvjete života za lokalno stanovništvo.

Mjere Strategije kojima se potiče energetska učinkovitost i održivo korištenje prirodnih resursa te razvoj gospodarstva omogućavaju razvoj kvalitetnih uvjeta za život stanovništva. Uzimajući u obzir utjecaj Strategije na socio-ekonomske značajke procjenjuje se da je ostvaren okolišni cilj Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva.

13.5.5 Okolišni cilj 5. Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine

Strategija definira niz mjera kojima se potiče promocija i zaštita kulturno-povijesne baštine. To se posebno odnosi na mjere unutar prioriteta Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine. Procjenom utjecaja Strategije na kulturno-povijesnu baštinu i krajobrazne značajke identificirani su i potencijalno negativni utjecaji na navedene sastavnice okoliša, međutim uz poštivanje mjera i preporuka definiranih Studijom, ne očekuju se konflikti s načelima zaštite krajobraza i kulturne baštine. S obzirom na navedeno, smatra se da je Strategija u skladu sa ciljem Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine.


Zagreb, 2017. 168

13.6 Mjere zaštite okoliša

U ovom poglavlju prikazuju se mjere zaštite okoliša koje bi se trebale provesti prilikom realizacije zahvata koji se mogu grupirati u pet tema: (1) Obnovljivi izvori energije, (2) Razvoj poljoprivrede, (3) Infrastrukturni razvoj, (4) Obrana od poplava, (5) Gospodarenje otpadom. Za okolišno prihvatljivu realizaciju Strategije okolišnim temema propisane su mjere zaštite okoliša i prirode koje sprječavaju ili smanjuju nepovoljne utjecaje na pojedine sastavnice okoliša, što je navedeno u tablici niže. Nositelji odgovornosti za provođenje organizacijskog i izvršnog dijela mjera kao i nositelji financiranja aktivnosti potrebnih za provođenje mjera propisanih Studijom su nositelji mjera Strategije.

Tema Mjera zaštite okoliša i prirode Sastavnica okoliša

Obnovljivi izvori energije

Kako bi se utvrdile smjernice razvoja obnovljivih izvora energije u Županiji uz izbjegavanje značajnih pojedinačnih i kumulativnih utjecaja na divlje vrste i staništa, šumska područja te površinske i podzemne vode, potrebno je izraditi Plan korištenja obnovljivih izvora energije na području Sisačko-moslavačke županije.

Bioraznolikost Površinske i podzemne vode Šumarstvo

Razvoj poljoprivrede

Povećanje pod poljoprivrednim površinama planirati sukladno Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., posebno uvažavajući prioritete koje se odnose na obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, a uključuju obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti i stanja europskih krajobraza, očuvanje prirode, zaštitu voda te zaštitu tla.

Bioraznolikost Krajobrazna obilježja Površinske i podzemne vode Šumarstvo

Sa ciljem očuvanja ili povećanja bioraznolikosti na poljoprivrednim područjima uspostaviti mikrostaništa i elemente krajobraza koji ujedno služe kao staništa i kao koridori za povezivanje populacija brojnih vrsta poljoprivrednih staništa. Aktivnosti uspostavljanja novih ili obnavljanja zapuštenih staništa živica, cvjetnih traka, drvoreda i šumaraka značajno doprinose poboljšanju funkcija i usluga poljoprivrednih ekosustava.

Bioraznolikost

Sa ciljem smanjivanja negativnog utjecaja poljoprivrede na vode i tlo, poljoprivrednu proizvodnju na cijelom području Županije prilagoditi I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.


Prilikom projektiranja planiranih akumulacija za navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta, akumulacije projektirati na način da se njihovom izgradnjom ne uzrokuje sniženje ocjene pojedinih hidromorfoloških elemenata vodnih tijela.


Infrastrukturni razvoj

Sve infrastrukturne projekte, koji proizlaze iz mjera Strategije, planirati uzimajući u obzir potencijalne klimatske pojave na području realizacije mjere. Projektiranje zahvata potrebno je realizirati sukladno neformalnim smjernicama: „Non-paper Guidelines for Project Managers: making vulnerable investments climate resilient“ (Europska komisija, Glavna uprava za klimatsku politiku).

Kvaliteta zraka i klimatska obilježja

Izraditi stručne podloge krajobrazne tipologije radi identifikacije i upravljanja krajobraznom raznolikosti Županije.


Ishoditi mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela za sve projekte/zahvate koji se nalaze unutar zone izravnog ili neizravnog utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu te postupiti prema njihovim uputama.


Obrana od poplava

Aktivnosti obrane od poplava potrebno je provoditi uz izbjegavanje narušavanja i gubitka rijetkih i ugroženih stanišnih tipova ili uz minimalno zadiranje u njihove stanišne uvjete.

Bioraznolikost

Prilikom planiranja zaštite od poplava prednost dati iskorištavanju prirodnih retencija i vodotoka bez narušavanja njihovih prirodnih značajki.


Na projektnoj razini osigurati povoljan vodni režim površinskih i podzemnih voda u poplavnim područjima kroz usklađivanje hidrotehničkih zahvata s uvjetima očuvanja staništa, uz konzultacije s odgovarajućim stručnjacima iz područja šumarstva i zaštite prirode.

Bioraznolikost Šumarstvo

Gospodarenje otpadom

Prilikom sanacije odlagališta otpada i planiranja novih izraditi projekte krajobraznog uređenja.



Zagreb, 2017. 169

13.7 Praćenje stanja okoliša

Studijom, a budući da se realizacija mjera iz Strategije planira kroz provedbene aktivnosti koje će se dodatno razrađivati u smislu definiranja konkretnih projekata, te određivanja tijela koja će provoditi određeni projekt nije bilo moguće odrediti konkretne obveze praćenja stanja okoliša, kao niti tijela koja će iste provoditi.

Stoga je Studijom predloženo da se obveza praćenja stanja okoliša definira za svaki pojedini/konkretan projekt, odnosno zahvat u prostoru i to na razini procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Prilikom određivanja praćenja stanja okoliša obavezno je definirati sljedeće:

1. indikatore praćenja stanja okoliša i način njihovog praćenja 2. subjekt nadležan za praćenje stanja i 3. vremenski okvir praćenja stanja okoliša.


Zagreb, 2017. 170

14 Izvori podataka

14.1 Znanstveni radovi

Andlar, G., Aničić, B., Pereković, P., Rechner Dika I., Hrdalo I. (2010): Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 20 (3), str. 813 – 835

Branković Č, Srnec L, Patarčić M (2010) An assessment of global and regional climate change based on EH5OM climate model ensemble. Climatic Change 98:21-49.

Branković Č, Patarčić M, Güttler I, Srnec L (2012) Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research 52:227-251

Dramstad, W.E., Olson, J.D., Forman, R.T. T., 1996. Landscape ecology principles in landscape architecture and landuse planning, Harvard University Graduate School of Design, Island Press and the American Society of Landscape Architects

Nejašmić I., 2005.: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb.

Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe II. izmjena i dopuna Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije, Državni zavod za zaštitu prirode, 2014

Antolović, J., Flajšman, E., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Grantina, L., Kenigsvalde, K., Eze, D., Petrina, Z., Skrabule I., Rostoks, N., Nikolajeva, V. (2011): Impact of six-year-long organic cropping on soil microorganisms and crop disease suppressiveness, Žemdirbystė=Agriculture, vol. 98, No. 4, p. 399‒408

Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2015): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, Zagreb.

Koščak, V., Aničić, B., Bužan, M. (1999): Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske – Poljodjelski krajobrazi, Krajolik: Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, str. 34-73

Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Nikolić, T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Reganold, J.P., Elliott, L.F:, Unger, Y.L. (1987): Long-term effects of organic and conventional farming on soil erosion, Nature 330, 370 - 372

Šprem, N., Duduković, D., Keros, T., Konjević, D. (2013.): Wildlife-Vehicle Collision in Croatia–A Hazard for Humans and Animals. Collegium Antropologicum 37(2): 531–535

The Landscape Institute and Institute of EMA 2002, Guidelines for Landscape and Visual Impact Assessment, London and New York, str. 145)

Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić S. (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Zagreb


Zagreb, 2017. 171

Vidaček, Ž., Bogunović, M., Sraka, M., Husnjak, S. (1997): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske

Husnjak, S. (2014): Sistematika tala Hrvatske, Hrvatska sveučilišna naknada, Zagreb

Dundović,J. (2008): Hrvatski dani biomase 2008./10. Europski dani biomase regija 2008. “Obnovljivi izvori energije – biomasa: Električna i toplinska energija, bioplin i biogoriva”. Šumarski list 11-12, str. 577

Bituh i sur., 2013: Prirodna radioaktivnost u okolišu odlagališta fosfogipsa

Novak N, Kravarščan M (2011): Invazivne strane korovne vrste u Republici Hrvatskoj. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Zavod za zaštitu bilja

Darnhofer, I. (2005): Organic farming and rural development: Some evidence from Austria. Sociologia Ruralis, 45(4): 308-323.

Pejnović, D., Ciganović, A., Valjak, V. (2012): Ekološka poljoprivreda Hrvatske: problemi i mogućnosti razvoja; Hrvatski geografski glasnik 74/1, 141 – 159.

14.2 Internetske baze podataka

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, http://www.apprrr.hr/

Agencija za zaštitu okoliša, CORINE Land Cover Hrvatska, http://www.azo.hr/CORINELandCover

Agencija za zaštitu okoliša, www.azo.hr

Hrvatske šume, http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika on-line, https://statistika.hzz.hr/

Karta staništa RH, http://www.dzzp.hr/

Lovački portal, http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika on-line, https://statistika.hzz.hr/

Ministarstvo poljoprivrede, https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx

Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Baze podataka, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine – Kontingenti stanovništva po gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine – Kontingenti stanovništva po gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine – Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine – Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, obrazovnim područjima i spolu, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, www.oie.mingorp.hr

Web portal informacijskog sustava zaštite prirode, http://bioportal.hr/

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, http://turizam-smz.hr/

http://www.apprrr.hr/


https://statistika.hzz.hr/

http://www.dzzp.hr/

https://statistika.hzz.hr/

http://bioportal.hr/

http://turizam-smz.hr/


Zagreb, 2017. 172

Hrvatska poljoprivredna agencija, http://www.hpa.hr/

Hrvatske šume, http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013): https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

Registar onečišćivaća okoliša – AZO - http://roo-preglednik.azo.hr/

Internetske stranice Sisačko-moslavačke županije: www.smz.hr

14.3 Zakoni, pravilnici, odluke, uredbe

Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15)

Odluka o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (NN 33/11)

Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN 58/07)

Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09, 60/16)

Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15)

Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)

Uredba o kakvoći vode za kupanje (NN 51/14)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15)

Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (SL. L. 189, 20.7.2007)

Zakon o lovstvu (NN 140/5, 75/09, 14/14)

Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)

Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16)

http://www.hpa.hr/


https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=504
















Zagreb, 2017. 173

Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)

Uredba o indeksu razvijenosti (NN 63/10, 158/13)

Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 80/13, 73/16)

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14)

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14, NN 98/15, NN 44/17)

14.4 Direktive, konvencije, povelje, sporazumi i protokoli

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.)

Deklaracija o očuvanju smještaja struktura, mjesta i područja baštine, Xian (2005)

Direktiva 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš

Direktiva o zaštiti podzemnih voda (80/68/EEC)

Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine Valetta (1992)

Europska konvencija o zaštiti arheološkog nasljedstva Europe, London (1969.)

Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Peking, 1999.)

Konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro (1992.) (NN-MU 6/96)

Konvencija o europskim krajobrazima, Firenze (2000.)

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), Washington, 1975.

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Aarhus (1998.)

Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991.)

Konvencija o vlažnim područjima – Ramsarska konvencija, Ramsar (1971)

Konvencija o vrijednosti kulturne baštine za društvo Faro (2005)

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (NN-MU 6/00)

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS)

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, UNESCO (1972) (NN-MU 12/93)

Međunarodna povelja o kulturnom turizmu Mexico (1999)

Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)


Zagreb, 2017. 174

Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) (1992.) (NN-MU 2/96)

Prijedlozi željenih standardiziranih instrumenata za povijesni urbani krajolik, UNESCO (2011)

Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol), Montreal, 2000.

Protokol o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003.)

Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Stockholm (2001.)

Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC)

Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Geneva, 1979.

Venecijanska povelja, ICOMOS, 1964.

Konvencija o zaštiti europske arhitektonske baštine, Granada, 1985.

Povelja o zaštiti i upravljanju arheološkim naslijeđem, Lausanne, 1990.

Europska povelja o prostornom planiranju, Barcelona, 2013.

14.5 Publikacije

Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. et al, 2008: Klimatski atlas Hrvatske / Climate atlas of Croatia 1961.-1990., 1971.-2000., Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str.

Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske od 2001. do 2015. godine, Publikacije prema statističkim područjima, Stanovništvo, Državni zavod za statistiku.

Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije za razdoblje 2000. - 2012., u 2013. i 2014. godini, Publikacije prema statističkim područjima, Nacionalni računi, Državni zavod za statistiku.

Earth Institute, Columbia University, http://blogs.ei.columbia.edu/2011/08/18/is-biomass-really-renewable/

Freyhof, J., Weiss, S., Adrović, A., Ćaleta, M., Duplić, A., Hrašovec, B., Kalamujić, B., Marčić, Z., Milošević, D., Mrakovčić, M., Mrdak, D., Piria, M., Schwarz, U., Simonović, P., Šljuka, S., Tomljanović T., Zabric, D. (2015): The Huchen Hucho hucho in the Balkan region: Distribution and future impacts by hydropower development. RiverWatch & EuroNatur, 30 pp.

Zaposleni prema područjima djelatnosti i po županijama, stanje 31. ožujka 2015. godine, Publikacije prema statističkim područjima, Zaposlenost i plaće, Zaposlenost, Državni zavod za statistiku.

Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2015. godini, Publikacije prema statističkim područjima, Stanovništvo, Procjena stanovništva Republike Hrvatske, Državni zavod za statistiku.

Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2013., https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

Dolasci i noćenja turista 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini, Publikacije prema statističkim područjima, Trgovina i ostale usluge, robna razmjena s inozemstvom i turizam, Turizam, Dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju – kumulativni podaci, Državni zavod za statistiku.

Stručna podloga za utvrđivanje osnovnih odrednica obitavanja, statusa i smjernica gospodarenja čagljem (Canis aureus L.) u Republici Hrvatskoj, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku; Ministarstvo poljoprivrede, 2015


Zagreb, 2017. 175

AZO (2014): Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj od 2009 do 2012.

Science for Environment Policy (2017) Noise abatement approaches. Future Brief 17. Produced for the European Commission DG Environment by the Science Communication Unit, UWE, Bristol. Available at: http://ec.europa.eu/science-environment-policy

14.6 Planovi, programi, strategije

Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast (Europa 2020.), Bruxelles, 2010.

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (NN 116/12)

Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, Zagreb, 2013.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Bruxelles, 2014.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine (NN 3/17)

Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16), Hrvatske vode, 2016.

Plan upravljanja Parkom prirode Lonjsko polje (Bilten Parka prirode Lonjsko polje 10/1)

Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09)

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., Bruxelles, 2015.

Prostorni plan Parka prirode Lonjsko polje (NN 37/10)

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.), Zagreb, 2014.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 130/09)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08), Zagreb 2008; Nacrt prijedloga Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske, Zagreb 2015.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14)

Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Zagreb, 2014.

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (nacrt prijedloga)

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13); Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Zagreb, 1999. i 2013.)

Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013.-2020., Zagreb, 2013.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. (NN 55/13)

http://ec.europa.eu/science-environment-policy


Zagreb, 2017. 176

Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015., Zagreb, 2011.

Nacrt Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020.

Nacrt Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2017.-2020., Dodatak 2: Analiza stanja

Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014.-2020.

Program rada s financijskim planom Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije za 2016. godinu

Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014.-2020., Sisak 2014.

Program razvoja poduzetničkih zona na području Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2015.-2020. godine (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 17/15)

Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2017.-2019. godine, (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, broj 16/32)

Plan navodnjavanja Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 20/08)

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, Zagreb 2016. (nacrt)

Ekonomski program Republike Hrvatske 2013., Vlada Republike Hrvatske, 2013. godine

Strategija EU-a o bioraznolikosti do 2020. (COM(2011) 244 završna verzija od 3. svibnja 2011.)

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.–2020. (NN 126/14)

Strategija razvoja poduzetništva žena, za razdoblje od 2014. do 2020. godine (NN 77/14)

Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)

Tematska strategija za zaštitu tla COM/2006/231

Strategija za zaštitu bioraznolikosti u Europi do 2020. godine, 2011.

14.7 Izvješća

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016., Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu

Hrvatska agnecija za okoliš i prirodu, 2016., Izvješće o podacima iz Registra onečišćivanja okoliša za 2015. godinu

Izvješće o stanju kvalitete zraka u gradu Sisku za 2015. godinu, Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak, Upravni odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 2015.

Izvješće o stanju okoliša Sisačko-moslavačke županije 2011-2014, IRES EKOLOGIJA d.o.o., Ekološke finalizacije j.d.o.o., Zagreb 2015

Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.), Agencija za zaštitu okoliša, 2015.

Izvješće o PHR 2015 – Izvješće o planu humanitarnog razminiravanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2015. godinu. Zagreb, svibanj 2016.


Zagreb, 2017. 177

15 Prilozi

15.1 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša


Zagreb, 2017. 178


Zagreb, 2017. 179


Zagreb, 2017. 180


Zagreb, 2017. 181


Zagreb, 2017. 182


Zagreb, 2017. 183

15.2 Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode6 o prihvatljivosti

Strategije za ekološku mrežu

6 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode promijenilo je naziv u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 19.10.2016.


Zagreb, 2017. 184


Zagreb, 2017. 185


Zagreb, 2017. 186

15.3 Odluka o sadržaju Studije


Zagreb, 2017. 187


Zagreb, 2017. 188


Zagreb, 2017. 189


Zagreb, 2017. 190


Zagreb, 2017. 191


Zagreb, 2017. 192


Zagreb, 2017. 193


Zagreb, 2017. 194

15.4 Popis Kulturne baštine Županije prema Registru kulturnih dobara RH ARHEOLOŠKA BAŠTINA

Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

BROJ OZNAKA MJESTO NAZIV

4. P-3921 Banova Jaruga Arheološko nalazište Banova Jaruga - Dijelovi

5. P-3922 Banova Jaruga Arheološko nalazište Banova Jaruga - Konačine

6. P-4926 Dužica Arheološko nalazište Dužica - Čep

7. Z-5788 Gora Arheološko nalazište Gorski grad

8. Z-6148 Gorička Arheološko nalazište Osječenica

9. Z-6753 Kirin Arheološko nalazište Kirin

10. Z-4557 Klinac Arheološko nalazište Klinac

11. P-4278 Kostrići Arheološko nalazište Unka u Kostrićima

12. P-3930 Kutina Arheološko nalazište Kutina – Krč

13. P-3923 Kutina Arheološko nalazište Kutina – Sečevine – Okoli

14. Z-3278 Kutina Arheološko nalazište Kutinska Lipa

15. Z-4465 Kutina Gradište Plovdingrad

16. Z-3341 Lipovljani Arheološko nalazište Kraljeva Velika

17. P-3928 Međurić Arheološko nalazište Međurić - Podbrdalje

18. P-3926 Međurić Arheološko nalazište Međurić – Ribnjačke Njive

19. P-3929 Međurić Arheološko nalazište Međurić – Ribnjački Lug

20. Z-3590 Mikleuška Arheološko nalazište Gradina Marić

21. P-4175 Mikleuška Ostaci pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije

22. Z-3656 Osekovo Arheološko nalazište Ciglenice

23. Z-5785 Osekovo Arheološko nalazište Srednje Selo

24. Z-6279 Perna Ostatci staroga grada Pernika

25. P-3925 Piljenice Arheološko nalazište Piljenice – Crnave

26. P-3924 Piljenice Arheološko nalazište Piljenice – Grede I

27. P-3927 Piljenice Arheološko nalazište Piljenice – Vodoplava

28. P-3931 Piljenice Arheološko nalazište Piljenice – Grede II

29. P-4268 Pješčanica Arheološko nalazište Jeresimići glavica - Pješčanica

30. P-4277 Podgorje Arheološko nalazište Humka Podgorje

31. Z-6065 Velika Vranovina Arheološko nalazište Turska Kosa

32. Z-6571 Zrin Arheološki ostatci crkve Našašća sv. Križa

Nepokretno kulturno dobro – kulturno-povijesna cjelina

1. Z-2767 Sisak Arheološka zona

2. Z-6792 Sisak Arheološko nalazište Zgmajne

KULTURNO-POVIJESNA CJELINA



1. Z-5700 Bok Palanječki Povijesna seoska cjelina naselja Bok Palanječki

2. Z-3843 Čigoč Povijesna seoska cjelina naselja Čigoč

3. Z-4134 Drenov Bok Povijesno seosko naselje Drenov Bok

4. Z-2919 Glina Kulturno-povijesna cjelina grada Gline

5. P-4999 Greda Sunjska Povijesna seoska cjelina Greda Sunjska


Zagreb, 2017. 195

6. P-4990 Gušće Povijesna seoska cjelina Gušće

7. Z-5330 Hrvatska Kostajnica Kulturno-povijesna cjelina grada Hrvatska Kostajnica

8. Z-4749 Krapje Povijesna seoska cjelina naselja Krapje

9. Z-4135 Kratečko Povijesna seoska cjelina naselja Kratečko

10. P-4988 Kutina Urbana cjelina grada Kutina

11. Z-3386 Letovanić Sedam tradicijskih okućnica

12. P-4991 Lonja Povijesna seoska cjelina Lonja

13. Z-3769 Mužilovčica Povijesna seoska cjelina Mužilovčica

14. Z-2122 Petrinja Kulturno-povijesna cjelina grada Petrinje

15. P-5278 Sisak Kompleks "Pristanište Sisak"

16. Z-3410 Sisak Kulturno - povijesna cjelina grada Siska

17. Z-6738 Sisak Tvornički kompleks Segestica

18. Z-5728 Stara Subocka Povijesna seoska cjelina naselja Stara Subocka

19. Z-5575 Suvoj Kulturno-povijesna cjelina naselja Suvoj

20. Z-4136 Topusko Kulturno - povijesna cjelina grada Topusko

PROFANA GRADITELJSKA BAŠTINA


BROJ OZNAKA MJESTO IME

1. Z-4408 Babina Rijeka Ostaci starog grada Prevršac

2. Z-1444 Blinjski Kut Tradicijska kuća

3. Z-5579 Bobovac Tradicijska okućnica u Bobovcu kbr. 7

4. Z-4748 Bobovac Tradicijsko gospodarstvo, Bobovac 280

5. Z-6067 Brest Pokupski Tradicijska kuća Jurinac

6. Z-4340 Desni Dubrovčak Tradicijska kuća, Desni Dubrovčak 18

7. Z-6358 Desni Dubrovčak Tradijska okućnica u Desnom Dubrovčaku 33

8. Z-5538 Donje Selište Tradicijska kuća u Donjem Selištu kbr. 19

9. Z-4399 Glina Hotel Casina, Antuna i Stjepana Radića 17 i 19

10. P-5277 Glina Zgrada "Kapelnikov stan"

11. Z-2917 Glina Zgrada, Trg bana Josipa Jelačića 21

12. Z-5229 Gora Kuća Đureković

13. P-5365 Gornja Letina Tradicijska drvena kuća u naselju Gornja Letina k.br. 15

14. Z-5731 Gornja Letina Tradicijska kuća u Gornjoj Letini br. 13

15. Z-5729 Gornja Meminska Tradicijska okućnica u Gornjoj Meminskoj kbr. 2

16. P-4749 Greda Sunjska Tradicijska kuća u Gredi Sunjskoj k. br.159

17. Z-6331 Greda Sunjska Tradicijska okućnica u Gredi Sunjskoj 189

18. P-4985 Greda Sunjska Tradicijsko gospodarstvo, Greda Sunjska k.br. 148

19. Z-4402 Gvozdansko Kaštel Gvozdansko

20. Z-6285 Hrastelnica Tradicijska kuća u naselju Hrastelnica, k.br. 59

21. Z-4414 Hrvatska Kostajnica Stari grad Kostajnica

22. Z-3337 Hrvatska Kostajnica Zgrada, Ulica D. Trstenjaka 66

23. Z-3336 Hrvatska Kostajnica Zgrada, Ulica Vladimira Nazora 14

24. Z-4403 Hrvatski Čuntić Kula Čuntić

25. Z-6765 Ilova Tradicijska drvena kuća, k.br. 85

26. Z-3632 Katoličko Selišće Burg Jelengrad


Zagreb, 2017. 196

27. P-5427 Krapje Povijesna zidanica u naselju Krapje, k.br. 133

28. Z-2257 Kratečko Tradicijska okućnica, Kratečko 143

29. Z-2758 Kutina Dvorac Erdödy, Trg kralja Tomislava 13

30. Z-4405 Kutina Kompleks tradicijskih kuća, Crkvena ulica

31. Z-2121 Kutina Palača kotarske oblasti, Ulica Stjepana Radića 3

32. Z-6672 Kutina Vila Sofija

33. Z-6276 Letovanić Tradicijska kuća, Letovanić 83

34. Z-4821 Lijeva Luka Tradicijsko gospodarstvo, Lijeva luka 12

35. Z-4819 Lijevo Željezno Tradicijsko gospodarstvo, Lijevo Željezno broj 8

36. Z-3768 Lipovljani Tradicijska okućnica, Kolodvorska ulica 32

37. Z-1916 Lonja Tradicijska kuća, Lonja 29

38. Z-5539 Mahovo Tradicijska okućnica u Mahovu kbr. 19

39. Z-5858 Mahovo Tradicijska okućnica, Mahovo 11

40. Z-5701 Mahovo Tradicijska okućnica, Mahovo 29

41. P-5428 Mahovo Tradicijsko gospodarstvo u naselju Mahovo k. br. 30

42. Z-3387 Majske Poljane Tradicijska kuća

43. Z-5561 Mala Gorica Tradicijska kuća u Maloj Gorici, k.br. 22

44. Z-5562 Martinska Ves Tradicijska kuća u Desnoj Martinskoj Vesi kbr. 3

45. Z-4820 Mošćenica Tradicijska kuća, Ulica A. Starčevića 77

46. Z-4123 Novska Zgrada Drapczinski, Zagrebačka 26

47. Z-4069 Novska Zgrada hotela Knopp

48. Z-2912 Novska Zgrada pošte, Trg L.I. Oriovčanina 9

49. Z-4413 Osekovo Tradicijska kuća, Osekovo 190

50. Z-5734 Perna Tradicijska okućnica u Perni kbr. 21

51. P-5544 Pešćenica Tradicijska kuća u Pešćenici

52. Z-1598 Petrinja Gradska munjara, Kapetana Knežića

53. Z-796 Petrinja Gradska vijećnica, Gundulićeva 02

54. Z-1594 Petrinja Stara klaonica "Gavrilović"

55. Z-814 Petrinja Stari magistrat, Strossmayerov trg 20

56. Z-1917 Petrinja Zgrada stare škole, Gundulićeva 3

57. Z-1918 Petrinja Zgrada stare škole, Gundulićeva 5

58. Z-3657 Petrinja Zgrada Vinogradsko - voćarske škole

59. Z-1596 Petrinja Zgrada željezničkog kolodvora

60. Z-1601 Petrinja Zgrada, Gajeva 8

61. Z-1599 Petrinja Zgrada, Gundulićeva 1

62. Z-797 Petrinja Zgrada, Matije Gupca 23

63. Z-803 Petrinja Zgrada, Nazorova 10







70. Z-810 Petrinja Zgrada, Strossmayerov trg 10


Zagreb, 2017. 197









79. Z-1600 Petrinja Zgrada, Trg Franje Tuđmana 9

80. Z-815 Petrinja Zgrada, Turkulinova 36

81. Z-5745 Piljenice Tradicijska okućnica s mlinom u Piljenicama 72

82. P-5500 Plesmo Tradicijska drvena kuća u naselju Plesmo, k.br. 60

83. P-5375 Plesmo Tradicijska drvena kuća u naselju Plesmo, k.br. 66

84. Z-3160 Popovača Cjelina koju čine stari grad Moslavina (u arheološkom sloju) i tri dvorca Erdödy

85. Z-2836 Popovača Tradicijska okućnica, Zagrebačka 7

86. Z-6303 Prelošćica Tradicijska kuća u Preloščici kbr. 101

87. P-5360 Repušnica Tradicijska drvena kuća

88. Z-6284 Rujevac Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu – Rujevac

89. Z-4406 Ruškovica Stari grad Košutgrad

90. Z-3474 Selišće Sunjsko Tradicijska kuća, Selišće Sunjsko 66

91. P-5435 Selišće Sunjsko Tradicijska okućnica u naselju Selišće Sunjsko k. br. 53

92. Z-3340 Sisak Gradska munjara, Mihanovićeva obala 10.

93. Z-4124 Sisak Holandska kuća, Rimska 10

94. Z-6764 Sisak Kompleks Jodnog lječilišta

95. Z-6842 Sisak Kuća Striegl

96. Z-3487 Sisak Stari grad

97. Z-4133 Sisak Zgrada Bitroff, Ulica J.J. Strossmayera 76

98. Z-3339 Sisak Zgrada gimnazije, Trg hrvatskih branitelja 1

99. Z-5337 Sisak Zgrada Kina Sloboda Trg bana J. Jelačića

100. Z-4128 Sisak Zgrada Kotur, Rimska ulica 6

101. Z-4127 Sisak Zgrada Kovačević, Ulica S.S. Kranjčevića br. 10

102. Z-4129 Sisak Zgrada Liebermann, Rimska ulica br. 1

103. Z-4130 Sisak Zgrada Lovrić, Rimska ulica br. 7

104. Z-4126 Sisak Zgrada Malog kaptola, Rimska bb

105. Z-4132 Sisak Zgrada Miler - Weiss, Rimska ulica 11

106. Z-4125 Sisak Zgrada Pavlica, Rimska ulica br. 9

107. Z-4131 Sisak Zgrada Šipuš, Rimska ulica 15

108. Z-4407 Sisak Zgrada Velikog Kaptola

109. Z-5209 Stari Brod Tradicijska drvena kuća, Stari Brod 45

110. Z-5493 Stari Brod Tradicijska kuća, Stari Brod 16

111. P-5361 Strmen Tradicijska drvena kuća

112. P-4994 Strmen Tradicijska drvena kuća

113. Z-4409 Stružec Tradicijska kuća, k. br. 217 (23)

114. P-4998 Sunja Tradicijska drvena kuća


Zagreb, 2017. 198

115. P-4997 Sunja Tradicijska kuća



118. Z-5821 Sunja Tradicijska okućnica, ulica Vladimira Nazora 26

119. Z-1915 Suvoj Tradicijska kuća, Suvoj 17

120. P-5353 Svinica Tradicijska drvena kuća u naselju Svinica k.br. 94

121. Z-5248 Tišina Erdedska Tradicijska kuća i gospodarska zgrada u Tišini Erdetskoj 107

122. Z-4410 Topolovac Kompleks obitelji Keglević

123. Z-6260 Topolovac Kurija Matovina, Goričica 160

124. P-5589 Topolovac Tradicijska kuća i kuvarna

125. Z-2915 Topolovac Tradicijski objekt, Goričica 172



128. Z-2916 Topolovac Tradicijski objekt, Ostrovo 14

129. Z-4411 Topusko Kompleks ruševina cistercitske opatije

130. Z-5853 Utolica Tradicijska okućnica, Utolica 114

131. P-5082 Veliko Svinjičko Tradicijska kuća u naselju Veliko Svinjičko

132. Z-4416 Zrin Stari grad Zrin

133. Z-5730 Zrin Tradicijska okućnica u Zrinu bb

SAKRALNA GRADITELJSKA BAŠTINA Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno


1. Z-1447 Blinja Crkva sv. Ilije

2. Z-3488 Bok Palanječki Kapela sv. Petra i Pavla i barokni pil

3. Z-3203 Brkiševina Kapela sv. Marije na groblju

4. Z-4394 Buzeta Memorijalno mjesto pravoslavne parohijske crkve sv. Ilije

5. Z-816 Cerje Letovanićko Kapela sv. Josipa

6. Z-4396 Divuša Crkva sv. Katarine

7. Z-1921 Donja Gračenica Kapela sv. Fabijana i Sebastijana

8. Z-6868 Donje Selište Kapela Svetog Arhangela Mihaila na pravoslavnom groblju

9. Z-3655 Dvor Crkva Velikomučenika Georgija

10. Z-4400 Glina Memorijalno mjesto crkve sv. Ivana Nepomuka

11. Z-1924 Gojlo Crkva sv. Duha

12. Z-1445 Gora Crkva sv. Ivana i Pavla

13. Z-1416 Gora Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

14. Z-1591 Gornja Bučica Crkva sv. Antuna Padovanskog

15. Z-1922 Gornja Jelenska Crkva sv. Ivana Krstitelja

16. Z-3767 Gornje Komarevo Crkva sv. Katarine

17. Z-3385 Gornji Javoranj Crkva sv. Petke Paraskeve

18. Z-4398 Gornji Viduševac Crkva sv. Franje Ksaverskog

19. Z-3633 Hrvatska Kostajnica Ostaci kapele sv. Ane s grobljem i lokalitet srednjovjekovnog samostana

20. Z-2984 Hrvatska Kostajnica Ruševine crkve sv. Nikole i župnog dvora i arheološko nalazište kapele sv. Rok s grobljem

21. Z-2838 Ilova Crkva prečistog Srca Marijina


Zagreb, 2017. 199

22. Z-2445 Jasenovac Crkva sv. Nikole

23. RZG-0444-1969.

Javnica Crkva sv. Ilije

24. Z-1595 Jošavica Crkva sv. Georgija

25. Z-1925 Kutina Crkva sv. Marije Snježne

26. Z-2118 Letovanić Kapela sv. Fabijana i Sebastijana

27. Z-3204 Lipovljani Crkva Bezgrešnog Začeća

28. Z-1923 Lipovljani Crkva sv. Josipa

29. ROS-0514-1975.

Lovska Crkva sv. Teodora Tirona

30. RZG-0442-1969.

Ljeskovac Kapela sv. Spasa

31. Z-1592 Maja Crkva sv. Ilije Proroka

32. Z-4397 Majske Poljane Crkva Hristovog Vaskrsenja

33. Z-1451 Mala Gorica Crkva Majke Božje Snježne

34. Z-1449 Mala Gorica Crkva sv. Jurja

35. Z-5590 Martinska Ves Crkva sv. Martina

36. Z-1446 Mošćenica Crkva sv. Jakova

37. Z-3071 Novska Crkva sv. Luke Evanđeliste

38. Z-1920 Osekovo Crkva sv. Ane

39. Z-1448 Pecki Kapela Glavosjeka sv. Ivana

40. Z-3035 Pešćenica Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

41. RZG-0434-1969.

Petrinja Crkva sv. Lovre

42. Z-1597 Petrinja Crkva sv. Nikole

43. Z-2117 Poljana Lekenička Kapela sv. Duha i sv. Florijana

44. Z-2918 Popovača Crkva sv. Alojzija Gonzage

45. ROS-0245-1972.

Rajić Crkva sv. Tome Apostola

46. Z-6047 Rujevac Pravoslavni parohijalni hram Preobraženja Hristovog u Rujevcu

47. Z-817 Sisak Crkva sv. Križa

48. Z-6032 Slatina Pokupska Kapela Presvetog Trojstva

49. Z-1919 Stara Subocka Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije

50. Z-2119 Stari Brod Kapela sv. Martina

51. Z-2256 Stupovača Crkva sv. Dimitrija Velikomučenika

52. Z-3338 Sunja Crkva sv. Marije Magdalene

53. Z-818 Šišinec Crkva sv. Marte Djevice

54. Z-1415 Taborište Crkva sv. Petra

55. Z-2120 Topolovac Kapela Mučeništva sv. Ivana Krstitelja

56. Z-2258 Velika Ludina Crkva sv. Mihaela

57. Z-2837 Voloder Crkva sv. Antuna Padovanskog

58. Z-2835 Vurot Crkva sv. Fabijana i Sebastijana

59. Z-4415 Zrin Ruševine crkve sv. Marije Magdalene

60. Z-5674 Žažina Crkva sv. Nikole i sv. Vida u Žažini

SAKRALNO-PROFANA GRADITELJSKA BAŠTINA




Zagreb, 2017. 200

1. P-5526 Gora Župni dvor u Gori

2. Z-3384 Greda Sunjska Stari župni dvor

3. Z-4401 Gušće Župni dvor

4. Z-2790 Hrvatska Kostajnica Crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog

5. Z-1593 Hrvatski Čuntić Crkva sv. Ante Padovanskog s franjevačkim samostanom

6. Z-2575 Krapje Crkva sv. Antuna Padovanskog i župni dvor

7. Z-1443 Mala Gorica Kurija na starom kaptolskom imanju

8. Z-1450 Mala Gorica Kurija župnog dvora

9. Z-5276 Prelošćica Kompleks župne crkve sv. Mihaela Arkanđela i župnog dvora

10. Z-4395 Sela Kompleks crkve sv. Marije Magdalene i župnog dvora

11. Z-4404 Šišinec Kompleks crkve sv. Marte i župnog dvora

12. Z-3260 Topusko Pavlinski samostan sv. Petra na Petrovoj gori

MEMORIJALNA BAŠTINA



1. Z-3411 Jasenovac Spomen područje


1. Z-4464 Jasenovac Žitnica – Logor „Kožara“

2. Z-6192 Sisak Memorijalno mjesto dječjega groblja u Sisku

3. P-4776 Sisak Spomenik "Zastava" na groblju Viktorovac

BAŠTINA VRTNE ARHITEKUTRE



1. Z-5733 Sisak Park skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika Željezara Sisak postavljenih u javnom prostoru naselja Caprag

POKRETNO KULTURNO DOBRO – MUZEJSKA GRAĐA


1. Z-6304 Jasenovac Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, muzejska građa

2. Z-5413 Kutina Muzej Moslavine Kutina, muzejska građa

3. Z-6691 Petrinja POU Hrvatski dom Petrinja, Galerija "Krsto Hegedušić"

4. Z-3794 Sisak Gradska galerija Striegl, muzejska građa

5. Z-4839 Sisak Gradski muzej Sisak - muzejska građa

NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO


1. Z-3739 Krapje Tradicijsko ribarstvo na području Lonjskog polja i Moslavine

2. Z-6577 Petrinja Tradicijski običaj Petrinjski betlemaši

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=266172430



































Zagreb, 2017. 201

15.5 Osnovni demografski pokazatelji

Grad ili općina Ime grada/općine Površina (km2) Broj naselja Ukupno

stanovništvo 1991.

Ukupno stanovništvo

2001.

Ukupno stanovništvo

2011.

Gustoća naseljenosti

2011.

Stopa ukupne međupopisne

promjene 2011./2001.

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent starosti

Republika Hrvatska 56 594 6820 4 784 365 4 437 460 4 284 889 75,71 -3,44 41,7 115,0 24,1

Sisačko-moslavačka županija 4467,79 453 251 332 185 387 172 439 38,60 -6,98 43,0 131,1 26,2

Grad Glina 544,1 69 23 040 9868 9283 17,06 -5,93 45,8 190,6 32,7

Grad Hrvatska Kostajnica 52,6 7 4996 2746 2756 52,40 0,36 43,3 138,6 27,1

Grad Kutina 295,44 23 24 829 24 597 22 760 77,04 -7,47 40,9 104,4 22,6

Grad Novska 317,36 23 17 231 14 313 13 518 42,60 -5,55 40,2 94,0 22,2

Grad Petrinja 380,6 55 35 151 23 413 24 671 64,82 5,37 42,0 116,0 24,9

Grad Sisak 422,06 31 61 413 52 236 47 768 113,18 -8,55 43,5 141,2 26,2

Općina Donji Kukuruzari 113,78 15 3063 2047 1634 14,36 -20,18 42,9 120,3 27,6

Općina Dvor 504,76 64 14 555 5742 5570 11,03 -3,00 49,6 271,8 38,2

Općina Gvozd 214,27 19 8082 3779 2970 13,86 -21,41 50,9 300,0 40,3

Općina Hrvatska Dubica 129,37 6 4237 2341 2089 16,15 -10,76 45,1 154,3 30,7

Općina Jasenovac 161,88 10 3599 2391 1997 12,34 -16,48 46,0 174,7 33,5

Općina Lekenik 228,57 18 6248 6170 6032 26,39 -2,24 41,7 109,9 23,2

Općina Lipovljani 108,7 4 3866 4101 3455 31,78 -15,75 41,1 103,9 22,2

Općina Majur 66,72 11 2555 1490 1185 17,76 -20,47 48,5 247,7 36,8

Općina Martinska Ves 125,05 17 4643 4026 3488 27,89 -13,36 44,3 146,4 29,5

Općina Popovača 216,75 13 11 822 12 701 11 905 54,93 -6,27 40,2 93,6 21,5

Općina Sunja 288,41 40 12 309 7376 5748 19,93 -22,07 46,8 193,0 32,9

Općina Topusko 195,92 16 6824 3219 2985 15,24 -7,27 45,5 176,2 30,9

Općina Velika Ludina 100,21 12 2869 2831 2625 26,19 -7,28 40,1 92,1 21,7


Zagreb, 2017. 202

15.6 Tipovi općeg kretanja stanovništva Tip Obilježje Trend

E1

Prirodna promjena pozitivna Popisom utvrđeno kretanje pozitivno

Stopa prirodne promjene veća od stope popisom utvrđenog povećanja

Emigracija

E2

Prirodna promjena pozitivna Popisom utvrđeno kretanje negativno

Stopa prirodne promjene veća od stope popisom utvrđenog smanjenja

Depopulacija

E3

Prirodna promjena pozitivna Popisom utvrđeno kretanje negativno

Stopa prirodne promjene manja od stope popisom utvrđenog smanjenja

Izrazita depopulacija

E4

Prirodna promjena negativna Popisom utvrđeno kretanje negativno

Stopa prirodne promjene (smanjenja) manja od stope popisom utvrđenog smanjenja

Izumiranje

I1

Prirodna promjena pozitivna Popisom utvrđeno kretanje pozitivno

Stopa popisom utvrđenog povećanja veća od stope prirodnog promjene (priraštaja)

Porast imigracijom

I2

Prirodna promjena negativna Popisom utvrđeno kretanje pozitivno

Stopa popisom utvrđenog povećanja veća od stope prirodne promjene (smanjenja)

Obnova imigracijom

I3

Prirodna promjena negativna Popisom utvrđeno kretanje pozitivno

Stopa popisom utvrđenog povećanja manja od stope prirodne promjene (smanjenja)

Slaba obnova imigracijom

I4

Prirodna promjena negativna Popisom utvrđeno kretanje negativno

Stopa popisom utvrđenog smanjenja manja od stope prirodne promjene (smanjenja)

Vrlo slaba obnova imigracijom


Zagreb, 2017. 203

15.7 Radno sposobno stanovništvo 2011. godine te broj zaposlenih, nezaposlenih, aktivno stanovništvo, stopa

aktivnosti i zaposlenosti 2015. godine, po gradovima/općinama Sisačko-moslavačke županije

Ime općine/grada Broj zaposlenih

2015. Broj nezaposlenih

2015 Aktivno

stanovništvo 2015

Radno sposobno stanovništvo (15 – 64

godine) 2011.

Stopa aktivnosti

2015.

Stopa zaposlenosti

2015.

Republika Hrvatska 1 127 051 285 906 1 412 957 2 873 828 49,17 39,22

Donji Kukuruzari 68 285 353 1026 34,41 6,63

Dvor 394 606 1000 3372 29,66 11,68

Glina 1694 963 2657 5761 46,12 29,40

Hrvatska Dubica 121 285 406 1301 31,21 9,30

Hrvatska Kostajnica 473 278 751 1829 41,06 25,86

Jasenovac 256 218 474 1186 39,97 21,59

Kutina 7387 2166 9553 15 578 61,32 47,42

Lekenik 488 594 1082 4081 26,51 11,96

Lipovljani 691 296 987 2327 42,42 29,69

Martinska Ves 282 357 639 2231 28,64 12,64

Novska 2751 1532 4283 8902 48,11 30,90

Petrinja 3245 2816 6061 16 210 37,39 20,02

Popovača 1961 1093 3054 8045 37,96 24,38

Sisak 16 157 4812 20 969 32 268 64,98 50,07

Sunja 435 733 1168 3556 32,85 12,23

Topusko 561 314 875 1891 46,27 29,67

Velika Ludina 246 245 491 1713 28,66 14,36

Gvozd 219 549 768 1752 43,84 12,50

Majur 133 120 253 721 35,09 18,45

Sisačko-moslavačka 37 562 18 261 55 824 113 750 49,08 33,02

strateška studija utjecaja na okoliš Županijske razvojne strategije … · 2018. 10. 12. ·...

Documents