strateŠko planiranje

Europska unija

Zajedno do fondova EU

Projekt je sufinancirala Europska unija

iz Europskog fonda za regionalni

razvoj

MODUL 3.STRATEŠKO PLANIRANJE

- osnova za EU projekte 2021. – 2027.TEMA 2: Sastavni dijelovi strateškog

dokumenta – 2. dio

Europska unija




razvoj

SASTAVNI DIJELOVI STRATEŠKOG DOKUMENTA –2. DIO

• Sadržaj:

1. UVOD – IZRADA AKTA STRATEŠKOG PLANIRANJA

2. SASTAVNI DIJELOVI STRATEŠKOG DOKUMENTA:• Analiza stanja• SWOT analiza• TOWS matrica• PESTLE analiza• Razvojni smjer i razvojni ciljevi• Mjere • Pokazatelji učinka

3. PROVEDBENI DIO STRATEŠKOG DOKUMENTA

Europska unija




razvoj

1. UVOD – IZRADA AKTA STRATEŠKOG PLANRANJA

Europska unija




razvoj

IZRADA AKTA STRATEŠKOG PLANIRANJA

KORACI NAKON ODOBRENJA PRIJEDLOGA ZA POKRETANJE IZRADE

1. Uspostava radne skupine za izradu akta strateškog planiranja

2. Definiranje vremenskog okvira i ključnih elemenata te procesa izrade akata strateškog planiranja

3. Izrada strategije savjetovanja

4. Definiranje razvojnih izazova i razvojnih potencijala (analiza stanja + SWOT Analiza)

5. Definiranje razvojnih smjerova, strateških ciljeva i/ili posebnih ciljeva

6. Odabir pokazatelja uspješnosti

7. Izrada fiskalne procjene

8. Izrada komunikacijske strategije i akcijskoga plana

Europska unija




razvoj

SADRŽAJ AKTA STRATEŠKOG PLANIRANJAPrimjer PLANA RAZVOJA

1. Srednjoročna VIZIJA razvoja

2. Opis srednjoročnih razvojnih POTREBA i razvojnih POTENCIJALA

3. Opis PRIORITETA u srednjoročnom razdoblju

4. POSEBNI CILJEVI

5. Popis ključnih pokazatelja ishoda (iz Biblioteke pokazatelja) i ciljanih vrijednosti pokazatelja

6. Terminski plan provedbe projekata od značaja za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

7. Indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu opsebnih ciljeva i projekata od značaja za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

8. Usklađenost s nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja

9. Okvir za praćenje i vrednovanje

10. Dodatci: • Sažetak rezultata prethodnog vrednovanja• Sažetak provedenog postupka savjetovanja s javnošću

Europska unija




razvoj

2. SASTAVNI DIJELOVI STRATEŠKOG DOKUMENTA

Europska unija




razvoj

IZJAVA O VIZIJI• Inspirativna izjava koja definira smjer u kojem se želimo razvijati

• Kratka i sažeta misao

• Predstavlja sliku željene budućnosti

• Odgovara na pitanja:

• Kamo/u kojem smjeru želimo ići?

• Kakvi želimo biti?

Mogući pristup u definiranju vizije:

• Definiranje prijedloga vizije zajedno s radnim skupinama ili

• Temeljem više prethodno definiranih prijedloga od strane izrađivača strateškog dokumenta

• Finalno usuglašavanje i odabir razvojne vizije

Europska unija




razvoj

KRITERIJI ZA ODABIR VIZIJE

• Kratak i jednostavan izričaj – treba biti razumljiva svima

• Konkretni a ne neodređeni izričaj – izjava o viziji može se iskazati kao cilj ili težnja

• Ambiciozna i uvjerljiva izjava – pozitivni i konkretni način mobilizacije dionika

• Usklađena s nacionalnim vrijednostima i načelima

• Neke izjave o viziji mogu se dodatno rafinirati ili se odrediti prioriteti na način da se izjava o viziji odvoji od razvojnog smjera i prioritetnih radnji, i to na način da se odradi kontrola kvalitete kako bi se razumjelo:• Što je konkretan ishod koji je u podlozi vizije?

• Na koji problem/izazov ili težnju izjava o viziji odgovara?

Europska unija




razvoj

ANALIZA STANJA

Gdje smo sada? Gdje želimo biti?

Analiza stanja bazira se na relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-ekološke izazove s kojima se područje suočava

Cilj:

Osnovna ocjena stanja, identifikacija i ocjena ključnih razvojnih resursa, utvrđivanje problema i potreba te potencijala

Europska unija




razvoj

ANALIZA STANJA UKLJUČUJE ANALIZU:

• prirodnih i demografskih resursa

• svih vrsta infrastrukture

• okoliša i prirode

• gospodarstva

• tržišta rada

• društvenih djelatnosti i

• upravljanja razvojem

Europska unija




razvoj

METODE ANALIZE STANJA

Desk analiza:

• Prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka iz pouzdanih izvora na:

1. nacionalnoj - npr. Državni zavod za statistiku, komore, ministarstva, agencije itd.

2. županijskoj i lokalnoj razini - npr. podaci prikupljeni od stručnih ureda tijela regionalnih/lokalnih vlasti

3. Izvora na EU razini

• Prikupljeni podaci obavezno se preispituju i analiziraju s radnom skupinom

Europska unija




razvoj

METODE ANALIZE STANJA

KVALITATIVNE:

- Razmjena ideja – brainstorming

- Rasprave u okviru radne skupine

- Intervjui

- Stručne metode

- Analiza teksta

- Analiza dokumenta

- Zakonodavna analiza

- Studije slučaja

KVANTITATIVNE:

- Istraživanja s ciljem prikupljanja primarnih podataka

- Statističke analize

- Reprezentativna istraživanja

- Analiza sekundarnih podataka

Europska unija




razvoj

PRAVILA KOD IZRADE ANALIZE STANJA

• Navođenje izvora podataka

• Navođenje godine na koju se podaci odnose

• Interpretacija podataka

• Analiza trendova – uzeti podatke za 5 do minimalno 3 godine unazad

• Ocjena i usporedba „rezultata” analize

• Definiranje razvojnih potencijala i razvojnih izazova (problema)

Europska unija




razvoj

NAJČEŠĆE GREŠKE U ANALIZI STANJA

• Korištenje starih podataka

• Taksativno navođenje podataka bez njihove interpretacije

• Nenavođenje izvora podataka i godine na koju se odnose podaci

• Izostanak definiranja ključnih potencijala i problema

Europska unija




razvoj

DEFINIRANJE RAZVOJNIH IZAZOVA I RAZVOJNIH POTENCIJALA

• Temeljem analize stanja definiraju se razvojne potrebe i razvojni potencijali koji su osnova za izradu elemenata akta strateškog planiranja

• Analiza stanja obuhvaća ocjenu vanjskog i unutarnjeg okruženja primjenom standardnih analitičkih alata kao što su npr:

• SWOT analiza

• PESTLE analiza

• Prilikom definiranja razvojnih potreba i razvojnih potencijala potrebno je, zbog ubrzanih i konstantnih promjena globalnog okruženja, uzeti u obzir ključne globalne razvojne izazove i razvojne potencijale koji se odnose na relevantna tematska područja i horizontalne politike u planiranom razdoblju

Europska unija




razvoj

ŠTO JE SWOT ANALIZA?

• SWOT je u upotrebi od 1969. kada je predstavljen od strane istraživača s Harvarda

• Postao je popularan zbog pretpostavke koja je u njega ugrađena, a koja glasi:

Menadžeri mogu planirati usklađivanje resursa poduzeća s njegovim okruženjem

• Sažeti prikaz situacije na području JL(R)S - analiza snaga (Strengths) i slabosti (Weaknesses) te prilika (Opportunities) i prijetnji (Threats)

Europska unija




razvoj

ELEMENTI SWOT ANALIZE

• Elementi SWOT analize se prikazuju u obliku tablice

• Snage i prilike su pozitivni, a slabosti i prijetnje su negativni aspekti situacije

• Unutarnji čimbenici - snage i slabosti

• Vanjski čimbenici - prilike i prijetnje

Europska unija




razvoj

SWOT ANALIZA

Europska unija




razvoj

TUMAČENJE SWOT ANALIZE

• Na snage se treba usredotočiti i učiniti ih još boljima

• Na slabostima treba raditi kako bi prestale biti slabosti i prerasle u snage

• Prilike treba iskoristiti (po mogućnosti koristeći snage koje imamo)

• Prijetnje treba uzeti u obzir

Europska unija




razvoj

NAJČEŠĆE GREŠKE PRI IZRADI SWOT ANALIZE

Metodološke:

• Pogrešno smještanje tvrdnji - nerazlikovanje unutarnjih i vanjskih čimbenika

• Navođenje istog pojma/situacije u različitom kontekstu

• Nedosljednost u odnosu na analizu stanja

• Neutemeljenost

Formulacijske:

• Nedovoljno jasno/precizno formulirane tvrdnje

Europska unija




razvoj

TOWS MATRICA

• Kada su strateški čimbenici po SWOT-u prepoznati, razvijaju se strategije koje mogu biti izgrađene na snagama sposobnim eliminirati slabosti, iskoristiti prilike ili se pak suočiti s prijetnjama

• SWOT analiza ne pokazuje različite veze između vanjskih i unutarnjih čimbenika

• Zbog toga je razvijena TOWS matrica kao alat koji se koristi kao mehanizam za objašnjenje „strategije”

• TOWS predstavlja sredstvo za olakšavanje povezivanja vanjskog i unutarnjeg okruženja i formulaciju strategija

Europska unija




razvoj

IZVOĐENJE TOWS MATRICE

TOWS MATRICA Unutarnje – SNAGE (S) Unutarnje – SLABOSTI (W)

Vanjsko – PRILIKE (O) S - O strategija

MAXI – MAXI

Korištenje snaga kako bi se

iskoristile prilike

W – O strategija

MINI – MAXI

Prevladavanje slabosti kako bi se

moglo iskoristiti prilike

Vanjsko – PRIJETNJE (T) S – T strategija

MAXI – MINI

Korištenje snaga kako bi se suočili s

prijetnjama

W – T strategija

MINI – MINI

Prevladavanje slabosti kako bi se

obranilo od prijetnji ili ih se izbjeglo

Europska unija




razvoj

TOWS MATRICA - MOGUĆE STRATEGIJE DJELOVANJA

• Strategije po TOWS matrici temeljit će se na promišljanju prikladnih kombinacija s lista snage, slabosti, prilika i prijetnji

• 4 kombinacije strategija nazivaju se:

1. MAXI – MAXI (S-O) – proaktivna strategija – korištenje tj. maksimiziranje snaga kako bi se iskoristile prilike

2. MAXI – MINI (S-T) – izbjegavajuća strategija – aktiviranje snaga u cilju suočavanja s prijetnjama odn. umanjivanja prijetnji

3. MINI – MAXI (W-O) – kontrirajuća strategija – iskorištavanje tj. maksimiziranje prilika da bi se otklonile slabosti

4. MINI – MINI (W-T) – rezervna strategija – krajnje obrambena strategija minimaliziranja slabosti kako bi se izbjegle prijetnje

Europska unija




razvoj

PESTLE ANALIZA

• PESTLE – alat za stratešku analizu makro-okoline

• Originalno je bila osmišljena za analizu poslovnog okruženja

• PESTLE je skraćenica - Political – Economic – Socio-cultural –Technological – Legislative – Environmental analysis

• Alat koji omogućuje pregled vanjskog okruženja u kojem tijelo djeluje i prepoznavanje trendova, prilika i prijetnji ispitivanjem političkih, ekonomskih, društvenih, tehnoloških, zakonodavnih i okolišnih čimbenika

Europska unija




razvoj

SWOT – PESTLE RAZLIKA

Europska unija




razvoj

KORIŠTENJE PESTLE ANALIZE U STRATEŠKOM PLANIRANJU

• PESTLE analizu koristimo za detaljniju razradu vanjskih čimbenika i trendova (dio „prilika” i „prijetnji” iz SWOT analize), po sektorima koji su navedeni u samom nazivu analize

• Kronološki bi se trebala izraditi prije SWOT analize

• Analizom utvrđujemo političke, ekonomske, društvene, tehnološke, zakonodavne te okolišne utjecaje na našu županiju/grad/općinu te predviđamo načine kakav bi njihov utjecaj mogao biti u budućnosti

Europska unija




razvoj

NAČIN IZRADE PESTLE ANALIZE

• Uvrđujemo čimbenike koji utječu na našu županiju/grad/općinu

• Svaki od čimbenika može imati elemente:

1. Pozitivnog utjecaja – predstavljaju razvojne prilike – Gdje se nalaze dobre prilike za nas? Što nam je zanimljivo od trendova koji se događaju? Negativnog utjecaja Što možemo iskoristiti?

2. – predstavljaju prijetnje razvoju – Koje su prepreke poboljšanju učinka? Što se mijenja ili će se promijeniti? Jesmo li pod pritiskom okolnosti (kojih?) i promjena?

Europska unija




razvoj

OPIS FAKTORA UTJECAJA• POLITIČKI – nestabilna politička situacija, promjene ovlasti

lokalne/područne uprave, izbjeglička kriza itd.• EKONOMSKI – trend rasta/pada BDP-a, rast/pad kamate, inflacija,

nezaposlenost, raspoloživi dohodak, kupovna moć itd.• DRUŠTVENO-KULTURNI – demografija, migracije, promjene u stilovima

života, stavovi prema poslu i slobodnom vremenu, razina obrazovanja, ponuda obrazovanja itd.

• TEHNOLOŠKI – brzina transfera tehnologije, tehnološki trendovi, inovacije itd.

• ZAKONODAVNI – zakoni i norme, zakon o radu, zakon o tržišnom natjecanju, zakon o zaštiti okoliša, zakoni o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, porezni zakoni itd.

• OKOLIŠNI – pitanja zaštite okoliša i povezane norme i zakoni, energetska učinkovitost, održivost, ekologija itd.

Europska unija




razvoj

RAZVOJNI SMJER I RAZVOJNI CILJEVI

Europska unija




razvoj

INTERVENCIJSKA LOGIKA• Intervencijska logika predstavlja metodološki instrument kojim se uspostavlja logička veza između

ciljeva, mjera, aktivnosti, projekata i i pokazatelja te omogućuje procjena doprinosa mjera, projekata i aktivnosti u postizanju planiranih ciljeva

• Logičkim okvirom, sukladno novoj metodologiji, definiraju se razvojni smjerovi i strateški ciljevi prema posebnim ciljevima i mjerama

• RAZVOJNI SMJER je hijerarhijski najviši element strateškog okvira koji predstavlja osnovni okvir razvoja i kojim se ostvaruje vizija razvoja definirana u NRS-u

• STRATEŠKI CILJEVI (definirani u NRS-u, sektorskim strategijama i višesektorskim strategijama) su dugoročni, odnosno srednjoročni ciljevi kojima se izravno podupire ostvarenje razvojnog smjera

• KLJUČNA PODRUČJA INTERVENCIJA definiraju intervencijsku logiku kojom se uspostavlja logička veza između strateških ciljeva, predviđenih provedbenih mehanizama i strateških projekata. Ključna područja intervencija su osnova za definiranje posebnih ciljeva u nacionalnim planovima i planovima razvoja JLP(R)S

• POSEBNIM CILJEVIMA (definiranim u nacionalnim planovima i planovima JLP(R)S ostvaruju se strateški ciljevi iz strategija i poveznice s programima u državnom proračunu ili proračunu JLP(R)S

Europska unija




razvoj

KLJUČNA PODRUČJA INTERVENCIJA

KLJUČNA PODRUČJA INTERVENCIJA definiraju intervencijsku logiku kojom se uspostavlja logička veza između strateških ciljeva, predviđenih provedbenih mehanizama i strateških projekata

OSNOVA su za definiranje posebnih ciljeva u nacionalnim planovima i planovima razvoja JLP(R)S kojim se ostvaruje strateški cilj iz strategije i poveznica s programom u državnom proračunu

Europska unija




razvoj

POSEBNI CILJEVI

• Srednjoročni ciljevi koji su u funkciji izravne podrške postizanju strateških ciljeva utvrđenih NRS-om te sektorskim ili višesektorskim strategijama

• Posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja (NRS, sektorske i višesektorske strategije) povezuju se s proračunskim programima

Europska unija




razvoj

KAKVI CILJEVI MORAJU BITI?

• Jasno formulirani

• Ostvarivi unutar vremenskog perioda na koji se odnosi strateški dokument

• Mjerljivi

• Kompatibilni – nadopunjuju se, ali se ne preklapaju

Europska unija




razvoj

RAZRADA CILJEVA

• Svaki cilj mora sadržavati:

• OPIS – relevantnost i svrha, način postizanja, dosljednost

• Pokazatelje učinka i ishoda

• PRIMJERI FORMULACIJE NAZIVA STRATEŠKIH CILJEVA:

- Poboljšanje usklađenosti i umreženost javnih politika

- Jačanje konkurentnosti gospodarstva

- Promocija turizma

Europska unija




razvoj

STRATEŠKI OKVIR

VIZIJA

Strateški cilj 1.

Prioritet 1.1.

Mjera 1.1.1.

Mjera 1.1.2.

Mjera 1.1.3.

Prioritet 1.2.

Mjera 1.2.1.

Mjera 1.2.2.

Prioritet 1.3.

Mjera 1.3.1.

Mjera 1.3.2.

Mjera 1.3.3.

Strateški cilj 2.

Prioritet 2.1.

Mjera 2.1.1.

Mjera 2.1.2.

Prioritet 2.2.

Mjera 2.2.1.

Mjera 2.2.2.

Mjera 2.2.3.

Mjera 2.2.4.

Prioritet 2.3.

Mjera 2.3.1.

Mjera 2.3.2.

Strateški cilj 3.

Prioritet 3.1.

Mjera 3.1.1.

Mjera 3.1.2.

Mjera 3.1.3.

Prioritet 3.2.

Mjera 3.2.1.

Mjera 3.2.2.

Prioritet 3.3.

Mjera 3.3.1.

Mjera 3.3.2.

Mjera 3.3.3.

Europska unija




razvoj

MJERE

MJERE predstavljaju skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u određenom upravnom području kojima se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno pridonosi ostvarenju strateškoga cilja

- Niža razina od (nekadašnjih) prioriteta

- Mjere odgovaraju na pitanje „kako” ostvariti posebne ciljeve

- Predstavljaju najkonkretniju razinu u strateškom planu – operativna razina

Europska unija




razvoj

RAZRADA MJERASvaka mjera mora sadržavati:

1. Svrhu i cilj mjere

2. Obrazloženje

3. Popis aktivnosti

4. Nositelje / sunositelje (navesti osnovu suradnje – ugovor, sporazum, odluku itd.)

5. Ciljane skupine i korisnike

6. Izvore financiranja i okvirne iznose

PRIMJERI FORMULACIJE NAZIVA MJERA:

- Međuresorna radna skupina i koordinacija (RH)

- Proaktivno ulaganje u izgradnju i međusobno povezivanje poduzetničkih zona (županija)

- Poticanje cjeloživotnog obrazovanja i izobrazbe (općina)

Europska unija




razvoj

KAKVE MJERE MORAJU BITI?

• Mjerljive

• Ostvarive

• Jasno formulirane

• Međusobno sukladne (ne smiju se preklapati)

• Sveobuhvatne

• Najčešće greške: nedosljednost u formulacijama i opisu, nekonzistentnost, preklapanje

Mjera Projekt

Unutar svake mjere realizirat će se veći vroj aktivnosti i projekata

Europska unija




razvoj

POKAZATELJI UČINKA

• Pokazatelji učinka su kvantitativni ili kvalitativni mjerljivi podatci kojima se izražava i označava postizanje cilja

• Pružaju informaciju o dugoročnim rezultatima i promjenama koje se postižu prilikom ostvarenja ciljeva

• Smatra se da je cilj postignut ako su postignuti s njim povezani učinci

• Moraju biti definirani za određeno vremensko razdoblje

• Na nacionalnoj razini predviđena je tzv. Biblioteka pokazatelja za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Europska unija




razvoj

RAZINA PLANIRANJA I VRSTA POKAZATELJA

STRATEŠKI CILJEVI

POKAZATELJI UČINKA

SPECIFIČNI CILJEVI POKAZATELJI ISHODA

PROJEKT/MJERA

POKAZATELJI REZULTATA

Europska unija




razvoj

POSTAVLJANJE CILJNIH VRIJEDNOSTI POKAZATELJA

Novim sustavom strateškog planiranja uspostavlja se složeni sustav pokazatelja za sve akte strateškog planiranja:

1. Pokazatelj učinka – „impact indicator” – kvantitativna i kvalitativna mjera koja omogućuje praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u ostvarivanju definiranog strateškog cilja

2. Pokazatelj ishoda – „outcome indicator” – kvantitativna i kvalitativna mjera koja omogućuje praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u ostvarivanju određenog posebnog cilja

3. Pokazatelj rezultata – „result indicator” – kvantitativni ili kvalitativni mjerljivi podatak koji izražava i označava ostvarenje neke mjere. Pokazatelj rezultata je opći pojam i može uključivati pokazatelje neposrednog rezultata, učinkovitosti ili kvalitete usluga

Europska unija




razvoj

PRIMJERI POKAZATELJA

PODRUČJE POLITIKE POKAZATELJ UČINKA

Zaposlenost • 75% stopa zaposlenosti u donoj skupini 20.64 godine

Obrazovanje • stopa prijevremenog napuštanja obrazovanja niža od 10%

• Najmanje 40% osoba u dobi 30-34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem

POKAZATELJ ISHODA CILJNA VRIJEDNOST UČINKA

Suzbiti kriminal među mladima • 25% niža kaznena stopa nasilnih kaznenih djela do 2023.

Korisnici suda lako dolaze do informacija • 70% pozitivnih odgovora ispitanika

Europska unija




razvoj

3. PROVEDBENI DIO STRATEŠKOG DOKUMENTA

• Baza projekata sa strateškim projektima• Akcijski i Financijski plan• Institucionalni okvir za provedbu• Komunikacijska strategija

STRATEŠKA RAZINA

• Upravljanje - praćenje dinamike provedbe svih mjera/projekata/aktivnosti te izvještavanje na godišnjoj razini prema MRRFEU

• Praćenje – prikupljanje i obrada podataka na godišnjoj razini prema definiranim pokazateljima, na razini mjera i ciljeva te izvještavanje prema MRRFEU

• Razvoj i provedba mjera za poboljšanje provedbe uključujući godišnje izmjene Akcijskog plana

• Ocjena napretka provedbe u polovici razdoblja provedbe i na kraju provedbe

OPERATIVNA RAZINA

• Priprema aktivnosti, programa i projekata

• Upravljanje aktivnostima, programima i projektima

• Praćenje i ocjena izvršenja provedbe aktivnosti, programa i projekata te izvještavanje

Europska unija




razvoj

www.ra-kazup.hr

JAVNA USTANOVA REGIONALNA RAZVOJNA

AGENCIJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Ulica Jurja Haulika 14, 47000 Karlovac

Hrvatska / Croatia

[email protected]

+385 47 61 28 00

Martina Dvorž[email protected] održavanja webinara:22.09.2020.

Sljedeća temaNaziv webinara: Provedba strateških dokumenata (praćenje i izvještavanje)Ime i prezime predavača: Ksenija Silaj i Sandra Cvitković ŠebrekDatum održavanja: 24.09.2020.Vrijeme održavanja: 12:30 – 13:30 sati

„Organizacija seminara je sufinancirana u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.”

Hvala na pozornosti!

strateŠko planiranje

Documents