strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacijearhivirano.cjelozivotno-ucenje.hr/ novo... · 4 1....
TRANSCRIPT
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
ŠUMAR
2
Popis kratica
ASCII – American Standard Code for Information Intercange, Ameriĉki standardni
znakovnik za razmjenu informacija
ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje
DSL - Digital Subscriber Loop, digitalna pretplatniĉka petlja, tehnologija za digitalni
prijenos preko bakrenih vodova
EU – Europska unija
IT tehnologija - Information Technology, informacijska tehnologija
IUPAC (nomenklatura) - International Union of Pure and Applied Chemistry, pravila
MeĊunarodne unije za ĉistu i primijenjenu kemiju
LAN tehnologija – Local Area Network tehnologija
LAN topologija - Local Area Network topologija, raspored ureĊaja u mreţi
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
MZOS – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN – Narodne novine
RH – Republika Hrvatska
PSE – periodni sustav elemenata
UPŠ – uprava šuma
ZNR - Zaštita na radu
3
Sadržaj
1. Opći dio ............................................................................................................ 4
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 4
1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 4
1.3. Trajanje obrazovanja ................................................................................... 4
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja .................................................... 4
2. Nastavni plan i program ..................................................................................... 5
2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 5
2.2. Nastavni program ........................................................................................ 7
2.1.1. Općeobrazovni dio .................................................................................. 7
2.2.2. Obvezni strukovnih moduli ................................................................... 127
2.2.3. Izborni strukovni moduli ...................................................................... 175
2.2.4. Završni rad ........................................................................................ 192
3. Okruţenje za uĉenje ....................................................................................... 193
4. Kadrovski uvjeti.............................................................................................. 194
5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 203
6. Reference dokumenta ..................................................................................... 208
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 208
6.2. Ĉlanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 208
6.2.1. Općeobrazovni dio ............................................................................... 208
6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 212
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................ 213
Napomena:
imenice korištene u ovom dokumentu, primjerice, polaznik, tehničar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, stručni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
4
1. Opći dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije Šumar
1.2. Cilj kurikuluma Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje kompetencija propisanih standardom
strukovne kvalifikacije Šumar.
1.3. Trajanje obrazovanja Tri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja Završena osnovna škola.
5
T V PN T V PN T V PN
105 3 6 105 3 6 96 3 6
70 2 3 70 2 3 64 2 3
35 1 2,5 35 1 2,5
35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5
35 1 2,5 70 2 4,5
70 2 2 70 2 2 64 2 2
70 2 5 70 2 4 64 2 4
70 2 4
70 2 3
70 2 3,5
70 2 4
630 18 34 525 15 28,5 320 10 17,5
56,67% 47,50% 29,17%
T V PN T V PN T V PN
ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA 70 1 1 4 64 2 4
DENDROLOGIJA 70 1 1 4,5
EKOLOGIJA 35 1 2,5
UZGAJANJE ŠUMA 70 1 1 4,5 70 1 1 4 32 1 2
MJERNI INSTRUMENTI I ALATI 70 1 1 4
ZAŠTITA ŠUMA 32 1 2
LOVSTVO 70 1 1 4,5
ŠUMSKO GRAĐEVINARSTVO 32 1 2
RADNI STROJEVI I ALATI 70 1 1 4 64 1 1 4
EKONOMIKA I MARKETING 32 1 2
POSLOVNE KOMUNIKACIJE 32 1 2
ZAŠTITA NA RADU 35 1 2
PRAKTIČNA NASTAVA PRAKTIČNA NASTAVA 140 4 5 245 7 11,5 320 10 14
420 5 3 4 22,5 525 4 4 7 28 608 8 1 10 32
37,50% 46,67% 53,33%
go
diš
nje
bo
do
vi
go
diš
nje
bo
do
vi
go
diš
nje
tjedno
tjedno tjedno
NASTAVNI PLAN ŠUMAR
A. OPĆEOBRAZOVNI DIO
MODUL NASTAVNI PREDMETI
Br oj sati (godišnje i tjedno - teor ija, vježbe i pr aktična nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed
tjedno tjedno
OP
ĆE
OB
RA
ZO
VN
I M
OD
UL
HRVATSKI JEZIK
STRANI JEZIK
POVIJEST
VJERONAUK / ETIKA
BIOLOGIJA
bo
do
vi
46,88% 31,25%
GEOGRAFIJA
TJELESNA I ZDRAVSTVENA
KULTURA
MATEMATIKA
POLITIKA I GOSPODARSTVO
RAČUNALSTVO
KEMIJA
UKUPNO SATI / BODOVA A.
UDIO OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM
FONDU %56,25%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO
B1. OBVEZNI
STRUKOVNI
MODULI
NASTAVNI PREDMETI
Br oj sati (godišnje i tjedno - teor ija, vježbe i pr aktična nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed
go
diš
nje
bo
do
vi
ZAŠTITA NA RADU
RADNI STROJEVI I ALATI
EKOLOGIJA ŠUMA
UZGAJANJE ŠUMA
EKONOMIKA I MARKETING
ZAŠTITA ŠUMA
ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA
OSNOVE DENDROLOGIJE
UKUPNO SATI / BODOVA B1.
bo
do
vi
POSLOVNE KOMUNIKACIJE
MJERNI INSTRUMENTI I ALATI
go
diš
nje
tjedno
bo
do
vi
go
diš
nje
LOVSTVO
ŠUMSKO GRAĐEVINARSTVO
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA
U UKUPNOM FONDU %37,50% 46,88% 59,38%
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan
6
T V PN T V PN T V PN
PRIMJENJENA INFORMATIKA 70 1 1 3,5
EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA 70 1 1 3,5
LJEKOVITO BILJE I GLJIVE 96 1 2 7
PARKOVNA KULTURA 96 2 1 7
OSNOVE ORNITOLOGIJE 70 1 1 3,5
BOTANIKA 70 1 1 3,5
70 1 1 3,5 70 1 1 3,5 96 2 1 7
5,83% 5,83% 11,67%
490 6 4 4 26 595 5 5 7 31,5 704 10 2 10 39
43,33% 52,50% 65,00%
3,5
1120 24 4 4 60 1120 20 5 7 60 1024 20 2 10 60
C. ZAVRŠNI RAD
UKUPNO BODOVA C.
SVEUKUPNO SATI /BODOVI
A + B+ C
6,25% 9,38%
UKUPNO SATI / BODOVI B1. + B2.
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U
UKUPNOM FONDU %6,25%
tjedno
bo
do
vi
go
diš
nje
tjedno
bo
do
vi
UKUPNO SATI / BODOVA B2.
LJEKOVITO BILJE I GLJIVE
PARKOVNA KULTURA
OSNOVE ORNITOLOGIJE
BOTANIKA
go
diš
nje
tjedno
bo
do
vi
EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIMJENJENA INFORMATIKA
go
diš
nje
Br oj sati (godišnje i tjedno - teor ija, vježbe i pr aktična nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr edB2. IZBORNI
STRUKOVNI
MODULI
NASTAVNI PREDMETI*
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU
%43,75% 53,13% 68,75%
* Napomena: u prvom, drugom i trećem razredu, u izbornom strukovnom modulu, bira
se po jedan predmet od ponuĊenih predmeta u svakom razredu.
7
2.2. Nastavni program
2.1.1. Općeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Cilj predmeta:
nauĉiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i
prikladno jeziĉno reagirati u meĊudjelovanju sa sugovornicima u
razliĉitim situacijama razvijajući (samo)poštovanje
steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su
kljuĉne za uĉenje, rad i ţivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
razliĉitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim
pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
steći potrebne razine pisanja kljuĉne za uĉenje, rad i ţivot, tj.
razviti sposobnost komunikacije u razliĉitim situacijama
razviti razumijevanje knjiţevnosti kao umjetnosti rijeĉi, poštivati
hrvatsku knjiţevnost i kulturu te knjiţevnosti i kulture drugih
naroda
Opis predmeta:
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uĉenja:
I. Slušanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjiţevnih tekstova
V. Analiza neknjiţevnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na naĉin da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uĉenja hrvatskog
jezika.
8
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Slušanje i govorenje
1. prepoznati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s
obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi slušanjem bit jednostavnog govornog teksta –
eksplicitno i implicitno
3. odabrati naĉin govora, rjeĉnik i strukturu reĉenice primjereno
jednostavnoj komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno jednostavnu govornu poruku
pomoću biljeţaka i grafiĉkih prikaza
5. govoriti teĉno u skladu s pravogovornom, fonološkom,
morfološkom, tvorbenom, sintaktiĉkom, leksiĉko-semantiĉkom
i stilistiĉkom normom
Struktura hrvatskog jezika
1. prepoznati osnovne jezikoslovne pojmove
2. opisati sadrţaje povezane s povijesti hrvatskog jezika
3. izdvojiti znaĉajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na
druge idiome hrvatskog jezika
4. navesti osnovna jeziĉna pravila na prototipnim primjerima
5. protumaĉiti osnovnu strukturu jeziĉnih jedinica na pojedinoj
jeziĉnoj razini
6. razlikovati jeziĉne jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti osnovna jeziĉna pravila hrvatskog standardnog jezika
u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom,
morfološkom, tvorbenom, sintaktiĉkom, leksiĉko-semantiĉkom
i stilistiĉkom normom
Pisanje
1. sastavljati jednostavne vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju jednostavne
komunikacijske funkcije
3. planirati sadrţaj teksta uz precizne smjernice primjereno
komunikacijskoj funkciji i ĉitatelju
4. napisati samostalno logiĉki i sadrţajno povezan jednostavan
tekst
5. rabiti jednostavne postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjeĉnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
9
ĉitatelju
7. primjenjivati jeziĉna pravila hrvatskog standardnog jezika u
skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom,
morfološkom, tvorbenom, sintaktiĉkom, leksiĉko-semantiĉkom
i stilistiĉkom normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrţajnu,
strukturnu i jeziĉnu toĉnost i primjerenost
Analiza književnih tekstova
1. odrediti knjiţevni tekst prema vanjskim odrednicama
2. prepoznati osnovne knjiţevnoteoretske pojmove
3. odrediti poznate knjiţevne tekstove s obzirom na knjiţevnu
vrstu te osnovne sadrţajne i specifiĉne strukturne elemente
4. pronaći podatke o zadanom knjiţevnom tekstu u razliĉitim
izvorima
5. razlikovati na poznatim knjiţevnim tekstovima osnovna
strukturna, tematska, sadrţajna i stilska obiljeţja
Analiza neknjiževnih tekstova
1. prepoznati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektroniĉkog izvora
2. identificirati jednostavne postupke u oblikovanju teksta kojima
se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaĉenja rijeĉi u kontekstu specifiĉnom za pojedini
tekst
4. tumaĉiti tekstove s grafiĉkim elementima
5. utvrditi bit teksta i osnovne sadrţajne pojedinosti
6. izdvojiti namjeru teksta s obzirom na obiljeţja teksta,
oĉekivanja ĉitatelja i djelovanje na ĉitatelja
7. odrediti osnovne jeziĉne pojedinosti u neknjiţevnim tekstovima
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Slušanje –
monološki oblici Javni govor
Govorenje –
monološki oblici Govor
Govorenje –
dijaloški oblici Oluja ideja
Jezik i
komunikacija
Sporazumijevanje ili komunikacija
Svjetski jezici Jeziĉne porodice
Hrvatski Hrvatski standardni jezik
10
standardni jezik Normativni priruĉnici hrvatskog standardnog jezika
Hrvatski standardni jezik i narjeĉja
Nastanak i
podjela glasova
Podjela glasova prema otvoru
Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvuĉnosti
Glasovne
promjene
Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti
Gubljenje suglasnika
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Naglasni sustav
hrvatskog
standardnog
jezika i
pravogovor
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrednote govornog jezika
Pravopis
Pravopis ili ortografija
Pisanje velikog i malog slova
Pravopisni i reĉeniĉni znakovi
Pisanje glasova ĉ/ć, dţ/Ċ, ije/je/e/i
Hrvatski jezik od
prvih pisanih
spomenika do
kraja 15. stoljeća
Jezik – temelj narodne kulture: trojeziĉnost i tropismenost hrvatske
srednjovjekovne knjiţevnosti
Izvori hrvatskog knjiţevnog jezika (spomenici pismenosti,
historiografski spisi, zakonici)
Pisanje -
opisivanje Opisivanje kao postupak
Priĉa i novela
Polaznici čitaju jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili
čitalačkim interesima polaznika.
Ranko Marinković, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka
Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče
Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija
Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza
Dubravko Horvatić, Đavo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Polaznici čitaju jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili
čitalačkim interesima polaznika.
Pavao Pavliĉić, Večernji akt
Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simić Bodroţić, Hotel Zagorje
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Gonič zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama Polaznici čitaju jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili
11
čitalačkim interesima polaznika.
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, Škrtac
Pero Budak, Mećava
Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina
Lirika
Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša
Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola
Miliĉević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupaĉić, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krleţa, Danijel Dragojević
Ep
Polaznici čitaju jedno pjevanje.
Dante Alighieri, Pakao (V. pjevanje)
Ĉitanje -
opisivaĉki
tekstovi
Postupak opisivanja u razliĉitim vrstama teksta
Ĉitanje -
pripovjedaĉki
tekstovi
Postupak pripovijedanja u razliĉitim vrstama teksta
Molba
Ţivotopis
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.
Obvezatne su ĉetiri domaće zadaće u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, ĉitanje i rad s tekstom,
objašnjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloţak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, ĉelni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraţivaĉko uĉenje, suradniĉko uĉenje,
samoregulirano uĉenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, jezik, knjiţevni tekstovi,
neknjiţevni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska
zadaća, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje od strane
supolaznika, samovrjednovanje, zajedniĉka evaluacija, uĉeniĉke
mape, bilješke opisnog praćenja (odnos prema radu, samostalnost,
odgovornost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
12
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Ishodi uĉenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve tri godine
uĉenja hrvatskog jezika.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Slušanje –
monološki oblici
Predavanje
Slušanje –
dijaloški oblici
Intervju
Govorenje –
dijaloški oblici
Anketa
Vrste rijeĉi Kategorije vrsta rijeĉi
Promjenjive rijeĉi
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Nepromjenjive
rijeĉi
Prilozi
Prijedlozi
Veznici
Ĉestice
Usklici
Hrvatski jezik od
16. do kraja 18.
stoljeća
Najvaţnije jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
Pisanje -
izlaganje
Izlaganje kao postupak
Definicije
Saţetak
Bilješke i natuknice
Ţena u
knjiţevnom djelu
Polaznici čitaju tri djela s popisa. Valja odabrati dva cjelovita
epska ili dramska djela i jednu pjesmu po izboru nastavnika
i/ili čitalačkim interesima polaznika.
Milan Begović, Bez trećega
Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke
Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
13
Dinko Šimunović, Muljika
Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života
Sofoklo, Antigona
Društveni
angaţman
Polaznici čitaju jedno cjelovito djelo s popisa po izboru
nastavnika i/ili čitalačkim interesima polaznika.
August Šenoa, Prijan Lovro
Fjodor Mihajloviĉ Dostojevski, Zločin i kazna
Silvije Strahimir Kranjĉević, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
Ivan Goran Kovaĉić, Dani gnjeva
Honoré de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika očekivanja
Unutarnji svijet
Polaznici čitaju jedno cjelovito djelo s popisa po izboru
nastavnika i/ili čitalačkim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet
Janko Leskovar, Misao na vječnost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradović, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinković, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Ĉitanje -
izlagaĉki tekstovi
Postupak izlaganja u razliĉitim vrstama tekstova
Saţetak
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.
Obvezatne su ĉetiri domaće zadaće u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, ĉitanje i rad s tekstom,
objašnjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloţak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, ĉelni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraţivaĉko uĉenje, suradniĉko uĉenje,
samoregulirano uĉenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, jezik, knjiţevni tekstovi,
neknjiţevni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska
zadaća, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje od strane
supolaznika, samovrjednovanje, zajedniĉka evaluacija, uĉeniĉke
mape, bilješke opisnog praćenja (odnos prema radu, samostalnost,
odgovornost).
Literatura
14
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
15
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Ishodi uĉenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve tri godine
uĉenja hrvatskog jezika.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Slušanje –
monološki oblici
Izvještaj
Slušanje –
dijaloški oblici
Razgovor na temu
Govorenje –
monološki oblici
Izvještaj
Govorenje –
dijaloški oblici Sluţbeni razgovor
Spojevi rijeĉi Reĉenica
Vrste spojeva rijeĉi: sroĉnost
Ustrojstvo
reĉenice
Gramatiĉko ustrojstvo reĉenice
Reĉenice po
sastavu
Jednostavne i sloţene reĉenice
Nezavisno
sloţena reĉenica
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuĉna i zakljuĉna reĉenica
Zavisno sloţena
reĉenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reĉenica; priloţne reĉenice
Povezivanje
reĉenica u tekstu
Red rijeĉi u reĉenici
Pravopisna
pravila u sintaksi
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
Stil i vrste stilova Funkcionalni stilovi hrvatskog standardnog jezika
Jeziĉna norma i
jeziĉni purizam
Osnovne leksiĉke norme
Jeziĉna kultura i jeziĉni purizam
Leksikografija Rjeĉnik.
Vrste rjeĉnika
Leksikografski (rjeĉniĉki) ĉlanak
Hrvatski jezik u
19., 20. i 21.
stoljeću
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz
samobitnosti hrvatskog jezika
Hrvatski jezik - sluţbeni jezik Europske unije
16
Pisanje -
dokazivanje
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje -
upućivanje
Upućivanje kao postupak
Tehniĉka uputa
Stoljeće nemira
Polaznici čitaju dva cjelovita djela s popisa po izboru
nastavnika i/ili čitalačkim interesima polaznika.
Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću
Miroslav Krleţa, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinković, Kiklop
Ivan Goran Kovaĉić, Jama
Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro
Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Globalno selo
Polaznici čitaju jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili
čitalačkim interesima polaznika.
Albert Camus, Stranac
Miroslav Krleţa, Cvrčak pod vodopadom
Antun Šoljan, Luka
Nikolaj Vasiljeviĉ Gogolj, Kabanica
Gabriel García Marquez, Sto godina samoće
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Hrvatska
knjiţevna baština
Polaznici čitaju pet djela s popisa. Valja odabrati jedno
cjelovito djelo i četiri ulomka po izboru nastavnika i/ili
čitalačkim interesima polaznika.
Marko Marulić, Judita (ulomci)
Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila
Marin Drţić, Dundo Maroje
Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)
Ivan Bunić Vuĉić, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje
Tituš Brezovaĉki, Matijaš grabancijaš dijak
Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik
Andrija Kaĉić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Ĉitanje -
dokazivaĉki
tekstovi
Postupak dokazivanja u razliĉitim vrstama tekstova
Pismo za iskazivanje interesa
Ĉitanje -
upućivaĉki
tekstovi
Postupak upućivanja u razliĉitim vrstama tekstova
Tehniĉka uputa
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.
Obvezatne su ĉetiri domaće zadaće u mjesecu.
Ostalo
17
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, ĉitanje i rad s tekstom,
objašnjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloţak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, ĉelni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraţivaĉko uĉenje, suradniĉko uĉenje,
samoregulirano uĉenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja:
polaznika
Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, jezik, knjiţevni tekstovi,
neknjiţevni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska
zadaća, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje od strane
supolaznika, samovrjednovanje, zajedniĉka evaluacija, uĉeniĉke
mape, bilješke opisnog praćenja (odnos prema radu, samostalnost,
odgovornost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
18
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Cilj predmeta:
prepoznati i primijeniti jeziĉne zakonitosti i vokabular u razvijanju
jeziĉnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
ĉitati kratke i jednostavne tekstove, pronaći odreĊenu predvidivu
informaciju u jednostavnim svakodnevnim pisanim materijalima
razumjeti fraze i najĉešće korištene rijeĉi iz podruĉja od
neposrednog osobnog interesa, razumjeti osnovno znaĉenje
kratkih, jasnih i jednostavnih poruka i javnih obavijesti
pisati kratke jednostavne bilješke, poruke i odgovoriti na pismo
komunicirati u jednostavnim uobiĉajenim situacijama o poznatim
temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima koji
zahtijevaju jednostavnu razmjenu informacija, jednostavnim
jezikom, jednostavnim reĉenicama i frazama opisati pojavnosti i
sadrţaje iz bliţeg i daljeg ţivotnoga okruţja
primijeniti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o
zemlji/zemljama jezika koji se uĉi u svim jeziĉnim djelatnostima,
prepoznati sliĉnosti i razlike izmeĊu kulture vlastite zemlje i zemlje
jezika cilja i ostvariti jednostavnu komunikaciju i suradnju s
pojedinim osobama uz uvaţavanje razliĉitosti
Opis predmeta:
Nastavom se engleskog jezika uz korištenje kombiniranih metoda i
oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreĊivanju razina jeziĉne kompetencije koje bi polaznici
trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike:
uĉenje, pouĉavanje, vrednovanje, Europskog jeziĉnog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje
te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje te ĉinjenica da je rijeĉ
o nastavku uĉenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne škole. Po završetku ĉetverogodišnjeg obrazovanja oĉekuje se
da će polaznici doseći razinu A2+, prije svega u podruĉju receptivnih
jeziĉnih vještina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planu i
programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za
predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko
obrazovanje nakon osam godina uĉenja prvoga stranog jezika već
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oĉekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezanih s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluĉuje o udjelu i postotku nastavnih sadrţaja
iz podruĉja struke. Postotak moţe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i razredu, uvaţavajući ĉinjenicu da se u završnim razredima
povećava udio struĉnih predmeta/modula i/ili sadrţaja.
19
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Jeziĉni sustav i sadržaji
1. prepoznati osnovne jeziĉne strukture osnovne razine i osnovni
vokabular povezan s jeziĉnim podruĉjima koja se odnose na
predstavljanje sebe i drugih, obitelji, škole, okoliše,
stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane,
kupovine, tijela, zdravlja i higijene, osnovnih pojmova
povezanih sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i
privatnim usluţnim djelatnostima, kulturom i civilizacijom u
usmenom i pisanom izriĉaju
2. uoĉiti uporabu osnovnih jeziĉnih sadrţaja i oblika
Ĉitanje
1. prepoznati globalni smisao vrlo kratkih jednostavnih tekstova
pisanih standardnim jezikom
2. identificirati kljuĉne informacije u oglasima, plakatima,
katalozima
Slušanje
1. razlikovati fonološke, ritmiĉke, naglasne i intonacijske osobine
jezika cilja
2. prepoznati osnovne jeziĉne strukture i osnovni vokabular
3. slijediti jednostavne upute i naredbe za rad u razredu
Pisanje
1. primijeniti osnovne jeziĉne strukture i osnovni vokabular u
ispunjavanju upitnika i obrazaca
2. napisati niz jednostavnih izraza i reĉenica povezanih
jednostavnim veznicima i veznim rijeĉima o temama iz
svakodnevnoga ţivota
Govor
1. iskazati jednostavne, uglavnom izolirane izraze o ljudima i
mjestima iz bliţe i daljnje okoline
2. izraziti svojim rijeĉima vlastite misli, upute i planove povezane
sa situacije iz svakodnevnog ţivota
MeĊukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. prepoznati posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
20
2. usporediti sliĉnosti i razlike izmeĊu kulture vlastite zemlje i
zemlje (zemalja) jezika cilja
3. identificirati razliĉite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz kulture zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Ja i svijet oko
mene
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)
Ĉlanovi uţe i šire obitelji
Odnosi u obitelji
Stanovanje
Prostorije u kući/stanu
Dijelovi namještaja
Ţivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliĉitim zemljama svijeta
Slobodno vrijeme Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci
Svakodnevica
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godišnja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeţavanje vaţnih datuma (blagdani i praznici)
Prehrambene
navike
Hrana i piće
Obroci
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Kupovina Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliĉitim trgovinama
Napomene:
Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moţe oĉekivati da će polaznici, ako su dotiĉnom jeziku više
izloţeni u svakodnevnom okruţenju, navedena postignuća vjerojatno
nadmašiti.
Popis potrebnih jeziĉnih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
ĈLANOVI: odreĊeni i neodreĊeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,
relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, okazni i
opisni, pridjevi neodreĊene koliĉine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreĊenoga i neodreĊenoga vremena
21
SINTAKSA: red rijeĉi u reĉenici i nezavisno sloţenoj reĉenici;
mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i
vremena
GLAGOLI: 5 osnovnih oblika: osnova-s oblik, –ed oblik, particip s
nastavkom –ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje;
tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall,
will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje),
slušanje, ĉitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih ĉetiriju jeziĉnih vještina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraţavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraţavanju), ĉitanje i slušanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatiĉka toĉnost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreĊenih sadrţaja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruĉje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje.
Usmena i pisana provjera znanja
Naĉini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignuća polaznika usklaĊuju se s odredbama vaţećega Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
22
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Jeziĉni sustav i sadržaji
1. izdvojiti osnove jeziĉnoga sustava radi ostvarenja komunikacije
s pojedinim osobama u poznatim uvjetima
2. primijeniti osnove jeziĉnoga sustava na poznatim sadrţajima
Ĉitanje
1. izdvojiti specifiĉnu informaciju iz oglasa, plakata, kataloga
Slušanje
1. identificirati globalno znaĉenje snimljenoga i/ili izgovorenoga
teksta na poznatu temu
2. izdvojiti glavnu misao iz snimljenoga i/ili izgovorenoga teksta
na poznatu temu
Pisanje
1. napisati kratak i jednostavan opis svakodnevnih aktivnosti
2. sastaviti kratku i jednostavnu poruku osobne naravi
Govor
1. iskazati osnovne informacije o sebi i osobama iz neposredne
okoline
2. opisati stvari i osobe iz neposredne okoline u jednostavnom
govornom izriĉaju
MeĊukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. interpretirati drugaĉije stilove ţivota i drugaĉije kulture kao
osobno i društveno bogatstvo
2. izdvojiti pozitivne svjetonazore od razliĉitih oblika
diskriminacije
3. primijeniti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na jeziku
cilju
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Putovanja i
praznici
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaţenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
23
Multikulturalnost
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije ĉiji se jezik uĉi
Slavni ljudi i dogaĊaji
Europa juĉer i danas
Europska unija, Vijeće Europe, Europske institucije za mlade
Mediji i
suvremena
komunikacija
Tiskani i elektroniĉki mediji
Radio i televizija
TV vodiĉ i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreţe itd.
Škola i
obrazovanje
Vrste škola
Predmeti
Ocjene
Školski pribor
Ţivot u školi
Školski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Sport i zdravlje
Vaţnost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeĉniku
MeĊuljudski
odnosi
Generacijski jaz
Odnosi meĊu spolovima
Formalne i neformalne situacije
Napomene:
Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moţe oĉekivati da će polaznici, ako su dotiĉnom jeziku više
izloţeni u svakodnevnom okruţenju, navedena postignuća vjerojatno
nadmašiti.
Popis potrebnih jeziĉnih struktura:
Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica;
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: tvorba priloga naĉina – poloţaj u reĉenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijeĉi u reĉenici;
slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect
Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense –
Preterite Tense (odnos).
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje),
slušanje, ĉitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracija.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
24
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih ĉetiriju jeziĉnih vještina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraţavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraţavanju), ĉitanje i slušanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatiĉka toĉnost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreĊenih sadrţaja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruĉje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje.
Usmena i pisana provjera znanja.
Naĉini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignuća polaznika usklaĊuju se s odredbama vaţećega Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
25
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Jeziĉni sustav i sadržaji
1. koristiti osnovne jeziĉne strukture i vokabular u jednostavnim
opisima i situacijama iz svakodnevice
2. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
struĉnu pomoć u poznatim uvjetima
3. razluĉiti najjednostavnije jeziĉne pojave radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuĊih pogrješaka u govoru i pismu
Ĉitanje
1. prepoznati kljuĉne ideje u tekstu pregledno izloţene
argumentacije
Slušanje
1. uoĉiti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih
tekstova koji se odnose na svakodnevne ţivotne situacije
Pisanje
1. oblikovati jednostavno osobno pismo, razglednicu, e-mail
kojima će zatraţiti ili dati neku informaciju
2. opisati poznate osobe, stvari i dogaĊaje
3. sastaviti popis zadataka i planova u jednostavnom obliku
Govor
1. poredati kljuĉne informacije po vaţnosti
2. izvijestiti o osobnim iskustvima i aktivnostima
MeĊukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. koristiti prigodni jeziĉni registar (formalno/neformalno) u
poznatim situacijama s pojedinim osobama
2. ostvariti jednostavnu komunikaciju i suradnju s pojedinim
osobama uz uvaţavanje razliĉitosti
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Posao i
obrazovanje
Zanimanja
Oglasi
Ţivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moja budućnost
Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu
Moje zanimanje u europskom okviru
26
Na radnom mjestu
Potrošaĉko
društvo
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Mobilnost i
migracije
Mobilnost ljudi i znanja
Kompetitivnost na meĊunarodnom trţištu rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struĉna praksa i rad u inozemstvu
Društvo i svijet
koji nas okruţuje
Svijet u kojem ţivimo – pogled u budućnost
Ţivot u suvremenome društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)
Problemi ĉovjeĉanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost
GraĊanski odgoj
Socijalni i društveni odnosi
Duhovne i etiĉke vrijednosti
Solidarnost
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne
MeĊugeneracijska skrb
Ekološka osviještenost
Strukovno
orijentirane teme
Škola i radionica škole
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Sajmovi i izloţbe
Tehnika i tehnologija u sluţbi struke
Napomene:
Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moţe oĉekivati da će polaznici, ako su dotiĉnom jeziku više
izloţeni u svakodnevnom okruţenju, navedena postignuća vjerojatno
nadmašiti.
Popis potrebnih jeziĉnih struktura:
Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva
Tenses – ponavljanje
slaganje vremena
frazalni glagoli
pogodbene reĉenice (tip I i II)
-ing oblik glagola
pasivne reĉenice.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje),
slušanje, ĉitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
Elementi: usvojenost svih ĉetiriju jeziĉnih vještina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraţavanje (kreativnost i originalnost
27
vrjednovanja
polaznika:
u pisanom izraţavanju), ĉitanje i slušanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatiĉka toĉnost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreĊenih sadrţaja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruĉje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje.
Usmena i pisana provjera znanja
Naĉini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignuća polaznika usklaĊuju se s odredbama vaţećega Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
28
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAĈKI JEZIK
Cilj predmeta:
prepoznati i primijeniti jeziĉne zakonitosti i vokabular u razvijanju
jeziĉnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
ĉitati kratke i jednostavne tekstove
pronaći odreĊenu predvidivu informaciju u jednostavnim
svakodnevnim pisanim materijalima
razumjeti fraze i najĉešće korištene rijeĉi iz podruĉja od
neposrednog osobnog interesa
razumjeti osnovno znaĉenje kratkih, jasnih i jednostavnih poruka i
javnih obavijesti
pisati kratke jednostavne bilješke, poruke i odgovoriti na pismo
komunicirati u jednostavnim uobiĉajenim situacijama o poznatim
temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima koji
zahtijevaju jednostavnu razmjenu informacija
opisati pojavnosti i sadrţaje iz bliţega i daljega ţivotnoga okruţja
jednostavnim jezikom, jednostavnim reĉenicama i frazama
primijeniti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o
zemlji/zemljama jezika koji se uĉi kroz sve jeziĉne djelatnosti
prepoznati sliĉnosti i razlike izmeĊu kulture vlastite zemlje i zemlje
jezika cilja i ostvariti jednostavnu komunikaciju i suradnju s
pojedinim osobama uz uvaţavanje razliĉitosti
Opis predmeta:
Nastavom se njemaĉkog jezika uz korištenje kombiniranih metoda i
oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreĊivanju razina jeziĉne kompetencije koje bi polaznici
trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike:
učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskog jezičnog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje
te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje te ĉinjenica da je rijeĉ
o nastavku uĉenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne škole. Po završetku 3. razreda strukovne škole, polaznici bi u
osnovnim podruĉjima jeziĉnih djelatnosti u njemaĉkom jeziku mogli
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko
obrazovanje nakon osam godina uĉenja prvog stranog jezika već
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jeziĉne kompetencije
polaznika predviĊena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je
u tom razredu realno oĉekivati heterogenost uĉeniĉkih znanja iz
osnovne škole uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim
kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluĉuje o udjelu i postotku nastavnih sadrţaja
iz podruĉja struke. Postotak moţe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i godini uĉenja, uvaţavajući ĉinjenicu da se u završnim
29
razredima povećava udio struĉnih predmeta/modula i/ili sadrţaja.
30
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAĈKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Jeziĉni sustav i sadržaji
1. prepoznati osnovne jeziĉne strukture osnovne razine i osnovni
vokabular povezan s jeziĉnim podruĉjima koja se odnose na
predstavljanje sebe i drugih, obitelji, škole, okoliše,
stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane,
kupovine, tijela, zdravlja i higijene, osnovnih pojmova
povezanih sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i
privatnim usluţnim djelatnostima, kulturom i civilizacijom u
usmenom i pisanom izriĉaju
2. uoĉiti uporabu osnovnih jeziĉnih sadrţaja i oblika
Ĉitanje
1. prepoznati globalni smisao vrlo kratkih jednostavnih tekstova
pisanih standardnim jezikom
2. identificirati kljuĉne informacije u oglasima, plakatima,
katalozima
Slušanje
1. razlikovati fonološke, ritmiĉke, naglasne i intonacijske osobine
jezika cilja
2. prepoznati osnovne jeziĉne strukture i osnovni vokabular
3. slijediti jednostavne upute i naredbe za rad u razredu
Pisanje
1. primijeniti osnovne jeziĉne strukture i osnovni vokabular u
ispunjavanju upitnika i obrazaca
2. napisati niz jednostavnih izraza i reĉenica povezanih
jednostavnim veznicima i veznim rijeĉima o temama iz
svakodnevnog ţivota
Govor
1. iskazati jednostavne, uglavnom izolirane izraze o ljudima i
mjestima iz bliţe i daljnje okoline
2. izraziti svojim rijeĉima vlastite misli, upute i planove povezane
sa situacijama iz svakodnevnog ţivota
MeĊukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. prepoznati posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. usporediti sliĉnosti i razlike izmeĊu kulture vlastite zemlje i
zemlje (zemalja) jezika cilja
3. identificirati razliĉite verbalne i neverbalne strategije za
31
uspostavljanje kontakta s osobom iz kulture zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Ja i svijet oko
mene
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)
Ĉlanovi uţe i šire obitelji
Odnosi u obitelji
Stanovanje
Prostorije u kući/stanu
Dijelovi namještaja
Ţivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliĉitim zemljama svijeta
Slobodno vrijeme Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci
Svakodnevica
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godišnja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeţavanje vaţnih datuma (blagdani i praznici)
Prehrambene
navike
Hrana i piće
Obroci
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Kupovina Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliĉitim trgovinama
Napomene:
Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moţe oĉekivati da će polaznici, ako su dotiĉnom jeziku više
izloţeni u svakodnevnom okruţenju, navedena postignuća vjerojatno
nadmašiti.
Popis potrebnih jeziĉnih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj
ĈLANOVI: odreĊeni, neodreĊeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice,
bezliĉna man
PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije
pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
PRILOZI: upitne rijeĉi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?
Wann?)
SINTAKSA: red rijeĉi u izjavnoj, upitnoj i nijeĉnoj reĉenici, red
rijeĉi u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzroĉnoj
reĉenici (dass, weil, wenn, denn….)
GLAGOLI: pomoćni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;
32
povratni glagoli; preterit pomoćnih glagola, perfekt, imperativ.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje),
slušanje, ĉitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: Frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih ĉetiriju jeziĉnih vještina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraţavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraţavanju), ĉitanje i slušanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatiĉka toĉnost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreĊenih sadrţaja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruĉje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naĉini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignuća polaznika usklaĊuju se s odredbama vaţećega Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (NN, 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAĈKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Jeziĉni sustav i sadržaji
1. izdvojiti osnove jeziĉnog sustava radi ostvarenja komunikacije
s pojedinim osobama u poznatim uvjetima
2. primijeniti osnove jeziĉnog sustava na poznatim sadrţajima
Ĉitanje
1. izdvojiti specifiĉnu informaciju iz oglasa, plakata, kataloga
Slušanje
1. identificirati globalno znaĉenje snimljenog i/ili izgovorenog
teksta na poznatu temu
2. izdvojiti glavnu misao iz snimljenog i/ili izgovorenog teksta na
poznatu temu
Pisanje
1. napisati kratak i jednostavan opis svakodnevnih aktivnosti
2. sastaviti kratku i jednostavnu poruku osobne naravi
Govor
1. iskazati osnovne informacije o sebi i osobama iz neposredne
okoline
2. opisati stvari i osobe iz neposredne okoline u jednostavnom
govornome izriĉaju
MeĊukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. interpretirati drugaĉije stilove ţivota i drugaĉije kulture kao
osobno i društveno bogatstvo
2. izdvojiti pozitivne svjetonazore od razliĉitih oblika
diskriminacije
3. primijeniti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na jeziku
cilju
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Putovanja i
praznici
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaţenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Multikulturalnost Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja ĉiji se jezik uĉi
34
Slavni ljudi i dogaĊaji
Europa juĉer i danas
Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade
Mediji i
suvremena
komunikacija
Tiskani i elektroniĉki mediji
Radio i televizija
TV vodiĉ i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreţe itd.
Škola i
obrazovanje
Vrste škola
Predmeti
Ocjene
Školski pribor
Ţivot u školi
Školski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Sport i zdravlje
Vaţnost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeĉniku
MeĊuljudski
odnosi
Generacijski jaz
Odnosi meĊu spolovima
Formalne i neformalne situacije
Napomene:
Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moţe oĉekivati da će polaznici, ako su dotiĉnom jeziku više
izloţeni u svakodnevnom okruţenju, navedena postignuća vjerojatno
nadmašiti.
Popis potrebnih jeziĉnih struktura:
ponavljanje i proširivanje
IMENICE: sloţenice
PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva;
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom;
SINTAKSA: red rijeĉi u zavisnim reĉenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih
glagola, konjunktiv II modalnih i pomoćnih glagola i uporaba
haben i mögen kod izricanja molbe i ţelje, Futur I; pasiv; rekcija
glagola.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje),
slušanje, ĉitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
Elementi: usvojenost svih ĉetiriju jeziĉnih vještina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraţavanje (kreativnost i originalnost
35
vrjednovanja
polaznika:
u pisanom izraţavanju), ĉitanje i slušanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatiĉka toĉnost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreĊenih sadrţaja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruĉje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naĉini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignuća polaznika usklaĊuju se s odredbama vaţećega Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
36
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAĈKI JEZIK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Jeziĉni sustav i sadržaji
1. koristiti osnovne jeziĉne strukture i vokabular u jednostavnim
opisima i situacijama iz svakodnevice
2. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
struĉnu pomoć u poznatim uvjetima
3. razluĉiti najjednostavnije jeziĉne pojave radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuĊih pogrješaka u govoru i pismu
Ĉitanje
1. prepoznati kljuĉne ideje u tekstu pregledno izloţene
argumentacije
Slušanje
1. uoĉiti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih
tekstova koji se odnose na svakodnevne ţivotne situacije
Pisanje
1. oblikovati jednostavno osobno pismo, razglednicu, e-poštu
kojima će zatraţiti ili dati neku informaciju
2. opisati poznate osobe, stvari i dogaĊaje
3. sastaviti popis zadataka i planova u jednostavnom obliku
Govor
1. poredati kljuĉne informacije po vaţnosti
2. izvijestiti o osobnim iskustvima i aktivnostima
MeĊukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. koristiti prigodni jeziĉni registar (formalno/neformalno) u
poznatim situacijama s pojedinim osobama
2. ostvariti jednostavnu komunikaciju i suradnju s pojedinim
osobama uz uvaţavanje razliĉitosti
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Posao i
obrazovanje
Zanimanja
Oglasi
Ţivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moja budućnost
Svijet rada Moje zanimanje u suvremenom društvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
37
Potrošaĉko
društvo
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Mobilnost i
migracije
Mobilnost ljudi i znanja
Kompetitivnost na meĊunarodnom trţištu rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struĉna praksa i rad u inozemstvu
Društvo i svijet
koji nas okruţuje
Svijet u kojem ţivimo – pogled u budućnost
Ţivot u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)
Problemi ĉovjeĉanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost
GraĊanski odgoj
Socijalni i društveni odnosi
Duhovne i etiĉke vrijednosti
Solidarnost
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne
MeĊugeneracijska skrb
Ekološka osviještenost
Strukovno
orijentirane teme
Škola i radionica škole
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Sajmovi i izloţbe
Tehnika i tehnologija u sluţbi struke
Napomene:
Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moţe oĉekivati da će polaznici, ako su dotiĉnom jeziku više
izloţeni u svakodnevnom okruţenju, navedena postignuća vjerojatno
nadmašiti.
Popis potrebnih jeziĉnih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva
pasiv i pasiv preterita
prijedlozi s genitivom
Fragepronomen
Frageadverbien
pogodbene reĉenice u sadašnjosti
vremenske i namjerne reĉenice
infinitiv sa zu
odnosne reĉenice
nepravilne upitne reĉenice
zamjeniĉki prilozi (welcher, dieser)
neupravni govor.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje),
slušanje, ĉitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracija.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
38
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih ĉetiriju jeziĉnih vještina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraţavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraţavanju), ĉitanje i slušanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatiĉka toĉnost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreĊenih sadrţaja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruĉje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje.
Usmena i pisana provjera znanja.
Naĉini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignuća polaznika usklaĊuju se s odredbama vaţećega Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (NN 112/10)
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
39
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Cilj predmeta:
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje
temeljnih povijesnih znanja steĉenih u osnovnoj školi o povijesti
svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom šest povijesnih
razdoblja
vrjednovati dokaze
razvijati komparativne i uzroĉno-posljediĉne analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati ĉvrste povijesne argumente i povijesne perspektive
Opis predmeta:
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:
temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ĉine:
a) poznavanje najvaţnijih ĉinjenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda
o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruĉja ljudske aktivnosti:
društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, politiĉkom i
filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet
vještina:
vještina kronološkog razmišljanja
vještina razumijevanja povijesne naracije
vještina analize i interpretacije povijesnih dogaĊaja i procesa
vještina povijesnog istraţivanja i
vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje
stavova.
Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv.
tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. MeĊu tehniĉke koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzroĉno-posljediĉni niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i
tehniĉki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meĊuzavisnosti.
TakoĊer, svih pet vještina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i
obrazovnu. Pouĉavanje i uĉenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
40
podnebljima i razliĉitim vremenima. Ono takoĊer otkriva širok opseg
prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoĉiti i osvjetljava posljedice razliĉitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouĉavamo o snaţnim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
dogaĊaj već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
procesa mi danas ne moţemo pristupiti raspravi o politiĉkim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu.
Bez poznavanja povijesti ne moţemo dobiti informirane i samosvjesne
graĊane što je vaţno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graĊane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuĊih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouĉavanja i uĉenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljeĊa raznolikih etniĉkih i kulturnih baština
olakšava se dijalog meĊu pripadnicima razliĉitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te
multikulturalna dimenzija pouĉavanja i uĉenja pomoći će mladim
ljudima da postani dobri graĊani svoje domovine i da se ujedno
osjećaju i graĊanima Europe i svijeta.
41
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Od lovca i sakupljaĉa do stanovnika grada
1. opisati ţivot lovca i sakupljaĉa plodova starijeg kamenog doba
2. raspraviti promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i
stoĉarstvo
3. objasniti kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove
karakteristike
4. identificirati podrijetlo, prostor i obiljeţja najstarijih stanovnika
u metalno doba
5. usporediti svakodnevni ţivot ljudi na odreĊenoj lokaciji u
razliĉitom vremenu
Uspon i pad staroga svijeta
1. opisati ţivot i obiĉaje ilirskih kulturnih grupa neposredno prije
rimskih osvajanja
2. identificirati tijek i karakter ilirske talasokracije
3. razmotriti osnivanje grĉkih kolonija na istoĉnoj obali Jadrana i
njihove materijalne ostatke
4. odrediti prostor i karakter rimskih provincija i gradova na
prostoru današnje Hrvatske
5. analizirati širenje kršćanstva na prostoru današnje Hrvatske u
rimsko doba
Srednjovjekovne civilizacije
1. opisati društvene i kulturne promjene u razdoblju srednjega
vijeka u Europi i svijetu
2. usporediti temeljne procese rasta i zastoja u Hrvatskom ranom
srednjovjekovlju s procesima u širem okruţenju
3. izdvojiti promjene u organizaciji drţave, društva i širenju
kršćanstva od 11. do 14. stoljeća
4. razlikovati kulturna postignuća Hrvata i kulturna postignuća
ostalih europskih naroda u srednjem vijeku
5. objasniti svakodnevni ţivot ljudi u gradu i na selu u razdoblju
srednjega vijeka u Hrvatskoj
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
42
Najranije
ĉovjeĉanstvo i
prve kulture na
prostoru
današnje
Hrvatske
Ţivot paleolitskog lovca i sakupljaĉa – krapinski praĉovjek
Neolitska revolucija – nagli napredak ĉovjeĉanstva
Metalno doba
Vuĉedolska kultura – sjedilaĉki ţivot i metalurgija
Metalno doba i nastanak prvih poznatih naroda
Prostor današnje Hrvatske u prapovijesno doba – kulturne grupe i
nalazišta
Iliri Ţivot i obiĉaji Ilira
Ilirska talasokracija
Prostor Hrvatske
u antiĉko doba
Grĉke kolonije na istoĉnoj obali Jadrana
Rimljani na tlu današnje Hrvatske
Širenje kršćanstva u rimsko doba
Ţivot ljudi i rimska kultura na prostoru naše zemlje
Raznorodnosti i
spajanja
Preobrazba Europe u srednjem vijeku
Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje
Stoljeća sazrijevanja - organizacija drţave i društva
Napomene:
U prvom razredu polaznik će u tri jedinice ishoda uĉenja Od lovca i
sakupljaĉa do stanovnika grada (od pojave ĉovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije društvenog ţivota. Polaznik će
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliĉitih drţava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje
Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drţava i kultura na tri
kontinenta te kako su te nove drţave i razliĉite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na društvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (voĊeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, uĉeniĉko izlaganje, dijalog, nastavniĉko izlaganje);
demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode
(rad s udţbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno
pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima);
operativne metode (grafiĉki i pisani radovi, izrada plakata, mapa i
vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
Elementi: ĉinjeniĉno znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
43
vrjednovanja
polaznika:
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
44
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Temelji modernog svijeta
1. objasniti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture
doveli do promjena u Europi, Hrvatskoj i svijetu
2. interpretirati uzroke, tijek, karakter i posljedice geografskih
otkrića
3. identificirati vjersku, politiĉku i društvenu transformaciju
Europe od 15. do kraja 17. stoljeća
4. odrediti kako su se promjene u Europi u 16. i 17. stoljeću
odrazile na prilike u Hrvatskoj
5. opisati politiĉka zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu
ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Turaka
Doba graĊanskih revolucija
1. identificirati promjene u Europi, svijetu i Hrvatskoj u razdoblju
globalne trgovine i europske premoći
2. razmotriti proces teritorijalne integracije i formiranja moderne
hrvatske nacije u europskom kontekstu
3. objasniti jaĉanje graĊanstva i pojavu radništva u kontekstu
razvoja kapitalistiĉkog gospodarstva
4. raspraviti intelektualna kretanja i kulturne promjene u
Hrvatskoj na prijelazu stoljeća
5. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
do poĉetka 20. stoljeća
6. opisati zbivanja u hrvatskoj i njezinom širem okruţenju uoĉi
Prvog svjetskog rata
Dvadeseto stoljeće
1. opisati uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u Europi
i Hrvatskoj
2. objasniti poloţaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji u kontekstu
razvoja demokratskih i totalitarnih sustava u Europi
3. rašĉlaniti uzroke, tijek i posljedice Drugog svjetskog rata u
Europi i Hrvatskoj.
4. identificirati oĉekivanja Hrvata i proturjeĉnosti u socijalistiĉkoj
Jugoslaviji
5. razmotriti raspad komunizma u Europi, raspad socijalistiĉke
Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drţave
45
6. izloţiti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u
20. stoljeću
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Vrhunac
srednjovjekovlja
Prijelomno ĉetrnaesto stoljeće
Prodor Turaka i propast srednjovjekovne drţave
Sredozemlje i Jadran nakon geografskih otkrića
Prema novome
vijeku
Hrvatska izmeĊu Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i
Mletaĉke Republike
Širenje reformacije i protureformacija
Znanost, filozofija, umjetnost i knjiţevnost
Razvoj kulture do kraja 17. stoljeća
Doba graĊanskih
revolucija
Uspon graĊanskog društva i graĊanske revolucije u Europi
Narodni preporodi u Hrvatskoj
Hrvatska izmeĊu Austrije i Ugarske – teritorijalna integracija i
stvaranje moderne nacije
Modernizacija
Hrvatske
Poĉeci industrijskog razvoja i iseljavanje iz Austro-Ugarske Monarhije
u prekomorske zemlje
Znanost, kultura i umjetnost u Hrvatskoj
Prvi svjetski rat Uzroci, karakter i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
MeĊuratno
razdoblje
Pojava i uspon fašizma u Italiji - Rijeka i Istra pod fašistiĉkim
reţimom
Hrvati u prvoj jugoslavenskoj drţavi
Europa u znaku nacionalsocijalizma
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeĊu nacifašistiĉke i komunistiĉke ideologije –
oslobodilaĉki i graĊanski rat
Završetak rata i stvaranje druge Jugoslavije
Hrvatska u
drugoj polovici
20. stoljeća
Jugoslavija od diktature do samoupravljanja
Raspad Jugoslavije i agresija Srbije i JNA ostale jugoslavenske
republike
Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drţave
Napomene:
U drugom razredu polaznik će tijekom tri jedinice ishoda uĉenja
temelji modernog svijeta (oko 1350. do 1750. godine), doba
građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i dvadeseto stoljeće biti
u stanju razumjeti društvena i politiĉka zbivanja, sazrijevanje
razliĉitih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme
raĊanja modernog svijeta. Polaznik će takoĊer razumjeti tri
meĊusobno povezana povijesna procesa na hrvatskom prostoru u 19.
stoljeću: formiranje modernih nacija, kapitalistiĉkog gospodarstva i
moderne znanosti i kulture u europskom kontekstu. Polaznik će
razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u
europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u 20.
stoljeću.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (voĊeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, uĉeniĉko izlaganje, dijalog, nastavniĉko izlaganje);
46
demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode
(rad s udţbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno
pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima);
operativne metode (grafiĉki i pisani radovi, izrada plakata, mapa i
vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: ĉinjeniĉno znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
47
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIĈKI VJERONAUK
Cilj predmeta:
omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i
sposobnosti iz podruĉja vjerskog odgoja i obrazovanja, osobito se
usredotoĉujući na znaĉenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i
razvoj polaznika
Opis predmeta:
Katoliĉki vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teţi
cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao
pojedinca i ĉlana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog
obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih
ciljeva iz društveno-humanistiĉkog podruĉja te potiĉe njihovo
religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaţe
da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i
suvremenim ţivotnim iskustvom, na osobnoj i zajedniĉkoj razini,
upoznaju i doţive katoliĉku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje
njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i
svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko
društvo.
Pomaţe im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim
vrjednotama, da uoĉavaju i znaju obrazloţiti njezine specifiĉnosti te
da dijalogom s vjerskim sadrţajima, vrjednotama i stavovima i sami
postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u meĊupredmetnoj korelaciji
sa sadrţajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, ţeli pruţiti
cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojem ţive, otvarajući
osobito pitanja smisla ţivota koja tek na obzorju transcendencije i
govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se
vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i
demokratske škole, sustavno uobliĉuje u školski kurikulum kao i drugi
nastavni predmeti, ĉuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i
obrazovnu posebnost.
48
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja Naziv nastavnog predmeta: KATOLIĈKI VJERONAUK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Religioznost i put religija
1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i ţivotu
2. opisati temeljna obiljeţja religioznosti
3. razlikovati prirodne i objavljene religije
4. razmotriti odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
5. usporediti monoteistiĉke religije ţidovstvo, kršćanstvo i islam
6. prikazati razlike izmeĊu Isusa Krista i utemeljitelja drugih
religija
7. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u
suvremenom svijetu
8. raspravljati o religioznim pitanjima uvaţavajući razliĉitost
Kršćanska objava i vjera
1. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u ĉovjekovoj stvorenosti
na sliku Boţju
2. navesti izvore, bitne sadrţaje i naĉine prenošenja kršćanske
objave
3. identificirati proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
4. prepoznati temeljne poruke Svetog pisma i njegovo znaĉenje
za kršćanski ţivot
5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko
znaĉenje kao Sina Boţjega
6. izloţiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u
ţivotu Crkve danas
Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
1. razlikovati vjerniĉki i prirodoznanstveni pogled na stvarnost
svijeta i ĉovjeka
2. objasniti komplementarnost vjerniĉkog i znanstvenog pristupa
stvarnosti
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
U potrazi za
smislom
Zašto ţivimo?
Tko sam ja?
Zlo i patnja – ţivotni i religiozni izazov
49
Odnos ţivota i smrti
Ţivjeti kao protagonist
Ĉovjek -
religiozno biće
Vjera - iskonska ljudska potreba
Ĉovjek je po prirodi religiozan
Razvoj religije
Istoĉnjaĉke religije
Monoteistiĉke religije
Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije
Tajna stvaranja -
govor znanosti i
govor vjere
Postanak svijeta – znanstveni pristup
Biblijski pristup stvaranju
Vjera i/ili znanost. Graniĉna pitanja vjere i znanosti
Ĉovjek – slika Boţja
Objava i Sveto
pismo
Bog se otkriva ĉovjeku
Cjelovito prenošenje Objave
Biblija - pisana rijeĉ Boţja
Pristup Bibliji
Biblija u ţivotu kršćana
Isus Krist -
vrhunac objave
Isus - povijesna osoba
Isusov lik
Navještaj kraljevstva Boţjega
Isusovo otkupiteljsko djelo
Isus Krist - pravi Bog i pravi ĉovjek
Tko je Isus Krist za mene
Zajedništvo s Kristom
Napomene:
Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i
vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine,
nastava katoliĉkog vjeronauka u naĉelu je planirana za dva školska
sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutaĉno u većini škola u
Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35
sati godišnje). U skladu s time, nastavnik je slobodan unutar
postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuĊene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći raĉuna o
obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, rasprave polaznika...) demonstracije,
igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava,
intervjua, eseja), rada na tekstu, portfolio metoda, praktiĉnih radova
(izrada maketa, plakata), usmenog izlaganja, terenskog rada, rad s
filmom, rad s glazbom, rad s fotografijama, meditativno-molitveni
elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meĊuosobne komunikacije,
stvaralaĉko izraţavanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktiĉni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraţivanje,
50
plakat, poster, modeli).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
51
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIĈKI VJERONAUK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Crkva u sadašnjosti i prošlosti
1. otkriti povijesne poĉetke i strukturiranje Crkve
2. objasniti vaţnost Crkve za kršćansku vjeru i ţivot
3. razmotriti znaĉenje Blaţene Djevice Marije kao uzor vjere
4. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antiĉkim svijetom
5. protumaĉiti ţivot i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
6. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
7. prikazati zadaće Crkve u suvremenom svijetu
8. primijeniti naĉela ekumenizma
Kršćanska antropologija
1. povezati obiljeţja zrele osobnosti i izbor ţivotnih vrijednosti
2. prikazati općeljudske i kršćanske vrjednote
3. objasniti kršćansko poimanje slobode
Kršćansko razumijevanje morala
1. objasniti znaĉenje savjesti kao kriterija razluĉivanja dobra i zla
Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
1. identificirati obiljeţja zrele i prosvijećene od fanatiĉne i
manipulativne religioznosti
2. izloţiti specifiĉne razlike izmeĊu kršćanstva i drugih religija
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Crkva nastavlja
Kristovo djelo
Vrijeme Crkve u povijesti spasenja. Crkva – otajstvo zajedništva
Središnji dogaĊaj u povijesti Crkve
Jedna Crkva u mnoštvu Crkava
Jedinstvo i razliĉitosti u Crkvi. Crkveni pokreti i udruge
Crkva – vidljiva zajednica
Marija – uzor vjere i majka Crkve
Crkva u povijesti
Prva stoljeća
Crkva u srednjem vijeku. Kršćanstvo na hrvatskim prostorima
Crkva siromašnih - dominikanci i franjevci
Crkva u doba humanizma i pokušaji islamizacije
Vrijeme dubokih podjela
Prosvjetiteljska uloga Crkve
Crkva u novijoj povijesti hrvatskog naroda
Mladi u traganju Mladi ĉovjek u hodu prema zrelosti
52
za ţivotnim i
religioznim
identitetom
Prijateljstvo, ljubav i obitelj
Potraga za pravim vrijednostima i opasnost od otuĊenja
Novi religiozni pokreti i sekte
Spasenje ili samospasenje?
Sloboda i savjest
Mladi i sloboda
Obiljeţja slobode
Odgovorna sloboda
Moć Isusove slobode
Sloboda i savjest
Napomene:
Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i
vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine,
nastava katoliĉkog vjeronauka u naĉelu je planirana za dva školska
sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutaĉno u većini škola u
Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35
sati godišnje). U skladu s time, nastavnik je slobodan unutar
postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuĊene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika a, a vodeći raĉuna o
obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, rasprave polaznika...) demonstracije,
igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava,
intervjua, eseja), rada na tekstu, portfolio metoda, praktiĉnih radova
(izrada maketa, plakata), usmenog izlaganja, terenskog rada, rad s
filmom, rad s glazbom, rad s fotografijama, meditativno-molitveni
elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meĊuosobne komunikacije,
stvaralaĉko izraţavanje.
Oblici: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktiĉni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraţivanje,
plakat, poster, modeli).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
53
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIĈKI VJERONAUK
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Kršćanska antropologija
1. predvidjeti posljedice razliĉitih poimanja ĉovjeka za konkretni
ţivot
2. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog ĉovještva
Crkva u sadašnjosti i prošlosti
1. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti
Crkvi
Kršćansko razumijevanje morala
1. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
2. prikazati odnos evanĊeoskog zakona ljubavi i kršćanskog
djelovanja
3. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim
izrazima
4. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji
5. protumaĉiti kršćanski stav prema ţivotu i njegovoj zaštiti
6. otkriti odnos izmeĊu spoznaje Boga kao istine i ţivota u istini
7. izloţiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad
8. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu
Kršćanska vjera u suvremenom svijetu
1. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na
dogaĊaje u osobnom ţivotu i svijetu
2. otkriti mogućnosti suradnje i specifiĉnog doprinosa kršćanske
vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu,
etiĉkih i bioetiĉkih pitanja
Kršćanska objava i vjera
1. oznaĉiti odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, ţivot
vjeĉni i eshatološko dovršenje
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Temelji
moralnosti
Ĉovjek kao moralno biće
Objavljeni zakon
Kršćanski zakon ljubavi – savršenstvo moralnog ţivota
54
Boţje spasenje –
milost i
opravdanje
Ĉovjek i njegov poziv na blaţenstvo
Spasenje i grijeh
Sakramentalni red spasenja
Ljubav prema
Bogu i
sakramenti
kršćanske
inicijacije
"Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinome sluţi"
Temelji kršćanske vjere
Svetost imena Boţjega
Poštivanje dana Gospodnjega
Euharistija – izvor i vrhunac kršćanskog ţivota
Ĉovjekov ţivot i
njegovo
dostojanstvo
Poštivanje ljudskog ţivota
Poštivanje dostojanstva osobe
Sakramenti
ozdravljenja
Sakrament pomirenja
Pomazanje bolesnih
Smrt u svjetlu Kristova uskrsnuća
Zvanje ili poziv,
zanimanje ili rad.
Sakramenti na
sluţbu zajednice
Ĉovjek i njegov poziv
Poziv na brak i odgovorno roditeljstvo
Duhovni poziv
Ĉovjek i njegovo zanimanje
Ţivjeti istini.
Ostvarenje
kraljevstva
Boţjega
Odnos prema drugim ljudima i društvu u kojem ţivimo
Poštivanje istine
Ostvarenje kraljevstva Boţjega
Napomene:
Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i
vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine,
nastava katoliĉkog vjeronauka u naĉelu je planirana za dva školska
sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutaĉno u većini škola u
Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35
sati godišnje). U skladu s time, nastavnik je slobodan unutar
postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuĊene teme u skladu s
odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći raĉuna o
obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, rasprave polaznika...) demonstracije,
igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava,
intervjua, eseja), rada na tekstu, portfolio metoda, praktiĉnih radova
(izrada maketa, plakata), usmenog izlaganja, terenskog rada, rad s
filmom, rad s glazbom, rad s fotografijama, meditativno-molitveni
elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meĊuosobne komunikacije,
stvaralaĉko izraţavanje.
Oblici: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
55
polaznika: praktiĉni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraţivanje,
plakat, poster, modeli).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
56
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Cilj predmeta:
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruĉja
koje se odnosi na meĊuljudske odnose i komunikaciju
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti
prema zajednici
Opis predmeta:
Etika je u srednjoj školi predmetno podruĉje koje se bavi filozofijom
morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te naĉela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktiĉna disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti razliĉite
primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te
razliĉite etike specifiĉnih podruĉja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih
disciplina, kao što je filozofska antropologija, politiĉka, pravna i
socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoĊer
ukljuĉuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije,
sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture.
Unutar interdisciplinarne suradnje nuţno je ukljuĉiti filozofiju bez koje
nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljuĉnim
ţivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruĉju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja, pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuĉuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći
razloţnim suĉeljavanjem razliĉitih stajališta. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti
racionalnom i logiĉnom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta
drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znaĉi da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreĊenim situacijama.
57
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etiĉke pojmove
2. istraţiti razliĉite perspektive samospoznaje
3. izloţiti konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike
4. protumaĉiti moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora
i uĉenja
5. interpretirati graniĉne situacije
6. raspraviti razliĉita moralna naĉela djelovanja
7. otkriti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
U potrazi za
identitetom
Razliĉite perspektive samospoznaje
Uloge, uzori, idoli
Osjećanje, htijenje, mišljenje
Prepreke u
potrazi
Graniĉne situacije
Borba sa zlom ili s moći
Ţudnja za znanjem ili izazov ţelje za moći
Orijentacija i
zamke na putu
Ţivotni izbor
Zlouporaba moći
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Ciljevi: laţni,
prividni, istinski
Potraga za nedostiţnim
Logika srca i logika uma
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Odgovornost za
sebe i druge –
moralna
dimenzija ţivota
Savjest
Moralni razvitak tijekom konfliktne situacije
Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
Etika kao svijest o moralu
Napomene:
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % sluţi za povezivanje
usvojenih sadrţaja s teorijskim spoznajama i praktiĉnom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora (voĊeni/tematski usmjereni razgovor,
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
uĉeniĉke rasprave…), izrada PPT prezentacija, metoda pisanja (eseja),
rada na tekstu, praktiĉnih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s
filmom, izrada projektnih zadataka, izrada domaćih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadrţaja , konkretna primjena sadrţaja na
58
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
razliĉitim oblicima zadaća , suradnja u nastavi.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktiĉni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraţivanje,
plakat, poster).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
59
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Etika socijalnog života
1. istraţiti znaĉaj individualne slobode u ljudskom društvu
2. izloţiti temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva
3. protumaĉiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti
kompromisa
4. otkriti temeljne vrijednosti antiĉke politiĉke filozofije
5. izvesti pretpostavke novovjekovnih politiĉkih i socijalnih
filozofija
6. raspraviti smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih
prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. interpretirati fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i
tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Individualna
sloboda i
odgovornost
prema zajednici
Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima
Sukob izmeĊu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, teţnja ka sreći i moralna
odgovornost)
Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje,
obazrivost, tolerancija
Razliĉitost interesa ili sukobi interesa u društvu?
Imperativ mirnog rješavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiĉki pokret i ravnopravnost ţena
Najviše
vrijednosti
socijalnog i
politiĉkog ţivota
(antiĉko i
moderno
razdoblje)
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja
Politiĉka filozofija kao jedinstvo etike i politike
ĆudoreĊe kao temelj zajedništva.
Etiĉke kreposti i naĉelo sredine
Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasništva (T.More)
Kontraktualistiĉki modeli drţave (T.Hobbes, J. J.Rousseau)
Klasiĉni utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
Opće dobro kao zbroj pojedinaĉnih interesa
Raĉun uţitka
Hedonizam i pravednost
Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
60
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti;razlike meĊu ljudima i problem jednakost
ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Izazovi
suvremenog
društva
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Imperativ beskonaĉnog napretka
Tehnologija i znanost u sluţbi moći
Konzumerizam kao stil ţivota
Veliki ekonomski i politiĉki sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ţivotu i mogućnost njihove zlouporabe
Napomene: Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % sluţi za povezivanje
usvojenih sadrţaja s teorijskim spoznajama i praktiĉnom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora (voĊeni/tematski usmjereni razgovor,
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
uĉeniĉke rasprave…), izrada PPT prezentacija, metoda pisanja (eseja),
rada na tekstu, praktiĉnih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s
filmom, izrada projektnih zadataka, izrada domaćih uradaka.
Oblici rada: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost sadrţaja , konkretna primjena sadrţaja na
razliĉitim oblicima zadaća, suradnja u nastavi.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktiĉni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraţivanje,
plakat, poster).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
61
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Primijenjena etika
1. protumaĉiti izabrane pojmove iz podruĉja primijenjene etike
2. istraţiti razliĉita shvaćanja odnosa ĉovjeka i prirode
3. razlikovati ekološke teorije
4. otkriti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja
5. interpretirati smisao etiĉkih kodeksa i zakletvi
6. izloţiti karakteristiĉne probleme medicinske bioetike
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. istraţiti moral kao predrefleksivno iskustvo
3. protumaĉiti pojmove morala i ćudoreĊa
4. izvesti idealni zahtjev vaţenja morala
5. prikazati strukturu etike
6. interpretirati osnovne etiĉke pojmove
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Ĉovjek, priroda,
etika
Ĉovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
Ĉovjek i ţivotinjski svijet
Ĉovjek i svijet biljaka
Kvaliteta ţivota Opstanak i preţivljavanje
Poboljšanje kvalitete ţivota
Odrţivi razvoj
Smisao i granice
tehnološkog
razvoja
Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji
Tehnološka izvedivost i etiĉka dopustivost
Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije
Ekologija i zaštita
okoliša
Ekološki pokret i ekološka etika
Ekološka odgovornost
Ekosustavi
Bioetika i
biologijske
znanosti
Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
Eugenika
Genetika i biotehnologija
Medicinska
bioetika
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaĉaj
Etika transplantacije organa i trgovina organima
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Moral i etika Moral kao predmet i sadrţaj etike
62
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i ćudoreĊe
Idealni zahtjev vaţenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike: normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiĉki pojmovi
Napomene: Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % sluţi za povezivanje
usvojenih sadrţaja s teorijskim spoznajama i praktiĉnom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora (voĊeni/tematski usmjereni razgovor,
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
uĉeniĉke rasprave…), izrada PPT prezentacija, metoda pisanja (eseja),
rada na tekstu, praktiĉnih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s
filmom, izrada projektnih zadataka, izrada domaćih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost sadrţaja, konkretna primjena sadrţaja na
razliĉitim oblicima zadaća, suradnja u nastavi.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktiĉni rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraţivanje,
plakat, poster).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
63
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Cilj predmeta:
razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u
podruĉju geografije
osposobiti ih za zanimanja u odreĊenom strukovnom podruĉju
Opis predmeta:
Nastavni predmet geografija ciljevima i obrazovnim ishodima
pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a
posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanistiĉkog
podruĉja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom
okvirnom kurikulumu. Primjenom naĉela aktualizacije i korelacije
geografija ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i
humanistiĉkog podruĉja, ĉime pridonosi korelaciji i integraciji
nastavnih sadrţaja, a time i koherentnosti pouĉavanja u ova dva
podruĉja odgoja i obrazovanja.
Budući da geografija primarno prouĉava prirodno-geografske i
društveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliĉitim
prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do
globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima
razumijevanje svijeta u kojem ţive, razumijevanje prostornih odnosa i
organizaciju prostora, prakticiranje naĉela odrţivog razvoja te razvija
vještine vaţne za svakodnevni ţivot. Geografska znanja i vještine
primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture
(kulturna svijest i izraţavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih
temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije
komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematiĉke
kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruĉju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na ĉetiri grane: fiziĉku, društvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadrţaji koji će se pouĉavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje tehniĉar za elektroniku znanstveno
su utemeljeni, prilagoĊeni dobi polaznika i strukturirani po naĉelu od
bliţeg prema daljem.
64
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Geografski pristup
1. izreći definiciju geografije i discipline specifiĉne za zanimanje
2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu
istraţivanja pojedinih disciplina
4. obrazloţiti poloţaj geografije u sustavu znanosti i sustavu
odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vaţnosti geografije u obrazovanju i
svakodnevnom ţivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije
unaprjeĊenju kvalitete ţivota, razvoju društva i gospodarstva
7. obrazloţiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom
planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrţivog
razvoja
Zemlja u Sunĉevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
3. objasniti strukturu i odnose u Sunĉevom sustavu
4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
6. protumaĉiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji
geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za
kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehniĉkih sredstava za
orijentaciju
5. predoĉiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno
prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
65
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
1. usporediti elemente prirodne osnove (reljef, klima, vode, tlo i
vegetacija) na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razinirazlikovati prirodno-geografske procese na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
2. istraţiti prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj i kontinentalnoj razini objasniti utjecaj prirodno-
geografskih faktora na organizaciju prostora
3. objasniti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne
principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Geografski
pristup
Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
Geografski aspekt prouĉavanja šuma i šumarstva
Zemlja u
Sunĉevu sustavu
i svemiru
Svemir i Sunĉev sustav
Gibanja Zemlje
Orijentacija i
geografske karte
Orijentacija u prostoru i odreĊivanje poloţaja na Zemlji
Predoĉavanje prostornih pojava i procesa
Geografska karta
Izrada tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Prirodno-
geografski
procesi i
organizacija
prostora
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geološka prošlost i zonalna graĊa Zemlje
Sastav litosfere i globalna tektonika ploĉa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Vrijeme i klima te promjene klime
Klasifikacija klima
Povezanost klime, vegetacije i tla
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, moĉvare)
Napomene: /
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafiĉka,
neizravna grafiĉka, pisanih radova, praktiĉnih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignućima,
samostalnom i skupnom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojĉanom
ocjenom.
66
polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktiĉni rad
(projekt, prezentacija, istraţivanje, plakat, poster, modeli, istraţivaĉki
izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
67
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
1. analizirati utjecaj prirodno-geografskih obiljeţja na organizaciju
prostora (gospodarski razvoj, strukturu gospodarstva,
strukturu stanovništva i naseljenost)
2. koristiti istraţivaĉke metode u prikupljanju, obradi te
interpretaciji rezultata istraţivanja, raspraviti zakljuĉke
istraţivanja o prirodno-geografskim pojavama i procesima
3. raspraviti problematiku o globalnoj promjeni klime i
oneĉišćenju okoliša
4. vrjednovati mogućnosti povećanja zaštićenih podruĉja u
Hrvatskoj i svijetu
5. primijeniti koncept odrţivog razvoja u iskorištavanju prirodnih
resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini
Društveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. razlikovati demografski razvoj i demografske strukture u
zaviĉaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. prepoznati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,
umjetnost, gospodarstvo i naĉin ţivota
3. usporediti organizaciju prostora na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini
4. razlikovati prostorne sustave primarnih, sekundarnih i
tercijarnih djelatnosti u mjestu, zaviĉaju, Hrvatskoj, Europi i
svijetu
5. primijeniti kriterije za mjerenje razvijenosti gospodarstva na
regionalnoj i nacionalnoj razini
6. objasniti procese europskog integriranja i globalizacijske
procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo
7. objasniti djelovanje meĊunarodnih organizacija i regionalnih
integracija, razvoj i strukturu Europske unije, njezine glavne
ciljeve i vrijednosti
8. raspraviti vaţnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja
nasljeĊa i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graĊanina i graĊanina svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Prirodno-
geografski
procesi i
organizacija
Prirodna bogatstva
Odnos ĉovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneĉišćenje zraka, voda i tla
Deforestacija
68
prostora Uzgoj šuma kao odgovor na deforestaciju
Zaštićena podruĉja u Hrvatskoj i svijetu
Društveno-
geografski
procesi i
organizacija
prostora
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu
Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav
stanovništva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu
Šumarstvo u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
Gospodarski sustavi
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opći pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovništvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloţaj Republike Hrvatske
Poloţaj Republike Hrvatske u europskim i svjetskim organizacijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
Napomene: /
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafiĉka,
neizravna grafiĉka, pisanih radova, praktiĉnih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignućima,
samostalnom i skupnom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojĉanom
ocjenom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktiĉni rad
(projekt, prezentacija, istraţivanje, plakat, poster, modeli, istraţivaĉki
izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
69
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Cilj predmeta:
stjecati optimalnu koliĉinu kineziološkog teorijskog znanja koje je
bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjeţbanja
provoditi razliĉite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji
usvajanja i usavršavanja motoriĉkog znanja kojim se
polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i
kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapreĊenja
zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Opis predmeta:
ŠUMAR
Znaĉajan dio poslova šumara izvodi se na otvorenom prostoru kao što
su šumsko radilište, rasadnik, lovište, poligoni, privremena pomoćna
stovarišta, šumske prometnice, šumski graĊevinski objekti, parkovi,
arboretumi, zaštićeni objekti prirode, itd.
Ovo zanimanje sa strane aktivacije lokomotornog sustava iziskuje
dugotrajno stajanje i hodanje. Prilikom stajanja prisutno je znaĉajno
statiĉko naprezanje velikih mišićnih skupina gdje su najviše
opterećeni mišići nogu i leĊa. Preporuĉa se korištenje svih postupaka
unapreĊenja kinantopoloških obiljeţja, a posebno onih koji utjeĉu na
statiĉku snagu i provode se u sjedećem ili leţećem poloţaju radi
rasterećenja prethodno navedeni mišićnih skupina.
Prilikom dugotrajnog hodanja gotovo su neaktivni mišići trupa, ruku i
ramenog pojasa. Stoga bi za potrebe ovog zanimanja i odrţavanja
radnih sposobnosti bilo dobro provoditi vjeţbanje navedenih mišićnih
skupina s ciljem povećanja mišićne mase i snage.,TakoĊer je
potrebno raditi vjeţbe za uĉvršćivanje mišića nogu i zdjelice s ciljem
povećanja mišićne izdrţljivosti
Zbog uspravnog poloţaja tijela dolazi do nepovoljne raspodijele krvi u
organizmu i razlike u krvnom tlaku što izaziva oticanje nogu i pojavu
kroniĉnog umora. Od kinezioloških postupaka unapreĊenja zdravlja i
prevencije bolesti posebno se preporuĉa pouĉavanje izvoĊenja
razliĉitih vjeţba istezanja u stojećem poloţaju.
Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Za uspješno udovoljavanje zahtjevima zanimanja šumarskog radnika
pojedinac bi trebao biti zainteresiran za prirodu i šumu te imati
osjećaj za ureĊenje i zaštitu ĉovjekova okoliša. Iz tog razloga valjalo
bi tijekom nastavne godine što je više moguće provoditi dislocirane
izvannastavne kineziološke aktivnosti, kao što su voţnja biciklom u
prirodi, planinarenje, skijanje i sl.
70
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Kineziološka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreĊenih kinezioloških
aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaĉaj i specifiĉnosti vjeţbanja koje treba provoditi tijekom
radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i
kontroli procesa vjeţbanja (odreĊivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjeţbanja)
5. nabrojiti specifiĉne kineziološke i kineziterapeutske transformacijske
postupke za unapreĊenje i oĉuvanje zdravlja s ciljem prevencije
potencijalno najĉešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja
izabranog zanimanja
Kineziološke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne cikliĉne aktivnosti koje se mogu koristiti
u funkciji cjeloţivotnog vjeţbanja kao sportsko-rekreacijski sadrţaj
2. uskladiti polistrukturalne acikliĉke aktivnosti koje su meĊupovezane
s tipiĉnim kinantropološkim obiljeţjima iz opisa zanimanja
3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
meĊupovezane s tipiĉnim kinantropološkim obiljeţjima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su
meĊupovezane s tipiĉnim kinantropološkim obiljeţjima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoĊenje jedne monostrukturalne cikliĉne aktivnosti
koja se moţe koristiti u funkciji cjeloţivotnog vjeţbanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadrţaj, a po mogućnosti polaznik ima interesa
za njom
Transformacija kinantropoloških obilježja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadrţaja s ciljem utjecaja na razvoj i
odrţavanje bitnih morfoloških obiljeţja (optimizaciju sastava tijela -
povećanje mišićne mase, potkoţno masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadrţaja s ciljem utjecaja na razvoj i
odrţavanje bitnih motoriĉkih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odrţavanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadrţaja s ciljem utjecaja na razvoj i
71
odrţavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrţljivost)
4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadrţaja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadrţaja s ciljem svladavanja sadrţaja
razliĉitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne
vjeţbe jakosti, primjena elastiĉnih otpora, primjena proprioceptivnih
vjeţbi, primjeri povezivanja sadrţaja iz razliĉitih programa
prevencije s ciljem maksimizacije uĉinkovitosti)
Kineziološki postupci unapreĊenja zdravlja
1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjeţbe za prevenciju tegoba
onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statiĉke vjeţbe istezanja (stretching) za
regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjeţbe za rehabilitaciju nakon
ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani
izabranim zanimanjem
4. sastaviti i provesti statiĉke vjeţbe istezanja (stretching) za
smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše
aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjeţbi masaţe i samomasaţe (labavljenja,
glaĊenja, gnjeĉenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili leţanju onih
dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim
zanimanjem
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Kineziološka
teorijska znanja
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uĉenja izvedbeno je predviĊen fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uĉenja u svakom razredu. Naravno da je u razliĉitim
uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukĉijih teorijskih tema. Takav
pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno
povezane s provedivim motoriĉkim nastavnim temama u uvjetima pojedine
srednje strukovne škole.
1. Znaĉaj tjelesnog vjeţbanja i sporta u razvoju društva
2. Sustav za kretanje ĉovjeka (dijelovi, graĊa, funkcija)
3. Energetski potencijali ĉovjeka tijekom vjeţbanja
4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vaţnost unosa tekućine
72
6. Utjecaj procesa vjeţbanja na ljudski organizam (pozitivni uĉinci
vjeţbanja i štetne tjelesne aktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkoţnoga masnoga tkiva
Kineziološke
aktivnosti
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uĉenja hotimiĉno je naveden veliki broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz ĉinjenice da se uvjeti rada za nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama izrazito
razlikuju. Zato ovakav naĉin omogućuje izbor nastavnih tema iz propisanog
nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će uvrstiti u
izvedbeni nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna cikliĉna kretanja razliĉitim tempom do 8 min.
2. „Leteće“ trĉanje do 40 m
3. Trĉanje do 100 m
4. Trĉanja –motoriĉko postignuće
5. Skokovi s noge na nogu po oznaĉenim prostorima (ili sa strunjaĉe na
strunjaĉu)
6. Skokovi odrazom svaki ĉetvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (trĉanje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI
10. Razliĉite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboĉka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnoţno
17. Klimom premah zgrĉeno
18. Okreti u ĉuĉnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop – naprijed, okret u ĉuĉnju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIĈKA GIMNASTIKA
21. Kruţenje rukama u ĉeonoj, boĉnoj i vodoravnoj ravnini (obruĉem,
loptom, vijaĉom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmiĉke gimnastike kroz vijaĉu
23. Bacanje i hvatanje vijaĉe u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok "kadet"
25. Skok "jelenji"
73
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAĈKI SPORTOVI
29. Boĉno bacanje tsuri goshi
30. Noţno bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruţni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
VII. KOŠARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom
35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana „ĉovjek na ĉovjeka“ (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suĊenje)
VIII. NOGOMET
38. VoĊenje lopte razliĉitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno
voĊenje i uz promjene pravca voĊenja)
39. Promjene mjesta voĊenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voĊenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ograniĉenom prostoru 4:2, 4:4, 5:5 (otkrivanje,
slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal- mali nogomet (taktika igre, primjena pravila i suĊenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinaĉni blok smeĉa visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zaštita od protivniĉkog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku, 2.
polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u straţnjoj zoni)
47. Igra (taktika i suĊenje)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku
u visini boka i iznad visne boka „jensen“
50. Jednostruka kriţanja
74
51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, boĉno i dubinsko kretanje braniĉa te
sprjeĉavanje napadaĉa sportskim prekršajem
53. Igra (taktika i suĊenje)
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
57. Igra (taktika i suĊenje)
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuţvasta loptica)
59. Forhend (spuţvasta loptica)
60. Bekend (spuţvasta loptica)
61. Igra (taktika i suĊenje)
Transformacija
kinantropoloških
obiljeţja
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uĉenja za svaku nastavnu temu naveden je
jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se doreĉeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliĉitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne
teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOŠKA OBILJEŢJA
(opći razvoj i odrţavanje)
1. Primjena vijaĉe (redukcija potkoţnog masnog tkiva)
2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)
3. Primjena elastiĉnih traka (razvoj mišićne mase)
4. Primjena buĉica (razvoj mišićne mase)
II. MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odrţavanje fleksibilnosti)
1. Statiĉko aktivno istezanje (pretklon raznoţno)
2. Statiĉko pasivno istezanje (prednoţenje u leţećem poloţaju uz potisak
partnera)
3. Dinamiĉko istezanje (dinamiĉko prednoţenje u stojećem poloţaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiĉko istezanje (prednoţenje i zanoţenje maksimalnom amplitudom
u stojećem poloţaju)
(razvoj i odrţavanje koordinacijskih svojstava)
75
1. Biotiĉki naĉini svladavanja prostora (hodanja, trĉanja, puzanja, valjanja)
2. Biotiĉki naĉini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaĉenja,
obilaţenja)
3. Biotiĉki naĉini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja,
vuĉenja)
4. Biotiĉki naĉini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja,
voĊenja, ţongliranja)
5. Vjeţbe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
uvjetima)
6. Vjeţbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odrţavanje aerobnih sposobnosti)
1. Standardna metoda (trĉanje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (trĉanje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
3. Intervalna metoda (trĉanje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s odmorom
10'')
Kineziološki
postupci
unaprjeĊenja
zdravlja
UVODNIK: Nastavne teme iz ove jedinice uĉenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina školovanja. Primjeri ovih kinezioloških
postupaka za unaprjeĊenje zdravlja navedeni u poglavlju „Ostalo“ koji se
nalazi na na kraju programa ĉetvrtoga razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEŢBE ZA KRALJEŢNICU
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog
ramena
VJEŢBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
III. i De Quervainove bolesti
VJEŢBE ZA ŠAKE I RUĈNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakaĉkog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
VJEŢBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa noţnih
zglobova
VJEŢBE ZA STOPALA
Napomene:
Opće napomene
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne škole
izraĊen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruĉja i
76
njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropoloških
obiljeţja, s naglaskom na unapreĊenje kinantropoloških obiljeţja.
Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa
temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih
tema u izrazito razliĉitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih škola
Republike Hrvatske. Upravo zbog razliĉitih materijalnih uvjeta u programu
je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za razliĉite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni
nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na
primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a treći na
indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima.
Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaĊenost s potencijalnim interesima
i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rasterećen nastavnih
tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće provesti u
većem broju srednjih strukovnih škola. Nadalje, rasterećen je i onih
nastavnih tema koje zbog svoje sloţenosti ne mogu biti u funkciji ishoda
uĉenja jer ih većina polaznika ne moţe svladati odreĊenim uspjehom.
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne škole
osmišljen je na naĉin da u svakom razredu sadrţi ĉetiri meĊupovezane
jedinice ishoda uĉenja. To su (1) kineziološka teorijska znanja, (2)
kineziološke aktivnosti, (3) transformacija kinantropoloških obiljeţja i (4)
kineziološki postupci za unapreĊenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen
smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim strukovnim
školama jer su odreĊene mjerljive jedinice ishoda uĉenja koje svaki
polaznik(osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog
pohaĊanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora obvezno nauĉiti na
primjerenoj razini. Na takav naĉin skupna uĉinkovitost svih jedinica ishoda
uĉenja omogućuje ostavrivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-
obrazovnog podruĉja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, što znaĉi da se ista moţe izabrati i ponavljati u svim
višim razredima. Drugim rijeĉima, ono što je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moţe se planirati i u svim višim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi moţe koristiti i sve
nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno
omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradu izvedbenog nastavnog
plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaţava zahtjeve s obzirom
na razliĉit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinaĉne razlike u
koliĉini steĉenih motoriĉkih znanja u osnovnoj školi.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke razliĉitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga je predmetna nastava tjelesne i
zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama kako sa znanstvenih
tako i sa struĉnih spoznaja, mora se organizirati i provoditi posebno
(odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
77
u izvedbeni nastavni plan i program treba meĊupovezano uvrstiti
nastavne teme koje su odreĊene svim jedinicama ishoda uĉenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim
mogućnostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske
sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije moguće na drugi naĉin organizirati.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uĉenja:
KINEZIOLOŠKI POSTUPCI ZA UNAPREĐENJE ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEŢBE ZA KRALJEŢNICU
Statiĉke vjeţbe za vratni dio kraljeţnice:
1. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na ĉelo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruţati otpor
2. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruţati otpor
3. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruţati otpor
4. postaviti dlanove s ukriţenim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruţati otpor.
Dinamiĉke vjeţbe za vratni dio kraljeţnice:
Poloţaj na leĊima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogrĉiti i zadrţati poloţaj
2. koljena pogrĉiti pa leĊima pritiskati podlogu
3. koljena pogrĉiti pa naizmjeniĉno lijevom i desnom nogom uz
pogrĉeno stopalo koljeno privlaĉiti k sebi, a rukom pruţati otpor
4. koljena pogrĉiti pa s obje noge istodobno uz pogrĉena stopala
koljena privlaĉiti k sebi, a rukama pruţati otpor
5. koljena pogrĉiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriţenih prstiju
postaviti na ĉelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruţati otpor.
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priruĉenju):
1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruţanja koljena
2. s rukama u uzruĉenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruĉenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i
obje noge
4. s dlanovima ukriţenih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruţati otpor.
78
Dinamiĉke vjeţbe za lumbalno-sakralni dio kraljeţnice
Poloţaj na leĊima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna fleksija
2. pogrĉiti lijevo stopalo pa privlaĉiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogrĉiti istovremeno oba stopala pa privlaĉiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogrĉiti te polako podizati i spuštati zdjelicu
5. koljena pogrĉiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloţaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,
donja je noga savijena, a gornja ispruţena):
1. pogrĉiti gornju nogu, opruţiti ju do poĉetnog poloţaja
2. pogrĉiti stopalo pa odizati ispruţenu nogu
3. pogrĉiti stopalo pa ispruţenom nogom napraviti krug.
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priruĉenju):
1. noţnim prstima se upirati u podlogu do opruţanja koljena
2. naizmjeniĉna fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruĉenju, doći do poloţaja uzruĉenja
5. s rukama u uzruĉenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog
ramena
VJEŢBE ZA RAMENA
Leţeći na leĊima (ruke u priruĉenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i
kuka):
1. podizati ruke do odruĉenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati šakama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutem uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloţaju, rukama u priruĉenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruĉenju, naizmjeniĉno izvoditi opruţanja rukama
Leţeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute straţnjice)
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se ţeli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza leĊa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i
De Quervainove bolesti
79
VJEŢBE ZA ŠAKE I RUĈNE ZGLOBOVE
1. stisnuti prste šake te opruţiti
2. raširiti ispruţene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu što
većeg kruga
4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti
vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloţena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
ruĉnom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeĊu ispruţenih prstiju šake, a drugom ga
rukom pokušati izvući
8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati šaku prema gore uz pruţanje otpora suprotnom
šakom
9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema
dolje te savijati šaku prema gore, uz pruţanje otpora suprotnom
šakom
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakaĉkog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
VJEŢBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leţeći na leĊima
1. rukama u priruĉenju, ispruţenih nogu s pogrĉenim stopalima, izvoditi
naizmjeniĉna odnoţenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjeniĉno opruţanje nogu s pogrĉenim
stopalom, gurajući jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruţiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogrĉiti prema sebi, zadrţati i vratiti u poĉetni poloţaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poĉetni poloţaj polusjedeći, noge su ispruţene, stopala pogrĉena,
izmeĊu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće straţnjice i
zadrţavati koljena ispruţena, opustiti se i ponoviti u leţećem i
stojećem poloţaju
5. poĉetni poloţaj leţeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leţi,
gornja noga je ispruţena, stopala pogrĉena prema sebi, podignuti
nogu, zadrţati je u odignutom poloţaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
6. poloţaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrĉiti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrţati u tom
poloţaju
7. sjedeći na stolcu uspravno, pridrţavajući se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruţiti u koljenskom zglobu, zadrţati u tom poloţaju te vratiti
u poĉetni poloţaj
8. sjedeći na stolcu uspravno, pridrţavajući se rukama, jednu pa drugu
80
nogu saviti u zglobu kuku, zadrţati u tom poloţaju te vratiti u
poĉetni poloţaj
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa noţnih
zglobova
VJEŢBE ZA STOPALA
Sjedeći poloţaj
1. savinuti noţne prste oba stopala ne diţući ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drţeći petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruţiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruţenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjeniĉno
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruţenu nogu, kruţno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guţvati novinski papir
Metode i oblici
rada:
Metode:
prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije;
vjeţbanja – intervalna metoda vjeţbanja, varijabilna metoda vjeţbanja,
kontinuirana metoda vjeţbanja;
sigurnosti – metoda sprjeĉavanja ili prevencije, ĉuvanja ili zaštite,
pomaganja ili asistencije;
nadzora – metoda praćenja vjeţbanja, usmjeravanja vjeţbanja,
zaustavljanja vjeţbanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinaĉni, dvojke, trojke, ĉetvorke i paralelni)
sloţeniji (paralelno-izmjeniĉni, sukcesivno-izmjeniĉni, izmjeniĉni, kruţni,
staniĉni, stazni i poligonski).
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika
Elementi: motoriĉka znanja, motoriĉka postignuća, kinantropološka
postignuća (morfoloških obiljeţja, motoriĉkih sposobnosti i funkcionalnih
sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uĉinci rada.
Oblici: Vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaţavajući stanje njihova
antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine. Vrste provjeravanja: inicijalno
81
ili poĉetno, kontinuirano ili redovito, finalno ili završno.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Sva dostupna literatura po preporuci nastavnika.
82
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Ishodi uĉenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva tri razreda.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Kineziološka
teorijska znanja
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uĉenja izvedbeno je predviĊen fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uĉenja u svakom razredu. Naravno da je u razliĉitim
uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukĉijih teorijskih tema. Takav
pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno
povezane s provedivim motoriĉkim nastavnim temama u uvjetima pojedine
srednje strukovne škole.
1. Olimpizam
2. Tjelesno vjeţbanje kao ĉimbenik kulture ţivljenja
3. Sastav kinantropoloških obiljeţja i postupci razvoja
4. Izraĉun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i
povećanja mišićne mase
5. Utjecaj tjelesnog vjeţbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni,
neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja
6. Obiljeţja morfološkog, motoriĉkog i funkcionalnog razvoja polaznika u
adolescencije
7. Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodaci
prehrani…)
Kineziološke
aktivnosti
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uĉenja hotimiĉno je naveden veliki broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz ĉinjenice da se uvjeti rada za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama
izrazito razlikuju. Zato ovakav naĉin omogućuje izbor nastavnih tema iz
propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će
uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklliĉka kretanja razliĉitim tempom do 10 min.
3. Trĉanje dionica 150 - 200 m
4. Trĉanja–motoriĉko postignuće
5. Skokovi odrazom svaki treći korak
6. Skok uvis prekoraĉnom tehnikom L i D nogom pojedinaĉno sa zbrojem
preskoĉenih visina – motoriĉko postignuće
7. Sunoţno preskakivanje prepreka razliĉitih visina (20 – 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
9. Atletski troboj (trĉanje, skok, bacanje)
83
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI
10. Leteći kolut
11. Raznoška uzduţ sprave (kozlić)
12. Salto na povišenje od mekih strunjaĉa pomoću odraznog pomagala
III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoţni
16. Upor prednji na niţoj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnoţno do upora jašućeg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"
IV. RITMIĈKA GIMNASTIKA
18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijaĉe naprijed i nazad kriţanjem ruku
23. "Leteći" skok vijaĉom
24. Skok "škare" povezano naprijed – nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. „New body“ aerobika (aerobika s buĉicama)
VI. BORILAĈKI SPORTOVI
29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Boĉno bacanje tsuri goshi
31. Noţno bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime
VII. KOŠARKA
33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon
voĊenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraĊivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
84
37. Zonska obrana
38. Igra (taktika i suĊenje)
VIII. NOGOMET
39. Dinamiĉko dodavanje i primanje lopte razliĉitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suĊenje)
IX. ODBOJKA
44. Vršno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaški stav i obrana «oštrih» lopti poluupijaĉem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ĉekićem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinaĉni i grupni blok
48. Igra 6:6, zaštita vlastitog smeĉa 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
polaznika u straţnjoj zoni, suĊenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliĉitim visinama
50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku
ruku „ polueret“
51. Povratna lopta – dupli pas
52. Pouĉavanje zonske obrane 5:1
53. Igra (taktika i suĊenje)
XI. BADMINTON
54. Smeĉ udarac
55. Obrana nakon smeĉ udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mreţe (dugi udarac s mreţe
zamahom reketa ispod struka)
57. Igra (taktika i suĊenje)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin,…)
59. Ravni servis
Transformacija
kinantropoloških
obiljeţja
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uĉenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se doreĉeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliĉitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne
teme s istovjetnim ciljem.
85
I. MORFOLOŠKA OBILJEŢJA
razvoj i odrţavanje mobilnosti lokomotornog sustava
1. Vjeţbe za mobilnost gleţnja (dinamiĉka dorzalna fleksija u stojećem
poloţaju)
2. Vjeţbe za mobilnost kuka (dinamiĉko istezanje pregibaĉa natkoljenice
u iskoraku)
3. Vjeţbe torakalne mobilnosti (zasuci)
4. Vjeţbe mobilnosti ramena (kruţenje rukom uz imitaciju dodavanja)
5. Primjeri vjeţbanja za razvoj i odrţavanje mobilnosti lokomotornog
sustava
6. Pilates s malim loptama
II. MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI
razvoj i odrţavanje jakosti
1. Vjeţbe relativne jakosti (sklek)
2. Vjeţbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
3. Vjeţbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
4. Vjeţbe elastiĉne jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom
u obje faze)
5. Vjeţbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentriĉkim naĉinom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
sadrţaji za razvoj i odrţavanje anaerobne izdrţljivosti
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrţljivosti (trĉanje 10x50m,
maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrţljivosti (trĉanje 10x50m,
maksimalni intenzitet, a izmeĊu ponavljanja vrlo sporo trĉanje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitiĉke izdrţljivosti (trĉanje
6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitiĉke izdrţljivosti (trĉanje 3x6', 30''
maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitiĉke izdrţljivosti (trĉanje 12', 1'
maksimalni intenzitet, 1' 50%)
Kineziološki
postupci
unaprjeĊenja
zdravlja
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uĉenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina školovanja. Primjeri ovih kinezioloških
postupaka za unaprjeĊenje zdravlja navedeni u poglavlju „Ostalo“ koji se
nalazi na na kraju programa ĉetvrtoga razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEŢBE ZA KRALJEŢNICU
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog
86
ramena
VJEŢBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i
De Quervainove bolesti
VJEŢBE ZA ŠAKE I RUĈNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakaĉkog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
VJEŢBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa noţnih
zglobova
VJEŢBE ZA STOPALA
Napomene:
Opće napomene
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne škole
izraĊen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruĉja i
njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropoloških
obiljeţja, s naglaskom na unapreĊenje kinantropoloških obiljeţja.
Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa
temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih
tema u izrazito razliĉitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih škola
Republike Hrvatske. Upravo zbog razliĉitih materijalnih uvjeta u programu
je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za razliĉite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni
nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na
primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a treći na
indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima.
Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaĊenost s potencijalnim interesima
i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rasterećen
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće
provesti u većem broju srednjih strukovnih škola. Nadalje, rasterećen je i
onih nastavnih tema koje zbog svoje sloţenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uĉenja jer ih većina polaznika ne moţe svladati odreĊenim
uspjehom.
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne škole
osmišljen je na naĉin da u svakom razredu sadrţava ĉetiri meĊupovezane
jedinice ishoda uĉenja. To su (1) kineziološka teorijska znanja, (2)
kineziološke aktivnosti, (3) transformacija kinantropoloških obiljeţja i (4)
kineziološki postupci za unaprjeĊenje zdravlja. Time je potpuno
promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim
strukovnim školama jer su odreĊene mjerljive jedinice ishoda uĉenja koje
svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog
pohaĊanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora obvezno nauĉiti na
primjerenoj razini. Na takav naĉin skupna uĉinkovitost svih jedinica ishoda
87
uĉenja omogućuje ostavrivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-
obrazovnog podruĉja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, što znaĉi da se ista moţe izabrati i ponavljati u svim
višim razredima. Drugim rijeĉima, ono što je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moţe se planirati i u svim višim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi moţe koristiti i sve
nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno
omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradu izvedbenog nastavnog
plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaţava zahtjeve s obzirom
na razliĉit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinaĉne razlike u
koliĉini steĉenih motoriĉkih znanja u osnovnoj školi.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke
razliĉitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i
zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama kako sa znanstvenih
tako i sa struĉnih spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno
(odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meĊupovezano uvrstiti
nastavne teme koje su odreĊene svim jedinicama ishoda uĉenja.
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim
mogućnostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su
školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije moguće na drugi naĉin organizirati.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uĉenja:
KINEZIOLOŠKI POSTUPCI ZA UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEŢBE ZA KRALJEŢNICU
Statiĉke vjeţbe za vratni dio kraljeţnice:
1. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na ĉelo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruţati otpor
2. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruţati otpor
3. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
88
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruţati otpor
4. postaviti dlanove s ukriţenim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruţati otpor.
Dinamiĉke vjeţbe za vratni dio kraljeţnice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed – natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih spuštati
4. postaviti dlanove s ukriţenim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statiĉke vjeţbe za lumbalno-sakralni dio kraljeţnice
Poloţaj na leĊima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogrĉiti i zadrţati poloţaj
2. koljena pogrĉiti pa leĊima pritiskati podlogu
3. koljena pogrĉiti pa naizmjeniĉno lijevom i desnom nogom uz
pogrĉeno stopalo koljeno privlaĉiti k sebi, a rukom pruţati otpor
4. koljena pogrĉiti pa s obje noge istodobno uz pogrĉena stopala
koljena privlaĉiti k sebi, a rukama pruţati otpor
5. koljena pogrĉiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriţenih prstiju
postaviti na ĉelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruţati otpor.
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priruĉenju):
1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruţanja koljena
2. s rukama u uzruĉenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruĉenju istovremeno po podlozi istezati obje ruke i
obje noge
4. s dlanovima ukriţenih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruţati otpor.
Dinamiĉke vjeţbe za lumbalno-sakralni dio kraljeţnice
Poloţaj na leĊima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna fleksija
2. pogrĉiti lijevo stopalo pa privlaĉiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogrĉiti istovremeno oba stopala pa privlaĉiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogrĉiti te polako podizati i spuštati zdjelicu
5. koljena pogrĉiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloţaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,
donja je noga savijena, a gornja ispruţena):
1. pogrĉiti gornju nogu, opruţiti ju do poĉetnog poloţaja
2. pogrĉiti stopalo pa odizati ispruţenu nogu
3. pogrĉiti stopalo pa ispruţenom nogom napraviti krug.
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priruĉenju):
1. noţnim prstima upirati se u podlogu do opruţanja koljena
2. naizmjeniĉna fleksija potkoljenica
89
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruĉenju doći do poloţaja uzruĉenja
5. s rukama u uzruĉenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEŢBE ZA RAMENA
Leţeći na leĊima (ruke u priruĉenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i
kuka):
1. podizati ruke do odruĉenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti
ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutem uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloţaju, rukama u priruĉenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruĉenju, naizmjeniĉno izvoditi opruţanja rukama.
Leţeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute straţnjice):
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se ţeli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema
dolje
2. uhvatiti ruke iza leĊa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEŢBE ZA ŠAKE I RUĈNE ZGLOBOVE
Vjeţbe su sljedeće:
1. stisnuti prste šake te opruţiti
2. raširiti ispruţene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu što
većeg kruga
4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti
vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloţena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
ruĉnom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeĊu ispruţenih prstiju šake, a drugom ga
rukom pokušati izvući
90
8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati šaku prema gore uz pruţanje otpora suprotnom
šakom
9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema
dolje te savijati šaku prema gore, uz pruţanje otpora suprotnom
šakom.
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja
mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakaĉkog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEŢBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leţeći na leĊima:
1. rukama u priruĉenju, ispruţenih nogu s pogrĉenim stopalima,
izvoditi naizmjeniĉna odnoţenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjeniĉno opruţanje nogu s pogrĉenim
stopalom, gurajući jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruţiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogrĉiti prema sebi, zadrţati i vratiti u poĉetni
poloţaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poĉetni poloţaj polusjedeći, noge su ispruţene, stopala pogrĉena,
izmeĊu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće straţnjice i
zadrţavati koljena ispruţena, opustiti se i ponoviti u leţećem i
stojećem poloţaju
5. poĉetni poloţaj leţeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
leţi, gornja noga je ispruţena, stopala pogrĉena prema sebi,
podignuti nogu, zadrţati je u odignutom poloţaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloţaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrĉiti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrţati u tom
poloţaju
7. sjedeći na stolcu uspravno, pridrţavajući se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruţiti u koljenskom zglobu, zadrţati u tom poloţaju te
vratiti u poĉetni poloţaj
8. sjedeći na stolcu uspravno, pridrţavajući se rukama, jednu pa drugu
nogu saviti u zglobu kuku, zadrţati u tom poloţaju te vratiti u
poĉetni poloţaj
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa noţnih
zglobova
VJEŢBE ZA STOPALA
Sjedeći poloţaj:
1. savinuti noţne prste oba stopala ne diţući ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drţeći petu na podu, spustiti prednji
dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
91
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruţiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruţenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjeniĉno
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruţenu nogu, kruţno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guţvati novinski papir.
Metode i oblici
rada:
Metode:
prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjeţbanja – intervalna metoda vjeţbanja, varijabilna metoda vjeţbanja,
kontinuirana metoda vjeţbanja
sigurnosti – metoda sprjeĉavanja ili prevencije, ĉuvanja ili zaštite,
pomaganja ili asistencije
nadzora – metoda praćenja vjeţbanja, usmjeravanja vjeţbanja,
zaustavljanja vjeţbanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinaĉni, dvojke, trojke, ĉetvorke i paralelni)
sloţeniji (paralelno-izmjeniĉni, sukcesivno-izmjeniĉni, izmjeniĉni,
kruţni, staniĉni, stazni i poligonski).
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: motoriĉka znanja, motoriĉka postignuća, kinantropološka
postignuća (morfoloških obiljeţja, motoriĉkih sposobnosti i funkcionalnih
sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uĉinci rada.
Oblici: Vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaţavajući stanje njihova
antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine. Vrste provjeravanja:
inicijalno ili poĉetno, kontinuirano ili redovito, finalno ili završno.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
92
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Ishodi uĉenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva tri razreda.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Kineziološka
teorijska znanja
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uĉenja izvedbeno je predviĊen fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uĉenja u svakom razredu. Naravno da je u razliĉitim
uvjetima rada dopušteno osmišljavanje drukĉijih teorijskih tema. Takav
pristup omogućuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno
povezane s provedivim motoriĉkim nastavnim temama u uvjetima pojedine
srednje strukovne škole:
1. razvoj tjelesnog vjeţbanja i sporta u hrvatskoj
2. uzroci ozljeĊivanja u izabranom zanimanju
3. indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta
izabranog zanimanja
4. odreĊivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vjeţbanja
5. osobitosti spolova i tjelesno vjeţbanje
6. rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. cjeloţivotni utjecaj kinezioloških tjelovjeţbenih podraţaja na zdravlje
polaznika.
Kineziološke
aktivnosti
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uĉenja hotimiĉno je naveden veliki broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz ĉinjenice da se uvjeti rada za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnom školstvu
izrazito razlikuju. Zato ovakav naĉin omogućuje izbor nastavnih tema iz
propisanog nastavnog plana i programa, bez obzira na uvjete rada, koje će
uvrstiti u izvedbeni nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklliĉka kretanja razliĉitim tempom do 10 min
3. Trĉanje dionica 150 - 200 m
4. Trĉanja–motoriĉko postignuće
5. Skokovi odrazom svaki treći korak
6. Skok uvis prekoraĉnom tehnikom L i D nogom pojedinaĉno sa zbrojem
preskoĉenih visina – motoriĉko postignuće
7. Sunoţno preskakivanje prepreka razliĉitih visina (20 – 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
9. Atletski troboj (trĉanje, skok, bacanje)
93
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI
10. Leteći kolut
11. Raznoška uzduţ sprave (kozlić)
12. Salto na povišenje od mekih strunjaĉa uz pomoć odraznog pomagala
III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoţni
16. Upor prednji na niţoj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnoţno do upora jašućeg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"
IV. RITMIĈKA GIMNASTIKA
18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijaĉe naprijed i nazad kriţanjem ruku
23. "Leteći" skok vijaĉom
24. Skok "škare" povezano naprijed – nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. „New body“ aerobika (aerobika s buĉicama)
VI. BORILAĈKI SPORTOVI
29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Boĉno bacanje tsuri goshi
31. Noţno bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime
VII. KOŠARKA
33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon
voĊenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraĊivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
38. Igra (taktika i suĊenje)
94
VIII. NOGOMET
39. Dinamiĉko dodavanje i primanje lopte razliĉitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suĊenje)
IX. ODBOJKA
44. Vršno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaški stav i obrana «oštrih» lopti poluupijaĉem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ĉekićem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinaĉni i grupni blok
48. Igra 6:6, zaštita vlastitog smeĉa 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
polaznika u straţnjoj zoni, suĊenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliĉitim visinama
50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku
ruku „ polueret“
51. Povratna lopta – dupli pas
52. Pouĉavanje zonske obrane 5:1
53. Igra (taktika i suĊenje)
XI. BADMINTON
54. Smeĉ udarac
55. Obrana nakon smeĉ udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mreţe (dugi udarac s mreţe
zamahom reketa ispod struka)
57. Igra (taktika i suĊenje)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin,…)
59. Ravni servis
Transformacija
kinantropoloških
obiljeţja
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uĉenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se doreĉeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliĉitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne
teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOŠKA OBILJEŢJA
Razvoj i odrţavanje stabilnosti lokomotornog sustava
95
1. Vjeţbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
2. Vjeţbe stabilnosti koljena (ravni naizmjeniĉni iskorak)
3. Vjeţbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdrţaj 40'')
4. Vjeţbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastiĉnom
trakom)
5. Primjer vjeţbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji
zanimanja
6. Pilates s velikim loptama
II. MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI
Razvoj i odrţavanje brzinsko eksplozivnih svojstava
7. Vjeţbe za razvoj i odrţavanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloţaja s
reakcijom na zvuĉni podraţaj)
8. Vjeţbe za razvoj i odrţavanje agilnosti (trĉanje naprijed-natraške
6x5m)
9. Vjeţbe za razvoj i odrţavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko švedske klupe)
10. Vjeţbe za razvoj i odrţavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
11. Vjeţbe za razvoj i odrţavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvoĊenje
razliĉitih udaraca specifiĉnih za pojedine sportove)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkoţnog masnog tkiva)
1. Metode aerobnog vjeţbanja (trĉanje 30' niskim intenzitetom)
2. Metode anaerobnog vjeţbanja (trĉanje 20', 2' visoki intenzitet, 2' 50%)
3. Metode vjeţbanja s vanjskim opterećenjem (kruţno vjeţbanje, 15
vjeţbovnih mjesta, vjeţbanje 60'', a oporavak 20'')
Kineziološki
postupci
unaprjeĊenja
zdravlja
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uĉenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina školovanja. Primjeri ovih kinezioloških
postupaka za unaprjeĊenje zdravlja navedeni u poglavlju „Ostalo“ koji se
nalazi na na kraju programa ĉetvrtoga razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEŢBE ZA KRALJEŢNICU
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog
ramena
VJEŢBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i
De Quervainove bolesti
VJEŢBE ZA ŠAKE I RUĈNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakaĉkog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
96
VJEŢBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa noţnih
zglobova
VJEŢBE ZA STOPALA
Napomene:
Opće napomene
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne škole
izraĊen je u skladu s vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruĉja i
njegovim dokazanim utjecajem na integralne promjene antropoloških
obiljeţja, s naglaskom na unaprjeĊenje kinantropoloških obiljeţja.
Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa
temeljem većeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih
tema u izrazito razliĉitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih škola
Republike Hrvatske. Upravo zbog razliĉitih materijalnih uvjeta u programu
je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za razliĉite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni
nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na
primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a treći na
indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima.
Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaĊenost s potencijalnim interesima
i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rasterećen
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguće
provesti u većem broju srednjih strukovnih škola. Nadalje, rasterećen je i
onih nastavnih tema koje zbog svoje sloţenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uĉenja jer ih većina polaznika ne moţe svladati odreĊenim
uspjehom.
Program tjelesne i zdravstvene kulture za srednje strukovne škole
osmišljen je na naĉin da u svakom razredu sadrţava ĉetiri meĊupovezane
jedinice ishoda uĉenja. To su (1) kineziološka teorijska znanja, (2)
kineziološke aktivnosti, (3) transformacija kinantropoloških obiljeţja i
(4)kineziološki postupci za unapreĊenje zdravlja. Time je potpuno
promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kuture u srednjim
strukovnim školama jer su odreĊene mjerljive jedinice ishoda uĉenja koje
svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog
pohaĊanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora obvezno nauĉiti na
primjerenoj razini. Na takav naĉin skupna uĉinkovitost svih jedinica ishoda
uĉenja omogućuje ostavrivanje bitnih kompetencija iz ovog odgojno-
obrazovnog podruĉja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, što znaĉi da se ista moţe izabrati i ponavljati u svim
višim razredima. Drugim rijeĉima, ono što je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moţe se planirati i u svim višim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi moţe koristiti i sve
nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno
omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradu izvedbenog nastavnog
plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaţava zahtjeve s obzirom
na razliĉit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinaĉne razlike u
97
koliĉini steĉenih motoriĉkih znanja u osnovnoj školi.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke
razliĉitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i
zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama kako sa znanstvenih
tako i sa struĉnih spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno
(odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meĊupovezano uvrstiti
nastavne teme koje su odreĊene svim jedinicama ishoda uĉenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim
mogućnostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su
školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije moguće na drugi naĉin organizirati.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uĉenja:
KINEZIOLOŠKI POSTUPCI ZA UNAPREĐENJE ZDRAVLJA
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEŢBE ZA KRALJEŢNICU
Statiĉke vjeţbe za vratni dio kraljeţnice:
1. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na ĉelo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruţati otpor
2. postaviti dlanove s ukriţenim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruţati otpor
3. Postaviti dlanove s ukriţenim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruţati otpor
4. Postaviti dlanove s ukriţenim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruţati otpor
Dinamiĉke vjeţbe za vratni dio kraljeţnice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed – natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih spuštati
4. postaviti dlanove s ukriţenim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statiĉke vjeţbe za lumbalno-sakralni dio kraljeţnice
Poloţaj na leĊima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogrĉiti i zadrţati poloţaj
98
2. koljena pogrĉiti pa leĊima pritiskati podlogu
3. koljena pogrĉiti pa naizmjeniĉno lijevom i desnom nogom uz pogrĉeno
stopalo koljeno privlaĉiti k sebi, a rukom pruţati otpor
4. koljena pogrĉiti pa s obje noge istodobno uz pogrĉena stopala koljena
privlaĉiti k sebi, a rukama pruţati otpor
5. koljena pogrĉiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriţenih prstiju
postaviti na ĉelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruţati otpor
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priruĉenju):
1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruţanja koljena
2. s rukama u uzruĉenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruĉenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
4. s dlanovima ukriţenih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruţati otpor.
Dinamiĉke vjeţbe za lumbalno-sakralni dio kraljeţnice
Poloţaj na leĊima (ruke su uz tijelo):
1. plantarna fleksija
2. pogrĉiti lijevo stopalo pa privlaĉiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogrĉiti istovremeno oba stopala pa privlaĉiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogrĉiti te polako podizati i spuštati zdjelicu
5. koljena pogrĉiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloţaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,
donja je noga savijena, a gornja ispruţena):
1. pogrĉiti gornju nogu, opruţiti ju do poĉetnog poloţaja
2. pogrĉiti stopalo pa odizati ispruţenu nogu
3. pogrĉiti stopalo pa ispruţenom nogom napraviti krug.
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priruĉenju):
1. noţnim se prstima upirati u podlogu do opruţanja koljena
2. naizmjeniĉna fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruĉenju doći do poloţaja uzruĉenja
5. s rukama u uzruĉenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa
desnu ruku i lijevu nogu
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog
ramena
VJEŢBE ZA RAMENA
Leţeći na leĊima
(ruke u priruĉenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruĉenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
99
stranu, te s drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke
prema vani i pritiskati šakama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutem uz pritiskanje o
podlogu
5. s glavom u prirodnom poloţaju, rukama u priruĉenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruĉenju, naizmjeniĉno izvoditi opruţanja rukama.
Leţeći na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute straţnjice):
7. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se ţeli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
8. uhvatiti ruke iza leĊa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled
usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i
De Quervainove bolesti
VJEŢBE ZA ŠAKE I RUĈNE ZGLOBOVE
Vjeţbe su sljedeće:
1. stisnuti prste šake te opruţiti
2. raširiti ispruţene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu što većega kruga
4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti
vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloţena na rukohvat stolice ili na stol savijati u ruĉnom
zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeĊu ispruţenih prstiju šake, a drugom ga rukom
pokušati izvući
8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati šaku prema gore uz pruţanje otpora suprotnom šakom
9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati šaku prema gore, uz pruţanje otpora suprotnom šakom.
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakaĉkog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
VJEŢBE ZA KUKOVE I KOLJENA
Leţeći na leĊima:
1. rukama u priruĉenju, ispruţenih nogu s pogrĉenim stopalima, izvoditi
naizmjeniĉna odnoţenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjeniĉno opruţanje nogu s pogrĉenim
100
stopalom, gurajući jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruţiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogrĉiti prema sebi, zadrţati i vratiti u poĉetni poloţaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poĉetni poloţaj polusjedeći, noge su ispruţene, stopala pogrĉena,
izmeĊu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće straţnjice i
zadrţavati koljena ispruţena, opustiti se i ponoviti u leţećem i stojećem
poloţaju
5. poĉetni poloţaj leţeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leţi,
gornja noga je ispruţena, stopala pogrĉena prema sebi, podignuti
nogu, zadrţati je u odignutom poloţaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
6. poloţaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrĉiti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrţati u tom poloţaju
7. sjedeći na stolcu uspravno, pridrţavajući se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruţiti u koljenskom zglobu, zadrţati u tom poloţaju te vratiti u
poĉetni poloţaj
8. sjedeći na stolcu uspravno, pridrţavajući se rukama, jednu pa drugu
nogu saviti u zglobu kuku, zadrţati u tom poloţaju te vratiti u poĉetni
poloţaj.
V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa noţnih
zglobova
VJEŢBE ZA STOPALA
Sjedeći poloţaj:
1. savinuti noţne prste oba stopala ne diţući ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drţeći petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruţiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruţenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjeniĉno
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruţenu nogu, kruţno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guţvati novinski papir.
Metode i oblici
rada:
Metode:
prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjeţbanja – intervalna metoda vjeţbanja, varijabilna metoda vjeţbanja,
kontinuirana metoda vjeţbanja
sigurnosti – metoda sprjeĉavanja ili prevencije, ĉuvanja ili zaštite,
pomaganja ili asistencije
nadzora – metoda praćenja vjeţbanja, usmjeravanja vjeţbanja,
101
zaustavljanja vjeţbanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinaĉni, dvojke, trojke, ĉetvorke i paralelni)
sloţeniji (paralelno-izmjeniĉni, sukcesivno-izmjeniĉni, izmjeniĉni,
kruţni, staniĉni, stazni i poligonski).
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: motoriĉka znanja, motoriĉka postignuća, kinantropološka
postignuća (morfoloških obiljeţja, motoriĉkih sposobnosti i funkcionalnih
sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uĉinci rada.
Oblici: Vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaţavajući stanje njihova
antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine. Vrste provjeravanja:
inicijalno ili poĉetno, kontinuirano ili redovito, finalno ili završno.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
102
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Cilj predmeta:
usvojiti temeljna matematiĉka znanja, vještine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematiĉke odnose i veze
biti osposobljeni za rješavanje matematiĉkih problema i primjenu
matematike u razliĉitim kontekstima, ukljuĉujući i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj
uspjeh i napredak te svijest o svojim matematiĉkim postignućima
prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u
znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
budućnost društva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logiĉko
zakljuĉivanje
uĉinkovito primjenjivati matematiĉka znanja, ideje i rezultate
sluţeći se razliĉitim prikazima
uĉinkovito primjenjivati tehnologiju
steći ĉvrste temelje za cjeloţivotno uĉenje i nastavak obrazovanja
Opis predmeta:
U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je
kritiĉki misliti o sloţenim temama, tumaĉiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnom ţivotu, rješavati razliĉite probleme, uĉinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.
Budući da matematika izuĉava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluĉajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliĉitim kontekstima te daje precizan simboliĉki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaĉenje i posredovanje ideja, matematiĉko obrazovanje
polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti,
naĉina mišljenja i stavova nuţnih za uspješno i korisno sudjelovanje u
takvom društvu.
103
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Brojevi
1. povezati skupove N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u algebarskom izrazu
3. odrediti udaljenost toĉaka na brojevnom pravcu
4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raĉunske operacije,
potenciranje s cjelobrojnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traţenu
toĉnost
6. odrediti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta
Algebra i funkcije
1. odrediti postotke, omjere i razmjere
2. rabiti potencije s prirodnim eksponentom i kvadratni korijen
3. raĉunati elementarne algebarske izraze
4. riješiti jednostavnije linearne jednadţbe, nejednadţbe i sustave
jednadţbi te nacrtati graf linearne funkcije
Oblik i prostor
1. koristiti pravokutni koordinatni sustav u ravnini za prikaz
toĉaka te odreĊivanje udaljenosti i polovišta
2. primijeniti osnovne geometrijske oblike u ravnini i njihova
svojstva
3. rabiti pouĉke o sukladnosti i sliĉnosti trokuta kod jednostavnih
geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. odabrati odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u
odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice
2. rabiti formule za opseg i površinu osnovnih geometrijskih
oblika u ravnini
3. povezati Pitagorin pouĉak i pravokutni trokut u jednostavnijim
zadacima iz planimetrije
4. primijeniti proporcionalnost veliĉina i sliĉnost trokuta
5. rabiti svojstva kutova
6. rabiti trigonometriju pravokutnog trokuta
Podatci
1. prikupiti podatke iz primarnih izvora
104
2. klasificirati prikupljene podatke iz primarnih izvora
3. predoĉiti prikupljene podatke pomoću linijskog i stupĉastog
dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Brojevi
Skupovi N, Z, Q i R
Raĉunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoţenje,
dijeljenje, potenciranje s cjelobrojnim eksponentom, korjenovanje)
Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruţivanje
Algebra i funkcije
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Linearne jednadţbe i sustavi jednadţbi
Linearne nejednadţbe
Linearna funkcija
Oblik i prostor
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Sukladnost i sliĉnost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerenje
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin pouĉak,
pouĉak o obodnom i središnjem kutu, Talesov pouĉak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, ĉetverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Podatci Prikupljanje, obrada i predoĉavanje podataka
Napomene:
Matematiĉki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiĉko
mišljenje, argumentiranje i zakljuĉivanje, rješavanje problema i
matematiĉko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouĉavaju se kao
zasebne nastavne cjeline već se ostvaruju pri pouĉavanju i uĉenju
konkretnih matematiĉkih sadrţaja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: predavaĉka metoda, metoda dijaloga, heuristiĉka metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraţivaĉka metoda.
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena znanja,
aktivnost
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
(domaće zadaće, projekti, istraţivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
105
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
106
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raĉunskih
operacija s logaritmima u raĉunski jednostavnijim situacijama
Algebra i funkcije
1. riješiti jednostavnu kvadratnu jednadţbu i nejednadţbu te
odrediti karakteristiĉne toĉke kvadratne funkcije
2. odrediti vrijednosti eksponencijalne funkcije i rješenja
eksponencijalne jednadţbe
Oblik i prostor
1. prouĉiti osnovne geometrijske oblike u prostoru i njihova
svojstva
Mjerenje
1. primijeniti formule za oplošje i obujam geometrijskih oblika u
prostoru
Podatci
1. objasniti prikupljene i prikazane podatke
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Brojevi Logaritam pozitivnog broja
Algebra i funkcije
Kvadratna jednadţba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadţba
Eksponencijalna funkcija
Eksponencijalna jednadţba
Oblik i prostor Geometrija prostora
Mjerenje Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraĊenih podataka
Napomene:
Matematiĉki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiĉko
mišljenje, argumentiranje i zakljuĉivanje, rješavanje problema i
matematiĉko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouĉavaju se kao
zasebne nastavne cjeline već se ostvaruju pri pouĉavanju i uĉenju
konkretnih matematiĉkih sadrţaja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: predavaĉka metoda, metoda dijaloga, heuristiĉka metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraţivaĉka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana nastava,
egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
107
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena znanja,
aktivnost.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
(domaće zadaće, projekti, istraţivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
108
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Brojevi
1. odrediti vrijednost trigonometrijskih funkcija pomoću
trigonometrijske kruţnice ili dţepnog raĉunala
2. rabiti n! (n faktorijela) u jednostavnijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
1. odrediti elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. raĉunati s vektorima u ravnini
2. povezati pravac u koordinatnom sustavu u ravnini s njegovom
jednadţbom
3. povezati kruţnicu u koordinatnom sustavu u ravnini s njezinom
jednadţbom
Mjerenje
1. rabiti trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta
2. odrediti skalarni umnoţak vektora
3. rabiti koncept mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka u
svakodnevnim situacijama, drugim nastavnim predmetima i
struci
Podatci
1. odrediti aritmetiĉku sredinu prikupljenih podataka
2. odrediti vjerojatnost elementarnog dogaĊaja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Brojevi Trigonometrijska kruţnica
Faktorijele
Algebra i funkcije Permutacije, kombinacije i varijacije
Oblik i prostor
Vektori u ravnini
Pravac u koordinatnom sustavu
Kruţnica u koordinatnom sustavu
Mjerenje Trigonometrija kosokutnog trokuta
Vektori u ravnini – skalarni umnoţak vektora
Podatci Vjerojatnost
Napomene:
Matematiĉki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiĉko
mišljenje, argumentiranje i zakljuĉivanje, rješavanje problema i
matematiĉko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouĉavaju se kao
zasebne nastavne cjeline već se ostvaruju pri pouĉavanju i uĉenju
konkretnih matematiĉkih sadrţaja.
109
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: predavaĉka metoda, metoda dijaloga, heuristiĉka metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraţivaĉka metoda.
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena znanja,
aktivnost
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
(domaće zadaće, projekti, istraţivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
110
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Cilj predmeta:
uoĉiti vaţnost participacije u društvenom, kulturnom,
gospodarskom i politiĉkom razvoju društva u kojem ţivimo
razviti politiĉku kulturu kao ĉinitelja stvaranja i stabilnosti
suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graĊana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vaţnom preduvjetu za ţivot
u multikulturalnom svijetu s naglaskom na poštivanje razliĉitosti
usvojiti znanja i steći sposobnost kritiĉkog prosuĊivanja poloţaja
hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politiĉkim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati ĉimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vaţnost razvijanja poduzetniĉke kompetencije
Opis predmeta:
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela:
prvi dio obuhvaća Politiku u kojoj se obraĊuju pojmovi iz politike ĉija
je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim politiĉkim
zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u
svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva
u okviru Gospodarstva obraĊuju se sadrţaji koji ukljuĉuju temelje
slobodnog trţišnog gospodarstva te razvijanje poduzetniĉke
kompetencije kao bitnog ĉinitelja na trţištu rada.
111
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu
polaznik će
steći sljedeće
ishode uĉenja:
Politika
1. opisati razvoj politiĉke znanosti od stare Grĉke do danas
2. povezati utjecaj zakona i aktivnosti u svakodnevnom ţivotu
3. izloţiti pojmove moći, vlasti i autoriteta
4. prikazati naĉine politiĉkog djelovanja u demokratskom društvu
5. identificirati odrednice civilnog društva
6. protumaĉiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja
i dokumenata koji ih reguliraju
7. navesti znaĉajke i oblike drţave
8. prepoznati razliĉite politiĉke sustave - demokracija, tiranija,
aristokracija, diktatura, totalitarizam
9. iskazati obiljeţja i funkcije politiĉkih stranaka
10. prikazati politiĉki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na
djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti
Gospodarstvo
1. opisati razvoj ekonomske znanosti
2. izloţiti osnovne ekonomske pojmove
3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna
ekonomska pitanja
4. prikazati funkcioniranje trţišta i trţišnih mehanizama
5. istraţiti vrste novca i naĉine financiranja poslovnih organizacija
6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. demonstrirati znaĉenje poduzetniĉkog pothvata
8. interpretirati obiljeţja marketinga i instrumente marketinškog
spleta
9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s
naglaskom na globalizacijski proces
10. protumaĉiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Politika i
politiĉko
djelovanje
Razvoj politiĉke znanosti
Znaĉaj zakona u svakodnevnom ţivotu
Vlast
112
Moć i autoritet
Politiĉko djelovanje
Politiĉka utakmica
Politiĉka kultura
Civilno društvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zaštite ljudskih prava
Drţava
Drţava
Teritorijalno ustrojstvo drţave
Oblici drţave
Narod i nacija
Manjine
Politiĉki sustavi
Politiĉki sustavi
Demokracija- neposredna i predstavniĉka
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politiĉke stranke
Ideološka obiljeţja politiĉkih stranaka
Razvoj višestranaĉja u RH
Politiĉke stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izbori
Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustrojstvo
Republike
Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast
Izvršna vlast
Sudska vlast
Lokalna i podruĉna samouprava
Uvod u
ekonomiju
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Oskudnost i izbor – zakon ograniĉenosti i oportunitetni trošak
113
Ĉinitelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trţište
Trţište i trţišni mehanizmi
Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika
Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetništvo i
marketing
Poduzetništvo i poduzetniĉki pothvat
Vrste poduzeća - mala, srednja i velika poduzeća
Obiljeţja marketinga
Marketinški splet
Marketing i etika
Hrvatska i
Europska unija
Gospodarski sustav Republike Hrvatske
Povijesni razvoj EU i institucije EU
Hrvatska i EU
Napomene: / Ostalo
Metode i
oblici rada:
Metode: predavaĉka metoda, metoda dijaloga, heuristiĉka metoda,
problemska metoda, istraţivaĉka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja (usmenim i pisanim
naĉinom).
Oblici: aktivnost (domaće zadaće, seminarski rad, istraţivanje,
suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
114
Naziv nastavnog predmeta: RAĈUNALSTVO
Cilj predmeta:
steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za
korištenje raĉunala
obraĊivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem
primjenskih programa
usvojiti temeljna informatiĉka znanja vaţna za razumijevanje rada
raĉunala
komunicirati posredstvom razliĉitih medija
usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije
podataka i informacija
analizirati i kritiĉki ocijeniti prikupljene informacije
razviti logiĉke misaone procese
razviti algoritamski naĉin razmišljanja
biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih
problema iz vlastitog ţivota i odabrane struke primjenom
informacijske i komunikacijske tehnologije
steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje
specifiĉnih raĉunalnih programa iz podruĉja struke
poštivati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti
sadrţaje s raĉunalnih mreţa
steći temelje za cjeloţivotno uĉenje i nastavak obrazovanja
Opis predmeta:
Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim
otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom ţivotu. Razvoj
znanosti i primjenu danas ne moţemo zamisliti bez kvalitetne
primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog
pristupa rješavanju problema.
U takvom društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su
raĉunala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom ţivotu, potrebno
je djelotvorno koristiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.
Posebno je vaţno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih
kritiĉki vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati.
Danas je konkurentnost na trţištu rada nezamisliva bez kvalitetne
obrade i prezentacije podataka i rezultata svog rada.
Umijeće korištenja raĉunala, temeljna znanja i rješavanje problema
tri su vaţne sastavnice informatiĉkog obrazovanja koje se nuţno
odvija uz samostalno korištenje raĉunala. Rješavanje problema
povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji
će se razvijati u nastavnom predmetu.
115
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: RAĈUNALSTVO
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati mjerne jedinice koliĉine podataka
2. razlikovati i opisati komponente raĉunalnog sustava (središnja
jedinica, memorije, ulazno- izlazne jedinice)
3. koristiti operacijski sustav raĉunala i napraviti osnovnu
prilagodbu svojim potrebama
4. rukovati datotekama i mapama u grafiĉkom korisniĉkom
suĉelju
Raĉunalne mreže i internet
1. objasniti razloge umreţavanja raĉunala i vrste mreţa
2. razlikovati naĉine spajanja na internet i pravila prijenosa
podataka
3. komunicirati elektroniĉkom poštom
4. koristiti usluge interneta
5. sigurno koristiti raĉunalo, mreţu i internet
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti postupke za ureĊivanje i oblikovanje teksta na razini
znaka, odlomka i stranice
2. upotrijebiti sliku, zvuk ili video u odreĊenom dokumentu
3. koristiti i primijeniti program za izradu prezentacija te
samostalno prikazati i izloţiti prezentaciju
4. radom u timu modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog
ţivota te uporabom steĉenih vještina i mogućnosti odreĊene
aplikacije izraditi rješenje
Rješavanje problema pomoću raĉunala
1. koristiti i primijeniti program za tabliĉno raĉunanje za izradu
dokumenata koji sadrţe oblikovane podatke, formule, funkcije
i grafikone
2. opisati postupak nastajanja programa
3. objasniti pojam algoritma
4. opisati pseudokod
5. analizirati program zapisan u pseudokodu
6. osmisliti pseudokod koji rješava jednostavan problem
116
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Poznavanje i
korištenje
informacijskih i
komunikacijskih
tehnologija
Prikaz podataka u raĉunalu
veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava
pojam koliĉine podataka
prikaz znakova standardnim ASCII kodom
GraĊa raĉunala
osnovni dijelovi raĉunala
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureĊaji i prikljuĉivanje
vanjske memorije
Operacijski sustav
grafiĉko suĉelje
postavke korisniĉkog suĉelja
rad s datotekama i mapama
osnovno ureĊivanje crteţa
Raĉunalne mreţe
i Internet
Mreţe raĉunala
mreţe raĉunala (pojam i vrste)
dijelovi mreţe raĉunala
mreţni protokoli i brzina prijenosa podataka
internet
povezivanje na internet
usluge interneta
Elektroniĉka pošta
e-mail klijent, webmail
komunikacija pomoću elektroniĉke pošte
Usluga WWW
web preglednik - korištenje
uĉinkovito pretraţivanje i preuzimanje sadrţaja s interneta
procjenjivanje kvalitete sadrţaja na internetu
Raĉunalna sigurnost i etiĉnost
sigurnost i zaštita osobnih podataka
štetni programi i zaštita
kultura ponašanja na internetu
autorska prava i njihova zaštita
Obrada i prikaz
podataka
Obrada teksta
osnovna obiljeţja odabranog programa za obradu teksta
117
unos teksta i osnovna podešavanja stila pisanja
oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice
jeziĉna provjera teksta i pretraţivanje dokumenta
umetanje i oblikovanje tablice
umetanje i oblikovanje slika
oblikovanje cijelog dokumenta
priprema dokumenta za ispis
izrada zadanog dokumenta
Obrada slike, zvuka i videa
slika
zvuk
video
Prezentacije
slajd, predloţak, dizajn
korištenje slika, crteţa, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji
efekti na slajdu i prezentaciji
izrada prezentacije na zadanu temu
Projektni zadatak
izrada projektnog zadatka
prezentiranje projektnog zadatka
Rješavanje
problema
pomoću raĉunala
Program i algoritam
algoritam – pojam i uloga
pseudokod
slijedna struktura
naredba grananja
analiza algoritma
Tabliĉno raĉunanje
osnovna obiljeţja odabranog programa za tabliĉno raĉunanje
unos i izmjena podataka
oblikovanje ćelija i tablica
adresiranje ćelija
formule i osnovne funkcije
izdvajanje podatka
grafikoni
priprema za ispis i ispis dokumenta
118
Projektni zadatak
analiza problema
izrada projektnog zadatka
prezentiranje projektnog zadatka
Napomene:
Nastavni proces izvodi se u specijaliziranoj informatiĉkoj uĉionici s
najviše 16 raĉunala i grupom od najviše 16 polaznika po principu za
jednim raĉunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima više od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio navedeni kriterij.
Nuţno je tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku omogućiti
korištenje raĉunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadrţaja, a 50% vremena izradom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, što sluţi za povezivanje usvojenih sadrţaja s
praktiĉnom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uĉenja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: predavaĉka metoda, metoda dijaloga, heuristiĉka metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraţivaĉka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena znanja,
usvojenost vještina na raĉunalu, projektni zadatak, aktivnost
Oblici: usmenim i pisanim naĉinom, domaće zadaće, istraţivanje,
suradnja u nastavi i dr.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
119
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Cilj predmeta:
biti osposobljeni za samostalno uĉenje i unapreĊivanje poslova u
svom zanimanju te cjeloţivotno uĉenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i
produkte koji su vaţni u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te
ih prikazati jednadţbama kemijske reakcije
izvoĊenjem pokusa razviti vještinu eksperimentiranja, sposobnost
opaţanja promjena, opisivanja i donošenja zakljuĉaka
uoĉiti uzajamne veze izmeĊu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti naĉin njihovog
obiljeţavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja
razviti svijest o nuţnosti oĉuvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne
odriĉući se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema
svakom pojedincu i njegovim potrebama
Opis predmeta:
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je
nastave kemije steći znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti
interes polaznika za prirodne znanosti predstavljajući ih dijelom opće
kulture. U strukovnim školama zadatak nastave kemije jest stjecanje
znanja i sposobnosti potrebnih u budućem zanimanju te
svakodnevnom ţivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju steći znanja
i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje odnosno
usavršavanje u struci.
120
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Ĉestiĉna graĊa tvari
1. opisati strukturu atoma
2. navesti podatke koji se mogu išĉitati iz periodnog sustava
elemenata
3. razlikovati fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju atoma nekog kemijskog elementa s obzirom
na njegov poloţaj u periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza
Metali i nemetali
1. objasniti vaţnost tehniĉki vaţnih metala i njihovih legura
2. identificirati najvaţnije nemetale po skupinama u periodnom
sustavu elemenata te po njihovim svojstvima
3. razmotriti koji spojevi nemetala imaju utjecaj na biosferu
4. prepoznati vaţnost vode u svakodnevnom ţivotu i svim
ljudskim aktivnostima
5. klasificirati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi
6. navesti znaĉajne osobine umjetnih gnojiva
7. diskutirati o vaţnosti zbrinjavanja otpada
Ugljikovodici
1. razlikovati ugljikovodike po strukturi, formuli i nomenklaturi
2. usporediti fizikalna i kemijska svojstva ugljikovodika prema
njihovoj strukturi odnosno zasićenosti
3. izvesti jednostavne pokuse kao podlogu za upoznavanje
svojstava i jednostavnih kemijskih reakcija ugljikovodika
4. protumaĉiti postupak dobivanja ugljikovodika iz prirodnih
izvora – nafte i zemnog plina odnosno frakcijskom destilacijom
nafte
5. protumaĉiti svojstva i primjenu te štetnost za zdravlje
aromatskih ugljikovodika
6. opisati primjenu ugljikovodika u industriji i svakodnevnom
ţivotu te utjecaj na ekosustav
7. diskutirati o smanjenju zaliha nafte i zemnog plina i nuţnosti
iskorištavanja obnovljivih izvora energije
Organski spojevi s kisikom
1. razlikovati organske spojeve s kisikom (alkohole, fenole,
121
karboksilne kiseline) po strukturi, formuli i pravilima IUPAC-
ove nomenklature
2. izdvojiti osnovna fizikalna i kemijska svojstva organskih
spojeva s kisikom (alkohola, fenola, karboksilnih kiselina)
3. opisati postupak dobivanja organskih spojeva s kisikom
(alkoholno vrenje, octeno-kiselo vrenje)
4. navesti primjenu organskih spojeva s kisikom (alkohola,
fenola, karboksilnih kiselina) u svakodnevnom ţivotu i industriji
5. zakljuĉiti o štetnom utjecaju prekomjernog konzumiranja
alkohola na ţivot ĉovjeka i šire zajednice
Prirodni spojevi
1. razlikovati karakteristike osnovnih skupina ugljikohidrata s
njihovim predstavnicima
2. prikazati molekulske formule i shematske strukture
jednostavnih ugljikohidrata
3. identificirati karakteristiĉna fizikalna i kemijska svojstva
ugljikohidrata
4. objasniti vaţnost uporabe najrasprostranjenijih ugljikohidrata
za ţivi svijet
5. navesti primjere rasprostranjenosti ugljikohidrata
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Struktura atoma
i periodni sustav
elemenata
Sastav tvari
GraĊa atoma
Periodni sustav elemenata
Veze izmeĊu
atoma
Osnovna svojstva kemijskih veza
Metali Svojstva metala
Tehniĉki vaţni metali i njihove legure
Nemetali Zrak
Voda
Tlo
Ugljikovodici
Alkani
Alkeni
Alkini
Areni
Organski spojevi
s kisikom
Alkoholi i fenoli
Karboksilne kiseline
Prirodni spojevi Ugljikohidrati
Napomene: Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i
praktiĉnog rada s ciljem ostvarivanja ishoda uĉenja.
122
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode:
Strategija poučavanja
problemsko pouĉavanje
heuristiĉko pouĉavanje
programirano pouĉavanje
Strategija učenja otkrivanjem
istraţivanje
simulacija
projekt
Oblici: frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost nastavnih sadrţaja, primjena znanja,
samostalni rad.
Oblici: usmenim i pisanim naĉinom (usvojenost nastavnih sadrţaja),
domaće zadaće, seminarski rad, istraţivanje, suradnja u nastavi i dr.
(individualni rad).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
123
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Cilj predmeta:
usvojiti i meĊusobno povezati kljuĉne biološke koncepte u
objašnjavanju pojava i procesa u ţivom svijetu kako bi stekli
temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat graĊanina
suvremenog demokratskog društva
proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove
o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i
zdravlju drugih ljudi
steĉena znanja staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi
oĉuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteţe te obrazloţiti
potrebu vlastitog odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu
Opis predmeta:
Uĉenjem Biologije, polaznici stjeĉu znanja i razvijaju i vještine,
poĉevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za
praktiĉan rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog,
zakljuĉivanja, prezentiranja i rada u timu. Uĉenje Biologije ciljano
utjeĉe i na afektivnu domenu uĉeniĉkog razvoja, usvajanjem
poštovanja prema ţivotu te razvijanjem empatije prema drugim
ljudima i drugim ţivim bićima, kao i odgovornost za oĉuvanje prirode,
okoliša, vlastitog i tuĊeg zdravlja.
124
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
Ĉovjek i zdravlje
1. raspraviti zdrave stilove ţivljenja te vaţnost pravilne i redovite
primjene higijenskih navika u svakodnevnom ţivotu
2. protumaĉiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i
nametnika u tijelo ĉovjeka i mjere prevencije
3. povezati najĉešće virusne i bakterijske bolesti s naĉinima
njihova lijeĉenja
4. diskutirati djelovanje sredstava ovisnosti na zdravlje i
ponašanje ljudi
5. protumaĉiti vaţnost preuzimanja odgovornosti za vlastito
zdravlje na primjerima razliĉite ovisnosti
6. prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje povezane sa
specifiĉnostima zanimanja za koje se školuje
7. prikazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti ţivot
ugroţenoj osobi
8. predvidjeti posljedice poremećaja ravnoteţe u organizmu
Spolnost i sazrijevanje ĉovjeka
1. protumaĉiti povezanost sazrijevanja i ţivotnih razdoblja s
djelovanjem hormona
2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom graĊom i
higijenom
3. razlikovati prednosti i nedostatke razliĉitih metoda planiranja
trudnoće
4. protumaĉiti proces oplodnje i razvoj ploda do poroĊaja
5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem
trudnice
6. raspraviti razliĉite stavove o spolnosti i odgovornom spolnom
ponašanju
Srodnost i raznolikost živog svijeta
1. razvrstati ţiva bića u carstva
2. istraţiti osnovne karakteristike pojedinih carstava ţivog svijeta
3. usporediti uloge pojedinih grupa organizama u biosferi s
obzirom na tipove ishrane
4. istraţiti primjere prilagodbi ţivih bića staništu
5. istraţiti znaĉenje glavnih skupina ţivotinja u biosferi i ţivot
ĉovjeka
125
6. istraţiti znaĉenje ljekovitih, zaĉinskih i jestivih biljaka u ţivotu
ĉovjeka
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Ĉovjek i zdravlje
Znaĉenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ţivljenja
Povezanost najĉešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s
mogućim ĉimbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i
narkomanija, ostale ovisnosti)
Pruţanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju ţivot)
Samostalni i grupni rad
Primjeri poremećaja ravnoteţe u organizmu i njihove posljedice
Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju
Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ţivljenja
Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)
Rizici za zdravlje povezani sa specifiĉnostima zanimanja i naĉina
ţivota
Spolnost i
sazrijevanje
ĉovjeka
Ţivotni ciklus ĉovjeka i razvoj spolnosti
Pubertet i adolescencija
GraĊa i funkcija muškog i ţenskog spolnog sustava
Menstrualni ciklus i oplodnja
Trudnoća, porod, dojenje i njega novoroĊenĉadi
Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće
Samostalni i grupni rad
Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)
Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje
Srodnost i
raznolikost ţivog
svijeta
Sistematska raspodjela i srodnost ţivih bića
Rasprostranjenost i raznolikost carstava ţivog svijeta uz njihov
ekološki poloţaj i uloge u biosferi
Prilagodbe ţivih bića staništu
Povezanost organizama u biosferi
Samostalni i grupni rad
Znaĉenje glavnih skupina ţivotinja u biosferi i ţivotu ĉovjeka
Znaĉenje jestivih, zaĉinskih i ljekovitih biljaka u ţivotu ĉovjeka
Napomene: /
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne, vizualne, prakseološke
Oblici: frontalni rad, grupni rad/rad u skupinama, rad u parovima,
individualni rad, timski rad
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
126
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: korištenje razliĉitih sastavnica i metoda u praćenju i
ocjenjivanju uĉeniĉkog napretka odraz je cjelovitosti pristupa u
vrjednovanju njihovih postignuća. Sastavnice koje će nastavnik
koristiti, naĉin praćenja i naĉin izvoĊenja pojedinih ocjena te
izvoĊenja zakljuĉne ocjene moraju biti transparentni i polaznicima
objašnjeni već na poĉetku nastavne godine. Vrjednovanje i
ocjenjivanje polaznika treba maksimalno integrirati u nastavni proces
i provoditi kontinuirano tijekom razliĉitih nastavnih aktivnosti, a ishodi
uĉenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim pojedinim polaznikom.
Oblici: Praćenje uĉeniĉkih postignuća postiţe se sastavnicama:
Usvojenost nastavnih sadržaja obuhvaća postignuća u kognitivnoj
ili spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrjednuje se
poznavanje temeljnih pojmova i struĉnog nazivlja, razumijevanje
pojava i procesa u ţivom svijetu, objašnjavanje meĊuodnosa i
uzroĉno-posljediĉnih veza u ţivom svijetu te kompleksne
meĊuovisnosti ţive i neţive prirode.
Primjena znanja podrazumijeva primjenu usvojenih bioloških
zakonitosti i teorija na primjerima iz okruţenja, tumaĉenje novih
(vlastitih) primjera i rješavanje problema. U ovoj se sastavnici
ocjenjuje polaznikova sposobnost i vještina prikazivanja dostupnih
podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni naĉin te
razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s
razliĉitih motrišta, smislenog rašĉlanjivanja problema (tabelarni
prikaz, grafikon) i prikazivanja meĊuodnosa. U sklopu ove sastavnice
moţe se ocijeniti i praktiĉna primjena teoretskog znanja.
Samostalni rad je sastavnica praćenja individualnih uradaka pa se
ovdje vrjednuju polaznikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i
domaći uradci, samostalni praktiĉni radovi, prikazi istraţivanja, prikazi
zakljuĉaka rasprava, razliĉite prezentacije, referati, plakati, seminarski
radovi. Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici
moţe ocijeniti polaznikov individualan doprinos radu grupe.
Afektivno podruĉje polazniĉkog razvoja, iskazano u Odnosu
polaznika prema radu, u pravilu se prati bilješkama o radu i
napredovanju polaznika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena takoĊer
uzima u obzir pri konaĉnom zakljuĉivanju ocjene.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
127
2.2.2. Obvezni strukovnih moduli
Naziv modula ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Osnove iskorišćivanja šuma
Priprema i organizacija rada na šumskom radilištu
Sjeĉa i izrada stabala
Izvlaĉenje drva i drvnih sortimenata
Izvoženje drva i drvnih sortimenata
Sjeĉa stabala i izrada drvnih sortimenata harvesterom
Primopredaja izraĊenog drvnog materijala
Šumski red
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula izraditi drvne sortimente prema normama, izvesti na stovarište i
pripremiti za prodaju
Opis modula: /
Nastavni predmeti
koji se izvode u
ovom modulu:
Iskorišćivanje šuma (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Iskorišćivanje šuma (3. razred, 2 sata, 4 boda)
128
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
1. objasniti ulogu šume koja prati ljudsku zajednicu od njenih
poĉetaka do danas
2. prepoznati vaţnost šume i drveta kao resursa u gospodarstvu
Hrvatske
3. opisati iskorišćivanje šuma kao djelatnost
4. opisati faze iskorišćivanja šuma
5. objasniti etat i vrste prihoda
6. objasniti vrste sjeĉa i sijekova
7. opisati okolišno prihvatljive postupke pridobivanja drva
8. iskazati planske pretpostavke i organizaciju rada na radilištu
9. utvrditi uvjete rada i opasnosti na radilištu
10. predvidjeti oteţavajuće okolnosti za izvoĊenje radova
11. izabrati sredstva rada
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Ekonomsko
znaĉenje šuma i
šumarstva
Povijest gospodarenja šumama
Ekonomska vaţnost šuma i šumarstva
Podjela šuma po namjeni
Faze
iskorišćivanja
šuma
Pojam iskorišćivanja šuma
Faze iskorišćivanja šuma
Sjeĉa i izrada
Izvlaĉenje i izvoţenje
Transport
Doznaka stabala za sjeĉu
Etat
Etat
Glavni prihod
Prethodni prihod
Izvanredni prihod
Sluĉajni prihod
Sjeĉa stabala Vrijeme sjeĉe: ljetna sjeĉa, zimska sjeĉa
Vrste sjeĉe: oplodne sjeĉe, preborna sjeĉa
Vrste sjekova: pripremni sjek, naplodni sjek, dovršni sjek
Priprema
radilišta za sjeĉu
Zaduţenje radilišta
Podjela radilišta na sjeĉne linije
UtvrĊivanje uvjeta rada
UtvrĊivanje tehnike rada
Odabir sredstava za rad
UreĊenje radilišta
Napomena Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% vremena izvodi se teorijski
129
u uĉionici i kroz vjeţbe u radionici.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: poznavanje i razumijevanje sadrţaja, usmeno i pismeno
izraţavanje, praktiĉna primjena usvojenih znanja, odnos prema radu i
izvršavanju obaveza.
Oblici: usmena provjera, pismena provjera, ocjenjivanje praktiĉnog
rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
130
Naziv nastavnog predmeta: ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. primijeniti radne postupke pri sjeĉi i izradi stabala
2. zaštititi drvne sortimente
3. koristiti zaštitnu opremu
4. primijeniti pravila za siguran rad
5. objasniti postupak privlaĉenja drva i drvnih sortimenata (fazu
2 iskorišćivanja)
6. razlikovati sredstva rada koja se koriste za privlaĉenje drva
7. opisati tehnike rada privlaĉenja drva
8. pripremiti sredstva rada za siguran i uĉinkovit rad
9. prepoznati prikljuĉne ureĊaje traktora
10. razlikovati sredstva rada koja se koriste za izvoţenje drva i
drvnih sortimenata
11. opisati tehnike rada izvoţenja drva
12. navesti radnje kod utovara i istovara drva i drvnih sortimenata
13. pripremiti sredstva rada za siguran i uĉinkovit rad
14. opisati karakteristike pojedinih sredstava rada za izvoţenje
15. rukovati sredstvima rada na izvoţenju na siguran naĉin
16. opisati harvester
17. navesti prednosti i nedostatke rada harvesterom
18. nabrojiti predradnje za primanje drvnih sortimenata
19. prepoznati vrste drva koje se izraĊuju
20. uoĉiti greške na deblu
21. objasniti pojam šumski red
22. navesti mjere i radnje koje osiguravaju potrajnost
gospodarenja
23. navesti mjere i radnje koje osiguravaju obnovu šume nakon
provedene sjeĉe
24. izvesti radove koji osiguravaju opće korisne funkcije šume
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Sjeĉa stabala
(pripremne
radnje)
Sjeĉa stabala: poslovi na sjeĉi
Priprema radnika
Priprema stroja
Priprema radilišta
Pronalazak doznaĉenog stabla
Priprema radnog mjesta
131
Odabir smjera obaranja i smjera odstupanja
Obaranje
(rušenje) stabala
Obaranje (rušenje) dubećih stabala tanjih od duljine vodilice
Obaranje (rušenje) dubećih stabala debljih od duljine vodilice
Obaranje (rušenje) naprijed nagnutih stabla
Obaranje (rušenje) natrag nagnutih stabla
Obaranje u stranu nagnutih stabla
Postupci sa
srušenim stablom
Kresanje grana
Prepiljivanje srušenog stabla
Prepiljivanje debla na dva oslonca
Prepiljivanje debla na jednom osloncu
Prepiljivanje napetog debla
GraĊa drva
Elementi graĊe drva
Mehaniĉka svojstva drva
Vanjske osobine debla
Greške drva
OdreĊivanje vrste drva
Primanje i zaštita
izraĊenih
sortimenata
Pravilnik o izmjeri i obiljeţavanju drvnih sortimenata i šumskom redu
Izmjera srednjeg promjera debla
Izmjera duljine debla
Obiljeţba izraĊenih drvnih sortimenata
Primanje obiljeţenih sortimenata
Zaštita izraĊenih sortimenata
Iznošenje,
izvlaĉenje i izvoz
drvnih
sortimenata
Podjela sredstava rada za privlaĉenje i izvoz drva
Ĉimbenici koji utjeĉu na odabir tehnike rada i sredstava rada
Privlaĉenje drva adaptiranim poljoprivrednim traktorima
Privlaĉenje drva šumskim zglobnim traktorima
Izvoz drva forvarderima
Izvoz drva adaptiranim poljoprivrednim traktorom s poluprikolicom i
dizalicom
Utovar i istovar
drva dizalicom
Priprema stroja za utovar ili istovar
Utovar drva, istovar drva
Sjeĉa stabala i
izrada drvnih
sortimenata
harvesterom
Priprema harvestera za rad
Tehnika rada harvesterom
Prednosti i nedostaci rada harvesterom
Šumski red Pojam šumski red
Radnje koje propisuje pravilnik o šumskom redu
Napomena
Nastavni se proces 78 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 22 % vremena izvodi se
teorijski u uĉionici i vjeţbama u radionici i na poligonu.
U realizaciji vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
132
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: poznavanje i razumijevanje sadrţaja, usmeno i pismeno
izraţavanje, praktiĉna primjena usvojenih znanja, odnos prema radu i
izvršavanju obaveza.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ocjenjivanje praktiĉnog
rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
133
Naziv modula DENDROLOGIJA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Osnove dendrologije
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula razlikovati najvaţnije vrste drveća i drvenastog bilja
Opis modula: /
Nastavni predmeti
koji se izvode u
ovom modulu:
Osnove dendrologije (1. razred, 2 sata, 4,5 bodova)
134
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE DENDROLOGIJE
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. prepoznati gospodarske vrste drveća po habitusu i kori
2. determinirati gospodarske vrste drveća po ljetnim i zimskim
izbojcima
3. prepoznati gospodarske vrste drveća po plodovima i ĉešerima
4. identificirati najuĉestalije grmolike vrste naših šuma
5. navesti znanstvene nazive (latinske) glavnih gospodarskih
vrsta drveća
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Opće osobine
ĉetinjaĉa
Sistematika
Morfološke karakteristike ĉetinjaĉa
Areal
Porodica
Taxaceae
Obiĉna tisa
Porodica Pinaceae
Rod duglazija - obiĉna ameriĉka duglazija
Rod jela – obiĉna jela
Rod smreka – obiĉna smreka, Panĉićeva omorika, bodljikava ili plava
smreka
Rod bor – bijeli bor, crni bor, planinski bor alepski bor, pinija,
ameriĉki borovac
Rod ariš – europski ariš
Porodica
Cupressaceae
Obiĉna borovica
Opće osobine
kritosjemenjaĉa
Morfološka graĊa generativnih dijelova biljke
Morfološka graĊa vegetativnih dijelova biljke
Podjela kritosjemenjaĉa
Porodica
Betulaceae
Rod joha– crna joha
Rod grab – obiĉni i bijeli grab
Rod crni grab – crni grab
Rod lijeske – obiĉna lijeska
Porodica
Fagaceae
Rod pitomi kesten – pitomi kesten
Rod bukva – obiĉna bukva
Rod hrast – luţnjak, kitnjak, cer, medunac, crnika
Porodica
Juglandaceae
Rod orah – obiĉni orah
Porodica
Salicaceae
Rod topola - bijela topola , trepetljika, crna topola
Porodica
Ulmaceae
Rod brijest - nizinski brijest, gorski brijest, vez
135
Porodica Tiliaceae Rod lipa - malolisna lipa, velelisna lipa, srebrnolisna lipa
Porodica
Aceraceae
Rod javor - gorski javor, javor mlijeĉ, klen, maklen, ţestilj, gluhaĉ,
srebrnolisni javor
Porodica
Rosaceae
Brekinja, divlja kruška, divlja trešnja, rašeljka
Porodica
Fabaceae
Obiĉni bagrem
Porodica Oleaceae Rod jasen - obiĉni jasen, poljski jasen, crni jasen
Napomena
Nastavni se proces 33 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 67 % vremena izvodi se
teorijski u uĉionici i vjeţbama u arboretumu i gradskim parkovima.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, urednost i preciznost.
Oblici: vrednovanje usmeno i pisano (usvojenost i razumijevanje
sadrţaja), determinacija vrsta na uzorcima iz prirode (primjena
znanja), izrada herbarija, toĉnost determinacije (urednost i
preciznost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta.
136
Naziv modula EKOLOGIJA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Ekološko-biološka svojstva i rasprostranjenost gospodarskih
vrsta drveća
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
opisati osnovne ekološke ĉinitelje i ekološka svojstva gospodarskih
vrsta drveća te ih svrstati po vertikalnoj i horizontalnoj
rasprostranjenosti
Opis modula: /
Nastavni predmeti
koji se izvode u
ovom modulu:
Ekologija šuma (1. razred, 1 sat, 2,5 boda)
137
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: EKOLOGIJA ŠUMA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. nabrojiti osnovne ekološke ĉinitelje
2. opisati potrebe gospodarskih vrsta drveća za svjetlom, vlagom
i toplinom
3. svrstati gospodarske vrste drveća po vertikalnoj i horizontalnoj
rasprostranjenosti
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Uvod
Stanište
Biocenoza
Ekosustav
Biosfera
Klimatski utjecaji
Svjetlo
Toplina
Vlaga
Kretanje zraĉnih masa
Edafski utjecaji
Fiziĉka svojstva tla
Kemijska svojstva tla
Biološka svojstva tla
Geomorfološki
utjecaji
Nadmorska visina
Inklinacija i ekspozicija
Konfiguracija
Ekološke
karakteristike
glavnih vrsta
drveća
Ekološke karakteristike pojedinih vrsta drveća nizinskih šuma
Ekološke karakteristike pojedinih vrsta drveća brdskih šuma
Ekološke karakteristike pojedinih vrsta drveća gorskih šuma
Ekološke karakteristike pojedinih vrsta drveća pretplaninskih i
planinskih šuma
Mediteranske šume
Napomena Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% sluţi za povezivanje
usvojenih sadrţaja s teorijskim spoznajama i praktiĉnom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉan rad.
Oblici: usmeno i pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
138
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
139
Naziv modula UZGAJANJE ŠUMA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Sjemenarstvo
Rasadniĉarstvo
Uzgajanje šuma
Ekološko-biološka svojstva i rasprostranjenost gospodarskih
vrsta drveća
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
primijeniti steĉeno znanje iz sjemenarstva i rasadniĉarske
proizvodnje u svrhu prirodne i umjetne obnove šuma,
pošumljavanja i njege šuma
Opis modula: /
Nastavni predmeti
koji se izvode u
ovom modulu:
Uzgajanje šuma (1. razred, 2 sata, 4,5 boda)
Uzgajanje šuma (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Uzgajanje šuma (3. razred, 1 sat, 2 boda)
140
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: UZGAJANJE ŠUMA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. prepoznati vrste plodova i sjemena
2. razlikovati zdravo sjeme i plodove od šturog sjemena
3. koristiti specijalnu opremu i ureĊaje za penjanje i sakupljanje
sjemena
4. opisati uvjete za klijanje sjemena
5. opisati tehnologiju ĉuvanja odnosno skladištenja plodova i
sjemena te naĉin zaštite (manipuliranje sjemenom i
plodovima)
6. opisati glavne dijelove rasadnika
7. pripremiti sjeme i reznice
8. „rukovati“ šumskim sadnicama
9. odrţavati neproizvodne površine
10. rukovati strojevima i ureĊajima u rasadniĉarskoj proizvodnji na
siguran naĉin
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Sjemenarstvo
Pojam i dijelovi sjemena
Razdioba plodova
Plodonošenje šumskog drveća
Sazrijevanje sjemena
Sabiranje sjemena
Obrada sjemena i plodova
Ĉuvanje sjemena
Klijanje sjemena
Rasadniĉarstvo
Podjela i namjena rasadnika
Priprema sjemena i tla za sjetvu
Sjetva i sadnja
Njega biljaka u sijalištu
Njega biljaka u rastilištu
Dunnemanove lijehe
Vegetativno razmnoţavanje
Strojevi i alati u rasadniĉarskoj proizvodnji
Napomena
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% vremena izvodi se teorijski
u uĉionici i vjeţbama u školskom rasadniku.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
141
rada: metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉan rad.
Oblici: usmeno i pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
142
Naziv nastavnog predmeta: UZGAJANJE ŠUMA
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. pripremiti stanište
2. sijati šumsko sjeme (na radovima pošumljavanja, obnove,
popunjavanja i sanacije šumskih sastojina)
3. saditi šumske sadnice (na radovima pošumljavanja, obnove,
popunjavanja i sanacije šumskih sastojina)
4. rukovati strojevima i alatima na radovima uzgajanja šuma na
siguran naĉin
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Pošumljavanje
Pripremiti stanište
Priprema tla za pošumljavanje
Naĉini pošumljavanja
Metode sjetve sjemena na radovima pošumljavanja
Metode sadnje sadnica na radovima pošumljavanja
Sadnja sadnica obloţenog korijena
Obnova šuma
Uvjeti prirodne obnove šuma
Ĉinitelji prirodne obnove
Oplodna sjeĉa
Preborna sjeĉa
Ĉista sjeĉa
Umjetna obnova šuma
Sanacija šuma
Strojevi i alati pri pošumljavanju i obnovi
Napomena
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% vremena izvodi se
teorijski u uĉionici i vjeţbama u sastojini.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉan rad.
Oblici: usmeno i pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
Literatura
143
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
144
Naziv nastavnog predmeta: UZGAJANJE ŠUMA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. prepoznati razvojne stadije sastojine
2. nabrojiti biološka svojstva glavnih gospodarskih vrsta drveća
3. klasificirati stabla po biološko-gospodarskoj klasifikaciji
4. rukovati strojevima i alatima u rasadniĉarkoj proizvodnji
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Njega šuma
Ciljevi i zadaci njege šuma
Njega prirodnih mladika
Njega mladih silvikultura
Njega prirodno obnovljenih šuma
Razvojni stadiji sastojine
Uzgojni oblici
Cilj i zadaci njege šuma
Njega pomlatka i mladika
Ĉišćenje guštika
Biološko-gospodarska klasifikacija
Prorjede
Doznaka stabala
Napomena
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% vremena izvodi se
teorijski u uĉionici i kroz vjeţbe u sastojini.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉan rad.
Oblici: usmeno i pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
145
Naziv modula MJERNI INSTRUMENTI I ALATI
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Instrumenti i alati u ureĊivanju šuma i u geodeziji
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula razlikovati i pravilno rukovati mjernim instrumentima i alatima koji
se koriste u šumarstvu
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Mjerni instrumenti i alati (1. razred, 2 sata, 4 boda)
146
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: MJERNI INSTRUMENTI I ALATI
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. razlikovati mjerne instrumente i alate koji se koriste u
šumarstvu
2. koristiti jednostavne alate i instrumente prilikom izmjere
sastojine
3. prezentirati orijentaciju u prostoru
4. obiljeţavati granice u šumi
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – nastavne teme
Mjere u
šumarstvu
Mjere za duţine
Mjere za površine
Mjere za kutove
Pogreške kod mjerenja
Sprave za
direktno mjerenje
Trasirke
Visak
Libela
Lanci
Letve
Ravnjaĉa i podravnjaĉa
Padomjer
Mjerna vrpca
Promjerka
Visinomjeri
Teodolit
Busola
Presslerovo svrdlo
OdreĊivanje
volumena stabla
Izmjera prsnog promjera i visine stabla
OdreĊivanje volumena stabla formulama i tablicama
Obiljeţba u šumi Obiljeţba odsjeka, odjela i gospodarske jedinice
Obiljeţba šumske vlake, sjeĉne linije, šumskog radilišta
Obiljeţba opasnih mjesta na radilištu
Napomena
Nastavni se proces 33 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 67% vremena izvodi se teorijski
u uĉionici i kroz vjeţbe na terenu.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
147
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉan rad.
Oblici: usmeno i pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
148
Naziv modula ZAŠTITA ŠUMA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Zaštita šuma
Šumski red
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula primijeniti razliĉite mjere zaštite šuma od štetnog djelovanja
abiotskih i biotskih ĉinitelja
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Zaštita šuma (3. razred, 1 sat, 2 boda)
149
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: ZAŠTITA ŠUMA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. nabrojiti uzroĉnike šumskih šteta
2. koristiti strojeve i alate u zaštiti šuma od štetne flore i faune
3. podizati zaštitne ograde od divljaĉi
4. dojavljivati poţare
5. gasiti inicijalne poţare
6. zaštititi drvnu masu od potkornjaka
7. izvesti radove koji osiguravaju zaštitu od poţara i širenja
zaraznih bolesti
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Abiotski uzroĉnici
šumskih šteta
Uzroci i postanak šumskih šteta
Oštećenja šumskog tla
Štete od visokih i niskih temperatura
Štete od vjetra i oluja
Biotski uzroĉnici
šumskih šteta
Pojam bolesti
Zaraza
Simptomi
Biljna higijena
Zaštita od divljaĉi
Šumski poţari Postanak i vrste šumskih poţara
Naĉini gašenja
Dojavljivanje poţara
Porodica
potkornjaka
Razvoj, ţivot i štetnost potkornjaka
Napomena
Nastavni proces izvodi se u fondu od 32 sata godišnje. U svrhu
postizanja ishoda uĉenja 50% (16 sati) nastave izvodi se u uĉionici, a
50% (16 sati) nastave izvodi se na terenu.
U realizacije terenske nastave razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, vjeţbe
150
vrjednovanja
polaznika:
Oblici: usmeno i pisano.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
151
Naziv modula LOVSTVO
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Lovstvo
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
poznavati vrste divljaĉi, naĉina uzgoja i zaštite, lova i lovne etike
gospodariti s divljaĉi i lovištem
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Lovstvo (2. razred, 2 sata, 4,5 boda)
152
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: LOVSTVO
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
1. prepoznati glavne vrste divljaĉi
2. provesti prehranu i prihranu divljaĉi
3. graditi lovnotehniĉke i lovnogospodarske objekte
4. razlikovati vrste i tehnike lova
5. zbrinjavati odstrijeljenu divljaĉ (divljaĉinu)
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Vrste divljaĉi
Zeĉevi i glodavci
Zvijeri
Papkari
Ptice
Uzgoj divljaĉi
Prehrana i prihrana jelenske divljaĉi
Prehrana i prihrana krupne i sitne divljaĉi
Lovno-tehniĉki i
lovno-
gospodarski
objekti
Tehnike izrade lovno-tehniĉkih i lovno-gospodarskih objekata
Hranilišta
Pojilišta
Solišta
Osmatraĉnice
Ĉeke
Lov divljaĉi
Tehnike lova
Vrijeme lova
Lovaĉki psi
Lovaĉko oruţje
Zbrinjavanje
odstrijeljne
divljaĉi
Otvaranje krupne divljaĉi
Otvaranje sitne divljaĉi
Uzorci za analizu
Skidanje koţe s divljaĉi
Otpremanje odstrijeljene divljaĉi
Trofeji Postupci s lovaĉkim trofejima i skidanje trofeja
Napomena
Nastavni proces izvodi se u fondu od 70 sati godišnje. U svrhu
postizanja ishoda uĉenja 70% (50 sati) nastave izvodi se u uĉionici, a
30% (20 sati) nastave izvodi se na terenu.
U realizacije terenske nastave razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
153
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, vjeţbe.
Oblici: usmeno i pisano.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
154
Naziv modula ŠUMSKO GRAĐEVINARSTVO
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Šumsko graĊevinarstvo
Zaštita šuma
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula razumjeti znaĉaj šumskih prometnica i izvoditi radove ruĉnim
alatima na odrţavanju i izgradnji šumskih graĊevinskih objekata
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Šumsko graĊevinarstvo (3. razred, 1 sat, 2 boda)
155
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: ŠUMSKO GRAĐEVINARSTVO
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. objasniti vaţnost šumskih prometnica
2. nabrojiti vrste šumskih prometnica
3. obiljeţiti trasu šumskih prometnica
4. izvoditi radove na odrţavanju i izgradnji šumskih graĊevinskih
objekata
5. razlikovati vrste graĊevinskih strojeva u šumarstvu
6. podizati zaštitne ograde od divljaĉi
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – nastavne teme
Šumske
prometnice
Znaĉaj šumskih prometnica u šumskoj proizvodnji
Podjela šumskih prometnica
Sastavni elementi šumskih prometnica
Projektiranje
šumskih
prometnica
Osnovne smjernice pri projektiranju šumskih prometnica
Trasiranje šumske prometnice
Iskolĉavanje šumske prometnice
GraĊevinski
objekti u šumi
Materijali za gradnju
Ograde
Pouĉne staze
Sjenice
Nadstrešnice
Skloništa
Kanali
Propusti
Klupe i stolovi
GraĊevinski
strojevi
Strojevi za iskop
Strojevi za ravnanje
Napomena Nastavni proces izvodi se u fondu od 32 sata godišnje. U svrhu
postizanja ishoda uĉenja 50% (16 sati) nastave izvodi se u uĉionici, a
50% (16 sati) nastave izvodi se na terenu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, vjeţbe.
Oblici: usmeno i pisano.
156
polaznika
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
157
Naziv modula RADNI STROJEVI I ALATI
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Osnove strojarstva
Radni strojevi i alati
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
steći osnovna znanja o strojnim elementima i pogonskim motorima
poznavati radne strojeve i alate koji se koriste u šumarskoj
proizvodnji
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Radni strojevi i alati (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Radni strojevi i alati (3. razred, 2 sata, 4 boda)
158
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: RADNI STROJEVI I ALATI
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
1. objasniti osnovne pojmove u strojarstvu
2. nabrojiti osnovne materijale u strojogradnji
3. navesti svojstva metala i nemetala
4. podijeliti strojne elemente prema namjeni
5. razlikovati pogonske motore
6. objasniti princip rada motora s unutarnjim izgaranjem
7. opisati goriva i maziva za motore s unutarnjim izgaranjem
8. nabrojiti radne strojeve i alate koji se koriste u rasadniĉkoj
proizvodnji
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – nastavne teme
Osnovni pojmovi
u strojarstvu
Element stroja
Stroj
Podjela strojeva prema funkciji
Materijali u
strojogradnji
Ĉelik
Bakar
Aluminij
Legure
Prirodni nemetali
Umjetni materijali
Elementi strojeva
Elementi strojeva za spajanje (zakovice, zavari, lamele, klinovi, vijci,
svornjaci, zatici, opruge)
Elementi strojeva za kruţno gibanje i prijenos snage (osovine,vratila,
leţajevi, spojke)
Elementi strojeva za protok (cijevi, ventili, zasuni, pipci, zaklopci)
Elementi stapnog mehanizma
Elementi za
prijenos gibanja
Tarni prijenos
Zupĉasti prijenos
Remenski prijenos
Lanĉani prijenos
Uţetni prijenos
Motori sa
unutarnjim
izgaranjem
Osnovni dijelovi motora
Parametri motora s unutarnjim izgaranjem
Ĉetverotaktni i dvotaktni benzinski motori
Ĉetverotaktni diesel motori
Ruĉni alati u
šumarstvu
Sjekire
Klinovi
Kosiri
Krampica
Okretaljka
Capin
159
Škare za orezivanje
Srp
Maĉeta
Nasadni klin
Strojevi u
rasadniĉarskoj
proizvodnji
Alati i naprave za sakupljanje sjemena
Trušnica
Strojevi za obradu tla
Strojevi za vaĊenje sadnica
Napomena
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% vremena izvodi se teorijski
u uĉionici i vjeţbama u radionici, rasadniku i na terenu.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉan rad.
Oblici: usmeno i pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
160
Naziv nastavnog predmeta: RADNI STROJEVI I ALATI
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. nabrojiti radne strojeve i alate koji se koriste u sjeĉi stabala i
izradi drvnih sortimenata
2. opisati naĉin rada motorne pile
3. razlikovati traktore po namjeni i konstrukciji
4. opisati glavne dijelove traktora
5. prepoznati dijelove dizalice
6. opisati sklopove forvardera
7. razlikovati sklopove harvestera
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – nastavne teme
Strojevi i alati za
sjeĉu stabala
Motorne pile
Tirfor
Okretaljka
Traktori
Podjela traktora prema konstrukciji
Adaptirani poljoprivredni traktori, osnovni sklopovi
Šumski zglobni traktori, osnovni sklopovi
Zglobna ekipaţa (forvarder),osnovni sklopovi
Adaptirani poljoprivredni traktor s poluprikolicom i dizalicom, osnovni
sklopovi
Hidrauliĉke
dizalice
Konstrukcija hidrauliĉne dizalice
Mehaniĉki sklop dizalice: postolje,okretni stup, kran, hvataĉ
Hidrauliĉni sklop dizalice: hidrauliĉna pumpa, hidrauliĉni radni cilindri,
hidrauliĉni ventili, hidrauliĉni motor
Harvesteri Osnovni sklopovi harvestera
Harvesterska glava
Napomena
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktiĉno radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% vremena izvodi se teorijski
u uĉionici i vjeţbama u radionici, tvornicama traktora i jedinicama
šumske mehanizacije.
Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
Elementi: Usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, praktiĉni rad
Oblici: usmeno, pisano, ocjenjivanje praktiĉnog rada.
161
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
162
Naziv modula EKONOMIKA I MARKETING
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Administrativne aktivnosti šumara
Komercijalne aktivnosti šumara
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula primijeniti steĉeno znanje iz ekonomske struke za izvršavanje
ekonomsko-tehniĉkih poslova na radnom mjestu
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Ekonomika i marketing (3. razred, 1 sat, 2 boda)
163
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: EKONOMIKA I MARKETING
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. koristiti odgovarajuće obrasce
2. prikupiti podatke o izvršenju radova
3. voditi razne evidencije (šumski materijal, šumski proizvodi..)
4. pisati primopredajni zapisnik
5. provesti podatke u knjige opaţanja te pripremljene
predloške/obrasce
6. pripremiti drvni materijal za prodaju
7. pripremiti za prodaju sadni materijal (reprodukcijski i
hortikulturni)
8. prodavati sporedne šumske proizvode (gljive, ljekovito bilje,
boţićna drvca...)
9. naplatiti usluge u šumarstvu (ulaznice, parkirne karte, ribiĉke
karte...)
10. ispuniti prateću dokumentaciju u svezi s naplatom proizvoda i
usluga
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Osnovni pojmovi
u ekonomici i
gospodarstvu
Cilj i svrha ekonomije
Ponuda i potraţnja
Konkurencija
Mikroekonomika
Cijena proizvoda i usluga
Prodaja šumskih proizvoda
Naplata usluga u šumarstvu
Evidencija realiziranih usluga
Amortizacija
Postotni raĉun
Kamatni raĉun
Marketing Pojam i ciljevi marketinga
Funkcije marketinga
Trţište u šumarstvu
Napomena Nastavni se proces 100 % vremena izvodi teorijski u uĉionici.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
164
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja
Oblici: usmeno i pisano.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
165
Naziv modula POSLOVNE KOMUNIKACIJE
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Komunikacija i suradnja s drugima
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula usvajanje komunikacijskih vještina u timskom radu s ciljem
nesmetanog odvijanja radnog procesa
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Poslovne komunikacije (3. razred, 1 sat, 2 boda)
166
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: POSLOVNE KOMUNIKACIJE
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. primijeniti osnove usmene poslovne komunikacije unutar tima
2. prilagoditi komunikacijski stil sugovorniku u rješavanju
problema i provedbi pojedinih naloga
3. koristiti unaprijed dogovorenu vizualnu i verbalnu komunikaciju
na radilištu
4. primijeniti ureĊaje i naprave za komuniciranje u radnom
procesu
5. protumaĉiti radni nalog
6. prilagoditi se radu u proizvodnim timovima
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Suvremeni
bonton
Kultura ponašanja u svakodnevnom ţivotu
Vaţnost sporta i rekreacije
Komunikacijske
vještine
Razgovor i aktivno slušanje
Poslovna komunikacija
Pisana komunikacija
Naprave za komunikaciju
Neverbalno komuniciranje
Nenasilno
rješavanje
sukoba
Poštivanje razliĉitosti
Suradnja i tolerancija
Socijalizacija za kooperaciju
Vještine rješavanja sukoba
Napomena: Nastavni se proces 100 % vremena izvodi teorijski u uĉionici.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja
Oblici: usmeno i pisano.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
167
Naziv modula ZAŠTITA NA RADU
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Priprema i organizacija rada na šumskom radilištu
Sjeĉa i izrada stabala
Zaštita na radu
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
usvojiti potrebna znanja i vještine koja će se primjenjivati u
svakodnevnom ţivotu i radu ĉime će se sprijeĉiti ozljede i
profesionalna oboljenja zaposlenih u šumarstvu
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Zaštita na radu (1. razred, 1 sat, 2 boda)
168
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: ZAŠTITA NA RADU
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. opisati svrhu, cilj i opća naĉela zaštite na radu
2. nabrojiti pravila zaštite na radu kojima se uklanjaju ili smanjuju
opasnosti i štetnosti u procesu rada
3. navesti propise kojima je ureĊena zaštite na radu u Republici
Hrvatskoj
4. navesti duţnosti, prava i obveze radnika i poslodavca u provedbi
i primjeni mjera zaštite na radu
5. opisati organizaciju zaštite na radu na šumskom radilištu
6. opisati organizaciju pruţanja prve pomoći ozlijeĊenim na
šumskom radilištu
7. opisati koje su opasnosti i štetnosti prisutne na radnom mjestu
šumara i koje se mjere zaštite na radu primjenjuju
8. navesti kada se moraju koristiti osobna zaštitna sredstva
9. primijeniti mjere zaštite na radu
10. koristiti zaštitnu opremu
11. primijeniti pravila za siguran rad
12. primijeniti rad na siguran naĉin
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – nastavne teme
Zakonski propisi
Cilj i svrha zaštite na radu
Zakonske obaveze poslodavca
Zakonske obaveze zaposlenika
Propisi kojima je ureĊena zaštita na radu u Republici Hrvatskoj
Izvori opasnosti
Fizikalne štetnosti
Kemijske štetnosti
Biotiĉki faktori
Nefiziološki uvjeti rada
Ĉimbenici
sigurnosti
Tehniĉka zaštitna sredstva
Osobna zaštitna sredstva
Pruţanje prve pomoći
Mjere zaštite na šumskom radilištu
Pravila rada na siguran naĉin
Štetni ĉinitelji
radne sredine
Buka
Vibracije
Otrovni plinovi
Ţivi organizmi
Napomena Nastavni se proces 100 % vremena izvodi teorijski u uĉionici.
Ostalo
169
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: poznavanje i razumijevanje sadrţaja, praktiĉna primjena
usvojenih znanja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ocjenjivanje praktiĉnog
rada.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
170
Naziv modula PRAKTIĈNA NASTAVA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Sjemenarstvo
Rasadniĉarstvo
Priprema i organizacija rada na šumskom radilištu
Uzgajanje šuma
Instrumenti i alati u ureĊivanju šuma i geodeziji
Radni strojevi i alati
Sjeĉa i izrada stabala
Šumski red
Izvoženje drva i drvnih sortimenata
Zaštita na radu
Primopredaja izreĊenog drvnog materijala
Zaštita šuma
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
povezivati steĉena teorijska znanja s praktiĉnim
poticati radno raspoloţenje
stvarati odgovornost prema radu
razvijati smisao za samostalan rad
razvijati sposobnost rada u timu
formirati kulturu ponašanja
stjecati spretnost i struĉnost pri radu u struci
razvijati svijest o potrebi oĉuvanja prirodne sredine
Opis modula:
Modul praktiĉna nastava realizira se tijekom nastavne godine. Obavlja
je struĉno nastavno osoblje, podijelivši razred u dvije ili više skupina,
na poligonima, šumskim rasadnicima, specijaliziranim praktikumima
te radilištima Hrvatskih šuma.
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Praktiĉna nastava (1. razred, 4 sata, 5 bodova)
Praktiĉna nastava (2. razred, 7 sati, 11,5 bodova)
Praktiĉna nastava (3. razred, 10 sati, 14 bodova)
171
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIĈNA NASTAVA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. primijeniti rad na siguran naĉin
2. sakupiti sjeme i plodove na tlu i u krošnjama stabala
3. koristiti specijalnu opremu i ureĊaje za penjanje i sakupljanje
sjemena
4. pripremiti tlo za sjetvu i sadnju
5. izvršiti sjetvu i sadnju
6. njegovati sadni materijal
7. razmnoţavati vegetativno
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Herbar Izrada herbarskog materijala i toĉnost detreminacije
Sjemenarstvo
Sakupljanje sjemena
Obrada sjemena
Sjetva sjemena
Rasadniĉarstvo
Obrada tla u rasadniku
Priprema tla za sjetvu i sadnju
Sadnja sadnica
VaĊenje sadnica
Njega biljaka u rasadniku
Zaštita biljaka u rasadniku
Vegetativno razmnoţavanje
Napomene: Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo:
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda, vizualne
metode (metoda pokazivanja i poduke i tekstualno-ilustrativna
metoda), prakseološke metode (laboratorijske metoda i produkcijska
metoda).
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: vještina, toĉnost, odnos prema radu.
Oblici: praktiĉne vjeţbe, dnevnik rada.
172
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIĈNA NASTAVA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
1. pripremiti alat i sredstva rada za rad
2. odrediti mjesto za odmore
3. obiljeţavati granice u šumi
4. mjeriti prsne promjere i visine stabala
5. njegovati ponik, podmladak i mladik
6. obiljeţiti odabrana stabla za sjeĉu
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Pošumljavanje Priprema staništa za pošumljavanje
Sadnja sadnica u radovima pošumljavanja
Njega šuma Njega ponika, pomladka i mladika
Obiljeţba u šumi
Obiljeţba granica: odsjeka, odjela i gospodarske jedinice
Obiljeţba odabranih stabala za sjeĉu
OdreĊivanje
volumena stabla
Izmjeriti prsni promjer stabla
Izmjeriti visinu stabla
Odrediti volumen stabla
Napomene: Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo:
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda, vizualne
metode (metoda pokazivanja i poduke i tekstualno-ilustrativna
metoda), prakseološke metode (laboratorijske metoda i produkcijska
metoda).
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: vještina, toĉnost, odnos prema radu.
Oblici: praktiĉne vjeţbe, dnevnik rada.
173
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIĈNA NASTAVA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. oboriti stablo primjenom razliĉitih tehnika
2. primijeniti postupke rada na oborenom stablu
3. izmjeriti duljinu i srednji promjer sortimenta
4. obiljeţiti izraĊeni drvni sortiment
5. zaštititi drvne sortimente
6. koristiti zaštitnu opremu
7. rukovati sredstvima rada na privlaĉenju na siguran naĉin
8. odrţavati sredstva rada
9. izvesti radove koji osiguravaju opće korisne funkcije šume
10. izmjeriti duljinu i srednji promjer sortimenta
11. obiljeţiti izraĊeni sortiment u skladu s normama
12. izvesti radove koji osiguravaju zaštitu od poţara i širenja
zaraznih bolesti
13. rukovati sredstvima rada na izvoţenju na siguran naĉin
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Sjeĉa stabala
Priprema radnika
Priprema stroja
Priprema radnog mjesta
Obaranje stabala Obaranje dubećih stabala
Obaranje nagnutih stabala
Postupci na
oborenom stablu
Obrada sortimenata
Kresanje grana
Trupljenje debla
Priprema i zaštita
izraĊenih
sortimenata
Izmjera sortimenata
Zaštita od pucanja izraĊenih sortimenata
Zaštita sortimenata
Obiljeţba izraĊenih sortimenata
Iznošenje i
izvlaĉenje
Izvlaĉenje adaptiranim poljoprivrednim traktorima
Izvlaĉenje zglobnim traktorima
Izvoz forvarderima
Izvoz malim ekipaţama
Šumski red Zaštita od šumskih poţara
Radovi u šumi koji osiguravaju potrajnost gospodarenja i opće korisne
funkcije šume
Napomene: Kod realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici Metode: (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda), vizualne
metode (metoda pokazivanja i poduke i tekstualno-ilustrativna
174
rada: metoda), Prakseološke metode (laboratorijske metoda i produkcijska
metoda).
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: vještina, toĉnost, odnos prema radu.
Oblici: praktiĉne vjeţbe, dnevnik rada.
175
2.2.3. Izborni strukovni moduli
Naziv modula PRIMJENJENA INFORMATIKA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Primjena informatike u šumarstvu
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
rukovati terenskim raĉunalom
raditi s aplikacijama u šumarskoj proizvodnji
primijeniti terenska raĉunala u komunikaciji
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Primijenjena informatika (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
176
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: PRIMJENJENA INFORMATIKA
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
1. prepoznati osnovne komponente raĉunala
2. primijeniti raĉunalo u šumarskoj proizvodnji
3. skicirati dopis
4. upotrijebiti raĉunalo u komunikaciji
5. upotrijebiti aplikacije u šumarskoj proizvodnji
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Komponente
terenskog
raĉunala
Dijelovi terenskog raĉunala i njihova funkcija
Aplikacije u
šumarskoj
proizvodnji
Upoznavanje programa Hšpro Upoznavanje programa Hšpro
Korištenje programa Hšpro
Obrada podataka
Ispis podataka
Rad s terenskim
raĉunalom
Unos podataka
Korištenje i obrada podataka
Korištenje interneta u komunikaciji
Napomena
Nastavni se proces izvodi u fondu od 70 nastavnih sati od ĉega se 50
% (35 sati) vremena izvodi teorijski radi upoznavanja suĉelja u
okruţenju Office programa za pisanje, obradu teksta, interneta i
elektroniĉke pošte te aplikacije HšPro i 50 % (35 sati) praktiĉnog
dijela nastavnog procesa sluţi povezivanju usvojenih teorijskih znanja
s praktiĉnom primjenom na konkretnim zadacima obrade teksta,
elektroniĉke komunikacije i primjene programa HšPro na terenskom
raĉunalu.
Dio nastavnih sadrţaja realizira se na konkretnim zadacima koji su
povezani i u korelaciji s ostalim modulima struke na kojima polaznici
ovladavaju vještinama i stjeĉu zadovoljavajući stupanj samostalnosti i
odgovornosti.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
177
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena usvojenih
sadrţaja, samostalnost.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
178
Naziv modula EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Ekologija i zaštita okoliša
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula razvijati svijest o oĉuvanju biološke ravnoteţe te svijesti o potrebi
zaštite ĉovjekovog okoliša i prirode
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Ekologija i zaštita okoliša (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
179
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. opisati ekologiju i njezin znaĉaj za ţivot ĉovjeka
2. svrstati zaštićene objekte prirode
3. prepoznati oneĉišćivaĉe vode, tla i atmosfere
4. identificirati zaštićene biljne vrste
5. izdvojiti zaštićene ţivotinjske vrste
6. izvesti radove na zaštiti ĉovjekove okoline
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Uvod Ekologija, stanište, biocenoza, ekosustav, biosfera
Zaštita ljudskog
okoliša
Oneĉišćenje atmosfere
Oneĉišćenje tla
Oneĉišćenje vode
Zaštita prirode
Nacionalni parkovi
Arboretumi
Parkovi prirode
Botaniĉki vrtovi
Zaštićene biljne vrste
Zaštićene ţivotinjske vrste
Napomena
Nastavni se proces izvodi u fondu od 70 nastavnih sati od ĉega se 50
% (35 sati) odnosi na teorijsku nastavu u razredu, a 50 % (35 sati)
na vjeţbe u uĉionici i na terenu.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, vjeţbe
Oblici: usmena provjera, pisana provjera.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
180
Naziv modula LJEKOVITO BILJE I GLJIVE
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Poznavanje ljekovitog bilja i gljiva
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula prepoznati, sakupiti i spremiti ljekovito bilje naših šuma te sakupiti
jestive gljive
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Ljekovito bilje i gljive (3. razred, 3 sata, 7 bodova)
181
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: LJEKOVITO BILJE I GLJIVE
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. prepoznati ljekovito bilje
2. opisati ljekovitost pojedinih biljaka
3. prikupiti ljekovito bilje
4. objasniti rasprostranjenost ljekovitih biljaka u našim šumama
5. razlikovati jestive gljive od otrovnih
6. prikupiti gljive na terenu
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Opće osobine
ljekovitog bilja
Ljekovito bilje – pripravci
Sakupljanje
ljekovitog bilja
Sakupljanje u cvatu
Sakupljanje u lišću
Sakupljanje korijenja
Sakupljanje plodova
Sušenje i
ĉuvanje
Naĉini sušenja – prirodno i umjetno sušenje
Princip rada sušenja
Naĉini ĉuvanja ljekovitog bilja
Naĉini pakovanja ljekovitog bilja
Vrste ljekovitog
bilja
Vrste ljekovitog bilja
Stolisnik, gospina trava
Širokolisni i uskolisni trputac
Kopriva, lavanda
Kadulja, bijeli sljez
Neven, kiselica
Majĉina dušica, plućnjak
Preslica, crni sljez
Pelin, menta
Gljive
Jestive gljive
Bukovaĉe
Lisiĉarke
Gnoištarka
Vrganj
Šampinjoni
Otrovne gljive
Muhara
Panterovka
Zelena pupavka
Sakupljanje
gljiva
UtvrĊivanje optimalnog vremena branja i sakupljanja gljiva
Dorada i prerada gljiva
Napomena Nastavni se proces izvodi u fondu od 96 nastavnih sati od ĉega se 34
% (32 sata) odnosi na teorijsku nastavu u razredu, a 62 % (66 sati)
182
na vjeţbe u uĉionici i na terenu.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, Primjena
znanja, vjeţbe, praktiĉan rad (herbarij ljekovitog bilja te izrada
ljekovitog pripravka po recepturi).
Oblici: usmena i pisana provjera.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
183
Naziv modula PARKOVNA KULTURA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Parkovna kultura
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula
oblikovati i ureĊivati parkove
rukovati alatima i strojevima pri oblikovanju i ureĊivanju parkova
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Parkovna kultura (3. razred, 3 sata, 7 bodova)
184
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: PARKOVNA KULTURA
Razred: treći (3.)
U trećem razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. razlikovati parkovne stilove
2. nabrojiti parkovne elemente i njihovu primjenu
3. prepoznati graĊevinske materijale koji se koriste u parkovima
4. prepoznati dekorativne vrste drveća i grmlja koji se koriste u
ureĊivanju parkova
5. izvesti sadnju sadnica u svrhu podizanja parka
6. rukovati strojevima i alatima koji se koriste u ureĊivanju
parkova
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Uvod Pojam vrtne umjetnosti i hortikulture
Razvoj vrtne
umjetnosti i
stilovi
oblikovanja
Vrtovi starog vijeka, renesansni vrtovi, francuski vrtovi 17. i 18. st.,
engleski vrtovi, kineski i japanski vrtovi, suvremeni parkovi
Ukrasno drveće i
grmlje Ukrasne golosjemenjaĉe
Ukrasne kritosjemenjaĉe
Cvijeće javnih
nasada
Dvogodišnje cvijeće
Jednogodišnje cvijeće
Geofite
Perene
Tehnika uzgoja i njegovanja cvijeća u javnim nasadima
Elementi vrtova
GraĊevinski materijali u vrtu: prirodni i umjetni
Zidovi u vrtu
Stepenice u vrtu
Ograde i drvene rešetke
Staze, poploĉavanje i rubnjaci
Terase
Pergole i sjenice
Suhozidi i kamenjari
Rasvjeta
Namještaj
Posude za sadnju biljaka
Vodeni vrtovi
Ukrasni detalji
Oblikovanje
vrtova
Vrtni stilovi
Naĉela oblikovanja
Koraci u oblikovanju vrta
Izbor biljaka
Podizanje i njegovanje travnjaka
Podizanje i odrţavanje ţivica
185
Napomena
Nastavni se proces izvodi u fondu od 96 nastavnih sati od ĉega se 66
% (64 sata) odnosi na teorijsku nastavu u razredu, a 34 % (32 sata)
na vjeţbe na terenu.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena, vjeţbe.
Oblici: usmena i pisana provjera.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
186
Naziv modula OSNOVE ORNITOLOGIJE
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Osnove ornitologije
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula razlikovati ptice naših krajeva te objasniti njihov utjecaj na šumski
ekosustav
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Osnove ornitologije (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
187
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ORNITOLOGIJE
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
će steći sljedeće
ishode uĉenja:
1. prepoznati ptice naših krajeva
2. razlikovati ptice s obzirom na stanište
3. objasniti utjecaj ptica na šumski ekosustav
4. objasniti uzroke ugroţenosti ptica
5. nabrojiti mjere kojima pridonosimo zaštiti ptica
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Uvodni dio Nauka o pticama, evolucija, taksonomija
Biologija ptica
GraĊa tijela
Let ptica
Razmnoţavanje ptica
GnijeţĊenje ptica
Glasanje ptica
Ishrana
Podjela ptica Podjela prema staništu
Podjela s obzirom na naĉin ţivota
Migracije ptica Uzroci migracija
Naĉini orijentacije tijekom migracija
Brzine i daljine migracija pojedinih vrsta
Promatranje
(monitoring)
Oprema i metode motrenja
Neke vrste naših
šuma
Korisne ptice (sjenica, kukavica, ţuna, djetlić, ljiljak, ĉvorak, vrabac,
sova)
Lovne ptice (tetrijeb gluhan, fazan, poljska jarebica, jarebica
kamenjarka, prepelica pućpura, divlja patka)
Ĉovjek i ptice
Promjene u staništu
Kućice za ptice
Hranilišta za ptice
Ugroţenost i zaštita ptica
Napomena
Nastavni se proces izvodi u fondu od 70 nastavnih sati od ĉega se 50
% (35 sati) odnosi na teorijsku nastavu u razredu, a 50 % (35 sati)
na vjeţbe u uĉionici i na terenu.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
188
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje nastavnih sadrţaja, primjena
znanja, vjeţbe.
Oblici: usmena i pisana provjera znanja.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta.
189
Naziv modula BOTANIKA
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uĉenja iz
standarda
kvalifikacije
Botanika
Kako uĉiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula protumaĉiti graĊu biljke i fiziološke procese te prikazati i izvesti
generativno i vegetativno razmnoţavanje biljaka
Opis modula: /
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Botanika (1. razred, 2 sata, 3,5 bodova)
190
Nastavni predmet po razredima i ishodima uĉenja
Naziv nastavnog predmeta: BOTANIKA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik će steći
sljedeće ishode
uĉenja:
1. prikazati anatomsku graĊu biljaka
2. protumaĉiti fiziološke procese biljke
3. rasporediti biljke u prirodne sustave
4. opisati karakteristike niţih i viših biljaka
5. izvesti vegetativno razmnoţavanje
6. objasniti generativno razmnoţavanje
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada – Nastavne teme
Uvod Povijest i podjela botanike
Citologija
Oblik i veliĉina stanice
Osnovni dijelovi stanice
Ţivi dijelovi stanice
Plastidi i hondriosomi
Neţivi dijelovi stanice
Dioba stanice (mitoza i mejoza)
Histologija
Vrste biljnih staniĉja
Tvorno staniĉje
Koţno staniĉje
Provodno(ţilno) staniĉje
Ţljezdano i osnovno staniĉje
Anatomija
vegetativnih
organa
Anatomska graĊa korijena
Postanak i veliĉina korijena
Funkcija korijena, korijenove dlaĉice
Anatomska graĊa lista
List – dijelovi, oblici
List-tipovi
Otpadanje listova
Anatomska graĊa stabljike
Fiziologija bilja
Transpiracija i gutacija
Uloga lista – asimilacija
Disimilacija
Pupovi – raspored, oblici
Nadzemna stabljika –zeljasta, drvenasta
Postanak i graĊa cvijeta
Cvijet i cvat
Tuĉak i prašnici
Oprašivanje i oplodnja
Plodovi – uloga, graĊa, podjela
Rasprostranjivanje plodova
GraĊa sjemenke
Uloga i graĊa kotiledona
Oblici vegetativnog razmnoţavanja
191
Gibanja u biljkama
Turgor u stanicama
Sistematika
biljaka
Determinacija
Determinacija monokotiledona
Determinacija dikotiledna
Fenotipska i genotipska obiljeţja
Sistematske jedinice i nazivlja
Bakterije i alge
Gljive i lišajevi
Stablašice (mahovine i papratnjaĉe)
Crvotoĉine i preslice
Kritosjemenjaĉe: graĊa i podjela
Golosjemenjaĉe: graĊa i podjela
Napomena
Nastavni se proces izvodi u fondu od 70 nastavnih sati od ĉega se 50
% (35 sati) odnosi na teorijsku nastavu u razredu, a 50 % (35 sati)
na vjeţbe u uĉionici i na terenu.
U realizacije vjeţbi razredni odjel se dijeli u grupe od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafiĉkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniĉki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreĊuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrţajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praćenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadrţaja, primjena, vjeţbe.
Oblici: usmena i pisana provjera znanja.
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udţbenika i pripadajućih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
192
2.2.4. Završni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN
87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
završnoga rada (NN 118/09).
193
3. Okruženje za uĉenje
Ustanova za strukovno obrazovanje.
Prostori poslodavaca:
javni i privatni vrtovi, parkovi i perivoji
šumsko radilište i stovarište
šumski rasadnik
šumske sastojine u kojima se odrţava terenska nastava i vjeţbe.
194
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni
predmet Nastavnik Izobrazba*
Hrvatski jezik nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor hrvatskog jezika i knjiţevnosti
profesor jugoslavenskih jezika i
knjiţevnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist knjiţevnosti ili
profesor komparativne knjiţevnosti
(pod uvjetom da ima poloţen razlikovni
ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
profesor jugoslavenskih jezika i
knjiţevnosti sa smjerom animacija
kulture (diplomirao na Pedagoškom
fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod
uvjetom da ima poloţen razlikovni ispit
iz hrvatskog jezika na tom fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i knjiţevnosti
magistar edukacije hrvatskog jezika i
knjiţevnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije kroatologije
magistar kroatistike i juţnoslavenskih
filologija
Engleski jezik nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor engleskoga jezika i
knjiţevnosti
magistar edukacije (nastavniĉki smjer)
engleskoga jezika ( i knjiţevnosti)
magistar prevoditelj ukoliko ima
poloţenu pedagoško-psihološko-
metodiĉku naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima poloţenu
pedagoško-psihološko-metodiĉku
naobrazbu
Njemaĉki jezik nastavnik
općeobrazovnog
profesor njemaĉkoga jezika i
knjiţevnosti
195
predmeta magistar edukacije (nastavniĉki smjer)
njemaĉkoga jezika ( i knjiţevnosti)
magistar prevoditelj ukoliko ima
poloţenu pedagoško-psihološko-
metodiĉku naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima poloţenu
pedagoško-psihološko-metodiĉku
naobrazbu
Povijest nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
diplomirani povjesniĉar
profesor povijesti
magistar edukacije povijesti
magistar povijesti
Katoliĉki vjeronauk nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
diplomirani vjerouĉitelj teologije
diplomirani kateheta
profesor vjeronauka
magistar religiozne pedagogije i
katehetike
diplomirani teolog
magistar teologije
Etika nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor filozofije
magistar edukacije filozofije
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije i
katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske kulture
196
magistar edukacije religijskih znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti
Geografija nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor geografije
profesor geografije i povijesti
profesor geografije i geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog predmeta
magistar edukacije geografije
magistar edukacije geografije i povijesti
magistar edukacije geografije i drugog
predmeta
Tjelesna i
zdravstvena
kultura
nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
magistar kineziologije
profesor kineziologije
profesor tjelesnog odgoja
profesor fiziĉke kulture
profesor fiziĉkog odgoja
Politika i
gospodarstvo
nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor sociologije
magistar sociologije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politologa
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani upravnik
magistar prava
Matematika nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor matematike
diplomirani inţenjer matematike
profesor matematike i informatike
diplomirani inţenjer raĉunarstva i
matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike
magistar edukacije matematike
197
magistar matematike
magistar edukacije matematike i
informatike
magistar raĉunarstva i matematike
magistar edukacije matematike i fizike
magistar edukacije fizike i matematike
Raĉunalstvo nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
magistar profesor matematike i
informatike
magistar inţenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
magistar inţenjer elektrotehnike
magistar inţenjer elektronike i
raĉunalnog inţenjerstva
magistar inţenjer raĉunarstva
magistar inţenjer komunikacijske i
informacijske tehnologije
magistar informatike u edukaciji
diplomirani inţenjer elektrotehnike
diplomirani inţenjer raĉunarstva
profesor matematike i informatike
profesor informatike
diplomirani informatiĉar
profesor elektrotehnike
struĉni specijalist raĉunarstva
struĉni specijalist poslovnih
informacijskih sustava
struĉni specijalist inţenjer
informacijskih tehnologija
sveuĉilišni prvostupnik inţenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
sveuĉilišni prvostupnik inţenjer
elektrotehnike
sveuĉilišni prvostupnik inţenjer
raĉunarstva
struĉni prvostupnik inţenjer
raĉunarstva
struĉni prvostupnik inţenjer
198
elektrotehnike
struĉni prvostupnik inţenjer
informacijskih tehnologija
struĉni prvostupnik informatike
inţenjer elektrotehnike
inţenjer raĉunarstva
inţenjer informatike
Kemija nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor kemije
diplomirani inţenjer kemije
diplomirani inţenjer kemijske
tehnologije
diplomirani kemijski inţenjer
diplomirani inţenjer biotehnologije
magistar edukacije kemije
magistar edukacije biologije i kemije
magistar edukacije fizike i kemije
magistar kemije
magistar/inţenjer kemijskog
inţenjerstva
magistar primijenjene kemije
magistar/inţenjer bioprocesnog
inţenjerstva
Biologija nastavnik
općeobrazovnog
predmeta
profesor biologije
magistar biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inţenjer biologije - smjer
ekologija
diplomirani inţenjer biologije - smjer
molekularna biologija
magistar molekularne biologije
magistar eksperimentalne biologije
magistar biologije i ekologije mora
magistar ekologije i zaštite prirode
magistar zaštite okoliša
199
Iskorišćivanje
šuma
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Osnove
dendrologije
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
prvostupnik šumarstva
Ekologija šuma
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Uzgajanje šuma
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
magistar šumarstva
diplomirani inţenjer šumarstva
Mjerni instrumenti
i alati
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Zaštita šuma
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
magistar šumarstva
diplomirani inţenjer šumarstva
Lovstvo
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
magistar šumarstva
diplomirani inţenjer šumarstva
prvostupnik lovstva i zaštite prirode
Šumsko
graĊevinarstvo
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
magistar graĊevinarstva
diplomirani inţenjer graĊevinarstva
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Radni strojevi i
alati
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Ekonomika i
marketing
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Poslovne
komunikacije
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
profesor pedagogije
profesor psihologije
magistar psihologije
magistar pedagogije
Zaštita na radu
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
Primjenjena
informatika
nastavnik struĉno- diplomirani inţenjer šumarstva
200
teorijskih sadrţaja magistar šumarstva
prvostupnik šumarstva
Ekologija i zaštita
okoliša
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
prvostupnik lovstva i zaštite prirode
profesor biologije
magistar biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inţenjer biologije - smjer
ekologija
diplomirani inţenjer biologije - smjer
molekularna biologija
magistar molekularne biologije
magistar eksperimentalne biologije
magistar biologije i ekologije mora
magistar ekologije i zaštite prirode
magistar zaštite okoliša
Ljekovito bilje i
gljive
nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
prvostupnik lovstva i zaštite prirode
profesor biologije
magistar biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inţenjer biologije - smjer
ekologija
diplomirani inţenjer biologije - smjer
molekularna biologija
magistar molekularne biologije
magistar eksperimentalne biologije
magistar biologije i ekologije mora
magistar ekologije i zaštite prirode
magistar zaštite okoliša
Parkovna kultura nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
diplomirani inţenjer urbanog šumarstva
201
magistar šumarstva
magistar urbanog šumarstva
Osnove ornitologije nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
prvostupnik lovstva i zaštite prirode
magistar biologije
profesor biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inţenjer biologije - smjer
ekologija
diplomirani inţenjer biologije - smjer
molekularna biologija
magistar molekularne biologije
magistar eksperimentalne biologije
magistar biologije i ekologije mora
magistar ekologije i zaštite prirode
magistar zaštite okoliša
Botanika nastavnik struĉno-
teorijskih sadrţaja
diplomirani inţenjer šumarstva
magistar šumarstva
magistar biologije
profesor biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inţenjer biologije - smjer
ekologija
diplomirani inţenjer biologije - smjer
molekularna biologija
magistar molekularne biologije
magistar eksperimentalne biologije
magistar biologije i ekologije mora
magistar ekologije i zaštite prirode
magistar zaštite okoliša
Praktiĉna nastava nastavnik praktiĉne
nastave i vjeţbi
diplomirani inţenjer šumarstva s
prethodno steĉenom kvalifikacijom
šumarski tehniĉar
magistar šumarstva s prethodno
202
steĉenom kvalifikacijom šumarski
tehniĉar
prvostupnik šumarstva s prethodno
steĉenom kvalifikacijom šumarski
tehniĉar
strukovni uĉitelj prvostupnik šumarstva s prethodno
steĉenom kvalifikacijom šumarski
tehniĉar
šumarski tehniĉar specijalista s radnim
staţom u struci od najmanje pet godina
šumarski tehniĉar s radnim staţom u
struci od najmanje pet godina
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste
obrazovanja za izvoĊenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena naziva
nastavnog predmeta, akademskog ili struĉnog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoĊenje novog akademskog ili struĉnog naziva i
sl.) suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvoĊenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moţe izdati
ministarstvo nadleţno za obrazovanje uz prethodno struĉno mišljenje nadleţne
agencije.
203
5. Minimalni materijalni uvjeti
Nastavni predmet Oprema Prostor
Hrvatski jezik školska ploĉa, grafoskop, raĉunalo
s pristupom internetu, LCD
projektor i projektno platno
standardna uĉionica
Engleski jezik školska ploĉa (tamna ili bijela),
raĉunalo s pristupom internetu i
potrebnim softverom, projektor i
projektno platno, CD player, DVD
player
standardna uĉionica,
kabinet za strani jezik
Njemaĉki jezik školska ploĉa (tamna ili bijela),
raĉunalo s pristupom internetu i
potrebnim softverom, projektor i
projektno platno, cd player, dvd
player
standardna uĉionica,
kabinet za strani jezik
Povijest školska ploĉa (tamna ili bijela),
kreda, raĉunalo s pristupom
internetu, projektor i projektno
platno
standardna uĉionica,
kabinet za povijest
Katoliĉki vjeronauk školska ploĉa (tamna ili bijela),
kreda, raĉunalo s pristupom internetu, projektor i projektno platno
standardna uĉionica,
kabinet za vjeronauk
Etika školska ploĉa (tamna ili bijela),
kreda, raĉunalo s pristupom
internetu, projektor i projektno
platno
standardna uĉionica,
kabinet za etiku
Geografija geografske karte svijeta,
kontinenata i republike hrvatske,
topografske karte (broj listova
dostatan radu u paru), satelitske
snimke, reljefni modeli, zbirke
minerala i stijena, prozirnice,
raĉunalna tehnologija i
multimedijalne prezentacije,
internet, kompas, krivinomjer, GPS
ureĊaj (broj kompasa,
krivinomjera i GPS ureĊaja
minimalno dostatan za rad u
skupinama), grafiĉki prikazi,
tekstualni materijal
specijalizirana uĉionica
za geografiju ili
kabinet za geografiju,
školsko dvorište
Tjelesna i zdravstvena
kultura
nastavna sredstva i pomagala
sukladno drţavnom pedagoškom
standardu za opremanje sportskih
otvoreni i zatvoreni
sportski prostori s
pratećim higijenskim
204
igrališta, dvorana i ostalih pratećih
prostora
prostorijama (sportska
dvorana, teretana,
igrališta, plivalište…),-
sukladno drţavnom
pedagoškom
standardu
Politika i gospodarstvo školska ploĉa (tamna ili bijela),
raĉunalo s pristupom internetu i
potrebnim projektorom i projektno
platno
standardna uĉionica,
informatiĉka uĉionica -
korištenje prilikom
realizacije pojedinih
nastavnih tema
Matematika školska ploĉa (tamna ili bijela),
pametna ploĉa, kreda u boji i
geometrijski pribor, modeli
geometrijskih tijela, raĉunalo s
pristupom internetu i potrebnim
matematiĉkim softverom,
projektor i projektno platno
standardna uĉionica,
kabinet za
matematiku,
informatiĉka uĉionica
– korištenje prilikom
realizacije pojedinih
nastavnih tema
Raĉunalstvo raĉunalna uĉionica s 16 raĉunala,
projektorom, pisaĉem, pristupom
internetu
raĉunalo za jednog polaznika
(razredno odjeljenje dijeli se u
grupe od najviše 16 polaznika u
jednoj grupi)
programska oprema (operacijski
sustav, antivirusna zaštita,
primjenski programi, programsko
okruţenje odabranog programskog
jezika)
raĉunalna uĉionica s
16 raĉunala
kabinet za nastavnika
za odlaganje
programa, nastavnih
sredstava, pomagala,
literature
sistemska soba za
posluţitelje i mreţnu
opremu
Kemija školska ploĉa (tamna ili bijela),
kemijski pribor i kemikalije,
raĉunalo s pristupom internetu,
projektor i projektno platno
standardna uĉionica ili
specijalizirana uĉionica
za kemiju,
informatiĉka uĉionica
– korištenje prilikom
realizacije pojedinih
nastavnih tema
Biologija školska ploĉa (tamna ili bijela),
grafoskop/LCD projektor,
projektno platno, raĉunalo s
internetskom vezom, DVD player,
televizor, svjetlosni mikroskopi,
lupe ili povećala, model unutarnjih
organa ĉovjeka (torso), slike
organa ĉovjeka, stetoskop i
tlakomjer
standardna uĉionica,
kabinet za biologiju,
specijalizirana uĉionica
– korištenje prilikom
realizacije pojedinih
nastavnih tema
Iskorišćivanje šuma raĉunalo sa pristupom internetu,
LCD projektor, odgovarajući
standardna uĉionica,
školska radionica za
205
programi, terenska raĉunala s
pisaĉem, strojevi i alati za
iskorišćivanje šuma (pridobivanje
drva), motorne pile, sjekire,
okretaljke, klinovi, traktor
opremljen za rad u šumarstvu, alat
i pribor za odrţavanje strojeva i
alata
odrţavanje strojeva i
alata, poligon za
vjeţbe
Osnove dendrologija zbirka herbarskog materijala,
raĉunalo, LCD projektor,
ţiva stabla
standardna uĉionica,
školski arboretum ili
javni i privatni vrtovi,
perivoji i parkovi
Ekologija šuma raĉunalo, LCD projektor,
izvorna stvarnost – ţiva stabla
standardna uĉionica,
šumska sastojina
Uzgajanje šuma LCD projektor, grafoskop, raĉunalo
s pristupom internetu, alati i
ureĊaji u rasadniĉarskoj
proizvodnji, sjemenski i sadni
materijal
standardna uĉionica,
školski rasadnik,
sastojine u kojima će
se odrţavati terenska
nastava i vjeţbe
Mjerni instrumenti i alati teodolit, kompas, trasirke, letve,
presslerovo, svrdlo, promjerke,
visinomjeri (vertex,blummeleiss),
visak, libela, lanci, mjerna vrpca,
padomjer
standardna uĉionica,
sastojine u kojima će
se odrţavati terenska
nastava i vjeţbe
Zaštita šuma AV i druga tehnologija (raĉunalo,
prijenosno raĉunalo, CD, memory
stick, odgovarajući MS raĉunalni
programi, internet, zvuĉnici, LCD
projektor, grafoskop, flip-chart);
uzorci oštećenja, uzorci zaštitnih
sredstava
materijali potrebni za izradu vjeţbi
i praktiĉne nastave
specijalizirana
uĉionica,
šumski rasadnik,
teren
Lovstvo specijalizirani praktikum opremljen
sa AV opremom, uzorcima ptica i
trofeja, maketama lovno tehniĉkih
i lovno gospodarskih objekata;
materijima potrebnim za izradu
vjeţbi i praktiĉne nastave
specijalizirani
praktikum,
teren
Šumsko graĊevinarstvo teodolit, kompas, trasirke, crtaći
pribor, AV oprema, raĉunalo sa
pristupom internetu, LCD projektor
specijalizirana uĉionica
Radni strojevi i alati raĉunalo sa pristupom internetu,
LCD projektor, strojevi i alati za
pridobivanje drva (iskorišćivanje
šuma): motorne pile, sjekire,
okretaljke, klinovi, traktor
opremljen za rad u šumarstvu, alat
specijalizirana
uĉionica, školska
radionica za
odrţavanje strojeva i
alata, poligon za
vjeţbe
206
i pribor za odrţavanje strojeva i
alata
Ekonomika i marketing raĉunalo, LCD projektor, grafoskop standardna uĉionica
Poslovne komunikacije raĉunalo sa pristupom internetu,
LCD projektor
standardna uĉionica
Zaštita na radu komplet zaštitne opreme za
šumara, raĉunalo sa pristupom
internetu, LCD projektor
specijalizirana uĉionica
Primijenjena informatika stolna raĉunala, printer, LCD
projektor, odgovarajući software
pristup internetu
terensko raĉunalo s printerom
aplikacije koje se koriste u
šumarskoj proizvodnji
specijalizirana
uĉionica,
šumsko radilište i
stovarište
Ekologija i zaštita okoliša uĉionica opremljena raĉunalom s
omogućenim pristupom internetu,
LCD projektorom, ploĉom, filmovi
standardna uĉionica
Ljekovito bilje i gljive uĉionica opremljena raĉunalom s
omogućenim pristupom internetu,
LCD projektorom, ploĉom,
uzorcima materijala i alata,
opremom za makroskopsku i
mikroskopsku identifikaciju
ljekovitog bilja i gljiva,
prospektima, katalozima i AV
materijalom).
standardna uĉionica
Parkovna kultura ruĉni alati i oprema: škare za
rezanje ţivice, štihaĉe, lopate,
krampice
mehanizirana oprema: motorna
kosilica, trimer, škare za ţivicu
raĉunalo, LCD projektor
ţiva stabla, grmlje i cvijeće,
herbarski materijal
zelena površina za
provoĊenje vjeţbi u
posjedu škole
gradske zelene
površine
uĉionica
Osnove ornitologije raĉunalo, LCD projektor, pristup
internetu, slike, dalekozor, obrasci
za motrenje
standardna uĉionica,
šumska površina u
blizini škole
Botanika mikroskop i mikroskopski
preparati, herbarski materijal,LCD
projektor
specijalizirana uĉionica
Praktiĉna nastava školski poligon, radilišta hrvatskih
šuma, rasadnik, raĉunalo sa
pristupom internetu, LCD
projektor, odgovarajući programi,
terenska raĉunala s pisaĉem,
strojevi i alati za iskorišćivanje
šuma (pridobivanje drva), motorne
pile, sjekire, okretaljke, klinovi,
školska radionica s
alatom i priborom za
odrţavanje strojeva u
šumarstvu
207
traktor opremljen za rad u
šumarstvu, alat i pribor za
odrţavanje strojeva i alata
208
6. Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0201/11-01-41/11-01
Naziv sektora: Šumarstvo, prerada i obrada drva
Šifra sektora: 02
6.2. Članovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi
strukovnog kurikuluma
6.2.1. Općeobrazovni dio
I. Jeziĉno-komunikacijsko podruĉje:
Ivana Lekić, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matković, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj - Šic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boţica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Srećko Listeš, AZOO, Split
Tanja Marĉan, prof., Hotelijersko-turistiĉka škola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaĉka i tekstilna škola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubišić Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaĉki jezik
Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkvenĉić, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaĉević, prof., AZOO, Zagreb
Ninoĉka Truck-Biljan, prof., Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
209
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek
Livija Pribanić Katarinić, prof., Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boţanić, prof., X. gimnazija „Ivan Supek”, Zagreb
II. Matematiĉko podruĉje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb – voditeljica
Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Ilijić, prof., Tehniĉka škola RuĊera Boškovića, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafiĉka škola, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belović, MZOS, Zagreb
Prirodoslovno podruĉje
mr. sc. Diana Garašić, AZOO, Zagreb – voditeljica
Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroić Landekić, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burĉar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruţica Vuk, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Cecić-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka Šoić, dipl. ing., Prirodoslovna i grafiĉka škola, Rijeka
Sanja Klubiĉka, dipl. ing., Tehniĉka škola Daruvar, Daruvar
210
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja škola Tina Ujevića i Tehniĉka škola, Kutina
Marina Ništ, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanović, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Odsjek za biologiju,
Zagreb
Fizika
dr. sc. Ţeljko Jakopović, AZOO, Zagreb
Tatjana Janeš, prof., Tehniĉka škola RuĊera Boškovića, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehniĉka škola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Sušec, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
III. Tehniĉko i informatiĉko podruĉje:
/
IV. Društveno–humanistiĉko podruĉje:
Ankica Mlinarić, dipl. teolog, AZOO, Osijek – voditeljica
Mateja Mandić, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko Ĉunĉić, prof., MZOS, Zagreb
Katoliĉki vjeronauk
prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katoliĉki bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudţija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan Ĉaplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasiĉna gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok
211
Povijest
mr. sc. Marijana Marinović, AZOO, Rijeka
dr. sc. Ţeljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simiĉić, dipl. sociolog i dipl. povjesniĉar, Medicinska škola, Rijeka
Mladen Stojić, prof., Srednja škola za elektrotehniku i raĉunalstvo, Rijeka
Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., Športska gimnazija, Zagreb
Zlata Paštar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
V. Umjetniĉko podruĉje:
/
VI. Tjelesno i zdravstveno podruĉje:
Tjelesna i zdravstvena kultura
Ţeljko Štefanac, prof., AZOO, Zagreb – voditelj
Biljana Šoda, prof., ASOO, Zagreb
Višnja Maranić-Uremović, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kineziološki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kineziološki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petrić, Kineziološki fakultet, Zagreb
Ana Matković, prof., Škola za primalje, Zagreb
212
6.2.2. Strukovni dio
Stjepan Ostroški, dipl. ing. drvne tehnologije, Srednja strukovna škola Varaţdin
Marija Bariĉević, dipl. ing. šumarstva, Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
Angela Galić, dipl. ing. šumarstva, Poljoprivredna i šumarska škola Vinkovci
Davor Adamović, dipl. ing. šumarstva, Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica
Nikola Janjanin, dipl. ing. šumarstva, Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
Vesna Šelem, dipl. soc. radnik, ASOO, Zagreb
213
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.