studija o procjeni utjecaja na okoliŠ - fmoit.gov.ba zenica - izmjene i... · utjecaj na...

UNIVERZITET U ZENICI MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

Institut za mašinstvo Centar za ekološki inžinjering

STUDIJA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA POGON I POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE

I TOPLINSKE ENERGIJE ''KTG ZENICA'' d.o.o. ZENICA

- IZMJENE I DOPUNE -

Zenica, Septembar 2011.

Studija o uticaja na okoliš kombinovane ciklične elektrane u Zenici

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološko inženjerstvo 2

OPĆI PODACI

NAZIV PROJEKTA: Studija o procjeni utjecaja na okoliš za pogon i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije u Zenici (izmjene i dopune)

OBJEKAT: Kombinovana ciklična elektrana u Zenici LOKACIJA: Poslovna zona “Zenica-1“, južni dio industrijske zone

br.1, sjevero-zapadno od grada Zenice INVESTITOR: KTG ZENICA d.o.o. ZENICA Bulevar Kralja Tvrtka I broj 17 IZVRŠILAC: Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici Institut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvo Fakultetska broj 1, 72 000 Zenica Web: http://www.mf.unze.ba

RUKOVODIOC PROJEKTA: Prof. dr. sc. Šefket Goletić

SARADNICI: Prof. dr. sc. Jusuf Duraković Doc. dr. sc. Farzet Bikić

Prof. dr. sc. Mustafa Imamović Mr. sc. Nusret Imamović Andrijana Lepki, tehničko uređenje

ŠIFRA ELABORATA: EK-050-3/11

DIREKTOR D E K A N Instituta za mašinstvo MAŠINSKOG FAKULTETA U ZENICI

_______________________ ____________________ (Prof.dr. Šefket Goletić) (Prof.dr. Nagib Neimarlija)



S A D R Ž A J UVOD .......................................................................................................................................7

1. IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA...................................................................9

2. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA ...................................................................................9

2.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeti upotrebe zemljišta u toku gradnje i rada pogona i postrojenja.................................................................................9

2.1.1. Osnovne karakteristike lokacije ......................................................................................9

2.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količina materijala koji se koriste ................................................................................................................12

2.2.1. Osnovne tehničke karakteristike građevinskih objekata...............................................12

2.2.2. Osnovne tehničke karakteristike tehnološke opreme ...................................................15

2.2.2.1 Tehnički opis procesne opreme..................................................................................17

2.2.2.1.1. Tehnički opis plinskih turbina i pomoćne opreme ................................. 17

2.2.2.1.2. Tehnički opis utilizatora (HRSG) i pomoćne opreme.......................... 177

2.2.2.1.3. Tehnički opis parne turbine i pomoćne opreme.................................... 19

2.2.2.1.4 Tehnički opis sistema vode za hlađenje ................................................ 20

2.2.2.1.5 Tehnički opis postrojenja toplotne stanice ............................................. 21

2.2.2.1.6 Tehnički opis postrojenja za demineralizaciju vode............................... 22

2.2.2.1.7. Tehnički opis ''Step-up'' transformatora za plinske i parnu turbinu ........ 22

2.2.2.1.8. Tehnički opis trafostanice i konekcije na 110 kV ................................... 23

2.2.2.1.9. Tehnički opis sistema opskrbe zemnim plinom ..................................... 24

2.2.2.1.10. Tehnički opis sistema opskrbe lakim uljem.......................................... 25

2.2.2.1.11. Tehnički opis ostale opreme................................................................ 25

2.2.3. Tehnološki opis proizvodnog procesa ..........................................................................26

2.2.3.1. Princip rada plinske turbine .......................................................................................28

2.2.3.2. Princip rada parno-turbinskog postrojenja.................................................................29

2.2.4. Tehnološki opis sistema za tretman otpadnih voda.....................................................30

2.2.5. Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energija............................................31

2.2.5.1. Zemni plin ..................................................................................................................32

2.2.5.2. Ekstra lako ulje ..........................................................................................................33

2.2.5.3. Električna energija .....................................................................................................34

2.2.5.4. Vodosnabdijevanje pogona i postrojenja...................................................................34

2.2.5.5. Kemijska sredstva .....................................................................................................34



2.3. Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija kao rezultat predviđenog proizvodnog procesa...................................................................................................344

2.3.1. Procjena emisije u zrak ................................................................................................35

2.3.2. Procjena emisije u vodu ...............................................................................................36

2.3.3. Procjena produkcije otpada..........................................................................................37

2.3.4. Procjena i vrednovanje buke ........................................................................................38

2.3.5. Procjena i vrednovanje termalnih polucija ....................................................................39

2.3.6. Procjena i vrednovanje elektromagnetnog zračenja.....................................................39

2.4. Plan upravljanja otpadom................................................................................................39

2.4.1. Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzeće (porijeklo, vrsta otpada u skladu sa listom otpada, sastav i količina otpada) ........................................................40

2.4.2. Mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu....................................................................................42

2.4.3. Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada koji će se ponovo koristiti ..............................................................................................................42

2.4.4. Odlaganje otpada na deponiji.......................................................................................43

2.4.5. Metode tretmana i odlaganja otpada............................................................................43

3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM ....................................44

3.1. Stanovništvo ....................................................................................................................44

3.2. Biljni i životinjski svijet na području lokacije.....................................................................44

3.3. Geomorfološke karakteristike lokacije .............................................................................44

3.4. Hidrološke karakteristike lokacije ....................................................................................45

3.5. Inženjersko-geološke karakteristike................................................................................45

3.6. Klimatske karakteristike...................................................................................................46

3.7. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe ........................................................................................................................46

3.8. Opis pejzaža....................................................................................................................47

3.9. Opis specifičnih elemenata utvrđenih prethodnom procjenom uticaja na okoliš .............47

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ................................47

4.1. Utjecaj na stanovništvo....................................................................................................47

4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište ...........................................................................47

4.3. Utjecaj na zrak.................................................................................................................48

4.4. Utjecaj na klimatske faktore.............................................................................................49

4.5. Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe ........................................................................................................................49

4.6. Utjecaj na pejzaž .............................................................................................................50

4.7. Međusobni odnos gore navedenih faktora ......................................................................50

4.8. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom uticaja na okoliš .............................................................................................................................50



4.9. Opis metoda za procjenu utjecaja na okoliš ...................................................................50

5. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA .............................................50

5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ..................................................................................51

5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu .................................................................................51

5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke ...............................................................................52

5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz otpada koji produkuje pogon .....................................................................................................53

5.5. Mjere za sprečavanje elektromagnetnog zračenja .........................................................54

5.6. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja pogona i postrojenja.................................................54

6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA I OPIS RAZLOGA ODABIRA PREDLOŽENE ALTERNATIVE..............................................................................................................55

7. NETEHNIČKI REZIME .......................................................................................................57

7.1. Opis projekta ...................................................................................................................57

7.2. Tehnološki opis proizvodnog procesa .............................................................................57

7.3. Procjena očekivanog otpada i emisija .............................................................................58

7.4.1. Utjecaj na stanovništvo.................................................................................................60

7.4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište ........................................................................60

7.5. Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata ................................................................61

7.5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ...............................................................................61

7.5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu ..............................................................................61

7.5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke ............................................................................61

7.5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz otpada koji produkuje pogon .........................................................................................62

7.5.5. Mjere za sprječavanje elektromagnetnog zračenja ......................................................62

8. NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ.........................................................................................................................63

9. SISTEM MONITORINGA EMISIJA ....................................................................................63

10. MJERE U VEZI RADA U VANREDNIM UVJETIMA.........................................................67

10.1. Plan upravljanja u izvarednim situacijama.....................................................................68

10.2. Indentifikacija i evolucija mogućih nesreća....................................................................68

10.2.1. Kompresorska stanica i podzemni plinovod zemnog plina.........................................69

10.2.2. Zatvaranje i otvaranje plinovoda.................................................................................70

10.2.3. Remont plinskih instalacija .........................................................................................70

10.2.4. Skladišni rezervoari i cjevovod ekstra lakog ulja ........................................................71

10.2.5. Pretakalište ekstra lakog ulja......................................................................................71

10.3. Osnovna svojstva zemnog plina....................................................................................72

10.3.1. Identifikacija opasnosti ...............................................................................................72



10.3.2. Mjere prve pomoći ......................................................................................................72

10.3.3. Mjere za suzbijanje požara.........................................................................................73

10.3.4. Mjere zaštite okoliša ...................................................................................................73

10.3.5. Rukovanje i skladištenje.............................................................................................73

10.3.6. Lična zaštita................................................................................................................73

10.3.7. Fizikalna i kemijska svojstva.......................................................................................74

10.3.8. Podaci o toksičnosti....................................................................................................75

10.3.9. Ekološki podaci...........................................................................................................75

10.3.10. Podaci o prijevozu ....................................................................................................75

10.4.1. Identifikacija opasnosti ...............................................................................................75

10.4.2. Mjere prve pomoći ......................................................................................................76

10.4.3. Mjere za suzbijanje požara.........................................................................................76

10.4.4. Mjere zaštite okoliša ...................................................................................................77

10.4.5. Rukovanje i skladištenje.............................................................................................77

10.4.6. Lična zaštita................................................................................................................77

10.4.7. Fizikalna i kemijska svojstva.......................................................................................78

10.4.8. Podaci o toksičnosti....................................................................................................78

10.4.9. Ekološki podaci...........................................................................................................79

10.4.10. Podaci o prijevozu ....................................................................................................79

10.5. Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesreće .........................................................................................................................79

10.6. Unutrašnji plan intervencije ...........................................................................................81

11. REZULTATI PRETHODNE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA PREDMETNI POGON I POSTROJENJA .....................................................................82

12. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE ORGANA UPRAVE, JAVNIH PREDUZEĆA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA.............................................................82

P R I L O Z I............................................................................................................................82



UVOD

Privredno društvo KTG ZENICA d.o.o. Zenica je pokrenulo aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje pogona za proizvodnju električne i toplinske energije (kombinovane ciklične elektrane) u južnom dijelu industrijske zone br.1, u Poslovnoj zoni “Zenica 1“. Lokacija se nalazi sjevero-zapadno od grada Zenice. Termoelektrane i druga postrojenja za spaljivanje goriva mogu imati negativne uticaje na okoliš i zato se za ista obavezno provodi procedura izdavanja okolinske dozvole prije izdavanja urbanističke saglasnosti od strane nadležnog Ministarstva. Ovakvi pogoni se podvrgavaju posebnom režimu kontrole. Projektovani kapacitet pogona za proizvodnju električne i toplinske energije iznosi aproksimativno 390 MW. Projektovani kapacitet proizvodnje toplinske energije iznosi 170 MW za potrebe grada. Termoelektrane i ostala postrojenja za sagorijevanje goriva sa toplotnim izlazom preko 50 MW moraju proći proceduru procjene uticaja na okoliš prije izdavanja okolinske dozvole od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sukladno članu 4. tačka a.3. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 19/04). Investitor je podnio zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za predmetni pogon Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koje je na osnovu prethodne procjene utjecaja na okoliš donijelo zaključak broj: UPI-05-23-341-1/09 MK od 02.12.2009. godine o izradi Studije o utjecaju na okoliš za predmetni pogon. Ovo Ministarstvo je na bazi Studije o utjecaju na okoliš i provedene javne rasprave izdalo rješenje o okolišnoj dozvoli broj: UP-I/05-23-341-3/09-MK od 18.03.2010. godine za kombinovanu cikličnu elektranu kapaciteta 234 MWh električne energije i 170 MW toplinske energije. S obzirom da se kapacitet proizvodnje električne energije povećava na aproksimativno 390 MWhel i da je došlo do izmjene u razmještaju tehnološke opreme, urađene su izmjene i dopune Studije o uticaju na okoliš u cilju izjene izdate okolišne dozvole.

Pogon i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije moraju biti izgrađena i korištena tako da se:

- ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu, pretjeranu smetnju za ljude koji žive na području uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa ili od postrojenja,

- preduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere da se spriječi zagađenje i da se ne prouzrokuje značajnije zagađenje okoliša,

- izbjegava produkciju otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada količina će se svesti na najmanju moguću mjeru ili će se vršiti reciklaža ili ukoliko to nije tehnički ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže a da se pri tome izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš,

- energetski i prirodni resursi efikasno koriste,



- preduzmu neophodne mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica,

- preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada pogona i postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zagađenja i da bi se lokacija na kojoj se pogon, odnosno objekat nalazi vratila u zadovaljavajuće stanje na način da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju pogona naročito oni koji se tiču zaštite zemljišta, vode i zraka.

Za izradu Studije o uticaju na okoliš u svrhu provođenja procedure procjene utjecaja na okoliš pogona za proizvodnju električne i toplinske energije (Kombinovane ciklične elektrane) u svrhu izdavanja okolinske dozvole investitor je angažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, čiji stručni tim je:

▪ pregledao i izvršio analizu postojeće tehničke i druge dokumentacije vezane za predmetni projekat,

▪ izvršio pregled lokacije i okolnog područja u odnosu na lokaciju, ▪ prikupio potrebne informacije od investitora i prostorno-plansku dokumentaciju

za predmetnu lokaciju od Općine Zenica, ▪ analizirao specifičnosti tehnološkog procesa i predviđene procesne opreme, te

mogućih izvora emisije i predviđenih mjera za sprečavanje odnosno smanjenje emisija iz pogona i postrojenja, kao i negativnih uticaja na okoliš i

▪ izradio Studiju.



1. IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA

Naziv društva KTG ZENICA d.o.o. ZENICA Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornošću Adresa društva Bulevar Kralja Tvrtka I broj 17, 72 000 Zenica Pogon i postrojenja (objekat) Kombinovana ciklična elektrana Lokacija objekta Poslovna zona ”Zenica-1” u Zenici Telefon 032 421 825 Faks 032 421 825 E-mail [email protected] Direktor privrednog društva Vildana Dedić, dipl.inž.maš. Kontakt osoba Vildana Dedić, dipl.inž. & Muhamed Pašić, dipl.inž.

2. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA

2.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeti upotrebe zemljišta u toku gradnje i rada pogona i postrojenja

Svrha izgradnje navedene kombinovane ciklične elektrane je proizvodnja električne energije i pouzdana i dugoročna isporuka toplinske energije gradu Zenica, uz prihvatljivu cijenu. Zbog tehničkih problema, odnosno zastarjelosti sistema snabdijevanja toplinom, a pogotovo zbog zavisnosti od načina rada kompanije Accelor Mittal, građani Zenice su zadnjih godina često ostajali bez grijanja tokom najhladnijih perioda zime. Zato je stabilno snabdijevanje Zenice toplotnom energijom jedan od najvažnijih ciljeva izgradnje navedenog pogona. Proizvodnja električne i toplinske energije će se temeljti na ekološki prihvatljivim modernim tehnologijama, koje su ujedno i ekonomične u pogledu iskorištenosti energije (kogeneracija). Proizvodnja električne energije će se odvijati u dvije plinske i jednoj parnoj turbini s električnim generatorima. Pojedinačna projektovana izlazna snaga plinskih turbina iznosi aproksimativno 2 x 128 MW električne energije, dok je projektovana izlazna snaga parne turbine aproksimativno 135 MW električne energije, što ukupno iznosi 391 MW. Projektovani kapacitet proizvodnje toplinske energije iznosi 170 MW. Planirani razvoj proizvodnje toplinske energije predviđa povećanje prvobitnog vršnog opterećenja od 100 MW na 170 MW do 2030. godine. Kao primarno gorivo plinskih turbina koristit će se zemni plin, a kao rezervno gorivo ekstra lako lož ulje. Godišnja potrošnja zemnog plina se procjenjuje na 455.000.000 m3, dok proizvodnja električne energije doseže 2.083.768 MWhel/godinu.

2.1.1. Osnovne karakteristike lokacije

Kombinovana ciklična elektrana se planira izgraditi na zemljištu koje je Općina Zenica kao suosnivač privrednog društva “KTG ZENICA“ d.o.o. Zenica ustupila za lokaciju ovog pogona. Površina građevinske parcele iznosi 41.850 m2. Za izgradnju



navedenog pogona i postrojenja predviđena je lokacija u Poslovnoj zoni “Zenica-1“, koja se nalazi sjevero-zapadno od grada Zenice (Shema 1 i 2, Slika 1 i 2).

Slika 1. Prikaz užeg područja lokacije kombinovane ciklične elektrane u Zenici

Slika 2. Položaj lokacije kombinovane ciklične elektrane u Poslovnoj zoni Zenica 1

Kombinovana ciklična elektrana



Poslovna zona “Zenica-1“ nalazi se na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu zeničke kotline. Ova zona se veže sa urbanom zonom grada Zenica, sa kojom čini jedinstvenu industrijsko-urbanu prostornu cjelinu. Najveću površinu u industrijskoj zoni zauzima kompanija Arcelor Mittal Zenica. Najbliži objekti za stanovanje nalaze se na zapadnoj strani i udaljeni su preko 700 m zračne linije.

Na ovoj lokaciji postoje proizvodni pogoni u okviru nekadašnje Željezare Zenica više od 117 godina, uz određena proširenja lokacije prema sjeverozapadu u periodu šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Zemljište i napušteni kapaciteti bivše Čeličane 1 prenešeni su na upravljanje Općini Zenica, koja je potom formirala Poslovnu zonu “Zenica-1“ s ciljem stvaranja uvjeta za razvoj poduzetništva, bržeg zapošljavanja i privlačenje stranih ulaganja kroz obezbjeđenje prostora, objekata i prateće infrastrukture. Ova poslovna zona ima izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu, koju čine:

▪ transportni putevi, ▪ mreža pitke i industrijske vode, ▪ mreža kanalizacije, ▪ mreža hidranata, ▪ kablovska mreža, ▪ instalacije zemnog plina, ▪ instalacije kisika, ▪ telefonija.

Poslovna zona “Zenica-1“ je sa južne strane ograničena pogonima ITC d.o.o. Rudnika mrkog uglja Zenica, neizgrađenim građevinskim zemljištem u industrijskoj zoni i urbanom zonom grada Zenica. Na istočnoj i sjevernoj strani graniči se sa pogonima kompanije Arcelor Mittal Zenica, a na zapadnoj strani se nalazi pogon livnice Cimos TMD Casting d.o.o. Zenica i drugi proizvodni pogoni unutar navedene poslovne zone. Poslovna zona je sa zapadne strane ograničena davno napuštenim odlagalištem jalovine RMU Zenica, čije uzvišenje razdvaja poslovnu zonu od najbližeg naselja Brist.

Poslovna zona “Zenica-1“ je ograđena industrijskom ogradom visine 3 m. Ulaz u Poslovnu zonu omogućen je preko kapije 1 iz Željezničke ulice, preko koje se izlazi na magistralni put M-17. Ulaz u krug i izlaz iz istog je kontrolisan sa rampom i portirima. Svi prilazni putevi su asfaltirani i omogućavaju normalno odvijanje saobraćaja.

Općina Zenica je firmi KTG A.G. Lugano, Švicarska ustupila zemljište na korištenje u Poslovnoj zoni “Zenica-1“ u svrhu izgradnje kombinovane ciklične elektrane za proizvodnju električne i toplinske energije neophodne za grijanje grada. Za izgradnju navedenih postrojenja predviđena je lokacija u južnom dijelu industrijske zone br.1, sjevero-zapadno od grada Zenice (Shema 1 i 2, Slika 1 i 2). U svrhu izgradnje kombinovane elektrane na opredijeljenoj građevinskoj parceli je izvršeno uklanjanje ostataka industrijskih objekata Čeličane 1 i u toku je nivelisanje terena (Slika 3).



Slika 3. Lokacija buduće kombinovane elektrane

Predmetna lokacija, odnosno građevinska parcela na kojoj se planira graditi kombinovana elektrana se na sjevernoj strani graniči sa energetskim kompleksom kompanije Arcelor Mittal Zenica, tako da isti zajedno sa planiranom kombinovanom elektranom čini jedinstvenu prostornu cjelinu (Slika 4).

Slika 4. Dio parcele na kojoj se planira graditi kombinovana elektrana

2.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količina

materijala koji se koriste

2.2.1. Osnovne tehničke karakteristike građevinskih objekata

Opći raspored objekata i postrojenja kombinovane ciklične elektrane je prikazan na na slici 5. kao i na shemi 3 datoj u prilogu ovog dokumenta. Planirano je da se kombinovana elektrana i pomoćni objekati sa pratećim sadržajima izgrade na zemljišnoj parceli površine 41.850 m2. Nadmorska visina platforme objekata iznosi 317 m. Na slici 5 je prikazana 3D lokacija objekata buduće kombinovane kombinovane energane.



Slika 5. Pogled s sjevera ka jugu

U tabeli 1 dati su nazivi objekata lociranih na prostoru lokacije budućeg pogona kombinovane ciklične energane, koji su prikazani na slici 5. Brojne oznake objekata u tabeli se poklapaju s brojnim oznakama na navedenim slikama.

Tabela 1. Nazivi objekata lociranih u pogonu kombinovane energane Oznaka Objekat

1 Objekat za smještaj plinskih turbina 2 Objekat za smještaj plinskih turbine 3 Objekat za smještaj generatora pare na otpadnu toplotu - HRSG 7 Objekat stanice 110 KV 8 Kontrolna zgrada 9 Objekti sa postrojenjima za usisavanje zraka

10 Administraciona zgrada 11 Objekat toplotne stanice 12 Skladište/Radionica 13 Objekat rashladnih tornjeva sa pumpnom stanicom istih 14 Objekat sa postrojenjima za demineralizaciju tehnološke vode 15 Objekat kompresorske stanice zraka 16 Objekat pumpne stanice vode za gašenje požara 17 Tank sa vodom za gašenje požara 18 Tank demineralizovane vode 19 Stanica za istovar (pretakanje) lakog ulja 20 Objekat pumpne stanice lakog ulja 21 Tankovi za smještaj lakog ulja 22 Objekat kompresorske stanice zemnog plina 23 Rezervoar tople vode za daljinsko grijanje 24 Ulazne kapije 25 Površina rezervisana za kolektor otpadnih naftnih derivata 26 Površina rezervisana za kolektor oborinskih voda 30 Ograda



Objekat za smještaj plinskih i gasne turbine je dimenzija aproksimativno 122,5 x 28,5 x 17,5 m. Opće uređenje zgrade, njeno konstrukcijsko rješenja, sastav pojedinih arhitektonskih elemenata, te pojedini detalji će spriječiti emisiju buke u vanjsko okruženje. Zgrade će biti osmišljena kao čelična konstrukcija ili kombinacija armiranobetonske i čelične konstrukcije. Zbog rotacione sile u pojedinim dijelovima zgrade, temelji turbina i generatora će biti postavljeni odvojeno od drugih temelja zgrade. Fasada će biti dodana u unutrašnjost zgrade sa sposobnošću upijanja zvučne izolacije. Fasadni zidovi će biti od lijevanog armiranog betona debljine s kojom se osigurava potrebna zaštita od buke, s oblogama za svjetlo zvučnu apsorpciju. Fasada će biti obložena metalnim limom. Prozori na zgradi će takođe osigurati odgovarajuće sprečavanje buke iz unutrašnjosti objekta prema okolišu. Krov zgrade će imati malu strminu i potkrovlje. Krov će biti spojen sendvič limom, pristup na krov će biti omogućen putem fiksnih ljestvi u pročelju. Ose plinske turbine su orijentisane u smjeru istok-zapad. Objekat za smještaj generatora pare na otpadnu toplotu (engl. Heat recovery steam generators - HRSG), u našem jeziku poznatijem pod nazivom ''utilizator'', sastoji se od dva konstrukcijski neovisna dijela. Zgrada je dijelom u zemlji na dubini od - 3 m radi skupljanja raznih otpadnih kondenzata. Visina zgrade iznosi 65 m. Utilizatori su smješteni u ose gasnih turbina i dimenzija su aproksimativno 40 x 75 m. Para je od utilizatora do objekta parne turbine dovedena cijevima preko mosta čija je struktura od čelika. Kontrola proizvodnje će se provoditi iz operatorske sobe, koja se nalazi na prvom spratu kontrolne zgrade. Kontrolna zgrada je dimenzija 13,5 x 50,9 x 8 m i ima dva sprata. Struktura objekta je čelična s betonskim oblogama s vanjske strane. Lociran je jugoistočno od objekta parne turbine. Na prvom spratu kontrolne zgrade se nalazi i kontrola električnih uređaja kao što su LV razvodni ormari. U prizemlju kontrolne zgrade se nalazi električna oprema, kao što su pomoćni transformatori, neprekidno napajanje sustava, MV sklopke i sl. Istočno od kontrolne zgrade nalazi se 110 kilovoltna trafo stanica. Prostor za pomoćne sisteme (tank demineralizovane vode, pumpne stanice, postrojenja za hemijski tretman voda, separator ulja i vode itd.) planiran je na sjevernoj strani objekata turbina. Objekat je dimenzija 22,7 x 20 x 5 m i izgrađen je od betona. Objekat ima jedan sprat. Na jugo-zapadnoj granici područja elektrane je glavna kapija i parkiralište. Toplotna stanica će biti smještena na jugoistočnom dijelu pogona (Slika 5). Objekat je duplo obložen i u njemu je smješten jedan kran. Lokacija omogućava najkraći mogući priključak na postojeći sistem daljinskog grijanja. Dimenzije objekta su 28,5 x 45 x 10 m. Tankovi lakog ulja s promjerom od 22 m i stanica za istovar ulja (pretakalište) bit će smješteni u sjevernom dijelu postrojenja energane, kao i stanica za mjerenje i reguliranje gasa dimenzija 20 m x 12 m. Na sjevero-istočnom dijelu postrojenja energane su vrata koja omogućavaju odvojen ulaz cisternama i drugim vozilima koja ulaze u pogon za vrijeme izvođenja radova održavanja postrojenja. Za potrebe hlađenja CCPP Zenica će koristiti rashladne tornjeve. Tornjevi se nalaze na zapadnoj strani između postrojenja utilizatora i glavne ceste. Objekat pumpne stanice lakog ulja je dimenzija 31,3 x 11 x 11 m, i izgrađen je od betona. Objekat posjeduje jedan sprat.



Objekat kompresorske stanice zemnog plina je tlocrtnih dimenzija 15 x 10 x 6 m. Ovaj objekat je izgrađen od betona i posjeduje jedan sprat. U objektu se nalazi i jedan kran nosivosti 2,5 t. Objekat kompresorske stanice je dimenzija 7,5 x 7,5 x 5 m. Objekat je izgrađen od betona i posjeduje jedan sprat. Administrativna zgrada je tlocrtnih dimenzija 40,2 x 14,5 x 8,5 m. Konstrukcija zgrade je betonska s vanjskim panelima. Zgrada posjeduje dva sprata.

2.2.2. Osnovne tehničke karakteristike tehnološke opreme

Kombinovane elektrane su kogeneracijska energetska postrojenja koja su sastavljena od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavnu, odnosno ključnu tehnološku opremu ovakvih energetskih postrojenja čine plinske i parne turbina te utilizatori. Kombinovana ciklična elektrana u Zenici će se sastojati od sljedećih glavnih tehnoloških dijelova:

• Plinske turbine i pomoćna oprema; • Utilizatori (HRSG) i pomoćna oprema; • Parna turbina s generatorima; • Sistem vode za hlađenje; • Procesna oprema toplotne stanice; • Postrojenja za demineralizaciju vode, • Transformatori za plinske i parnu turbinu; • Sklopna postrojenja 110 kV; • Sistem opskrbe zemnim gasom (stanica za mjerenje i regulaciju zemnog

gasa); • Sistem opskrbe lakim uljem (spremnici lakog ulja i crpne stanice).

U tabeli 2 prikazana je specifikacija tehnološke opreme a na slici 6 prikazan je raspored procesne i ostale tehnološke opreme unutar građevinskih objekata i kruga kombinovane energane. Tabela 2. Spisak procesne i ostale opreme u pogonu energane Oznaka Oprema/postrojenje

1 Plinske turbine 2 Parna turbina 3 Utilizatori 4 Transformator gasne turbine 5 Transformator gasne turbine 6 Transformator parne turbine 7 Stanica 110 KV 8 Oprema kontrolne zgrade 9 Usisnici zraka

10 Administraciona zgrada 11 Toplotna stanica 12 Skladište 13 Rashladni tornjevi / Pumpna stanica rashladnih tornjeva



Oznaka Oprema/postrojenje 14 Postrojenja za demineralizaciju tehnološke vode 15 Kompresorska stanica 16 Pumpna stanica vode za gašenje požara 17 Tank sa vodom za gašenje požara 18 Tank demineralizovane vode 19 Stanica za istovar (pretakanje) lakog ulja 20 Pumpna stanica lakog ulja 21 Tankovi za smještaj lakog ulja 22 Kompresorska stanica zemnog plina 23 Rezervoar tople vode za daljinsko grijanje 24 Ulazna kapija 25 Kolektor otpadnih naftnih derivata 26 Kolektor oborinskih voda 27 Cisterna sa gorivom 28 Cijevi za paru 29 Nadzemni čelični nosač cijevi 30 Ograda 31 Pumpe za transport lakog ulja iz tankova

Slika 6. Lay-Out CCPP Zenica



2.2.2.1 Tehnički opis procesne opreme

2.2.2.1.1. Tehnički opis plinskih turbina i pomoćne opreme

Plinske turbine s kompresorima, uključujući pomoćnu opremu će biti standardnih i dokazanih performansi. Rotori i osovine turbina su predviđeni za rad u normalnim i iznimnim uslovima.

Parametri plinske turbine

Količina: 2 Brzina: 5.250 rpm Nominalna snaga: 128 MW Brzina izmjene toplote: 10.300 kJ/kWh Iskorištenje: 34,9 % Temperatura izduvnih plinova: 593 ˚C Maseni protok izduvnih plinova: 748.000 kg/h Gorivo: zemni plin

Parametri generatora plinske turbine

Količina: 2 Nominalna frekvencija: 50 Hz Brzina: 3.000 min-1 Nominalni napon: 11,5 kV Nominalna snaga: 104,2 MVA

Nominalni faktor snage: 0,80

Genarator će biti trofazni sa zatvorenim sitemom hlađenja zrak/voda. Primarno sredstavo hlađenja je zrak, a sekundarno je voda. Područje regulacija napona će biti 10 % / -7 % nominalnog napona. Maksimalan napon neće premašiti nazivni napon za više od 10%. Granične vrijednosti temperature generatora nazivne snage će biti u skladu sa vrijednostima za izolaciju klase B. Generator će se hladiti putem internog kruženja zraka. Hlađenje zraka je napravljeno kroz rashladni izmjenjivač voda-zrak. Hladnjak će biti instalisan ispod statora generatora. Automatska regulacija temperature rashladne vode će biti izvedena kako bi se spriječila kondenzacija vlage u hladnjacima na niskim temperaturama i održavala temperatura generatora u uskim graničnim vrijednostima. Detekcija vlage na dnu statora će biti izvedena kao što je uobičajeno.

2.2.2.1.2. Tehnički opis utilizatora (HRSG) i pomoćne opreme

Konstrukcija generatora pare na otpadnu toplotu, utilizatora, sa svojom čeličnom nosećom konstrukcijom je vertikalna. U sistem će biti instalisana dva utilizatora. Donje grijne površine su instalirane za proizvodnju pare, gdje se ispušni dimni plinovi



hlade do 110 °C. Predviđeni su horizontalni utilizatori sa dimnjakom na vrhu. Visina dimnjaka do gronjeg nivoa je 40 m. Cijevi će biti prilagođene vrsti goriva plinskih turbine, to jest prirodni gas ili ekstra lako ulje ELFO. Maksimalna temperatura dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka će biti 110 °C Svaki utilizator će biti dizajniran uz mogućnost instaliranja dodatnih plamenika u cilju povećavanja kvantiteta proizvedene pare, odnosno osiguranje pare za proizvodnju 170 MW toplinske energije za daljinsko grijanje. Utilizatori i njihova pomoćna oprema se pokreću i zaustavljaju automatski bez dodatne intervencije od strane operativnog osoblja.

Neki od bitnih parametara postrojenja utilizatora Parametri pare visokog pritiska ‘’HP pare’’ na izlazu iz utilizatora:

• pritisak: 75 bar

• temperatura 540 ˚C

• kapacitet pri nominalnom opterećenju plinske turbine: 110 t/h

Parametri pare niskog pritiska ‘’LP pare’’ na izlazu iz utilizatora: • pritisak: 3,5 bar • temperatura 165 ˚C • kapacitet pri nominalnom opterećenju plinske turbine: 17,5 t/h

Parametri izduvnih plinova: • kapacitet pri nominalnom opterećenju plinske turbine: 748 t/h • pritisak: 3.000 kPa

• temperatura: > 80 ˚C

Pomoćnu opremu utilizatora čine: • sabirnik (rezervoar) otpadnih voda iz slivnika prljavih i zauljenih voda, • pomoćne pumpe s cijevima, • sistem za hemijsku pripremu napojne vode s rezervoarom iste (koristit će

samo zdrastveno i ekološki prihvatljive hemikalije), • sistem za tretman otpadnih voda, • sistem za zaštitu od buke od pojedinih izvora buke, • platforma i stepeništa za inspekciju, rukovanje i održavanje, • sistem za uzorkovanje i analizu kvaliteta kotlovske napojne vode.

Sistem za tretman otpadnih voda u okviru HRSG će se sastojati od: • kolektora prljavih i zauljenih voda iz slivnika istih (kolektor će biti opremljen s

ekspanderom, vanjska strana će imati toplinsku izolaciju, a unutrašnja će biti zaštićena od korozije i odgovarat će prijemu vode temperature do 100 ° C,

• kolektora hemijskih slivnika, smještenog u najnižem dijelu HRSG,

• bazena za tretman prljavih i zauljenih voda, s efektivnim kapacitetom od min. 5 m3 (Bazen će posjedovati sistem za odvajanje ulja i drugih onečišćenja u



kamion cisternu. Bit će napravljen kao vodonepropusna betonska jama ili kao metalni rezervoar. Posjedovat će opremu koja će omogućiti praćenje nivoa vode u istom iz kontrolne sobe i alarm koji će se oglašavati kad nivo vode bude na maksimumu).

2.2.2.1.3 Tehnički opis parne turbine i pomoćne opreme

Para koja se proizvodi u utilizatorima, para visokog pritiska ‘’HP para’’ (75 bar, 540°C), opskrbljuje pogon parne turbine, a zatim služi za zagrijavanje vode u sistemu daljinskog grijanja u toplotnoj stanici. Parna turbina se nalazi u zgradi parne turbine. Pod turbinom se nalaze cjevovodi za transport i i sistem za ispust pare iz turbine koji je instalisan prema propisima u svezi sigurnosti. Direktno ispod niskotlačnog dijela turbine, bit će smješten kondenzator s vezama na rashladni sistem.

Parametri parne turbine

Tip: dva nivoa pritiska, bez predgrijavanja

Količina: 1

Brzina: 3.000 min-1

Nominalna snaga: 135 MW

Parametri generatora parne turbine

Količina: 1

Nominalna frekvencija: 50 Hz

Nominalni napon: 10,5 kV

Nominalna snaga: 104,2 MVA

Nominalni faktor snage: 0,8

Parametri parnog kondenzatora

Količina: 1

Protok pare iz turbine: 255 t/h

Protok vode koja cirkuliše: 15.500 m3/h

Temperatura vode na ulazu: cca 21 °C

Temperatura vode na izlazu: cca 31 °C

Vanjska temperatura: 41 °C

Izvor vode u cirkulaciji: Tank vode



2.2.2.1.4 Tehnički opis sistema vode za hlađenje Rashladna voda ima u modernoj pogonskoj tehnici vrlo važnu ulogu. Rafinerije, čeličane, plinske turbine, nuklearni reaktori, itd. Ne mogu u svojoj funkciji djelovati bez rashladne vode. Svaki stroj, koji proizvodi toplinsku energiju, troši rashladnu vodu. Pod rashladnom vodom se podrazumijeva voda koja ima ulogu medija za odvođenje topline kod tehnoloških procesa. Na industrijsku rashladnu vodu se postavljaju danas posve određeni zahtjevi obzirom na njezin sastav. Praktički nema na raspolaganju vode, koja bi idealno u potpunosti odgovarala tim zahtjevima. Stoga je nužna priprema i obrada vode koja se koristi u rashladne svrhe. Za potrebe hlađenja turbina kondenzatora, hladnjaka generatora, ulja i pomoćnog sistema hlađenja, CCPP Zenica će koristiti sistem hlađenja vode pomoću mokrih rashladnih tornjeva. Svrha rashladnih tornjeva je odbaciti toplinu primljenu od rashladne vode u atmosferu. Toplinu od rashladne vode na sebe preuzima zrak koji pomoću ventilatora cirkuliše u prostoru predviđenom za izmjenu topline. U praksi, vlažni rashladni tornjevi normalno hlade vodu do temperature koja je 3-8 ˚C iznad temperature vlažnog termometra. Temperatura vlažnog termometra definisana je kao temperatura isparivanja vodenog filma u struji zraka kod neke postojeće vlažnosti i temperature okoline. Raspon hlađenja je definisan kao razlika ulazne (zagrijane ) i izlazne (ohlađene) vode iz rashladna tornja. U praksi se kreće od 6 do 12 ˚C.

Parametri rashladnih tornjeva – mokro hlađenje Količina: 4 jedinice u liniji Tip: mokro hlađenje Potrošnja energije motora ventilatora: 120 kW Nadoknada izgubljene vode: 2,5 % vode u recilkulaciji Gubitak vode isparavanjem 1,8 % Gubitak kapljica vode zapuhivanjem zraka: 0.08 % Temperatura vode na ulazu: 31 °C Temperatura vode na izlazu: 21 °C Utrošak vode za zaštitu tornjeva: 0,6 % od vode u recilkulaciji Treba istaći da rashladni tornjevi posjeduju i sistem hemijske zaštite a sastoji se od:

Jedinice za hloriranje odnosno uklanjanje neželjenih bioorganizama. Sistem će se sastojati od: rezervoara sredstva za hloriranje a to je natrijev hipohlorit, tri pumpe (jedna za kontinuirana hloriranje, jedna za šok hloriranje i jedna u stand-by). Sve radnje se izvode automatski, a obučeni izvršilac sve prati na kontrolnoj tabli.

Jedinica za kontrolu pH. Kao sredstvo za kontrolu pH služit će sumporna kiselina. Sistem će se sastojati od: spremnika sumporne kiseline, dvije pumpe (jedna operativna, jedna rezervna). Sve radnje se izvode automatski a obučeni izvršilac sve prati na kontrolnoj tabli.



Jedinica za zaštitu tornjeva od korozije. Sistem će se se sastojati od: spremnika za inhibitor korozije, dvije mjerne pumpe (jedna operativna i jedna rezervna). Sve radnje se izvode automatski a obučeni izvršilac sve prati na kontrolnoj tabli.

Za potrebe hlađenja voda će se zahvatati izravno iz rijeke Bosne. Nakon zahvata voda će se pumpama transportovati u betonski bazen iz kojeg će preljev ići ka sistemu. Navedeni bazen će biti opremljen s opremom za uklanjanje mehaničkih onečišćenja kako bi se spriječilo da veći predmeti uđu u sistem. Pumpe vode za hlađenje Kapacitet: min. 500 m3/h Sistem vodenog hlađenja je opremljen s pješčanim filterima koji će se nalaziti u objektu za demineralizaciju vode.

2.2.2.1.5 Tehnički opis postrojenja toplotne stanice

Toplotna stanica će imati 4 pumpe ukupnog kapaciteta 1,800 m3/h, koje treba da osiguraju dovoljan protok za daljinski sitem grijanja. U slučaju kvara jedne pumpe, u rezervi ‘’stand-by’’ je jedna pumpa. Potrebna toplina će biti obezbijeđena od parne turbine s maksimalnim protokom LP pare od 138.000 kg/h, i protokom IP pare od 54.600 kg/h. Parametri LP pare su pritisak 3,5 bara i temperatura 165 ° C, dok su parametri IP pare pritisak 1,5 bar i temperatura 110 ° C. Sistem je osmišljen kako bi se isporučivala voda maksimalne temperature do 130 ° C. Na povratku temperatura vode će se održavati pod kontrolom na 70 °C prije ulaza u izmjenjivače topline.

Parametri toplotne stanice Izlazna temperatura: 130 ˚C Izlazni pritisak: 12 bar Povratna temperatura: 70 ˚C Povratni pritisak: 3 bar Nominalni protok: 1720 t/h Broj pumpi: 4 +1 čak i u slučaju kvara jedne pumpe. Parametri izmjenjivača topline Količina: 3 Nominalna snaga: cca 42,5 MW Ulazna temperatura pare: 165/110 ºC Izlazna temperatura kondenzata: 75 ºC Temperatura na izlazu crpne stanice: 135 ºC Temperatura povratnog kondenzata: 70 ºC



2.2.2.1.6 Tehnički opis postrojenja za demineralizaciju vode Hemijska priprema vode služi za pripremu hemijski pripremljene vode za parne kotlove. Linija za pripremu vode se sastoji od kationskog, anionskog i miješanog izmjenjivača. Za predtretman vode služe reaktori, pješčani filteri i sistem za doziranje krečnjačkog mlijeka, koagulanata i flokulanta. U tom objektu priprema se i omekšana voda za dopunu gubitaka u vrelovodnoj mreži sistema daljinskog grijanja grada Zenice. Kao sirovine za hemijski tretman vode koriste se: kreč, koagulanti, flokulanti, klorovodična kiselina (HCl) i natrijum hidroksid (NaOH). Ove sirovine se skladište u odvojenom skladištu zatvorenog tipa, a kiselina i lužina se skladište u posebnim gumom obloženim rezervoarima. Tank za demineralizaciju vode služi kao rezervoar za:

nadoknađivanje izgubljene vode u kotlovima HRSG, za injekciranje vode u komore za sagorijevanje lož ulja plinskih turbina, za pokrivanje gubitka vode u sistemu daljinskog grijanja, rezerve za slučaj poremećaja povrata kondenzata iz sistema parnih turbina.

Volumen tanka će iznositi 240 m3. Tank će sa unutrašnje strane biti zaštićen od korozije, vanjska strana će imati toplinsku izolaciju sposobnu da sprječava formiranje rose. Bit će opremljen s mogućnošću mjerenja nivoa vode, a bit će zaštićen od vakuma i visokog pritiska.

2.2.2.1.7. Tehnički opis ''Step-up'' transformatora za plinske i parnu turbinu

Transformatori u okviru postrojenja gasnih turbina imaju sljedeće tehničke karakteristike: Količina: 2 Nominalna frekvencija: 50 Hz Nominalni napon – LV strana: 10,5 kV Nominalna napon – HV strana: 115 kV Nominalna snaga: 100 MVA Hlađenje: ONAF Transformatori u okviru postrojenja parne turbine imaju sljedeće tehničke karakteristike: Količina: 1 Nominalna frekvencija: 50 Hz Nominalni napon – LV strana: 10,5 kV Nominalna napon – HV strana: 115 kV Nominalna snaga: 100 MVA Hlađenje: ONAF



Transformator će biti trofazni, dva kalema, u ulje uronjeni, vanjski tip, ONAF hlađen sa punim opterećenjem. Oprema i materijali za proizvodnju transformatora će biti dizajnirani kako bi bili u skladu sa lokalnim klimatskim uslovima. Transformatori će biti spojeni na generator sa Bus-cijevima dizajniranim za povezivanje između generatora, generator prekidač, step-up transformator i pomoćni transformator potrošnje.

2.2.2.1.8. Tehnički opis trafostanice i konekcije na 110 kV

Trafostanica će biti smještena u zgradi koja će se izgraditi istočno od zgrade radionice. Povezanost s transformatorima će biti s kablovima putem podzemnih vodova. Veza na vanjske mreže će biti s kablovima na OHL postolje, smješteno istočno od trafostanice s druge strane ceste za održavanje. OHL konekcija je dizajnirana za konekciju sa 3 x 110 kV nadzemnim vodovima sa žicama Al/Fe 3x240/40 mm2. Nominalna napon OHL konekcije će iznositi 110 kV.

U blizini lokacije predviđene za izgradnju CCPP Zenica postoje četiri 110 kV trafostanice (S/S):

• Zenica 4, • Željezara Jug, • Željezara Sjever, • Zenica 1.

Transformatorske stanice Željezara Sjever i Željezara Jug se nalaze u industrijskoj zoni sjeverno od lokacije CCPP Zenica. Transformatorska stanica Zenica 4 se nalazi nekoliko stotina metara južno od lokacije CCPP Zenica, dok se transformatorska stanica Zenica 1 nalazi sjeverno od trafostanice Željezara Sjever, odnosno izvan industrijske zone. Lokacija navedenih transformatorskih stanica prikazana je na slici 7.

Shema konekcije predviđene CCPP Zenica na jednu od transformatorskih stanica prikazanih na slici odredit će se nakon dobivanja relevantnih podataka i stjecanja propisanih uvjeta za povezivanje sa istim od strane kompanije Elektroprijenos BiH d.d. Banja Luka, odnosno kompanije za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini.



Slika 7. Lokacija trafostanica u Zenici

2.2.2.1.9. Tehnički opis sistema opskrbe zemnim plinom

Državni operater plinskog sistema će obezbijediti plin potrebnog pritiska. U mjerno regulacionoj stanici državnog operatera plinskog sistema plin će biti kompresovan na 28 bara i transportovan kroz neposredni podzemni plinovod do zgrade plinske turbine. Maksimalni protok plina će iznositi 25 m3/s. Plinovod za opskrbu grada Zenice se nalazi na sjeverno-istočnoj strani koji je spojen na glavni sistem u mjernoj stanice blizu Sarajeva. Pritisak u cjevovodu je vrlo nizak, a može pasti tokom zimskih mjeseci na 9 bara. Najbliža povezujuća tačka na plinovod je unutar zeničke industrijske tačke. Državni operator plinskog sistema plina BiH-Gas je dužan sam izgraditi vezu s područjem kombinovane ciklične elektrane KTG ZENICA d.o.o. i instalirati potrebne



kompresore za povećanje pritiska plina za plinske turbine. Iz tog razloga kompresorska stanica nije u okviru projekta sa iznimkom kompresorske stanice zgrade sa dimenzijama cca 10 x 15 m. Komprimirani plin će biti transportovan od kompresorskih stanica do zgrade plinske turbine podzemnim plinovodom.

2.2.2.1.10. Tehnički opis sistema opskrbe lakim uljem

Sistem ekstra lakog ulja se sastoji od 2 spremnika ulja prečnika po 22 m, svaki kapaciteta od 3.500 m3. Maksimalni protok ulja iznosi 44 m3/h. Kapaciteti spremnika ekstra lakog ulja dozvoljavaju rad elektrane s maksimalnim kapacitetom za 14 dana uzimajući u obzir kontinuirano punjenje tankova za vrijeme nestašice plina. Tankovi goriva ulja s mjesta istovara nalaze se u sjevernom dijelu postrojenja energane blizu servisne kapije. Lokacija omogućava nesmetani saobraćaj prometa tokom punjenja tankova. Cjevovod će biti položen u zemlju ili u podzemni kanal i bit će izveden sa dvostrukom stjenkom (cijev u cijevi). Prostor između cijevi će biti ispunjen inertnim gasom (ili tekućinom) sa signalizacijom propuštanja. Vanjske površine vanjske cijevi će imati antikorozivnu zaštitu.

2.2.2.1.11 Tehnički opis ostale opreme

Alarmni sistem za otkrivanje požara

Navedeni sistem služi kao dodatna mjera sigurnosti od požara. Svaki objekat će imati ručne i automatske alarme za dojavu pojave požara. Požar će otkrivati analogni optički detektori dima, automatski optički dojavljivačii dima, termodiferencijalni dojavljivači i manuelni dojavljivači instalirani iznad žbuke.

Protupožarna zaštita

Vanjska hidrantna mreža će biti zatvorenog tipa. Jedinice vanjske hidrantske mreže će biti smještene na udaljenosti od 40 i 80 metara. Udaljenost od zgrada će biti najmanje 5 m.

Zaštita spremnika goriva i područja pretakanja ulja će biti učinjena detektorima dima koji aktiviraju pjenu i sprej sistem oko tankova i unutar specifičnih područja. Za gašenje početnih požara predviđeni su aparati s ABC prahom i CO2 aparati.

Za gašenje požara služit će i voda iz tanka predviđenog za te svrhe. Adekvatan pritisak će biti osiguran korištenjem odgovarajućih pumpi.

Vodovodna i sanitarna oprema

U upravnoj zgradi, kontroli proizvodnje, objektu za demineralizaciju i u blizini stanice za pretakanje ulja predviđene su prostorije s WC-om, umivaonikom i tušem.

Odvodnja oborinskih voda

Odvodnja kišnice s krovova će biti provedena kroz horizontalnu kanalizaciju do bazena predviđenog za sakupljanje kišnica.



2.2.3. Tehnološki opis proizvodnog procesa Kombinirane termoelektrane su energetska postrojenja koja su sastavljena od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavni dijelovi su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojenja je iskorištenje topline nastale na izlazu iz plinske turbine. Posto izduvni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju visoke temperature, oko 600 ° C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time se povećava iskoristivost samog procesa jer toplina koju bi inače izgubili je iskorištena za daljnju proizvodnju energije. Iskoristivost takvog postrojenja doseže prema literaturnim podacima i preko 60% (Slika 8.).

Slika 8. Prikaz iskoristivosti različitih vrsta energetskih postrojenja

Projektanti CCPP Zenica predviđaju da će u postrojenjima kombinovane energane Zenica efikasnost pretvaranja primarne energije u sekundarnu, kod određenih uslova rada postrojenja, ići čak iznad 70%, od toga električna energija predstavlja 45 - 50%.

Plinska turbina za proizvodnju električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, ali razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata. Prvo plinsko turbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sistemu SAD 1949. godine. Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina električne energije proizvodi u elektranama na ugljen. S obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije. S pojavom plinsko-turbinskog postrojenja snage većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije. Pojednostavljena tehnološka shema procesa u CCCP Zenica je prikazana na slici 9.



Ulaz zraka

Kompresor

Plinske turbine

Gorionik

Parna turbina

Kondenzator

Para

Para Pumpa

HRSG

Generator

Struja

Dimnjak

Turbina

Slika 9. Pojednostavljena tehnološka shema u CCPP Zenica.

Proces počinje od kompresora koji komprimira zrak i šalje ga u komoru za sagorijevanje gdje se istovremeno dovodi i gorivo za sagorijevanje. Dimni plinovi vrlo visoke temperature vode se iz komore sagorijevanja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, izduvni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator ‘’HRSG’’. Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući da se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.

Na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, koji se koristi za sagorijevanje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava se na zadane parametre date u okviru tehničkog opisa HRSG. Pregrijana para odlazi iz generatora pare ''HRSG'' u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. Kod plinske turbine temperatura sagorijevanja je oko 1450 °C, a temperatura dimnih plinova koji izlaze iz plinske turbine oko 600 °C. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45 % i 40 %. Uz povećani stupanj iskoristivosti, koji se dobija kod kombiniranih energetskih postrojenja mogu se istaknuti još neke prednosti.



Treba posebno istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja, jer je kao primarno gorivo predviđen zemni plin, a kao rezervno gorivo ekstra lako lož ulje. Prirodni plin uglavnom ne sadrži sumpor i njegove spojeve usljed čega nema emisije SO2. Sistem izgaranja je mnogo napredniji i ponekad se koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja pa se postiže sniženje temperature izgaranja. Bitno je napomenuti da je produkcija CO2 kao stakleničkog plina iz zemnog plina manja u odnosu na čvrsta goriva. No, kao problem javlja se (ne)mogućnost sigurne opskrbe plinom što bi, konkretno, u BiH moglo ponekad predstavljati problem, posebno u zimskom periodu zbog povećane potrošnje zemnog plina za potrebe grijanja garada. Troškovi održavanja su niži nego kod klasičnih termoelektrana, te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje električne enrgije.

2.2.3.1. Princip rada plinske turbine

Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 10.) nije toliko različit od parne turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira kao i postupak dobivanja radnog medija, ali sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je u tome što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji, te porast volumena veći. Ukoliko se želi povećati stupanj iskoristivosti mora se povećati temperatura medija koji ulazi u turbinu. Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bi se ohladile lopatice koristi se komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno, dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu ovog postrojenja. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala mora se osigurati hlađenje lopatica.

Slika 10. Prikaz plinske turbine

Sistem sagorijevanja

Turbina će biti opremljena s kombiniranim plamenikom, omogućavajući korištenje prirodnog plina i ekstra lakog ulja. Sistem izgaranja će omogućiti da emisije NOx i CO u ispušnim dimnim plinovima budu unutar dozvoljenih graničnih vrijednosti.



Sistem sagorijevanja će omogućiti prijelaz s jednog goriva na drugo za vrijeme rada postrojenja. Prebacivanje sa plinskog na tekuće gorivo će se izvoditi automatski u slučaju prekida opskrbe prirodnim plinom. Sistem sagorijevanja će obuhvatiti najmanje sljedeću opremu:

▪ zaštita od ptica, ▪ sprečavanje ulaska atmosferskih oborina u filtere, ▪ grijni sistem za sprečavanje zamrzavanja filtera, ▪ usisni kanal s integriranim filterom zraka, okretanje lopatica, ▪ prigušivači, ▪ unutrašnja rasvjeta, ▪ oprema za pad tlaka, ▪ struktura sa stepenicama i platformama.

Tehnički sistemi - filteri za prečišćavanje zraka za sagorijevanje bit će modularnog dizajna, što omogućava brzu i jednostavnu zamjenu filtera. Sistem će spriječiti zamrzavanje vlage u zraku za izgaranje, te će ga prilagoditi lokalnim klimatskim uvjetima. Sistem će biti učinkovit, pouzdan i imat će najmanje mogući uticaj na performanse plinskih turbina.

Ispusni sistem Ispusni sistem (difuzor i cijev s kompenzatorom toplotnih dilatacija) prenosi dimne plinove iz plinskih turbina na HRSG. Zbog emisija buke potrebno je napraviti potpuno brtvljenje prolaza difuzora / kanala kroz zidove plinske turbine i HRSG zgradu.

Podmazivanje i hidraulika uljnih sistema Sistem za podmazivanje treba biti dizajniran na takav način da se spriječi curenje nafte u površinske i podzemne vode ili kanalizaciju i preko rashladne vode u rijeku Bosnu. Uljni tank će biti opremljen sa odgovarajućim kolektorom, koji prihvata cijelu količinu ulja, ili će kolektor biti povezan sa odvojenim tankom na drugoj lokaciji. Kanali sa uljnim cijevima i površina ispod plinske turbine i ispod uljnih hladnjaka će također biti dizajnirani kao kolektori.

2.2.3.2. Princip rada parno-turbinskog postrojenja

Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu, poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jeste postrojenje prikazano na slici 11. a koje se sastoji od: generatora pare, turbine, generatora električne energije, kondenzatora, kondenzatorske pumpe, napojne pumpe i spremnika napojne vode.

Slika 11. Shema parno-turbinskog postrojenja



Generator pare

Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima (temperature i tlaka), koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije. Specifična potrošnja energije u MJ/kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivosti. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C, na pritiscima od oko 190 bara. Danas postoje i elektrane koje mogu raditi sa nadkritičkim pritiscima, do 350 bara i temperaturama do 700 °C.

2.2.4. Tehnološki opis sistema za tretman otpadnih voda

Sistem za tretman otpadnih voda će se sastojati od: • kolektora prljavih i zauljenih voda iz slivnika istih, smješten u najnižem dijelu

HRSG, • kolektora hemijskih slivnika, smještenog u najnižem dijelu HRSG, • kolektora za sakupljanje otpadnih naftnih derivata, smještenog u krugu CCPP

sjeverno od objekta za demineralizaciju, • nekoliko udubljenja na različitim mjestima za sakupljanje eventualno prosutih

naftnih derivata u koja će navedeni otpad oticati gravitacijski, • kolektora oborinskih voda, smještenog u krugu CCPP sjeverno od objekta za

demineralizaciju, • bazena (rezervoara) za tretman prljavih i zauljenih voda (uklanjanje masnoća i

drugih onečišćenja, neutralizacija i sl.)

Kolektor (sabirnik) prljavih i zauljenih voda iz slivnika prljavih i zauljenih voda će biti dizajniran da sakuplja kontinuirane dotoke tehnoloških otpadnih voda ali i one koji nastaju periodičnim čišćenjem, odnosno propuhivanjem slivnika. U slučaju oštećenja ili potpunog začepljenja slivnika višak vode će se prazniti u sistem za tretman otpadnih voda. Sabirnik će biti opremljen sa ekspanderom. Vanjska strana će imati toplinsku izolaciju. Unutrašnja strana će biti zaštićena od korozije i odgovarat će prijemu vode temperature do 100 ° C.

Iz kolektora prljavih i zauljenih voda, smještenog u najnižem dijelu HRSG, otpadna voda će se pumpama prebacivati u bazen za tretman navedenih voda. U bazenu će se tretirati prljave i zauljene vode nastale periodičnim pranjem površina za odvod dimnih plinova plinskih turbina i utilizatora, prostora za skladištenje goriva i ulja i drugih površina koje se čiste. Efektivni kapacitet rezervoara iznosi min. 5 m3. Bazen posjeduje sistem za odvajanje ulja i drugih onečišćenja u kamion cisternu. Bit će napravljen kao vodonepropusna betonska jama ili kao metalni rezervoar. Bazen će posjedovati opremu koja će omogućiti praćenje nivoa vode u istom iz kontrolne sobe i alarm koji će se oglašavati kad nivo vode bude na maksimumu. Otpadne vode u navedenom bazenu će se neutralizirati i ponovno vraćati u sistem radi nadomirivanja gubitaka tehnološke vode. Jedan dio te vode se šalje u sistem gradskog grijanja, kao dodatna voda za zamjenu izgubljene vode.



Otpadne vode će se prazniti u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu samo za vrijeme remonta procesne opreme. Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Bazen za tretman prljavih i zauljenih voda će, kako je već spomenuto, posjedovati opremu za uklanjanje masnoća i drugih onečišćenja iz otpadne vode. Otpadno ulje je poseban otpad i mora se zbrinjavati u skladu s postupcima recikliranja. Masnoće će se nakon uklanjanja iz bazena za tretman prljavih i zauljenih voda zahvatati u kamion cisternu. U kamion cisternu će se zahvatati i otpadni naftni derivati iz kolektora za otpadne naftne derivate smještenog u krugu pogona, sjeverno od objekta za demineralizaciju vode. Kolektor hemijskih slivnika prikuplja otpadne hemijske tokove koji dolaze od:

utilizatora (voda nastala čišćenjem kotlova utilizatora, nakon uklanjanja kamenca pomoću hemijskih sredstava)

rashladnih tornjeva (voda koja dolazi od rashladnih tornjeva i koja u sebi nosi hemikalije nastale hemijskom zaštitom tornjeva i to: dodavanjem sredstava za inhibiciju korozije, sredstava za uklanjanje neželjenih bioloških tvorevina unutar tornjeva i sredstava za kontrolu pH).

postrojenja za demineralizaciju vode, čišćenje postrojenja. Otpadne vode u navedenom kolektoru će se neutralizirati, nakon čega će se ponovno vraćati u sistem radi nadomirivanja gubitaka tehnološke vode (recirkulacija). Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije.

Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u krugu pogona će biti tretirane na standardni kvalitet prije ispuštanje u kanalizaciju. Vode će biti prikupljene u kolektor, pročišćavane u cilju uklanjanja mehaničkih nečistoća, a zatim odvođene u razdjelnik za uklanjanje masti i drugih plutajućih tvari. Pročišćena voda iz separatora će se ispuštati u sistem kanalizacije i dalje u rijeku Bosnu. Voda koja se koristi u sistemu hlađenja, nakon zagrijavanja, neće se ispuštati u rijeku Bosnu, nego će ići u rashladne tornjeve, hladiti se i ponovo vraćati u sistem. Kada je u pitanju sistem hlađenja, iz rijeke Bosne, odnosno iz dva jezera za snabdijevanje tehnološkom vodom pogona i postrojenja kompanije Arcelor Mittal samo će se nadomirivati dio izgubljene količine vode u sistemu hlađenja agregata energane. Kako se voda iz rashladnog sistema neće ispuštati u rijeku Bosnu to znači da neće biti termalne polucije u navedeni vodotok.

2.2.5. Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energija Osnovne sirovine, supstance i energenti koji će se koristiti u proizvodnji električne i toplinske energije su:

▪ zemni plin, ▪ ekstra lako ulje, ▪ električna energija, ▪ voda, ▪ hemijska sredstva za omekšavanje vode i čišćenje kotlova, ▪ hemijska sredstva za zaštitu rashladnih tornjeva.



2.2.5.1. Zemni plin Osnovno gorivo u kombinovanoj cikličnoj elektrani će biti zemni (prirodni) plin. Snadbjevanje plinom će vrši “BH-Gas” Sarajevo. Godišnja potrošnja zemnog plina se procjenjuje na 455.000.000 m3. Zemni plin je važno gorivo koje se upotrebljava za proizvodnju električne i toplinske energije u termoelektranama i toplanama. Glavni sastojak zemnog plina je metan, a u njemu su prisutni u manjim koncentracijama još: etan, azot, ugljenmonoksid i drugi sastojci u tragovima. Hemijski sastav zemnog plina prikazan je u Tabeli 3. Tabela 3. Kemijski sastav zemnog plina

Sastav zemnog plina (volumski udjeli) CH4 C2H6 C3H8 CO2 N2 0,98 0,037 0,020 0,077 0,005

Osobine zemnog (prirodnog) plina su sljedeće:

▪ Gustina (0°C, 1013,25 mbar): 0,843 kg/m3 ▪ Donja toplotna moć Kd: 36 MJ/m3 ▪ Metan (najmanje): 85 n/o ▪ Etan (najviše): 7 % ▪ Propan i teži ugljikovodici (najviše): 6 % ▪ Azot, ugljendioksid i drugi inertni plinovi (najviše): 7 % ▪ Sumporovodonik (najviše): 6 mg/Nm3 ▪ Merkaptanski sumpor (najviše): 15 mg/Nms ▪ Ukupni sumpor (najviše): 100 mg/Nm3 ▪ Plin ne smije da sadrži mehaničkih primjesa više od: 15 mg/Nm3

Posebni zahtjevi za kvalitetom: plin treba biti odorisan. Prodavac vrši kvalitativno preuzimanje zemnog plina za sve potrošače u BiH i to u Batajnici, gdje se pored analize izračunavaju dnevni i mjesečni prosjeci po Kd, koji se koriste kod mjesečnog fakturisanja radi korekcije ugovorene vrijednosti. Prodavac vrši ulaznu kontrolu za sve potrošače u Federaciji BiH na stanici u Olovu. Potrošnja plina će se pratiti dnevno. Projekat loženja zemnog plina u CCPC-pogonu Zenica ne omogućava nikakvo skladištenje nego se preuzimanje količina vrši kontinualno iz centralnog plinovoda preko mjerača protoka instalisanih u GMRS-i kupca. Izuzimanje zemnog plina vrši se u kontinuitetu preko mjerača protoka instalisanog kod kupca, odnosno ovog operatora. Utvrđivanje mjesečno isporučenih količina vrši se svakog 1- 3. u mjesecu za protekli mjesec, očitanjem stanja na mjeraču o čemu se



sačinjava zapisnik isporučenih/preuzetih količina koji je jedino mjerodavan za obračun finansijskih troškova za utrošenu količinu plina. Plinkso gorivo sagorijeva uz višak zraka od 10-15 %. Zemni plin je “ekološki čisto“ gorivo i njegovim sagorijevanjem nastaju neznatne emisije polutanata. Prilikom sagorijevanja zemnog plina u atmosferu se emituju najviše oksidi azota, dok je emisija ostalih polutanata u normalnim uvjetima funkcionisanja postrojenja zanemarljiva.

2.2.5.2. Ekstra lako lož ulje

Kao rezervno gorivo u slučaju nestašice zemnog plina predviđeno je ekstra lako ulje. Ulje će biti smješteno u 2 spremnika prečnika po 22 m, svaki kapaciteta od 3.500 m3. Maksimalni protok ulja iznosi 44 m3/h. Kapaciteti spremnika lakog ulja omogućavaju rad elektrane s maksimalnim kapacitetom za 14 dana uzimajući u obzir kontinuirano punjenje tankova za vrijeme nestašice plina. Približna potrošnja lakog ulja iznosi cca 36 t/h. Prilikom spaljivanja ekstra lakih ulja najviše se emituju oksidi azota, a znatno manje: oksidi ugljika, oksidi sumpora, čvrste čestice, ugljikovodici i drugi spojevi. Ekstra laka ulja imaju nizak sadržaj sumpora zbog čega je emisija SO2 u atmosferu zanemariva. Emisija ugljenmonoksida i ugljiko-vodika nastaje u malim količinama pri spaljivanju lakih ulja i varira u propisanim granicama pri normalnim uslovima rada postrojenja. Emisija čvrstih čestica je zanemarljiva. Tehničke karakteristike rezervnog goriva su date u Tabeli 4. Tabela 4. Tehničke karaktersitike ekstra lakog ulja

Karakteristika kvalitete Jedinica mjere Vrijednost Oznaka metode ispitivanja

Izgled/boja - Bistar/crven vizuelno Gustoća na 15 0C kg/m3 828,10 BASASTM D 4052:2003 Markirni indikator mg/l 6,9 BAS 1024:2004 Područje destilacije - Početak 0C 178 BAS ISO 3405:2004 - 350 0C % v/v 99 BAS ISO 3405:2004 - Kraj 0C 357 BAS ISO 3405:2004 Sadržaj sumpora % 0,006 BAS ISO 8754:2004 Sadržaj vode mg/kg 53,6 BAS ISO 12937:2002 Tačka paljenja 0C 63,8 BAS ISO 2719:2003 Tačka tečenja 0C -15 BAS ISO 3016:2000 Koksni ostatak % m/m 0,01 BAS ISO 6615:2000 Sadržaj onečišćenja mg/kg 8 BAS ISO 12662:2000 Sadržaj pepela % m/m 0,001 BAS ISO 6245:2003 Kinematski viskozitet na 200C mm2/s 3,75 BAS ISO 3104:2002 Gornja kalorična moć MJ/kg 45,88 BAS ASTM D 240:2003 Donja toplotna moć MJ/kg 43,01 BAS ASTM D 4868:2003



2.2.5.3. Električna energija

Napajanje električnom energijom je opisano u poglavlju ''Tehnički opis trafostanice i konekcije na 110 kV''. U 110 KV trafostanici CCPP Zenica se električna energija transformiše preko transformatora na 35 i 10 KV, odakle se distribuira svim potrošačima u ovom pogonu. 2.2.5.4. Vodosnabdijevanje pogona i postrojenja Snabdijevanje pogona CCPP Zenica tehnološkom vodom vršit će se direktnim zahvatom iz dva vještačka (sedimentaciona) jezera u krugu kompanije Arcelor Mittal, koja koristi ova kompanija za obezbjeđenje tehnološke vode. Najveći dio tehnološke vode će se koristiti u sistemu hlađenja koji je opisan u poglavlju 2.2.2.1.4. Tehnološke vode su u sistemu recilkulacije. Voda koja se koristi u sistemu hlađenja, nakon zagrijavanja, neće se ispuštati u rijeku Bosnu, nego će ići u rashladne tornjeve, hladiti se i ponovo vraćati u sistem. Iz rijeke Bosne, putem vještačkih jezera, će se samo nadomirivati izgubljene količine tehnološke vode, najviše u sistemu hlađenja. Gruba procjena je da će količina vode koja će se zahvatati iz rijeke Bosne, preko vještačkih jezera, za nadomirivanje gubitka tehnološke vode u sistemu, iznositi cca 3% od količine tehnološke vode koja je u recilkulaciji. Pitku, sanitarnu i vodu za protupožarnu zaštitu CCPP Zenica će dobivati iz gradske mreže. Nisu poznati podaci o potrošnji vode.

2.2.5.5. Kemijska sredstva

Hemijska sredstva se koriste za demineralizaciju tehnološke vode i zaštitu rashladnih tornjeva. Kao sirovine za hemijski tretman (demineralizaciju) vode koristit će se: kreč, koagulanti, flokulanti, klorovodična kiselina (HCl) i natrijum hidroksid (NaOH). Ove sirovine se skladište u odvojenom skladištu zatvorenog tipa, a kiselina i lužina se skladište u posebnim gumom obloženim rezervoarima. Za zaštitu rashladnih tornjeva koristit će se sljedeća hemijska sredstva:

natrijev hipohlorit, skladištit će se u rezervoaru, sumporna kiselina, skladištit će se u rezervoaru, sredstvo za inhibiciju korozije, skladištit će se u rezervoaru.

Nisu poznati podaci o potrošnji navedenih hemijskih sredstava.

2.3. Procjena po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija kao rezultat predviđenog proizvodnog procesa

Pogon i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije KTG ZENICA d.o.o. u Zenici može negativno utjecati na okoliš zbog potencijalnih emisija u okoliš. Zato je neophodno predvidjeti u projektu i primijeniti tokokom izgradnje i eksploatacije odgovarajuće mjere za sprečavanje ili ako to nije moguće smanjivanje emisija u okoliš, koliko to omogućava primijenjena tehnologija, a emisije ne mogu biti veće od vrijednosti propisanih okolinskim propisima i EU normama.



Kod termoelektrana (klasično-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitan je toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera, kao recipijenta tople vode. Kako je rashladna voda u sistemu recilkulacije, odnosno kako se hladi pomoću rashladnih tornjeva neće biti toplinskog onečišćenja rijeke Bosne. 2.3.1. Procjena emisije u zrak

Najznačajniji polutanti koji nastaju pri izgaranju zemnog plina su oksidi azota. Oni nastaju u plamenu na visokim temperaturama. Njihova količina zavisi od tipa i veličine postrojenja za izgaranje plina i primijenjene tehnologije, odnosno samog procesa sagorijevanja plina.

Emisija ostalih polutanata (SOx, COx, ugljiko-vodici, čvrste čestice) u normalnim uvjetima funkcionisanja postrojenja je zanemarljiva. Međutim, ako se proces gorenja ne vodi na odgovarajući način kako je to predviđeno primijenjenom tehnologijom, mogu se pojaviti pojedini polutanti u ispuštenim otpadnim plinovima, kao što su: ugljiko-vodici, spojevi sumpora i drugi polutanti.

Prilikom spaljivanja ekstra lakog lož ulja, predviđenog kao alternativnog goriva u slučaju nestašice zemnog plina, najviše se emituju oksidi azota, a znatno manje: oksidi sumpora, čvrste čestice, ugljikovodici i drugi spojevi. Inače laka lož ulja imaju nizak sadržaj sumpora zbog čega je emisija SO2 u atmosferu zanemariva.

Emisija ugljenmonoksida i ugljiko-vodika nastaje u malim količinama i varira u propisanim granicama pri normalnim uslovima rada postrojenja. Emisija čvrstih čestica je zanemarljiva. Međutim, ako uređaji ne rade ili se ne održavaju kvalitetno na odgovarajući način, tada koncentracije navedenih polutanata mogu da se povećaju nekoliko puta i mogu uticati na ambijentalni kvalitet zraka.

Glavni izvor oksida azota je oksidacija azotovih jedinjenja iz lož ulja, tako da se smatra da se prosječno 45% jedinjenja azota prevede u okside azota, a ponekad i do 70%. Količina nastalih oksida azota zavisi od primijenjene tehnologije spaljivanja lož ulja, odnosno temperature u plamenu pri sagorijevanju. Emisija oksida azota najjednostavnije se može reducirati višestepenim izgaranjem. Na taj način se može smanjiti emisija oksida azota čak za oko 50%. Procijenjena emsija dušikovih oksida ja data u Tabeli 5.

Tabela 5. Procijenjena emisija po količini NOx i CO2

Vrsta goriva Potrošnja

zemnog plina (Nm3/god)

Količina dimnih plinova

(Nm3/god)

Procijenjena emisije

NOx

Ukupna količina

NOx (t/god)

Ukupna količina

CO2 (Nm3/god)

Zemni plin 455.000.000 4,55 x 109 20-50 mg/Nm3 230 4.5 x 108

Vrsta i sastav otpadnih dimnih plinova nastalih usljed izgaranja zemnog plina ili lož ulja kao alternativnog goriva ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu proizvodnje električne i toplotne energije.



Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može da izgara potpuno i djelomično. Potpunim izgaranjem nastaje CO2 kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt nastaje CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora dobivamo SO2. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju goriva. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Od svih termoelektrana, plinske imaju najmanju emisiju otpadnih plinova, pepela, čađi i otpada.

Za izgaranje goriva potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni višak zraka. Loša strana viška zraka jeste činjenica da povećanjem viška zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih dimnih plinova koji napuštaju postrojenje.

Pri radu termoelektrane nastaju određeni nusprodukti. Nusprodukti se moraju uzeti u obzir pri planiranju, konstruiranju i u samom radu postrojenja. Otpadna toplina nastala iz toplinskog ciklusa se mora pustiti u atmosferu zbog konačne efikasnosti sistema, često korištenjem rashladnog tornja ili drugih rashladnih sredstva (pogotovo za kondenziranu paru). Pored emisije otpadnih plinova u atmosferu u ovom pogonu ispuštat će se otpadne vode i to samo prilikom čišćenja kotlova, dok u toku eksploatacije postrojenja nema ispuštanja otpadnih tehnoloških voda, jer se iste nalaze u sistemu recirkulacije. Naime, upotrijebljena demineralizirana voda u kotlovskim postrojenjima se transportuje u hladnjake i ponovo se koristi u istom procesu, uz dopunjavanje potrebnih količina vode. Prilikom rada predviđene kombinovane ciklične elektrane u Zenici produkovat će se buka u okolinu, čiji nivo nebi trebao uticati na buku u okolini ovog pogona.

Čvrsti otpad se može pojaviti u malim količinama, jer produkcija otpada nije karakteristična za ove pogone i postrojenja.

2.3.2. Procjena emisije u vodu

Tehnološke otpadne vode, nastale kao posljedica tehnoloških i drugih operacija, su u sistemu recirkulacije. One se sakupljaju, zajedno s otpadnim vodama nastalim čišćenjem i održavanjem postrojenja, u kolektoru koji će biti smješten u najnižoj tačci objekta utilizatora. Iz kolektora se tehnološke vode pumpama prebacuju u bazen (rezervoar) za neutralizaciju, nakon čega se, neutralizovane, ponovno vraćaju u tehnološki proces radi nadomirivanja gubitaka. Kada je u pitanju emisija u vodu, identificirani su potencijalni utjecaji na okoliš a to su:

• ispuštanje otpadnih voda iz bazena za tretman otpadnih (prljavih i zauljenih) voda u kanalizacijski sistem i preko njega u rijeku Bosnu,

• hemijske otpadne vode, • odvod sanitarnih i fekalnih otpadnih voda do kanalizacije i kroz nju u rijeku

Bosnu, • ispuštanje oborinskih voda u kanalizaciju i kroz nju u rijeku Bosnu, • potencijalna opasnost od otpadnih naftnih derivata.

Otpadne vode (prljave i zauljene) će se tretirati u bazenu za neutralizaciju čiji je efektivni kapacitet min. 5 m3. Bazen posjeduje sistem za odvajanje ulja i drugih



onečišćenja u kamion cisternu. Bit će napravljen kao vodonepropusna betonska jama ili kao metalni rezervoar. Bazen će posjedovati opremu koja će omogućiti praćenje nivoa vode u istom iz kontrolne sobe i alarm koji će se oglašavati kad nivo vode bude na maksimumu. Otpadne vode u navedenom bazenu će se neutralizirati i ponovno vraćati u sistem radi nadomirivanja gubitaka tehnološke vode. Jedan dio te vode se šalje u sistem gradskog grijanja, kao dodatna voda za zamjenu izgubljene vode. Otpadne vode će se prazniti u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu samo za vrijeme remonta procesne opreme. Nisu poznati podaci o količini otpadnih voda koje će nastajati remontom procesne opreme. Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Navedene otpadne vode dakle predstavljaju potencijalni uticaj na okoliš ali samo za vrijeme remonta procesne opreme, kotlova, rashladnih tornjeva itd.

Kolektor hemijskih slivnika prikuplja otpadne hemijske tokove koji dolaze od: utilizatora (voda nastala čišćenjem kotlova utilizatora, nakon uklanjanja

kamenca pomoću hemijskih sredstava), rashladnih tornjeva (voda koja dolazi od rashladnih tornjeva i koja u sebi

nosi hemikalije nastale hemijskom zaštitom tornjeva i to: dodavanjem sredstava za inhibiciju korozije, sredstava za uklanjanje neželjenih bioloških tvorevina unutar tornjeva i sredstava za kontrolu pH vrijednosti).

postrojenja za demineralizaciju vode (voda od čišćenja postrojenja). Otpadne vode u navedenom kolektoru će se neutralizirati a zatim ponovno vratiti u sistem radi nadoknađivanja gubitaka tehnološke vode. Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Navedene otpadne vode dakle ne predstavljaju potencijalni uticaj na okoliš s obzirom da se ni u jednom momentu ne ispuštaju u vodni okoliš. Bazen za tretman otpadnih voda će, kako je već spomenuto, posjedovati opremu za uklanjanje masnoća i drugih onečišćenja iz otpadne vode. Iz gore navedenog proizilazi da će se otpadna ulja tretirati na način kojim je onemogućen njihov negativni uticaj na okoliš. Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u krugu pogona će biti tretirani na standardni kvalitet prije ispuštanja u kanalizaciju. Vode će biti prikupljene u kolektor, filtrirane u cilju uklanjanja mehaničkih nečistoća a zatim vođene u razdjelnik za uklanjanje masti i drugih plutajućih tvari. Pročišćena voda iz separatora će se ispuštati u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Time će biti onemogućen negativni uticaj ovih voda na okoliš. Sanitarno-fekalne otpadne vode, također, mogu utjecati na kvalitet površinskih i podzemnih voda, ukoliko se nekontrolisano zbrinjavaju i ne tretiraju po sanitarno-higijenskim i okolinskim propisima. Iste će se ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i putem nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice, čija izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi.

2.3.3. Procjena produkcije otpada

Prilikom proizvodnje električne i toplinske energije u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani ne očekuju se značajnije količine otpada, koji bi mogao ugroziti kvalitet okoliša, a najčešće se radi o prirodnim i biorazgradivim materijalima. U toku rada plinskih turbina čvsti otpad praktički ne postoji.



Kada je u pitanju produkcija otpada, identificirani su potencijalni utjecaji na okoliš a to su:

otpad koji se pojavljuje u formi sedimenata ili mulja, i taloži na dnu kolektora otpadnih tehnoloških voda.

otpad koji se pojavljuje u formi sedimenata ili mulja, i taloži na dnu kolektora hemijskih tokova,

otpad od masnoća i drugih plivajućih tvari koji nastaje u razdjeljivaču masnoća i drugih plivajućih tvari u bazenu za tretman otpadnih voda,

otpad koji se pojavljuje u formi sedimenata ili mulja, i taloži na dnu bazena za tretman otpadnih voda,

otpadni naftni derivati iz kolektora istih. otpad koji nastaje u vrijeme remonta procesne opreme, uglavnom metalni

otpad, otpadni leteći pepeo iz kolektora pepela, nastao izgaranjem ulja (male,

beznačajne, količine koje se formiraju eventualnom upotrebom lakog ulja u slučajevima zastoja normalnog napajanja prirodnim plinom).

Otpadni mulj koji nastaje prilikom čišćenja kolektora tehnoloških voda, kolektora hemijskih tokova i bazena za tretman otpadnih voda nije kategorisan kao opasni otpad.

Otpadno ulje je poseban otpad i mora se zbrinjavati u skladu s postupcima recikliranja. Masnoće će se uklanjanjem iz bazena za tretman otpadnih voda (pomoću razdjeljivača) zahvatati u kamion cisternu. U kamion cisternu će se zahvatati i otpadni naftni derivati iz kolektora za otpadne naftne derivate smještenog u krugu pogona, sjeverno od objekta za demineralizaciju vode. Kada je u pitanju navedeni otpad treba istaći da se radi o malim količinama.

Uz otpad, koji nastaje kao posljedica rada predmetnih postrojenja, valja istaknuti i nastajanje miješanog komunalnog otpada. Miješani komunalni otpad nastaje u upravi i krugu pogona a na bazi broja zapolenika i prirode djelatnosti procjenjuje se da će količina ovog otpada biti oko 12 t/g.

Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, ostali papir i plastika, palete, metal, drvo, i sl.) se u cjelosti može reciklirati i zbog toga ga treba selektivno sakupljati radi recikliranja i/ili isporuke ovlaštenim operatorima za obradi i promet sekundarnih sirovina.

2.3.4. Procjena i vrednovanje buke

Buka se pojavljuje unutar zgrade plinske i parne turbine, kao posljedica rada turbina. Značajan izvor buke su također usisnici zraka do plinskih turbina. Orijentacija buke je sjevero-istok, u smjeru objekata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Nivo buke iz jednog stalnog izvora u zatvorenom prostoru ne smije prelaziti vrijednost od 82 dB(A), a totalni nivo buke iz svih izvora buke u zatvorenom prostoru mora biti manji od 85 dB(A). Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu izgradnje objekata iz kojih dolazi buka.



Opće uređenje zgrade plinskih i parne turbine, njeno konstrukcijsko rješenje, sastav pojedinih arhitektonskih elemenata, te pojedini detalji će spriječiti emisiju buke u vanjsko okruženje. Fasada će biti dodana u unutrašnjost zgrade sa sposobnošću upijanja zvučne izolacije. Fasadni zidovi će biti od lijevanog armiranog betona debljine s kojom se osigurava potrebna zaštita od buke, s oblogama za svjetlo zvučnu apsorpciju. Fasada će biti obložena metalnim limom. Prozori na zgradi će takođe osigurati odgovarajuće sprečavanje buke iz unutrašnjosti objekta prema okolišu. Prema tome, za očekivati je da će se najveći intenzitet buke zadržavati u radnom okruženju u unutrašnjosti objekata. Buka iz ususnika zraka će se minimalizirati pomoću odgovarajućeg oblikovanja konstrukcije usisivača i njegovog rešetkastog otvora. Zvučno izolirana fasada sa panelima od lima će biti dodana na mjestu usisavanja zraka u cilju dodatnog smanjenja buke. Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se samo nužnim boravkom u takvim prostorima u kraćem vremenskom periodu, uz obaveznu primjenu ličnih zaštitnih sredstava (antifona).

2.3.5. Procjena i vrednovanje termalnih polucija

Za potrebe hlađenja turbina kondenzatora, hladnjaka generatora, ulja i pomoćnog sistema hlađenja, CCPP Zenica će koristiti sistem hlađenja vode pomoću mokrih rashladnih tornjeva. Svrha rashladnih tornjeva je odbaciti toplinu primljenu od rashladne vode u atmosferu. Toplinu od rashladne vode na sebe preuzima zrak koji pomoću ventilatora cirkuliše u prostoru predviđenom za izmjenu topline.

Zbog prisilnog strujanja zraka kroz toranj, vlažni zrak sa sobom iznosi i raspršuje određenu količinu vode u atmosferu, uzrokujući neznačajno formiranje magle. To za posljedicu ima termalnu poluciju u atmosferu putem navedene magle.

Nema posebno dodatnih mjera koje bi se primjenjivale u cilju eliminacije navedene polucije.

2.3.6. Procjena i vrednovanje elektromagnetnog zračenja

Većina izvora elektromagnetnkog polja nalaze se u zgradi elektrane, zaštićeni zaštitnom ogradom. Investitor garantuje da će se za gradnju postrojenja koja proizvode elektromagnetno zračenje isporučiti oprema u skladu s standardima i propisima koji se bave zaštitom radne i opće populacije protiv pretjeranog elektromagnetnog zračenja.

2.4. Plan upravljanja otpadom

Prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 33/03), operator je dužan sve aktivnosti poduzimati i provoditi tako da smanjuje količine i štetne uticaje otpada, unapređuje ponovno korištenje i recikliranje (povrat) otpada i sigurno odlaganje otpada na komunalnoj deponiji. Otpad se odlaže samo ako nije moguće korištenje njegovog materijala i/ili energije u postojećim tehničkim i ekonomskim uvjetima i ako su troškovi ponovnog korištenja nerazumno visoki u poređenju sa troškovima odlaganja.



Operator je dužan koristiti tehnologiju i razvijati proizvodnju na način koji najefikasnije koristi materijale i energiju, stimulira ponovno korištenje i recikliranje proizvoda. U tom smislu operator je dužan ispuniti minimum zahtjeva u pogledu skupljanja i ponovnog korištenja raznih vrsta korisnog otpada i za odlaganje nekorisnog otpada na deponiji. Isto tako, operator je dužan koristiti takve sirovine i osnovne materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju upotrebu energije i materijala i čijom upotrebom se smanjuje proizvodnja otpada i ne ugožava okoliš kada postane otpad. U skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom i pravilnika donesenih na osnovu ovog Zakona, plan za upravljanje otpadom obuhvata sve kategorije otpada, koje produkuje kombinovana elektrana na predmetnoj lokaciji i to:

leteći pepeo od izgaranja ulja i prašina iz kotlova; muljevi od pročišćavanja efluenata; muljevi od čišćenja kotlova i hladnjaka; otpadna hidraulička i motorna ulja; izolaciona ulja i ulja za prenos toplote; čvrste materije iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda; muljevi iz odvajača ulje/voda; uljana voda iz odvajača ulje/voda; mješavine otpada iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda; ambalažni otpad od plastike, papira, drveta i metala; metalni otpad; otpadni kablovi; muljevi od pripreme industrijske vode; odbačena električna i elektronska oprema; miješani komunalni otpad.

2.4.1. Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzeće (porijeklo, vrsta otpada u skladu sa listom otpada, sastav i količina otpada)

U tabeli 6. dati su podaci o vrsti i kategoriji očekivanog otpada koji će se produkovati u predmetnom energetskom kompleksu.

Tabela 6. Popis vrsta otpada u skladu sa Katalogom otpada

Šifra Vrsta otpada Količina 10 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA 10 01 otpad iz termoelektrana i ostalih uređaja za spaljivanje (osim 19) 10 01 04* leteći pepeo od izgaranja ulja i prašina iz kotlova Nije poznata10 01 21 muljevi od pročišćavanja efluenata na mjestu njihovog nastanka

(muljevi iz uređaja za pročišćavanje tehnološke vode) Nije poznata

10 01 23 vodeni muljevi od čišćenja kotla koji nisu navedeni pod 10 01 22 Nije poznata10 01 26 otpad od prečišćavanja rashladne vode Nije poznata

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 otpadna hidraulična ulja na bazi mineralnih ulja 13 01 11* sintetska hidraulična ulja Nije poznata13 01 12* biorazgradiva hidraulična ulja Nije poznata13 01 13* ostala hidraulična ulja Nije poznata



13 02 otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 02 06* sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Nije poznata13 03 otpadna izolaciona ulja i ulja za prenos toplote 13 03 08* sintetska izolaciona ulja i ulja za prenos toplote Nije poznata13 05 sadržaj iz odvajača ulje/voda 13 05 01* čvrste materije iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda Nije poznata13 05 02* muljevi iz odvajača ulje/voda Nije poznata13 05 07* uljana voda iz odvajača ulje/voda Nije poznata13 05 08* mješavine otpada iz pješčanih komora i odvajača ulje/voda Nije poznata15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA

UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad)

15 01 01 ambalaža od papira i kartona Nije poznata15 01 02 ambalaža od plastike Nije poznata15 01 03 ambalaža od drveta Nije poznata15 01 04 ambalaža od metala Nije poznata

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH /KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 04 metali (uključujući njihove legure) 17 04 05 željezo i čelik Nije poznata17 04 11 kablovi koji nisu navedeni pod 17 04 10 Nije poznata19 OTPAD IZ POSTROJENJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM,

POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIHVODA I PRIPREMU VODE ZA PIĆE I INDUSTRIJSKUUPOTREBU

Nije poznata

19 09 otpad od pripreme vode za piće ili vode za industrijsku upotrebu 19 09 01 čvrsti otpad od primarne filtracije i prosijavanja Nije poznata19 09 02 muljevi od bistrenja voda Nije poznata19 09 03 muljevi od dekarbonizacije Nije poznata

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNOTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTA-NOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 01 35* odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod

20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente i Nije poznata

20 03 ostali komunalni otpad 20 03 01 miješani komunalni otpad Nije poznata

Postupanje sa otpadom čiji je sadržaj nepoznat ili koji se ne nalazi na listi opasnog otpada, a sumnja se da bi svojom količinom i sastavom mogao biti štetan i/ili opasan po okoliš te zdravlje ljudi i životinja, kao što je mineralno motorno i hidraulično ulje, mulj iz odvajača ulja i masnoća, uljana voda iz odvajača ulje/voda, i sl., definisano je Pravilnikom o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/05).



Kod pojave opasnog ili nepoznatog otpada odmah se obavještava kantonalna inspekcija za zaštitu okoliša Zeničko-Dobojskog kantona u cilju provođenja inspekcijskog pregleda i angažovanja laboratorije radi analize i definiranja fizičkih i kemijskih svojstava otpada. Na bazi laboratorijskog nalaza, kantonalna inspekcija donosi rješenje o kategorizaciji otpada, kojim nalaže vlasniku otpada da zbrine otpad kod ovlaštenog operatera i ovlaštenom operateru da zbrine otpad na okolinski prihvatljiv način. Operator je dužan preduzeti i osigurati provođenje mjera za sprečavanje produkcije, selektivno sakupljanje i recikliranje korisnih vrsta otpada, zbrinjavanje opasnih vrsta otpada i sigurno odlaganje neupotrebljivog otpada na komunalnoj deponiji.

2.4.2. Mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu

Operator je dužan osigurati mjere za sprečavanje stvaranja svih vrsta otpada, posebno kada se radi o toksičnom i opasnom otpadu, koliko to dozvoljava primjenjena tehnologija a da se ne naruši proces proizvodnje. U cilju sprečavanja ili smanjenja produkcije otpada, operator/investitor je dužan uspostaviti monitoring otpada te ustrojiti i uredno voditi evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se uredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom (Ibrahima Kovačevića), šefa tehničke službe.

2.4.3. Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada koji će se ponovo koristiti

Operator je dužan osigurati mjere za selektivno sakupljanje (odvajanje) otpada po vrsti u cilju recikliranja i daljeg korištenja upotrebljivog otpada i sigurnog odlaganja nekorisnog otpada na odobrenu komunalnu deponiju, sukladno propisima o upravljanju otpadom. Opasni otpad se mora odvojeno sakupljati i skladištiti u namjenske posude, koje treba označiti natpisom “opasni otpad“. Prikupljanje otpada mora se vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš, odnosno negativan uticaj na okoliš. U cilju selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, operator/investitor je dužan uspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se uredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom, koje je operator dužan imenovati po puštanju u rad kombinovane elektrane. U evidenciju o monitoringu otpada unosi se naziv otpadnog materijala, količina, datum ulaza i izlaza, te određene karakteristične primjedbe vezane za vrstu, količinu i prirodu otpada. Operator, odnosno odgovorno lice za opasni otpad označen zvjezdicom u Tabeli 6. mora:

- voditi evidencija o količinama (npr. otpadna ulja i sl.), - obezbijediti natkriven ili zatvoren, odnosno kontrolisan prostor i odgovarajuće

spremnike za skladištenje opasnog otpada, - vršiti odvojeno sakupljanje po vrsti, odnosno kategoriji otpada, - oobezbijediti odlaganje u odgovarajuće spremnike na kojima mora stajati

natpis “opasan otpad“ (npr. otpadna ulja, i sl.),



- skupljaču predati prateći list za opasni otpad s podacima o vrsti, količini, porijeklu i načinu pakovanja opasnog otpada (npr. otpadna ulja i sl.),

- čuvati evidenciju najmanje 5 godina, - prema potrebi evidenciju staviti na uvid inspektoru zaštite okoliša.

2.4.4. Odlaganje otpada na deponiji

Operator/investitor je dužan potpisati ugovor sa nadležnim komunalnim preduzećem (ALBA Zenica) za odvoženje mješavine komunalnog otpada na sanitarnu deponiju i sa preduzećem “Regionalna deponija Moščanica“ d.o.o. Zenica za odlaganje komunalnog i drugog bezopasnog otpada na sanitarnu deponiji “Moščanica“ u Zenici. Odlaganje otpada na deponiji mora se vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš ili njegove pojedine elemente. Tehnološki otpad, koji se ne reciklira, odvozit će se na industrijsku deponiju u cilju odlaganja i konačnog zbrinjavanja. Ostale vrste otpada će se sakupljati u namjenske posude ili skladišta na prostoru lokacije predmetne kombinovane elektrane u cilju daljeg korištenja, recikliranja ili propisanog zbrinjavanja (korisne i opasne vrste otpada). Transport ovog otpada se mora vršiti na način koji isključuje zagađenje okoliša. U slučaju zagađenja nastalog u toku transporta, prijevoznik je odgovoran za čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja.

2.4.5. Metode tretmana i odlaganja otpada

Operator je dužan osigurati mjere tretmana upotrebljivog otpada u cilju daljeg korištenja i sigurnog odlaganja neupotrebljivog otpada na deponiji, sukladno propisima o upravljanju otpadom. Tretman i odlaganje otpada mora se vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš. U narednom periodu operator je dužan osigurati sve mjere za kontrolisano sakupljanje, skladištenje, tretman upotrebljivog otpada, sigurno odlaganje neupotrebljivog otpada na deponiji i isporuku opasnog otpada ovlaštenom operateru. Za opasni otpad označen zvjezdicom u tabeli 6. mora se oobezbijediti odlaganje u odgovarajuće spremnike na kojima mora stajati natpis “opasan otpad“ (npr. otpadna ulja, i sl.), koji se postavljaju u natkriveni ili zatvoreni prostor, odnosno kontrolisani prostor. Transport otpada se mora vršiti na način koji isključuje zagađenje okoliša. U slučaju zagađenja nastalog u toku transporta, prijevoznik je odgovoran za čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja. U cilju selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, operator/investitor je dužan uspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se uredno mora voditi od strane odgovornog lica, koje je operator dužan imenovati po startanju termoelektrane. U evidenciju o monitoringu otpada unosi se naziv otpadnog materijala, količina, datum ulaza i izlaza, te karakteristične primjedbe.



3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM

3.1. Stanovništvo

Poslovna zona “Zenica-1“ u kojoj se planira graditi kombinovana energana, nalazi se na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu zeničke kotline. Ova zona se veže sa urbanom zonom grada Zenica, sa kojom čini jedinstvenu industrijsko-urbanu prostornu cjelinu. Najveću površinu u industrijskoj zoni zauzima kompanija Arcelor Mittal Zenica. Najbliži objekti za stanovanje nalaze se na zapadnoj strani i udaljeni su preko 700 m zračne linije. Prema procjenama od 30.06.2008. godine, u Općini Zenica živi 127.113 stanovnika. Općinska uprava je organizirana u 68 urbanih, prigradskh i ruralnih lokalnih zajednica.

3.2. Biljni i životinjski svijet na području lokacije

Antropogeni faktor je intenzivnim aktivnostima u dužem vremenskom periodu direktno uticao na sukcesiju prirodnih ekosistema na analiziranom području, odnosno na širem području predmetne lokacije. Na ovom prostoru metalurški pogoni postoje više od 117 godina, sa manjim ili većim intenzitetom rada i obustavom njihovog rada sredinom 1992. godine zbog ratnih dejstava. Zbog toga su primarni ekosistemi na širem području lokacije zamijenjeni najčešće tercijernim ekosistemima gdje dominiraju tehnogene zone, a u širem okruženju stambeni individulani objekti sa okućnicama i vrtovima, vještačke livade, agrobiocenoze i ruderalne zajednice sa pripadajućim flornim i faunističkim elementima.

Šire područje lokacije pripada klimatogenoj zajednici hrastovo-grabove šume vegetacijske asocijacije Querco-Carpinetum betuli.

Na užem i širem području lokacije nisu zastupljene endemične, rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja, niti pejzažne i prirodne vrijednosti koje bi potencijalno mogle biti ugrožene emisijama otpadnih materija iz pogona kombinovane ciklične elektrane (CCPP) Zenica.

3.3. Geomorfološke karakteristike lokacije

U morfološkom pogledu reljef terena, predisponiran geološkim sastavom i građom, pripada denudaciono-akumulacionom reljefu. Najveći dio područja je ravničarski (čine ga aluvijalni nanosi rijeke Bosne, ispod 300 m n/v), a samo obodni dijelovi bazena su predstavljeni pobrđima i brdima (visine preko 500 m n/v). Obodni dio područja grade stijene neogene starosti predstavljene pretežno klasičnim sedimentima, nepovoljnih hidrogeoloških svojstava i mladim reljefom velike energije sa plitko usječenom hidrografskom mrežom i karakterističnom plastikom za aktivne morfogenetske procese. Odlikuje se niskim stepenom prirodne stabilnosti i debelim pokrivačima. Ovdje su najbrojnija klizišta, kao i drugi vidovi deformacija, kao što su



površinska spiranja. Ovo područje je najviše opterećeno uticajem antropogenih radova u vezi sa građenjem, razvojem industrije i eksploatacijom uglja. U konstrukciji terena na području lokacije i njenom okruženju učestvuju sedimenti neogene i kvartalne starosti, te antropogeni sedimetni (nasip). Osnovno tlo čine sedimenti neogena. Na osnovnom tlu su taloženi mlađi kvartaini sedimenti (aluvijum i deluvijum) "Pokrivač" čine nasuti materijali koji u industrijskom procesu proizvodnje predstavljaju otpadni produkat čeličana, visokih peći i generatora, te Rudnika mrkog uglja Zenica. Kombinovana energana Zenica će se graditi na zemljiuštu u poslovnoj zoni “Zenica-1“, koja se nalazi na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu zeničke kotline. Zemljište je na predmetnom lokalitetu već degradirano i zbog blizine drugih industrijskih objekata nije primjerno za gradnju stambenih objekata. 3.4. Hidrološke karakteristike lokacije Na prostoru predviđene lokacije kombinovane ciklične elektrane KTG ZENICA d.o.o. u Zenici nema prirodnih vodotoka i izvora vode. Međutim, ova lokacija nalazi se u slivnom područje rijeke Bosne, koja protiče istočno od lokacije i industrijskog kruga Arcelor Mittal Zenica na udaljenosti preko 400 m. Rijeka Bosna je hipsometrijski pozicionirana na nižoj koti od lokacije predviđene za izgradnju predmetnog pogona i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije, što predstavlja povoljnu okolnost za sigurnost objekata i postrojenja od uticaja voda. Ona je na ovom potezu klasificirana u treću klasu kvaliteta. Međutim, ovaj vodotok cijelim svojim tokom uzvodno prima znatne količine otpadnih materija uslijed unosa fekalnih i industrijskih otpadnih voda, krutog otpadnog materijala i zagađenja od poljoprivrede, zbog čega je prije ove lokacije već opterećen zagađujućim materijama.

3.5. Inženjersko-geološke karakteristike

Na širem području predmetne lokacije vršena su obimna inženjersko-geološka istraživanja (bušenje plitkih bušotina dubine 6,0-20,0 m) s ciljem da se definiše konstrukcija terena, prostorni položaj zastupljenih litoloških članova, te njihove određene fizikalno-mehaničke karakteristike i uslovi fundiranja objekata, kao i dobijanje podataka o stanju podzemne vode. Za sve izvedene radove postoje izvještaji u kojima su rezultati istraživanja prikazani na profilima bušotina i inženjersko-geološkim presjecima terena, kao i laboratorijska ispitivanja. Sva geodetska snimanja i lociranje bušotina vršila je geodetska služba RMK Zenica, a istražne radove i laboratorijska ispitivanja izvodile su specijalizovane organizacije: "Geosonda" Beograd i "Geoinženjering" Sarajevo. Na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog kartiranja i analize fizikalno-mehaničkih karakteristika stijena izvršena je kategorizacija terena na prostoru predmetne lokacije i njenom okruženju kao stabilan teren. Teren je izgrađen uglavnom od terasnih i aluvijalnih šljunkovito-pjeskovitih sedimenata, dobrim dijelom pokriveni otpadnim materijalom.



3.6. Klimatske karakteristike

Područje općine Zenica, na kojem se planira podići kombinovana ciklična elektrana KTG ZENICA d.o.o. pripada umjereno-kontinentalnom klimatu subpanonskog tipa. Ovo područje karakteriše dosta topla ljeta i relativno blage zime, sa određenim dnevnim i sezonskim oscilacijama temperatura. Prema podacima Federalnog meteorološkog zavoda dobivenim višedecenijskim praćenjem klimatskih elemenata na Meteorološkoj stanici Zenica, prosječna godišnja temperatura za područje Zenice iznosi 10,1 °C. Najtopliji mjesec je juli sa prosječnom temperaturom od 19,7 °C, a najhladniji je januar sa prosječnom temperaturom od -0,9 °C. Temperaturni ekstremi ukazuju na pojavu znatnih temperaturnih kolebanja u odnosu na prosječne vrijednosti i variraju u rasponu od 40 do -23,9 °C. Srednja relativna vlažnost zraka na temelju višegodišnjih mjerenja iznosi: 83% zimi i 72% ljeti. Apslolutna maksimalna vlažnost zraka iznosi 90%, a apsolutna minimalna 54%. Vlažnost zraka doprinosi formiranju smoga u zimskom periodu. Prosječna godišnja suma padavina u Zenici iznosi 778 mm sa variranjem u intervalu od 542 (1990) do 1011 mm (1978). Prosječna mjesečna količina padavina iznosi 65 mm. Najveće količine padavina se javljaju u maju, junu i novembru, a minimalne u prva tri mjeseca u godini. Padavine i vremenske nepogode za područje Zenice traju u prosjeku:

- snijeg 63 dana - kiša 47 do 74 dana - grmljavina 31 dan - magla 47 do 74 dana - susnježica 4 do 7 dan.

Područje Zenice se nalazi u zoni umjerenih vjetrova. Dominantna zračna strujanja u zeničkoj kotlini su iz pravca jugozapada (iz SW kvadranta) prema sjeveru i obratno, iz pravca sjevera prema jugu. Dakle, dominantna zračna strujanja su u pravcu toka rijeke Bosne i obratno. Najveće brzine vjetra odgovaraju najvećim učestalostima smjerova. Pravac vjetra je nepovoljan u odnosu na raznošenje polutanata u zraku, jer ih često nosi u područje grada. Zastupljenost tišina (bez vjetrova) je vrlo mala. Pretežno dnevne tišine iznose 67-93 dana godišnje.

Za zeničku kotlinu su karakteristični lokalni dnevni vjetrovi, koji preko dana struje iz kotline prema okolnim brdima, a preko noći sa brda u kotlinu (u gradsko područje), što uslovljava zadržavanje i nakupljanje štetnih materija u kotlini tokom noći.

3.7. Postojeća materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe

U bližoj okolini lokacije planirane za izgradnju kombinovane energane ne postoje kulturno-historijski spomenici niti arheološko naslijeđe. Kako se radi o industrijskoj zoni najbliži objekti i materijalna dobra su upravo industrijski objekti u vlasništvu drugih kompanija.



3.8. Opis pejzaža

Pejzaž predmetne lokacije i njene bliže okoline čine industrijski pogoni, hale i objekti, te industrijske saobraćajnice i zelene površine u industrijskom krugu i njegovom okruženju.

3.9. Opis specifičnih elemenata utvrđenih prethodnom procjenom uticaja na okoliš

Prethodnom procjenom utjecaja na okoliš nisu utvrđeni specifični utjecaji projekta na okoliš.

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ

4.1. Utjecaj na stanovništvo

Kombinovana energana Zenica neće imati značajnijih negativnih uticaja na stanovništvo koje živi u okolini. Negativni uticaji ovog projekta, odnosno pogona na stanovništvo se ne očekuju zbog prirode postrojenja, primjenjene tehnologije, karakteristika primjenjenog goriva zemnog plina i predviđenih efikasnih mjera za sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš, kao i relativno povoljne lokacije (u industrijskom krugu bivše Željezare u Zenici). Ovaj zahvat ima određene značajne pozitivne ekološke efekte, jer će se izgradnjom i puštanjem u funkciju plinske kombinovane ciklične elektrane smanjiti velika potrošnja uglja za obezbjeđenje neophodne toplinske energije za grijanje grada, a time i emisija značajnih količina SO2, čestica prašine i drugih polutanata u zrak, koji značajno utiču na kvalitet zraka a time direktno na zdravlje ljudu u Zeničkoj kotlini. Upravo je cilj ovog projekta obezbjeđenje sigurne proizvodnje toplinske energije za potrebe grijanja grada a da se ne doprinese daljem pogoršavanju kvaliteta zraka i po mogućnosti popravljanju njegovog kvaliteta, kao što se očekuje kroz realizaciju ovog tehnološki i ekološki važnog projekta za grad Zenicu i njene stanovnike. Pored toga, realizacija ovog projekta će imati značajne socio-ekonomske uticaje, jer će se u ovom pogonu, odnosno privrednom društvu uposliti između 35 i 40 zaposlenika različitih profesija i stepena stručne spreme, te obezbijediti kontinuirani prihod finansijskih sredstava Općini Zenica kao suosnivača ovog privrednog društva KTG ZENICA Zenica iz kojih se mogu finansirati drugi razvojni projekti i programi. Od ovog projekta će imati koristi i šira društvena zajednica te mnogi privredni subjekti čiji angažman će biti neophodan za pružanje različitih usluga ovom operatoru.

4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište

Identificirani potencijalni utjecaji na okoliš su: emisije otpadnih dimnih plinova u zrak, proizvodnja i emisija buke, nepravilno odlaganja otpada, nepravilan tretman otpadnih voda, te termalne polucije. Ukoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama za ublažavanje negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg uticaja navedenog



pogona na floru i faunu. Neznatan uticaj na faunu može predstavljati termalna polucija u vidu magle koja se emituje iznad rashladnih tornjeva. Za očekivati je da CCPP Zenica neće imati značajan uticaj na vode iz razloga što nema ispuštanja otpadnih voda u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Sve vode u CCPP Zenica (tehnološke i otpadne) su u recilkulaciji. Jedini uticaj može imati ispuštanje otpadnih voda nastalih za vrijeme periodičnog održavanja postrojenja. Međutim, pogon predviđa tretman navedenih otpadnih voda i njihovo ispuštanje tek nakon obrade. Potrebno je predvidjeti monitoring ovih voda u cilju utvrđivanja da li zadovoljavaju parametre koji su zakonom propisani za ovu vrstu voda. Ovaj pogon neće imati značajnijih negativnih uticaja na poljoprivredno zemljište u okruženju, a kada je u pitanju industrijsko zemljište on je već degradirano i jako ranjivo budući da je decenijama izloženo negatvnim uticajima bazične industrije.

4.3. Utjecaj na zrak

Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitan je toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Sagorijevanjem goriva u atmosferu se ispuštaju dimni plinovi koji se sastoje iz: CO2, CO, H2O, NOx, O2, SO2 i različitih ugljikovodika (CmHn). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO2) i voda (H2O) nisu direktno otrovni za ljude. No, oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može da izgara potpuno i djelomično. Potpunim izgaranjem kao produkt nastaje CO2 dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt nastaje CO. Upravo zbog toga veći udio CO nastaje u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika se dobija voda, a izgaranjem sumpora SO2. Od svih termoelektrana, plinske imaju najmanju emisiju plinova, otpada, pepela i čađi. Negativni uticaji kroz emisije u zrak ovog projekta se ne očekuju zbog:

korištenja ekološki prihvatljivih goriva (zemni plin, ekstra lako ulje) jer su to energenti koji skoro ne sadrže sumpor,

predviđenih efikasnih tehnoloških mjera za sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš.

Što se tiče emisije u zrak iz postrojenja CCPP Zenica bit će ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. Dopušteni sadržaj NOx u suhim dimnim plinovima (O2=15 %) na izlazu iz

plinskih turbina: kada se koristi prirodni plin: <50 mg/Nm3,

kada se koristi ekstra lako ulje: <120 mg/Nm3, 2. Dopušteni sadržaj CO u suhim dimnim plinovima (O2=15 %) na izlazu iz

plinskih turbina: kada se koristi prirodni plin: <100 mg/Nm3, kada se koristi ekstra lako loživo ulje: <175 mg/Nm3.

Iz pomoćne opreme plinske turbine takođe se javljaju emisije, međutim njihove vrijednosti su zanemarive u odnosu na primarni izvor emisije kao što su dimni plinovi.



4.4. Utjecaj na klimatske faktore Količina vode koja se može otpariti (ispustiti kao para) s rashladnih tornjeva u atmosferu zavisi prvenstveno o stanju okoline, odnosno o relativnoj vlažnosti okolnoga zraka, te temperaturi suhog i vlažnog termometra. U praksi se ta vrijednost kreće cca 2,5 % od vode koja je u recilkulaciji sistema hlađenja pomoću rashladnih tornjeva. Srednja relativna vlažnost zraka u Zenici na temelju višegodišnjih mjerenja iznosi: 83% zimi i 72% ljeti. Apslolutna maksimalna vlažnost zraka iznosi 90%, a apsolutna minimalna 54%. Porastom vlažnosti okolnoga zraka, najviše zimi, smanjuje se količina vode koja se u danim uvjetima može otpariti sa rashladnih tornjeva u atmosferu, pa se na taj način smanjuje i temperaturni raspon hlađenja, odnosno rashladni učinak tornjeva. Samim tim je smanjen i utjecaj rashladnih tornjeva na vlažnost okoline. Ako se u obzir uzme ogromna količina zraka koja cirkuliše u okolini ali i isparavanje vode prirodnim ciklusom najviše iz rijeke Bosne, može se reći da količina vlage koja otparava sa rashladnih tornjeva u atmosferu neće dovesti do promjene klimatskih faktora, prvenstveno vlažnosti zraka. Treba istaći da je gotovo nemoguće izračunati promjenu relativne vlažnosti okoline puštanjem u rad pogona CCPP Zenica, odnosno rashladnih tornjeva, s obzirom na brojne promjenjive faktore koji utiču na vlažnost, a to su:

količina i strujanje zračnih masa koja se ne može u ovako otvorenom sistemu niti približno izračunati,

vremenski uslovi (padavine, temperatura okolnog zraka, atmosferski pritisak), blizina rijeke Bosne kao ogromnog akomulatora vode koja isparava u

atmosferu a što opet zavisi od vremenskih uslova, itd. Jedini adekvatni način ocjene utjecaja otparavanja vode sa rashladnih tornjeva u okoliš jeste snimanje nultog stanja vlažnosti zraka na predmetnoj lokaciji i kasnije monitorng vlažnosti u dužem vremenskom periodu u cilju utvrđivanja navedenog utjecaja. Ovdje je bitno istaći da je primjena rashladnih tornjeva u sistemu hlađenja tehnološke vode alternativa za okoliš, a dodatno investiciono ulaganja za investitora, u odnosu na tehnološko rješenje koje bi podrazumijevalo direktan zahvat rashladne vode iz rijeke Bosne a kasnije njeno ispuštanje sa povišenom temperaturom u vodotok rijeku Bosnu, što bi za posljedicu imalo uticaj na biosisteme (živi svijet) u ovoj rijeci.

4.5. Utjecaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe

Ovaj pogon neće imati značajnijih negativnih utjecaja na materijalna dobra, kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe. Negativni uticaji ovog pogona na materijalna dobra se ne očekuju zbog prirode postrojenja, primjenjene tehnologije, karakteristika primjenjenog goriva zemnog plina i predviđenih efikasnih mjera za sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš, kao i relativno povoljne lokacije (u industrijskom krugu bivše Željezare u Zenici).



4.6. Utjecaj na pejzaž

Izgradnja pogona i postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije, te njeno korištenje neće negativno uticati na pejzažna, jer pejzaž predmetne lokacije i njene bliže okoline čine industrijski pogoni, hale i objekti, te industrijske saobraćajnice i zelene površine u industrijskom krugu i njegovom okruženju. Na prostoru predmetne lokacije i njenom okruženju nema nikakvih posebno vrijednih pejzažnih vrijednosti, koje bi trebalo tretirati ovom studijom i zaštititi od eventualnih negativnih uticaja predmetnog pogona prilikom njegove eksploatacije.

4.7. Međusobni odnos gore navedenih faktora

Ukoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama za ublažavanje negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg uticaja navedenog pogona na bilo koji od segmenata okoliša.

4.8. Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom uticaja na okoliš

Prethodnom procjenom utjecaja na okoliš nisu utvrđeni specifični utjecaji projekta na okoliš.

4.9. Opis metoda za procjenu utjecaja na okoliš

Za izradu dokumentacije u svrhu provođenja procedure procjene uticaja na okoliš pogona za proizvodnju električne i toplinske energije (Kombinovane ciklične elektrane) u svrhu izdavanja okolinske dozvole investitor je angažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, čiji stručni tim je:

▪ pregledao i izvršio analizu postojeće postojeće tehničke i druge dokumentacije vezane za predmetni projekat,

▪ izvršio pregled lokacije i okolnog područja u odnosu na lokaciju, ▪ prikupio potrebne informacije od investitora i prostorno-plansku dokumentaciju

za predmetnu lokaciju od Općine Zenica, ▪ analizirao specifičnosti tehnološkog procesa i predviđene procesne opreme, te

mogućih izvora emisije i predviđenih mjera za sprečavanje odnosno smanjenje emisija iz pogona i postrojenja, kao i negativnih uticaja na okoliš i

▪ izradio navedenu dokumentaciju.

5. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA

Zbog potencijalnih povećanih emisija i negativnih uticaja ove kombinovane ciklične elektrane na okoliš, nužno je predvidjeti i primjeniti adekvatne mjere za sprečavanje ili ako to nije moguće smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš, ovisno o vrsti i intenzitetu prisutnih emisija i otpadnih tokova.



5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak

Zbog mogućeg potencijalnog povećanja emisija NOx i CO i negativnih uticaja ovog pogona i postrojenja na kvalitet zraka, nužno je predvidjeti i primjeniti adekvatne tehničke i tehnološke mjere za smanjenje emisija navedenih otpadnih plinova i drugih polutanata. Idejnim projektom je predviđen tehnički sistem za redukciju NOx u ispuštenim otpadnim plinovima ispod 50 mg/Nm3 pri spaljivanju zemnog plina što je znatno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti od 350 mg/m3. Ako se koristi ekstra lako ulje emisje NOx će biti ispod 120 mg/Nm3 što je znatno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti od 450 mg/m3 propisanih odredbama člana 17. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 12/05). Smanjivanje emisije NOx riješit će se primjenom odgovrajućih gorionika, višestepenim sagorijevanjem ili izgradnjom postrojenja za denitrifikaciju, što će se definisati projektom. U cilju kontrole emisije CO potrebno je voditi proces sa minimalnim viškom zraka tako da u produktima sagorijevanja nastaje CO2. Za sagorijevanje zemnog plina predviđa se ugradnja gorionika sa niskom emisijom NOx. U tim slučajevima se primjenjuju tri različita principa:

Aplikacija gorionika Low NOx sa ciljem reduciranja temperature plamena a time i smanjenje NOx;

Recirkulacija dimnog plina je metoda za efektivno reduciranje emisije NOx; Dvostepeno sagorijevanje sa ciljem reduciranja reakcije između kisika i

dušika tokom procesa sagorijevanja. Emisija ostalih polutanata je znatno niža od graničnih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje. Ispusni otpadni plinovi će se ispuštati na kontrolisan način putem dimnjaka visine 65 m. Pri projektovanju ovog energetskog postrojenja moraju se predvidjeti priključci za monitoring emisije i obezbjediti uvjeti za pravilno mjerenje emisije. Mjere za smanjivanje emisije otpadnih plinova i čestica prašine moraju biti usklađene sa odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje u smislu:

načina ispuštanja otpadnih dimnih plinova, utvrđivanja uvjeta sagorijevanja, propisivanja dozvoljenog sadržaja sumpora u gorivu, maksimalnog ograničavanja vrijednosti emisije, koliko to omogućava

primjenjena tehnologija s tim da emisije moraju biti niže od graničnih vrijednosti propisanih citiranim Pravilnikom i EU normama.

5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu

Sve tehnološke otpadne vode su u sistemu recirkulacije, tj. ne ispuštaju se u recipijent, kanalizaciju. One se sakupljaju u kolektoru koji je smješten u najnižoj tačci objekta utilizatora (HRSG). Iz kolektora se tehnološke vode pumpama prebacuju u



bazen za neutralizaciju, nakon čega se ponovno vraćaju u tehnološki proces. Jedan dio te vode se šalje u sistem gradskog grijanja, kao dodatna voda za zamjenu izgubljene vode. Potrebno je redovno pratiti na kontrolnoj tabli nivo vode u bazenu za tretman otpadnih voda i redovno održavati opremu za tretman otpadnih voda u cilju sprječavanje eventualnog uticaja na okoliš koji bi se javio u slučaju nemarnog održavanja navedene opreme. Jedini teret za okoliš predstavljaju tehnološke otpadne vode nastale u toku remonta procesne opreme (kotlovskih postrojenja, rashladnih tornjeva, turbina itd.). Navedene vode se ispuštaju u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Nastale otpadne vode se moraju prethodno prečistiti u cilju smanjivanja tereta zagađenja u efluentu ispod dozvoljenih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine Federacije BiH, broj: 50/07). Treba istaći da je projektant CCPP Zenica predvidio neutralizaciju navedenih otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent. Potrebno je predvidjeti monitoring navedenih otpadnih voda prije ispuštanja u efluent u ciju utvrđivanja tereta njihovog zagađenja. Sanitarno-fekalne otpadne vode je potrebno ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i putem nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice, čija izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi. Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u krugu pogona je potrebno tretirati na standardni kvalitet prije ispuštanja u kanalizaciju. Vode treba prikupljati u kolektor, filtrirati u cilju uklanjanja mehaničkih nečistoća a zatim voditi u razdjelnik za uklanjanje masti i drugih plutajućih tvari. Tek pročišćene oborinske vode se iz separatora mogu ispuštati u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Time će biti onemogućen negativni uticaj ovih voda na okoliš. Treba istaći da je projektant CCPP Zenica predvidio objekte i postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje navedenih otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent. Kvalitet otpadnih voda koje se ispuštaju u kanalizaciju i rijeku Bosnu mora zadovoljiti dozvoljene granične vrijednosti propisane odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik, što se mora detaljno analizirati i predvidjeti projektnom dokumentacijom.

5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke

Buka se pojavljuje unutar zgrade plinske i parne turbine, kao posljedica rada turbina. Značajan izvor buke su također usisnici zraka do plinskih turbina. Orijentacija buke je sjevero-istok, u smjeru objekata Arcelor Mittala. Intenzitet buke emitovane radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani mora biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i propisima. Za očekivati je da će se najveći intenzitet buke zadržavati u radnom okruženju u unutrašnjosti objekata. Nivo buke iz jednog stalnog izvora u zatvorenom prostoru ne smije prelaziti vrijednost od 82 dB(A), a totalni nivo buke iz svih izvora buke u



zatvorenom prostoru mora biti manji od 85 dB(A). Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu izgradnje objekata iz kojih dolazi buka o čemu je pisano u poglavlju o procjeni buke. Buka iz ususnika zraka će se minimalizirati pomoću odgovarajućeg oblikovanja konstrukcije usisivača i njegovog rešetkastog otvora. Zvučno izolirana fasada sa panelima od lima će biti dodana na mjestu usisavanja zraka u cilju dodatnog smanjenja buke. Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se obaveznim korištenjem prikladnih ličnih zaštitnih sredstava (antifona) prilikom eventualnog boravka u takvim prostorima. Inače u normalnim uslovima rada u takvim prostorima zaposlenici ne borave. Projektom treba predvidjeti sve tehničke efikasne mjere zaštite od uticaja produkovane buke, kako bi se intenzitet buke što više smanjio.

5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz otpada koji produkuje pogon

Projektom je potrebno predvidjeti da se kruti otpad (mulj, pepeo i drugi talozi) nastao: na dnu kolektora tehnoloških voda, na dnu kolektora hemijskih tokova, na dnu bazena za tretman otpadnih voda, otpad koji nastaje u vrijeme remonta procesne opreme, otpadni leteći pepeo iz kolektora pepela, nastao izgaranjem ulja,

transportuje kamionima na industrijsko odlagalište otpada ”Rača” u Zenici ili drugo kontrolisano odlagalište, radi konačnog odlaganja. Pored toga, potrebno je sagledati mogućnost upotrebe navedenog otpadnog mulja za nasipanje zemljanih depresija (npr. napušteni površinski kop uglja ”Rača” u blizini istoimene industrijske deponije), nivelisanje terena, i sl. uz prethodno isušivanje i primjenu mjera zaštite okoliša. Otpadne masti i ulja koja su kategorisana kao opasni otpad a koja nastaju u:

razdjeljivaču masnoća i drugih plivajućih tvari u bazenu za tretman otpadnih voda,

u kolektoru otpadnih naftnih derivata. Njih treba zbrinjavati u skladu s postupcima koji propisuju recikliranje istog. Ove otpadne materije se selektivno sakupljaju u adekvatan kolektor postavljen na odgovarajućoj lokaciji i pomoću kamion cisterne otpremaju ovlaštenom operateru u cilju recikliranja i konačnog zbrinjavanja. Operator je dužan potpisati ugovor sa ovlaštenim operatorom za isporuku otpadnih ulja i masti, kao i drugih opasnih vrsta otpada u cilju njihovog recikliranja i konačnog zbrinjavanja. Potrebno je predvidjeti sakupljanje miješanog komunalnog otpada u namjenske posude (kontejnere) i njegovo odvoženje na regionalnu sanitarnu deponiju “Mošćanica“ u Zenici u cilju odlaganja. Operator je dužan potpisati ugovor sa firmom “Regionalna deponija Moščanica“ d.o.o. Zenica o zbrinjavanju otpada, ali i sa ovlaštenim operatorom za prevoz otpada.



Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, PET i staklena ambalaža, i sl.) i druge vrste korisnog otpada se u cjelosti mogu reciklirati i zbog toga ga treba selektivno sakupljati radi isporuke ovlaštenim operatorima za obradu i promet sekundarnih sirovina. Upravljanje otpadom u ovom pogonu detaljno je opisano u planu o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ovog dokumenta.

5.5. Mjere za sprečavanje elektromagnetnog zračenja

Potrebno je poštivati sve relevantni propise za osiguranje zaštite ljudi od prekomjernog utjecaja elektromagnetskog zračenja. Prije početka rada postrojenja potrebno je da investitor odgovarajućim inspekcijama dostavi dokumente kojim će dokazatii da su oprema i postrojenja u skladu sa zahtjevima koji se odnose na elektromagnetno zračenje.

5.6. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja pogona i postrojenja

Operator je dužan izvršiti procjenu uticaja na okoliš predmetne kombinovane ciklične elektrane u Zenici, kojom treba identifikovati i analizirati sve izvore emisije i negativne uticaje na okoliš u cilju predviđanja efikasnih mjera za smanjivanje emisije i negativnih uticaja na okoliš. Za odobravanje lokacije potrebno je pribaviti okolinsku dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Operator je dužan osigurati da se u projektu predvide neophodne efikasne mjere za ograničavanje emisija ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti i da se sve predviđene mjere implementiraju u toku izgradnje objekata i postrojenja predmetne elektrane.

U toku izgradnje objekata i postrojenja potrebno je urediti gradilište tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija strogo u funkciji same izgradnje. Tečna goriva i ostale tečne materije (npr. rastvarači, sredstva za bojenje cijevi, instalacija i sl.), koje će se koristiti za potrebe gradnje potrebno je čuvati u zatvorenim posudama smještenim na sigurnom mjestu, po mogućnosti u nepropusnoj kadi koja je natkrivena ili u limenim buradima postavljenim na tankvanu ili u zatvorenom skladištu bez odvoda u kanalizaciju. Ukoliko eventualno dođe do izljeva potrebno je izvršiti sakupljanje rasutog ulja, maziva ili goriva sa nekim upijajućim sredstvom (npr. piljevina, pijesak i sl.) i uklanjanje onečišćenog sloja zemlje. Sakupljeni materijal treba odložiti na propisan način na deponiju kako ne bi došlo do onečišćenja površinskih i podzemnih voda i zemljišta.

Sav građevinski otpad treba prikupljati i iskoristiti za nivelisanje terena na predmetnoj lokaciji a višak odmah odvoziti na deponiju gdje se može koristiti za prekrivku otpada.

Za eventualno zatvaranje pogona i postrojenja predmetne kombinovane elektrane potrebno je predvidjeti adekvatne mjere zaštite okoliša kako bi se spriječili ili maksimalno smanjili bilo kakvi negativni uticaju na okoliš zatvaranja i nakon zatvaranja planirane elektrane.

Nakon eventualnog prestanka rada i zatvaranja ovo pogona na predmetnoj lokaciji ne očekuju se emisije u okoliš i posebni negativni utjecaji na okoliš. Negativni utjecaji



na okoliš manjeg intenziteta mogu se potencijalno javiti samo pod uvjetom da se u rezervoarima zadrži tečno gorivo bez kontrole i da nastupi izlivanje po okolnom zemljištu. Na taj način bi moglo doći do zagađivanja zemljišta i eventualno površinskih i podzemnih voda, ovisno od količine rasutog goriva. Međutim, ove mogućnosti se praktično ne očekuju zbog toga što bi se po zatvaranju pogona ovi materijali, u slučaju da ne budu potrošeni, blagovremeno uklonili i iskoristili na drugom mjestu, jer su ekonomski vrijedni.

Na prostoru predmetne elektrane nije predviđeno plinsko skladište.

Po eventualnom prestanku rada i zatvaranja termoelektrane, investitor je dužan preduzeti sve mjere za sprečavanje utjecaja na okoliš po bilo kojem osnovu u smislu kontrolisanog uklanjanja eventualno preostalih tečnih goriva i drugih sirovina i materija. Sve što može negativno utjecati na okoliš treba uklonuti sa lokacije, te taj dio terena sanirati.

Eventualnim prestankom rada i zatvaranjem predmetne termoelektrane zemljište se može prevesti u neku drugu namjenu adekvatnu za ovu industrijsku zonu u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom općine Zenica.

6. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA I OPIS RAZLOGA ODABIRA PREDLOŽENE ALTERNATIVE

Alternativna rješenja za lokaciju predmetnog pogona nisu analizirana zbog toga što je instaliranje tehnoloških postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije predviđeno u industrijskoj zoni u kojoj se više desetljeća nalaze pogoni i postrojenja za proizvodnju čelika, toplinske energije, te drugi industrijski pogoni.

Lokacija buduće kombinovane ciklične elektrane predviđena je u Poslovnoj zoni “Zenica-1“ i to na dijelu gdje se ranije nalazio pogon Čečičane 1. Napušteni prostor i objekti u navedenoj poslovnoj zoni su prenešeni na upravljanje Općini Zenica 2002. godine, koja je potom formirala Poslovnu zonu “Zenica 1“ s ciljem stvaranja uvjeta za razvoj poduzetništva, bržeg zapošljavanja i privlačenje stranih ulaganja kroz obezbjeđenje prostora, objekata i prateće infrastrukture. Ova poslovna zona ima izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu.

Općina Zenica je firmi KTG Zenica ustupila zemljište na korištenje u Poslovnoj zoni “Zenica 1“ u svrhu instaliranja tehnoloških postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije i time je postala suvlasnik ovog privrednog društva. Za izgradnju kombinovane ciklične elektrane predviđena je lokacija u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Poslovne zone “Zenica-1“, sjevero-zapadno od grada Zenice.

Predmetna lokacija je sa aspekta položaja, namjene i opremljenosti potrebnom infrastrukturom veoma povoljna i graniči se sa postojećim energetskim kompleksom kompanije Arcelor Mittal Zenica.

Svrha izgradnje predmetne kombinovane ciklične elektrane je pouzdana i dugoročna isporuka toplinske energije gradu Zenica, uz prihvatljivu cijenu i minimalne emisije štetnih materija, te proizvodnju električne energije (kogeneracija). Zbog tehničkih problema, odnosno zastarjelosti sistema snabdijevanja toplinom, a pogotovo zbog zavisnosti od načina rada željezare Accelor Mittal, građani Zenice su zadnjih godina često ostajali bez grijanja tokom najhladnijih perioda zime. Zato je stabilno



snabdijevanje Zenice vrelom vodom jedan od najvažnijih ciljeva izgradnje navedenog pogona, uz poboljšanje kvaliteta zraka u zeničkoj kotlini. S obzirom da će se u ovoj teroelektrani spaljivati prirodni plin, koji predstavlja »čisto« (ekološki najpodobnije) gorivo, smanjit će se emisija štetnih materija od sagorijevanja uglja korištenog za proizvodnju toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice, što je veoma značajno za ovu osjetljivu sredinu, čiji kvalitet zraka se svake zimske sezone značajno pogoršava.

Zbog novogradnje i brzog širenja populacije u Zenici, i sa željom da se na sistem daljinskog grijanja u budućnosti priključi što veći broj postojećih objekata, koji se sada zagrijavaju lokalno iz velikog broja lokalnih kotlovnica na ugalj i lož ulje, veoma je važno to da će KTG ZENICA d.o.o. Zenica omogućiti povećanje kapaciteta proizvodnje toplinske energije sa projektiranih maksimalno 90 MW na budućih 170 MW, čime se obezbjeđuje potrebna toplinska energija za razvojne planove ovog grada najmanje do 2030. godine.

Iz gore navedenog da se zaključiti da alternative izgradnji ovom pogonu nema, jer bi to značilo kulminiranje problema vezanih za grijanje grada Zenice i dalje pogoršanje kvaliteta zraka zbog već prisutnog trenda izgradnje lokalnih kotlovnica na ugalj i lož ulje.

Proizvodnja električne i toplinske energije će se temeljti na okolinski najpodobnijem gorivu (prirodnom plinu) i okolinski prihvatljivim modernim tehnologijama, odnosno najboljim raspoloživim tehnikama u ovoj oblasti, koje su ujedno i ekonomične u pogledu iskorištenosti energije.

Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, kao i činjenice da će realizacijom ovog projekta doći do otvaranja novih radnih mjesta i povećanja proizvodnih kapaciteta, te ekonomskog oporavka i napretka ove regije, alternativa neotvaranja ovog pogona nije prihvatljiva. Lokalna vlast je ustupanjem zemljišta na lokaciji buduće izgradnje navedenog energetskog kompleksa dala svoju saglasnost, a javno mnijenje pozitivno gleda na realizaciju ovog projekta.



7. NETEHNIČKI REZIME

7.1. Opis projekta

Kombinovana ciklična elektrana se planira izgraditi na zemljišnoj parceli dimenzija 140 x 350 m, koju je Općina Zenica kao suosnivač privrednog društva KTG ZENICA d.o.o. Zenica ustupila za lokaciju ovog pogona. Za izgradnju navedenog pogona i postrojenja predviđena je lokacija u Poslovnoj zoni “Zenica-1“, koja se nalazi sjevero-zapadno od grada Zenice. Za izgradnju navedenih postrojenja predviđena je lokacija u južnom dijelu industrijske zone br.1, sjevero-zapadno od grada Zenice. Poslovna zona “Zenica-1“ nalazi se na lokaciji koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu lociranu na sjevernom dijelu zeničke kotline. Svrha izgradnje navedene kombinovane ciklične elektrane je proizvodnja električne energije i pouzdana i dugoročna isporuka toplinske energije gradu Zenica, uz prihvatljivu cijenu. Zbog tehničkih problema, odnosno zastarjelosti sistema snabdijevanja toplinom, a pogotovo zbog zavisnosti od načina rada kompanije Accelor Mittal, građani Zenice su zadnjih godina često ostajali bez grijanja tokom najhladnijih perioda zime. Zato je stabilno snabdijevanje Zenice toplotnom energijom jedan od najvažnijih ciljeva izgradnje navedenog pogona. Proizvodnja električne i toplinske energije će se temeljti na ekološki prihvatljivim modernim tehnologijama, koje su ujedno i ekonomične u pogledu iskorištenosti energije (kogeneracija). Iz gore navedenog da se zaključiti da alternative izgradnji ovom pogonu nema, jer bi to značilo kulminiranje problema vezanih za grijanje grada Zenice i dalje pogoršanje kvaliteta zraka zbog već prisutnog trenda izgradnje lokalnih kotlovnica na ugalj i lož ulje. Proizvodnja električne energije će se odvijati u dvije plinske i jednoj parnoj turbini s električnim generatorima. Pojedinačna projektovana izlazna snaga plinskih turbina iznosi aproksimativno 2 x 128 MW električne energije, dok je projektovana izlazna snaga parne turbine aproksimativno 135 MW električne energije, što ukupno iznosi aproksimativno 390 MW. Projektovani kapacitet proizvodnje toplinske energije iznosi 170 MW. Planirani razvoj proizvodnje toplinske energije predviđa povećanje prvobitnog vršnog opterećenja od 100 MW na 170 MW do 2030 godine. Kao primarno gorivo plinskih turbina koristit će se zemni plin, a kao rezervno gorivo ekstra lako ulje. Godišnja potrošnja zemnog plina se procjenjuje na 455.000.000 m3, dok proizvodnja električne energije doseže 2.083.768 MWhel/godinu.

7.2. Tehnološki opis proizvodnog procesa

Proizvodnja električne i toplinske energije će se odvijati u tzv. kombinovanoj plinsko-parnoj elektrani. Kada se govori o kombinovanom procesu kao što je slučaj KTG ZENICA d.o.o. misli se na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanja je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispusni dimni plinovi, koji izlaze iz plinske turbine, imaju izuzetno visoke temperature,



oko 600 °C, mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time se povećava iskoristivost samog postrojenja. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60 %. Projektanti CCPP Zenica predviđaju da će u postrojenjima kombinovane energane Zenica efikasnost pretvaranja primarne energije u sekundarnu, kod određenih uslova rada postrojenja, ići čak iznad 70%, od toga električna energija predstavlja 45 - 50%. Proces počinje od kompresora koji komprimira zrak i šalje ga u komoru za sagorijevanje gdje se istovremeno dovodi i gorivo za sagorijevanje. Dimni plinovi vrlo visoke temperature vode se iz komore sagorijevanja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, izduvni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator ‘’HRSG’’. Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući da se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine. Na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, koji se koristi za sagorijevanje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava se na zadane parametre date u okviru tehničkog opisa HRSG. Pregrijana para odlazi iz generatora pare ''HRSG'' u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. Kod plinske turbine temperatura sagorijevanja je oko 1450 °C, a temperatura dimnih plinova koji izlaze iz plinske turbine oko 600 °C. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45 i 40 %.

7.3. Procjena očekivanog otpada i emisija

Procjena emisije u zrak Najznačajniji polutanti koji nastaju pri izgaranju zemnog plina su oksidi azota. Emisija ostalih polutanata (SOx, COx, ugljiko-vodici, čvrste čestice) u normalnim uvjetima funkcionisanja postrojenja je zanemarljiva. Prilikom spaljivanja ekstra lakog ulja, predviđenog kao alternativno gorivo u slučaju nestašice zemnog plina, najviše se emituju oksidi azota, a znatno manje: oksidi sumpora, čvrste čestice, ugljikovodici i drugi spojevi. Inače laka ulja imaju nizak sadržaj sumpora zbog čega je emisija SO2 u atmosferu zanemariva. Procijenjena emisije dušikovih oksida ja data u Tabeli 7.

Tabela 7. Procijenjena emisija po količini NOx i CO2

Vrsta goriva Potrošnja

zemnog plina (Nm3/god.)

Količina dimnih plinova

(Nm3/god.)

Procijenjena emisije

NOx

Ukupna količina

NOx (t/god.)

Ukupna količina

CO2 (Nm3/god)

Zemni plin 455.000.000 4,55 x 109 <50 mg/Nm3 230 4.5 x 108



Procjena emisije u vodu

Tehnološke otpadne vode, nastale kao posljedica tehnoloških i drugih operacija, su u sistemu recirkulacije. Otpadne vode će se prazniti u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu samo za vrijeme remonta procesne opreme. Nisu poznati podaci o količini otpadnih voda koje će nastajati remontom procesne opreme. Neutralizacija će se vršiti dodavanjem hemikalija odobrenog tipa za navedene operacije. Navedene otpadne vode dakle predstavljaju potencijalni uticaj na okoliš ali samo za vrijeme remonta procesne opreme, kotlova, rashladnih tornjeva itd. Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u krugu pogona će biti tretirane na standardni kvalitet prije ispuštanja u kanalizaciju. Sanitarno-fekalne otpadne vode će se ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i putem nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice, čija izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi.

Procjena produkcije otpada

Prilikom proizvodnje električne i toplinske energije u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani ne očekuju se značajnije količine otpada, koji bi mogao ugroziti kvalitet okoliša, a najčešće se radi o prirodnim i biorazgradivim materijalima. U toku rada plinskih turbina čvsti otpad praktički ne postoji. Otpadni mulj nastao čišćenjem kolektora tehnoloških voda, kolektora hemijskih tokova i bazena za tretman otpadnih voda nije kategorisan kao opasni otpad. Otpadno ulje je poseban otpad i mora se zbrinjavati u skladu s postupcima recikliranja Uz otpad, koji nastaje kao posljedica rada predmetnih postrojenja, valja istaknuti i nastajanje miješanog komunalnog otpada. Miješani komunalni otpad nastaje u upravi i krugu pogona a na bazi broja zapolenika i prirode djelatnosti procjenjuje se da će količina ovog otpada biti oko 12 t/g. Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, ostali papir i plastika, palete i sl.) se u cjelosti može reciklirati i zbog toga ga treba selektivno sakupljati radi isporuke ovlaštenim operatorima za obradi i promet sekundarnih sirovina.

Procjena i vrednovanje buke

Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu izgradnje objekata iz kojih dolazi buka. Opće uređenje zgrade plinskih i parne turbine, njeno konstrukcijsko rješenje, sastav pojedinih arhitektonskih elemenata, te pojedini detalji će spriječiti emisiju buke u vanjsko okruženje. Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se samo nužnim boravkom u takvim prostorima u kraćem vremenskom periodu, uz obaveznu primjenu ličnih zaštitnih sredstava (antifona).



Procjena i vrednovanje termalnih polucija Za potrebe hlađenja turbina kondenzatora, hladnjaka generatora, ulja i pomoćnog sistema hlađenja, CCPP Zenica će koristiti sistem hlađenja vode pomoću mokrih rashladnih tornjeva. Zbog prisilnog strujanja zraka kroz toranj, vlažni zrak sa sobom iznosi i raspršuje određenu količinu vode u atmosferu, uzrokujući neznačajno formiranje magle. To za posljedicu ima termalnu poluciju u atmosferu putem navedene magle. Nema posebno dodatnih mjera koje bi se primjenjivale u cilju eliminacije navedene polucije. Procjena i vrednovanje elektromagnetnog zračenja Većina izvora elektromagnetnkog polja nalaze se u zgradi elektrane, zaštićeni zaštitnom ogradom. Investitor garantuje da će se za gradnju postrojenja koja proizvode elektromagnetno zračenje isporučiti oprema u skladu s standardima i propisima koji se bave zaštitom radne i opće populacije protiv pretjeranog elektromagnetnog zračenja. 7.4. Opis utjecaja projekta na okoliš

7.4.1. Utjecaj na stanovništvo

Kombinovana energana Zenica neće imati značajnijih negativnih uticaja na stanovništvo koje živi u okolini. Negativni uticaji ovog projekta, odnosno pogona na stanovništvo se ne očekuju zbog prirode postrojenja, primjenjene tehnologije, karakteristika primjenjenog goriva zemnog plina i predviđenih efikasnih mjera za sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš, kao i relativno povoljne lokacije (u industrijskom krugu bivše Željezare u Zenici).

7.4.2. Utjecaj na floru, faunu, vodu i zemljište

Ukoliko se budu primjenjivale sve mjere zaštite predviđene u poglavlju o mjerama za ublažavanje negativnih uticaja na okoliš, neće biti značajnijeg uticaja navedenog pogona na floru i faunu. Neznatan uticaj na faunu može predstavljati termalna polucija u vidu magle koja se emituje iznad rashladnih tornjeva. Za očekivati je da CCPP Zenica neće imati značajan uticaj na vode iz razloga što nema ispuštanja otpadnih voda u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu. Sve vode u CCPP Zenica (tehnološke i otpadne) su u recilkulaciji. Jedini uticaj može imati ispuštanje otpadnih voda nastalih za vrijeme periodičnog održavanja postrojenja. Međutim, pogon predviđa tretman navedenih otpadnih voda i njihovo ispuštanje tek nakon obrade. Potrebno je predvidjeti monitoring ovih voda u cilju utvrđivanja da li zadovoljavaju parametre koji su zakonom propisani za ovu vrstu voda. Ovaj pogon neće imati značajnijih negativnih uticaja na poljoprivredno zemljište, jer se radi o već degradiranom industrijskom zemljištu. Negativni uticaji kroz emisije u zrak ovog projekta se ne očekuju zbog:

• korištenja ekološki prihvatljivih goriva (zemni plin, ekstra lako ulje) jer su to energenti koji skoro ne sadrže sumpor,

• predviđenih efikasnih tehnoloških mjera za sprečavanje i smanjenje emisija, odnosno sprečavanje negativnih uticaja na okoliš.



Ne očekuje se značajan uticaj navedenog projekta na klimatske faktore, pejzaž, niti na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe. 7.5. Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata

7.5.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak

Smanjivanje emisije NOx riješit će se primjenom odgovrajućih gorionika, višestepenim sagorijevanjem ili izgradnjom postrojenja za denitrifikaciju, što će se definisati projektom. U cilju kontrole emisije CO potrebno je voditi proces sa minimalnim viškom zraka tako da u produktima sagorijevanja nastaje CO2. Za sagorijevanje zemnog plina predviđa se ugradnja gorionika sa niskom emisijom NOx. U tim slučajevima se primjenjuju tri različita principa:

• Aplikacija gorionika Low NOx sa ciljem reduciranja temperature plamena a time i smanjenje NOx;

• Recirkulacija dimnog plina je metoda za efektivno reduciranje emisije NOx; • Dvostepeno sagorijevanje sa ciljem reduciranja reakcije između kisika i dušika

tokom procesa sagorijevanja.

7.5.2. Mjere za smanjenje emisije u vodu

Potrebno je redovno pratiti na kontrolnoj tabli nivo vode u bazenu za tretman otpadnih voda i redovno održavati opremu za tretman otpadnih voda u cilju sprječavanje eventualnog uticaja na okoliš koji bi se javio u slučaju nemarnog održavanja navedene opreme. Tehnološke otpadne vode nastale u toku remonta procesne opreme ispuštati u kanalizaciju i dalje u rijeku Bosnu nakon prečišćavanja u cilju smanjivanja tereta zagađenja u efluentu ispod dozvoljenih vrijednosti propisanih odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine Federacije BiH, broj: 50/07). Sanitarno-fekalne otpadne vode ispuštati u kanalizaciju poslovne zone i putem nje odvoditi na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda grada Zenice, čija izgradnja je predviđena u blizini naselja Banlozi. Oborinske vode s internih prometnica, manipulativnih prostora i radnih površina u krugu pogona je potrebno tretirati na standardni kvalitet prije ispuštanja u kanalizaciju.

7.5.3. Mjere za smanjenje intenziteta buke

Intenzitet buke emitovane radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani mora biti u propisanim granicama određenim važećim zakonima i propisima. Projektna dokumentacija predviđa da će ukupna buka uzrokovana radom svih postrojenja u predmetnoj kombinovanoj cikličnoj elektrani biti u propisanim



granicama određenim važećim zakonima i propisima. Razlog toj tvrdnji leži u načinu izgradnje objekata iz kojih dolazi buka o čemu je pisano u poglavlju o procjeni buke. Buka iz ususnika zraka će se minimalizirati pomoću odgovarajućeg oblikovanja konstrukcije usisivača i njegovog rešetkastog otvora. Zvučno izolirana fasada sa panelima od lima će biti dodana na mjestu usisavanja zraka u cilju dodatnog smanjenja buke. Zaštita zaposlenika od uticaja buke prilikom rada u pogonu obezbijedit će se obaveznim korištenjem prikladnih ličnih zaštitnih sredstava (antifona) prilikom eventualnog boravka u takvim prostorima. Inače u normalnim uslovima rada u takvim prostorima zaposlenici ne borave. Projektom treba predvidjeti sve tehničke efikasne mjere zaštite od uticaja produkovane buke, kako bi se intenzitet buke što više smanjio.

7.5.4. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i povrat korisnoga materijala iz otpada koji produkuje pogon

Projektom je potrebno predvidjeti da se kruti otpad (mulj, pepeo i drugi talozi) transportuje kamionima na industrijsko odlagalište otpada ”Rača” u Zenici ili drugo kontrolisano odlagalište, radi konačnog odlaganja. Pored toga, potrebno je sagledati mogućnost upotrebe navedenog otpadnog mulja za nasipanje zemljanih depresija (npr. napušteni površinski kop uglja ”Rača” u blizini istoimene industrijske deponije), nivelisanje terena, i sl. uz prethodno isušivanje i primjenu mjera zaštite okoliša. Otpadne masti i ulja koja su kategorisana kao opasni otpad treba zbrinjavati u skladu s postupcima koji propisuju recikliranje istog. Potrebno je predvidjeti sakupljanje miješanog komunalnog otpada u namjenske posude (kontejnere) i njegovo odvoženje na regionalnu sanitarnu deponiju “Mošćanica“ u Zenici u cilju odlaganja. Operator je dužan potpisati ugovor sa firmom “Regionalna deponija Moščanica“ d.o.o. Zenica o zbrinjavanju otpada, ali i sa ovlaštenim operatorom za prevoz otpada. Ambalažni otpad (papirne i plastične vreće, PET i staklena ambalaža, i sl.) i druge vrste korisnog otpada se u cjelosti mogu reciklirati i zbog toga ga treba selektivno sakupljati radi isporuke ovlaštenim operatorima za obradu i promet sekundarnih sirovina.

7.5.5. Mjere za sprječavanje elektromagnetnog zračenja

Potrebno je poštivati sve relevantne propise za osiguranje zaštite ljudi od prekomjernog utjecaja elektromagnetskog zračenja na prostoru lokacije i njenom okruženju. Prije početka rada postrojenja, odnosno prije puštanja u eksploataciju predmetnog postrojenja, potrebno je da investitor odgovarajućim inspekcijama dostavi dokumente kojim će dokazatii da su oprema i postrojenja u skladu sa zahtjevima koji se odnose na elektromagnetno zračenje.



8. NAZNAKA POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ

Kod izrade ove Studije o procjeni uticaja na okoliš javile su se određene poteškoće, kao što su:

1. Nisu bili dostupni podaci o vodnim bilansima i određenim tehničkim detaljima vezanim za snabdijevanje, odvođenje i tretman voda.

2. Nije predočen dio dokumentacije o postrojenjima, uređajima i tehnološkoj opremi do okončanja izrade ove Studije, što je otežavalo utvrđivanje tehnoloških karakteristika postrojenja i identifikaciju izvora emisija.

3. Nedostatak podataka o potrošnji ulja i maziva tokom održavanja pojedinih segmenta pogona i postrojenja tj. produkcija otpada kada su u pitanju ovi mediji.

Korištenjem različitih izvora podataka, metoda vrednovanja uticaja na okoliš, postojeće investiciono-tehničke dokumentacije, dostupnih podataka i BAT preporuka otklonjene su naveden poteškoće i utvrđeni su potrebni podaci o tehničkim i tehnološkim karakteristikama postrojenja i uređaja, bilansima emisija, odnosno vrsti i količini emitovanih štetnih tvari, te značaju uticaja pogona na okoliš. Ovi podaci i informacije su prezentovani u ovoj Studiji o procjeni uticaju na okoliš. 9. SISTEM MONITORINGA EMISIJA Shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolišnim propisima, potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog monitoringa postrojenja i aktivnosti na predmetnoj lokaciji. Monitoring emisija zagađujućih materija predstavlja vrlo važan element sistema upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša i zato ga treba organizovati i redovno provoditi prema propisanoj metodologiji. Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje funkcionisanja svih tehničkih sistema za prečišćavanje i smanjivanje emisija, kao i tehnološke opreme i aktivnosti koje mogu negativno utjecati na okoliš u cilju sprečavanja i što većeg ublažavanja emisija i uticaja na okoliša. Isto tako, potrebno je obezbijediti povremeni, odnosno periodični monitoring emisije otpadnih dimnih plinova, nivoa buke i kvaliteta ispuštene vode. Provjere emisije se vrše za tehnološke parametre pri radu postrojenja koji imaju najveći uticaj na okolinu. Provjera i praćenje emisije u zrak vrši se u cilju dokazivanja da postrojenje zadovoljava granične vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05), te u cilju dobivanja podataka za izradu katastra emisije, odnosno praćenja kretanja vrijednosti emisije iz postrojenja ove kombinovane ciklične elektrane. Mjerenje emisije u zrak vrši se u skladu sa odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05).



Ispitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštene otpadne vode potrebno je provoditi u skladu sa odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine F BiH, broj: 50/07). Intenzitet buke se mjeri i ocjenjuje u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od buke (“Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona, broj: 2/08) i drugim važećim propisima i standardima u ovoj oblasti. Praćenje produkcije otpada se vrši u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom i Pravilnika donesenih na bazi ovog Zakona. Prijedlog monitoring plana predstavljen je u Tabeli 8.

Tabela 8. Prijedlog monitoring plana

Parametar praćenja Način praćenja Mjesto praćenja

Dinamika praćenja Odgovornost

Emisija otpadnih plinova (NOx, CO, SO2, čvrste čestice) kod spaljivanja zemnog plina

Aparat za analizu otpadnih plinova

Dimnjak postrojenja Kontinuirano Operator

Emisija otpadnih plinova (NOx, CO, SO2, VOC, i čvrste čestice) kod spaljivanja EL lož ulja

Aparat za analizu otpadnih plinova

Dimnjak postrojenja Kontinuirano Operator

Otpadne vode Fizikalno-kemijska analiza

Ispust u kanalizaciju

Prema tabeli 12.

Osposobljena stručna ustanova

Buka Aparat za mjerenje buke

Pored postroje-nja i na zapad-noj i južnoj granici industr-ijskog kruga

Svake godine

Osposobljena stručna ustanova

Sistem za hlađenje tehnološke vode

Vizuelno inspekcija uz evidentiranje

Sistem za hlađenje Redovno Odgovorno lice

Separator masnoća Vizuelno inspekcija uz evidentiranje

Separator masnoća

Svaka tri mjeseca Odgovorno lice

Količina otpadnih ulja Vizuelno uz evidentiranje

Skladište otpadnih ulja Svakodnevno Odgovorno lice

Otpad Vizuelno uz evidentiranje

Skladište otpada Svakodnevno Odgovorno lice

Voda Mjerenje potrošnje uz evidentiranje

Vodomjer Mjesečno Odgovorno lice

Funkcionalna ispravnost tehnološke opreme

Periodični pregled prema propisima o zaštiti na radu

Postrojenja Jedan put u tri godine

Ovlaštena ustanova



Prema članu 7. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak za nova postrojenja, provjera emisije se vrši u toku probnog rada i uvjet je za davanje upotrebne dozvole, a nakon postizanja neometanog rada postrojenja i to najkasnije šest mjeseci od dana puštanja u rad navedenog postrojenja. Mjerenje emisije vrši se pri normalnim uvjetima rada postrojenja i normalnom obimu proizvodnje. Prema odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak operator pogona i postrojenja treba:

vršiti periodična – povremena mjerenja emisije jedan put godišnje za ložišta snage preko 50 MW i

dostavljati izvještaj o rezultatima emisije nadležnom Federalnom ministarstvu okoliša i turizma u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja emisije.

Provjera i praćenje emisije se vrši u cilju dokazivanja da postrojenje zadovoljava granične vrijednosti emisije propisane odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje, kao i odstupanja od graničnih vrijednosti i vrijednosti utvrđenih u fazi nultog mjerenja emisije. Citiranim Pravilnikom su date granične vrijednosti emisije za određene polutante, kako je prikazano u Tabeli 9.

Tabela 9. Granične vrijednosti emisije za ložišta snage preko 50 MW

Polutant Granična vrijednost emisije (mg/m3) (3 % O2 u suhom dimnom plinu)

1. Za zemni plin NOx 350 SO2 35 Čađ po Bacharachu 0 Čvrste čestice 5 1. Za tečno gorivo, Granična vrijednost emisije (mg/m3) (6 % O2 u suhom dimnom plinu) NOx 450 SO2 1700 VOC 6 Čađ po Bacharachu 1 Čvrste čestice 50

U Tabelama 10. i 11. date su BAT vrijednosti za emisiju i energetsku efikasnost za gasne turbine.

Tabela 10. Granične vrijednosti emisije za gasne turbine po BAT-u

Vrijednost emisije (mg/Nm3) Vrsta turbine

NOx CO Sadržaj O2 (%) Opcije po BAT-u Monitoring

Nova gasna turbina 20 - 50 5 - 100 15 Gorionici Low-NOx Kontinuirano



Tabela 11. Energijska efikasnost gasnih trubina po BAT-u

Energijska efikasnost (%) Tip termoelektrane

Novo postrojenje Postojeće postrojenje Gasna turbina 36 – 40 25 – 40

Kobinovani procesi 54 – 58 40 – 54

Prema članu 9. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak operator je dužan uspostaviti neprekidno praćenje emisije reprezentativnih polutanata i pokazatelja. Prema članu 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik operator je dužan obezbijediti ispitivanje tehnoloških otpadnih voda na mjestu izravno prije ispuštanja u sistem kanalizacije i to u obimu definisanom u narednoj Tabeli 12. Tabela 12. Broj ispitivanja otpadnih voda u toku godine.

Protok otpadnih voda (m3/dan) Broj ispitivanja u toku godine 0 – 50 4

50 – 100 6 100 – 500 8

> 500 12 Uzorkovanje treba po mogućnosti vršiti automatski, proporcionalno protoku, a uzorci su kompozitni 24-satni. Ukoliko to nije moguće, treba uzimati trenutne 15-minutne uzorke i praviti kompozitne uzorke za analizu, uz evidentiranje protoka. U svim uzorcima ispituje se obavezno: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električna provodljivost, isparni ostatak, gubitak žarenje, ukupne suspendovane tvari, KPK-Cr, BPK5, NH4-N, NO2-N, NO3-N, ukupni N, ukupni P, test toksičnosti, te svi specifični pokazatelji za ovo postrojenje.

Operator je dužan obezbijediti šaht i pipu za uzimanje uzoraka na mjestu izravno prije ispuštanja u recipijent, sistem kanalizacije, te mjerenje količine ispuštene vode, što treba predvidjeti u projektu hidrotehničkih instalacija.

Operator je dužan ustrojiti i uredno voditi evidenciju, podatke o okolinskom monitoringu.

Kod realizacije monitoringa, potrebno je uvažiti eventualne pritužbe građana, NVO i nadležnih inspekcijskih organa u smislu utvrđivanja emisije i negativnih uticaja na okoliš po standardizovanim postupcima, o čemu treba obavijestiti javnost na pogodan i efikasan način.



10. MJERE U VEZI RADA U VANREDNIM UVJETIMA

Pogoni i postrojenja u kojima su opasne supstance prisutne u količinama iznad količina navedenih u članu 9, 10. i 11. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 19/04) spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesreće većih razmjera i za njih Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolinsku dozvolu.

Prema gore navedenom pravilniku pogon CCPP Zenica ne spada u pogone koji mogu izazvati nesreće većih razmjera, što će biti i obrazloženo.

Osnovni energenti koji će se koristiti u proizvodnji električne i toplinske energije u pogonu CCPP Zenica su zemni plin i ekstra lako lož ulje. Zemni plin prema citiranom Pravilniku predstavlja opasnu materiju ali je njegova količina unutar pogona CCPP Zenica daleko manja od Pravilnikom propisane granične vrijednosti.

Projekat loženja zemnog plina u CCPC-pogonu Zenica ne omogućava nikakvo skladištenje nego se preuzimanje količina vrši kontinualno iz centralnog plinovoda preko mjerača protoka instalisanih u GMRS-i kupca. U mjerno regulacionoj stanici državnog operatera plinskog sistema plin će biti komprimiran na 28 bara i transportovan kroz neposredni podzemni plinovod do zgrade plinskih turbina. Znači jedine količine zemnog plina su količine prisutne u kompresorskoj stanici i sistemu podzemnog plinovoda. Prema članu 10. tačka 14. gore citiranog Pravilnika, granična količina za tečne izuzetno zapaljive plinove (uključujući zemni plin) iznosi 50 tona. Kako se zemni plin neće skladištiti unutar pogona CCPP Zenica, odnosno kako su količine navedenog plina u mreži daleko ispod Pravilnikom definisanih graničnih količina, zemni plin unutar pogona CCPP Zenica ne može izazvati nesreće velikih razmjera.

Kao rezervno gorivo u slučaju nestašice zemnog plina predviđeno je ekstra lako lož ulje. Ulje će biti smješteno u 2 spremnika, svaki kapaciteta od 3.500 m3. Loživa ulja za energane u koja pripada i ekstra lako ulje imaju temperaturu paljenja iznad 65 ˚C. Prema podacima datim u tabeli 4 ove Studije ekstra lako lož ulje koje će biti korišteno kao rezervno gorivo plinskih turbina postrojenja CCPP Zenica ima tačku plamišta 63,8 ˚C. Prema članu 11. tačka 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 19/04) u zapaljiva tečna goriva spadaju goriva čija je temperatura paljenja niža od 55 ˚C. Ekstra lako lož ulje prema gore navedenom Pravilniku ne spada u opasne zapaljive supstance s obzirom da ima temperaturu paljenja cca 10 ˚C višu od Pravilnikom navedene maksimalne temperature paljenja goriva koja spadaju u zapaljiva, a koja iznosi 55 ˚C. Pomoćne supstance: kreč, koagulanti, flokulanti, hlorovodična kiselina (HCl), natrijum hidroksid (NaOH), natrijev hipohlorit, sumporna kiselina i sredstvo za inhibiciju korozije prema gore citiranom Pravilniku ne spadaju u opasne materije a samim tim ne mogu izazvati ni nesreće velikih razmjera.



Nesreće koje bi mogle izazvati materijalne štete i ljudske žrtve, prvenstveno požari, dešavale bi se u industrijskom krugu. Iz tog razloga potrebno je izraditi unutrašnje planove intervencije za te akcidentne situacije. Prema kategoriji tehnološkog procesa vezano za ugroženost od požara, pogon CCPP Zenica spada u K2-K4 kategoriju tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara, sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (“Sl.list SFRJ”, broj: 30/91). Od gorivog materijala prisutni su: zemni plin (klasa požara C), ekstra lako ulje (klasa požara B), električne instalacije pod naponom (klasa požara E) i čvrste materije (klasa požara A).

10.1. Plan upravljanja u izvarednim situacijama

Plan upravljanja u izvanrednim situacijama detaljno je analiziran i opisan u Unutrašnjem planu intervencija, koji čini sastavni dio ovog dokumenta. Unutrašnjim planom intervencija detaljno su opisane sve procedure za identifikaciju predviđenih izvanrednih situacija, te reagovanje i djelovanje u slučaju izvanrednih situacija. Isto tako, unutrašnjim planom je opisan program obuke zaposlenika za provođenje aktivnosti koje se od njih očekuju da će biti sprovedene u izvanrednim situacijama, i tamo gdje je potrebno, za koordinaciju sa spoljnim hitnim službama. Programom obuke su predviđene aktivnosti na provođenju mjera prevencije i djelovanja u slučaju pojave incidentne situacije. Prema odredbama Zakona o zaštiti od požara svaki zaposlenik ili drugo lice koje je primjetilo požar dužno je pristupiti njegovom gašenju ukoliko je u mogućnosti bez opasnosti za svoj život ili život drugih zaposlenika ili lica koja se zateknu u području dejstva požara. U slučaju da sam zaposlenik ne može ugasiti požar ili otkloniti uočenu opasnost, obavezan je pozvati zaposlenike sa najbližih radnih mjesta i bez odlaganja izvjestiti najbližeg rukovodioca o nastaloj pojavi. Ako se ocijeni da se požar ne može ugasiti ili spriječiti akcidentna pojava i da prijeti opasnost od daljeg širenja požara, hitno se poziva najbliža vatrogasna jedinica, obavještavajući je o mjestu izbijanja požara i obimu požara. Ukoliko se požar rasplamsao hitno se poduzimaju mjere spašavanja zaposlenika čiji je život u opasnosti, a nakon toga imovine ugrožene požarom. Ukoliko dođe do povrede uzrokovanih požarom, povrijeđeni zaposlenici ili druga lica koja su se našla u krugu dejstva moraju se prebaciti do najbliže zdravstvene ustanove. Kada stigne vatrogasna jedinica rukovođenje akcijom gašenja požara preuzima član vatrogasne ekipe. Sve zaposlenike i druge osobe koje rade po bilo kom osnovu potreno je upoznati sa propisanim mjerama i postupcima u incidentnim situacijama.

10.2. Indentifikacija i evolucija mogućih nesreća

Nesreće koje bi mogle izazvati materijalne štete i ljudske žrtve, prvenstveno požari, dešavale bi se u industrijskom krugu. U slučaju dešavanja takve nesreće, uzimajući u obzir udaljenost najbližih objekata i veličinu pogonskog kruga, direktnim uticajem vatre, visoke temperature, eksplozije i toksičnih supstanci mogli bi biti zahvaćeni zaposlenici koji se u tom trenutku nađu u neposrednoj blizini te pojave, kao i tehnološka oprema, objekti pogona CCPP Zenica i drugi sadržaji u krugu pogona.



Potencijalne opasnosti od požara i eksplozije su: - kompresorska stanica zemnog plina, - podzemni plinovod zemnog plina, - zatvaranje i otvaranje plinovoda, - remont plinskih instalacija, - skladišni rezervoari ekstra lakog ulja, - pretakalište ekstra lakog ulja, - cjevovod ekstra lakog ulja.

10.2.1. Kompresorska stanica i podzemni plinovod zemnog plina

Državni operator plinskog sistema plina BiH-Gas je dužan sam izgraditi vezu s područjem kombinovane ciklične elektrane KTG ZENICA d.o.o. i instalirati potrebne kompresore za povećanje pritiska plina za plinske turbine. Komprimirani plin će biti transportovan od kompresorskih stanica do zgrade plinske turbine podzemnim plinovodom. Objekat kompresorske stanice zemnog plina je dimenzija 15 x 10 x 6 m. Objekat je izgrađen od betona i nalazi se na bezbjednom rastojanju od ostalih objekata u krugu i okolini po pitanju prenošenja požara. U neposrednoj blizini objekta će se nalaziti pumpna stanica vode za gašenje požara i tank sa vodom za gašenje požara. Adekvatan pritisak vode iz tanka će biti osiguran korištenjem odgovarajućih pumpi. Na prostoru ovog postrojenja treba postaviti table upozorenja: "ZAPALJIVI PLIN", “ZABRANJEN PRISTUP OTVORENIM PLAMENOM“, “OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE“, “OBAVEZNA UPOTREBA ALATA ŠTO NE ISKRI“ i druga upozorenja. Ovaj prostor se tretira kao primarni izvor opasnosti i u normalnim uslovima realno je da se pojavi plin u okolnom prostoru u manjoj koncentraciji. Moguće je isticanje plina na prirubničkim spojevima gdje su oštećene ili dotrajale zaptivke, zatim na sigurnosnim ventilima, mjernim uređajima i ostaloj cjevovodnoj armaturi. Jedna od bitnih mjera zaštite od požara i eksplozije u zoni kompresorske stanice zemnog plina jeste sprečavanje unošenja izvora upale i korištenja iskrećih alata. Za sprečavanje požara suštinsko pitanje je eliminisanje izvora upale, kao jednog od ključnih faktora za gorenje i pojavu požara. Potrebno je detaljno analizirati ove mjere u projektnoj dokumentaciji i uputstvu za rukovanje i održavanje. Predviđeni sistem zaštite od požara garantuje maksimalnu bezbjednost postrojenja kompresorske stanice zemnog plina. U projektnoj dokumentaciji treba dati uputstva za rukovanje, eksploataciju i održavanje opreme kompresorske stanice zemnog plina i instalacija, čime su obezbijeđeni preduvjeti za stručno manipulisanje bez neželjenih posljedica. Sama plinska instalacija tokom eksploatacije ne zahtijeva neke posebne uslove, ali treba napomenuti glavne smjernice za održavanje iste:

- obavezno treba poštivati i pridržavati se svih termina o pregledima i kontrolnim ispitivanjima svih elemenata instalacije, kako je predviđeno propisima,

- sve eventualno uočene nepravilnosti na bilo kojem dijelu instalacije, moraju se odmah otkloniti,

- ukoliko se radi o ozbiljnim poremećajima (propuštanje instalacije ili sl.), korisnik smije sam poduzeti preventivne mjere, ali pri tome se smije isključivo



ograničiti na zatvaranje svih zapornih organa na instalaciji, dok ostale aktivnosti, kao što su ponovna ispitivanja i puštanje u pogon, smije izvršiti samo za takve radove ovlaštena pravna ili fizička osoba.

Komprimirani plin će biti transportovan od kompresorskih stanica do zgrade plinske turbine podzemnim plinovodom čime će maksimalno biti spriječene posljedice od eventualnih požara.

10.2.2. Zatvaranje i otvaranje plinovoda

Za potrebe tehnološkog procesa ili održavanja ponekad je potrebno plinske instalacije ili postrojenja odvojiti od plinskih tokova ili ih priključiti na alternativni razvod, ekstra lako ulje. Obzirom da zemni plin spada u grupu lako zapljivih i eksplozivnih plinova, neophodno je zatvaranje (blindovanje) plinskih instalacija po posebno urađenom uputstvu za tu operaciju ili postupku sa mjerama zaštite na radu i mjerama zaštite od požara. Eventualna pojava požara ili eksplozije na plinskim instalacijama ne može se proširiti u mjeri koja bi mogla izazvati nesreće velikih razmjera, zbog instaliranja sigurnosnih uređaja. Požar na plinskim instalacijama i najizraženijim slučajevima može imati za posljedicu materijalnu štetu i ljudske žrtve koje su se našle u momentu nastajanja incidentne situacije u neposrednoj blizini plinskih instalacija zahvaćenih požarom. Prilaz svim plinskim instalacijama moguć je saobraćajnicom u krugu plinske stanice. Opasnost na ovom mjestu je plin koji u većim koncentracijama može izazvati gušenje. Isto tako pojava požara i eksplozije predstavlja opasnost, jer potencijalno može ugroziti zaposlenike koji se nađu u neposrednoj blizini i tehnološku opremu. U projektnoj dokumentaciji je potrebno dati uputstva za rukovanje, eksploataciju i održavanje tehnološke opreme i instalacija, čime su obezbijeđeni preduvjeti za stručno manipulisanje bez neželjenih posljedica.

10.2.3. Remont plinskih instalacija

Kod remonta plinskih instalacija potrebno je eliminisati izvore i uzroke koji mogu izazvati požar i/ili eksploziju, kao što su na primjer sljedeće mjere:

- zatvoriti plinsku instalaciju, - remontovanu instalaciju produvati vodenom parom, - isključiva upotreba neiskrećeg alata, - obavezna kontrola eksplozivnosti, - obezbjeđenje sredstava za gašenje, - razvodni kablovi moraju biti postavljeni izvan plinske zone i kablovske polove

voditi do mjesta zavarivanja. Eventualna pojava požara ili eksplozije ne može se proširiti u mjeri koja bi mogla izazvati nesreće većih razmjera. Požar ili eksplozija u najtežim slučajevima može imati za posljedicu materijalnu štetu i ljudske žrtve koje su se našle u momentu nastajanja incidentne situacije na opožarenom prostoru. U projektnoj dokumentaciji je potrebno dati uputstva za remont i održavanje tehnološke opreme i plinskih instalacija, čime su obezbijeđeni preduvjeti za stručno manipulisanje, bez neželjenih posljedica.



10.2.4. Skladišni rezervoari i cjevovod ekstra lakog ulja

Ekstra lako ulje će biti skladišteno u 2 spremnika prečnika po 22 m, svaki kapaciteta od 3.500 m3. Maksimalni protok ulja iznosi 44 m3/h. Kapaciteti spremnika ekstra lakog ulja dozvoljavaju rad elektrane s maksimalnim kapacitetom za 14 dana uzimajući u obzir kontinuirano punjenje tankova za vrijeme nestašice plina. Tankovi goriva ulja s mjesta istovara nalaze se u sjevernom dijelu postrojenja energane blizu servisne kapije. Lokacija omogućava nesmetani saobraćaj prometa tokom punjenja tankova. Zaštita spremnika ekstra lakog ulja i područja pretakanja ulja će biti učinjena detektorima dima koji aktiviraju pjenu i sprej sistem oko tankova i unutar specifičnih područja. Za gašenje početnih požara predviđeni su aparati s ABC prahom i CO2 aparati. Spremnici će sa plinskim turbinama biti povezani cjevovodom koji će biti položen u zemlju ili u podzemni kanal i bit će izveden sa dvostrukom stjenkom (cijev u cijevi). Zaštita cjevovoda od požara će biti obezbijeđena ispunjavanjem inertnim gasom (ili tekućinom) prostora između cijevi sa signalizacijom propuštanja. Vanjske površine vanjske cijevi će imati antikorozivnu zaštitu.

10.2.5. Pretakalište ekstra lakog lož ulja

Ekstra lako ulja pretače se iz autocisterne u spremnike na posebno opremljenom postrojenju nazvanom pretakalište. Pretakalište se nalazi na otvorenom prostoru, na dijelu dolazne interne saobraćajnice, na kome se locira autocisterna u svrhu pretakanja lakog ulja u skladišne spremnike. Osnovnu opremu pretakališta čine priključne savitljive ili zglobne cijevi, pumpe, regulacijska, sigurnosna i protivpožarna oprema. Pretakalište mora biti, ukoliko nije predviđeno projektnom dokumentacijom, snabdjeveno uređajem za uzemljenje autocisterne tokom pretakanja lakog ulja. Pretakanje se izvodi prisilno, dovedenom mehaničkom energijom pomoću pumpi. Pražnjenje autocisterne na pretakalištu smije se vršiti samo ako je motor ugašen i autocisterna propisno uzemljena, o čemu na ovom prostoru moraju biti vidno istaknuti upozoravajući natpisi. Autocisterna smije pristupiti pretakalištu samo ako je opskrbljena hvatačem varnica postavljenim na ispušnoj cijevi motora (auspuhu). Točkovi transportnih cisterni moraju za vrijeme pretakanja biti ukočeni i cisterna obezbijeđena od kretanja. Prije i poslije pretakanja lakog ulja mora se utvrditi ispravnost transportne cisterne i to od strane stručnog i odgovornog lica pod čijim nadzorom se vrše sve manipulacije na pretakalištu. Pretakanje lakog ulja se može vršiti samo iz potpuno ispravne autocisterne, u suprotnom ne može se dozvoliti pristup autocisternu na pretakalište. Pri samom postupku pretakanja obavezno se pridržavati propisanih mjera sigurnosti. U krugu promjera 7,5 m oko priključenog vozila ne smiju se nalaziti oprema ili materije koje mogu biti izvor zapaljenja. Pretakalište mora biti najmanje 7,5 m, mjereno od priključenog vozila, udaljeno od skladišnih postrojenja i okolnih saobraćajnica, te najmanje 15 m od susjednog zemljišta i okolnih objekata.



Na početku prilaznog puta postavlja se natpis da je autocisterna priključena i pretakanje u toku. Put kojim se pristupa pretakalištu je vodoravan, a pomicanje vozila ili pristup drugim vozilima tokom pretakanja mora se onemogućiti. U toku pretakanja lakog ulja prisutan je vozač autocisterne i ovlaštena osoba stanice pretakanja ulja. Pretakanje smije izvoditi samo ovlašteno i osposobljeno osoblje, a tokom cijelog postupka, od trenutka priključivanja do trenutka odspojenja vozila, pretakanju mora biti prisutan ovlašteni rukovodilac poslova čija je također dužnost provjeriti ispravnost instalacija pretakališta i vozila prije pretakanja i nakon njega te pravovremeno ukazivati na moguću pojavu opasnosti. Ako i pored poduzetih mjera sigurnosti dođe do nezgode, ovlašteni rukovodioc ima odlučujuću riječ u spašavanju i evakuaciji ljudstva, te otkljanjanju posljedica. Ovo postrojenje se nalazi na bezbjednom rastojanju od ostalih objekata po pitanju prenošenja požara. Na prostoru postrojenja za pretakanje lakog ulja obavezno postaviti odgovarajuće table upozorenja. Predviđeni sistem zaštite od požara garantuje maksimalnu bezbjednost postrojenja za pretakanje lakog ulja. Pojava požara u zoni pretakališta je moguća samo u slučaju nekontrolisanog curenja ulja i postojanja izvora upale. Zato je bitno eliminisati uzroke nekontrolisanog curenja ulja i njegove upale. Ove mjere je potrebno detaljno analizirati u projektnoj dokumentaciji, uputstvu za rukovanje i održavanje i dokumentaciji o zaštiti okoliša za izdavanje okolinske dozvole.

10.3. Osnovna svojstva zemnog plina

Kod određivanja opasnosti plina značajnu ulogu igra specifična težina odnosno gustoća u odnosu na zrak. Kako je zemni plin lakši od zraka i ide prema gore, pa je opasnost veća u prostorima iznad eventualnog isticanja plina. 10.3.1. Identifikacija opasnosti

Najvažnije opasnosti i učinci proizvoda: Na ljudsko zdravlje: Visoka koncentracija izaziva pospanost, glavobolju,

vrtoglavicu, a ako količina kisika u zraku padne ispod 17% može doći do nesvjestice i gušenja;

Na okoliš: Nema opasnosti po okoliš; Fizikalno-kemijske opasnosti: Vrlo lako zapaljiv i eksplozivan, sa zrakom

stvara eksplozivnu smjesu; Posebne opasnosti: Prirodni plin je zagušljivac, plin bez boje i mirisa, vrlo

lako zapaljiv. U slučaju dodatka merkaptana ima karakterističan miris. Može se proširiti kanalima, drenažnim sustavima, podrumima i sličnim mjestima dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar;

Glavni simptomi učinaka: Pospanost, vrtoglavica. Kod viših koncentracija nesvjestica i gušenje. Nema negativnih posljedica na kožu i oči.

10.3.2. Mjere prve pomoći

Nakon udisanja: Unesrećenu osobu skloniti na svjež zrak. Ukoliko osoba ne diše, dati umjetno disanje i transportirati do najbliže medicinske ustanove.



Nakon dodira s kožom: U slučaju opekotine isprati vodom, staviti sterilnu gazu i zatražiti medicinsku pomoć, ukoliko je potrebno. Nakon dodira s očima: Nema posebnih preporuka.

10.3.3. Mjere za suzbijanje požara

Sredstva za gašenje požara Prikladna: Pjena, vodeni sprej, suhi prah, CO2. Posebne metode gašenja požara Zatvoriti ventile i ispuste plina. Kod požara u tijeku raspršenom vodom hladiti požarište, spremnike i cisterne. Posebna oprema za zaštitu vatrogasaca Nositi termoizolacijsko odijelo i samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom. Posebne opasnosti izloženosti Sa zrakom stvara zapaljivu i eksplozivnu smjesu.

10.3.4. Mjere zaštite okoliša

Što prije zaustaviti istjecanje, ako je to bez rizika. U protivnom, raspršenom vodom držati oblak plina pod kontrolom i pustiti da se isprazni u atmosferu. Spriječiti ulaz prirodnog plina na mjesta gdje bi njegovo sakupljanje moglo biti opasno (kanalizacija, podrumi, udubljenja i sl.). Način čišćenja i sakupljanja Što prije zaustaviti istjecanje, ako je to bez rizika. U protivnom, pustiti da se isprazni u atmosferu. Dodatna upozorenja Kada izmjerena koncentracija plina u zraku, na mjestu istjecanja, padne ispod granice eksplozivnosti, pristupiti intervenciju na cjevovodu.

10.3.5. Rukovanje i skladištenje

Mjere opreza pri rukovanju: Prirodni plin se transportira cjevovodom te je potrebno voditi računa o nepropusnosti spojnih mjesta. Ukloniti sve izvore zapaljenja i iskrenja. Ne pušiti. Upute za sigurno rukovanje: Redovno provjeravati ispravnost i nepropusnost cjevovoda.

10.3.6. Lična zaštita

Lična zaštitna sredstva za: a) Zaštitu dišnih putova: Ukoliko koncentracija kisika u zraku padne ispod 17% nositi

samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom;



b) Zaštitu ruku: Plastične ili gumene zaštitne rukavice; c) Zaštitu očiju: Zaštitne naočale; d) Zaštitu kože i tijela: Zaštitna pamučna odjeća i prikladna obuća poput gumenih

čizama. Posebne higijenske mjere i mjere opreza: Redovno kontrolisati i nadzirati ispravnost i upotrebu osobnih zaštitnih sredstava koja se koriste pri rukovanju opasnom hemikalijom. Dodatna upozorenja: Redovno kontrolisati ispravnost spojnih mjesta na cjevovodu. Poduzeti mjere protiv pojave statičkog elektriciteta.

10.3.7. Fizikalna i kemijska svojstva

Glavni sastojak zemnog plina je metan, a u njemu su prisutni u manjim koncentracijama još: etan, azot, ugljenmonoksid i drugi sastojci u tragovima. Hemijski sastav zemnog plina prikazan je u Tabeli 13.

Tabela 13. Hemijski sastav zemnog plina

Sastav zemnog plina (volumski udjeli)

CH4 C2H6 C3H8 CO2 N2

0,98 0,037 0,020 0,077 0,005

Osobine zemnog (prirodnog) plina su sljedeće:

Gustina (0°C, 1013,25 mbar): 0,843 kg/m3 Donja toplotna moć Kd: 36 MJ/m3 Metan (najmanje): 85 n/o Etan (najviše): 7 % Propan i teži ugljikovodici (najviše): 6 % Azot, ugljendioksid i drugi inertni plinovi (najviše): 7 % Sumporovodonik (najviše): 6 mg/Nm3 Merkaptanski sumpor (najviše): 15 mg/Nms Ukupni sumpor (najviše): 100 mg/Nm3 Plin ne smije da sadrži mehaničkih primjesa više od: 15 mg/Nm3

Stabilnost i reaktivnost Stabilnost: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja. Ne polimerizira. Uvjeti koje treba izbjegavati: Spriječiti propuštanje cjevovoda, postoji velika opasnost od eksplozije i požara. Poduzeti mjere protiv pojave statičkog elektriciteta. Materijali koje treba izbjegavati su: Jake oksidanse i halogene. Opasni proizvodi raspadanja: Nema.



10.3.8. Podaci o toksičnosti Akutno trovanje plinom:

Gutanjem (LD50): Nema podataka; Disanjem (LD50): Nema podataka; Dodirom s kožom (LD50): Nema podataka.

Lokalni učinci: Nadražaj kože: Nema podataka; Nadražaj očiju: Nema podataka; Osjetljivost kože: Nema podataka

Kronično trovanje ili dugotrajna izloženost: Visoka koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i isušivanje kože.

10.3.9. Ekološki podaci

Pokretljivost: Brzo se raspršuje u atmosferi, podliježe fotokemijskom raspadu. Učinci proizvoda na okoliš: Nisu poznati negativni učinci na okoliš. Zbog vrlo brzog hlapljenja nije vjerojatno onečišćenje tla i vode. 10.3.10. Podaci o prijevozu

Klasifikacijske oznake za prijevoz: Kopneni: cestovni (ADR): Klasa:2, Klasifikacijski kod 1F, broj opasnosti: 23, listica 2.1

10.4. Osnovna svojstva ekstra lakog ulja Upotrebljava se u domaćinstvu i u industriji (na uređajima sa isparljivim plamenicima i plamenicima na rasprskavanje bez mogućnosti pregrijavanja goriva).

10.4.1. Identifikacija opasnosti

Najvažnije opasnosti i učinci proizvoda: Na ljudsko zdravlje: Ograničena saznanja o karcinogenim učincima. Može

izazvati oštećenje pluća ako se proguta. Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože.

Na okoliš: Otrovno za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi.

Fizikalno-kemijske opasnosti: U zatvorenom prostoru pare mogu potisnuti zrak. Može nastati zapaljiva smjesa para-zrak na temperaturi plamišta ili višoj (iznad 55 °C).

Posebne opasnosti: Izbjegavati izvore topline, otvoreni plamen, iskrenje. Glavni simptomi učinaka:



Udisanje: Glavobolja, mučnina, vrtoglavica. Kod dužeg udisanja viših koncentracija para, može doći do nesvjestice te do hipoksije, ako koncentracija kisika u zraku padne ispod 17%.

Koža: Nadražujući i odmašćujući učinak, uz moguću pojavu crvenila i/ili dermatitisa. Oči: Nadražujući učinak uz moguću pojavu crvenila. Gutanje: Nadraživanje sluznica, mučnina, povraćanje i opasnost od plućnog edema uslijed aspiracije u pluća.

10.4.2. Mjere prve pomoći

Nakon udisanja: Osobu izvesti na svježi zrak i staviti u poluležeći položaj. U slučaju nesvjestice prebaciti ozlijeđenu osobu u bolnicu, u bočnom položaju, pazeći na prohodnost dišnih putova. Ukoliko osoba ne diše ili otežano diše, dati umjetno disanje i/ili primijeniti masažu srca i odmah potražiti liječničku pomoć. Nakon dodira s kožom: Svući natopljenu odjeću i obuću, a mjesta dodira isprati temeljito vodom i sapunom barem 15 - 20 minuta. U slučaju pojave crvenila potražiti savjet liječnika.

Nakon dodira s očima: Čistim rukama razmaknuti kapke i ispirati tekućom vodom barem 15 - 20 minuta. U slučaju pojave jakog crvenila, pečenja ili suzenja potražiti pomoć okulista. Nakon gutanja: NE izazivati povraćanje! Može izazvati oštećenje pluća. Staviti unesrećenu osobu u polu ležeći položaj i prevesti u bolnicu.

10.4.3. Mjere za suzbijanje požara

Sredstva za gašenje požara Prikladna: Teška zračna pjena (pjenilo na bazi alkohola) za veće požare. Suhi prah i CO2 za manje požare. NE smije se upotrebljavati vodeni mlaz!

Posebne metode gašenja požara Korištenje vodene magle i vodenog spreja za hlađenje površina izloženih toplini i za zaštitu osoba. Samo osobe trenirane za protupožarnu zaštitu mogu koristiti vodeni sprej (raspršena voda).

Posebna oprema za zaštitu vatrogasaca Samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom i komplet za zaštitu od isijavanja topline.

Posebne opasnosti izloženosti Pare su teže od zraka te se zadržavaju u blizini tla i na mjestima udubljenja, mogu se proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar.



10.4.4. Mjere zaštite okoliša Utvrditi područje opasnosti i spriječiti istjecanje i izlijevanje u vodotokove, kanale, drenažne sisteme i tlo iskapanjem zaštitnog jarka, ograđivanjem vrećama napunjenim suhim pijeskom, zemljom ili glinom. Omogućiti dobru ventilaciju prostora.

Način čišćenja i sakupljanja Iz oštećenog spremnika pumpom u sigurnosnoj izvedbi pretočiti u praznu cisternu – spremnik. Ukloniti ostatak s tla koristeći adsorpcijska sredstva (piljevinu, pijesak, mineralne adsorbense i druge inertne materijale). Otpadni materijal i uklonjeni kontaminirani površinski sloj tla staviti u spremnike i čvrsto zatvoriti, te do zbrinjavanja skladištiti u dobro prozračenim prostorijama. Predati na zbrinjavanje pravnim osobama za zbrinjavanje opasnog otpada, ovlaštenim od strane ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

Dodatna upozorenja U slučaju prometne nezgode propisno uzemljiti cisternu, obilježiti područje nezgode i pozvati odgovornu osobu i stručnu službu za zbrinjavanje posljedica nesreće.

10.4.5. Rukovanje i skladištenje

Mjere opreza pri rukovanju: Držati daleko od izvora topline i ukloniti sve izvore paljenja. Pretakati na namjenski uređenim mjestima uz osiguravanje stalnog provjetravanja / odvođenja zraka. Koristiti ispravnu opremu i uređaje. Na radnom prostoru i u skladištu osigurati nepropustan pod postojan na otapala. Uzemljiti uređaje i poduzeti mjere zaštite od statičkog elektriciteta.

Upute za sigurno rukovanje: Zabranjeno je pušiti, jesti, piti i držati hranu u radnom prostoru. Osobnu odjeću držati odvojeno od radne odjeće. Obavezno nositi propisano radno odijelo, zaštitne rukavice i naočale. Ne upotrebljavati iskreći alat ili uređaje koji mogu proizvesti iskru.

10.4.6. Lična zaštita

Lična zaštitna sredstva za: a) Zaštitu dišnih putova: Zaštitna maska za cijelo lice. Tijekom požara obvezno

koristiti samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom. b) Zaštitu ruku: Zaštitne rukavice od postojanog i nepropusnog materijala poput

nitrilne gume ili vitona. c) Zaštitu očiju: Zaštitne naočale ili vizir kod nižih koncentracija, a zaštitna maska

kod viših koncentracija. d) Zaštitu kože i tijela: Zaštitna odjeća i obuća, pregača od nitrilne gume, kemijsko

odijelo.



Posebne higijenske mjere i mjere opreza: Redovito održavati propisanu higijenu za rad s opasnim tvarima. Skidati kontaminiranu odjeću i obuću. Redovito pregledavati i održavati opremu i uređaje s tekućom vodom. Prilikom rukovanja ovim proizvodom zabranjeno je pušenje, te uzimanje jela i pića. Nakon svakog prekida rada obavezno oprati ruke.

10.4.7. Fizikalna i kemijska svojstva

Fizikalna svojstva ekstra lakog ulja su data u Tabeli14. Tabela 14. Tehničke karaktersitike ekstra lakog ulja

Karakteristika kvalitete Jedinica mjere Vrijednost Oznaka metode

ispitivanja Izgled/boja - Bistar/crven vizuelno Gustoća na 15 0C kg/m3 828,10 BASASTM D 4052:2003 Markirni indikator mg/l 6,9 BAS 1024:2004 Područje destilacije - Početak 0C 178 BAS ISO 3405:2004 - 350 0C % v/v 99 BAS ISO 3405:2004 - Kraj 0C 357 BAS ISO 3405:2004 Sadržaj sumpora % 0,006 BAS ISO 8754:2004 Sadržaj vode mg/kg 53,6 BAS ISO 12937:2002 Tačka paljenja 0C 63,8 BAS ISO 2719:2003 Tačka tečenja 0C -15 BAS ISO 3016:2000 Koksni ostatak % m/m 0,01 BAS ISO 6615:2000 Sadržaj onečišćenja mg/kg 8 BAS ISO 12662:2000 Sadržaj pepela % m/m 0,001 BAS ISO 6245:2003 Kinematski viskozitet na 200C mm2/s 3,75 BAS ISO 3104:2002

Gornja kalorična moć MJ/kg 45,88 BAS ASTM D 240:2003 Donja toplotna moć MJ/kg 43,01 BAS ASTM D 4868:2003

Stabilnost i reaktivnost Stabilnost: Stabilan pri propisanim uvjetima korištenja i skladištenja. Uvjeti koje treba izbjegavati: Izvore topline, otvoreni plamen, iskrenje.. Materijali koje treba izbjegavati su: Jake oksidanse. Opasni proizvodi raspadanja: Ugljikovi oksidi (CO, CO2), sumporov dioksid (SO2).

10.4.8. Podaci o toksičnosti

Akutno trovanje plinom: - Gutanjem (LD50): Nema podataka. - Disanjem (LD50): Nema podataka - Dodirom s kožom (LD50): Nema podataka.

Lokalni učinci: - Nadražaj kože: Crvenilo, dermatitis.



- Nadražaj očiju: Nadražujući učinak uz moguću pojavu crvenila. - Osjetljivost kože: od osjetljivih ljudi može izazvati crvenilo i dermatitis.

Kronično trovanje ili dugotrajna izloženost: Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože. Duže udisanje para uzrokuje osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, nesvjesticu.

10.4.9. Ekološki podaci

Pokretljivost: Nema podataka. Učinci proizvoda na okoliš: Učinci na vodu: Pluta na površini vode stvarajući uljnu mrlju koja se brzo širi bez utjecaja vjetra i struja te može, zbog pomanjkanja kisika, štetno utjecati na vodene organizme.

Učinci na zrak: Izgaranjem se oslobađaju ugljikov dioksid (CO2), ugljikov monoksid (CO), a u manjoj mjeri dušikovi oksidi (NOx) i sumporovi oksidi (SOx) koji taloženjem uzrokuju zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje. Učinci na tlo: Kod prodiranja većih količina u tlo postoji opasnost onečišćenja podzemne vode. 10.4.10. Podaci o prijevozu

Klasifikacijske oznake za prijevoz: Kopneni: cestovni (ADR): klasa: 3, klasifikacijski kod F1, grupa pakiranja: III Kopneni: željeznički (RID): klasa: 3, klasifikacijski kod F1, grupa pakiranja: III Vodeni (ADNR): klasa 3 Pomorski (IMDG): klasa 3

10.5. Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesreće

Mjere zaštite od požara i plan intervencije omogućavaju adekvatnu pripremljenost za djelovanje u slučaju eventualne pojave požara usljed djelovanja raznih nepogoda, havarijalnih situacija, nesreća i sl. Na postrojenjima je instalirana brojna mjerno-regulaciona i sigurnosna oprema koja služi da se ograniče posljedice eventualnih požara (npr. sigurnosni ventili, hidrantska mreža i hidranti sa stabilnom instalacijom za raspršenu vodu za hlađenje spremnika, vatrogasni aparati za suho gašenje požara i sl.). Svaki objekat će imati ručne i automatske alarme za dojavu pojave požara. Požar će otkrivati analogni optički detektori dima, automatski optički dojavljivačii dima, termodiferencijalni dojavljivači i manuelni dojavljivači instalirani iznad žbuke. U slučaju neposredne požarne opasnosti potrebno je pridržavati se, pored navedenih, još i sljedećih mjera:

obezbijediti saradnju odgovornog zaposlenika elektro struke (dežurni električar) i nadležnih stručnih vatrogasnih lica,



manipulaciju elektroenergetskim uređajima smije vršiti samo ovlašteno pogonsko osoblje, a samo u slučaju nužde mogu vršiti i obučeni pripadnici vatrogasne jedinice,

isključiti sve požarom zahvaćene ili ugrožene potrošače, isključenje napajanja potrošača izvesti na standardan način i bez naročite

potrebe ne sjeći napojne vodove, prilikom isključenja napajanja potrošača voditi računa da se ne ometa

normalan rad stabilnih uređaja za gašenje požara (vatrogasnih pumpi na električni pogon i sl.),

požarom oštećeni elektroenergetski uređaji smiju se ponovo staviti u pogon tek po dovođenju u normalno – projektom predviđeno stanje.

Za efikasno djelovanje u slučaju pojave incidentne situacije od suštinske važnosti je dobra organizacija načina upozoravanja i provođenje mjera intervencije. Unutrašnjim planom intervencije, koji čini sastavni dio ovog dokumenta, detaljno je analizirana i definisana organizacija načina upozoravanja u slučaju pojave incidentne situacije i provođenje mjera intervencije. Opće informacije, upozorenja i obavještenja o sigurnosnim mjerama moraju biti postavljene na postrojenjima, koja uključuju: lokaciju najbližeg telefona, opremu za spašavanje, gašenje požara i prvu pomoć, detalje o tome kako obavijestiti druge ljude u slučaju opasnosti, zabranu upotrebe otvorenog plamena, zabranu upotrebe alata koji varniči i radnji ili operacija na prostoru CCPP Zenica koje nemaju odobrenja za izvođenje tih operacija. Rukovaoc postrojenja na kojem je došlo do pojave požara i nastanka nesreće dužan je odmah obavijestiti neposrednog rukovodioca ili odgovorno lice za provođenje procedura propisanih Unutrašnjim planom intervencije o nastaloj incidentnoj situaciji i potom odmah pristupa preduzimanju propisanih mjera iz uputstva za rukovanje postrojenjem. Rukovodioc ili zaposlenik koji je prvi primijetio incidentnu situaciju ili požar u najkraćem roku izvještava odgovorno lice za provođenje procedura propisanih Unutrašnjim planom intervencije, poslovođu pogona CCPP Zenica, koji odmah aktivira Unutrašnji plan intervencije. U slučaju nastanka požara angažuju se svi zaposlenici, koji se zateknu, odnosno nalaze na radu u predmetnom pogonu. Kod požara ili nesreće većih razmjera treba upotrijebiti sve raspoložive materijalne i ljudske resurse na gašenju i suzbijanju daljnjeg širenja požara i sanaciji posljedica. Istovremeno treba izvšiti dojavu profesionalnoj vatrogasnoj jedinici i Operativnom centru civilne zaštite općine Zenica. Po potrebi se obavještava i angažuje najbliža služba hitne pomoći radi evakuacije i zbrinjavanja povrijeđenih lica. Provođenjem mjera intervencije na prostoru kompleksa plinske stanice rukovodi poslovođa CCPP Zenica imenovan od strane direktora društva, što je detaljno definisano u Unutrašnjem planu intervencije. On uključuje svo raspoloživo i obučeno radno osoblje u provođenje mjera i procedura intervencije, koje se zateklo u na prostoru CCPP Zenica za vrijeme nastanka incidentne situacije ili požara. Po potrebi, navedeno lice angažuje dodatno osoblje koje trenutno nije angažovano na radu u prostoru CCPP Zenica, ukoliko se mogu brzo odazvati. Isto tako, ukoliko imenovani ocijeni neophodnim, u provođenje mjera intervencije se uključuju spoljni subjekti u suradnji sa Operativnim centrom civilne zaštite Općine Zenica. Koordinaciju tih aktivnosti provodi tehnički direktor tehničkog direktort KTG ZENICA d.o.o. Zenica.



Unutrašnji materijalni resursi za gašenje požara na prostoru kompleksa CCPP Zenica su efikasno dimenzionirani i raspoređeni. CCPP Zenica je snabdjevena vanjskom hidrantskom mrežom, tankom sa vodom predviđenom za gašenje požara gdje će odgovarajući pritisak biti osiguran korištenjem odgovarajućih pumpi, prenosnim vatrogasnim aparatima raspoređenih prema Elaboratu o zaštiti od požara, te potrebnim priručnim alatom. Spoljne resurse čini profesionalna vatrogasna jedinica. Navedene mjere zaštite i intervencije za sprečavanje širenja posljedica nesreće su osnova za izradu Unutrašnjeg plana intervencije.

10.6. Unutrašnji plan intervencije

Unutrašnjim planom intervencije definišu se mjere i procedure koje je potrebno preduzeti unutar kruga predmetnog pogona u slučaju akcidentne situacije. Za provedbu unutrašnjeg plana intervencije potrebno je zadužiti poslovođu pogona CCPP Zenica. Za povezivanje sa organom nadležnim za poslove civilne zaštite i izradu spoljnog plana intervencije potrebno je zadužiti tehničkog direktora KTG ZENICA d.o.o. ZENICA. Odgovorno lice za aktiviranje i provedbu unutrašnjeg plana intervencije ima sljedeće zadatke i odgovornosti:

donosi odluku o primjeni plana, procjenjuje rizike i opasnosti od incidentne situacije, procjenjuje i odlučuje o angažovanju potrebnih materijalnih sredstava i

ljudskih resursa u slučaju pojave incidentne situacije, pokreće i koordinira sve aktivnosti i procedure iz unutrašnjeg plana

intervencije, izvještava nadležne subjekte, a naročito odgovorno lice za povezivanje sa

organom nadležnim za poslove civilne zaštite u cilju (po potrebi) aktiviranja spoljneg plana intervencije,

prikuplja dokaze i dokumente u svrhu procjene posljedica i materijalne štete, donosi odluku o završetku djelovanja i predstanka primjene unutrašnjeg

plana intervencije, vođenje evidencije o primjene unutrašnjeg plana intervencije, uključujući sve

važne događaje i podatke (npr. obimu i posljedicama nesreće, povrijeđenim licima i sl.).

Odgovorno lice za povezivanje sa Službom za civilnu i protivpožarnu zaštitu Općine Zenica, tehničkog direktora KTG ZENICA d.o.o. Zenica, nadležno je za povezivanje i koordiniranje svih aktivnosti sa subjektom nadležnim za aktiviranje spoljneg plana intervencije, kao i najbližom profesionalnom vatrogasnom jedinicom i službom hitne pomoći, te obavještava Policijsku stanicu Zenica i po potrebi druge subjekte. Operator je dužan dostaviti Unutrašnji plan intervencije Službi za civilnu i protivpožarnu zaštitu općine Zenica u cilju njegovog uvezivanja u Spoljni plan intervencije, koji aktivira i vodi navedena Služba. Odgovorna lica za provođenje unutrašnjeg plana intervencije i koordinaciju sa spoljnim planom intervencije moraju biti detaljno upoznati o svim procedurama, te svoje znanje stalno dopunjavati i provjeravati.



Svi zaposlenici moraju proći obuku i provjeri znanja o potencijalnim opasnostima za pojavu incidentnih situacija, sigurnosnim mjerama i planom intervencije u skladu sa posebnim programom o obuci osoblja za provođenje aktivnosti koje se od njih očekuju da će biti sprovedene u slučaju pojave incidentne situacije, te za koordinaciju sa spoljnim hitnim službama.

11. REZULTATI PRETHODNE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA PREDMETNI POGON I POSTROJENJA

Rezultati prethodne procjene uticaja na okoliš za kombinovanu cikličnu ellektranu ugrađeni su u potpunosti u tekst ove studije.

12. PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE ORGANA UPRAVE, JAVNIH PREDUZEĆA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA

U okviru razmatranja prethodne procjene uticaja na okoliš, odnosno dostavljene dokumentacije uz zahtjev za izdavanje okolišne dozvole nisu date nikakve primjedbe, prijedlozi i sugestije od strane organa uprave, javnih preduzeća, NVO i drugih subjekata i pojedinaca, koje bi su trebale analizirati ovom studijom.

P R I L O Z I

1. Zakčljučak o izradi Studije o procjeni uticaja na okoliš 2. Prethodna vodna suglasnost 3. Okolinska dozvola 4. Grafički prikaz lokacije buduće termoelektrane 5. Položaj lokacije buduće termoelekrane 6. Lay-Out CCPP Zenica 7. Shema tehnološke vode 8. Geodetska situacija R 1 : 1500 9. Prikaz šireg područja lokacije Poslovne zone “Zenica 1”



GRAFIČKI PRILOZI

LEG EN DA

1 P lin ske turb in e 2 P ar na tu rbi na 3 Util izator i 4 Tr an sfo rma tor g asn e turb ine 5 Tr an sfo rma tor g asn e turb ine 6 Tr an sfo rma tor p arn e tur bin e 7 S tan ica 1 10 K V 8 O pr em a kon tr oln e zgr ad e 9 Usi snici zra ka 10 A dm inistr acio na zg rad a 11 To plo tna sta nica 12 S kla dište 13 Ra shlad ni tor nje vi 14 P ostro je nja za de min era liza ciju teh no loške vode 15 K om pre sor ska sta ni ca 16 P um pn a stan ica vod e za g aše nje p oža ra 17 Ta nk sa vo dom za ga šen je p ožar a 18 Ta nk d emin er ali zo van e vod e 19 S tan ica za isto var (p re ta kan je) l akog ulj a 20 P um pn a stan ica la kog u lja 21 Ta nko vi za sm je šta j lako g u lja 22 K om pre sor ska sta ni ca zemn og plin a 23 Re zervo ar to pl e vod e za d alj insko g rija nje 24 Ulazna kap ija 25 K olektor za ulj en ih vod a 26 K olektor k išn ice 27 Ciste rn a sa g ori vo m 28 Ci jevi za p ar u 29 Na dze mn i č eličn i no sač c ije v i 30 O gr ad a 31 P um pe za tr an spor t la kog ulj a iz ta nko va

Shema 3: Lay-Out CCPP Zenica

Shema 4. Prikaz šireg područja lokacije Poslovne zone “Zenica 1”

studija o procjeni utjecaja na okoliŠ - fmoit.gov.ba zenica - izmjene i... · utjecaj na...

Documents