SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

MARTINA VENDA

SVAKODNEVICA PLEMIKE OBITELJI ZRINSKI U XVI. I XVII. STOLJEU

IZVORI I NASTAVNE METODE

DIPLOMSKI RAD

MENTORICA:

DR. SC. NATAA TEFANEC

ZAGREB, 2013.

SADRAJ

Uvod ili o prouavanju svakodnevice ........................................................................................ 1

Pisati o svakodnevici............................................................................................................... 3

Pisati o svakodnevici plemike obitelji Zrinski ...................................................................... 5

Svakodnevica obitelji Zrinski kao zaviajna povijest............................................................. 7

akoveka palaa plemike obitelji Zrinski ............................................................................ 10

Otvorimo vrata akoveke palae......................................................................................... 13

Proeimo sobama, otvorimo krinje i ormare ..................................................................... 21

to se sve moe saznati iz jednog popisa.............................................................................. 25

Portreti priaju priu, samo ju treba znati proitati .................................................................. 33

Pria o odjei......................................................................................................................... 44

Pria o portretima.................................................................................................................. 52

Kuharska knjiga akovekog dvora ......................................................................................... 55

Zrinska trpeza........................................................................................................................ 58

Juha od melase, govedina s ogrozdom, talijanska salata, torta od badema........................... 61

Pria jednog recepta .............................................................................................................. 68

Zakljuak.................................................................................................................................. 71

Bibliografija ............................................................................................................................. 73

Neobljavljeni izvori .............................................................................................................. 73

Objavljeni izvori ................................................................................................................... 73

Literatura............................................................................................................................... 75

Popis priloga ......................................................................................................................... 80

Summary .................................................................................................................................. 82

1 |

UVOD ILI O PROUAVANJU SVAKODNEVICE

Ono to je svakodnevno ili svakidanje odnosi se na neto obino, konvencionalno, na

neto to se upotrebljava svaki dan. Ipak, svakodnevni ivot to nikako nije iako moda na

prvu ruku tako djeluje, obino. Kada se zagledamo u svakidanjicu, svagdanjicu ili

svakodnevicu1 nailazimo na mnotvo jo uvijek neistraenih dubina, koje su na mjestima

toliko tamne da je poprilino teko pronai ono to nas zanima. Naravno, ako uope znamo

to traimo. Jer krenuti u potragu za svakodnevnim ivotom, kojeg je ponekad teko pronai u

moru politike dogaajnice, ili u njegovo istraivanje zapravo je jedan jako hrabar pothvat,

barem mi je tako bilo reeno. Ve u iduoj reenici pokualo me se obeshrabriti nedostatkom

izvora i podataka. Meutim, vratimo se onim neistraenim dubinama, ili drugim rijeima,

dubinama koje su djelomino istraene, jer izvori postoje i potrebno ih je posloiti u smislenu

cjelinu. Uvijek se moe pronai jo jedan izvor, jo jedna knjiga, uvijek se moe neto novo

napisati. Traenje dobro napisane knjige, lanka, ili korisnog povijesnog izvora, je poput

okidanja dobre fotografije ponekad, dodue rijetko, uspije od prve, a ee je potrebno i njih

stotinu kako bi se mogla izdvojiti ona prava. To na neki nain nalikuje prouavanju

svakodnevice.

Kroz cijelo vrijeme prouavanja svakodnevice neizbjeno je postavljati pitanje

objektivnosti istraivaa, jer je potrebno fragmentarne dokaze posloiti u jedan vjeran prikaz

svakodnevnog ivota nekog podruja ili odreene skupine ljudi. Onaj koji istrauje, nalazi,

prouava, i na kraju, donosi te dokaze, zapravo je odgovoran kako e oni biti prikazani i u

kojoj e se mjeri moi koristiti za daljnja istraivanja. U povijesnoj znanosti tradicionalna

historiografija je ona kojoj su u prvom planu rekonstruiranje kronologije, politika povijest i

formiranje nacija. Ukoliko je politika povijest posvuda, postavlja se pitanje postoji li potreba

za politikom povijeu, jer je i ona sama podijeljena. Pojavljuje se nova historija, sa dilemom

hoe li, ili bi li trebala, zamijeniti tradicionalnu historiju, ili pak i nova i tradicionalna historija

mogu mirno koegzistirati.2 Nova povijest je ona koja se fokusira na istraivanje razliitih

socijalnih manifestacija na nekom prostoru i traga za gospodarskim i drutvenim strukturama

dugog trajanja. Ona naputa naraciju o dogaajima i protagonistima, ona je povijest-

problema. Zajedno s novim idejama prouavanja povijesti i pristupu povijesnoj stvarnosti

1 Prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. svakodnevica. 2 Peter Burke, Overture: the New History, its Past and its Future. U: New Perspectives on Historical Writing, ur. Peter Burke, 1-23. (Cambridge: Polity Press, 1991.), 1-2.

2 |

krajem XIX. stoljea napada se tradicionalna historiografija, odnosno povijest-prie, koja

kasnije dobiva i pogrdni naziv dogaajnica. Ipak, naracija je dio povijesti bez koje

povjesniari nisu povjesniari. Do takvog shvaanja dolazi krajem tridesetih godina i

sredinom XX. stoljea, dominacijom francuske historiografije. Strukture dugog trajanja,

odnosno nova, strukturalna i serijalna povijest, zajedno sa svojim analizama drutvenih pojava

moraju biti deskriptivne. Time je zapoeo tako zvani povratak dogaaju, ali ne i dogaajnici,

gdje je u prvom planu ono to je stoljeima ostalo nepomino, a razdoblja prouavanja postaju

sve ira i prerastaju u duga trajanja, kronoloki elementi postaju suvini, kao i pripovijedanje

o povijesnim dogaajima, pogotovo onim politikim.3 To je sluaj kod Analista, koji istrauju

dublje slojeve drutva i individualne odrednice povijesti dugog trajanja, i od kojih potjee

spoznaja da se iz nizova brojanih podataka mogu objasniti injenice iz svakodnevnog ivota.

Naglasak koji su Analisti stavljali na ekonomsku i socijalnu historiju uskoro se proirio ak i

na tradicionalne historijske asopise, dok usponom socijalne historije dolazi i do sve veeg

zanimanja za kulturnu historiju.4

Meutim, dogaaj kao takav nije nestao iz historiografije i on postoji u stvarnosti i

utjee na milijune ljudi, a znai manifestaciju promjene, ali je u sutini ne izaziva, jer

promjena nastaje kao rezultat dugog trajanja, s time da ju pojedinani dogaaji mogu ubrzati.5

Dogaaj i struktura moraju se meusobno nadopunjavati i popunjavati praznine ovog drugog

u istraivanjima, jer to ine i u stvarnosti. Historiografija polako prelazi iz strukturalne

historije, koja se bavi drutvenim procesima i strukturama, u historiju u mrvicama preko

serijalne historije6 i utoliko je susret historije i kulturne antropologije, koja prevladava u

kulturnim pristupima,7 vaan za proirenje pojma ovjek. Nekad se u historiografiji pisalo o

velikim muevima, o elitama politike moi, bogatstva ili kulture, a sada antropoloki pristup

pridonosi irenju pojma ovjek od elite na ire slojeve, posebice na brojne marginalne

skupine, s time da se ljudske namjere i djelatnosti kreu dalje od politikih dogaaja i sustava,

koji su u sreditu tradicionalne historije, na podruja materijalne i duhovne kulture.8

3 Miroslav Bertoa, Izazovi povijesnog zanata. Lokalna povijest i sveopi modeli. (Zagreb: Antibarbarus, 2002.), 283, 284. (Preuzeti pojmovi: nova povijest, dugo trajanje, povijest-problema, povijest-prie, dogaajnica.) 4 Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignua, traganja, 2. izd. (Zagreb: Novi liber, 2001.), 217.; Lynn Hunt, Uvod. U: Nova kulturna historija, ur. Lynn Hunt, 25-51. Prevele: Anamarija Hucika, Sandra Stepinac, Marina krabalo, Sanja Zubak. (Zagreb: Naklada Ljevak, 2001.), 28-29. 5 Bertoa, Izazovi povijesnog zanata, 286, 290. 6 Mirjana Gross. Susret historije i antropologije. Narodna umjetnost 33/2 (1996): 71-86, 79. (Preuzeti pojmovi: historija u mrvicama, serijalna historija). 7 Hunt, Uvod., 37. 8 Gross. Susret historije i antropologije., 72.

3 |

Novu historiju ne moe se jednostavno definirati kao totalnu ili strukturalnu historiju,

jer je ona zapravo ujedinjena u onome emu se suprotstavlja. Ona je pisana kao reakcija na

tradicionalnu paradigmu, prema kojoj povijest zanimaju samo politika i politiki dogaaji.

Nova se historija, s druge strane, zanima za svaku ljudsku aktivnost, a u njezino podruje

zanimanja dolaze teme za koje se ranije nije smatralo da imaju svoju povijest, kao to su

djetinjstvo, smrt, ludilo, klima, mirisi ili istoa. Tradicionalni historiari, pripovijedajui o

dogaajima, kao izvore koriste dokumente, dok novoj historiji, koja se zanima za analizu

razliitih struktura, oni nisu dovoljni, pa mora traiti vizualne, oralne ili dokaze u obliku

razliitih statistika.9

Historija svakodnevice je samo jedan od primjera novog pristupa, jer jednom kada se

na svakodnevicu prestalo gledati kao trivijalnu, neki su ju povjesniari poeli smatrati kao

jedinu pravu povijest s kojom sve ostalo mora biti povezano.10 Historija svakodnevice je dio

mikrohistorije, a mikrohistorija oznaava istraivanje malog podruja koji je dopuna ili

suprotnost makrohistoriji. Teme mikrohistorije su prehrana, odijevanje, stanovanje,

djetinjstvo, mladost, starost, ljubav, rad, slobodno vrijeme, tijelo i odnos prema njemu i tako

dalje. Prema Natalie Zemon Davis cilj mikrohistorije nije reprezentativnost, ve

pripovijedanje o dogaajima iz kojih se moe spoznati i vie nego to je u njima samima.

Mikrohistorija je uvijek historija odozdo, ili drugim rijeima od dna prema gore i ona

istrauje zaboravljenu povijest koja je do tog vremena bila potisnuta. 11 Historija

svakodnevice slui se i spoznajama etnologa, koji tuu kulturu i nain ivota njezinih

pripadnika nastoje odgonetnuti kroz njihove simboline aktivnosti i rituale.12 Povijest i

etnologija se meusobno nadopunjavaju, otvarajui jedna drugoj nova vrata za mnotvo novih

podruja prouavanja.

PISATI O SVAKODNEVICI

Fernand Braudel otvorio je vrata prouavanju svakodnevice knjigom u tri toma o

materijalnoj civilizaciji, ekonomiji i kapitalizmu od XV. do XVIII. stoljea, a kako je i sam

rekao, istraujui sitne dogaaje, zapise s putovanja, otkriva se jedno drutvo. Nain na koji

9 Burke, Overture: the New History., 2-4, 6. (Preuzeti pojam: tradicionalna paradigma.) 10 Ibid, 11. 11 Mirjana Gross, Mikrohistorija dopuna ili suprotnost makrohistorije? Otium. asopis za povijest svakodnevice 2, 1-2 (1994): 18-35, 20-21. (Preuzeti pojmovi: historija odozdo, historija od dna prema gore.) 12 Gross, Suvremena historiografija, 291.

4 |

se ono, na vie razina, odijeva, jede, stanuje, nikad nije beznaajan. A ti trenuci ukazuju

takoer, od jednog do drugog drutva, na suprotnosti, na raznolikosti koje nisu uvijek

povrne.13 Braudel prikazuje nepokretnu povijest svakodnevnog materijalnog ivota,

ustanove koje se polako mijenjaju i odnose brzog kretanja. On temelje trai u svakodnevnom

ivotu, odnosno u prehrani, odijevanju, stanovanju, novcu, ivotu u gradovima. U prvom

tomu Strukture svakidanjice govori o konceptu svakodnevnog ivota i materijalne

civilizacije. Upravo je pokuaj povezivanja ovih dviju sfera nov, jer on nalazi poveznicu

izmeu mikrohistorije svakodnevice i historije dugotrajnih ekonomskih i drutvenih kretanja.

Prema Braudelu je prouavanje materijalnog ivota historija dugog trajanja i najveeg broja

ljudi ili, drugim rijeima, zbilja povijesti.14 Braudel se ne zadovoljava samim opisom

svakodnevice, ve eli objasniti kako bioloki i drutveni ivot doivljavaju preobrazbu

zajedno s velikim ekonomskim kretanjima. Radi se o dugom trajanju kulturnih obiaja i

bioekonomskih struktura.15 Dugotrajnost prehrambenih obiaja i drutvene razliitosti

istrauju se paralelno s promjenama ekonomske sredine. Razmatra se i na koji nain kulturni

poloaj utjee na izbor namirnica, te se objanjava kako su prehrambeni obiaji, kao proizvodi

drutvenih suprotnosti, nuni za kulturne identitete. Razvoj prehrambenih obiaja je predmet

istraivanja i ekonomske i drutvene i kulturne historije, drugim rijeima, i historije

mentaliteta. Jelovnici, kulinarsko umijee, recepti i sve to se odnosi na kuhinju do nedavno

se smatralo nevanim, ali sada postaje vaan pokazatelj kulturnog razvoja.16 Prema tome,

Strukture svakidanjice imale su veliki utjecaj na daljnje prouavanje svakodnevice i interes

za malog ovjeka, otvarajui na taj nain mnoga nova vrata.

Knjiga Raffaelle Sarti ivjeti u kui. Stanovanje, prehrana i odijevanje u

novovjekovnoj Europi (1500-1800) prua nam spoznaje o irem europskom kontekstu

svakodnevnog ivota i odlino je polazite za daljnje prouavanje takve problematike, jer se

opisi naizgled banalnih i obinih doivljala isprepliu sa podacima o znaenju i

karakteristikama odreenog predmeta, odreene vrste jela ili pak odreenog obiaja, kao i

njihove rasprostranjenosti u vremenu, prostoru i meu razliitim drutvenim skupinama.17

13 Fernand Braudel, Strukture svakidanjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljea. Prevela Dubravka Celebrini. Sv. 1. (Zagreb: August Cesarec Zagreb, 1992.), 16-17. 14 Gross, Suvremena historiografija, 245-246. 15 Ibid, 264. 16 Ibid, 264-265. 17 Raffaella Sarti, ivjeti u kui. Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500-1800). Prevela Ana Badurina. (Zagreb: Ibis grafika, 2006.), 2.

5 |

Kod nas se o svakodnevici pisalo u asopisu Otium. asopis za povijest

svakodnevice, u elji da se teme kao to su moral, stanovanje ili prehrana sustavno istrauju i

prezentiraju. Tako se u pojedinim brojevima pie o metodolokim problemima prilikom

prouavanja svakodnevnog ivota, odnosu obitelji i svakodnevice, enskoj religioznosti,

enama u radu i obitelji, odnosu ovjeka i ivotinje kroz povijest. Kada se govori o

prouavanju svakodnevice hrvatskih zemalja kroz povijest u svakom sluaju su dalmatinski i

istarski prostor puno bolje obraeni od kontinentalnog dijela Hrvatske. O svakodnevici s

naglaskom na kulturu odijevanja i stanovanja na dalmatinskom prostoru pisale su Nevenka

Bezi-Boani, Danica Boi-Buani i Fani Celio Cega, dok je o istarskom prostoru,

izmeu ostalih, Elena Uljani Veki napisala doktorat na temu Kultura odijevanja porekih

plemia u kontekstu svakodnevne povijesti (1650-1720), a svako od tih djela korisno je za

komparativnu analizu svakodnevnog ivota toliko razliitih prostora Hrvatske. Kada se govori

o prehrani na hrvatskim prostorima, znaajan je zbornik radova Cerealia, oleum, vinum...:

kultura prehrane i blagovanja na jadranskom prostoru, ije su urednice Marija Mogorovi

Crljenko i Elena Uljani Veki. Meutim, u ovom istraivanju bilo je potrebno okrenuti se i

etnologiji i njezinim aspektima prouavanja svakodnevice. Djela kao to su Svijet hrane u

Hrvatskoj Mire Randi i Nives Rittig-Beljak, Mo boja. Kako su boje osvojile svijet, te

Moda: povijest, sociologija i teorija mode samo su neka od konzultiranih.

PISATI O SVAKODNEVICI PLEMIKE OBITELJI ZRINSKI

Ve letiminim pogledom na ove naslove postaje jasno koliko je zapravo irok aspekt

svakodnevnog ivota. U prouavanju svakodnevice plemike obitelji Zrinski u XVI. i XVII.

stoljeu obuhvaeno je unutarnje ureenje njihove akoveke palae, njihov nain odijevanja

i prehrana. Iako moda ovako nabrojani, ti aspekti svakodnevnog ivota izgledaju

nepovezano, oni zapravo ine jednu cjelinu, jer i mi danas ivimo u lijepo ureenim kuama

ili stanovima, imamo tendenciju ka lijepoj odjei, obui, modnim dodacima i nakitu, a na

kraju, ili na poetku, veina nas ima i gurmanske sklonosti ili pak jednostavno mora jesti.

Naravno, kvantiteta i kvaliteta ovise o materijalnim mogunostima pojedinca, ali dijelom i o

njegovim duhovnim i estetskim preferencijama, kao i o potrebi socijalnog i kulturnog

pozicioniranja kroz domenu prehrane.

6 |

O plemikoj obitelji Zrinski mnogo se pisalo, bilo u hrvatskoj, maarskoj ili drugim

historiografijama. Ipak, o njihovoj svakodnevici postoji vrlo malo radova. Nekoliko je djela

koja su uvelike korisna u istraivanju svakodnevice, kao to su Zrinsko-frankopanski posjedi

u XVII. stoljeu Josipa Adameka, Zrinski i Frankopani u likovnoj umjetnosti Marijane

Schneider, te zbornici radova Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj

povijesti, Zrinski i Europa i Povijest obitelji Zrinski. Kao to su Zrinski, bilo obzirom

na njihovu kulturnu orijentaciju, bilo obzirom na povijesnu ulogu stajali na kriitu tradicija:

posredovali su izmeu jadranskog, u irem smislu mediteranskog, te srednjoeuropskog

prostora,18 tako se i ovo istraivanje u nekom trenutku moralo nai na sjecitu razliitih

aspekata od stanovanja i unutarnjeg ureenja, preko portreta i odjee, do prehrane. Upravo

iz tog razloga bilo je potrebno sagledati iru sliku i konzultirati djela kao to su zbornik

radova Od svagdana do blagdana. Barok u Hrvatskoj. Kultura ivljenja u XVII. i XVIII.

stoljeu u Hrvatskoj, katalog slikovnih prikaza Zrinskih kroz povijest Gizelle Cennern

Wilhelmb A Zrnyi Csald ikonogrfija, Povijest odijevanja iji je autor Franois-Marie

Grau, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj Anele Horvat, Barokno slikarstvo u hrvatskoj

franjevakoj provinciji sv. irila i Metoda Mirjane Repani-Braun, te Svijet tekstila. Kratka

povijest Mary Schoeser. Objavljeni pisani izvori Graa za gospodarsku povijest Hrvatske

u XVI. i XVII. stoljeu. Izbor isprava velikih feuda Zrinskih i Frankopana i Razgrabljene

stvari grofa Petra Zrinskoga i Franje Krsta Frankopana i njihovih pristaa Emilija

Laszowskog, zatim Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana. Popisi i procjena

dobara (1672-1673) Rajke Modri, te Oporuka Nikole Zrinskog i Pismo Jakova Tolla u

prijevodu Brune Kunti Makvi u zborniku Zrinski i Europa samo su neki od koritenih.

Vratimo se sada poetku prie o obinom svakodnevnom ivotu, ili moda ipak u

ovom sluaju neobinom, pogotovo kada uzmemo u obzir da je obitelj Zrinski od sredine

XVI. stoljea istovremeno bila odluujui pripadnik politike elite Kraljevine Ugarske

(ugarskih, odnosno hrvatsko-slavonskih stalea) te nadnacionalne aristokracije Habsburke

Monarhije.19 Kada stvari postavimo na taj nain i sagledamo injenice koje e nam rei u

kojoj mjeri je obitelj Zrinski pratila trendove ranonovovjekovne Europe moi emo

procijeniti u kojoj je mjeri njezina svakodnevica bila obina ili pak neobina, naravno u

18 Sndor Bene, Gbor Hausner, Zoran Ladi, Predgovor. U: Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj povijesti, ur. Romana Horvat, 7-14. (Zagreb: Matica hrvatska, 2012.), 8. 19 Gza Plffy, Prekogranina povezanost Nikole IV. i Nikole VII. Zrinskog. Hrvatsko-maarska plemika obitelj u aristokraciji Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva i u Habsburkoj Monarhiji. Prevela Helena Molnar. U: Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj povijesti, ur. Romana Horvat, 117-163. (Zagreb: Matica hrvatska, 2012.), 145.

7 |

plemikom kontekstu. Cilj je ovog rada rekonstrukcija barem jednog dijela svakodnevice

plemike obitelji Zrinski kroz popise njihovih dobara, inventare, portrete na kojima su

prikazani, odjeu koju su nosili i hranu koju su jeli. Zapravo je ovaj rad pokuaj

rekonstrukcije tih nekoliko aspekata njihovog svakodnevnog ivota kroz izvore.

SVAKODNEVICA OBITELJI ZRINSKI KAO ZAVI AJNA POVIJEST

Osim pokuaja rekonstrukcije svakodnevnog ivota obitelji Zrinski, cilj ovog rada je i

pokuati prikazati nain na koji bi se ti isti izvori mogli koristiti u nastavi, drugim rijeima, u

jednom estom razredu jedne osnovne kole, a kao dio zaviajne povijesti. U tom je pogledu

bilo potrebno konzultirati i didaktiko-metodiku literaturu, kao to je zbornik radova

Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, te djela kao to su Oevid. Upotreba slike

kao povijesnog dokaza Petera Burkea, i Uenik istraitelj prolosti. Novi smjerovi u

nastavi povijesti Ive Rendia Mioevia.

Zaviaj je mjesto roenja, rodni kraj, dakle, on se ili dobiva roenjem, to je neovisno

o volji pojedinca, ili se stjee obiajem, odnosno navikom.20 Obitelj Zrinski bi u kontekstu

zaviajne povijesti trebalo promatrati kao pripadnike jedne specifine kulture elite, koja je

nadnacionalna. Jedna takva misao trebala bi biti misao vodilja u poduavanju uenika ne

samo svakodnevici, nego i cjelokupnoj povijesti obitelji Zrinski. Prema nastavnom planu i

programu uenici ue o Zrinskima u estom razredu osnovne kole, odnosno u drugom

razredu srednje kole.21 Kako za usaivanje osjeaja pripadnosti zaviaju vjerojatno nikad

nije prekasno, moda je to puno lake postii u mlaoj dobi, i to je jedan od mnogih razloga

zato sam odabrala esti razred osnovne kole. Naravno, ovdje se moramo zapitati zato je

uope potrebno razvijati takve osjeaje pripadnosti zaviaju, a odgovor se sigurno nee

pronai u kolskim klupama ili u udbenicima, ve bi uenicima trebalo jasno predoiti

njihovu zaviajnost, umjesto da se o njoj samo pria. Drugim rijeima, upoznavanje uenika

sa zaviajnom povijeu stvara osjeaj odgovornosti prema istome, dok kreativan pristup

20 Drago Roksandi, Zaviajna povijest: pojmovni izazovi. U: Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, ur. Marijana Marinovi, Drago Roksandi, 25-32. (Zagreb: FF press, 2006.), 27. 21 U estom razredu osnovne kole o Zrinskima se ui u sklopu nastavne teme Hrvatska u ranome novom vijeku, a najvie se obrauju politike teme vezane uz obitelj Zrinski, odnosno Zrinsko-frankopanski otpor. (prema: Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, ur., Nastavni plan i program za osnovnu kolu. (Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006.), 287)

8 |

moe rezultirati kreativnijim i veim doprinosom zaviaju i zajednici u daljnjem tijeku ivota.

To se moe postii terenskom nastavom ili posjetom muzejima, drugim rijeima vizualnim

predoavanjem onoga to bi uenici trebali smatrati zaviajnim. Iako u ranijim fazama

kolovanja sagledavanje kompleksnije slike svakodnevice obitelji Zrinski ipak nije izvedivo u

potpunosti, na nain na koji bi se ista problematika mogla obraditi i raspraviti u srednjoj koli,

pouavanje uenika u estom razredu osnovne kole takoer ima svoje izazove i rezultate.

Takvo pouavanje ostavlja puno vie mjesta kreativnosti koja je neophodna za dobru nastavu,

a na koju su djeca i vie nego spremna, samo ih je potrebno potaknuti na nju, a istovremeno

im i pokazati na koji nain se politika povijest moe nadopuniti povijeu svakodnevice.

Pojam koji se ovdje namee je pojam interkulturalnosti, a kao interkulturalni se poeo

opisivati dijalog izmeu pripadnika razliitih kultura, koji se strukturira kao jednakopravnost

kultura, raznolikost kultura, kulturni pluralizam, demokratizacija i dehijerarhizacija kultura, s

time da posljedice mogu biti tolerancija ili pak ista suprotnost netrpeljivost, ak i otvoreni

konflikt.22 Od poetka osamdesetih godina XX. stoljea Vijee Europe uvelo je interkulturalni

projekt, iji su temeljni zadaci ostvarivanje ravnopravnog dijaloga razliitih naroda, kultura,

jezika, rasa, religija i tradicija, uzajamno razumijevanje, obrazovanje iz tolerancije i

potovanje za druge, zajednitvo te dvosmjernu integraciju. Humanost, prijateljstva, nenasilje,

potiskivanje ekstremizma i predrasuda, prihvaanje naih duhovnih i kulturnih razlika samo

su dio ishodita i naela interkulturalnih odnosa.23 Iskrenost djece je ta koja bi nas mogla i

trebala nauiti i poduiti toleranciji. Ali kako e oni to znati ako im mi, kao roditelji, kao

nastavnici, kao istraivai i na kraju krajeva, kao povjesniari, ne usadimo takve vrijednosti?

Da, kad pogledamo stvari iz ovakve, moda malo drugaije perspektive, a zanemarimo onu

perspektivu prepirki pa ak i vrijeanja, sve dobiva malo drugaiji izgled. Pa i novi smisao.

Naravno, za tako neto potrebna je i hrabrost, jer esto nismo svjesni to nas sve eka u jednoj

novoj perspektivi, koliko razliitosti moemo otkriti i koliko razliitih pria ispriati. Zrinski

su vrlo dobar materijal na kojem je mogue pouavati o interkulturalizmu, razliitosti,

toleranciji, pa i kompleksnim i slojevitim identitetima koji su postojali ve prije tri ili etiri

stotine godina. Kao primjere moemo navesti njihovu tolerantnu vjersku politiku u vjerski

podvojenom drutvu, nadnacionalni plemiki identitet i ravnopravnu komunikaciju s

plemiima diljem Europe, zatim viejezinost te integriranost u najvii politiki ivot u

nekoliko drava.

22 Marijana Marinovi. Interkulturalni pristup nastavi povijesti. U: Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, ur. Marijana Marinovi, Drago Roksandi, 15-23. (Zagreb: FF press, 2006.), 16. 23 Ibid, 18.

9 |

Udbenici, knjige ili rad u razredu na relaciji izmeu nastavnika i uenika ne donose

stvarno obrazovanje o odnosima ili o razumijevanju kulturnog svijeta koji nas okruuje.

Moda eventualno donose teoriju, ali praksu nikako. Upravo iz tog razloga slaem se da

nastavnici moraju biti ti koji e proiriti suradnju i u obrazovanje uplesti osobe i institucije

izvan svog ueg okruenja, odnosno izvan okruenja jednog razreda. Uenici na temelju

zajednikog iskustva uenja postaju svjesni vlastitog okruenja, koje im omoguuje

prihvaanje razlika i prepoznavanje slinosti izmeu ljudi. Razvijaju vjetine rada s ljudima,

kao i individualnu i skupnu odgovornost.24 Naravno, takav jedan projekt interkulturalnog

obrazovanja od nastavnika trai nove oblike rada i nova metodika orua koja e mu

omoguiti da taj pristup prenese u svoju nastavu. Isto tako, potrebno je mnogo nastavnikovog

vremena, rada i truda kako bi postigao eljeni cilj, ali i njegove mate i kreativnosti. Potreban

je i timski rad vie nastavnika i pedagoga s razliitih podruja koji bi zajedno djelovali i

nadopunjavali se, a od njih se trai inicijativa, izrada vlastitih nastavnih materijala,

osmiljavanje vlastitih nastavnih metoda i eksperimentiranje.25 U svakom sluaju, sve ovo

ostavlja mnogo prostora za moje vlastito eksperimentiraje jednog dana u nastavi u jednom

estom razredu jedne osnovne kole, naravno, s temama iz zaviajne povijesti.

Cilj nastave povijesti bio bi omoguavanje mladima da razviju kompleksniji i

slojevitiji individualni i kolektivni identitet te da samim time budu otvoreniji i tolerantniji

spram susjeda, onih drugih, a i neposredne okoline. To se moe uiniti upoznavanjem sa

svojim zajednikim nasljeem u njegovoj lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i

globalnoj dimenziji. Nastava povijesti mora igrati odlunu ulogu u promicanju temeljnih

vrijednosti, kao to su ljudska prava i demokracija, meusobno razumijevanje i tolerancija.26

Povijesni sadraji trebali bi obuhvatiti dogaaje koji su ostavili trag na povijest Europe, a

treba ih prouiti na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini kao dio znaajnih

razdoblja i injenica.27 Zrinski su, kao jedna magnatska obitelj, itekako ostavili traga u

povijesti Europe, ali i u nacionalnim i lokalnim povijestima. Novim istraivanjima i novim

radovima postaju poznati i po drugim aspektima, osim onog politikog. Upravo je to jedan od

razloga zato je djeci potrebno omoguiti da zamisle kako je izgledala unutranjost akoveke

palae, da proeu njezinim hodnicima, otvore vrata brojnih prostorija, zavire u ormare i

krinje, te da na trenutak sjednu za njihovu bogatu trpezu.

24 Ibid, 19. 25 Ibid, 19. 26 Ibid, 20. 27 Ibid, 20.

10 |

AKOVEKA PALA A PLEMIKE OBITELJI

ZRINSKI

Barok. Dekorativan, raskoan, nakien detaljima, sa mnotvom nemirnih oblika i

izraza, ali i brojnim kontrastima svjetla i tame. On nije samo stil europske umjetnosti, nego i

sveopa kultura tog vremena, s time da bi ga bilo teko promatrati u uskim nacionalnim

okvirima, jer je jako brzo postao stil cijele Europe. Barok se razlikuje kako u junim i

sjevernim zemljama Europe, tako i u hrvatskim zemljama, jer su u svakoj od njih umjetnici iz

zateene lokalne tradicije prihvaali i razraivali novu struju. Barok je, od svih stilova u

Hrvatskoj, bio najobilniji i najraznolikiji, posebno u kontinentalnom, sjevernom dijelu

hrvatskih zemalja, gdje ga moemo pratiti od poetka XVII. stoljea. Iako je u

kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske barok prisutan od prve etvrtine XVII.

stoljea, jo uvijek nije dominantan stil, jer u isto vrijeme susreemo kasnorenesansne

koncepcije, maniristike primjese i kasnu gotiku, dodue u modificiranim oblicima. Tek

krajem stoljea barok dolazi na prvo mjesto. ak i ako odreeno djelo pokazuje pojedine

karakteristike baroka, to jo uvijek ne znai da pripada potpunom, istom baroknom stilu, ve

jednom prijelaznom stilu koji je esta pojava poetkom XVII. stoljea.28 akoveki stari grad

ima djelomino sauvane elemente kasne gotike, ali u najveoj mjeri pripada baroku,

glavnom graevinskom stilu kako sjeverne Hrvatske, tako i Europe tog vremena.

Kultura baroka se postojano provlaila izmeu politike i ratnog vihora, ona uznosita i

znamenita to gradi crkve, pie knjige i uspostavlja hijerarhiju svjetova, i ona obina, bez

moralnih zasada, kojoj je stalo da u kartu osvojenih podruja upisuje udobnost postelje, rasko

stolova, pretilost njihovih poklonika, pomodnost odjee, a zrcalu ipak da namijeni dvostruku

svrhu da bude ukras doma i ogledalo grijeha i tatine.29

Gdje je tu akoveka rezidencija Zrinskih? akoveka palaa izgraena je u obliku

zatvorenog etverokuta, s tornjevima, opasana snanim zidinama sa bastionima i irokim

jarkom, preko kojeg do ulaza vodi dugi drveni most. Ovako je, prema opisima suvremenika i

bakropisima izgledala akoveka palaa u vrijeme obitelji Zrinski, iji najvei dananji dio

28 Anela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj. (Zagreb: Sveuilina naklada Liber, 1982.), 4. 29 Olga Maruevski, Sadraji i iskazi ivota hrvatskog drutva u XVII. i XVIII. stoljeu. U: Od svagdana do blagdana. Barok u Hrvatskoj. Kultura ivljenja u XVII. i XVIII. stoljeu u Hrvatskoj, ur. Vladimir Malekovi, 32-92. (Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1993.), 34.

11 |

nastaje kroz XVI. i XVII. stoljee.30 Takav etverougaoni oblik s unutarnjim dvoritem

obiljeje je palae koje je ouvano do danas, a nastao je u vrijeme Nikole Zrinskog Sigetskog.

Ve je tada utvrda bila opasana masivnim zidinama koje su bile pojaane bastionima i

kulama. Palaa se nalazila oberh Zwernyaka u vrijeme Jurja IV. Zrinskog, odnosno jezera.

Taj naziv vjerojatno dolazi od starog hrvatskog naziva za vrt, zvjerinjak, to upuuje i na

postojanje kultiviranog vrta. U XVII. stoljeu je uz dvorac postojao i ureen perivoj, vrt za

etnju.31 Iz vremena Nikole Zrinskog potjeu i najraniji prikazi akoveke tvrave radi se o

vedutama, od kojih je najranije nastao crte Johanna Ledentua 1637. godine, gdje se prvi put

jasno raspoznaju arhitektonska obiljeja dvorca i tvrave.32

Evlija elebija u svojem Putopisu opisuje svoj dolazak u akovec, dodue vrlo

matovito, i susret sa Nikolom Zrinskim, koji bijae pametan, trezven i inteligentan.33

akovec poprilino matovito opisuje kao tvrd grad petougaonog oblika sazidan na nain

kako se podziuju obale. (...) On je predmet osvajakih tenji svih vladara. U unutranjosti

grada ima deset hiljada lijepih kua koje su graene od tvrdog materijala, a sve su pokrivene

raznovrsnim eremitom. Osobito vrijedi vidjeti hercegov dvor i palate sedmorice kapetana.

Sve su ulice iroke i poploane kao ahovska tabla. Ima dvije hiljade duana, a nabrojio sam

etrdeset samostana. Trgovi su vrlo prostrani i isti.34

Jacobus Tollius, u pismu Nikoli Witsenu, akovec opisuje kao veoma sjajan i

prostran, izvrsno utvren protiv turske sile, gotovo sa svih strana opkoljen movarom koja je

spreavala potkopavanje. Samo jedan bok koji gleda na sva polja opire se o vrsto tlo, te je

stoga vre obzidan. Divljasmo se u okruju tako barbarskih naroda nadasve dotjeranom

domu, biranim ukuanima, prebogatome pokustvu, svugdje vrhunskome sjaju.35 Ovdje

treba spomenuti injenicu koju primjeuje Tollius, odnosno da u iroj okolici nije bilo tako

bogate palae sa bogatim pokustvom i biranim ukuanima, pri emu on ne misli samo na

lanove obitelji, ve na cijelu familiu, to jest i na sve one koji su mogli ivjeti na dvoru tog

vremena, dakle upravitelj, konjuari, dojilje, kuhari, sluge, sobarice, i tako dalje.

30 Tomislav uri, Dragutin Feletar, Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske, 3. izd. (Koprivnica: Matica hrvatska, 1991.), 60. 31 Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 10-11, 13. 32 Ibid, 15. 33 Evlija elebija, Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Preveo Hazim abanovi. (Sarajevo: Svjetlost, 1954.), 274. 34 Ibid, 275. 35 Pismo Jakova Tolla. Prevela Bruna Kunti-Makvi. Biljeke arka Vuji i Bruna Kunti-Makvi. U: Zrinski i Europa, ur. Jadranka Damjanov, 151-158. (Zagreb: Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, 2000.), 154.

12 |

Uz pomo rijei Jacobusa Tolliusa odkrinuli smo vrata akoveke palae. Pokuat

emo otkriti kako je jedna magnatska obitelj, obitelj Zrinski, ivjela, te koliko je njihov

ivotni stil bio luksuzan i otmjen u odnosu na ranonovovjekovni stil ivota openito. Osim

izvora, od kojih e nam korisni biti ve spomenuto putno pismo Jacobusa Tolliusa, popisi i

procjene dobara obitelji Zrinski, te inventari. Ipak, morat emo ponekad upotrijebiti i matu

kako bismo shvatili kako je akoveka palaa izgledala u oima svojih suvremenika.

Meutim, slika koju emo rekonstruirati ponekad e neizbjeno biti samo skica s mnogo

osjenanih dijelova: slika koju dobijemo bit e znatno manje ivopisna od izravnog

promatranja (koje je takoer ogranieno).36

Prilog 1. Veduta tvrave akovec iz oko 1639. godine.

Nakratko emo proetati trijemovima akoveke palae gdje bijae objeen turski

plijen, lukovi, tobolci, mlatovi, titovi i drugo oruje te vrste. Njegov je sjaj ipak nadilazio

bljesak sablji demekinja. Meu njima je bilo takvih kojima su lukovice bile ureene zlatom i

srebrom. Tokovi drugih prikrivali su pogled umetnutim draguljima.37 Ui emo u predvorje

akoveke palae, gdje su se mogle razgledati ovjeene zastave koje su oznaavale uistinu

36 Sarti, ivjeti u kui, 1. 37 Pismo Jakova Tolla., 154.

13 |

krvavu i bojovnu pobjedu, zarobljene od Turaka i nagrene obiljem krvi. Ondje su se nalazile

i slike koje su prikazivale grofove hrabre pothvate.38 Proetat emo hodnicima i razgledati

sobe sa krevetima obogaenim posteljinom i prekrivaima ureenim zlatom, otvorit emo

ormare sa otmjenom odjeom i krinje sa rubeninom, nakratko emo zaviriti u bogatu

knjinicu i smjestiti se u udobnoj stolici presvuenom svilom sa cvjetnim motivima.

Razgledavat emo portrete lanova obitelji koji e nas promatrati sa zidova akoveke palae,

uivat emo u pogledu na skupocjeni namjetaj, orijentalne sagove, venecijanska ogledala,

tapiserije, mramorne stolove i kamine, skulpture i slike, na rifove skupocjenih tkanina, nakit,

stolni ukras, oruje, krinje s novcima, augsburko srebro, i na venecijanski isti papir.39

OTVORIMO VRATA AKOVEKE PALAE

U izvorima i u literaturi o akovekoj se palai govori kao o bogato ureenoj i

namjetenoj skupocjenim pokustvom. O njezinom unutarnjem ureenju mogu nam rei

popisi dobara i inventari koji su nainjeni nakon 1670. godine. Meutim, zbog esto turih

opisa potrebno je dosta mate da zamislimo kako je izgledao, na primjer, svileni mletaki sag

ili pak tapete od crvenog damasta podstavljene bijelim platnom.40 Ipak, i od takvih

fragmentarnih podataka mogue je, sa referencama na ranonovovjekovno unutarnje ureenje

u Europi, dobiti sliku izgleda unutranjosti akoveke palae, iako e ona na nekim mjestima

ostati mutna i nejasna, upravo zbog nedostataka izvora, ili izvora koji jo nisu istraeni ili ak

pronaeni.

Opi izgled interijera je na temelju jednog pisma iz 1638. godine prvi iznio Kroly

Szchy, prema kojem su glavna zgrada i juno krilo imali etiri kata, odnosno bez prostora u

donjem dijelu i prizemlju, izvana su imali dva kata, dok je sjeverno krilo graeno na tri kata,

odnosno izgraeno je kao jedan kat. Svugdje je u njoj bljetavilo bilo spojeno s udobnou;

palae i dvorane izmjenjivale su se s trijemovima i oslikanim svodovima. Na drugom katu

bila je sveana ili ljetna velika palaa s predsvoenim predvorjem za potrebe veih okupljanja

i sveanosti; potom su slijedile dvorane, nakon toga 'stariina kua' s kuom za ugljen i

vanjskom kuom za peenje; na prvom katu je bila 'manja palaa' za ua drutva i zabave,

pored nje nizale su se dvorane s kuom za ugljen i kuhinjom. (...) U prizemlju se pruala

38 Ibid, 154. 39 Maruevski, Sadraji i iskazi ivota hrvatskog drutva., 40. 40 Rudolf Horvat, Zapljena Zrinskih imanja. Hrvatsko kolo 4 (1908): 184-235, 190.

14 |

'duga palaa' s manjim svoenim sobama i dvoranama koju su moda rabili za sastanke, a

gdje su stajala obiteljska pisma, knjige, dragocjenosti i oruje.41 Iz ovog opisa saznajemo da

su postojale tri velike dvorane. Prva je bila u prizemlju gdje su se uvale knjige, pisma,

dragocjenosti i oruje, dakle mogli bismo rei da su tu bile knjinica i riznica. Zrinski su imali

preko est stotina naslova u svojoj biblioteci koji ponajvie zapanjuju suvremenou naslova i

preciznom klasifikacijom, a popis svih knjiga, razvrstanih u skupine, zapoeo je 10. listopada

1662. godine.42 Prema arki Vuji, trezor se u akovekom dvoru nalazio u istonom dijelu

podrumskog prostora, bio je dvostruk, u dobro zatienom prostoru. Naravno, bio je

zatvorenog tipa, to porie Tolliusov navod o otvorenoj riznici. Poto je rije o privatnoj

riznici jedne obitelji kao to su bili Zrinski, riznici koja je smjetena u utvrenom gradu, Vuji

smatra da ne moe biti govora o otvorenoj riznici, njezinoj prezentacijskoj ureenosti te

svjesnoj klasifikaciji grae koja bi se pokazivala posjetiocima.43 Riznica rijetkosti svrstavala

je Zrinske u najistaknutije kulturno-politike linosti XVII. stoljea na ratom opustoenom

hrvatskom prostoru, ali i u itavoj srednjoj Europi.44 Posebno s obzirom na injenicu da

europske plemike obitelji ve od renesansnog vremena koriste zbirke novca, dragog

kamenja, gema i svakojakih antikviteta, te s vremenom egzotinih predmeta iz Istonih

zemalja za svoju socijalnu promociju, odnosno kao pokazatelje bogatstva, kultiviranosti i

znanja o antici ili znanja o svijetu koji ih odvaja od skorojevia i niih drutvenih slojeva.45

Riznica akovekog dvora sadravala je numizmatiku zbirku, zbirku medalja, a mogue je

da su se u njoj uvala i dva srebrna pozlaena ezla. Sadravala je i islamicu ili zbirku

predmeta turskog i perzijskog podrijetla. Onima udaljenijima od nemirne granice s

Osmanlijama takvi predmeti osmanske provenijencije, ili bolje reeno orijentalni predmeti,

inili su se egzotinima. Ali, to nije bio sluaj s onima koji su neprestano dolazili u kontakt s

Osmanlijama i u tom sluaju su se takvi predmeti doivljavali kao dio identiteta ivljenja.

Postavlja se pitanje jesu li se tekstilni istonjaki predmeti uvali u riznici, s obzirom da su

turski ilimi i tapete, kao i perzijski tepisi, bili uobiajeni dio unutranjeg ureenje akoveke

palae. Obiteljska riznica Zrinskih sadravala je i njihove osobne predmete, te skupocjene

odjevne predmete.46 O bogatstvu obitelji Zrinski govore i podaci o tome to je sve iz njihove

41 Szchyjev opis dvorca Zrinski prema starim spisima. Prevela Ana Sekso. U: Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija, 54. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 54. 42 arka Vuji, Batinski svijet Nikole Zrinskoga u akovcu. U: Zrinski i Europa, ur. Jadranka Damjanov, 12-58. (Zagreb: Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, 2000.), 35. 43 Ibid, 19. 44 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 19. 45 Gerrit Walther, Adel und Antike. Zur politischen Bedeutung gelehrter Kultur fr die Fhrungselite der Frhen Neuzeit. Historische Zeitschrift 266, 2 (1998): 359-385, 360. 46 Vuji, Batinski svijet Nikole Zrinskoga u akovcu., 19-20, 23-25.

15 |

riznice dospjelo u carsku riznicu u Beu isto zlato isprano iz rijeke Drave, srebro

djelomino bijelo, djelomino pozlaeno, zatim srebrne i pozlaene kope sa po tri rubina u

svakoj, turske lice od pozlaenog srebra u toku protkanim karmesinskim zlatom i srebrom,

pozlaena srebrna puceta, srebrni emajlirani pernjak, srebrna unutra pozlaena kutija,

skupocjena aa od kristala s gornje i donje strane okiena zelenim dragim sitnim kamenjem

sa zaklopcem u crnom toku.47

Uz veliku dvoranu u prizemlju spominje se i nadsvoen i oslikan prostor za molitvu,

to potvruje injenica da je tamo bio smjeten jedan dui stol za oltar.48 Stan s kuhinjom

bio je na prvom katu uz manju dvoranu za ue drutvo, dok je na drugom katu bila velika

ljetna dvorana za vea okupljanja. Te dvije dvorane sluile su i kao blagavaonice. Prema

opisu Evlije elebije, zidovi dvorana obloeni su mozaikom i sjajnim mramorom, nisu

zastrti ilimima.49 Ipak, teko je rei je li to doista bio mramor ili nekakva druga obloga,

ako uzmemo u obzir da elebijina pripovijedanja nisu posve tona. Godine 1720. Jesenski je

zabiljeio da je na oba kata pod bio nainjen od drvenih greda s jednostavnom

tukaturom,50 dok Puhmajer postavlja pitanje je li rije moda o nekoj vrsti zaglaenih teraco

podova kakvi su bili uobiajeni u Europi XVII. i XVIII. stoljea, posebno u Veneciji, s time

da bi oni sa sitnim ljunkom mogli podsjeati na mozaik koji spominje elebija.51 Iz biljeke

Jesenskog moemo zakljuiti kako je za njega pod zapravo strop, na to nas upuuju drvene

grede i tukature,52 pa ostaje nejasan Puhmajerov zakljuak da se radi o podu.

U XVII. stoljeu u itavoj Europi dolazi do vee diferencijacije prostora unutar kua,

pa se tako poveava broj blagavaonica, dok su sve ostale sobe jednostavno chambres. U

Francuskoj se za vrijeme vladavine Louisa XIV. meu imunijim slojevima poinju nazirati

prvi znakovi sve izraenije specijalizacije prostora, pa je tako, na primjer, spavaa soba

postala prostor posveen snu i privatnim aktivnostima, a samo se u sluaju bolesti u njoj

moglo primiti vee drutvo, za razliku od prethodnih stoljea kada su se u njoj primali gosti ili

kada se u njoj blagovalo, kao u sredinjoj prostoriji kue.53 Javlja se i svijest o privatnosti,

47 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 191. 48 Rajka Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana. Popisi i procjena dobara (1672-1673). Sv. 1. (Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1974.), 4. 49 elebija, Putopis, 272. 50 Conscriptio dominii Csaktornya, seu totius Insulae Muraks, in comitatu Szaladiensi situati (...). Presentatae 2, Decembris 1720. Preveo ime Demo. U: Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija, 78-80. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 78. 51 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 20. 52 tukature su ukrasi, reljefne dekoracije na fasadama, stropovima i zidovima izraene u tuki. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. tukatura.) 53 Sarti, ivjeti u kui, 154-155.

16 |

koja se razvija prije svega kao potreba za postojanjem malo privatnosti u odnosu na sluge,

drugim rijeima, postavljalo se pitanje kako pronai ravnoteu izmeu udobnosti kada vas

netko posluuje i elje da se pobjegne od posluge u intimu. Iako su postojale specifine

prostorije za odreene djelatnosti posluge, poput kuhinja, ipak je ona bila sveprisutna, zbog

viestrukosti funkcija koje su sluge morale obavljati, ali i zbog naina rasporeda soba.

Odvojenost i hijerarhija izmeu slugu i gospodara oitovala se putem prostorne odvojenosti,

ali i putem hrane i odjee.54 S obzirom na prostorije na akovekom dvoru, a koje se navode u

popisu zaplijenjenih dobara velika palaa, druga susjedna soba, trea soba, etvrta soba,

mala soba spojena s prethodnom sobom, gornja palaa, velika soba gdje su bile pokretne

stvari, donja manja soba na najniem katu nad kuhinjom, kuhinja, soba koja se nalazi

neposredno uz kuhinju, soba s kljuevima, gornja soba koja pripada gospoi grofici55

moemo zakljuiti da je diferencijacija prostora uveliko postojala, odnosno da su postojale

prostorije u kojima se ili blagovalo ili primalo goste, kao i one namijenjene intimnijim

aktivnostima, ali i slugama. Moda bi mala soba, prema stepenicama, spojena s prethodnom

sobom, s obzirom na svoj inventar mali jednostavan drveni krevet, jednostavan ormar,

jednostavna pe mogla biti soba za poslugu, s time da se izmeu te dvije sobe nalazi i mala

kuhinjica.56

Ipak je ivot na dvoru Zrinskih bio razvijen prema suvremenim standardima i

udovoljavao je tadanjim europskim kriterijima. O tome nam govori, izmeu ostalog, i

injenica da su imali staklene prozore, odnosno prozore s kristalnim staklima.57 Neki od

njih imali su i eljezne reetke, s veim ili manjim oteenjima prilikom popisivanja dobara.58

Treba uzeti u obzir i injenicu da se staklo na prozorima smatralo svojevrsnim luksuzom koji

si nisu mogli priutiti iroki slojevi drutva. Primjera radi, u Toskani se u prvoj polovici XVI.

stoljea po prvi puta pojavljuju stakleni prozori, a tek u iduem stoljeu vidljivi su na gotovo

svim kuama.59 Vrata na akovekom dvoru uglavnom su bila eljezna, neka su imala bravu

koja se nazivala peleh,60 neka su s unutarnje strane imala jednu bravu i klju, a s vanjske

strane dvije brave i etiri kljua.61 Uz neka vrata visjele su zavjese od jednostavne

54 Ibid, 163-164. 55 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 1-15. 56 Ibid, 5-6. 57 Ibid, 4. 58 Ibid, 8, 11. 59 Sarti, ivjeti u kui, 109. 60 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4. 61 Ibid, 2.

17 |

tkanine,62 vjerojatno kao dekorativni materijal, koje su sluile za uljepavanje prostora, a

moda i kao zastor za odravanje topline. Iz svega je jasno da je Zrinskima izgled

unutranjosti njihove palae bio izuzetno vaan, odnosno da su drali do detalja i lijepog

ureenja interijera.

Staklo na prozorima doprinjelo je boljoj izolaciji i boljem grijanju. U nekim

podrujima Europe dugo su opstajala sredinja ognjita bez dimnjaka, to zbog ouvanja

tradicije, to zbog skupih novina koje su zahtijevale i vrlo opsene promjene strukture kue

ukoliko su se eljeli izgraditi kamin ili pe. Bili su potrebni, prije svega, nezapaljivi

materijali, kamen ili opeka, a u sluaju izgradnje pei eljezo.63 Zidni kamin bio je talijanski

izum i vjerojatno se pojavio u Veneciji u XII. i XIII. stoljeu i od tada se iz Italije iri

ostatkom Europe, pa zahvaljujui tome prostorije vie nisu bile tako zadimljene, ali se rasipao

velik dio topline. Pojava pei omoguila je puno racionalnije iskoritavanje topline najprije

su to bile jednostavne kamene ili glinene pei, a kasnije su bile od opeke, ponekad prekrivene

ploicama od majolike. Znale su se postavljati i izmeu dvije prostorije tako da se obje

istovremeno griju, a oko njih su esto bile postavljene klupe na kojima se moglo sjediti ili

spavati. Takve pei od majolike nalazimo u Austriji, Ugarskoj, Njemakoj i Poljskoj.64 Vatra

se mogla puno lake zapaliti od oko 1530. godine, kada su izumljene prve primitivne ibice

zapravo su to bili komadii zapaljivog drva, trstike, konoplje, smotanog papira ili pamuka

nakratko umoeni u vosak, a kako bi se zapalili, koristila su se kresiva napravljena od

komadia elika i kremena. Taj posao paljenja vatre se uglavnom povjeravao slugama ili pak

enama, s time da su dobrostojei esto bili skloni drati vatru uvijek upaljenom.65 Obitelj

Zrinski grijala se peima, koje su bile osnovni inventar svake sobe, a obino su bile zelene ili

bijele boje.66 Na nekoliko mjesta u popisima dobara navodi se da su pei bile napukle ili

ruevne, pa iz toga zakljuujemo da nisu mogle biti eljezne, nego su vjerojatno bile od

keramike. Loite je bilo u hodniku, a vjerojatno ih je nekoliko bilo vezano na istu dimovodnu

cijev.67 Kako je Meimurje u to vrijeme velikim dijelom bilo pokriveno umama, koje su se,

62 13 Augusti 1670. Confiscationis bonorum mobilium et stabilium Petri a Zrinio, Francisci Tersachky, necnon Franciscy Buckovcky, aliorumque nonnullorum introdenotatorum, in seditiosa rebellione, et crimine laesae Sae sacratissimae Mtis adhaerentium et complicium, in anno Domini 1670 peractae. Preveo ime Demo. U: Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija., 60-65. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 64. 63 Sarti, ivjeti u kui, 107. 64 Ibid, 108. 65 Ibid, 110. 66 Ivan Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije prema popisu i procjeni 1672-1673, na primjeru utvrde akovec i popisa njenog inventara od 9. svibnja 1673. U: Povijest obitelji Zrinski, ur. Jelena Hekman, 77-90. (Zagreb: Matica hrvatska, 2007.), 82.; Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-6. 67 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 26.

18 |

osim za lov, u najveoj mjeri iskoritavale za drvo, kojega je bilo u izobilju, moemo

pretpostaviti da si Zrinski mogu priutiti uvijek zapaljenu vatru. Poto su se uz dvorane

nalazile kue za ugljen,68 ugljen je, osim drva, takoer sluio za ogrjev. S obzirom da ih

postoji vie, moemo pretpostaviti da Zrinski nisu oskudijevali u njegovoj kvantiteti. Dakle,

tijekom duge hladne zime, kada u ranonovovjekovnoj Europi traje malo ledeno doba, mogli

su se grijati uz neprestano zapaljenu vatru u svojim zelenim ili bijelim peima. Osim pei,

postojali su i hipokausti, meutim, tradicionalno pojmljeno rimsko podno grijanje nije bilo

sustavno primijenjeno u akovekoj palai.69 Jedna od soba Sofije Lbl imala je vei

hipokaust povezan s manjom sobom, a postoje i navodi o slikama koje su krasile hipokauste.70

Ne moemo sa sigurnou rei o emu je tono rije,,ali postoji mogunost parne komore, jer

bi tada to bila prostorija koja sama po sebi zahtijeva grijanje.71 Za rasvjetu su Zrinski koristili

svijee, a postojala je i soba u kojoj su se uvale svijee, loj i svijenjaci.72 Svijee su se

stavljale u bakrene, mjedene,73 ili staklene svijenjake.74 U rasvjetljavanju mranih hodnika i

prostorija sluile su i svjetiljke, koje su bile bakrene i visjele su ispred sobe.75 Zidovi su se u

ranom novom vijeku ukraavali razliitim tapetama, sagovima, odnosno tepisima i slikama.

Zidove akoveke palae krasile su dugake tapete od crvenog damasta,76 koje su bile

podstavljene bijelim platnom, zatim tapete od modrog i utog roseta, svilene mesinske tapete i

tapete od grubog platna sa utkanim cvijeem.77 Dok e o slikama, odnosno o portretima

lanova obitelji Zrinski biti neto vie rijei u iduem poglavlju, ovdje je potrebno spomenuti

orijentalni utjecaj u obliku tepiha i sagova, koji je na dvoru Zrinskih bio svakodnevan, s

obzirom na stalne dodire s Osmanlijama. U XVIII. su stoljeu turski tepisi bili u optjecaju

meu aristokratskm i trgovakim slojevima na Balkanu i u istonoj Eurpi, dok su perzijski

tepisi bili mnogo rjei i mnogo skuplji. 78 Meutim, vidjet emo kako su ve od XVI., a

pogotovo XVII. stoljea tepisi orijentalne provenijencije dio unutarnjeg dekora akoveke

palae. Kulturni obrazac islamsko-perzijsko-osmanskog znaaja do nas dolazi zajedno s

68 Szchyjev opis dvorca Zrinski prema starim spisima., 54. 69 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 26. 70 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 2, 6. 71 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 26. 72 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 10. 73 Ibid, 2,3. 74 13 Augusti 1670., 64. 75 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 5. 76 Damast je skupocjeno platno tkano od svile, lana, pamuka, s ornamentalnim i figuralnim uzorcima i nejednakim presijavanjem povrine. Damast se izvorno proizvodio u sirijskom gradu Damasku. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. damast.) 77 Ivan Kukuljevi Sakcinski, Dragocene i umetne stvari grofovah Zrinjskih u gradu akovcu. Sv. 1. (Zagreb: Arkiv za povjestnicu Jugoslavije, 1851.), 57, 59. 78 Mary Schoeser, Svijet tekstila. Kratka povijest. Prevela Sanda Kataleni. (Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga, 2009.), 116.

19 |

Osmanlijama koje su osvojile dio jugoistone Europe, a to je i razlog zato te zemlje nisu

mogle imati isti razvoj kao Francuska ili njemake zemlje. Ako polazimo od teze da se

ostatak Europe i svijeta ugledao na uzore zapadne Europe, moramo imati na umu injenicu da

je postojao niz drugih civilizacija i civilizacijskih procesa, te da je jugoistona Europa

specifian mikrokozmos tih razliitih civilizacija i civilizacijskih procesa.79 Orijentalni

utjecaji, kako u razliitim dijelovima svijeta, tako i ovdje, oituju se u kineskim, osmanskim,

safavidskim i mogulskim tkaninama iz razdoblja od XVI. do kraja XIX. stoljea. Najtraenije

i najutjecajnije osmanske, perzijske i mogulske tekstilije do pred kraj XVII. stoljea bili su

tepisi s florom. Oni se klasificiraju prema uzlovima osmanski su simetrini, a perzijski

asimetrini, s time da se najfiniji perzijski tepisi mogu prepoznati po svilenom floru

obloenom brokatnim metalnim nitima.80 Tepisi su se stavljali na zidove, stolove i krevete, a

samo rijetki na podove. Objeeni na zid turski sagovi s prikazima razliitih bitaka zasigurno

se nisu nalazili samo u odajama grofice Katarine Zrinske,81 ve i u drugim prostorijama, osim

u sobama na gornjem katu, gdje su tri stana jedan za drugim, a nijedan nije obloen

sagovima.82 Ostatak zidova krasili su jednostavni sagovi neznatne vrijednosti,83 etvrtasti

turski sag84, sag od krzna85, svileni mletaki sagovi, njemaki vuneni sag napravljen na turski

nain, perzijski sagovi,86 brojni ilimi izuzetne vrijednosti.87 Osmanski ilimi imitirali su se

diljem europskih osmanskih drava i u nekim se podrujima izrauju do danas, pa je tako

osmanski stil dominirao razliitim dizajnima ilima koji su naeni u Transilvaniji, junoj

Maarskoj, Moldaviji i na cijelom Balkanu, a torbe, pregae i suknje u tim krajevima isto tako

pokazuju utjecaje turskih i kavkakih ilima.88 Kako je ve spomenuto, osim na zidove, tepisi

su se stavljali na stolove, pa tako nailazimo na vee jednostavne sagove za dva stola, svilene

sagove za tri stola,89 arene turske sagove za dva stola, sagove od zelene tkanine koji su

prilagoeni stolovima i imaju istroene svilene zelene rese, te konate sagove.90 Koliina

sagova koji su zabiljeeni u inventarima ukazuje nam i na kvantitetu stolova koji su se nalazili

u palai Zrinskih. Isto tako, s obzirom na injenicu da su ti sagovi bili izraeni od svile ili od

79 Karl Kaser, Privatni ivot u Jugoistonoj Europi. Prevela Iskra Ivelji. Otium. asopis za povijest svakodnevice 2, 1-2 (1994): 48-55, 52. 80 Schoeser, Svijet tekstila, 114-116. 81 13 Augusti 1670., 62. 82 Ibid, 63. 83 Ibid, 61. 84 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 3. 85 13 Augusti 1670., 62. 86 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 87 Ibid, 186-187. 88 Schoeser, Svijet tekstila, 117. 89 13 Augusti 1670., 62-63. 90 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-5.

20 |

koe, ili su pak imali svilene rese, moemo zakljuiti da nisu bili tako neznatne vrijednosti, s

obzirom na to da je svila nekad bila jedna od najskupocjenijih tekstilija, ba kao to je to i

danas. Moemo pretpostaviti da su se oni jednostavniji koristili za one stolove koje nije

mogao svatko vidjeti, moda u kuhinji ili u nekoj od prostorija u kojima su boravili i ivjeli

oni koji su se brinuli za administrativne poslove ili neto slino, dok su se oni najljepi i

najbogatiji stavljali na stolove koji su se nalazili u velikim prostorijama palae da bi ih svatko

mogao vidjeti i diviti im se. Zanimljivo je postojanje vie sagova za koje se navodi da su za

dva ili ak tri stola, to moe upuivati na injenicu da se za vrijeme velikih sveanosti ili

kada je u palai boravilo vie gostiju spajalo dva ili tri stola, ne bi li svi prisutni mogli zajedno

jesti. To moe znaiti i da je na dvoru postojala jedna ili vie osoba koja se brinula da ti

sagovi budu prilagoeni stolovima, odnosno da budu odgovarajue veliine i oblika, kao i da

su odreeni sagovi mogli biti namijenjeni odreenim stolovima. Kada pogledamo sve

nabrojene tekstilije od kojih su bile izraene tapete i sagovi svila, koa, vuna, krzno, koa,

damast kao i njihovu provenijenciju mletaku, osmansku, perzijsku, njemaku vidimo

koliko je kulturnih razliitosti unutar svojih zidova sadravala akoveka palaa. Ono to je

mnogima iz ranonovovjekovnog razdoblja bilo egzotino, kao to su ilimi ili fini perzijski

sagovi, Zrinskima je bilo dio svakodnevice. Pitanje je jesu li te predmete doivljavali

egzotinima ili neobinima.

Prilog 2. Postotak razliitih sagova koji su popisani u invetarima.

21 |

Prema izvorima, inventarima i popisima dobara u kojima se navode broj tepiha od

pojedinog materijala i njihova provenijencija, moemo vidjeti da prevladavaju svileni

mletaki sagovi, koje slijede ilimi i perzijski sagovi. Vjerojatno mnogi od sagova koje je

posjedovala obitelj Zrinski nisu ni mogli biti popisani, jer je dio bogatstva netragom nestao

prije nego to su napravljeni bilo kakvi popisi. Iz tog razloga nam grafikon u Prilogu 2.

vjerojatno nee biti od prevelike koristi, ali ipak nam moe dati jedan mali uvid u to kakav je

zapravo bio interijer akoveke palae, odnosno u kojoj koliini su Zrinski posjedovali

svilene sagove ili ilime.

Osim tapeta i sagova, zidovi se ukraavaju svetim slikama, krievima, te zidnim

satovima,91 to se uobiajilo tek u XVIII. stoljeu. Prema popisima dobara, vidjet emo da su

Zrinski ve u XVI. i XVII. stoljeu svoje zidove ukraavali slinim predmetima. Dobar

primjer je veliki okrugli visei sat od pozlaenog bakra.92 Katarina Zrinska je svoje odaje

ukraavala manjim i veim zrcalima, jedno je bilo dugako vie od jednog lakta93, dok je

drugo bilo dugako oko jedan eperak, odnosno oko sedamnaest i pol centimetara, sa

nekoliko srebrnih ukrasa u okviru od ebanovine.94 U njezinim odajama pronaeno je i

nojevo jaje, objeeno na zid,95 dok je u jednoj od brojnih krinja pronaen jedan lijepi

izvana pozlaeni zidni sat.96 Ovi primjeri viseeg sata, zrcala razliitih veliina ili nojevog

jaja objeenog na zid zasigurno nisu bili jedinstveni u unutranjosti akoveke palae.

Vjerojatno su i zidove drugih prostorija krasili takvi dekorativni predmeti.

PROE IMO SOBAMA , OTVORIMO KRINJE I ORMARE

Izmeu XVI. i XVIII. stoljea javlja se sklonost za poboljanjem prostorija za

stanovanje, namjetaja i udobnosti, pa je namjetaj obogaen, a broj predmeta se poveao.97 O

tome nam svjedoe brojnost i raznolikost predmeta koji su popisani nakon konfisciranja

dobara akoveke palae. Meutim, to zasigurno nije njezin cjelokupan inventar, ve samo

jedan njegov dio. Naalost, kako je ve spomenuto, vjerojatno nikad neemo moi sastaviti

91 Ivana Juki, Maja Katui, Svakodnevlje. U: U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u XVIII. stoljeu, ur. Lovorka orali, 233-254. (Zagreb: Matica hrvatska, 2013.), 243. 92 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 93 13 Augusti 1670., 61. 94 Ibid, 64. 95 Ibid, 64. 96 Ibid, 63. 97 Sarti, ivjeti u kui, 118.

22 |

jednu potpunu sliku bogatstva i raskoi akoveke palae u vrijeme obitelji Zrinski. Iako

postoji diferencijacija prostora, sudei prema inventaru pojedinih prostorija u kojima se

nalaze i jedan ili vie kreveta, te stol za blagovanje, moemo zakljuiti da se u nekim

prostorijama i spavalo, ali i blagovalo. Ipak, postoje i one vee dvorane koje su za vea

okupljanja, jer se u njima nalazi velik broj razliitih stolica i stolova. Postojala je

diferencijacija stolova, pa tako nalazimo dugake stolove, velike stolove za jelo, malene

stolove, jednostavne stolove neznatne vrijednosti, manje duguljaste stolove, etvrtaste stolove

za jelo, te male stolie.98 Osim sagova, na stolove su se stavljali turski pokrivai za stol ili

razliiti stolnjaci od domaeg platna, od zelene tkanine, tkani stolnjaci.99 Stolnjaci su se

ivali na dvoru, o emu nam svjedoi platno, kao to je belgijanski damast za stolnjake, kojeg

je pronaeno trideset osam rifa.100 Na stolnjake su se mogle ivati i rue izvezene zlatom.101

Sjedilo se na stolicama, koje su u principu bile drvene, vee ili manje, sa naslonom ili

bez njega, obloene razliitim materijalima, od koe, obine tkanine, pa do svile. Evlija

elebija u svom putopisu spominje da je za vrijeme gozbe koju su priredili na akovekom

dvoru svatko sjedio na svojoj stolici.102 Postojanje veeg broja stolica, ali i stolova, moe

znaiti intenzivna druenja.103 Stolice su bile velike, sa naslonima i obloene koom, mletake

provenijencije sa naslonima i obloene svilom ukraenom vezenim cvijeem s bakrenim

vorovima i zakovicama, bilo ih je i obloenih sa finim crvenim platnom,104 ili zelenom

koom, ili pak tkaninom sa cvjetnim uzorkom.105 U sobi za primanje gostiju i razgovor

nalazile su se vee kone stolice s naslonima i velike venecijanske stolice s naslonjaem

prekrivene svilom sa cvjetnim motivima sa mjedenim okovima.106 Zanimljivo je postojanje

stolica s naslonom, a koje su recimo danas uobiajene, ali i onih bez naslona u isto tako

velikoj mjeri. Stolice s naslonom i naslonom za ruke, koje je u renesansnim patricijskim

kuama esto posjedovao gazda kue i koje su simbolizirale njegovu mo u okviru doma,

pojavljuju se poetkom XVII. stoljea.107 Manje stolice bez naslona bile su takoer obloene

koom, zelenom ili crvenim tkaninom, bile su presvuene raznobojnom svilom proivenom

98 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-6. 99 Ibid, 3; 13 Augusti 1670., 63; Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 85. 100 Rif je stara ugarska mjera za duinu, a iznosi izmeu sedamdeset i sedamdeset i pet centimetara. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. rif.) 101 Kukuljevi Sakcinski, Dragocene i umetne stvari, 57. 102 elebija, Putopis, 272. 103 Sarti, ivjeti u kui, 144. 104 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-6. 105 13 Augusti 1670., 62-63. 106 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 81. 107 Sarti, ivjeti u kui, 143.

23 |

uzorcima ili su imale uivene perzijske ornamente,108 a na neke su se stavljale navlake od

finog materijala.109 Osim na stolicama, sjedilo se i na klupama, koje su bile drvene i

jednostavne, krae ili due, a neke su bile prekrivene i tkaninom, na primjer crvenim

suknom.110 Odmaralo se na drvenim sofama ili poivaljkama,111 koje nastaju prema inspiraciji

s Istoka. Diljem Europe pojavljuju se krajem XVII. stoljea,112 a akoveki dvor posjeduje ih

ve poetkom XVII. stoljea. Meutim, mogue je da je rije o drugaijoj vrsti sofa od onih

koje su se ustalile diljem Europe krajem istog stoljea. Katarina Zrinski odmarala se i na

lealjci nainjenoj u obliku prijestolja prekrivenoj svilenim zategnutim prekrivaem od

damasta.113

Predmeti se pospremaju u krinje i ormare, meutim, iako u bogatijim kuama krinje

poinju nestajati ve u XVI. stoljeu, 114 u akovekoj palai nailazimo na poprilian broj

krinja, razliitih dimenzija i napravljenih od razliitih materijala, veinom od drva ili eljeza.

U njima su se uvali spisi, kao u velikoj eljeznoj krinji u kojoj su se uvali spisi Petra

Zrinskog, zatim knjige, pisma, lijekovi, tkanine, staklo, novac ili meso.115 krinje su s vanjske

strane bile obloene koom ili lanom, a jedna je ak bila obloena i zlatom.116 Preko krinje se

mogao staviti prekriva ili sag, pa se na njoj moglo i sjediti. Dok se u krinjama esto moe

nai mnotvo razliitih predmeta, veinom neuredno posloenih, ormari, koji postaju est

namjetaj tek od XVIII. stoljea, omoguavaju ipak neto urednije rasporeivanje predmeta.

Istiu se dva ormara od ebanovine koji su prilino veliki i lijepi i opasani mjedenim

obrubima,117 zatim dva ormara od indijskog drva sa lijepim bakrenim slikama118 i veliki

eljezni ormar u kojem su se nalazili pribor za pisanje i razliite knjige.119 Osim urednosti,

ormari pridonose i rasporeivanju predmeta prema njihovoj funkcionalnosti i upotrebi, pa se

tako, na primjer, u jednom dvostrukom ormaru dre enske sitnice, prstenje i ogrlice,120 jedan

108 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4; 13 Augusti 1670., 62-64. 109 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 110 Sukno je tea tkanina, obino od grebene vune. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. sukno.); Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 82. 111 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 82. 112 Sarti, ivjeti u kui, 143. 113 13 Augusti 1670., 61. 114 Sarti, ivjeti u kui, 148-149. 115 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 2; 13 Augusti 1670., 61-64; Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 85. 116 13 Augusti 1670., 61-64. 117 Ibid, 64. 118 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 119 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 81. 120 13 Augusti 1670., 63.

24 |

slui za odlaganje kruha, a u jednom, koji umjesto polica ima reetke, se uvaju zdjele i ostale

kune potreptine.121

Osim zelene pei, krinje, ormara, stola, konih stolica s naslonom i manjih stolica sa

svilenim sjeditima izvezenim ruama, te raznih dekorativnih predmeta, osnovni inventar

sobe bio je jo i krevet. Od otprilike XV. stoljea dolazi do poveanja vrsta kreveta i njihove

diferencijacije. Ranije se spavalo na slamnatim leajevima ili slamaricama koje su bile

postavljene na jednostavne drvene podloge, na prostirke ili krinje. Kroz XV. stoljee krevet

postaje velianstven dio namjetaja u kuama bogatih, a esto njegov smjetaj u sredinu

prostorije odraava ulogu sredita kuanskog prostora. S jedne strane imao je naslon za glavu,

a s ostalih strana su ga okruivale krinje koje su sluile za odlaganje predmeta, kao podnoje,

sjedalo ili kao noni ormari. Krajem XV. stoljea prestaje moda kreveta sa krinjama, a

javljaju se zastori koji su esto izolirali krevet, a koji se pak neto kasnije razvijaju u baldahin

ili svod od platna sa zastorima koji padaju oko stranica kreveta. Na taj nain krevet se sa svih

strana mogao u potpunosti izolirati. Opremljenost kreveta, kao i njegova struktura, varirala je

od jednostavne slame i bijednih slamarica do obilja madraca i skupocjenih ukrasnih

prekrivaa.122 U sobama obitelji Zrinski bilo je i veih i manjih kreveta, drvenih ili eljeznih,

a posebno se istiu venecijanski eljezni krevet123 i pozlaen veliki eljezni krevet sa etiri

velika i est malih orlova od pozlaenog drva.124 Postojao je i drveni krevet na klupicama, od

kojih su dvije bile pozlaene s prednje strane,125 ali i maleni eljezni krevet pospremljen u

krinju,126 to bi moglo znaiti da su postojali posebni kreveti za djecu, a moda i da se krevet

mogao rastaviti na dijelove i pospremiti u krinju, koja je bila dovoljno velika za njih. O

izolaciji kreveta od ostatka prostorije svjedoi nam crveni baldahin od crvenog damasta na

kojem vise zavjese,127 a koji je krasio krevet Katarine Zrinski. Umjesto slame na kojoj su

spavali siromaniji, Zrinski su si mogli priutiti madrace, a zapravo je to bio uloak za krevet

sastavljen od nekoliko prilino kvalitetnih jastuka nazvanih madraci.128 U inventarima se za

jednog navodi da je bio izraen od vrlo jednostavne tkanine modre boje.129 Plahte su bile

izvezene zlatom i svilom ili protkane zlatnom icom i obrubljene zlatnim resama, a kako se u

invetarima spominju u parovima, to bi moglo znaiti da, iako je krevet bio brani, na njemu

121 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 82. 122 Sarti, ivjeti u kui, 138-140. 123 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 81. 124 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 6. 125 Ibid, 5. 126 13 Augusti 1670., 61. 127 Ibid, 62. 128 Ibid, 61. 129 Ibid, 64.

25 |

postoje dva madraca za koja su potrebne dvije plahte.130 Plahte su se ivale na dvoru, o emu

svjedoe ostaci domaeg platna namijenjenog za njih.131 Jastuci ili vanjkui bili su punjeni

perjem, a jastunice za njih vezene su zlatom i srebrom sa pripadajuim obrubima. Pokrivalo

se svilenim pokrivaima koji su bili proiveni razliitim bojama i dekama.132 Posebno se

istiu mletaki pokriva podstavljen utim atlasom,133 sjajno izvezen, koji je nakon

konfiskacije zbog rijetkosti procijenjen na est tisua forinti, i svileni pokriva na krajevima

od crvenog, u sredini od utog atlasa, a na uglovima izvezen i okien sa nekolikog zrna sitnog

biserja.134 Osim plahti, na dvoru su se ivali i madraci, te uzglavlja i jastuci, o emu svjedoe

tkanine koje su pronaene u krinjama i koje imaju specificiranu namjenu, pa je tako

materijal koji se na narodnom jeziku zove cvilih135 pogodan za madrace i uzglavlja,136 dok

je modra tkanina prikladna za jastuke.137

TO SE SVE MOE SAZNATI IZ JEDNOG POPISA

Primarni pisani izvori su oni nastali u vrijeme povijesnih dogaaja, a sekundarni su oni

koji su nastali kasnije, esto na temelju primarnih. U praksi razlika esto ovisi samo o

pitanjima koja postavljamo prilikom prouavanja tih povijesnih izvora. Vjetine koje uenici

stjeu radom na pisanim izvorima su one koje usvajaju prilikom uenja povijesti, a pozorno

odabrani izvori pomau uenicima da povijest koju ue oivi.138 Inventari, napravljeni

prilikom konfiskacije imanja obitelji Zrinski, su primarni povijesni pisani izvori, dok je, na

primjer, popis pokretnih stvari Petra Zrinskog koji je sastavio Ivan Kukuljevi Sakcinski

sekundarni povijesni pisani izvor. I jedni i drugi izvori mogu se koristiti u nastavi povijesti, s

ciljem da uenicima pokuaju pokazati na koji je nain bila ureena akoveka palaa, kakvi

su sve utjecaji postojali kada se govori o njezinom interijeru, te koliko je obitelj zapravo bila

imuna. Iz jednog suhoparnog i prilino turog inventarnog popisa moe se mnogo toga

saznati i zakljuiti, ali i potaknuti kreativnost i motivaciju uenika na daljnje zanimanje za

130 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 131 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 3. 132 13 Augusti 1670., 61. 133 Atlas je sjajna svilenkasta tkanina; atlase, saten. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. atlas.) 134 Kukuljevi Sakcinski, Dragocene i umetne stvari, 57. 135 Cvilih je dvonitno tanko jako grubo platno. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. cvilih.) 136 13 Augusti 1670., 61. 137 Ibid, 64. 138 Snjeana Koren, Rad sa pisanim izvorima. U: Prirunik za nastavu istorije, 27-29. (Sarajevo: 2010.), 27.

26 |

jedan takav aspekt povijesti. U razliitim se udbenicima spominje konfiskacija imanja

obitelji Zrinski nakon smrti Petra Zrinskog, ali i bogatstvo obitelji. Iz tih bi razloga koritenje

popisa dobara kao povijesnog izvora omoguilo povezivanje tih injenica. Drugim rijeima,

radom na jednom takvom pisanom izvoru uenici bi mogli samostalno zakljuiti kolika je

zapravo bila veliina njihovog posjeda i kakvim su ivotom ivjeli, a istovremeno bi dali i

novu kvalitetu naratizaciji iz udbenika.

Da bi se odabrao dobar povijesni izvor potrebno je znati to se eli postii njegovim

odabirom, govori li taj izvor o stvarnoj slici nekog dogaaja, te koliko odabrani izvor moe

biti razumljiv ueniku. Potrebno je obratiti pozornost na uzrast uenika. Izvor bi trebao

zainteresirati i animirati uenike na rad i razmiljanje, a mi kao nastavnici moramo znati koja

je funkcionalna i odgojna zadaa tog izvora, odnosno kakvi se ishodi mogu postii njegovim

prouavanjem.139 Kao primjer analize pisanih izvora odabrana su tri izvora prvi i drugi

povijesni izvor navode to se sve i u kojoj koliini nalazilo u velikoj palai, odnosno u

etvrtoj sobi, dok nam trei povijesni izvor donosi dio popisa konfisciranih stvari Petra

Zrinskog koje je za sebe uzeo car Leopold. Prva dva izvora mogu se meusobno usporeivati

i na taj nain uenici mogu uoiti diferencijaciju izmeu pojedinih prostorija akoveke

palae, dok e pomou treeg izvora uenici moi kroz pojedine materijalne predmete Petra

Zrinskog vidjeti koliko je obitelj bila imuna, ali i u kojoj mjeri se javljaju orijentalni ili neki

drugi utjecaji, koji su uz to, oito bili zanimljivi jednima od najbogatijih europskih plemia

kao to su Habsburgovci. Ovo posljednje znaajno je zbog razumijevanja injenice da Zrinski

neprestani dodir s Osmanlijama ne smatraju stranim, ve je on dio njihove svakodnevice. Isto

tako, perzijski svileni sag ili mletaki pokriva nisu bili neto egzotino, ve jednostavno dio

vrlo bogatog unutranjeg ureenja akoveke palae.

Rad sa povijesnim izvorima u nastavi potrebno je prilagoditi dobi uenika, jer bi,

pogotovo za mlai uzrast, problem moglo predstavljati itanje i razumijevanje rjenika datog

izvora. Uz izvor se upravo iz tog razloga mogu dodati objanjenja manje poznatih rijei. Isto

tako, izvori pomau uenicima shvatiti da tekstovi u udbeniku nisu jedini mogui prikaz

prolog dogaanja, ve samo jedan od mnogih, drugim rijeima, pokazuju im na koji sve

nain se moe protumaiti isti dogaaj.140

139 Leonard Valenta, Koritenje razliitih izvora u novim udbenicima. U: Prirunik za nastavu istorije, 15-18. (Sarajevo: 2010.), 15. 140 Koren, Rad sa pisanim izvorima., 27.

27 |

Uenike je potrebno upoznati s kritikom izvora, jer se prouavanjem povijesnih izvora

oni upoznaju sa radom povjesniara, to ih potie na kritiko razmiljanje i razlikovanje

bitnog od nebitnoga. Uenici pokuavaju odrediti tonost neke injenice, te odreuju

kredibilitet, vrijednost i pristranost odreenog izvora. Takve vjetine najbolje se stjeu radom

na povijesnim izvorima koji se bave temama ve poznatim uenicima i upravo iz tog razloga

vana je kontekstualizacija izvora i prijanje stjecanje znanja vezanih uz temu koja se

obrauje u izvoru.141 Dakle, nakon to uenici usvoje neka temeljna znanja o vanosti,

djelovanju i znaaju obitelji Zrinski, ali i o irem ranonovovjekovnom povijesnom kontekstu

u kojem se nalaze hrvatske zemlje, moe se s njima raditi na ovim primjerima povijesnih

izvora.

Pitanja o povijesnim izvorima moraju se postavljati u kontekstu, drugim rijeima,

mora se osigurati uvid u ira dogaanja kojima se izvori bave, jasan kronoloki kontekst,

geografski kontekst i eventualna razliita gledita. Sutina kritike izvora je pak, analiza

namjera autora, odnosno pisca samog izvora. Prema tome, pitanja o izvorima uvijek bi trebalo

postavljati u kontekstu uzimajui u obzir kakva je ira slika u koju se izvor uklapa. U

izravnom pristupu svakom pojedinanom izvoru potrebno je znati o kakvoj se vrsti izvora

radi, od koga potjee, kakvu motivaciju ili stav sadri te kakvoj je publici namijenjen.142

Meutim, takoer je potrebno pustiti uenike da prvi postave neka pitanja koja bi ih zanimala

u vezi ponuenog izvora i uti najprije njihovo promiljanje, poglede, stavove i tumaenja. U

tom radu trebala bi se osloboditi djeja kreativnost, pa na taj nain moemo doi do saznanja s

kojima do tada nismo kao nastavnici raspolagali. Kako bi se izvor pravilno obradio, uenike

treba dovesti do toga da sami postave pitanja koja bi im inae postavio nastavnik, a

istovremeno je potrebno razvijati kulturu dijaloga i parlamentarizma, te uvaiti svako

promiljanje i navoditi na glavnu poruku izvora.143

141 Ibid, 27-28. 142 Chris Rowe, Kako obraivati izvore iz povijesti. U: Prirunik za nastavu istorije, 19-20. (Sarajevo: 2010.), 19. 143 Valenta, Koritenje razliitih izvora u novim udbenicima., 15-16.

28 |

Prilog 3. Izvor I. Popis konfisciranih dobara kao primjer pisanog izvora za rad s uenicima.

Prilog 5. Pitanja uz Izvor I. i Izvor II.

IZVOR I. 9. svibnja 1673. g.

(...)

Drugi popis

u istom dvorcu akovec, predan iz ruku asnoga gospodina prijanjega nadstojnika Petra Osvalda u

ruke provizora, asnoga gospodina Mihovila Svetania

U velikoj palai

Velike koom obloene stolice s naslonom, 5. Male istroene koom obloene stolice, 7. Sline istroene stolice obloene zelenom tkaninom, 2. areni noviji turski sag za dva stola, 1. Zatim sagovi od zelene tkanine prilagoeni stolovima s istroenim svilenim zelenim resama, 3. Veliki jedai stol, koji se dijeli na tri dijela, 1. Dui stol za oltar, 1. Jednako dugaak stol, 1. Maleni stol, 4. Prozori bez ikakva oteenja, 4. Bijela pe na jednom dijelu ruevna, 1. Neoteena vrata u istu palau, sa svojom bravom zvanom peleh i s jednim kljuem, koji otvara i drugu gornju palau, 1.

Pitanja uz IZVOR I. i IZVOR II.

1. Kada i gdje je ovaj tekst nastao? Tko ga je napisao? Navedi nadnevak i glavne karakteristike razdoblja u kojem je izvor nastao. Ima li u tekstu kakvih naznaka koje ukazuju na to kako je autor prikupio podatke? Je li izvor nastao u vrijeme dogaaja ili kasnije?

2. O kakvom se dokumentu radi? Kakve se informacije mogu oekivati od teksta? 3. O emu je izvor? Zato je tekst nastao? 4. Kakva je struktura teksta? Kakav je izbor rijei? 5. to moe zakljuiti o ivotu obitelji Zrinski uz pomo teksta? 6. to ti se ini neobinim u tekstu? 7. Pokuaj uz pomo teksta svojim rijeima opisati izgled prostorije. 8. Pokuaj nacrtati prostoriju.

29 |

Prilog 4. Izvor II. Popis konfisciranih dobara kao primjer pisanog izvora za rad s uenicima.

Ovisno o organizaciji nastavnog sata, kao i njegovim ciljevima i ishodima, primjeri

ovih pisanih izvora zapravo se mogu obraivati u bilo kojem njegovom dijelu. Ukoliko se

obrauju na poetku sata, tada bi mogli doprinijeti motivaciji uenika za daljnje uenje. Uz

pomo razliitih motivacijskih tehnika koje se odnose na nastavni sadraj, kao to je na

primjer crtanje prostorije koja je opisana u izvoru, uenici se motiviraju za uenje novog

nastavnog sadraja i uz njihovu pomo se moe smanjiti ili pak poveati zahtjevnost

nastavnog sadraja. Meutim, nisu samo motivacijske tehnike te kojima se potiu pozornost i

interes uenika, nego se to moe postii i sposobnou nastavnika za kreiranje nastavne

situacije koja budi interes i stvaralatvo, ak i kod onih uenika koje gradivo ne zanima, i to

IZVOR II. 9. svibnja 1673. g.

(...)

Drugi popis

u istom dvorcu akovec, predan iz ruku asnoga gospodina prijanjega nadstojnika Petra Osvalda u ruke provizora, asnoga gospodina Mihovila Svetania

(...)

U etvrtoj sobi, koja se nalazi neposredno uz prethodnu

Stolice s naslonima obloene finim crvenim platnom, vrlo istroene, 2. Madraci, 1. Konati sag za stol, istroen i poderan, 1. Drveni kreveti na klupicama, od kojih su dvije klupice pozlaene s prednje strane, 2. Jednostavni duguljasti stolovi, 2. Jedai stol, 1. Kip sakonskoga kneza u punom stasu, 1. Turski pokriva za stol, istroen, 1. Prozori sa svime to im je potrebno, dijelom troni, 1. Zelena pe, 1. Manji drveni panj na kojem je eljezo, namijenjen peaenju pisama, 1. Jedna vrata, na strani prema hodniku, u dobrom stanju, sa svime to im je potrebno, odnosno bravom (peleh) i kljuem, 1. Ispred iste sobe nalazi se s vanjske strane bakrena svjetiljka koja visi ispred sobe, 1. Isto ondje, s vanjske strane, nalazi se jedan istroeni prozor sa svime to mu je potrebno, 1.

30 |

uz pomo razliitih aktivnosti i djelatnosti, odnosno aktivnim oblicima rada.144 Iz tog bi

razloga obraivanje jednog od ovih primjera izvora bilo korisno za uivljavanje u svijet

obitelji Zrinski.S obzirom na injenicu da poticaji za uenje dolaze i od neposrednih

postupaka uenja, uenici vie vole one naine rada koji stvaraju zadovoljstvo, koje je vee

to su nastavne metode i oblici razliitiji. Isto tako, uenici e bre i efikasnije uiti novi

nastavni sadraj ukoliko suodluuju i sudjeluju u postavljanju nastavnih ciljeva i ishoda u

tijeku nastave.145 Drugim rijeima, ako uenicima ponudimo vie razliitih oblika rada

prilikom prouavanja povijesnih izvora i otvorimo im mogunost da sami biraju na koji e

nain odraditi svoje zadatke, njihovo uenje bit e bre i efikasnije. Naravno, nastavnik je taj

koji e ih nadgledati i odvesti u pravom smjeru u svakoj minuti nastavnog sata. Tako, na

primjer, postoji mogunost rada u grupi. Ukoliko se obrauju prva dva primjera povijesnog

izvora uenici se mogu podijeliti u dvije grupe, pri emu svaka od njih prouava svoj izvor

odgovarajui na ponuena pitanja. Nakon zadanog vremena mogu se usporeivati rezultati

rada u ovom konkretnom sluaju moe se metodom razgovora usporeivati ureenje velike

palae i etvrte sobe. Iz oba izvora moe se poneto zakljuiti i o ivotu obitelji Zrinski stol

za oltar pokazuje nam sklonost molitvi, bijela pe nam pokazuje na koji nain su se grijali,

mnotvo stolova i stolica ukazuje na druenja, i tako dalje. Moglo bi se raspravljati o

razliitim vrstama primanja i sveanosti na dvoru za razliku od redovnog obiteljskog druenja

i blagovanja, ili druenja i blagovanja s familiarima na svakodnevnoj razini. Sve to moe se

usporeivati s dananjim obiajima. Isto tako, potrebno je uenicima ukazati i na injenice

koje bi mogli smatrati neobinima, kao to je stavljanje sagova na stol. Prije samog rada na

ovakvom tipu povijesnih izvora, uenike je potrebno upoznati sa pojmovima kao to su

inventar i konfiskacija kako bi mogli u potpunosti razumijeti povijesni izvor.

Dok su primjeri prvog i drugog izvora pogodni za usporebu, trei primjer izvora nam

sam po sebi pokazuje dio materijalne imovine obitelji Zrinski. Isto tako, iz njega se mogu

iitati i brojni strani utjecaji u obliku sagova ili stolnjaka, moe se vidjeti koje su se vrste

tkanina upotrebljavale, ali i injenica da se mnogo toga ivalo na dvoru. U izvoru ima

nekoliko pojmova koji bi uenicima mogli biti nepoznati, pa su iz tog razloga ti pojmovi

objanjeni. S obzirom da se u tekstu koriste i neke zastarjele hrvatske rijei, uenicima e

moda trebati dodatna pomo pri razumijevanju. U svakom sluaju, uz primjere ovih izvora i

pitanja za uenike, moe se na zanimljiv nain obraditi jedan aspekt svakodnevice obitelji

144 Danijela Trkan, Motivacijske tehnike u nastavi. Prevela Ana Labar. Povijest u nastavi 4, br. 3 (2006): 19-28, 20, 22. 145 Ibid, 23.

31 |

Zrinski. Koritenje ovakvih izvora potaknulo bi kreativnost uenika i motiviralo ih na daljnje

zanimanje za njihovu zaviajnu povijest. Polazak od sadraja kulturne batine podrazumijeva

da su uenici i njihove potrebe u aritu procesa uenja. Na taj se nain ostvaraju mogunosti

za uenje i razvijanje novih interesa i intelektualnih sposobnosti uenika. Ukoliko na taj nain

uvedemo uenike u kulturni ambijent tada izazivamo i potiemo radoznalost i matovitost,

koje su podloga za postavljanje razliitih pitanja i pronalaenja odgovora na njih. Tako

odgojno-obrazovni proces izvire iz same aktivnosti uenika i njihove zamisli kako bi trebalo

nastaviti dalje.146 Moramo imati na umu da je poznavanje prolosti koje proistjee iz

zaviajnosti vrlo vano u pripremi mladih za pluralistiko drutvo u kojem elimo ivjeti.

Povijesni i kulturni sadraji, ako se pravilno artikuliraju, pruaju od najranije dobi mogunosti

uvida u vlastitu batinu i opeljudske vrijednosti.147

Okretanje prema vlastitom okruenju i njegovoj batini i tradiciji jedan je od osnovnih

drutvenih i pedagokih ciljeva