svet krasuljaka - belgrade observatory

25
Svet krasuljaka 25. 01. 2013. Astrobiologija 2012

Upload: others

Post on 03-Nov-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Svet krasuljaka25. 01. 2013.

Astrobiologija

2012

Page 2: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Fizički, hemijski, itd. preduslovi nastanjivosti... – sve je abiotičko!

Da li sam život pomera (prostorne i/ili vremenske) granice CNZ?

Ključna razlika između praznih i nastanjenih habitata!

Povratna sprega / samo-interakcija

Da li grešimo kada nastanjivost posmatramo pasivno?

Astrobiologija

2012

Page 3: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Ekolog, filozof, ... „Gaja hipoteza“

Slaba verzija: celina kompleksnosti Jaka verzija: Gaja je super-organizam!

Podrška Lin Margulis Inspirisao rad na CFC i ozonu (Crutzen,

Molina, Rowland inspirisani njegovimradom).

„Do 2050. Sahara će se protezati na sever do Pariza. Ni gram hrane neće se moći uzgajati u Evropi.“ (Lovelock, 2006)

„Samo nuklearna energija može sprečiti dalje globalno zagrevanje.“ (Lovelock 2004)

Džejms Lavlok (1919-)

Astrobiologija

2012

Page 4: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Lovelock & Watson (1983)

Istorijat publikacija zanimljiv... Retko izvinjenje Džona Medoksa.

Zamislimo planetu identičnu Zemlji...

Bela rada, tratinčica,

(detalji irelevantni, kao u svakom misaonom eksperimentu!)

Jedna od prvih kvantitativnih analiza globalne ekologije…

Bellis perennis

Astrobiologija

2012

Page 5: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

„parabola“

Astrobiologija

2012

Page 6: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Pretpostavljamo da je planeta ravna ili bar cilindrična!

Zanemarujemo atmosferu i njen efekat staklene bašte.

Zanemarujemo kretanje kontinenata i posledične abiotičke promene albeda.

Zanemarujemo ostatak flore i faune!

Koristimo jednostavan model rasta.

Aproksimacije, aproksimacije...

Astrobiologija

2012

Page 7: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Astrobiologija

2012

Page 8: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

w = površina pod belim krasuljcima

b = površina pod crnim krasuljcima

x = „prazna“ površina

= stopa rađanja (lokalna, krasuljaka cm-2 s-1)

= stopa smrtnosti (globalna, krasuljaka s-1)

Teff = efektivna temperatura (globalna)

Tlok = lokalna temperatura na nekom delu površine

Topt = optimalna temperatura za jednu ili drugu vrstu krasuljaka

q = parametar koji opisuje prenos toplote

Osnovni parametri modela

Astrobiologija

2012

Page 9: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Osnovne jednačine

db/dt = b(g(Tb) - )

dw/dt=w(g(Tw) - )

(T+273)4 = SL(1-A)

A = gAg + bAb + wAw

Tb4 = T

4 + q(A-Ab) Tw

4 = T

4 + q(A-Aw)

Astrobiologija

2012

Page 10: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Od Sun Cua do Lanchestera…

Astrobiologija

2012

Page 11: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Najjednostavniji slučaj

Astrobiologija

2012

Page 12: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Ukupni klimatski odgovor

Kad saberemo bele i crne krasuljke…

Krasuljci počinju da rastu

Rast temperatureusporen promenomalbeda

Suviše vruće za bilo koje krasuljke

Astrobiologija

2012

Page 13: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Dve ili više vrsta krasuljaka...

Astrobiologija

2012

Page 14: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Korišćenje novih metoda: ćelijskiautomati

(diferencijalne jednačine)

Površina pod krasuljcima

(2D ćelijski automat)

Astrobiologija

2012

Page 15: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Primer prostorne konsolidacije

Kritični prag za širenje = 6

=> Počinje nova oblast krasuljaka

=> Nova oblast ne počinjeAstrobiologija

2012

Page 16: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Evolucija ćelijskog automata saluminoznošću0.80.7 0.9 1.0

1.1 1.2 1.3 1.4

Astrobiologija

2012

Page 17: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Dodavanje vrsta poboljšava regulaciju temperature!

Kompleksniji sistemi imaju efikasniju povratnu spregu značaj biodiverziteta, prvi numerički argument!

Ovo se odnosi i na dodavanje faune (biljojeda)Astrobiologija

2012

Page 18: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

...demonstrira moć misaonog eksperimenta u astrobiologiji.

...pokazuje da se misaoni eksperimenti uspešno mogu nadograditi numeričkim!

...pokazuje da postoje globalni (ekološki) mehanizmi evolucije različiti od lokalne prirodne selekcije.

Svet krasuljaka...

Astrobiologija

2012

Page 19: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Astrobiologija

2012

Page 20: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Astrobiologija

2012

Page 21: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Modeli sa faznim prelazima pokazuju veliku raznovrsnost ponašanja – ova rešenja nisu ni približno klasifikovana!

Dalje ekstenzije

Efekti tektonike ploča?

Efekti sekularnih promena male amplitude (Milankovićevi ciklusi)?

Efekti velikih jednokratnih perturbacija (npr. snowball Earth)?

Uspon masivne paralelizacije omogućava postizanje visoke rezolucije – novi efekti se kriju u informaciji izgubljenoj usrednjavanjem!

I ima još dosta posla...

Astrobiologija

2012

Page 22: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Charlson, Lovelock, Andreae & Warren (1987)

Dvostruko povećanje uloge fitoplanktona:

fiziološki efekat zagrevanja;

Pojačana fotosinteza.

DMS = dimetil sulfid = (CH3)2S

Sulfatni aerosoli...

Veoma značajno za savremene debate u vezi geoinženjeringa!

Druge povratne sprege: CLAW hipoteza

Astrobiologija

2012

Page 23: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Zastrašujući primer...

Astrobiologija

2012

Page 24: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

...i pozitivne i negativne!

Perturbacije generički kvazistabilnog sistema + pozitivna povratna sprega.

Odgovor na jednu vrstuperturbacija izaziva drugu vrstuperturbacija.

Eksterna prinuda = veoma bitanfaktor u analizi stabilnosti.

Analiza sistema: nova i dinamična oblast nelinearne dinamike.

Povratna sprega uzrokuje „crne labudove“...

Astrobiologija

2012

Page 25: Svet krasuljaka - Belgrade Observatory

Biotička povratna sprega igra ogromnu ulogu u nastanjivosti...

Život menja sam koncept mogućnosti za život.

Raznovrsnost je prijatelj nastanjivosti – a najvećuraznovrsnost upravo očekujemo u astrobiološkomkontekstu!

Tek smo na početku (eto prilika za rad mladih astrobiologa)!

Ukratko…

Astrobiologija

2012