SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

Studij rudarstva

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE

GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Nikolina Stranjik

R-2088

Zagreb, 2013.

I

Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE

GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NIKOLINA STRANJIK

Diplomski rad izrađen: Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zavod za rudarstvo i geotehniku Pierottijeva 6, 10002 Zagreb

SAŽETAK

U ovom diplomskom radu napravljena je analiza stanja istraživanja i eksploatacije gipsa u Republici Hrvatskoj. U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske napravljena je skupna analiza, dok su u ovom radu ažurirani i dopunjeni podaci samo za gips. Napravljen je pregled istražnih prostora i eksploatacijskih polja u razdoblju od 2007. do 2011. godine, te je dana procjena vrijednosti rezervi gipsa i naknada koje se ostvaruju istraživanjem i eksploatacijom gipsa.

Ključne riječi: istraživanje, eksploatacija, istražni prostor, eksploatacijsko polje, gips.

Diplomski rad sadrži: 30 stranica, 13 tablica, 6 slika i 8 referenci.

Jezik izvornika: hrvatski.

Diplomski rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Pierottijeva 6, Zagreb

Voditelj: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF Pomoć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing., asistent RGNF

Ocjenjivači: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF Dr. sc. Dragan Krasić, naslovni docent Dr. sc. Damir Rajković, red.prof. RGNF

Datum obrane: 28. veljače, 2013.

II

University of Zagreb Graduate Engineer of Mining Faculty of Mining, Geology Thesis and Petroleum Engineering

VIEW OF THE RESEARCH STATUS AND EXPLOITATION OF GYPSUM

IN THE REPUBLIC OF CROATIA

NIKOLINA STRANJIK

Thesis completed in: University of Zagreb Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering Department of Mining Engineering and Geotechnics Pierottijeva 6, 10 002

ABSTRACT

This final thesis is consisting of status of research analysis and gypsum exploitation in the Republic of Croatia. The mineral resources management strategy, in the Republic of Croatia, made collective analysis, while this final thesis is containing gypsum data updated. Overview of exploration and exploitation field was made for the period from 2007 to 2011 and also an appraisal value of gypsum reserves and exploration and exploitation fees, was made.

Keywords: exploration, exploitation, exploration area, field exploitation, gypsum.

Thesis contains: 30 pages, 13 tables, 6 figures and 8 references.

Original in: Croatian.

Thesis deposited in: Library of Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, Zagreb

Supervisor: PhD Ivo Galić, Assistant Professor Technical support and assistance: Branimir Farkaš, MSc

Reviewers: PhD Ivo Galić, Assistant Professor PhD Dragan Krasić, Assistant Professor PhD Damir Rajković, Full Professor

Date of defense: February 28, 2013

III

SADRŽAJ

POPIS TABLICA ................................................................................................................. V

POPIS SLIKA ..................................................................................................................... VI

1. UVOD............................................................................................................................. 1

2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ......... 2

2.1. Opće značenje mineralnih sirovina ......................................................................... 2

2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina.................................................................. 2

2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ............................ 2

2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina ........................................................... 4

2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina ............................................................... 4

2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina ........................................ 5

2.7. Gips ......................................................................................................................... 5

2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost .................................................... 6

2.9. Broj zaposlenih ....................................................................................................... 7

2.10. Strategija gospodarenja gipsom .............................................................................. 8

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA GIPSA........................................................................................................................... 11

3.1. Opis geoloških područja pogodnih za gips ........................................................... 11

3.1.1. Samoborsko gorje .......................................................................................... 11

3.1.2. Medvednica - Psunj ....................................................................................... 12

3.1.3. Petrova gora - Zrinska gora ........................................................................... 12

3.1.4. Lika ................................................................................................................ 13

3.1.5. Knin - Kosovo - Drniš ................................................................................... 13

3.1.6. Vrlika ............................................................................................................. 14

3.1.7. Sinj ................................................................................................................. 14

3.2. Analiza istražnih prostora ..................................................................................... 17

3.3. Analiza eksploatacijskih polja .............................................................................. 17

3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama .................................. 20

4. ANALIZA STANJA REZERVI GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................... 23

5. Procjena vrijednosti i ostvarenih prihoda od istraživanja i eksploatacije gipsa ........... 25

5.1. Procjena vrijednosti rezervi gipsa ......................................................................... 25

5.2. Procjena naknade za istraživanje gipsa u 2011. godini ........................................ 26

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju gipsa u 2011. godini ................. 26

IV

5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini ................. 27

6. ZAKLJUČAK............................................................................................................... 29

7. LITERATURA ............................................................................................................. 30

V

POPIS TABLICA

Tablica 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti rudarstva i vađenje za razdoblje 1997. do 2010. godina (DZS 2007; DZS 2008; DZS 2009; DZS2010; DZS 2011.) .............. 7

Tablica 2-2. Prikaz rezervi gipsa od 2006. do 2011. godine u t (MINGO) .......................... 9

Tablica 3-1. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (MINGO) .................................... 17

Tablica 3-2. Eksploatacijska polja u Šibensko-Kninskoj županiji (MINGO) ..................... 18

Tablica 3-3. Eksploatacijska polja u Splitsko-Dalmatinskoj županiji (MINGO) ................ 19

Tablica 3-4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO) ........... 21

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Zadarskoj županiji u 1000 m3 (MINGO) ....... 23

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m3 (MINGO) ...................................................................................................................... 23

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1000 m3

(MINGO) ...................................................................................................................... 23

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Republici Hrvatskoj u 1000 m3 ..................... 24

Tablica 5-1. Eksploatacija gipsa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2011. godine (MINGO) .......................................................................................................... 25

Tablica 5-2. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi gipsa (MINGO) .......................... 26

Tablica 5-3. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini (MINGO) ...................................................................................................................... 28

VI

POPIS SLIKA

Slika 3-1. Ležišta i pojave gipsa u Republici Hrvatskoj (Marković 2002.) ........................ 16

Slika 3-2. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji, M1:600 000 (MINGO) ...... 18

Slika 3-3. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji, M1:500 000 (MINGO) ...................................................................................................................... 19

Slika 3-4. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, M1:600 000 (MINGO) ...................................................................................................................... 20

Slika 3-5. Dijagram broja eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO) .............. 22

Slika 4-1 Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj (MINGO) ............................ 24

1

1. UVOD

U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj prikazano je

stanje rudarstva za sve mineralne sirovine, a gips je istaknut kao vrijedna mineralna

sirovina.

Stoga je u ovom radu napravljena zasebna obrada gipsa kao perspektivne mineralne

sirovine. Obrađeni su podaci o gospodarskim subjektima, raspodjeli gipsa po

županijama, rezervama i eksploataciji. Na kraju je temeljem analiziranih podataka

napravljena procjena vrijednosti gipsa kako bi se stekla slika o važnosti gipsa za

gospodarstvo Republike Hrvatske.

2

2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATS KOJ

2.1. Opće značenje mineralnih sirovina

Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve veća uporabljivost,

lokacijska predisponiranost i ekološko-sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji.

2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina

Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog

gospodarstva. Globalizacija, ubrzavanje gospodarskih i tehnoloških promjena, elementi

takozvanog postindustrijskog razvoja u velikoj su mjeri promijenili ulogu i značenje

mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu i općenito civilizaciji XXI. stoljeća. Te

su promjene vidljive u relativiziranju uloge metala (osim eksploatacije bakra, srebra,

zlata i platine) i povećanju uloge nemetala, a i u povećanom iskorištavanju nekih

specijalnih mineralnih sirovina (rijetki metali –rijetke zemlje), čije korištenje je do prije

nekoliko desetljeća bilo ograničeno. Rastom energetske potrošnje povećava se i važnost

energetskih mineralnih sirovina. Sve je to utjecalo na promjenu, ali ne i na smanjivanje

uloge mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu. Pojačana briga za ekološko

stanje planeta Zemlje, tehnološke, ekonomske i kulturološke promjene koje su rezultirale

povećanom informiranošću stanovništva i pojačanom brigom za očuvanje ljudskog

okoliša povećalo je i osjetljivost javnosti za problematiku eksploatacije i korištenja

mineralnih sirovina. Znanstvene i stručne spoznaje o mineralnim sirovinama u

suvremenom gospodarstvu osim iskorištavanja sve se više protežu i na saniranje i zaštitu

prirodnog okoliša.

2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj najbolje se može ocijeniti kroz

pridobivanje, broj zaposlenih i postignutu produktivnost, kao osnovne fizičke

pokazatelje. Broj ukupno zaposlenih u rudarstvu u Republici Hrvatskoj je skoro

prepolovljen (56 %) u odnosu na 1990. godinu, dok je kod eksploatacije čvrstih

mineralnih sirovina smanjen za 45 %. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina

3

premašila je prijeratno pridobivanje. Posljedica ovih tendencija je porast produktivnosti

za gotovo 100 % u odnosu na 1990. godinu. Analogno tome rastao je bruto proizvod po

zaposlenom radniku. Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

se ne obavlja radi njihove neisplativosti (male rezerve i mala koncentracija metala u rudi,

osim boksita).

Podzemna eksploatacija u Republici Hrvatskoj praktički je nestala i trenutno se samo

arhitektonsko-građevinski kamen tako eksploatira. Međutim, brojni su površinski kopovi,

posebice nemetalnih mineralnih sirovina. Značaj rudarskog gospodarstva ogleda se u

broju rudarskih gospodarskih subjekata (preko 400) koja se neposredno bave

istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Broj eksploatacijskih polja znatno je

veći jer mnogi rudarski gospodarski subjekti posjeduju više eksploatacijskih polja. U

razdoblju posljednjih pedeset godina radom naftno-plinskog rudarstva u Republici

Hrvatskoj otkriveno je ukupno 90 naftnih i plinskih polja u kojima su utvrđene rezerve

uvjetne nafte od 457 milijuna prostornih metara. Pridobivene količine nafte i prirodnog

plina, odnosno bilančne rezerve iznosile su 198 milijuna prostornih metara. U tom istom

razdoblju u Republici Hrvatskoj je pridobiveno (155 × 106) m3 uvjetne nafte (OE).

Vrijednost eksploatirane nafte i prirodnog plina iznosi oko 150 milijardi kuna. Uvjetna

nafta odnosno, ekvivalent nafte predstavlja energetsku vrijednost na koju se svodi

količina prirodnog plina i kondenzata te predstavlja ukupnu količinu nafte, prirodnog

plina i kondenzata koja će dati istu količinu toplinske energije ekvivalentnu izgaranju

određene količine nafte. Danas je u Republici Hrvatskoj odobreno 59 eksploatacijskih

polja ugljikovodika. Zbog dugogodišnje domaće eksploatacije nafte i prirodnog plina, te

uvoza prirodnog plina i izgradnje plinskog sustava, naftno-rudarski sektor u okviru

cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u njezinoj energetici.

Do 70-ih godina prošloga stoljeća domaća eksploatacija nafte je većinom podmirivala

potrebe Republike Hrvatske u tekućim gorivima, dok danas podmiruje oko 20 % potreba

za tekućim gorivima. Domaća eksploatacija prirodnog plina danas podmiruje oko 60 %

ukupnih potreba za prirodnim plinom dok zajedno s uvozom plina iz inozemstva te

količine su 2008. godine činile trećinu ukupne potrošnje primarne energije u Republici

Hrvatskoj. Danas pridobivanje nafte zajedno s kondenzatom iznosi oko (0,98 × 106) m3

godišnje. Prirodni plin i kondenzat se eksploatiraju iz naftnih i plinskih polja, a količine

se kreću oko (2,8 × 109) m3 godišnje. U 2010. godini nafta i plin čine 68 % ukupne

potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj (DZS 2011). Navedenoj eksploataciji

4

prethodili su rudarski istražni radovi s izradom preko 4000 bušotina, koji su uključivali

geološke i geofizičke aktivnosti. Za održavanje istog odnosa eksploatacije ugljikovodika

i potvrđenih rezervi, potrebni su novi istražni radovi kako bi se utvrdile nove rezerve.

2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina

Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina je posebna značajka u rudarstvu. Mineralne

sirovine su nastajale tijekom dugih geoloških razdoblja. One su dakle, za naše okolnosti

prirodno oblikovane, ali nedovoljno istražene i definirane. U rudarskom zakonodavstvu i

praksi, obnavljanje utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina odnosi se na stalna

istraživanja i otkrivanja novih ležišta, usporedno s trošenjem postojećih. Racionalno

crpljenje postojećeg i težnja za mogućim novim nalazima mineralnih sirovina temeljna je

odrednica rudarske i geološke struke. Složeni postupak rudarske eksploatacije u uvjetima

neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu na druge resurse u prirodi koji se

redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredni fond, stočni fond i dr.), daju rudarstvu

za pravo da gospodari mineralnim izvorima i štiti struku u ime društva.

2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina

Uporabna vrijednost mineralnih sirovina je sve veća u opsegu i količinama primjene.

Gotovo sve što se uočava u ljudskom obzorju od stambenih zgrada, cesta, mostova,

željeznica, motornih vozila, dalekovoda, plovila, zrakoplova i dr. u izravnom ili

prerađenom obliku sazdano je od mineralnih sirovina. Čak i plastični proizvodi koji

preplavljuju čovjekovu svakidašnjicu izrađeni su od mineralne sirovine–derivata nafte.

Praktično sve, osim hrane i odjeće, pa i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili

pomoću od njih izrađenih proizvoda. Toliki značaj u primjeni mineralnih sirovina mora

snažnije valorizirati njihovu eksploataciju. Javno mišljenje, posebice kada je riječ o

čvrstim mineralnim sirovinama, to izrazito devalvira. Zbog nedovoljnog poznavanja

rudarske struke i posebice negativnog naslijeđa u rudarskoj izvedbi, nužno je izraziti i

redefinirati vrijednosni sud o ulozi i značaju mineralnih sirovina u društvu.

5

2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina

Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina je jedna od bitnih značajki.

Čovjek na nju ne može utjecati već joj se mora prilagoditi. Lokacija ležišta mineralnih

sirovina je određena geološkim okolnostima tijekom geneze pa je njezino pronalaženje

samo potvrda činjeničnog stanja. Dakle, lokacija eksploatacijskih polja se ne može birati

osim kada je u pitanju izbor između više mogućih lokaliteta. Za vrednije-skuplje i

(obično) rjeđe mineralne sirovine (nafta, plin, boksit, gips i dr.) to je presudno, a za

manje vrijedne-jeftinije i češće (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak i

dr.) to ne mora biti odlučno. U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine nalazimo u

gotovo svim stijenama nastalim od paleozoika do kvartara. Ponegdje vrijednost

mineralne sirovine imaju stijene cijelih sekvencija, gdje su uporabive tek naslage nekih

facijesa, drugdje pak rudna su ležišta razvijena na granicama između dviju stratigrafskih

jedinica ili kao različiti oblici orudnjenja unutar pojedinih stijena. Do danas otkriveno je

više od četrdeset vrsta mineralnih sirovina, gotovo sve su istraživane, u prošlosti

najvećim dijelom i iskorištavane, dok ih na današnjem stupnju tehnologije i isplative

eksploatacije uporabnu vrijednost ima petnaestak i njih se stalno ili povremeno

iskorištava. Pretežito se iskorištavaju sirovine iz stijenskih kompleksa u kopnu i na

površini, a osim ovih pridobiva se još sol iz morske vode, vadi pijesak s morskoga dna i

pridobiva plin iz dubljega podmorja.

2.7. Gips

Gips (ili sedrenac) je mineral koji spada u skupinu sulfata, tj. soli sumporne kiseline koje

su često zastupljene u Zemljinoj kori. Kemijski naziv gipsa je kalcij-sulfat dihidrat

(CaSO4 x 2H2O). Male je tvrdoće i čvrstoće, a gustoća mu je oko 2,4 g/cm3.

Primjena gipsa je raznolika. Čisti i prozirni kristali gipsa se koriste u proizvodnji optičke

opreme. U proizvodnji cementa gips služi kao aditiv za regulaciju brzine vezanja

cementa. Mljeveni gips se koristi kao punilo u industriji papira, tekstila, gume, boja, u

poljoprivredi i zaštiti okoliša za tretiranje tla. Najčešće se koristi kalcinirani gips,

odnosno poluhidrat koji pomiješan sa vodom služi kao vezivo u građevinarstvu, za

proizvodnju gipsnih ploča i elemenata itd.

6

Pod nazivom gips najčešće se podrazumijeva pečeni gips kao vezivni materijal u

građevinarstvu, dok je u ležištima sirovi gips. Gips predstavlja prirodnu i zdravu sirovinu

i isto takav tehnički produkt. Osim u građevinarstvu koristi se i u većem broju

industrijskih proizvoda (farmacija, proizvodnja šećera, gnojiva, cementa, gume, boje,

papira, kao modelarski gips, gips u medicini, a čak je i školska kreda zapravo gips). Još u

srednjem vijeku prozirne ploče kristaliziranog gipsa (tzv. gospino staklo) korištene su

kao prva prozorska stakla.

Pojave i naslage gipsa u Hrvatskoj nalaze se na više područja,uvijek u uskoj prostornoj i

genetskoj vezi s anhidritom jer nastaju u sličnim uvjetima. Anhidrit se redovito nalazi u

podini naslaga gipsa. Debljina naslaga gipsa iznad anhidrita najčešće iznosi od 20 m do

40 m. Najveći broj pojava gipsa nalazi se u Sinjskom, Vrličkom, Petrovom i Kosovom, te

Kninskom polju.

2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost

Temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Odluke o nacionalnoj

klasifikaciji djelatnosti i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema

nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Državni zavod za statistiku (DZS) vodi Registar

poslovnih subjekata. Registrom poslovnih subjekata nisu obuhvaćene fizičke osobe koje

obavljaju djelatnost sukladno propisima, a odnose se na obrt i slobodna zanimanja.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u grupi B. Rudarstvo i vađenje registrirana je,

na dan 31. prosinca 2010. godine, 421 pravna osoba (tablica 2.1.).

7

Tablica 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti rudarstva i vađenje za razdoblje 1997. do 2010. godina (DZS 2007; DZS 2008; DZS 2009; DZS2010; DZS 2011.)

Značajan je stalan rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje

koji je udvostručen u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2010. godine

(tablica 2-1.). Rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje u

promatranom razdoblju od 1997. godine do 2010. godine veći je od rasta ukupnog broja

svih ostalih registriranih pravnih osoba. Povećanje broja privrednih subjekata je

posljedica intenzivne izgradnje u sektoru građevinarstva (stanogradnja, cestogradnja,

trgovački i poslovni objekti). Ostvarivanje visokih profita u tim djelatnostima dovelo je

do povećanja interesa u tom području.

2.9. Broj zaposlenih

Ukupni broj zaposlenih u djelatnosti Rudarstva i vađenja iznosio je 8489 (stanje 31.

travnja 2006. godine), kao podatak dan u Strategiji gospodarenja mineralnih sirovina u

Republici Hrvatskoj, te 355 zaposlena u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno

ukupno 8844 zaposlenika, što je porast od 3,8 % u odnosu na 2005. godinu. Broj

zaposlenih nije se bitno mijenjao, pa je stanje 31. ožujka 2009. godine 8619 zaposlenih,

te 359 zaposlena u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8978 zaposlenika

(DZS 2009), ali je 2010. godine (DZS 2010) došlo do osjetnog pada broja zaposlenih, u

8

pravnim osobama 7367, te 289 u obrtu i slobodnim profesijama, pa je to ukupno 7656

zaposlena , što je pad od skoro 15 %.

2.10. Strategija gospodarenja gipsom

Rudarstvo je jedna od najstarijih grana gospodarstva koja se bavi istraživanjem i

eksploatacijom mineralnih sirovina. Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv

prirodni resurs i njihova vrijednost se stalno mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak

struke da stalno valorizira njihovu vrijednost.

Razvojem globalnog svjetskog tržišta dolazi do smanjenja korištenja mineralnih sirovina u

pojedinim regijama, čemu pridonosi i reciklaža kao i lakša nabava na tržištu. Često

istovremeno sa smanjenjem korištenja mineralnih sirovina dolazi i do zamjene prirodnih

sirovina drugim materijalima što ima za posljedicu pad cijena i dovodi do zatvaranja

rudnika.

Svaka država treba odrediti svoju nacionalnu politiku, odnosno postaviti cilj ili strategiju u

odnosu na gospodarenje mineralnim sirovinama.

U svjetskoj potrošnji nemetala pojedine mineralne sirovine sudjeluju sa sljedećim

udjelima:

- sve vrste kamena 49 %

- pijesak i pjeskoviti materijal 43 %

- glina, sol, fosfati i gips 7 %

- druge vrste nemetala 1 %

U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine su podijeljene u pet osnovnih skupina:

- energetske mineralne sirovine

- mineralne sirovine za industrijsku preradbu

- mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala

9

- arhitektonsko-građevni kamen

- mineralne sirovine kovina

Gips spada u skupinu mineralnih sirovina za industrijsku preradu.

Kod boksita, gipsa i ostalih vrednijih, ali rjeđih ili veoma rijetkih mineralnih sirovina,

čovjek se pri njihovu korištenju ne može ponašati jednako kao kod čestih i posvuda

prisutnih mineralnih sirovina. Neophodno je u prostornim planovima uključiti svaku

značajniju pojavu ovih mineralnih sirovina, a tehničkim dokumentima naknadno ocijeniti

mogućnosti i načine njihove eksploatacije.

Tablica 2-2. Prikaz rezervi gipsa od 2006. do 2011. godine u t (MINGO)

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Otkopano (t) 297 894 382 363 288 393 236 661 181 055 185 521

Rezerve (t) 52 667 373 52 422 579 51 513 389 51 761 740 52 431 163 50 498 279

Gips karakterizira vrlo skokovita proizvodnja. Iz podataka u tablici 2-2 vidljivo je da je

eksploatacija gipsa rasla do 2007. godine. Od 2007. do 2011. godine zabilježen je

značajan pad eksploatacije što je posljedica recesije u Republici Hrvatskoj.

Područja s najznačajnijim količinama su u prvom redu Kninsko polje (ili potez Knin-

Kosovo-Drniš) i okolica Sinja (Kojića greda, Slane Stine-Karakašica i Glavice). Na ovim

se lokacijama odvija recentna eksploatacija. No, zanimljiva su i područja u

Samoborskom gorju (Rude), u istočnoj Lici (Begluci-Neteka-Donji i Gornji Srb i Lička

Kaldrma) te na otoku Visu (Komiža).

Kao najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku preradu u Republici Hrvatskoj

s obzirom na dugogodišnju eksploataciju i eksploatacijske rezerve (moguća eksploatacija

preko trideset godina) su:

- sirovine za proizvodnju cementa,

- karbonatna sirovina za industrijsku preradu ,

10

- gips,

- ciglarska glina,

- boksit,

- keramičke i vatrostalne gline,

- kremeni pijeska,

- arhitektonsko-građevni kamen.

11

3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSK IH

POLJA GIPSA

3.1. Opis geoloških područja pogodnih za gips

Gips ili sadrenac jedna je od najranije eksploatiranih nekovina u našim krajevima -

odmah iza kamena, gline i kvarcnoga pijeska. Primat pripada ležištima u Samoborskome

gorju, gdje je rudarenje na ovu sirovinu počelo prije 1807/08., sjeverno od Sinja otpočelo

se 100 godina kasnije (1905.), a južno od Knina između dva svjetska rata. I sve to uz

jednu zanimljivost - do 1945. gips nije potpadao pod rudarski zakon, već je vlasnik

zemljišta bio i vlasnikom ležišta.

U Hrvatskoj su ležišta gipsnih naslaga brojna. Najveća i najpoznatija nalaze se u

Samoborskome gorju, u području gornjega toka Une (Srb), između Ličke Kaldrme i

Tiškovca, sjeverno i južno od Knina, u Petrovu polju kraj Drniša, u okolici Sinja i na

otoku Visu. Gips je u prošlosti otkopavan u Samoborskome gorju, Petrovu polju, na Visu

te u Kosovu i nedaleko od Sinja, a proizvodnja se do danas održala jedino u dvama

posljednje spomenutim područjima.

Osim nabrojenih ležišta zabilježeno je i manjih pojava gipsa u Medvednici, na južnom

obodu Petrove gore i u Baniji, u dolini Zrmanje, Vrličkom polju, te po jedna u podnožju

Psunja, u Konavlima i na otoku Velikoj Palagruži.

3.1.1. Samoborsko gorje

Rude

S otkopavanjem gipsa u Rudama počelo se početkom XIX. stoljeća i on je u početku

vađen kao sporedan proizvod uz željezne i bakrove rude, jer se probijanjem rovova

prolazilo i kroz gipsane naslage. Kasnije se rudarilo isključivo na gips, povremeno s vrlo

zamjetnom proizvodnjom, i to sve do poslije Drugog svjetskog rata.

U početku se godišnje proizvodilo po nekoliko desetaka tona gipsa, a nakon otvaranja

tvornice cementa u Podsusedu proizvodilo se 6000 t godišnje. Gips iz Ruda trošila je i

12

cementara u Trbovlju (Slovenija), manje količine tvornica boja „Monter“ u Zagrebu i dr.

Rudarilo se u ukupno 16 rovova.

3.1.2. Medvednica - Psunj

U Medvednici su dosad zabilježene samo manje, u gospodarskom smislu beznačajne

pojave gipsa.

Novaki

Nalaz gipsa nedaleko od sela Novaka spominje se 1937. godine, a opisan je kao izdanak

duljine oko 5 m i debljine od 0,30 do 1,00 m otvoren u potoku Drenovcu. Pokušaji

nalaženja ovog izdanka u bližoj prošlosti bili su bezuspješni, najvjerojatnije zbog

pogrešnog imenovanja lokacije, jer ima pokazatelja da je gips viđen u potoku Volovcu.

Slani potok

Iako se u Slanome potoku i oko njega dosta istraživalo, greda gipsa nikada nije

pronađena.

Planina

Pred desetak godina pronađena je pojava gipsa u 0,20 m do 0,30 m debelom sloju

ugljena. Gips je u obliku kristalića do nekoliko milimetara razvijen u pukotinama kojima

je ispresijecan ugljen.

3.1.3. Petrova gora - Zrinska gora

Na obodu Petrove gore, u Baniji i u širem području oko Zrinske gore otkriveno je

nekoliko izoliranih, neistraženih gipsnih pojava u kojima je gips mjestimice razvijen i

unutar tercijarnih naslaga.

13

3.1.4. Lika

U Lici se gips nalazi u prostoru gornjeg toka Une, od Suvaje preko Neteke do Srba i u

području izvorišta i gornjeg toka rječice Butišnice, od Ličke Kaldrme do Gornjeg

Tiškovca. Tu imamo polja Begluci, Neteka, Donji Srb i Gornji Srb.

Begluci

U Beglucima je od gipsa izgrađeno niz glavica visokih i do 30 m, koje su rasprostrte na

površini veličine oko 500 m x 100 m. Gips je bijele boje i dosta je čvrst.

3.1.5. Knin - Kosovo - Drniš

Najveće gipsonosno područje u Hrvatskoj prostire se od zaselaka Stanići i Aćimovići

(sjeverno od Knina) preko Kosova do Ružića u Petrovu polju (istočno od Drniša).

Duljina tog prostora je oko 30 km, a najveća koncentracija ležišta nalazi se u području

Kosova na površini dugačkoj oko 8 km i širokoj od 2 km do 3 km. Nalazišta gipsa u tom

području su Kosovo, Kupres i Ružići.

Kosovo

Kosovo polje se pruža od kninskog prema drniškom području. Na području

eksploatacijskog polja Kosovo izvršena su dosta opsežna istraživanja kao i eksploatacija

gipsa za potrebe pogona gips – kartonskih ploča. Najvažniji istraženi lokaliteti na tom

području su Mali i Veliki Kukor, Novo Bulatovo (gips koji se nalazi u nizinskom dijelu,

odnosno u polju) i Pusto groblje (gips koji izgrađuje brežuljke).

Ležišta Mali i Veliki Kukor smještena su nedaleko istočnog ruba Kosova polja. Zavisno

o čistoći kemijskog i mineralnog sastava gips je bijele, sive, sivosmeđe, tamnosive do

crne boje.

Ležišta gipsa Novo Bulatovo i Pusto groblje nalaze se u Kosovu polju između Drniša i

Knina. Ležište Pusto groblje eksploatira se u kišnim razdobljima kada u nizinskim

ležištima poraste razina podzemne vode. Pri eksploataciji u polju u sušnom dijelu godine

miruju radovi na Pustom groblju.

14

Kupres

Ležište je otvoreno u duljini od 350 m. Naslage gipsa su intenzivno poremećene i borane

u strme antiklinalne i sinklinalne forme. Ovaj gips se koristi u industriji cementa, kao

štuko-gips, alabaster-gips ili modelarski gips. Novijim istraživanjima ovdje su dokazane

zalihe gipsa od nekoliko stotina tisuća tona.

Ružić

Naslage gipsa u Ružiću (oko 10 km istočno od Drniša) strše iz polja u obliku razvedenog

brežuljka, gips je pretežno svijetlosive boje, mjestimice bijel ili tamnosiv. Zalihe gipsa u

ovom ležištu iznose nekoliko milijuna tona, ali se zbog blizine izvorišta vode gips u tom

području ne eksploatira.

3.1.6. Vrlika

Istočno od Vrlike naslage gipsa izgrađuju nekoliko glavica u širem području Podosoja. U

rudarskom smislu nisu istraživane, iako se smatralo da bi se gipsa našlo u značajnim

količinama. Kod Vrlike je smješteno poznato ležište Vranjkovići.

Vranjkovi ći

Istražni prostor Vranjkovići nalazi se oko 3 km jugoistočno od Vrlike i od sela

Vranjkovići. Ležište gipsa na ovom prostoru čini blago uzvišenje, prekriveno tankim

slojem humusa koji je ponegdje erodiran te kao takav izbija na površinu kao dobar

indikator sigurnog postojanja u podzemlju. Boja gipsa varira od tamnosive do

svijetlosive ili katkad bijele. Zbog izmjene sivih i bijelih proslojaka gips je često trakaste

strukture. Gips se proteže do dubine od 35 m, dok nakon ovih dubina prelazi u anhidrit.

3.1.7. Sinj

Najveća gipsna ležišta se nalaze sjeverno od Sinja u smjeru Karakašice i SI u predjelu

zvanom Glavice. Poznatija ležišta su Kojića greda, Stipanovića greben - zapad i Slane

stine - Karakašica.

15

Stipanovića greben - zapad

Eksploatacijsko polje Stipanovića greben - zapad nalazi se u Splitsko - dalmatinskoj

županiji, na području grada Sinja. Dosadašnjim istražnim radovima nigdje nije nabušen

kontakt gips – anhidrit, sve bušotine su završene u gipsu. Boja gipsa varira od tamnosive,

svijetlosive, a ponegdje i do bijele. Rezultati analiza uzoraka gipsa sa ovog polja

pokazuju da je ispitivana mineralna sirovina povoljnih svojstava za proizvodnju

građevinskog gipsa i gipsa namijenjenog za proizvodnju gips – kartonskih ploča, a u

neprerađenom obliku gips bi se mogao koristiti kao dodatak u proizvodnji cementa.

Koji ća greda

Ležište gipsa čini istoimeni greben sjeverno od zaselka Sladoja. Duž istočne strane

grebena ističe se „greda“ gipsa duljine oko 250 m i visine oko 50 m. Gips je uglavnom

čist. Boja gipsa varira od bijele preko dominantne sive do crne. Struktura mu je srednje

do krupnozrnata. Eksploatacijske zalihe u ležištu iznose oko 1,5 milijuna tona i ono će

biti otvoreno nakon napuštanja gipsoloma Slane stine - Karakašica.

Slane stine - Karakašica

Najpoznatije sinjsko ležište gipsa nalazi se oko 3 km sjeverno od Sinja. Naslage gipsa su

uslojene, sediment je uglavnom svijetlosive boje, polukristalaste strukture i gustog

sastava. Kvaliteta gipsa je vrlo dobra.

16

Slika 3-1. Ležišta i pojave gipsa u Republici Hrvatskoj (Marković 2002.)

Ležišta i pojave gipsa označeni neispunjenim trokutima na slici 3-1. i to su:

1 - Rude, 2 - Novaki, 3 - Slani potok, 4 - Planina, 5 - Ruševica, 6 - Beke (Rujevac), 7-

Brotnja, 8 - Suvaja, Begluci, 9 - Neteka, Donji Srb, 10 - Gornji Srb, 11 - Lička Kaldrma,

12 - Zrmanja, 13 - Dragaš, 14 - Stanići, 15 - Aćimovići, 16 - Orašnica potok, 17 -

Kupres, 18 - GrebIje, Ćulum, Begovac, 19 - Bijeli brijeg, Ćati na glavica, Mali i Veliki

Ku kor, Pusto groblje, 20 - "Rust", 21 - Ružić, 22 - Podosoje, 23 - "Kojića greda", "Slane

stine", 24 - Glavica, 25- Komiža, 26 - Velika Palagruža, 27 - Pridvorje.

17

3.2. Analiza istražnih prostora

Temeljem podataka Ministarstva gospodarstva, Sektora za rudarstvo u trenutku pisanja

ovog diplomskog rada nema odobrenih istražnih prostora za gips.

3.3. Analiza eksploatacijskih polja

U nastavku su prikazani podaci o eksploatacijskim poljima gipsa po županijama u

tabličnom i grafičkom obliku (tablica 3-1., tablica 3-2. i tablica 3-3.).

Tablica 3-1. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (MINGO)

MINERALNA SIROVINA

EKSPLOATACIJSKO POLJE I OZNAKA

POVRŠINA (ha) LOKACIJA OVLAŠTENIK KONCESIJA

GIPS VOJVODIĆI 13.044.E.D 3,36

OPĆINA GRAČAC

TRG d.o.o., Zbelava,

Bartolovečki Trnovec

-

GIPS BEGLUCI 13.065.E.D 20,00

OPĆINA GRAČAC

GRAČAC KAMEN d.o.o.

Gračac -

18

Slika 3-2. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji, M1:600 000 (MINGO)

Tablica 3-2. Eksploatacijska polja u Šibensko-Kninskoj županiji (MINGO)

MINERALNA SIROVINA

EKSPLOATACIJSKO POLJE I OZNAKA

POVRŠINA (ha) LOKACIJA OVLAŠTENIK KONCESIJA

GIPS KOSOVO 15.020.E.D

350,80 OPĆINA

BISKUPIJA KNAUF d.o.o.,

Knin DA

GIPS KUPRES

15.010.E.D 16,95

OPĆINA BISKUPIJA

KNAUF d.o.o., Knin

-

GIPS RUŽIĆI

15.025.E.D 21,49

OPĆINA RUŽIĆ

KNAUF d.o.o., Knin

-

19

Slika 3-3. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji, M1:500 000 (MINGO)

Tablica 3-3. Eksploatacijska polja u Splitsko-Dalmatinskoj županiji (MINGO)

MINERALNA SIROVINA

EKSPLOATACIJSKO POLJE I OZNAKA

POVRŠINA (ha) LOKACIJA OVLAŠTENIK KONCESIJA

GIPS KOIĆA GREDA

17.019.E.D 17,92 GRAD SINJ

CIGLANA SINJ d.d. Sinj

-

GIPS SLANE STINE KARAKAŠICA

17.002.E.D 25,15 GRAD SINJ

CIGLANA SINJ d.d. Sinj

DA

GIPS STIPANOVIĆA

GREBEN 17.088.E.D

13,30 GRAD SINJ REPUBLIKA HRVATSKA

-

GIPS STIPANOVIĆA

GREBEN-ZAPAD 17.068.E.D

33,92 GRAD SINJ DRAGA-SADRA

d.o.o. Sinj DA

GIPS VRANJKOVIĆI

17.060.E.D 15,79 GRAD VRLIKA

JAGOKOMERC d.o.o. Split

DA

20

Slika 3-4. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, M1:600 000 (MINGO)

3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama

Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa napravljen je u nastavku (tablica 3-4), a

dodatno su eksploatacijska polja po županijama prikazana u obliku dijagrama (slika 3-5).

21

Tablica 3-4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO)

Županije Broj polja

2007. g. Broj polja

2008. g. Broj polja

2009. g. Broj polja

2010. g. Broj polja

2011. g.

1. Zagrebačka 0 0 0 0 0

2. Krapinsko-zagorska 0 0 0 0 0

3. Sisačka 0 0 0 0 0

4. Karlovačka 0 0 0 0 0

5. Varaždinska 0 0 0 0 0

6. Koprivni čko-križevačka 0 0 0 0 0

7. Bjelovarsko-moslavačka 0 0 0 0 0

8. Primorsko-goranska 0 0 0 0 0

9. Ličko-senjska 0 0 0 0 0

10. Viroviti čko-zodravska 0 0 0 0 0

11. Požeško-slavonska 0 0 0 0 0

12. Brodsko-posavska 0 0 0 0 0

13. Zadarska 2 1 2 2 2

14. Osječko-baranjska 0 0 0 0 0

15. Šibenska-kninska 3 3 3 3 3

16. Vukovarsko-Srijemska 0 0 0 0 0

17. Splitsko-Dalmatinska 4 4 4 4 3

18. Istarska 0 0 0 0 0

19. Dubrovačko-neretvanska 0 0 0 0 0

20. Međimurska 0 0 0 0 0

21. Grad Zagreb 0 0 0 0 0

UKUPNO 9 8 9 9 8

Eksploatacijska polja kod kojih nisu potvrđene rezerve u posljednjih 5 godina nisu

uvrštena u stanje rezervi gipsa, pa kao takva ni u zbirni prikaz eksploatacijskih polja

gipsa po županijama (kao npr. Stipanovića greben u Splitsko-dalmatinskoj županiji).

22

Slika 3-5. Dijagram broja eksploatacijskih polja gipsa po županijama (MINGO)

0 1 2 3 4 5

1. Zagrebačka

2. Krapinsko-zagorska

3. Sisačka

4. Karlovačka

5. Varaždinska

6. Koprivničko-križevačka

7. Bjelovarsko-moslavačka

8. Primorsko-goranska

9. Ličko-senjska

10. Virovitičko-zodravska

11. Požeško-slavonska

12. Brodsko-posavska

13. Zadarska

14. Osječko-baranjska

15. Šibenska-kninska

16. Vukovarsko-Srijemska

17. Splitsko-Dalmatinska

18. Istarska

19. Dubrovačko-neretvanska

20. Međimurska

21. Grad Zagreb

2011. g.

2010. g.

2009. g.

2008. g.

2007. g.

23

4. ANALIZA STANJA REZERVI GIPSA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza stanja rezervi gipsa urađena je u tabličnom obliku prema županijama, i to za

razdoblje od 2007. do 2011. godine, odnosno za posljednjih pet godina.

U tablicama su korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Zadarskoj županiji u 1000 m3 (MINGO)

Godina Eksploatacijske rezerve

(1000 m3) Otkopane rezerve (1000 m3)

A+B+C1 2007. 2.869,127 0,000 2008. 2.869,127 0,000 2009. 2.869,127 0,000 2010. 2.869,127 0,000 2011. 2.869,127 0,000

Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m3 (MINGO)

Godina Eksploatacijske rezerve

(1000 m3) Otkopane rezerve (1000 m3)

A+B+C1 2007. 35.872,064 246,265 2008. 35.719,308 152,756 2009. 35.593,943 125,366 2010. 36.475,156 80,615 2011. 36.390,841 83,350

Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 1000 m3

(MINGO)

Godina Eksploatacijske rezerve

(1000 m3) Otkopane rezerve (1000 m3)

A+B+C1 2007. 13.681,388 136,058 2008. 13.511,442 135,637 2009. 13.253,670 109,335 2010. 13.086,909 99,440 2011. 11.281,882 102,171

24

Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi gipsa u Republici Hrvatskoj u 1000 m3

Godina

Eksploatacijske rezerve

(1000 m3) Otkopane rezerve

(1000 m3)

Omjer eksploatacijskih i otkopanih rezervi

A+B+C1 2007. 52.422,579 382,323 0,73% 2008. 52.099,877 288,393 0,55% 2009. 51.716,740 234,701 0,45% 2010. 52.431,192 180,055 0,34% 2011. 50.541,850 185,521 0,37%

Slika 4-1 Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj (MINGO)

U razdoblju od 2007. do 2011. godine ukupno je otkopano 1 270 993 m3 rezervi gipsa što

je samo 0,49 % od ukupnih eksploatacijskih rezervi (259 212 238 m3).

Prema slici 4-1. vidljivo je da su najveće količine gipsa otkopane 2007. godine, a već

slijedeće godine dolazi do osjetnog pada eksploatacije gipsa što se događa u vrijeme kada

je nastupila recesija. Vidljivo je da se količina otkopanih rezervi iz godine u godinu

smanjuje i tek 2011. godine je zabilježen blagi porast eksploatacije.

382,323

288,393

234,701

180,055

185,521

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

25

5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD

ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE GIPSA

5.1. Procjena vrijednosti rezervi gipsa

Vrijednost gipsa definirana je tržišnom cijenom na tržištu sirovina za cementare (gips je

važan sastojak cementa). U visini troškova eksploatacije gipsa je cijena energenata,

naknade za koncesiju, ostali troškovi eksploatacije (oplemenjivanje, crpljenje voda iz

rudnika, eksploziv, troškovi bušenja i slično).

Proizvodna cijena ovisna je o uvjetima eksploatacije na pojedinim eksploatacijskim

poljima. U Hrvatskoj okvirno iznosi 63 kn/t. Prodajna cijena ovisna je o ponudi i

potražnji na tržištu. Prosječna prodajna cijena u Hrvatskoj iznosi 67 kn/t (za potrebe

proizvodnje cementa).

Tablica 5-1. Eksploatacija gipsa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2011. godine (MINGO)

Godina Proizvodnja gipsa

(t) 1997. 80 00 2007. 382 360 2009. 236 660 2011. 185 520

Preostale rezerve 50 498 280

Iz podataka u tablici 5-1. vidljivo je da je 2007. godine zabilježena najveća eksploatacija

gipsa. S obzirom da su u Hrvatskoj ukupno potvrđene preostale rezerve 50 498 280 t, a

trenutna godišnja eksploatacija iznosi oko 150 000 t znači da gipsa ima za 336 godina.

26

Tablica 5-2. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi gipsa (MINGO)

Godina Eksploatirano

Tržišna Ukupni Proizvodna Ukupni Bruto Dobit

Porez na Neto Dobit cijena prihod cijena troškovi dobit

m3 kn/m3 kn kn/m3 kn kn kn kn

(1) (2) (3) (4)=(2)x(3) (5) (6)=(2)x(5) (7)=(4)-(6) (8)=(7)*0,2 (9)=(7)-

(8)

2007. 382 323 67 25 615 641 63 24 086 349 1 529 292

305 858 1 223 434

2008. 288 393 67 19 322 331 63 18 168 759 1 153 572

230 714 922 858

2009. 234 701 67 15 724 967 63 14 786 163 938 804 187 761 751 043

2010. 180 055 67 12 063 685 63 11 343 465 720 220 144 044 576 176

2011. 185 521 67 12 429 907 63 11 687 823 742 084 148 417 593 667

5.2. Procjena naknade za istraživanje gipsa u 2011. godini

Prema Uredbi o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina (NN 40/2011),

članak 2., godišnja minimalna visina novčane naknade za istraživanje neenergetskih

mineralnih sirovina iz članka 5. Točaka 2., 3., 4. i 5. Zakona o rudarstvu, iznosi 600,00

kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za prvu godinu istraživanja, 800,00 kn/ha

površine odobrenog istražnog prostora za drugu godinu istraživanja i 1 000,00 kn/ha

površine odobrenog istražnog prostora za treću godinu istraživanja mineralnih sirovina.

U Hrvatskoj nema novih istražnih prostora gipsa.

5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju gipsa u 2011. godini

Prema Uredbi o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (NN

40/2011), članak 3., naknada za ne energetske mineralne sirovine sastoji se od sljedećih

elemenata:

1. fiksnog dijela - novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom

u registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,

2. varijabilnog dijela - novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine.

Ukupna naknada jednaka je zbroju elemenata naknade iz točaka 1. i 2.

27

Fiksni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi:

- 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća

od 20 ha;

- 1 000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina

(20 do 50) ha;

- 1 200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća

od 50 ha.

Površina eksploatacijskih polja manjih od 20 ha je 67,32 ha te je fiksni dio naknade za ta

polja 67,32 ha x 800,00 kn/ha jednako 53 856,00 kn.

Površina eksploatacijskih polja veličine (20 do 50) ha je 100,56 ha te je fiksni dio

naknade za ta polja 100,56 ha x 1 000,00 kn/ha jednako 100 560,00 kn.

Površina eksploatacijskih polja većih od 50 ha 350,80 ha te je fiksni dio naknade za ta

polja 350,80 ha x 1 200,00 kn/ha jednako 420 960,00 kn.

Varijabilni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi 5,0 % od tržišne vrijednosti

otkopane mineralne sirovine.

Tržišnu vrijednost otkopanog gipsa daje umnožak otkopanih rezervi u 2011. godini koji

iznosi 593 667 m3 i prosječna tržišna cijena koja je procijenjena i iznosi 67,00 kn , te

dolazimo da je tržišna vrijednost otkopanog gipsa 39 775 689,00 kn/god.

Varijabilni dio naknade je 5 % od 39 775 689,00 kn te iznosi 1 988 784,00 kn.

5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini

Ukupni prihod Republike Hrvatske sadržan je od naknada za istraživanje i eksploataciju,

te poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Zbrajanjem svih pojedinačnih

vrijednosti dolazi se do ukupnih prihoda za RH (Tablica 5-3.).

28

Uz prosječne troškove eksploatacije od 63,00 kn, kao i prosječnu prodajnu cijenu od

67,00 kn, procijenjen je ukupni prihod od eksploatacije gipsa kao doprinos državnom

proračunu Republike Hrvatske.

Tablica 5-3. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije gipsa u 2011. godini (MINGO)

Godina (1) 2011. Otkopane rezerve (2) 185 521 (t)

Naknade

za istražne prostore (3) 0 (kn)

za eksploataciju Fiksna (4) 575 376 (kn) Varijabilna (5) 1 988 785 (kn)

Ukupne naknade (6) = (3) + (4) + (5) 2 564 161 (kn) Tržišna cijena (67,00 kn) (7) 67 (kn) Ukupna vrijednost (8) = (2) ⋅ (7) 12 429 907 (kn) PDV 25 % (9) = (8) ⋅ 0,25 3 107 477 (kn)

Razlika tržišne i proizvodne cijene (67,00 - 63,00 = 4,00 kn)

(10) 4 (kn)

Bruto (11) = (2) ⋅ (10) 742 084 (kn) Porez na dobit 20 % (12) = (11) ⋅ 0,20 148 417 (kn) Neto (13) = (11) - (12) 593 667 (kn) Sveukupni prihod Republike Hrvatske (14) = (6) + (9) + (12) 5 820 055 (kn)

Prema tablici 5-3. vidljivo je da sveukupni prihod Republike Hrvatske od eksploatacije

gipsa predstavlja iznos od 5 820 055 kn što će pridonijeti ukupnoj društvenoj koristi u

vidu preraspodjele fiksnog i varijabilnog dijela naknade. Dodatna korist je u vidu poreza

na dobit te iznosi 148 417 kn.

29

6. ZAKLJU ČAK

Mineralne sirovine su osnova proizvodnje suvremenog gospodarstva. Gotovo sve, osim

hrane i odjeće, pa čak i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili proizvoda

izrađenih pomoću njih.

Posebna značajka u rudarstvu je neobnovljivost mineralnih sirovina. Složeni postupak

rudarske eksploatacije u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu

na druge resurse u prirodi koji se redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredni fond i

dr.), daju rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim sirovinama.

Gips spada među najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku preradu. Pronađen

je na ukupno 27 lokacija u RH, a Kninsko polje i okolica Sinja su područja s

najznačajnijim količinama gipsa i na njima se odvija recentna eksploatacija. Zanimljivo

je da novih istražnih prostora za gips nema, a eksploatira se na samo 9 lokacija.

U razdoblju od 2007. do 2011. godine ukupno je otkopano 1 270 993 m3 rezervi gipsa što

je samo 0,49 % od ukupnih eksploatacijskih rezervi u iznosu od 259 212 238 m3.

Vrijednost gipsa definirana je tržišnom cijenom na tržištu sirovina za cementare (gips je

važan sastojak cementa). U visini troškova eksploatacije gipsa je cijena energenata,

naknade za koncesiju, ostali troškovi eksploatacije (oplemenjivanje, eksploziv, troškovi

bušenja i slično).

30

7. LITERATURA

Gabrić A., Šinkovec B., Sakač K., Kuljak G., 2002. : Ležišta gipsa u Republici

Hrvatskoj, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni zbornik.

MINGORP, Zbirka isprava, elaborata i projekata - interna dokumentacija. Zagreb:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske.

NN 75/2009. i NN 49/2011., Zakon o rudarstvu, Zagreb: Narodne novine d.d.

NN 40/2011., Uredba o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina, Zagreb:

Narodne novine d.d.

NN 40/2011., Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih

sirovina, Zagreb: Narodne novine d.d.

Živković, S. i dr. 2008. : Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike

Hrvatske, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Ormuž, D., 2012. Prikaz stanja istraživanja i eksploatacije arhitektonsko-građevnog

kamena u republici Hrvatskoj, Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Marković, S. 2002. : Hrvatske mineralne sirovine, Zagreb, Institut za geološka

istraživanja.