Sveučilišno knjižničarstvo

Sadržaj- Visokoškolske knjižnice prema ostalim vrstama knjižnica- Organizacija visokoškolskih knjižnica u sklopu visokoškolskog obrazovanja- Posebnosti u vođenju i upravljanju visokoškolskim knjižnicama- Knjižnice u hrvatskom visokoškolskom sustavu - Uloga visokoškolske knjižnice u visokoškolskom obrazovanju i znanstvenoj komunikaciji- Organizacija i povijest- Izazovi:

• nove informacijske i komunikacijske tehnologije• nove službe i usluge• prijelaz od načela vlasništva na načelo osiguranja pristupa• izobrazba korisnika• status knjižničara

Zakon o knjižnicama (1997.)- Vrste knjižnica:

• nacionalna• visokoškolske• općeznanstvene • narodne • školske• specijalne (stručne)

- Nazivlje – visokoškolske knjižnice i sveučilišne knjižnice A NE akademske knjižnice!

Sveučilišne knjižnice- Služe sveučilištu- Poslanje sveučilišne knjižnice jest poslanje sveučilišta

Sveučilište- Sveučilište ili univerzitet od lat. universitas (zajednica)- Zajednica fakulteta i drugih ustanova visokog obrazovanja koja organizira i izvodi nastavu, znanstvenu ili

umjetničku djelatnost- Različite znanosti- Najviši stupnjevi obrazovanja- Važno za:

• znanost• kulturu• gospodarstvo• društvo u cjelini

Antički svijet- Akademija → naziv imanja na Kefisu blizu Atene gdje je Platon poučavao; njegovu su školu zvali imenom

imanja- 387. god. pr. Kr. do 529.- U renesansi upotrijebit će ime akademija za visoku školu Cosimo de Medici u Firenci- U 18. st. u mnogim se zemljama najviše obrazovne ustanove nazivaju akademijama

Rimsko Carstvo- Filozofske i pravne škole

Prva sveučilišta u Zapadnoj Europi- 12. i 13. st.- Porast broja gradova- Razvitak obrta i trgovine

- Društvu trebaju ljudi koji znaju medicinu i pravo

Prethodnica sveučilišta → studium generale- Medicinske škole (Salerno, 9.st.; Montpellier, 12. st.)- Pravne škole (Bologna, 9. st.)- Teološke škole (Pariz, 12. st.)

Studium generale- Opći studij → otvoren svima- 4 fakulteta → medicinski, pravni, teološki i filozofski- Tekstovi se čitaju, tumače i o njima se razgovara- Studij završava ispitom- Podjeljuju se stupnjevi

Prva sveučilišta- Bologna 1088.- Pariz 1150.- Oxford 1167.- Cambridge 1209.- Siena 1246.- Salamanca 1247.- Sevilla 1254.- Sorbona 1253.- Rim 1303.- Padova 1322.- Prag 1348.- Krakow 1364.- Beč 1365- Zagreb 1669.- Dopuštenje za otvaranje sveučilišta podjeljuju pape ili kraljevi → povelja - neovisnost- izvan svjetovne jurisdikcije- posebni sudovi

Što se poučava i uči?- Temelj obrazovanja → sedam slobodnih umijeća:

• gramatika • retorika • dijalektika • astronomija • geometrija • aritmetika • teorija glazbe

- nakon studija gramatike, retorike, dijalektike i matematike → stupanj baccalaureusa - nakon studija logike, fizike, metafizike, etike, politike, astronomije i geometrije → stupanj magistra - doctor

Sveučilište- Predavanja, rasprava, razmjena argumenata- Ispiti i stupnjevi su se priznavali posvuda- Profesori su se birali tajnim glasovanjem na fakultetu- Kandidat za profesora morao je imati licentia docendi- Na čelu sveučilišta → rector (biraju ga studenti i profesori)- Na čelu fakulteta → decanus

Knjižnice- Rukopisne knjige, malen broj svezaka

- Knjižničar → koji od nastavnika ili učenjaka- Briga za knjižnicu dio akademskih dužnosti

XIX. stoljeće- Procvat sveučilišta- Mnoga sveučilišta dolaze pod državnu upravu- Iako ih financira država ostaju neovisna- 1810. lingvist i pedagog Wilhelm von Humboldt osniva prvo sveučilište u Berlinu - Prve discipline → pravo, medicina, teologija i filozofija- prirodoslovlje

Humboldtovo sveučilište- Visoke škole ne bi trebale samo prenositi teoretsko znanje, nego se baviti i praktičnim istraživačkim radom- Utjecaj na američka sveučilišta

Stručne škole- Trogodišnje ili četverogodišnje škole- tehničke- industrijske- obrtničke

XX. stoljeće- 60-ih godina osnivaju se posvuda brojna nova sveučilišta- U Hrvatskoj → Rijeka (1973), Split (1974), Osijek (1975)- Kraj shvaćanja da je visoko obrazovanje za elitu- Početak masovnog visokog obrazovanja- Knjižnica je “srce sveučilišta”

XXI. stoljeće- Zadar (2002)- Dubrovnik (2003)- Pula (2006)

Sveučilište- Mjesto gdje nastaje novo znanje- Prosvjetiteljska uloga- Znanje zbog znanja samoga

Poslanje- znanje i istraživanje ne poznaju granice i nemaju unaprijed postavljenu svrhu- spoznaje su izložene kritici i raspravi- znanje je otvoreno svima, javno i mora biti dostupno- sveučilište je otvoreno svima

Sveučilište danas- Znanje nastaje i izvan sveučilišta- Tzv. izvedbeno znanje nastaje u korporacijama- Tradicionalno sveučilište gubi na važnosti- Fleksibilniji nastavni programi- Usvajanje novih metoda poučavanja (npr, učenje rješavanjem problema)- Trajno učenje

Uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije- Promjene u načinu na koji znanje nastaje - Promjene u načinu na koji se znanje prenosi

- Mijenja se sustav provjere i ocjene rezultata znanstvenog istraživanja

Hrvatski sustav visokoškolskog obrazovanja- 7 javnih sveučilišta sa 78 fakulteta i 6 umjetničkih akademija- 3 privatna sveučilišta (Hrvatsko katoličko sveučilište, Medijsko sveučilište u Splitu,Međunarodno sveučilište u

Dubrovniku)- 13 javnih veleučilišta- 2 privatna veleučilišta- 27 visokih škola- 134.000 studenata- 15.000 nastavnika

Zagreb- 28 fakulteta- 3 umjetničke akademije

Srednjovjekovne zbirke- Relativno male samostanske i privatne zbirke- Knjižnica Sveuč. u Cambridgeu 1424. → 122 sv.- armarium→ knjižnica- armarius → knjižničar- Povećavaju se:

• prepisivanjem rukopisa• kupnjom• darovima

Izum tiska 1455.- U idućih 50 godina prestaje komercijalna proizvodnja rukopisa- Inkunabule → u nakladi od oko 100 primjeraka- Primjerci su skupi

Naklade- XVI. st. - objavljeno 100.000 naslova- XVII. i XVIII. st. - tipična naklada → 2.000 do 3.000 primjeraka- XIX. st. - moguća naklada 1,000.000 primjeraka

Časopisi- Nastaju u XVII. st.- 1665. → Journal des savants i Philosophical Transactions

Knjižnične zbirke- Bodleiana na poč. 17. st. ima 16.000 sv.- Na kraju stoljeća 30.000 sv.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu- Nastala kao visokoškolska knjižnica- 1607. knjižnica isusovačke gimnazije- 1612. knjižnica kolegija- 1662. studij teologije, kasnije filozofije- 1669. kralj Leopold I. priznaje isusovačkoj akademiji status i povlastice sveučilišta - 1773. ukinut isusovački red- Knjižnica ima 6.000 sv.- 1776. utemeljena u Zagrebu Akademija znanosti kao pravna, filozofska i teološka visoka škola- Knjižnica postaje dijelom Akademije- 1777. dar kanonika Baltazara Adama Krčelića- Uvjet: da se knjižnica otvori za javnost- 1816. pravo na obvezni primjerak iz Sveučilišne naklade u Budimpešti (pravo gubi 1848.)

- 1837. pravo na obvezni primjerak iz Hrvatske i Slavonije- 1850. Knjižnica postaje knjižnicom Pravoslovne akademije- 1874. Knjižnica Sveučilišta u Zagrebu- 1876. prvi statut Knjižnice- Knjižnicom upravlja Zemaljska vlada, ali Sveučilište ima neka prava- 1875. spaja se s Knjižnicom Narodnog muzeja- Krajem 19. st. kupljene zbirke bana Nikole Zrinjskog i Ljudevita Gaja- Od 1880. sustavna nabava hrvatskih knjiga- 1910. →100.000 sv.- 1911. uveden pisaći stroj- 1913. nova zgrada na Marulićevom trgu- Novi klasifikacijski sustav prema disciplinama koje se predaju na Sveučilištu- 1918. katalozi se otvaraju za javnost- Donacija bana Nikole Tomašića → 15.000 sv.- 1919 → pravo na obvezni primjerak iz Kraljevine Jugoslavije- 1939. otvara fotografski laboratorij- Drugi svjetski rat → administrativno odvojena od Sveučilišta- Nakon rata vraća joj se ime Sveučilišna biblioteka, ali ostaje administrativno neovisna od Sveučilišta- Reorganizacija na odjele → nabava,obrada, posudba i informacijska služba- 1962. uspostavljaju se novi odjeli → bibliografija i tehnička služba- Posebne zbirke → muzička, grafička i geografska - Prvi Zakon o bibliotekama → 1960.- Ime: Nacionalna sveučilišna biblioteka- kasnije → Nacionalna i sveučilišna biblioteka- 1963. → elaborat o novoj zgradi upućen Sveučilištu- 1971. → Saborska odluka o financiranju četiri kapitalna objekta kulture od nacionalnoga značenja (NSK, HDA,

Muzej sakralne umjetnosti u Zadru i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu)- 1995. dobiva novu zgradu- 44.432 m2

- Smještajni kapacitet: 4,500.000 sv.- Korisnički prostori na svakom katu: 3.000 m2

- Zidovi obloženi drvetom- Podovi → kamen, a u korisničkim i radnim prostorima → tapison- Pročelja → kamen i staklo- Tehnička zaštita → vatrodojavni sustav, protupožarni, protuprovalni, zaštita od krađe- U zatvorenim spremištima protupožarna zaštita → plin (halon)- U ostalim prostorima → sprinkleri- 750 mjesta za korisnike- 100 mjesta u dvorani za seminar- 377 radnih mjesta- 186 sjedala u restoranu- U planu: dvorana s 500 mjesta → Kongresni centar- 4 manje dvorane izložbeni prostor

Odnos knjižnice i sveučilišta- 1921. University Grants Committee navodi u izvještaju da se “karakter i djelotvornost sveučilišta mogu

procijeniti po razvijenosti njegovog središnjeg tijela – knjižnice”- 1967. → Parryjev izvještaj:

• knjižnicu smješta u središte kampusa• preporuča da najmanje 6% proračuna sveučilišta bude namijenjeno knjižnici

Knjižnica i sveučilište- 1976. → Atkinsonov izvještaj

• knjižnica je “srce sveučilišta”• preporučuje nov pristup, tzv. “samoobnavljajuću knjižnicu”

Samoobnavljajuća knjižnica

- Usporedo s nabavom nove građe, zastarjela ili ona koja se ne posuđuje povlači se u depoe- Oslanjanje na međuknjižničnu posudbu

Follettov izvještaj• 1992. preporuka da se grade nove zgrade ili barem adaptira postojeći prostor• Razvitak se oslanja na uvođenje tehnologije

Preporuke iz Follettovog izvještaja- Izrada strategije kao kombinacije knjižnične i tehnološke strategije- Revizija financijske politike- Primjena pokazatelja izvrsnosti- Pri procjenjivanju uspješnosti sveučilišta treba uzeti u obzir knjižnicu- Revizija otvorenosti za korisnike- Knjižnice trebaju pomagati u nastavi- Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u dostavi dokumenata, digitalizaciji rasprodanih knjiga i

časopisa- Razvitak sustava koji će omogućiti da knjižnica bude integrirana u sveučilište- Sudjelovanje u cjeloživotnom učenju- Knjižnica treba biti osposobljena za sudjelovanje:

• primjerena građa• umrežen prostor za učenje

Knjižničari:- moraju razumjeti teoriju i praksu učenja- trebaju moći poučavati informatičke vještine- koncipirati dobar program stručnog usavršavanja- znati postići dobre uvjete u licenciranju

Hibridna knjižnica- Integrira informacijske izvore i građu na različitim medijima i iz različitih izvora- Pokušaj da se uklone nedostaci tradicionalnih službi i usluga, ali i umanje nedostaci elektroničkih izvora

Tradicionalna knjižnica- kad je jedan sveščić časopisa u porabi pa makar i u prostoru knjižnice, druga ga osoba ne može koristiti- oskudica prostora → uvijek se može smjestiti samo ograničen broj jedinica građe- postupak objavljivanja građe je dugotrajan (od predaje rukopisa do ulaska jedinice u knjižnicu) → zastarjelost- cijena smještaja građe je visoka- cijena obrade, smještaja na police, ulaganja na police je visoka- uporabom se građa troši

Elektronička knjižnica- Kvaliteta u smislu mjerodavnosti → nesigurna ili ju je nemoguće utvrditi- Nije moguće građu pregledati kao kad se pregledava građa o nekoj temi na policama- Osiguran pristup, ali ne i trajno vlasništvo → nesigurnost ekonomskog modela- Dugoročna zaštita - Obvezni primjerak

Visokoškolske knjižnice- Pomaže u znanstvenom i nastavnom radu sveučilišta- O načinu rada na sveučilištu ovisi rad knjižnice- Veza s industrijom i privredom- Povećanje broja studenata

Dvojnost uloga visokoškolskih knjižnica- U malim zemljama poput Hrvatske, Finske, Danske, Islanda, Makedonije ili BiH nacionalna knjižnica je ujedno

sveučilišna knjižnica

- U nekim zemljama knjižnice koje nisu u cijelosti ni nacionalne ni sveučilišne, ali djelomice obavljaju zadaće tih knjižnica

- Bibliothèque nationale et universitaire de Strasbourg zapravo nije ni nacionalna, jer postoji Bibliothèque nationale de France, ni sveučilišna jer ne pripada sveučilišnoj ustanovi

- Staatsbibliothek zu Berlin-Preussischer Kulturbesitz- Služe akademskoj zajednici

Visokoškolski knjižničari- Akademska sloboda → nastavnici slobodno predaju pa ih knjižnica treba pratiti u izboru literature

Visokoškolska knjižnica- Stara njemačka sveučilišta i Sveučilište u Zagrebu → središnja knjižnica i niz fakultetskih (odjelnih) knjižnica- Nije uobičajeno da se sredstva namiču od sponzora ili korporacija- U obje zemlje knjižničarsko osoblje smatra se državnim službenicima- 65% svih visokoškolskih knjižnica nalazi se u Zagrebu

Središnje knjižnice Sveučilišta u Hrvatskoj- Središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu → NSK- Sveučilišna knjižnica u Puli- Sveučilišna knjižnica u Rijeci- Sveučilišna knjižnica u Splitu- Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku

Zakonski propisi- Zakon o knjižnicama, 1997.- Standardi za visokoškolske knjižnice, 1990.- Nacrt Standarda, 2008.- Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH, 2001.- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, 2003.- Od 1945. do 1990. u zakonima o sveučilištu knjižnice gotovo nisu spomenute- Zakon o sveučilištima, 1957. → knjižnice su pomoćne ustanove koje osnivaju sveučilišta/fakulteti.- Ne zna se tko ima stručni nadzor nad njima niti tko njima upravlja - Zakon o visokim učilištima, 1993. → knjižnice vlasništvo svojih sveučilišta odnosno dio sveučilišne

infrastrukture - NSK → vlasnik i osnivač RH- Sveučilišne knjižnice u Rijeci, Puli i Splitu prestaju biti samostalnim ustanovama i postaju sastavnice

sveučilišta

Visokoškolske knjižnice- Osnivaju se radi svrhovita prikupljanja, stručne obrade, pohrane/arhiviranja i osiguravanja pristupa tiskanoj i

elektroničkoj građi, elektroničkim bazama podataka i mrežnim informacijskim izvorima namijenjenim studentima, nastavnicima, stručnim suradnicima visokih učilišta, ali i ostalim članovima šire društvene zajednice

- prema sadržaju → općeznanstvene i specijalne - općeznanstvene → sveučilišne - specijalne → fakultetske i odjelne

Službe i usluge- Osnovna zadaća knjižnice → osiguranje pristupa, a ne izgradnja zbirke- Katalozi dostupne građe:

• OPAC → knjižnični fond• skupni katalog• bibliografije, indeksi i sažeci → za građu u drugim knjižnicama

- Dostava građe korisnicima:• posudba i međuknjižnična posudba• fotokopije i elektroničke kopije• referentna građa

• mogućnost korištenja građe izvan knjižnice putem web portala• online pristup e-časopisima• digitalizacija građe

- Prostor za rad koji uključuje:• pristup računalu• mogućnost fotokopiranja• mikrofilmski čitač• pisač

- Odgovori na različite zahtjeve:• lokacija pojedine jedinice građe• komplicirani predmetni upiti• upiti vezani uz autorsko pravo• pomoć u izvođenju nastave ili u izradi projekta• služba tekućih upozorenja

- pomoć studentima u usvajanju informacijske pismenosti- specijalne zbirke važne istraživačima- informacije nastale u ustanovi

Suradnja- Informatička služba (ponekad i u prostoru knjižnice)- Informacijski centar- Druge visokoškolske knjižnice

Redoviti poslovi- Izgradnja zbirke i nabava- Formalna i sadržajna obrada- Izrada kataloga i drugih pomagala- Informacijske usluge- Održavanje mrežne stranice- Pristup daljinski dostupnoj građi- Posudba i međuknjižnična posudba- Pohrana i zaštita građe- Izrada internih dokumenata- Vođenje dokumentacije o poslovanju knjižnice

Posebni poslovi- Sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka na razini sveučilišta- Pohrana završnih i diplomskih, magistarskih i doktorskih radova- Suradnja sa srodnim knjižnicama i ustanovama u zemlji i inozemstvu- Poticanje čitanja i korištenja knjižničnih usluga

Sveučilišna knjižnica - posebne zadaće:- poslovi matične djelatnosti- planiranje i usklađivanje fondova na razini sveučilišta- sudjelovanje u radu konzorcija za odabir elektroničkih izvora- organizacija i koordinacija informacijsko-referalne službe na razini sveučilišta- organizacija pohrane građe u repozitoriju- vođenje evidencije o izdavačkoj djelatnosti visokog učilišta i zamjena publikacija- organizacija i izvođenje stalnog stručnog usavršavanja knjižničara

Knjižničarstvo- Kao djelatnost postoji otkad postoje i knjižnice - Kao struka utemeljuje se tek u 2. pol. 19. st. kao posljedica novoga shvaćanja da je knjižnica društvena

ustanova u službi javnosti - Stručna društva- Sustav školovanja- Stručni časopisi- 1886. Karl Dziatzko → imenovan profesorom bibliotekarstva na Sveučilištu u Göttingenu

- 1887. Melvil Dewey → Sveučilište Columbia u New Yorku- 1961. → poslijediplomski studij na Sveučilištu u Zagrebu

Stručna društva- 1876. → American Library Association- 1877. → Library Association- 1927. → IFLA- 1940. → Hrvatsko bibliotekarsko društvo

Stručni časopisi- Njemačka, 1839. → Serapeum- SAD, 1876. → Library Journal- Vel. Britanija, 1899. → Library Association Record- Hrvatska, 1950. → Vjesnik bibliotekara Hrvatske

Knjižničari- Porast broja studenata u 2. pol. XX. st. povećava i broj sveučilišnih knjižničara- SAD → oko 100.000 knjižničara u visokoškolskim ustanovama- 60% su žene (inače 80%)- Prvenstveno pomažu u istraživanju, nastavi i učenju- Usko surađuju s nastavnicima, studentima i drugim osobljem u ustanovi - Odabiru, nabavljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje potrebnu građu- Najvažniji za kvalitetu knjižnice- Hijerarhijska struktura:

• voditelj → odgovoran za strategiju knjižnice i predstavlja knjižnicu na sveučilištu i u široj zajednici• zamjenik voditelja (nekad ih ima i nekoliko) → odgovoran je za cjelokupan rad knjižnice, planiranje,

financiranje, zgradu itd.• voditelji odjela → odgovornost za pojedini odjel, npr. službu obrade, informacija i sl. • voditelji pojedinih poslova, npr. međuknjižnične posudbe, posudbe ili katalogizacije• predmetni knjižničari → veza s pojedinim sveučilišnim odsjecima, stručnjaci za pojedina predmetna

područja (nabava, obrada i sl.)• knjižničari → odgovori na upite na pultu i ostali specifični poslovi• pomoćni knjižničari → posudba, ulaganje knjiga, nabava• specijalističko osoblje → posebna zbirka ili knjigovežnica i sl.• informatičari

- Stalno stručno usavršavanje- Napredovanje u akademskoj zajednici napušteno- Hijerahija se polako gubi- Timski rad

Korisnici- Pristup udžbenicima i priručnicima- Pomoć u dobivanju odgovora na upite- Prostor za učenje- Pomoć u pretraživanju

Kvaliteta usluga je ona usluga koja najbolje odgovara korisniku

Korisnici- Što žele?- Što trebaju?- Kako im najbolje pomoći?

Tko su korisnici?- Osoblje i studenti u visokoškolskoj ustanovi

• preddiplomski studenti• diplomski studenti

• poslijediplomski studenti• nastavnici• istraživači

- članovi uprave- bivši studenti- članovi Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje- članovi Ministarstva za znanost, obrazovanje i šport, Ministarstva kulture- članovi Sveučilišta- knjižničari iz drugih knjižnica u gradu- Istraživači i znanstvenici iz zemlje i inozemstva - Građani

Preddiplomski i diplomski studenti- Najveća skupina korisnika- Danas sve manje homogena:

• Izvanredni studenti• Studenti stariji od 25 godina• Nejednakost u ranijem obrazovanju

- Dovoljan broj primjeraka preporučene literature (svi je trebaju istodobno)- Diplomski ispit → zahtijeva više literature- Kratkoročna posudba- Elektronička posudba- Kratkoročna posudba samo za izvanredne studente

Izvanredni studenti- Dulja otvorenost knjižnice - Otvorenost vikendom- Elektronička dostava dokumenata- Poseban knjižničar za tu skupinu

Studenti- Mjesto za učenje- Tiho ili za učenje u skupini- Radno mjesto s računalom- Radno mjesto za tiskanu građu- Priručnici- Fotokopiranje- Ispis- Obilazak knjižnice na početku studija- Upoznavanje s prostorom i uslugama koje knjižnica nudi

Poslijediplomski studenti- Podrazumijeva se da već imaju neko znanje o visokoškolskoj knjižnici- Izbor literature širi i individualan- Više koriste časopise i baze podataka- Trebaju međuknjižničnu posudbu- Posebne zbirke i arhivska građa

Nastavno osoblje- Nastava- Istraživanje- Popisi obvezne i preporučene literature trebaju biti dostavljeni u knjižnicu

Studenti s posebnim potrebama- UN-ova Standardna pravila o izjednačivanju mogućnosti za osobe s invaliditetom, 1993.→ pozivaju se države

da promiču pristupačnost kazališta, muzeja, kina i knjižnica za osobe s invaliditetom

- Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom - Hrvatska potpisala 2007.- 1997. godine osnovano je Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom- Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do. 2015. godine - prilaz knjižnici (rampe)- parkirališta za invalide- ulaz- dizala- sanitarije- Građa posebne vrste (zvučne knjige, knjige na brajici- Informacija o toj građi- Veliki zasloni računala- Softver za pretvaranje teksta u zvuk- Tekstualni telefoni →gluha osoba može natipkati ili primi natipkanu poruku na malom zaslonu

Što knjižničar treba znati o korisnicima?- Dob- Prethodno obrazovanje- Studijska grupa- Stavovi

Knjižnica 2.0- Termin nastaje 2005. u blogu Library Crunch- Istoznačnica za web 2.0 u knjižničnom kontekstu- Stav korisnika prema webu 2.0, wikiju, YouTubeu itd.- 90% korisnika su “promatrači”, 9% malo sudjeluje, a 1% djeluje

Hibridna knjižnica- Knjižnica koristi elektroničke i tiskane izvore- Knjižnica koristi vlastitu zbirku i zbirke drugih knjižnica- Knjige i časopisi- Zbirke slajdova, videa, fotografija- Zbirka rukopisa- Baze podataka- Virtualne zbirke

Izgradnja zbirke- Stalan proces koji uključuje odabir, nabavu, ali i otpis- Knjižničar mora poznavati područje, literaturu iz područja i razumjeti potrebe korisnika- Za dodiplomske studente → popisi literature za pojedine kolegije- Moraju biti dostavljeni pravodobno- Provjeriti je li tekst možda dostupan u elektroničkom obliku- Nastavnici – knjižnični entuzijasti i drugi- Sudjelovanje knjižničara na sastancima odsjeka- Sudjelovanje u radu upravnih tijela ustanove

Pretplata na časopise- Prosječna cijena pretplate na komercijalni časopis 4-5 veća nego na časopis stručne udruge- Directory of Open Access Journals (DOAJ)- Library Management (Emerald) → 11.800 US$- College and Research Libraries (Association of College and Research Libraries) i sl. → 25-80US$- Partnership : The Canadian Journal of Library and Information Practice and Research → besplatan

Nakladnici- Spajanje i koncentracija vlasništva- Haworth Press →Taylor & Francis- Posljedica spajanja → porast cijena- Godišnji porast između 3 i 3,5%

Praksa utemeljena na dokazima- Medicina, kemija, ali i knjižničarstvo- 88 LIS časopisa u DOAJ-u → besplatni i dostupni svima- Otvoreni arhiv za knjižničarstvo i informacijske studije (http://eprints.rclis.org)- Međunarodna suradnja izdavača iz 60 zemalja - Časopisi na 22 jezika

Licencije- Glavni način nabave- Trajna licencija kad je moguće (nije moguće za velike baze koje okupljaju proizvode brojnih nakladnika)- Ugovor između prodavatelja, proizvođača, distributera, itd. i knjižnice

Sklapanje licencije- Licencija se sklapa između nakladnika X.Y. (ime i adresa) i Knjižnice (ime i adresa)- Knjižnica u ovom ugovoru zastupa sljedeće knjižnice (popis u prilogu)- Ugovorne strane sporazumile su se o sljedećem:

Licencirana građa- Građa obuhvaćena ovim ugovorom sastoji se od elektroničke građe koju je objavio ili koju distribuira

nakladnik- Obje su strane sporazumne da autorska i druga prava na licenciranu građu ima nakladnik i/ili njegovi

dobavljači- Knjižnica ima samo prava dalje navedena u ovom ugovoru- Nakladnik jamči neekskluzivno i neprenosivo pravo korištenja Knjižnici i njezinim ovlaštenim korisnicima

Ovlašteni korisnici- Ovlašteni korisnici koristit će građu u skladu sa zakonom (npr. odredbe Fair Use u SAD-u) i međunarodnim

zakonskim propisima- Licencirana građa može se koristiti za istraživanje, u nastavi i za druge neprofitne svrhe

Arhivska kopija- Back-up kopija- Nakladnik je obvezan dati Knjižnici jednu kopiju (ili dati dopuštenje da sama izradi jednu kopiju) građe koja se

više ne nastavlja ili koja je prodana drugom nakladniku/dobavljaču- Nakon prestanka važenja ugovora nakladnik će Knjižnici dati jednu kopiju na trajno korištenje i potrebno

umnažanje u svrhu trajne arhivske pohrane ili prijenosa (migracije) u drugi format- Nakladnik daje dopuštenje i da neka druga ustanova/organizacija to učini za Knjižnicu

Pravo autora- Autori koji su članovi ustanove koje je Knjižnica dio imat će pravo koristiti vlastite radove za:

• samo-arhiviranje• polaganje u repozitorij• stavljanje na vlastitu mrežnu stranicu• nastavu• znanstveno istraživanje

- Nastava i istraživanje uključuju predavanja i druge vrste poučavanja i znanstveno istraživanje:• reproduciranje• korištenje• distribuiranje• izvođenje• pokazivanje sadržaja

- Prikazivanje na konferencijama- Prikazivanje na predavanjima- Korištenje u budućim radovima

- Osuvremenjivanje- Ponovno objavljivanje u cijelosti ili djelomično - Prenošenje svih tih prava na ustanovu u kojoj autor radi- Korištenje rada za napredovanje u karijeri- Korištenje rada za dobivanje projekata- Autor ili njegova ustanova trebaju citirati objavljenu verziju u svim prilikama

Prava ovlaštenih korisnika- Izrada lokalnih kopija potrebnih za tehnološki proces (cache) dopuštena je- Ovlašteni korisnici smiju koristiti dio baze ili zbirke podataka za:

• nastavu• istraživanje• citiranje• pisanje prikaza ili kritike• analiziranje

- Dopušteno je korištenje:• Nastavni materijal (course pack)• Elektronički prikaz građe• Downloadiranje• Digitalno reproduciranje• Postavljanje linkova na građu• Priprema kazala• Slanje pojedinih radova međuknjižničnom posudbom drugom korisniku• Ispis dijela baze (u razumnoj mjeri) → knjižnica smije zaračunati troškove kopiranja

Neovlašteni korisnici- Ne smiju dobiti niti jednu od navedenih usluga- Knjižnica ne smije bez posebnog pisanog dopuštenja:

• modificirati građu• mijenjati podatak o autorskom pravu uz rad

Kad je ugovor sklopljen- Nakladnik mora učiniti građu dostupnom u roku od 2 tjedna nakon potpisivanja ugovora- Mora isporučiti datoteku “pomoć” i korisničku dokumentaciju- Pomoći pri instaliranju- Osigurati da osoba koja može pružiti pomoć korisniku bude dostupna telefonom, e-mailom ili osobno- Nakladnik mora:

• osigurati poduku za korištenje• osigurati pomoć koja mora biti dostupna 7 dana u tjednu

Obveze nakladnika- Mora osigurati da Knjižnica ne izgubi pravo na pristup nekom naslovu zato što je on prenesen na drugog

nakladnika- Osigurati pristup invalidnim osobama (sučelje s velikim slovima, prijenos u zvuk, uključivanje odgovarajuće

tipkovnice i sl.)

Povlačenje građe- Nakladnik zadržava pravo povlačenja građe:

• za koju više nema pravo objavljivanja• za koju ima razloga sumnjati da krši autorsko pravo• koja je nezakonita, opscena itd.

- Mora pismenim putem obavijestiti Knjižnicu da je građa povučena (u roku od mjesec dana nakon povlačenja)- Mora pružiti statističke podatke o korištenju građe

Obveze Knjižnice- Ovlaštene korisnike treba upoznati s pravilima i uvjetima korištenja građe- Mora čuvati tajnost lozinke dobivene od nakladnika

- Mora surađivati s nakladnikom ako dođe do provale u bazu, neovlaštenog korištenja i sl.

Obveze nakladnika- Može privremeno blokirati individualni IP, ali mora o tome obavijestiti Knjižnicu- Mora čuvati podatke o korištenju pojedinaca

Trajanje ugovora- Obično godinu dana s mogućnošću produženja- Ako se ugovor prekine, Knjižnica mora moći koristiti građu pod uvjetima preciziranim u ugovoru (obično onu

građu koju je mogla koristiti dok je ugovor trajao)- Ako je pristup građi onemogućen prije vremena Knjižnica ima pravo i na novčanu naknadu

Viša sila- Nijedna strana ne može biti odgovorna za prekid ugovora izazvan višom silom (ratom, državnim

ograničavanjem uvoza i sl.)

Otvoreni pristup- Neograničen pristup putem interneta recenziranim znanstvenim radovima- Članci, poglavlja u knjigama, disertacije, magistarski radovi, znanstvene monografije- Besplatan pristup

Otvoreni arhivi- znanstvenici polažu radove u digitalni arhiv neke institucije- različiti modeli objavljivanja radova na mreži- slobodan pristup digitalnom arhivu- posljedica shvaćanja da nova tehnologija nudi i nove mogućnosti znanstvenog komuniciranja

Znanstveno komuniciranje- neformalno (razgovor, korespondencija)- od 17. st. učena društva (Accademia dei Lincei, 1600.; The Royal Society, 1660.)- nevidljiva društva (invisible colleges), 17. st.- formalno (objavljivanje, predavanje, stavljanje na mrežu)

Sudionici- znanstvenik/autor- izdavač/nakladnik- znanstvenik/čitalac

Sredstvo znanstvenog komuniciranja- časopis- Journal des Sçavants, 1665.- Philosophical Transactions, 1665.- 1750. - 10 znanstvenih časopisa- 1800. – 100- 1850. – 1.000- 1900. – 10.000- 2000. – više od 100.000 časopisa (24.000 recenziranih)

Izdavači časopisa- nekomercijalni (znanstvene ustanove, znanstvena i stručna društva)- često samo priprema - komercijalni (4 – 6 puta skuplji u pretplati)

Tko plaća? – tradicionalni model- znanstvenik/čitatelj- knjižnice

Kontrola kvalitete znanstvenih radova- uredništvo

- recenzenti

Pristup znanstvenoj literaturi- kako će biti uređen u budućnosti?- hoće li postojati recenzije?- tko će plaćati troškove objavljivanja?- hoće li znanstveno istraživanje biti financirano iz javnih sredstava?- autor plaća

Autorsko pravo- znanstvenici ne očekuju novčanu nadoknadu, ali očekuju da im se prizna autorstvo- izdavači časopisa moraju tražiti prijenos prava

Objavljivanje na mreži- kontrola kvalitete- zaštita podataka- zaštita autorskog prava- trajno arhiviranje- izdavači tvrde da online pristup zahtijeva skupu opremu pa moraju zaračunavati pristup- izdavači tvrde da moraju plaćati urednički posao- promjena ekonomskog modela- knjižnice mogu imati svoje servere i mogu tako olakšati pristup- urednički troškovi iznose od 1% do 3% sredstava za financiranje istraživanja- troškovi se mogu prenijeti na autore odnosno njihove ustanove- ustanove i danas plaćaju skupu pretplatu

Modeli objavljivanja na mreži- recenzirani elektronički časopisi- hibridni časopisi (obično elektronička verzija tiskanog časopisa)- radovi na osobnim mrežnim stranicama- arhivi elektroničkih otisaka (e-print) iz nekog područja- cehovski model (The Guild Model)

Samoarhiviranje- engl. self-archiving- polaganje elektroničkog primjerka rada na javno pristupačnom mrežnom mjestu

Arhivi elektroničkih otisaka- radovi najprije raspačavani el. poštom- od 1991. raspačavanje sa središnje lokacije - arXiv.org - Los Alamos National Laboratory- najprije nerecenzirani radovi fizičara, zatim i matematičara, informatičara

PubMed Central- 1999. ravnatelj Nacionalnih zdravstvenih instituta predlaže osnivanje arhiva za biomedicinu- umjesto toga znanstvena društva i uredništva časopisa odlučuju koji će radovi biti stavljeni na mrežu- radovi moraju prethodno biti recenzirani

Arhiv radova iz informacijskih znanosti- Digital Library of Information Science and Technology (DLISI)- http://dlist.sir.arizona.edu

Cehovski model- ceh - formalna udruga osoba sličnih interesa- sveučilišni odsjeci i akademske ustanove cehovske su ustanove- članovi tih ustanova odabrani su na temelju iskustva, obrazovanja itd.- članstvo u tim ustanovama ograničeno je, podložno provjerama i samo po sebi jamči kvalitetu

- mrežno objavljeni rukopisi slabo su vidljivi- lociranje radova ipak lakše nego kad se radi o osobnim stranicama- prikladan model za ekonomiju, informatiku, demografiju- karijerna recenzija (jamstvo kvalitete rada je prethodna karijera znanstvenika i njegova afilijacija)

Cehovski model – nedostaci- osnažuje postojeću reputaciju ustanova, odsjeka itd.- izmiče bibliografskoj kontroli- neki časopisi ne dopuštaju objavljivanje prethodno objavljenih radova

Otvoreni pristup recenziranim znanstvenim radovima- Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup - www.soros.org/openaccess- Public Library of Science - www.publiclibraryofscience.org

Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup- 2002. god.- Izjava- Plan djelovanja- slobodan pristup recenziranim znanstvenim radovima iz svih diciplina i nerecenziranim otiscima na mreži- podržalo je 3.000 pojedinaca i ustanova do 2003.- bez financijskih, tehničkih i pravnih prepreka mora biti moguće:- čitati, umnožavati, raspačavati, pretraživati radove i stavljati “linkove” na radove- autori zadržavaju pravo da budu priznati i navedeni kao autori i nadzor nad integritetom svojih radova

Cijena- osnivanje arhiva u nekoj ustanovi od 10.000 do 50.000 $- oprema

Izjava OECD-a o pristupu znanstvenim podacima financiranim iz javnih sredstava- Usvojena u siječnju 2004.- Usvojile su je vlade Australije, Kine, SAD-a, Ruske federacije, Južne Afrike, Kanade i EU- Zemlje potpisnice namjeravaju raditi na uspostavljanju pristupa rezultatima znanstvenih istraživanja u

digitalnom obliku u skladu sa sljedećim ciljevima i načelima- otvorenost – uspostavljanje ravnoteže između otvorenog pristupa podacima radi povećanja kvalitete i

djelotvornosti znanstvenog istraživanja i potrebe za ograničenjem pristupa radi zaštite društvenih, znanstvenih i ekonomskih interesa

-- ciljevi i načela:

• vidljivost – informacije o istraživačkim i znanstvenim organizacijama, dokumentacija o njihovim podacima i pojedinosti o uvjetima korištenja podataka moraju biti međunarodno dostupni i pristupačni

• pravna usklađenost – pri utvrđivanju režima pristupa znanstvenim podacima u digitalnom obliku treba voditi računa o nacionalnim zakonskim propisima o državnoj sigurnosti, privatnosti i poslovnim tajnama

• formalna odgovornost – stvaranje jasnih i formaliziranih pravila o odgovornosti svih sudionika autora, proizvođača, vlasnika itd. te o financijskim ugovorima, etičkim pravilima i uvjetima licenciranja

• profesionalizam• zaštita intelektualnog vlasništva• interoperabilnost• kvaliteta i sigurnost• www.oecd.org

Berlinska izjava o otvorenom pristupu znanju, 2003.- Internet je medij kojim se pristupa znanstvenim i stručnim radovima- Otvoreni pristup znači da:

• Autori jamče slobodan pristup korisnicima diljem svijeta

• Rad se smije kopirati, koristiti, raspačavati, prenositi i prikazivati u javnosti• Smije se prerađivati• Bilo koji digitalni medij i za bilo koju svrhu• Uvjet → korektno navođenje autora

- Rad mora biti položen u neki institucijski arhiv, opremljen metapodacima i dugoročno osiguran

Što se još mora učiniti?- Omogućiti vrednovanje i procjenu kvalitete radova i časopisa da bi se održali standardi znanstvenog rada- Dopustiti da digitalno objavljeni radovi budu uzeti u obzir pri napredovanju znanstvenika

Institucijski repozitoriji- Digitalni akademski repozitorij (DAR) → http://dar.nsk.hr/?site=3- Središnja medicinska knjižnica → http://medlib.mef.hr

Digitalni repozitorij- Način upravljanja, pohranjivanja i pružanja pristupa digitalnom sadržaju- Različita mrežna mjesta i baze podataka- Institucijski repozitoriji pomoć su pri učenju, istraživanju i poslovanju ustanove- Sadržaj → ovisi o odluci ustanove- Članci iz časopisa itd.- Podaci prikupljani za projekt- Materijali za predavanja- Disertacije i magistarski radovi- Administrativni podaci

Sadržaj- Svaka jedinica može biti opisana metapodacima- Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH) → dopušta pregledavanje sadržaja

izvan ustanove