sveuČiliŠte u rijeci · globalizacija u ekonomiji i politici; ideja „slobodnog tržišta” kao...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 2015./2016.


ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE

Studijski program: DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE

MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA

Akademska godina 2015/2016.

POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

II. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /

asistent Predmet Šifra

Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Benedikt Perak

Multimedija 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin Hromadžić Mediji i globalizacija 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Antropologija televizije 30+0+30 - 6 DA

dr. sc. Vjeran Pavlaković Komparativna povijest kulture sjećanja 15+0+15 - 6 DA

Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 6 ECTS bodova iz izborne grupe internih izbornih predmeta i/ili iz izborne grupe Communis predmeta ILI 6 ECTS bodova u kategoriji izbornih predmeta student može zamijeniti aktivnostima izvan studijskog programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Brigita Miloš Rodna tekstualnost 30+0+15 - 6 DA dr. sc. Nenad Fanuko Teorije ideologije 30+0+15 - 6 DA dr. sc. Zvjezdana Vrzić Kultura govorenja 15+0+30 - 6 DA

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Multimedija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2015/16 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak16:15-18:00 P201/202 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

engleski

Nositelj kolegija dr. sc. Benedikt Perak Kabinet F-811

Vrijeme za konzultacije petak 11-12.30 Telefon 098622793

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Informacijska znanost i multimedija: osnovna načela i teorija

Digitalne prakse bilježenja, pohrane, obrade i reprezentacije multimedijskog sadržaja u kulturi

Vizualna komunikacija podataka (data visualization): teorija, primjena, suvremeni alati za prikaz open-source kvantitativnih (R, Python), kvalitativnih (Protege) podataka, mješane metode (graf teorija, dinamični sustavi prikaza umreženja Gephi, D3 skripte)

Multimedija i World Wide Web, Semantic Web

Snimanje i obrada video i audio materijala

Planiranje, snimanje, montiranje, pohrana audio-video materijala: istraživački interview, promotivni video, glazbeni spot, kratki dokumentarni film

Izrada projektnih radova ili analiza sukladno potrebama drugih kolegija na diplomskom studiju kulturologije, kao i potrebama Studentske televizije

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:

• Opisati i obrazložiti osnovna načela informacijskih znanosti i multimedije.

• Opisati proces digitalizacije i organizacije informacijskog sadržaja.

• Upotrijebiti sustave multimedije i hipermedije, CMS sustava Joomla i WordPress

• Vizualizirati kvantitativne i kvantitativne podatke uporabom digitalnih alata R, Python, Protege, Gephi, D3 skripti

• Upotrijebiti audiovizualne alate za snimanje

• Snimiti, editirati, pohraniti i distribuirati audiovizualne materijale

• Izraditi audiovizualne sadržaje za istraživačke ili promotivne potrebe.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

POHAĐANJE NASTAVE 1 0 SAMOSTALNI RAD 3 60 IZLAGANJE SEMINARA 1 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene:

Na predavanjima se izlaže teorija i objašnjavaju praktični zadaci koji se izrađuju kroz samostalni i terenski rad. Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili postavlja na mrežne stranice. Ocjenjuje se kvaliteta rada i pridržavanje rokova. Na nastavi se organiziraju radionice koje su obvezne. Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove. Usmeni ispit se polaže na kraju semestra.

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Barry North (2011) Joomla! 1.6: A User’s Guide: Bulding a Successful Joomla! Powered Website (2rd Edition)

Vaughan, T. (2010). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.(10th Edition)

Hinderman, Bill (2016) Building Responsive Data Visualization for the Web. Wiley

Richard Brath, David Jonker (2015) Graph Analysis and Visualization: Discovering Business Opportunity in Linked Data

Matthew Horridge (2011) A Practical Guide To Building OWL Ontologies Using Protege 4 and CO-ODE ToolsEdition 1.3 (http://mowl-power.cs.man.ac.uk/protegeowltutorial/resources/ProtegeOWLTutorialP4_v1_3.pdf)

IZBORNA LITERATURA

Jennifer Niederst (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML, Graphics, and Beyond, O'Reilly.

Rosenborg, V., A Guide To Multimedia, New Readers Publishing, Carmel, 1993.

Cox N., Manley, C.T., Chea F., LAN Times Guide to Multimedia Networking, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 1995.

William B. Rouse (2015) Stevens Institute Series on Complex Systems and Enterprises. Modeling and Visualization of Complex Systems and Enterprises: Explorations of Physical, Human, Economic, and Social Phenomena. Willey

Ilisa Barbash 1997 Cross-Cultural Filmmaking: A Handbook for Making Documentary and Ethnographic Films and Videos. University of California

https://www.r-project.org/

Holly Rogers (2014) Routledge Music and Screen Media Music and Sound in Documentary Film [1 ed.] Routledge

Ian Aitken (2013) The Concise Routledge Encyclopedia of the Documentary Film. Routledge

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit.

http://mowl-power.cs.man.ac.uk/protegeowltutorial/resources/ProtegeOWLTutorialP4_v1_3.pdfhttp://mowl-power.cs.man.ac.uk/protegeowltutorial/resources/ProtegeOWLTutorialP4_v1_3.pdfhttps://www.r-project.org/

Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-portal

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E-portal

NAČIN POLAGANJA ISPITA

E-portal pismeno, usmeno

Na predavanjima se izlaže teorija i objašnjavaju praktični zadaci koji se izrađuju kroz samostalni i terenski rad. Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili postavlja na mrežne stranice. Ocjenjuje se kvaliteta rada i pridržavanje rokova. Na nastavi se organiziraju radionice koje su obvezne. Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove.

Usmeni ispit se polaže na kraju semestra.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni izvanredni

Ljetni 17.6, 1.7.

Jesenski izvanredni

2.9, 9.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

10.3 Uvod i pregled tema

17.3 Osnove multimedije CMS –sustav, Obrada teksta – i uploadiranje tekstova na portal KS, društvene mreže

24.3 Vizualizacija kvantitativnih podataka – R-studio

31.3 Vizualizacija kvantitativnih i kvalitativnih podataka – Python

7.4 Modeliranje ontologija i vizualizacija kvalitativnih podataka – Protege

14.4 Vizualizacija kvantitativnih i kvalitativnih podataka – Gephi

21.4 Interaktivna vizualizacija kvantitativnih i kvalitativnih podataka – D3 skripte, JSON

28.4 Obrada zvuka 1 – Audio produkcija, editiranje. Rad s analognim signalom, MIDI zapis. Distribucija sadržaja

12.5 Obrada videa 1 – Razrada scenarija i osnove snimanje

19.5 Obrada videa 1 – Osnove snimanja i editiranja

2.6 Obrada videa 2 – Osnove snimanja i editiranja

9.6 Prezentacija radova, Praktični rad




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mediji i globalizacija Studij Dilomski studij kulturologije Semestar II Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 30 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 14:15 u 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810

Vrijeme za konzultacije Četvrtak, 11.00-12.30 h

Telefon 051/265 697


Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Sadržaj kolegija obuhvatit će obradu najrelevantnijih tema vezanih za procese globalizacije i medija, s naglaskom na aspektima uzajamnog ispreplitanja kako bi se razumjela njihova važnost za suvremene društvene, ekonomske, političke i kulturalne trendove na globalnoj razini.

Tematski, sadržaj kolegija uključivat će niz općih tema koje objašnjavaju procese globalizacije i uloge medija pritom, ali ukazuju i na relacijski suodnos medija i globalizacije putem čega nastaje niz problemskih međupolja:

Što je globalizacija?; Definiranja, problemi, prijepori

Globalizacija u ekonomiji i politici; ideja „slobodnog tržišta” kao hegemonija novog-starog tipa

Kulturna i ideološka dimenzija globalizacije

Politička ekonomija globalnih medijskih komunikacija; medijsko-komunikacijske implikacije globalno-ekonomski umreženog svijeta

Informacijska ekonomija i procesi globalizacije

Medijske megakorporacije u globaliziranom svijetu; rad i radnici u medijima u uvjetima globalizacije

Karakter kulturalne globalizacije; globalizacija i kulturalni imperijalizam

Postmoderna, mediji i globalizacija

Strukturalne transformacije globalne javno-medijske sfere

Digitalno-(novo)medijska demokracija i globalizacija; kiber-demokracija (cyberdemocracy) i promjene medijskih krajolika

Razlike u recepcijama medijskih tekstova pod utjecajima globalizacijskih trendova


Nakon odslušane nastave i položenog ispita studenti/ce će biti osposobljeni razumjeti i objasniti nekoliko ključnih aspekata koji se obrađuju na kolegiju:

opće karakteristike globalizacije;

odnose svjetskih centara moći, globalnog kruženja kapitala, prekarnih uvjeta rada i medija;

relacijske suodnose i učinke ekonomsko-političke globalizacije, kulturalne postmodernizacije i medijatizacije

uvjete i posljedice funkcioniranja političke demokracije u ekonomski i medijski globaliziranom svijetu



X X X X


X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij I.)

2 30

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij II.)

2 30

ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad i usmeni ispit)

1,5 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Beck, Urlich (2003). Što je globalizacija. Zagreb: Vizura.

Castells, Manuel (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja).

Rantanen, Terhi (2006). The Media and Globalization. London & New Delhi: Sage Publications.

IZBORNA LITERATURA

Alexander, C. J., Pal, L. A. (2001). Digitalna demokracija. Politike i politika u umreženom svijetu. Osijek, Zagreb, Split: Panliber.

Curran, J., Morley, D. (eds.) (2006). Media and Cultural Theory. London & New York:

Routledge.

Van Dijk, J., Jožanc, N. (eds.) (2011). Information Society and Globalization: Transformation of Politics. Zagreb: Political Science Research Centar.

Durham, M. G., Kellner, D.M. (eds.) (2006). Media and Cultural Studies. Oxford: Blackwell Publishing.

Hafez, K. (2007). The Myth of Media Globalization. Cambridge: Polity Press.

Hardt, M., Negri, A. (2000). Imperij. Zagreb: Arkzin.

Milardović, A. (ur.) (2001). Globalizacija. Osijek, Zagreb, Split: Panliber.

Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell Publishing.

Sreberny-Mohammadi, A., Winseck, D., McKenna, J., Boyd-Barrett, O. (eds.) (1997). Media in Global Context. A Reader. London: Hodder Arnold.

Steger, M. B. (2005). Globalizacija. Sarajevo: „Šahinpašić“.


Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.


Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka.


Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.


Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali tijekom prethodna četiri tjedna nastave.

Studenti/ce su obavezni napisati kraći seminarski rad (5-6 stranica dug tekst, u formi znanstvenog rada) na temelju komparativne analize najmanje tri jedinice relevantne literature. Seminarski rad treba biti dostavljen predmetnom nastavniku najkasnije tjedan dana prije predviđenog roka za izlazak na završni (usmeni) ispit!

Uvjet za stjecanje prava na potpis i za izlazak na završni usmeni ispit je najmanje jedna pozitivna ocjena sa kolokvijâ. U slučaju izlaska na završni usmeni ispit s jednom negativnom ocjenom sa kolokvijâ, maksimalna zaključna ocjena na kolegiju je 2 (E).

Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru.


Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju.

Održat će se samo JEDAN dodatni termin za nadoknadu i ispravak kolokvijâ, na kraju nastavnog dijela semestra!


ISPITNI ROKOVI

Zimski


-------

Ljetni 16.06.i 30.06.2016.

Jesenski izvanredni

08. i 14.09.2016.


1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.

2. tjedan Što je globalizacija? Sociologija globalizacije.

3. tjedan Logike, dimenzije, posljedice globalizacije.

4. tjedan Ideja svjetskog društva.

5. tjedan Zablude globalizma.

6. tjedan Odgovori na globalizaciju.

7. tjedan Kolokvij I.

8. tjedan Problemsko sučeljavanje globalizacije i medija. Informacijska ekonomija i procesi globalizacije. Castellsova teza o informacionalizmu.

9. tjedan Informacijsko-komunikacijska tehnologija, globalna ekonomija i umreženo poduzeće.

10. tjedan Radni procesi i transformacija rada unutar informacijsko-komunikacijske paradigme.

11. tjedan Informacijska tehnologija i restrukturiranje odnosa između kapitala i tržišta rada. Modeli privremenog (prekarnog) rada u eri informacionalizma.

12. tjedan Informatizacija proizvodnje, nematerijalni rad, mrežna proizvodnja i teza o informacijskoj supercesti.

13. tjedan Kolokvij II.

14. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Antropologija televizije Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 8.15-11.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne. Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio

Kabinet F 807 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10.00-11.00

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

- Jezici medija: semiotika i strukturalizam, čitanja vijesti i čitanja reklama - Opće teorije naracije - Realizmi: realizam i tehnologija, realizam i društvena pitanja, realistička estetika, realizam i

ideologija - Društvena uloga televizije - Antropološke metode u proučavanju televizije kao dijela svakodnevnog života - Oblikovanje televizijske publike: od običnog recipijenta do interaktivnosti, etnografije gledateljstava- Kulturalni studiji i televizija - Rodna televizija: ženskost, muškost - Globalno i lokalno u internacionalnim komunikacijama - Televizija i postmodernizam


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: naznačiti ulogu televizije kako u sferi informiranja i zabave, tako i u oblikovanju značenja svakodnevnog života; spoznati ekonomske, kulturološke i ideološke aspekte vezane uz medij; proučiti odnos publike i istraživanog medija te poznavati povijest studija televizije.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Seminar ili praktični rad 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)



5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


Ginsburg, Abu-Lughod, Larkin (eds.) (2002) Media worlds. Anthropology on New Terrain. Berkeley: University of California Press (odabrana poglavlja).

Lotz, Amanda. 2007. The Television Will Be Revolutionized. New York, NY: New York University

Press.

Abu-Lughod, Lila.1997. The interpretation of Culture(s) after Television. “Representations” 0/59 (109-134).

Abu-Lughod, Lila. 2004. Dramas of Nationhood: The Politics of Television in Egypt (University of

Chicago Press)

Ang, I. (1996) Living Room Wars. Rethinking media audiences for a postmodern world. London i New York: Routledge.

Fiske, J. (1987) Television Culture. London i New York: Routledge.

IZBORNA LITERATURA

IZBORNA LITERATURA Coman, Mihai. (2005). “Cultural Anthropology and Mass Media: a Processual Approach” u Media

Anthropology, Rothenbuhler i Coman (ur.). Sage Publications

Coman, Mihai i Rothenbuhler, Eric. (2005). “The Promise of media Anthropology”. U Media Anthropology, Rothenbuhler i Coman (ur.).

Hartley, John. (1999) Uses of Television. London i New York: Routledge.

Fiske, J. (1992) Čitanje televizije. Zagreb: Barbat i Prova.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je usmenoga tipa. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema

istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Umjesto seminara se prema prethodnom dogovoru s nastavnikom može podnijeti izvještaj o radu na Sveučilišnoj televiziji.

Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

ISPITNI ROKOVI Zimski --

Proljetni izvanredni --

Ljetni 20. lipnja i 4.srpnja Jesenski

izvanredni 5. rujna i 12. rujna


8.3. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme 15.3. Jezici medija: semiotika i strukturalizam

22.3. Opće teorije naracije 1 29.3. Opće teorije naracije 2 5.4. Realizmi: realizam i tehnologija, realizam i društvena pitanja

12.4. Društvena uloga televizije, kulturalni studiji i televizija 19.4. Antropologija masovnih medija 26.4. Antropologija i televizija 1: globalno i lokalno u internacionalnim komunikacijama 3.5. Antropologija i televizija 2: etnografija televizijskih gledateljstava

10.5. Nema nastave 17.5. Etnografija televizijskih gledateljstava: Lila Abu Lughod 24.5. Studenti prezentiraju rad na Sveučilišnoj televiziji 31.5. Predaja seminara 7.6. Zaključna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Komparativna povijest kulture sjećanja Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 12:15, predavaonica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

da - engleski

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković Kabinet F-804

Vrijeme za konzultacije Telefon 051/265-705

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr.sc. Tamara Banjeglav

Kabinet F-804 Vrijeme za konzultacije Srijeda 14:30-16.00

Telefon 051/265-705 e-mail [email protected]


Kolegij se sastoji od općeg pregleda teorije kulture i politika sjećanja s naglaskom na 20. stoljeće u

Europi. Uz analiziranje teorijske građe vezane uz kulturu i politike sjećanja, studenti će proučavati povijest

najvažnijih sukoba u 20. stoljeću (Drugi svjetski rat, sukobe povezane s Hladnim ratom, raspad Jugoslavije)

te njihov prikaz i percepciju u različitim kulturama. Kolegij će se fokusirati na zbivanja u Hrvatskoj i bivšoj

Jugoslaviji. Cilj kolegija je poticanje rasprave i kritičkog promišljanja o načinima stvaranja identiteta, nacija

i političkih identiteta kroz politike i prakse sjećanja i komemorativnu kulturu.


Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:

definirati i objasniti različite teorije kulture sjećanja

analizirati veze između komemorativnih praksi, političkih rituala, povijesti i identiteta.

prepoznati kako službene politike sjećanja i politički akteri instrumentaliziraju prošlost radi ostvarivanja i održavanja vlastitih interesa

analizirati načine na koje različiti oblici kulture (umjetnost, književnost, film, muzika, itd.) stvaraju sliku prošlosti, pozitivnu i negativnu

kritički razmišljati i biti spremni raspravljati o svojim stavovima



x x x x


x



0.5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 (pisani rad)

1.5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 (pisani rad)

1.5 25

Prezentacija 1 10

ZAVRŠNI ISPIT 1.5 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Aleida Assmann, “Kulturalno pamćenje”, u Duga senka prošlosti, Beograd: Biblioteka XX Vek, 2011., str. 58.- 71. Todor Kuljić, Kultura sećanja, Beograd: Čigoj štampa, 2006, str. 7-14; Maurice Halbwachs, On Collective Memory, Chicago: Chicago University Press, 1992. Jan Assman, “Kultura sjećanja”, u: Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006., str. 45-78. Jan-Werner Muller: “Introduction: The power of memory, the memory of power, and the power over memory”, Memory and Power in Post-War Europe, Cambridge: Cambridge University Press, 2004., str. 1.-35. Dejan Jović: “‘Official memories’ in post-authoritarianism: an analytical framework”, Journal of Southern Europe and the Balkans, 6(2), August 2004 Eric Hobsbawm: “Izmišljanje tradicije”, u: Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006., str. 137. – 150. John R. Gills: “Pamćenje i identitet: povijest jednog odnosa”, u: Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006., str. 169. – 196. George Schopflin, “The functions of myths and a taxonomy of myths”, in Hosking and Schopflin, Myths and Nationhood, New York: Routledge, 1997, str. 19.-35. Pal Kolsto, “Historical Myths as Boundary-Defining Mechanisms: A Typology”, Myths and Boundaries in South Eastern Europe, London: Hurst & Company, 2005, str. 16.-27. Pierre Nora, “Između Pamćenja i Historije. Problematika mjesta”, u: Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006., str. 21.-44. Dunja Rihtman-Auguštin, Ulice moga grada, Beograd: Biblioteka XX Vek, 2000, str. 35.-60. Jay Winter, “Sites of Memory and the Shadow of War”, u: Cultural Memory Studies, Astrid Erll, Ansgar Nünning (ur.), Berlin and New York: Walter de Gruyter, 2008, str. 61.-74. Eviatar Zerubavel, “Calendars and History: A Comparative Study of the Social Organization of National Memory”, u Continuities, Conflicts and Transformations in National Retrospection, Jeffrey K. Ollick (ur.), Durham and London: Duke University Press, 2003, str. 315.-337.

T.G. Ashplant, Graham Dawson i Michael Roper, “The Politics of War Memory and Commemoration. Contexts, Structures and Dynamics”, u The Politics of War Memory and Commemoration, T. G. Ashplant et al. (ur.), London and New York: Routledge, 2000., str. 3. – 33. Yasemin Nuhoğlu Soysal and Hanna Schissler, "Introduction: Teaching beyond the National Narrative" u The Nation, Europe, and the World: Textbooks and Curricula in Transition, Hanna Schissler i Yasemin Nuhoğlu Soysal (ur.), New York and Oxford: Berghahn Books, 2005, str. 1. – 9. Wolfgang Hoepken, “War, Memory, and Education in a Fragmented Society: The Case of Yugoslavia,” East European Politics and Societies 13(1), 1999 Holm Sundhaussen, “Jugoslavija i njezine države sljednice. Konstrukcija, destrukcija i nova konstrukcija ‘sjećanja’ i mitova,” u Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006, str. 239. – 284. Wolfgang Höpken, "Between memory Politics and Mourning. Remembering WWII in Yugoslavia", u Bad Memories. Sites, Symbols and narrations of the wars in the Balkans, Osservatorio Balcani e Caucaso, 2010. Tony Judt: “The Past is Another Country: Myth and Memory in Post-War Europe”, u Memory and Power in Post-War Europe, Jan-Werner Mueller (ur.), Cambridge: Cambridge University Press, 2004, str. 157. – 183. Etienne Francois, “Velike pripovijesti i lomovi brana sjećanja. Sjećanje na Drugi svjetski rat između nacionalizacije i univerzalizacije”, u Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006, str.219. – 238. James Young, “Tekstura sjećanja,” u Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006, str. 197. – 216. Aleida Assmann, "The Holocaust – a Global Memory? Extensions and Limits of a New Memory Community," u Memory in a Global Age: Discourses, Practices and Trajectories, Aleida Assmann i Sebastian Conrad (ur.) London: Palgrave Mcmillan, 2010, str. 97. – 118. Alexandra Barahona de Brito, "Transitional Justice and Memory: Exploring Perspectives," South European Society and Politics 15(3), 2010., str. 359-376. Ksenija Turković, "Povjesničari u potrazi za istinom o sukobima na prostoru bivše Jugoslavije u svojstvu vještaka pred ICTY-em," Časopis za suvremenu povijest 36(1), 2003. Jan-Werner Mueller: “On ‘European Memory. Some Conceptual and Normative Remarks”, u A European Memory? Contested Histories and Politics of Remembrance, Małgorzata Pakier i Bo Stråth (ur.), New York: Berghahn, 2010. Veronika Settele: “Including Exclusion in European Memory? Politics of Remembrance at the House of European History”, Journal of Contemporary European Studies, 2015, 23:3, str. 405-416.

IZBORNA LITERATURA

Silke Arnold-de Simine, “Is there such a thing as 'collective memory'? ”, u Mediating Memory in the Museum. Trauma, Empathy, Nostalgia, London: Palgrave McMillan, 2013, str. 20.-30. Benedict Anderson: “Introduction”, Imagined Communities: Reflections on the Origin and Spread of Nationalism, Revised Edition. London and New York: Verso, 2006., str. 1.-8. Vjeran Pavlaković, “Sukob, komemoracije i promjena značenja: Meštrovićev paviljon kao prijeporno mjesto sjećanja”, u: Kultura sjećanja: 1991. Povijesni lomovi i savladavanje prošlosti, Cipek, Tihomir (ur.), Zagreb: Disput, 2011., str. 215.-238. Marija Todorova, “Dizanje prošlosti u vazduh: Mauzolej Georgi Dimitrova kao lieu de mémoire”, u Dizanje prošlosti u vazduh, Beograd: Biblioteka XX Vek, 2010, str. 139.-176.

Pierre Nora, “The Era of Commemoration”, u Realms of Memory. The Construction of the French Past (Vol. 1), Pierre Nora et al. (ur.), Columbia University Press, 1998., str. 609. - 638. Vjeran Pavlaković, “Contested Pasts, Contested Red-Letter Days. Antifascist Commemorations and Ethnic Identities in Post-Communist Croatia”, u Transforming National Holidays. Identity Discourse in the West and South Slavic Countries, 1985-2010, Ljiljana Šarić et al. (ur.), John Benjamins Publishing Company, 2012., str. 149. – 169. Paul Connerton, “Commemorative ceremonies”, u How Societies Remember, Cambridge: Cambridge University Press, 1989, str. 41.-71. Barry Schwartz, “The Social Context of Commemoration”, Social Forces, Vol. 61, No. 2. (Dec., 1982), pp. 374-402. Snježana Koren i Branislava Baranović, "What Kind of History Education Do We Have After Eighteen Years of Democracy in Croatia? Transition, Intervention, and History Education Politics (1990 –2008)" u 'Transition' and the Politics of History Education in Southeastern Europe, Augusta Dimou (ur.), Gottingen: V&R Unipress, 2009. Sulejman Bosto i Tihomir Cipek (ur.), Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i savladavanje prošlosti, Zagreb: Disput, 2009. Heike Karge, "Mediated remembrance: local practices of remembering the Second World War in Tito's Yugoslavia," European Review of History—Revue europpeenne d’histoire, 16(1), February 2009, str. 49. – 62. Claudia Koonz, “Između pamćenja i zaborava. Koncentracijski logori u njemačkom sjećanju”, u Kultura pamćenja i historija, Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006, str. 285. – 312. Richard Ned Lebow et. al. (ur.), The Politics of Memory in Postwar Europe, Durham and London: Duke University Press, 2006. Dominick LaCapra, Representing the Holocaust: history, theory, trauma, Ithaca and London: Cornell University Press, 1994. Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu, Zagreb: Politička kultura, 2002. Mark Osiel, Mass Atrocity, Collective Memory and the Law, New Brunswick and London: Transaction Publishers, 2000., str. 209. – 292. Markus J. Prutsch, "European Historical Memory: Policies, Challenges, and Perspectives", European Parliament Directorate-General for Internal Policies, Policy Department B: Structural and Cohesion Policies, European Union, 2013 Maria Malksoo, “The Memory Politics of Becoming European: The East European Subalterns and the Collective Memory of Europe”, European Journal of International Relations, 15(4): 653–680


Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama.

Također su prije izlaska na ispit dužni predati 2 pisana rada što im donosi ukupno 3 ECTS boda (1.5 ECTS svaki rad) i održati 10-minutnu prezentaciju, što im donosi 1 ECTS bod.


- mrežne stranice Mudri.uniri

- Konzultacije

- Oglasna ploča Odsjeka za kulturalne studije

- E-pošta

- Web stranica fakulteta


- usmeno na konzultacijama - e-pošta


1. pisani zadatak (mjesto sjećanja) - Studenti trebaju odabrati jedno mjesto sjećanja i napisati o tome 3-5 kartica teksta, koristeći pritom minimalno 2 znanstvena rada (knjiga, članak u znanstevnom časopisu, literatura kolegija...). Cilj je analizirati mjesto sjećanja kroz teorije kulture sjećanja koje se obrađuju na nastavi i pritom odabrati mjesto sjećanja oko kojeg se stvarala neka kontroverza ili su njegova egzistencija ili način izvedbe/izgled propitivani.

2. pisani zadatak (komemoracija) - Studenti trebaju odabrati jednu komemoraciju te pronaći ili a) tri razdoblja jednog medijskog izvora (npr. tri različita godišta Novog Lista na datum održavanja komemoracije) ili b) tri različita medijska izvora na isti datum (npr. isti datum u Novom Listu, Večernjem Listu...) i analizirati medijski prikaz i reprezentaciju komemoracije. Studenti trebaju analizirati simbole, (politički) diskurs i načine medijskih reprezentacija, prilikom čega trebaju koristiti minimalno dva znanstvena izvora (literatura kolegija, članci iz znanstvenih časopisa, knjige...). Rad treba sadržavati 3-5 kartica teksta.

3. studenti trebaju održati jednu usmenu prezentaciju u trajanju 10-15 minuta na kojoj će ukratko predstaviti i kritički analizirati jedan od tekstova obavezne literature. U prezentaciji treba iznijeti najvažnije teze/zaključke iz pročitanog teksta te ih kritički analizirati na temelju ostale pročitane literature i znanja stečenog na nastavi.

U radovima se boduje:

- Kreativnost u odabiru teme

- Primjena teorije

- Kritička analiza teme

- Struktura i izgled rada + praćenje gore navedenih uputa o izvedbi rada

Aktivnost na predavanjima i posebice na gostujućim predavanjima se boduje s ukupno 10 bodova (katkad i kroz pitanja na koje studenti daju kratke odgovore nakon gostovanja, ili kroz diskusiju na predavanju).

Završni ispit je pismeni. Sastoji se od esejskih pitanja. Studenti mogu osvojiti maksimalno 30 bodova



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15.06.2016., 30.06..2016.

Jesenski izvanredni

01.09.2016., 8.09.2016.


09.03.2016. Uvod u kolegij i temu: Kultura sjećanja

16.03.2016. Kolektivno, društveno i individualno sjećanje

23.03.2016. Sjećanje, moć i politika

30.03.2016. Zajednica sjećanja i ‘izmišljene tradicije’: Sjećanje i (nacionalni) identitet

06.04.2016. Mitovi, sjećanje i nacionalizam

13.04.2016. Kako se stvara i reproducira kolektivno sjećanje I: Mjesta pamćenja, sjećanja i zaborava

20.04.2016. Kako se stvara i reproducira kolektivno sjećanje II: Rituali, praznici i komemorativne prakse

27.04.2016. Gostujuće predavanje, Dea Marić: Sjećanje i obrazovanje (predaja 1. pisanog zadatka)

11.05.2016. Sjećanje i mehanizmi tranzicijske pravde

18.05.2016 Sjećanje na Holokaust

25.05.2016. Prikazivanje filma Krug sjećanja (predaja 2. pisanog zadatka)

30.05.2016. Gostujuće predavanje, prof. dr. Heike Karge, Sveučilište u Regensburgu: Sjećanje na rat u Europi nakon 1945.: Komparativna perspektiva

31.05.2016. Gostujuće predavanje, prof. dr. Heike Karge: Sjećanje na žrtve koncentracijskih logora: Auschwitz, Jasenovac i Kampor

01.06.2016.

Gostujuće predavanje, prof. dr. Natali Stegmann, Sveučilište u Regensburgu: Sjećanje na žrtve komunizma u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi

(posjet Memorijalnom centru Lipa pamti)

08.06.2016. Zajedničko europsko sjećanje?




MODUL: INTERDISCIPLINARNE TEORIJE KULTURE


POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

II. semestar

Predmeti unutar modula Interdisciplinarne teorije kulture

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Brigita Miloš Rodna tekstualnost 30+0+15 - 6 DA dr. sc. Nenad Fanuko Teorije ideologije 30+0+15 - 6 DA dr. sc. Zvjezdana Vrzić Kultura govorenja 15+0+30 - 6 DA

Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 12 ECTS bodova iz izborne grupe internih izbornih predmeta i/ili iz izborne grupe Communis predmeta ILI 6 ECTS bodova u kategoriji izbornih predmeta student može zamijeniti aktivnostima izvan studijskog programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Benedikt Perak

Multimedija 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin Hromadžić Mediji i globalizacija 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Antropologija televizije 30+0+30 - 6 DA

dr. sc. Vjeran Pavlaković Komparativna povijest kulture sjećanja 15+0+15 - 6 DA




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Rodna tekstualnost Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 11.00 do 16.10 sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija dr. sc. Brigita Miloš Kabinet F 816

Vrijeme za konzultacije Pon i sri 10.00-11.00 sati Telefon 265-701



Telefon e-mail


U kolegiju „Rodna tekstualnost“ studentice i studenti upoznat će se s različitim reprezentacijama roda u jeziku - sociolingvističke i psiholingvističke varijacije, konverzacijske prakse, javno govorenje, oslovljavanje, patrimatrilinearne i patrimatrilokalne prakse, kodeksi ponašanja. Upoznat će se s oblicima reprezentacije roda u (književnom) tekstu: oblikovanjem poruke s obzirom na rodnu pripadnost pošiljatelja i primatelja (žensko pismo, female affiliation complex, parler femme, androginost tekstova). Nadalje, upoznat će se s feminističkim teorijama i prijeporima reprezentacije tijela, tjelesnosti, te politike spolne/rodne razlike (falogocentrizam) u popularnoj kulturi te novim medijima.


Nakon položenog ispita studenti/ce će biti u stanju:

Objasniti ključne pojmove vezane uz konstrukt roda te kritički preispitivati reprezentacije

muškosti, ženskosti i seksualnosti;

Povezivati teorijsko znanje s iskustvenim znanjima te analizirati i objasniti reprezentacije

muškosti, ženskosti, tjelesnosti u domeni popularne kulture.

Razlikovati sociolingvističke i psiholingvističke varijacije s obzirom na kategoriju rodnosti;

Objasniti način na koji se rodnost iskazuje kroz konverzacijsku praksu;

Obrazložiti odnos javnog govora i rodne obilježenosti;

Analizirati oblike reprezentacije roda u tekstu;

Objasniti ključne pojmove vezane uz konstrukciju rodnosti NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X


mailto:[email protected]


Kontinuirana provjera znanja 2 35

Seminarski rad 2 35

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100













1. Borić, Rada. 1998. „Ženski identitet u jeziku“. Treća 1:1, str: 37-44.

2. Butler, Judith, Performative Acts and Gender Constitution: An Essay in phenomenology

and Feminist Theory, u: The Feminism and Visual Culture, ur. A. Jones, Routledge,

London, NY, 2003.

3. Cioux, H. „The Laugh of the Medusa“. Signs. Vol. 1. No. 4 (Summer 1976). str: 875-893.

4. Grozs, Elizabeth, Bodies-Cities, u: Feminist Theory and The Body, ur. J. Price i M.

Shildrick, Routledge, NY, 1999.

5. Hornsby, Jennifer, Feminism in Philosophy of Language: Communicative Speach Acts,

na: http://sas-space.sas.ac.uk/819/1/J_Hornsby_Feminism.pdf

6. Mills, S. i Mullany, L. 2011., Language, Gender and Feminism: Theory, Methodology and

Practice, Routledge, NY

7. Wilshire, Donna, The Uses of Myth, Image and The Female Body in Re-Visioning

Knowledge, u: Gender/Body/Knowledge, ur. A. Jaggar i S. Bordo, Rutgers UP, New

Brunswick, London, 1990.

8. Čale Feldman, L, Tomljenović A., 2012., Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam

Int, Zagreb

9. McRobbie, Angela. 2009. „Post Feminism and Popular Culture: Bridget Jones and the

New Gender Regime“. The Aftermath of Feminism: Gender, Culture and Social Change.

London: Sage Publications. str: 11-24. Na: http://www.sagepub.com/upm-

data/23586_02_McRobbie_Ch_01.pdf

Wolf, Naomi. 2008., Mit o ljepoti: kako se prikazi ljepote koriste protiv žena. Zagreb: Jesenski i Turk

IZBORNA LITERATURA

1. Brown, Ann. 1996. Obrana žene: Feminizam i Biblija. Zgreb: Steppress.

http://sas-space.sas.ac.uk/819/1/J_Hornsby_Feminism.pdf

2. Grdešić, Maša: Što sam o tekstualnosti naučila od Lene Dunham, na:

http://muf.com.hr/2014/10/27/sto-sam-o-tekstualnosti-naucila-od-lene-dunham/

3. Lovrić-Jović, Ivana: Seksizam u jeziku, na:

http://postjugo.filg.uj.edu.pl/baza/texts_display.php?id=326

4. Galić, Branka, Seksistički diskurs rodnog identiteta, Socijalna ekologija: časopis za

ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Vol.13 No.3-4 Prosinac 2004.

5. Brettell, C. B., Sargent, C. F. (ur.) Gender in Cross-Cultural Perspective. Prentice Hall

College, 2000

6. Butler, J. Nevolje s rodom. Zagreb, 2000.

7. Butler, J. P. Bodies That Matter: On The Discursive Limits of «Sex». Routledge, 1993

8. Irigaray, L. Ja, ti, mi: za kulturu razlike. Zagreb, 1999.

9. Brown, A. Obrana žene: feminizam i biblija. Zagreb, 1996.

10. Mealey, L. J. Sex Differences: Development and Evolutionary Strategies. Academic

Press, 2000

11. Nicholson, L. J. Feminizam/postmodernizam. Zagreb, 1999.

12. Pešut, J. Ženska perspektiva. Zagreb, 1998.

13. Philips, K. M., Reay, B. (ur.) Sexualities in History: A Reader. Routledge, 2001

14. Stuart, K. E. The Uninvited Dilemma: A Question of Gendre. Metarmophous Press, 1991

15. Zlatar, Andrea. 2007. „Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj

književnosti“. Zbornik Slavističke škole, Bagić, ur. Zagreb: FF press. str: 131-136.


Seminarski radovi predaju se na zadnjem predavanju.

Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave.


E-pošta, oglasna ploča


E-pošta, oglasna ploča, redovite tjedne konzultacije


1) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način:

dovoljan 2 = 17-21 bodova- rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja

dobar 3 = 22-26 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja

vrlo dobar 4 = 27-31 bodova rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje i analiza

sadržaja

izvrstan 5 = 32-35 bodova rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje, analiza, te

kritičko vrednovanje sadržaja

2) Kolokvij

- ima 5 pitanja i svako pitanje nosi 7 bodova

3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način:

- ima 5 pitanja i svako pitanje nosi 6 bodova



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17. 06. 2016. i 1. 7. 2016. u 13.00 sati (kabinet F - 816)

Jesenski izvanredni

1.09. 2016. i 8. 09. 2016. U 13.00 sati (kabinet F – 816)


7.03.

2016.

P: 11.00 – 11.45 Predstavljanje kolegija ; podjela seminarskih zadataka;

P: 11.50 – 12.35 Tekst/ualnost – problem granica teksta

S: 12.40 – 14.10 Rodni konstrukti konverzacijskih parksi

P: 14.20 – 16.10 Jezik i rod – lingvističke osobine konstrukata rodnosti

14.03.

2016.

P: 11.00 – 12.30 Rodne razlike: konverzacijske prakse, konverzacijska dominacija

S: 12.40 – 14.10 Analiza odabranih materijala

P: 14.20 – 16.10 Ženski govor u domeni javnosti

21.03.

2016.

P: 11.00 – 12.30 Teorijski problem – rod ili moć?


P: 14.20 – 16.10 Teorijski problem – razlika ili dominacija?

28.03.

2016. PRAZNIK – NEMA NASTAVE

4.04.

2016.

P: 11.00 – 12.30 Pisanje žena i pisanje za žene

S: 12.40 – 14.10 Analiza odabranih tekstova

P: 14.20 – 16.10 Žensko pismo; parler famme, female affiliation complex

11.04.

2016.

P: 11.00 – 12.30 Pisanje tijela/čitanje tijela


P: 14.20 – 16.10 Tekstualnost/seksualnost

18.04.

2016.

P: 11.00 – 11.45 Kolokvij

P: 11.50 – 12.35 Vizualna naracija


P: 14.20 – 16.10 Ideologija muškog pogleda

25.04.

2016.

P: 11.00 – 12.30 Rod/tijelo/znanje


P: 14.20 – 16.10 Rodni odnosi u pop kulturi; konstrukcija muškosti

2.05.

2016.

P: 11.00 – 12.30 Novi mediji i rod

P: 12.40 – 13.25 predaja seminarskih radova; interna evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije ideologije Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 16:15, 801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da ali čemu Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nenad Fanuko

Kabinet F-808

Vrijeme za konzultacije Utorkom 13-14 i 15.30-16

Telefon -

e-mail [email protected]


Svrha predmeta je pružiti pregled shvaćanja ideologije kao višeznačnog i kontroverznog pojma u socijalnoj teoriji. Razmotrili bi se: povijest pojma i klasifikacije definicija, kritičko i neutralno shvaćanje, ideo logija kao sistem ideja i kao “življeno iskustvo”. Ideologija je važan koncept kako u socijalnoj teoriji, tako i u najšire shvaćenim kulturnim disciplinama. Teorije ideologije su osnova za razumijevanje brojnih fenomena u suvremenim društvima – od pitanja identiteta (rodnih, klasnih, etničkih), preko uloge masovnih medija i novih komunikacijskih tehnologija do značenja popularne kulture i potrošačkog društva. Kako je povijest pojma ideologije ponajprije povezana s Marxom i marksizmom, studenti će dobiti dopunski uvid u tu filozofsku tradiciju, ali i u druge teorijske orijentacije u istraživanju ideologije.


Nakon položenog ispita studenti/ce će biti u stanju:

opisati povijesne okolnosti nastanka i značenje pojma ideologije

povezati promjene sadržaja i opsega pojma ideologije s društvenim promjenama tijekom posljednja dva stoljeća

klasificirati različite definicije ideologije

razlikovati epistemološku i socio-političku dimenziju ideologije

definirati kriterije za klasifikaciju različitih shvaćanja ideologije (kritičko – neutralno, marksističko – nemarksističko, strukturalno – akcijsko)

analizirati različite definicije ideologije (primjerice: Marx, Engels, marksizam, klasična sociologija, Parsons, Geertz, Giddens, Luhmann, Habermas, Bourdieu, Ricoeur, Bloch)

usporediti različita shvaćanja ideologije

definirati snage i slabosti marksističkih teorija ideologije

razmotriti aktualnost bavljenja ideologijom danas

interpretirati pojave iz svakodnevnog života kao primjere manifestacije ili učinka ideologije

argumentirati izbor i interpretaciju iz prethodne točke pomoću izabrane teorije ideologije

i još mnogo toga...



X X X


mailto:[email protected]



1.0 10

Seminarski rad 1,0 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1.5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 1.5 25

ZAVRŠNI ISPIT 1.0 30

UKUPNO 6.0 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Eagleton, T., Ideology: An Introduction, London, 2007.

Freeden, M.: Političke ideologije: novi prikaz, Zagreb, 2006., pogl. 1., 2., 3., 9. i 12.

Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb, 1986., str. 53 – 87.

Hawkes, D., Ideology, London, 1996., pogl. 4. do 6.

Katunarić, V.: Teorija društva u frankfurtskoj školi, Zagreb, 1990.

Ritzer, G., Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997., pogl. 4.

van Dijk, T.A..: Ideologija: multidisciplinarni pristup, Zagreb, 2006.

Schwarzmantel, J., Doba ideologije, Zagreb, 2005., pogl. 1. i 2., te 7. do 9.

IZBORNA LITERATURA

Althusser, L., On Ideology, London, 2008.

Balkin, J. M., Cultural Software: A Theory of Ideology, New Haven, 1998.

Boudon, R., The Analysis of Ideology, Chicago,1989.

Castells, M.: Moć identiteta, Zagreb, 2003.

CCCS, University of Birmingham, On Ideology, London ,1978.

Larrain, J., The Concept of Ideology, London, 1979.

Močnik, R., 3 teorije: Ideologija, nacija, institucija, Beograd, 2003.

Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.), Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996., pogl. 1. i 2

Ravlić, S. Suvremene političke ideologije, Zagreb, 2003.

Taylor, Ch., Modern Social Imaginaries, Durham, 2004.

Therborn, G., The Ideology of Power and Power of Ideology, London, 1980.

Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 1. i 2.

Thompson, J. B., Studies in the theory of Ideology, Cambridge, 1984.

Wuthnow, R., Meaning and Moral Order, Berkeley, 1987.

Žižek, S. (ed.), Mapping Ideology, London, 1994.

SEMINARSKA LITERATURA

1. Marx, K. i F. Engels: Njemačka ideologija, razna izdanja. 2. Marx, K.: Kapital, 1. glava, razna izdanja. 3. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i

francuska sociološka škola, Zagreb, 2003.

4. Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, str. 272-302 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb, 1964.

5. Lukacs, G.: Povijest i klasna svijest, Zagreb 1970. „Postvarenje i svijest proletarijata“, str. 149 – 308. 6. Mannheim, K.: Ideologija i utopija, Zagreb, 2007. , pogl. 2. 7. Mannheim, K.: Ideologija i utopija, Zagreb, 2007. , pogl. 4. 8. Hall, S.: The problem of ideology: marxism without guarantees, pp. 25-46 in: Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.),

Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996. 9. Larrain, J.: Stuart Hall and the marxist concept of ideology, pp. 47-70 in:Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.), Stuart

Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996. 10. Althusser (Altise), L.: Za Marxa, Beograd, 1971., str. 203-234. 11. Althusser, L.: Ideologija i ideološki aparati države, str. 119-140, u S. Flere (ur), Proturječja suvremenog

obrazovanja, Zagreb, 1986. 12. Therborn, G. The Ideology of Power and the Power of Ideology, ch.1 i ch 2, Verso, London 1980. 13. Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, 1968. 14. Geertz (Gerc), C.: Ideologija kao kulturni sistem, u Tumačenje kultura I, Beograd, 1998. 15. Bloch, M.: From cognition to ideology, pp. 106-136 in M. Bloch, Ritual, History and Power, The Athlone press,

London, 1989. 16. Kertzer, D.I.: The Virtues of Ambiguity, pp.57-76 in: D. Kertzer, Ritual, Politics & Power, Yale University Press,

New Haven and Lonson, 1988. 17. Elster, J.: Belief, Bias and Ideology, pp. 141-166 in J. Elster, Sour Grapes, Cambridge University Press, Cambridge

1996. 18. Elster, J.: Ideologies, ch. 8 in: J. Elster, Making Sense of Marx, Cambridge University Press, Cambridge 1994. 19. Habermas, J.: Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982., str. 9-65. 20. Habermas, J.: Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982. , str. 86-116. 21. Foucault, M.: Poredak diskursa, str.115-142, u M. Foucault, Znanje i moć, Zagreb, 1994. 22. Žižek, S., Sublimni objekt ideologije, Zagreb, 2002., pogl. 1. 23. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 1. 24. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 2. 25. Balkin, J. M., Cultural Software: A Theory of Ideology, New Haven, 1998. 26. Boudon, R., The Analysis of Ideology, Chicago,1989. 27. Žižek, S.: The Spectre of ideology, pp. 1-33 in: S. Žižek (ed.), Mapping Ideology, Verso, London, 1994.


Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (2 tijekom semestra).


e-pošta, oglasna ploča Odsjeka


Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom.


Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Dva kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Nema nadoknada. Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! Upute za seminarske radove

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s

kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova;

4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara.

ROK ZA PREDAJU SEMINARSKIH RADOVA: 05.04.2016.

KOLOKVIJI: 2 kolokvija po 5 pitanja, svako donosi maksimalno 5 bodova

ZAVRŠNI ISPIT: pismeni ispit sa 6 pitanja, svako donosi maksimalo 5 bodova


Studenti/ce su DUŽNI ispunjavati svoje obveze i ne ponašati se kao razmažena djeca, i na primjer zvati tatu u školu.


ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 14.06. i 28.06.

Jesenski izvanredni

01.09. i 06.09.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME NAPOMENA

P1 Povijesni izvori koncepta ideologije: od preteča do francuske revolucije.

P2 Epistemološka i socijalno-politička koncepcija ideologije. Klasifikacije definicija.

P3 Marxove teorije ideologije I: osnove Marxovog stajališta, historijski materijalizam, alijenacija; Njemačka ideologija: camera obscura, vladajuće ideje, osjećaji i iluzije.

P4 Marxove teorije ideologije II: “strukturalna” teorija ideologije: baza i nadgradnja, fetišizam robe.

P5 Marksističke teorije ideologije: Lenjin, Lukacs, Gramsci, kritička teorija, Althusser.

P6 Teorije o zajedničkoj kulturi: Durkheim, Weber, Parsons, Levi-Strauss.

P7 Ideologija i sociologija znanja: Mannheim, Merton, Berger i Luckmann.

Freeden, M.: Političke ideologije: novi prikaz, Zagreb, 2006., pogl. 1. i 3. Hawkes, D., Ideology, London, 1996., pogl. 4. do 6.

Ritzer, G., Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997., pogl. 4.

Kolokvij (naknadna obavijest o datumu)

ISPITNI ROKOVI – NEMA NASTAVE P8 Suvremena sociološka teorija i

ideologija: Habermas, Luhmann, Giddens i Bourdieu.

P9 Ideologija i društvena reprodukcija, kritika kulturne industrije i transformacija javne sfere.

P10 Društvene funkcije ideologije: identitet, solidarnost, orijentacija, integracija. Dominantna ideologija i zajednička kultura.

P11 Postmarksizam, postmodernizam i kulturalni studiji: ideologija od Foucaulta do Žižeka.

Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb, 1986., str. 53 – 87.

Schwarzmantel, J., Doba ideologije, Zagreb, 2005., pogl. 1. i 2., te 7. do 9.

Kolokvij (naknadna obavijest o datumu)

P12 Novije teorije ideologije I: racionalno djelovanje, socijalne reprezentacije, teorija retorike. Kulturalna sociologija i ideologija: Archer, Wuthnow, Alexander.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Kultura govorenja / The Culture of Speaking

Studij Diplomski studij kulturologije

Semestar II.

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Wednesdays, 9:15-12, Rm. 701

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

This class will be taught in English.

Nositelj kolegija Doc.dr. sc. Zvjezdana Vrzić

Kabinet 816

Vrijeme za konzultacije Tuesdays, 13:00-14:30 and by appointment

Telefon 051/265-701

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju -

Kabinet -

Vrijeme za konzultacije -

Telefon -

e-mail -

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

This course has two principal goals. The first is to acquaint the student with the basic concepts of the linguistic disciplines which look at language use in context, such as sociolinguistics, pragmatics, discourse analysis, as well as rhetorics. The second goal is to have students develop an awareness of the properties of speech communication and, thereby, also develop a more critical and analytical aproach to speech communication. The course will consist of two parts: In the first part of the course, we will discuss some basic concepts of sociolinguistics and pragmatics, such as language functions, language variation, speaker identities, verbal repertoires and style-shifting, language attitudes, communicative competence, elements of a communicative event, the role of context in speech communication, speech events, cooperative principle, language politeness and face, etc. In the second, applied, part of the course, the students will learn the practical basics of speech preparation and presentation, especially the preparation and presentation of informational speeches, commonly used in academic settings. They will learn how to design effective speeches in such steps as researching topics, preparing outlines of increasing levels of specificity, developing and ordering arguments, making effective introductions and conclusions, and using visual aids.


Recognize and define different forms of language variation depending on the identity of the speaker

Explain the role of language attitudes in everyday communication

Define the elements of communicative competence and components of a communicative event

Recognize and define ways in which situation and context play a role in the process of speeking

Explain the universal basis of as well as the culture-specific forms of speaking

Connect forms of speaking with audience profiles

Gather, select and organize materials for an informational speech on a chosen topic

Put together an outline for an informational speech, including a central idea, main points, connectives and transitions

Learn how to make effective introductions and conclusions to an informational speech

Learn how to deliver an informational speech without and with visual support

Analyze and evaluate the effectiveness of an informational speech



x X x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Attendance and Class participation

1 10

Homework assignments 1 15

Midterm exam 1 15

Informational speech 1 1 15

Informational speech 2 1 15

Final exam 1 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Selected chapters from the following books + additional articles: Holmes, Janet (2013). An Introduction to Sociolinguistics. London and New York: Routledge. Lucas, Stephen E. (2012). The art of public speaking. New York: McGraw Hill. Trudgill, Peter (1995). Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. Yule, George (1996). Pragmatics. Oxford: Oxford University Press.

IZBORNA LITERATURA

Bauer, Laurie and Peter Trudgill (1998). Language Myths. New York: Penguin Books. Bugarski, Ranko (1986). Jezik u društvu. Beograd: Prosveta. Gottesman, D. i Mauro, B. (2006). Umijeće javnog nastupa. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Radovanović, Milorad (1979). Sociolingvistika. Beograd: BIGZ. Škarić, Ivo (2003).Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb: Školska knjiga. Zadro, Ivan (odabrao) (1999). Glasoviti govori, Zagreb: Naklada Zadro.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Students are expected to attend class regularly. Points will be taken from the final grade for more than 3 unexcused absences. Students must not be absent on the days their class presentations are due.


Additional details about the course will be provided in class. Any new information about the course will be provided in class and/or sent by email.


The instructor is available to students during her office hours, by appointment or by e-mail.


Vrednovanje obveza studenata / studentica: Students will be evaluated based on the following: a) homework assignments, b) a midterm exam, c) the preparation and presentation of two informational speeches and d) a final exam. All details about class

assignments and grading will be discussed in class at the beginning of the semester when a detailed course syllabus and schedule will be distributed. All assignements must be submitted by the due date. No late assignments will be accepted. Napomena: Ukoliko ne izvrši sve izvedbenim planom predviđene obaveze do kraja semestra, student nema pravo na upis ocjene.


All reading materials will be put at students' disposal for copying at the beginning of the semester.

Plagiarism

Plagiarism is a serious misconduct. The use of text written by others without stating the source is considered to be intellectual theft and is subject to academic sanctions based on university codes.

ISPITNI ROKOVI

Zimski -


---------------------

Ljetni 15.6. i 29.6.

Jesenski izvanredni

5.9. i 12.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

3/9 Introduction to the course, readings, assignments, grading. How language works: Language systems and functions.

3/16 Speaker identity and language variation: regional, ethnic, class, gender.

3/23 How language works: Situation and context of speech (communicative competence and communicative event).

3/30 How people communicate: Speech acts, cooperative principle.

4/6 How people communicate: Face.

4/13 How people communicate: Language politeness, intercultural communication.

4/20 Midterm. Discussion of the work in the second part of the semester.

4/27 The organization of an informational speech, audience analysis, fear of speaking.

5/4 Listening, ethical issues, constructive criticism. Trial informational speech.

5/11 Gathering and organizing materials for a speech. Outlining. Practicing a speech.

5/18 Informational speech 1. Evaluation and discussion.

5/25 Ways of supporting the main points of the speech. Figures of speech, logical mistakes.

6/1 Verbal style, non-verbal communication, visual support.

6/8 Informational speech 2. Evaluation and discussion.

Final exam.




MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

IV. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

Diplomski rad - - 12 DA dr. sc. Nikola Petković / Branko Mijić Pisati za medije 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Diana Grgurić Odabrane kulturološke teme 2: Popularna glazba 30+0+15 - 6 DA

dr. sc Zvjezdana Vrzić Odabrane kulturološke teme 6: Sociolingvistika manjinskih i ugroženih jezika

30+0+15 - 6 DA

Interni izborni predmeti – student nije dužan birati predmete

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Benedikt Perak Kognitivizam i kulturalni studiji 30+0+15 - 6 DA dr. sc. Nikola Petković Interkulturalna komunikacija 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Iva Žurić Jakovina Psihodrama i sociodrama – od psihe do društva 30+0+15 - 6 DA




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pisati za medije Studij Diplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 11:15, F-701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije Telefon -

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Branko Mijić

Kabinet F-817 Vrijeme za konzultacije Petkom od 13h i prema dogovoru

Telefon - e-mail [email protected]


Upoznati studente s osnovnim novinarskim vrstama i žanrovima. U praktičnom radu oformiti redakciju i podijeliti studente prema rubrikama (od unutrašnjo-političke do sporta) unutar kojih će mjesec dana obavljati redakcijske dužnosti.


Ako ispune sve obveze u kolegiju te pristupe završnom ispitu i polože ga, studenti će biti u stanju pisati novinarske tekstove, opremati ih i obavljati redakcijske dužnosti.



x x x X


x


Pohađanje nastave 0,5 0

Izlaganje 1,5 30

Seminarski rad 2.5 40

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 6 100













1. Stjepan Malović. Osnove novinarstva, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005. 2. Inoslav Bešker. Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Press data, 2004.

IZBORNA LITERATURA

1. Stjepan Malović i Ricchiardi, Sherry. Uvod u novinarstvo, Zagreb: Izvori, 1996.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.


Konzultacije

Oglasna ploča Odsjeka

Web stranice fakulteta


Usmeno

E-pošta


SAMOSTALNI ZADATAK

Studenti podijeljeni po redakcijskim rubrikama (unutarnja politika, vanjska politika, kultura, sport, crna kronika...) kontinuirano prate aktualna zbivanja u njima. U međusobnom dogovoru na "redakcijskim sastancima" određuju se bitne teme o kojima će pisati.

SEMINAR

Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad koji se sastoji od napisanih novinarskih žanrova na dogovorene teme. INTERVJU ILI TEMA: 6 DO 12 KARTICA; KOMENTAR ILI KRITIKA: 1,5 DO 2 KARTICE; PROŠIRENI IZVJEŠTAJ ILI IZVJEŠTAJ: 1,5 DO 4 KARTICE.

ZAVRŠNI ISPIT

Završni ispit sastoji se od seminarskog rada koji mora biti temeljen na samostalnom istraživanju i praćenju aktualnih društvenih tema iskazanim kroz autorske tekstove u zadanim novinarskim žanrovima. Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjeni seminarski rad i položeni usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 24. 6. i 8. 7.u 10h

Jesenski izvanredni

2. i 9. 9.. u 10h


11.03. Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada

18.03. Kako funkcionira novinarska redakcija

25.03 – nema nastave

1. 04. Novinarski žanrovi

8. 04. Tko se i kada dosjetio pravilima o pet W?

15.04. Intervju i kako se za njega pripremiti

22.04. Uvodnik, komentar, kolumna

29.04. Kazališna, filmska i književna kritika u medijima

06.05. Jesu li urednici prirodni neprijatelji novinara

13.05. Uređivačka politika i uređivanje novina

20.05. Grafičko uređivanje novina

27.05. Pisati za medije: tiskana izdanja, web i nove platforme

3. 06. Od teksta do tiska; Proces proizvodnje - obilazak Novog lista

10.06. Analiza tekstova - Studenti predaju seminar




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT2: Popularna glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 4Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 9:15-11:30h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Diana Grgurić Kabinet F-812

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 11:45-12:30h Telefon 051/ 265706



Telefon e-mail


Popularna se glazba razmatra kroz teorijske postavke teoretičara Simona Fritha, Richarda Middletona, Th. Adorna; repetitivnost, pseudoindividualnost, standardizacija. Popularna glazba u presjeku iščitavanja teorija: parodija, identitet, zadovoljstvo Cyber kultura i popularnoglazbene prakse DIY produkcije; nove cyber prakse: shreds, brainwave; hrvatska popularnoglazbena scena u ogledalu političkog diskurza; generativna publika i virtualne zajednice, osnove zvuka na filmu – teorijska perspektiva.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju razlučivati kulturološke aspekte popularne glazbe, interpretirati pojedine teorijske postavke o popularnoj glazbi. Analizirati određene glazbenopopularne fenomene u društvenom kontekstu.



x x x x


x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE O

sveuČiliŠte u rijeci · globalizacija u ekonomiji i politici; ideja „slobodnog tržišta” kao...

Documents