Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ŠPEDICIJA

Tarife u prometu

Mentor: dr. sc. Darko Babić

Student: Bogdanić Antonio

Zagreb, 2012.

Sadržaj:

1.Općenito o tarifama.........................................................................................................................1

1.2.Tarifna načela..............................................................................................................................1

1.1.Tarifni pojmovi.............................................................................................................................2

1.3. Prijevozne tarife..........................................................................................................................3

1.Tarife u pomorskom prometu............................................................................................................4

2.1. Vozarine u slobodnom brodarstvu.............................................................................................4

2.2.Vozarine u linijskom brodarstvu..................................................................................................6

3.Tarife u željezničkom prometu...........................................................................................................8

3.1.Lokalne (unutranje) tarife............................................................................................................9

3.2.Međunarodne tarife..................................................................................................................10

5.Tarife u cestovnom prometu............................................................................................................12

5. Špediterske tarife............................................................................................................................13

6.Literatura:.........................................................................................................................................14

1.Općenito o tarifama

Pojam tarifa potječe iz doba kada su Arapi Mauri prešli na europski dio kontinenta

(Pirinejskog poluotoka) gdje se u Gibraltarskom tjesnacu nalazi gradić Tarifa (anticki

“Iulia Traducta”) u kojem u se naplaćivale naknade za prijevoz sa afričkog na

europski kontinent i obrnuto, te je na temelju toga nastao suvremeni pojam tarife.

Tariga je riječ arapskoga porijekla i znači objava, iako se u suvremenom svijetu

smatra da je to cijena. 2

Tarifa je pregled cijena za pruženu uslugu. Tarife su dvojake po značenju i to:

a) javnopravnog značaja

b) privatnopravnog značaja

U tarife javnopravnog značaja spadaju: tarife za naplatu poreza, carinske tarife i

tarife za naplatu pristojbi i taksa. Tarife na privatnopravnog značaja dijele se na

prijevozne, špediterske i ostale:

u prijevozne tarife spadaju željezničke, pomorske, cestovne, riječne i zračne;

špediterske tarife su samo špediterske;

ostale su lučke, skladištne, terminalske, poštanske i slično.1

U suvremeno doba tarife su se počele primjenjivati polovicom 19. stoljeća s

pojavom i razvitkom željeznice.

1.2.Tarifna načela

a) načelo javnosti koje podrazumijeva da je tarifa javno objavljena i pod

jednakim uvjetima pristupačna svima.

b) načelo jednakosti koje podrazumijeva primjenu prema svim

korisnicima jednako bez preferencija jednih u odnosu na druge.

c) načelo jasnoće koje podrazumijeva da je tarifa tako konstruirana da je

jasna i razumljiva svima.

1

d) načelo trajnosti koje podrazumijeva da donesena tarifa ima što duži

rok trajanja tj. da nije podložna čestim promjenama kako bi korisnici

mogli planirati na dulji rok1.

1.1.Tarifni pojmovi

Najvažniji pojmovi u svezi tarifa su sljedeći:

Tarifni sustav pod kojim se podrazumijevaju osnovne značajke koje tarifi

daju bitno obilježje po provedbenoj tarifnoj politici. Postoje četiri tarifna

sustava:

1. Prirodni tarifni sustav je takav sustav kod kojega nema klasifikacije

robe već je cijena jednaka za sve vrste,

2. Ekonomsk – politički tarifni sustav je sustav kod kojega vrijedi pravilo

veće vrijednosti robe podrazumijeva veću cijenu prijevoza,

3. Državni tarifni sustav je takav da kod njega država određuje cijenu

prijevoza i time šptiče razvitak pojedinih grana gospodarstva ili

područja u državi,

4. Mješoviti tarifni sustav predstavlja kombinaciju prva tri , a u primjeni je

kod većine željeznica u svijetu.

Tarifna tehnika nije propisana ni u jednoj grani prometa, međutim kod

željeznice postoje pravila u okviru UIC-a o temeljenom obliku i izgledu tarifa.

Tarifna udaljenost je udaljenost u kilometrima (u pomorskom prometu je u

nautičkim miljama 1852 m) temeljem koje se obračunava prevoznina.

Tarifni razred predstavlja klasifikaciju robe po određenim obiljeđjima u

nekoliko razreda, kao npr. Kod željeznica svaki razred predstavlja određeni

tarifni sustav po kojem se računa prevoznina. Od 1990. godine željeznice su

preko UIC-a postupno ukinule tarifne razrede tj. svele su na dva, a od 1996.

na samo jedan tarifni razred.

Tarifni stavak je iznos u tarifnoj valuti koji je predviđen za obračun

prevoznine po jedinici mjere, a to je načešće za 100 ili 1000 kg mase vezano

uz odgovarajuću kilometarsku zonu.

2

Tarifna valuta je valuta u kojoj su izraženi prijevozni (tarifni) stavci u pojedinoj

tarifi. Kod unutrašnjih tarifa to je nacionalna valuta zemlje, a kod

međunarodnih EUR, USD, CHF ili neka druga konvertibilna valuta.

Tarifno sjecište predstavlja graničnu točku na kojoj prestaje vrijediti jedna

tarifa, a započinje druga, a to su najčešće granični prijelazi između dviju

zemalja1.

1.3. Prijevozne tarife

U prijevozne tarife spadaju tarife pojedinih grana prijevoza kao što su npr. željznička,

cestovna, pomorska tarifa. Prema prijevoznom odnosno transportnom supstratu

tarife se dijele na putničke i teretne tarife.

Obizirom na područje na kojem vrijede prijevozne tarife dijele se na:

1. lokalne – koje se upotrebljavaju na užem području nekog grada

2. unutranje – vrijede za područje jedne države

3. međunarodne – vrijede na području više zemalja, a u njih spadaju još

savezne i kombinirane tarife.

3

1.Tarife u pomorskom prometu

U pomorskom prometu tarife se promatraju kroz vrste plovidbe koj se dijele na:

slobodnu i linijsku plovidbu. Tarife postoje samo na linijskoj plovidbi, dok se kod

slobodne plovidbe cijene transporta formiraju kroz zakup brodskog prostora. Cjene

slobodnog prijevoza ovise o ponudi i potražnji brodskog prostora.

2.1. Vozarine u slobodnom brodarstvu

Tržište slobodnog brodarstva je najkonkurentniji tip tržišta, pa se i vozarine

formiraju prema tržišnim zakonitostima u odnosu ponude i potražnje. Razlikuje se

više posebnih tržišta brodskog prostora (po tipovima i kapacitetima brodova, po

vrstama tereta, po pravcima prometa) → posebne karakteristike u određivanju

vozarina → razlikuju se :

• vozarine za putovanje broda,

• vozarine za vremensko korištenje broda,

• zakupnine za vremensko korištenje golog broda.

Vozarine za putovanje (voyage freights)

- najobičniji i najbolji pokazatelj tržišne dinamike,

- donju granicu oscilacije određuje interes i odluka brodara.

Pomorski brodar koji prodaje brodski prostor na putovanje kod definiranja vozarina

uzima u obzir nekoliko razina vozarina (koje djeluju na razvojnu i poslovnu politiku):

• vozarine koje potiču nastavak poslovanja,

• vozarine koje potiču diversifikaciju poslovanja,

• vozarine koje prisiljavaju na povlačenje dijela brodskih kapaciteta,

• vozarine koje prisiljavaju na povlačenje kapitala.

Obično se razlikuju tri osnovne razine vozarina:

1. poticajne za nastavak poslovanja,

2. poticajne za raspremu,

3. poticajne za povlačenje kapitala iz morskog brodarstva.

U brodarskom ugovoru na vrijeme vozarinski stav određuje se u određenoj valuti po

4

određenoj vozarinskoj jedinici (obično $ ili £, težina ili prostor)3.

Redovito se ugovara brod u punom težinskom kapacitetu (puna nosivost).

Puna nosivost za prijevoz tereta je promjenjiva veličina – korisna nosivost – računa

se za svako zaključeno putovanje.

KORISNA NOSIVOST = TEORIJSKA UKUPNA NOSIVOST

Brod- ono što brod mora nositi (gorivo, voda, hrana, oprema, potrošni materijal).

Interes brodara – što veća korisna nosivost (nosivost na koju se plaća vozarina), ali

nikad ne smije biti na štetu sigurnosti plovidbe → razlika između administracije i

kapetana broda → ugovara se srednja nepotpuno utvrđena količina tereta.

Za visinu vozarina važan je i način utvrđivanja (mjerenja) prevezene količine tereta i

količine tereta koja će se obračunati. Razlikuje se ukrcana i iskrcana količina tereta:

- Obično se iskrcana količina tereta uzima kao osnova obračuna vozarine

- Ukrcana količina tereta označava se u teretnici.

Vozarina za putovanje može se platiti unaprijed ili na odredištu, a može se ugovoriti i

plaćanje za vrijeme putovanja, može se ugovoriti plaćanje u ratama.

BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME - ugovara se dnevna vozarina (daily hire) ili

mjesečni vozarinski stav po toni nosivosti broda na ljetnoj vodenoj liniji (monthly hire

rate ship's summer deadweight tonnage).

- Plaćanje se obično vrši ili mjesečno ili svakih 15 dana

- Često se ugovara posebni dodatak na vozarinu za podmirenje troškova broda iz

posljednje luke iskrcaja do luke predaje broda na - bonus na pozicija broda ili bonus

za putovanje u balastu.

UGOVOR ZA KORIŠTENJE BRODA BEZ POSADE

- smatra se uzimanjem broda u zakup, pa se plaća zakupnina. Najpoznatiji ugovor o

zakupu broda je BARECON A (BIMCO) → predviđa plaćanje zakupnine jednom

mjesečno (mogućnost naplate 10% kamate ako se ne plati u predviđenom roku)3.

5

2.2.Vozarine u linijskom brodarstvu

Na visinu vozarine djeluje:

• odnos ponude i potražnje,

• povećanje troškova poslovanja.

Tržište linijskog brodarstva je zatvoreni tip tržišta (monopol na strani ponude -

brodovi) →veći utjecaj (kroz konferencije) na povećanje vozarina.

Vozarinski stavovi razrađeni su u obliku tarifa (tarifni vozarinski stavovi za jedinicu

pomorske prijevozne usluge).

Razlikuje se dva tipa linijskih tarifa:

1. grupna robna tarifa (class tariff),

2. pojedinačna robna tarifa (commodity tariff).

Ad. 1. – utvrđuje se za određene skupine tereta (od 6 do 50 skupina tereta)

Ad. 2. – za svaku vrstu tereta posebno

Konferencijske tarife dijele se na (posebni slučajevi):

• točno utvrđene i otvorene vozarinske stavove (fixed and open rates) [tramperi],

• tarife s dvojnim vozarinskim stavovima (dual rates tariff) [SAD].

Izračunavanje i izražavanje vozarinskih stavova u linijskim tarifama:

1. Vozarinski stav po težini W (weight) metrička tona (1000 kg) ili duga tona (1016

kg) ili američka kratka tona (907 kg),

2. Vozarinski stav po prostoru M (measurement) m3 ili prostorna tona (40 stopa

kubičnih),

3. Alternativni vozarinski stav po težini ili po prostoru W/M – po izboru brodara,

4. u postotku od vrijednosti robe – za vrijedne terete,

5. trojaki vozarinski stav – po težini, po prostoru ili u postotku ad valorem – osnovu

određuje brodar,

6. vozarinski stav po glavi ili po komadu tereta (npr. stoka ili automobili),

7. vozarinski stav za velike predmete prema posebnom dogovoru (as per

agreement)3.

6

Ciljevi koji se postižu određivanjem tarifa:

- smanjenje ili uklanjanje konkurencije među linijskim brodarima,

- vozarinski stavovi da budu veći od graničnih troškova,

- postizanje maksimalne uspješnosti i rentabilnosti poslovanja u dugom roku3.

Tarife u pomorskom prometu sastoje se od:

1. Općih ili reglementarnih odredbi,

2. Daljinara,

3. Klasifikacije robe,

4. Tablica prijevoznih stavova1.

Slika 1. Najveći kontejnerski brod na svijetu5

7

3.Tarife u željezničkom prometu

S obzirom na način računanja prevoznine, željezničke tarife mogu biti tonske

(prevoznina se za određenu relaciju izračunava primjenom odrgovarajućeg tonskog

stavka, zavisno o računskoj masi pošiljke) ili vagonska (prevoznina se za određenu

relaciju izračunava prema vrsti upotrebljenog vagona, neovisno o masi pošiljke). Na

prijevoz robe u privatnim vagonima primjenjuju se pripadajući koeficjenti umanjenja,

koji su određeni tarifom.

Glede podrijetla odnosno namjene robe, u smislu prijevoza primjene tarife razlikuju

se sljedeće vrste prijevoza:

prijevoz robe u unutarnjem prometu,

prijevoz robe u međunarodnom prometu,

prijevoz robe u uvozu i izvozu,

prijevoz provoznih pošiljaka1.

Tarife u željezničkom prometu se razlikuju na unutranji i vanjski promet. Pod

unutranjim prometom smatra se prijevoz robe od izvora do cilja preko područja

Hrvatske4. Pod međunarodnim prometom smatra se prijevoz pošiljaka iz Hrvatske

prema drugim zemljama, iz drugih država prema Hrvatskoj ili sami prolaz preko

hrvatskog teritorija prema drugim zemljama. Promet se ne mora nužno odvijati samo

željezničkim putem, može se odvijati dio puta nekim drugim oblikom prometa.

8

3.1.Lokalne (unutranje) tarife

Lokalne tarife primjenjuju se na prijevozu robe u unutranjem željezničkom prometu.

Sastoji se od:

1. Općih ili reglemetarnih odredbi (opći tarifni propisi), kojima se reguliraju

međusobna prava i obveze željeznice kao prijevoznika i korisnika prijevoza,

vrste prijevoza, zatim uvijeti pod kojima se roba može preuzeti na prijevoz, rok

isporuke, dodatci ne prevozninu, rokovi za preuzimanje pošiljke, reklamacije,

način pakiranja, postupak u slučaju gubitka ili oštećenja pošiljke kao i druga

pitanja.

2. Daljinar kojima se određuju tarifne udaljenosti naželjezničkoj mreži jedne

države, a može biti kontruiran po abecednom susatavu kojem su željezničke

postaje u jednoj državi razvrstane po abecednom redu, isto tako postoji

zemljopisno-pružni sustav konstrukcije daljinara u kojem su željezničke

postaje na jednoj pruzi razvrstane sukladno udaljenostima od početne do

završne i obrnuto. U abecednom daljinaru navode se sljedeći podaci: popis

željezničkih postaja abecednim redom, namjena željezničke psotaje (putnički

ili teretni) radno vrijeme postaje, uređaji i postrojenja kojima željeznička

postaja raspolaže za prihvat i ukrcaj tereta i drugi podatci.

3. Klasifkacija robe sukladno kojoj se roba razvrstava prema tzv. Briselskoj

nomenklaturi, tako da je razvrstana po određenim prirodnim i fizikalnom

kemijskim svostvima odnosno namjeni robe. raoba se razvrstava u glave kao

npr. žive životinje i mesne prerađevine, dalje su u jednoj glavi razvrstava u

odjeljke npr. stoka, perad, ribe… Sastavni dio klasifikacije robe je i abecedni

popis svih roba s njihovom kodnom oznakom kako bi se lakše nalazile u

samoj klasifikaciji tj. odredili kojoj glavi i odjeljku pripada.

4. Tarifnih tablica kojima se određuju tarifni stavci i cijene prijevoza za

određenu količinu robe kvantificirano jedinicom mjere za masu. U tarifnim

tablicama pošiljke se dijele na komadne i vagonske1.

9

Tarifa za prijevoz robe na prugama Hrvatskih željeznica (HŽ) sastoji se od

sljedećih dijelova:

HRT 151 Tarifa za prijevoz ribe,

HRT 152 Usklađena nomenklatura robe,

HRT 153 Popis kolodvora,

HRT 154 Daljinar za prijevoz robe na prugama Hrvatskih željeznica,

HRT 155 Putokaz,

HRT 156 Cjenik usluga 6.

Tarifa HŽ-a za vagonske pošiljke je tonska tarifa, tj. za računanje prevoznine

primjenjuje se četiri tonska stavka, kako je navedeno u tablici 1.

Tablica 1. Tarifni stavci s naznačenom najmanjom računskom masom1

Tonski stavak Najmanja računska masa

10t 10.000 kg

15t 15.000 kg

20t 20.000 kg

25t 25.000 kg

3.2.Međunarodne tarife

Primjenjuju se na prijevoz robe u međunarodnom željezničkom prometu.

Podijeljene su na:

10

1. opće međunarodne tarife koje donosi Međunarodna željeznička unija

UIC i vrijede za sve prijevoze i vrste roba koje nisu predmet prijevoza po

tzv. povlaštenim tarifama kao što su lučke, tranzitne, savezne i izuzetne.

Po konstrukciji identične su unutrašnjim tarifama osim što su tarifni stavci

izrađeni u EUR-ima.

2. savezne tarife koje se donose na temelju sporazuma pojedinih

željezničkih uprava kojima se regulira međunarodni željeznički promet na

njihovim prugama, u uskladu s odredbama CIM-A (konvencija o

međunarodnom željezničkom prijevozu). Primjerice Hrvatske željeznice su

sa željezničkim upravama Slovenije i Austrije donijele saveznu tarifu za

prijevoz robe uvoza, izvoza i lučkom tranzitu.

3. lučke tarife spadaju u kateogoriju povlaštenih tarifa jer se putem nižih

tarifnih stavova stimulira tranzit odnosno uvoz i izvoz preko određene luke,

kao primjerice u Hrvatskoj luke Rijeka.

4. tranzitne tarife također su povlaštene tarife. Kod donošenja tranzitnih

tarifa nacionalne željezničke uprave vode računa o konkurenciji

alternativnih prometnih pravac kroz druge zemlje, te stoga povoljnijim

prijevoznim stavcima privlače teret za provoz preko svojih pruga.

5. izuzetne tarife koriste se samo u izuzetnim situacijama kao što su

elementarne nepogode, potresi, koje su zahvatile određeno područje na

koje je potrebno u kratkom vremenu dopremiti velike količine robe kao

pomoć ili velike količine građevinskog i drugog materijala za sanaciju

nastalih šteta1.

Slika 2. Željeznički vagon s kontejnerom7

11

5.Tarife u cestovnom prometu

Na međunarodnoj razni u cestovnom proemtu bilo je pokušaja donošenja

jedinstvenih tarifa, ali se nije uspjelo. Nakon 1992. godine Europska unija uvela je

mogućnost biranja prijevoznika, nakon plaćene tarife. Temelj za utvrđivanje cijena

prijevoza su opći uvjeti poslovanja Hrvatskih cestovnih prijevoznika i tarife javnog

prijevoza tereta u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu, koje donosi

Gospodrasko interesno udruženje hrvatskih cestovnih prijevoznika

“Transportkomerc”1.

Cestovni prijevoznici donose minimalne tarife, javno ih objavljuju i dostupne su

svima pod jednakim uvjetima. Za međunarodni promet poslovno udruženje također

donosi minimalnu tarifu kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija prijevoznika, a

stvarnu cijenu prijevoza dogovaraju i utvrđuju stranke međusobno1.

U cestovnom prometu tarife se sastoje od: općih ili reglementarnih odredbi,

daljinara, klasifikacije robe i tablica prijevoznih stavova.

Prevoznina u cestovnom prometu računa se na sljedeće načine:

cjenik prijevoza tereta klasičnim vozilima za unutranji promet,

cjenik prijevoza klasičnim vozilima za međunarodni promet,

cjenik prijevoza tereta u lokalnom prometu do 50 km ,

cjenik prijevoza zbirnih pošiljaka u unutrašnjem prometu izražen u kn

(kunama),

cjenik prijevoza zbrinih pošiljaka u međunarodnom prometu izražen u EUR-

ima,

cjenik autodana, vozila izvan rada1.

Cjenik vožnje praznog vozila se naplaćuje najmanje 1/3 cijene punog vozila na istoj relaciji, uz suglasnost korisnika usluge prijevoza.

12

Slika 3. Tegljač i poluprikolica s kontejnerom8

5. Špediterske tarife

Cjene špediterskih usluga, odnosno visina naknade za rad špeditera,

utvrđuju se i to:

a) tarifom špediterskog poduzeća,

b) posebnim dogovorom (prihvaćanjem ponude, ugovorom) između

špeditera i korisnika njegovih usluga.

Teoretski, ako visina naknade ne bi bila utvrđena špediterskom tarifom,

niti bi bila posebno dogovorena, naknada za rad špeditera bi se, u slučaju

spora, odredila prema lokalnim običajima, no do takve situacije po pravilu

ne dolazi. Iako su i dogovori pod b) vrlo česti, pogotovo kod značajnijih

poslova, ipak se visina naknade za rad špeditera najčešće utvrđuje i

rutinski primenjuje kod redovnih poslova na osnovu cjena utvrđenih u

špediterskim tarifama. Takve tarife oblikuje i donosi autonomno svako

špeditersko poduzeće u našoj zemlji, no iste nemaju javni karakter, ne

objavljuju se,niti se obavezno primjenjuju. Razni pokušaji kod nas i u

svjetu da se izrade i donesu čvrste nacionalne i međunarodne špediterske

tarife nisu dosad urodili plodom, osim u društvenim sistemima gdje postoji

samo jedna (državna) špedicija9.

13

6.Literatura:

1. Čedomir I., Ratko S., Mario Š.; Špedicija i logistički procesi2. Turina A.; Međunarodna špedicija3. Glavan B.; Ekonimka morskog brodarstva4. HRT 151, HŽ-Hrvatske željeznice, Zagreb, 1995. stranica 11.5. http://liderpress.hr 6. http://www.hznet.hr/tarife 7. http://www.panoramio.com/photo/41293010

8. www2.cargobull.com

9. http://www.scribd.com/doc/45889756/34/%C5%A0pediterske-tarife

14