UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

Seminarski rad iz predmeta: Ekonomika u transportu i komunikacijama Tema: Osnovi ekonomike u potanskom prometu

Mentori: Prof.dr.efkija eki Prof.dr.Alija Behmen Asistent: Mr. Azra Ferizovic Fikret

Studenti: Tatar Nejra Ruukli Zlatan Buan Faruk Hasovi

Sarajevo, mart 2007.

ovjek se nikada nee zaustaviti na svom razvojnom putu, ali e nove visine uvijek raati i nove probleme.

Nauka i tehnika stalno napreduju, ali to ne znai da je drutvo bolje, a ovjek sretniji.

UvodRije ekonomika izvodi se od grke rijei oikonomia koja je temelj i za razne druge izvedenice kao to su: ekonomija, ekonomian, ekonomist. Izvorni prevod grke rijei oikonomia bio bi upravljanje kuom, ali se njome, osim kuanstva moe oznaavati i oznaava i privreda, gospodarstvo, privredno stanje, privredna djelatnost.1 U svakodnevnom ivotu te znanstvenim i strunim radovima susreu se pojmovi. Promet, komunikacije, transport, prevoz, prenos, telekomunikacije,veze, kojima pojedini autori daju razliita znaenja i uvijek ih posebno definiraju u odnosu na problem koji istra+uju. Time se onda stvara arolikost u upotrebi pojedinih izraza za oznaavanje odreenih pojmova. Jedamput se istim oznaavaju dva pojma ili vie njih, a drugi put se isti pojam oznaava jednim ili sa vie drugih. Problem, ini se, proizilazi iz istoidobne upotrebe naih i stranih izraza, ali i zbog toga to se isti fenomen jedamput definira u tehnikom, drugi put u ekonomskom, a trei put pak u jo irem smislu. U seminarskom radu koji je posrijedi akcenat e biti na ekonomici u potanskom saobraaju. Sama ekonomika je irok pojam i ona se moe podijeliti na veliki broj podsustava, grupa, zavisno od vrste problema. Da bismo mogli da kaemo neto vie o potanskom prometu prije svega treba da vidimo na osnovu ega je izvrena podjela i kojoj grupi pripada potanski promet. Dakle, prema obiljeju prometne povrine, odnosno prema znaenju puta po kojem se odvija, promet se dijeli na: a)cestovni, b)eljezniki, c)rijeni, d)jezerski, e)kanalski, f)pomorski, g)cjevovodni, h)zrani, i)poitanski, j)telekomunikacijski. Nakon to smo vidjeli gdje je mjesto potanskom prometu moemo prii daljem opisu ve navedene teme.

Obuhvatnost podsustava potanskog prometa1

B.Klai:Rijenik Stranih rijei. Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979, str.355.

Podsustav potanskog prometa, kao dio jednoga sloenoga dinamikog sustava, kojem je funkcija prenos potanskih poiljaka, moe se razmatrati sa vie stajalita. Tako se razmatranju podsustava potanskog prometa uoava njegova povezanost sa okruenjem. Ona se oituje kao tehnika, tehnoloka, organizacijska i ekonomska. Ta povezanost mora biti sinhronizirana u podruju djelovanja, a njen osnovni ciljh je zadovoljavanje razliitih kriterija. Osim toga, postoji podjela prema vrstama usluga, podrujima na kojima potanski promet odvija, prema korisnicima prometnih usluga i sredstvima kojima se prenose potanske poiljke. Potanski promet moe se podijeliti na otpremu, prenos i prijem potanski potanskih poiljaka. Podsustav potanskog prometa dijeli se na dva podruja djelovanja: 1. pruanje potanskih usluga, 2. finansiranje, izgradnja i odravanje potanske infrastrukture.

Podjela unutar podsustava potanskog prometaPodsustav potanskog prometa , kao dio sloenog prometnog i gospodarskog sustava , mora sinhrono djelovati u svom okruenju. Ta predpostavka, u prvom redu , se temelji na jedinstvenom prometnom sustavu i na jedinstvenom djelovanju svih meuovisnih dijelova podsustava potanskog prometa. Klasifikacija mora odrasavati stvaran proces homogenizacije odnosno djelovanja funkcija prenosa potanskih poiljki te izgradnje i odravanja prometne infrastrukture potanskog prometa. Njihovo djelovanjen ovisi o brojnim iniocima. To su tehnika, tehnoloka i organizacijska razina, apogotovo ekonomska razina koja se temelji na sticanju neophodnih novanih sredstava. Tehniko djelovanje omoguava odvijanje tehnolokog procesa unutar potansko prometa. Taj je proces u potanskom prometu omoguen je djelovanjem tehnikih sredstava i uposlenih djelatnika. Prema funkcionalnom djelovanju, sredstva potanskog i telekomunikacijskog prometa mogu se razmatrati kao: 1.sredstva potanskog prometa svih vrsta i razina uslunosti kojima se zadovoljavaju potrebe korisnika prometnog procesa za uslugama potanskog prometa;

2.proces odravanja tehnikih sredstava u funkciji prijema i otpreme potanskih poiljki te omoguavanje kvalitetne komunikacije i razmjene informacija. Infrasrtukturni objekti poptanskog prometa mogu se podijeliti u dvije skupine: a)oni koji omoguavaju poetno zavrne radnje u potanskom prometu; b)oni koji omoguavaju radnje u potanskom prometu. U potanskom prometu postoje sljedea sredstva: potanski alteri, potanski sanduii, alterska tehnika., sustav otpreme i prenosa potanskih i paketnih poiljki. Objanjavanje vrsta, kategorizacija i procesi neophodnog odravanja tehnike sposobnosti sredstava potanskog prometa nije nuno za temeljnu analizu budui da je to predmet prouavanja drugih kolegija. Valja, meutim, ukazati na to da sredstva potanskog prometa ako ele obavljati svoju temeljnu funkciju, moraju biti tehniki ispravna. U protivnom, ne moe se govoriti o toj vrsti ljudske djelatnosti. Infrastrukturni objekti potanskog prometa omoguavaju prijem,opremu i uruenje potanskih poiljaka. Obavlanje prometnih funkcija potanskog prometa temelji se na promjeni mjesta. Taj proces ine nove usluge koje su manje-vie svojstvene svim prometnimgranama. Razlog je donekle jasan-u materijalnoj proizvodnji usluga dobija se materijalni oblik, dok, npr., u djelovanju prometa materijalni oblik usluge ne postoji. Tu je ona sinteza u nainu i kvalitetu kojima je je obavljena prevozna odnosno prenosna funkcija. Taj dio djelovanja temelj je stvaranja novog proizvoda-prometne usluge. Ona se sastoji od jednakih sastavnih dijelova kao proizvodnja materijalnog proizvoda. U stvaranju potanske usluge postoji vie faza koje zajedno ine proizvodnu fazu. To su:oprema, prenos i prijem potanskih poiljki. Podjelu unutar podsustava potanskog prometa moe se analizirati i pomou dimenzije. To znai da je taj dio sinteza razlitih funkcija djelovanja potanskog prometa u gospodarstvenom sustavu. Glede djelovanja organizacijske dimenzije, podjela se obavlja na: 1. potanski promet, 2. telekomunikacijski promet. Poslovi u okviru potanskog prometa mogu se podijeliti na: a)pruanje usluga korisnicima (pote, alterske pote, pokretne pote)

b)obavljanje poslova otpreme i prevoza te prispijea potanskih poiljki (potanski centri, pokretni potanski centri, izmjenine pote)2 c)obraunavanje novavnog prometa. Poslovi u okviru telekomunikacijskog prometa mogu se podijeliti na: a)prenos i komutaciju telekomunikacijskih poruka (prenosni sustavi, komutacije), b)obavljanje poslova mree, i redovitog odravanja sredstava telekomunikacijske

c)obraunavanje izvrenih telekomunikacijskih usluga korisnicima.

Tehniko-tehnoloke znaajke potanskog prometaTehnike znaajke potanskog prometa ine tehnika sredstva koja funkcioniranjem omoguavaju odvijanje tehnolokog procesa potanskog prometa. To znai: djelatnost prijema, otpreme, prevoza i uruenja u potanskom prometu. Tehniko-tehnoloke znaajke potanskog prometa proizilaze iz svojstvenosti tehnikih sredstava , koja se dijele s obzirom na ulogu koju imaju u tehnolokom procesu odvijanja tig oblika prometne djelatnosti. To je u neraskidivoj vezi s razinom potanskih usluga , to ukazuje na to da se taj segment odnosi na tehnoloki aspekt djelovanja potanskih usluga, uz predpostavku adekvatne tehnike za uspostavlanje tehnologije obavljanja tog oblika prometne djelatnosti. Tehnoloki proces podsustava potanskog prometa moe se analizirati pomou sljedeih inilaca: 1. znaajke specifinog procesa proizvodnje usluga u potanskom prometu, 2. elementi koji sudjeluju u procesu proizvodnje potanske usluge, 3. analiza pojedinih faza u procesu proizvodnje usluga (prijem, otprema, prevoz i uruenje), 4. analize temeljnih naela na kojima poiva prometna politika kao sustav ili u okruenju cjeloviti gospodarske politike zemlje Temeljne znaajke i bit prometnog procesa ne razlikuju se bitno od onih u cjelovitom sustavu prometa i veza. Proces se temelji na tri ope znaajke:2

B.Bogoviet al.:Ekonomika prometnog sistema. ZaGREB, Fakultet prometnih znanosti, 1984, str.378-379.

1. savladavanje prostorne razlike, 2. prostorno i organizacijsko jedinstvo procesa proizvodnje usluga, 3. proces potranje za tom vrstom usluga, to znai i u vremenskom i u prostornom sjedinjavanju rezultata poslovanja u procesu proizvodnje usluga. Nabrojane znaajke su openite i lahko se mogu uoiti u podsustavu potanskog prometa. Razliitosti se oituju u svojsvenosti tehnolokog procesa proizvodnje potanske i telekomunikacijske usluge u odnosu na npr. cestovni ili eljezniki promet. Svaki se oituje uz pomo tri inioca: 1. sredstava za rad, 2. predmeta rada (ovisi o vrsti usluge u potanskom prometu) 3. rada djelatnika u prometnom procesu. Budui da se proces proizvodnje potanski usluga uglavnom odvija preko stabilnih sredstava i ureaja, moe se ustvrditi da potanski promet ima znaajke infrastrukturne djelatnosti. Te znaajke ukazuju na to koliku vanost je neophodno dati uvoenju novih potanskih usluga odnosno tehnikim sredstvima koja zahtijevaju nove usluge. Takav pristup u procesu izgradnje savremenog potanskog prometa je kvalitetna osnovica za kvalitetan prenos poiljki, to je vaan inilac poticaja razvoja gospodarstva zemlje. Naela svojstvena cjelovitom gospodarskom sustavu, temeljenom na trinoj ekonomiji, primjenljive su i u podsustavu potanskog prometa. To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. dostupnost, redovitost, brzina, sigurnost, racionalnost, ekonominost, pouzdanost.

Trinost potanskog podsustava sukladna je razini tehniko-tehnolokih znaajki jer je uvoenje i razvoj novih tehnika svojstven pokreta razvoja gospodarstva i otklanjanja komunikacijskih barijera u povezivanju svih dijelova drutva u zemlji i u svjetskim okvirima.

Naela udjela korisnika u trokovima finansiranja Infrastrukture potanskog prometa

Svojstvenosti potanske infrastrukture oituju se u tome to je ona u sastavu potanskog prometa. To znai da je potanski promet u isto vrijeme i nositelj i korisnik objekata potanske infrastrukture. Sukladno tome, prodajna cijena potanskih usluga sadri dio iz kojeg se namiruju i obraunavaju infrastrukturni trokovi. Naelno se moe govoriti o tome da u potanskom prometu, glede obraunavanja trokova infrastrukture, vrijedi naelo proporcionalne razdiobe trokova potanske i telekomunikacijske infrastrukture. Znai da korisnici potanskih i telekomunikacijskih usluga, proporcionalnim troenjem-koritenjem usluga potanskog i telekomukacionog prometa, u istom razmjeru snose i namiruju trokove koji imaju infrastukturne znaajke. U ukupnim trokovima, ta vrsta ima znaajke fiksnih trokova i u interesu potanskog i telekomunikacionog prometa da, to je vie mogue, ponudi potencijalnom korisniku raznovrsne usluge ime znatno utie na smanjenje ukupnih fiksnih trokova po jedinici usluge a ujedno prikuplja znatna finansijska sredstva za odravanje te, u prvom redu, za izgradnju i osuvremenjavanje potanskih telekomukacijskih kvaliteta. Problem odravanja potanske i telekomunikacijske infrastrukture istovjetan je i aktuelan kao i u ostalim oblicima prometne infrastrukture i treba ga promatrati u sustavu dvaju znaajnih naela: 1. naelo efikasnosti organizacije odravanja, 2. naelo ekonominosti odravanja. Ta dva naela znakovita su za cjelokupni kompleks odravanja prometne infrastrukture, a odraavaju se u efikasnosti odravanja prilagoenog potrebama prenosa dobara i vijesti i njegovoj ekonominosti. To znai da se objekti prometne infrastrukture, da bi bili efikasni i ekonomini, u nesmetanom funkcioniranju prometnog sustava, moraju kontinuirano odravati u svojoj funkcionalnosti.

Formiranje cijena usluga u potanskom prometuU razvijenom robno-novanom gospodarstvu najee se, za najvei dio proizvoda, mjesto proizvodnje ne podudara sa mjestom potronje. Drutvenoupotrebna vrijednost moe se ostvariti tek premjetanjem proizvoda-od proizvoaa do potroaa. To znai da je proces proizvodnje materijalnih dobora u drutvenoekonomskom smislu zavren tek onda kada roba ili usluge dospiju do krajnjeg korisnika. Upotrebna vrijednost nekog dobra ostvaruje se u podruju potronje, a njihova potronja u potanskom prometu je prostorno premjetanje potanskih

poiljki. U procesu prostornog premjetanja ostvaruje se usluga koja dobiva svoju upotrebnu i trinu vrijednost. Trina vrijednost objanjava makroekonomske odnose meu djelatnostima materijalne i nematerijalne proizvodnje, dok je cijena novani izraz vrijednosti. Sustavom cijena usluga potanski promet ostvaruje na tritu dobitak-prihod. Cijene usluga u potanskom prometu, prezentirane tritu u novanom obliku vrijednosti, sastoje se od istovjetnih elemenata reprodukcije kao i one u materijalnoj proizvodnji. To znai da je u trinoj ekonomiji, temeljenoj na ekonomskim naelima, u prodajnu vrijednost usluga nuno ukljuiti sve elemente reprodukcije. Njihovo neukljuivanje u cijenu prometne usluge uzrokuje prelijevanje vrijednosti supstance, nastale u potanskom prometu, u druge gospodarske djelatnosti ili u korist porasta standarda stanovnitva. Temelj trinog gospodarstva su cijene koje imaju uporite u ekonomskim naelima. Odstupanja od ekonomske cijene koja sadri sve elemente na temelju koji se formira, ne nalaze se u gospodarstvenom tritu. Ako ima opravdanih interesa drutvo mora instrumentima gospodarskog sustava namiriti razliku izmeu trine cijene i cijene koju plaaju odreene kategorije potroaa. Taj proces nije bezkonaan budui da drutvo na taj nain prelijeva ostvarenu dobit izmeu gospodarskih djelatnosti. Realizacije takve politike cijena nalazi se u podruje ope gospodarske i prometne polotike za to su potrebne znanstveno objektivizirane mikroekonomske imakroekonomske studije. Cijena usluga u potanskom prometu pojavljuju se ve u sedamnestom stoljeu. Temelje se na zonama udaljenosti, broj listova pisama i teini potanske poiljke. Englez Roland Hill preuzeo je reformu potanskoh tarifa godine 1840, uvodei jedinstvenu cijenu za pisma prve stope teine (14,5 grama) na podruju cijele Engleske.3 Tako utvrene cijene potanskih usluga, koje su prema navodima mnogih autora bile znatno nie od onih prije Hill-ova uvoenju potanskih tarifa, uvjetovale su znatni rast potanskog prometa i smanjenje trokova po jedinici potanske poiljke. Sustav snienih i pojednostavljenih tarifa u potanskom prometu to ih je uveo Hill, prema kojemu su se cijene naplaivale u potanskim markama, primjenjivan je u svim europskim zemljama kao najpogodniji nain prodajne cijene potanskih usluga. Od Hill-ove reforme do danas taj se sustav naplate nije bitno mijenjao. Cijene potanskih usluga odreuju se od tog vremena na osnovu jedinstvene tarife za cijelu zemlju. Raznolikost postoji glede teine poiljke, posebne usluge3

Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Zagreb, 1967, strana 67

u potanskom prometu (vrijednosna pismovna poiljka, preporuena, hitna ili zrakoplovna poiljka, novana poiljka) te raznih uslunosti. U meunarodnom potanskom prometu prodajne cijene se temelje na teini pismovne poiljke i udaljenosti zemlje u koju se ona upuuje. Dodatne cijene primjenjuju se za posebne usluge koje zahtijeva korisnik. Njihova visina ovisna je o vrsti posebne usluge te opet o udaljenosti na koju se poiljka upuuje. Osim klasinih potanskih poiljki, korisniku se nude i nove usluge pri emu je brzina kljuni inilac za budunost tog trita. To su:1.

2.

3.

4.

5.

meunarodna ubrzana pota (EMS) potanska je usluga najvie kvalitete. Nastala je kao odgovor na pojavu konkurencije sa slinim uslugama. Primjenjuje se u veini europskih zemalja i svijeta. Kao sporedna usluga u potanskom prometu, u veini zemalja koje su prihvatile meunarodnu uslugu EMS, postoji odgovarajua usluga ''ubrzane pote''. Sluba se temelji na optimalnoj organizaciji prijema, prevoza i uruenja poiljke, koritenjem najbrih i najpogodnijih transportnih sredstava, javnih i vlastitih, to uvjetuje brzinu dopreme od preuzimanja do uruenja poiljke. Eurocolins-europaket je usluga brzog prenosa robe izmeu zemalja Evropske konferencije za PT upravu (CEPT) sa zajamenim rokom prenosa, manje brzine od EMS-a, uz pristupaniju cijenu. Sustav cijena predvia naknadu ako je usluga uruena u utvrenom vremenu. prioritetna pota je novi nain klasifikacije poiljaka, glede kvaliteta u prenosu. Utvrivanje prioritetnih i neprioritetnih potanskih poiljaka obavlja se u vezi sa rokovima prenosa. Cijene su ovisne o vanosti poiljke. U meunarodnom prometu usluga ''prioritetna pota'' nije u irokoj primjeni, ali se u unutranjem potanskom prometu nejih evropskih zemalja primjenjuje. usluga SAL (meunarodni prevoz povrinkih potanskih usluga i poiljki zranim putem) u poetku je predstavljala problem unutarnji organizacije transporta potanskih poiljki a danas postoji kao zasebna vrsta usluge. Cijena je znatno vea u odnosu na redovitu povrinku potansku poiljku. Pota jami utvrene rokove prenosa, sporije u odnosu na EMS i europaket, ali bre od obine pote u zemljama koje su zranom prenosu povrinske pote dale status potanske usluge. Usluga se uspjeno prodaje irokom krugu korisnika budui da je cijena relativno povoljna a ona je vrhunske kvalitete. sluba svrstavanja poiljki (CONSIGNATION) najnovija je usluga u potanskom prometu. Primjenjuje se izmeu skandinavskih zemalja a priprema se i njezino uvoenje izmeu zemalja lanica CEPT-a. Ta vrsta potanske usluge sastoji se od preuzimanja i razvrstavanja veih koliina potanskih poiljaka radi prenosa od jednog poiljatelja za jednog ili vie primatelja u jednoj od odredinih zemalja.

sluba poslovnih pisama (BLS) usluga je koja se primjenjuje u skandinavskim zemljama. Potanska uprava ugovara s korisnikom preuzimanje, nain i i prenos veih koliina istodobno predanih poslovnih pismovnih poiljaka uz jamstvo rokova uruenja. Poiljke se obrauju i otpremaju odredinim zemljama skupno. Odredina zemlja tretira poiljke prioritetno, sukladno svojim propisima. Cijena usluge srazmjerna je kvaliteti. 7. sluba meunarodnog plaenog odgovora nova je usluga u zemljama CEPT-a. Svojim korespodentima klijenti omoguavaju besplatan odgovor. Potanske uprave meusobno obraunavaju cijene usluga za odgovor na temelju broja pisama-odgovora. Cilj usluge je zadovoljavanje specifinih potreba korisnika. 8. tiskovina bez adrese poznata je u brojnim europskim zemljama. Poiljatelj odreuju uvjete distribucije neadresiranih poiljaka. Cijene su povoljne. 9. elektronska pota je uslga koja se temelji na elektronskom prenosu poruka to su u potama primljene ili uruene u obliku pismovnih potanskih poiljki. Elektronska pota se ostvaruje na razne naine:6.

a)prenos likovnog sadeaja iz dokumenta (tekst, slika) koji je u poti preda u fizikom obliku; b)prenos se koristi kao izvor ve kodirane poruke (rije je uglavnom o pismima koja se oblikuju pomou raunara ili opreme za elektronsku obradu teksta). Pritom se koristi sustav teleksiranja. Teleksiranje je usluga to je pruaju posebne potanske jedinice koje primaju podatke od poiljatelja u digitalnom obliku. Podaci se predaju elektronski ili fizikim ureajima. Elektronskom potom nastoji se pribliiti primatelje taki kako bi se troak fizikog prenosa papira sveo na najmanju moguu mjeru . elektronski je prenos jeftiniji, a maksimalno ubrzanje prenosa ostvaruje se kada primatelj raspolae ureajem telelteks. Ako se promet odvija izravno izmeu terminala poiljatelja i primatelja, to je elektronski prenos poruke bez sudjelovanja klasinih potanskih slubi. Sustav ima znatne zahtjeve glede novih investicijskih zahvata, ali korist premauje trokove u trnutku ukljuivanja veeg broja korisnika usluge. Time cijena znatno utie i na taj dio potronje usluge.

Potanski promet u Bosni i Hercegovini

Potanski promet u Bosni i Hercegovini je relativno dobro razvijen. Znaajan poticaj tome dobiven je podjelom djelatnosti, odnosno razdvajanjem pote i telekomunikacija. Potanski promet svojom organizacijom, tehnikom i tehnologijom pripada prometnom sustavu. Zbog strukture svojih usluga i infrastrukture, kojom osigurava proizvodnju usluga, on je sloen prometni podsustav, u okviru kojeg se ostvaruje zadovoljavanje potreba drutva u prenosu poiljaka. Potanski promet u Bosni i Hercegovini, pored toga to je opremljen najmodernijom potanskom tehnikom, razvio je i pruanje usluga kroz sustav brze pote (EMS) sa vie zemalja. Ima razvijen i uvezan informatiki sustav osposobljen da, pored potanskih, obavlja i potansko-bankarske usluge. Specifinot potanskog saobraaja u obavljanju djelatnosti uvjetovana je promjenom mjesta informacija i poiljki i to u razmjerama drave i komitenta. Ova odlika zahtjeva jedinstvo u tipizaciji i standardizaciji opreme, a i poseban sustav organizacije i koordinacije u obavljanju tehnolokog procesa proizvodnje usluga. Ovo je primarana osobina potanskog prometa. Stanje potanskog prometa u Bosni i Hercegovini karakterizira se savremenim pristupom definiranja strategije daljeg razvoja koja proizilazi iz: -

-

razvoja novih tehnologija kojima se pote nisu prilagodile pravovremeno; preorjentacija korisnika na savremenije naine komuniciranja i prometa poiljaka; zahtjeva da potanski sustav svoju djelatnost obavlja u trinim uvjetima; visokih trokova poslovanja, visokih plaa zaposlenih koje nisu rezultat stvarne prodaje usluga, nego nekog oblika subvencija; nedovoljnog nivoa automatizacije i informatizacije kao preduvjeta za poslovne integracije i trinu orjentaciju, posebno u segmentu novanog poslovanja; neprilagoenog asortimana usluga nivou i strukturi ukupne potranje; inertnosti u poslovanju menadmenta, proistekle iz nerjeenog statusa preduzea, liberalizacije i odnosa drave kao vlasnika prema tom sustavu.

Strateko-razvojni ciljevi potanskog prometa Bosne i Hercegovine su : -razvoj i optimizacija potanske mree; -razvoj i optimizacija ponude; -unapreenje organizacije;

-restrukturiranje i optimizacija kadrovskog potencijala; -razvoj informacionog sustava; -poveenje efikasnosti i rentabilnosti polovanja. Strateko planiranje u potanskom prometu je perspektivno. Slui za dui period i ono je sintezijskog karaktera. Usklaivanje ciljeva mora biti relno i provodljivo. Znai, trebaju postojati realni materijalni i organizacioni uvjeti za njihovo realizirane. Cjelokupan tehnoloki proces u potanskom prometu izraava monu povezanost pojedinih operacija i odreenih aktivnosti. Njegova primarna funkcija je osiguranje prometa predmeta i prometa informacija. Na toj osnovi se razvija kvalitet potanskih usluga. Potanski promet je izvanredno dinamian, vremenski precizan i rasprostranjen podsustav prometnog sustava. On je kompleksan sustav koji treba biti ureen po principima savremene tehnike, tehnologije, ekonomije i organizacije. Njegov osnovni, strateki razvojni zadatak je racinalizacija navedenih elemenata radi optimalnih rezultata u procesu proizvodnje usluga u potanskom prometu.

Unapreenje organizacijeBosna i Hercegovina je lanica Kongresa, odnosno, Svjetskog potanskog saveza KPU. Ovaj Savez, sa sjedistem u vicarskoj, je specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija koja regilira potanske uslige, ima 189 zemalja lanica. Kongres Svjetskog potanskog saveza donio je Rezoluciju C-91 kojom je dao posebne zadatke potanskim upravama da preko svojih vlada osiguraju poslovnu autonomiju. Potanske uprave su trebale osigurati poslovnu i finansijsku autonomiju potrebnu za voenje preduzea, vodei rauna da monopol i nacionalne propise uine elastinim i prilagodljivim za definiranje tarifne politike. Akceptirajui zahtijeve iznijete u spomenutoj Rezoluciji, veina potanskih uprava lanica EZ-e, reformu u strukturi zavrile su do kraja 1995. posebnu panju zavreuju potanske uprave centralne, june i jugoistone Europe (koja je karakterizirala socijalistika centralizirana privreda i zastoj u razvoju potanskih usluga) koje su pristupile ostvarivanju rezolucije . shvaajui neophodnost strukturnih reformi i prelaska na trinu privredu s integracijom u europsku privredu do kraja 1995., poslovnu autonomiju su ostvarile potanske uprave: Albanija, Bugarska, Slovenija, eka, Slovaka, Estonija, Maarska,

Poljska i Rumunija.unapreenje organizacije potanskog prometa je jedan od osnovnih stratekih i razvojnih ciljeva. Argumentacija za to, proizilazi iz poslovnih procesa, odnosno, determinanti (faktora razvoja i ogranienja) same organizacije. U uvjetima uspjenog obavljanja potanskog prometa, glavni faktori su: djelatnost i struktura biznisa; veliina, struktura i usklaenost resursa (neusobno i pojedinano); tehnoloko okruenje, zahtjevi i tehnologija obavljanja djelatnosti (nivo jedinstva, stupanj autonomije dijelova i sl.); trite, sa svim svojim dimenzijama; institucionalo-zakonski uvjeti i ogranienja; efikasnost i nedostaci potojee organizacije; ciljevi i strategija razvoja potanskog prometa.

Vrlo je teko mjeriti direktne i indirektne efekte determinanti na uspjeno funkcioniranje potanskog prometa. Njih treba poznavati i akceptirati u svim fazama prometa i budue, posebne, politike potanskog sustava.

----OVO JE NOVA LEKCIJA KOJU SAM JA DOBIO OD ZLAje ---Potanski telekomunikacijski promet kao i svaka proizvodnja materijalnih i nematerijalnih dobara, u svom funkcionaranju izaziva trokove neophodne za normalan tok rada. Trokovi su u najuem smislu planirano unitenje korisnih stvari u procesu proizvodnje i to sa namjerom da se u zamjenu za to dobiju jo korisniji proizvodi ili drugi uinci. Prema nazivima stvari koje se troe mogu se razlikovati: 1. trokovi osnovnih sredstava ili automatizacija 2. trokovi energije (energenata) 3. trokovi sirovina i drugih materijala 4. trokovi tuih usluga 5. trokovi rada 1. trokovi osnovnih sredstava ili automatizacija U potanskom ili telekomunikacijskom prometu znakovita je preteita angairanost sredstava u osnovna sredstva. U trokove osnovnoih sredstava ubrajaju se amortizacija i trokovi investicijskog odravanja. automatizacija osnovnih sredstava ima tri glavna zadatka 1. pdrava troenje osnovnih sredstava i smanjenje njihove vrijednostibezo obzira na to je li ono evjetovano tehnikim ili ekonomskim uzrocima

2. slui kao sredstvo za odredjivanje dijela vrijednosti osnovnih sredstava koji je s njih preao na proizvode odnosno na druge uinke to se stvaraju uz njihovo koritenje 3. slui kao sredsvo da se osigura mogunost obnavaljnja odnosno zajene dotrajalih osnovnih sredstava Tijekom proizvodnje usluga nuno je znati utroene vrijednosti osnovnih sredstava prelaze u svakom radnom procesu na proizvedenu uslugu ili materijalni oblik proizvoda, pa se smanjuje vrijednost koritenih osnovnih sredstava i poveava vrijednost usluge- proizvoda. Prodajom usluga-proizvoda korisnicima prikupljaju se finansijska sredstvakoja u odreeno vrijeme omoguuju nabavku novih osnovnih sredstava umjesto dotrajalih. Postupni otpisvrijdnosti osnovnih sredstava sukladan je intezitetu troenja i zakonom utvrenim stopama otpisa vrijednosti osnovnih sredstava, funkcionalna amortiuacija upravo je proporcionalna intezitetu troenja. To znai: troi li se osnovno sredstvo vie tijekom godine odnosno prenosi li se na taj nain njegova vrijdnost na vei dio proizvedenih usluga ili dobara. Nuno je bre otpisivati vridnost osnovnog sredstva na novootvorene usluge ili proizvode. Zakonska pak amortizacija osigurava proporcionalno otpisivanje osnovnoi sredstava tijekom razdoblja njihova trajanja po istoj stopi otpisa tijekom unaprijed odreenog tehnikog vijeka trajanja. Drugim rijeima amortizacija je troak procijenjen temeljem oekivanja da e imovina tijekom vremena samnjivati svoju uporabu vrijednost koritenjem unitavanjem, ili zastarijevanjem. Trokovi pribavljanja imovine u ovom sluaju otpisom veijdnosti sredstava potanskog ili telekomunikacijskog prometa rasporeuje se kroz cijeli predvidjeni korisni vijek trajanja spomenutih sredstava Susatav amortizacije tj otpisa vijednosti osnovnih sredstava u potanskom ili telekomunikacijskom saobraaju ima: 1. vremensku dimenziju 2. funkcionalnu 3. metodu zamjene ako za to postoje znatna financijska sredstva. U procesu otpisa sredstava vano je znati mjesto ima i proces revalorizacije koji omoguuje utvrivanje stvarne vrijednosti osnovnih sredstava tijekom poetka svakog obraunatoh razdoblja. To znai da se nakon pbraunate amortizacije koja je prenesena na novi proizvod i uslugu preostali proizvod revalovizira odnosno utvruje stvarna vrijednost. Proces revalorizacije oznaava ponovno utvrivanje osnovnih sredstava . znai pri revalirizaciji osnovnih sredstava uskladjuje se njihova knjigovodstvena vrijednost s njihovom stvarnom vrijdnou. Zakonska amortizacija je drutvena mjera koja mora osiguravati iskazivanje stvarne vrijdnosti osnovnih sredstava. Revalorizacijom bi se trebalo osigurati izdavanje amortizacije u raealnim iznosima ime bi se stvarno mogla obnoviti u procesu proizvodnje usluga utroena potanskog i telekomunikacijskog prometa na novoostvarene usluge. Ako se ta dva procesa ne obavljaju tijekom postojanja osnovnog sredstva folazi do preljevanja osnovne vrijednosti sredstava rada i

infrastrukturnih objekata potanskog i telekomunikacijskog prometa u druge gospodarske oblasti. Zakljuno se moe ukazatina to da je nuno stvaranje konzistentne politike obraunavanje realne autimatizacije i revalorizacije istih osnovnoh sredstava. To je neophodno glede temeljnih odredbenica na kojima poiva gospodarski sustav Rhrvatske a to je valorizacija ekonomskih naela kao jedine mjerne kategorije koje se u gospodarskom sustavu stjee trina vrijednost. 2. trokovi energije (energenata) su izdaci za materijal nuan u tehnolokom procesu obnavaljnja potanskih i telekomunikacijskih usluga 3. trokovi tuih materijala obuhvataju popravke najamnoine i zakupijne putne trokove savjetovanja i teh. Organizacijsku pomo. 4. trokovi rada znae masu uraunatih plata unutar potanskog i telekomunikacijskog sustava mjesta i nositelji trokova unutar potaskog i telekomunikacijskog prometa obuhvatanje ukupnih trokova i njihvo raslanjivanje po vrstama omoguje upoznavanje veliina trkova struktura i promjena glede njihove ukupne veliine. Budui da potanski i telekomunikacijski promet proizvodi vei broj usluga poznavanje njegovih trokova samo u cjelini ne bi bilo od znatne koristi. Stoga je nuno sraslaniti ukupne trokove potanskog i telekomunikacijskog prometa i po mjestima nastanka i po nostitteljima uzoroka. Mjeta trokova mogu se podjeliti prema razliitim kriterijima: 1. natemelju podjele rafda 2. prema fazama procesu proizvodnje usluga 3. Sobzirom na razliite vrste usluga... Glede dosadanje obrade u potanskom i telekomunikacijskom noitelji trokova mogu biti : 1. primarni izazivai 2. krajnji izazivai u potanskom i telekomunikacijskom proimetu postoji irok spektar usluga tj korisih uinaka. Usluge se djele na dvije velike skupine potanske i telekomunikacijske usluge Razvojem tehnike ii tehnologije i njihovo adekvatno ukljuivanje u potanski i telekomunikacijski podsustav neprestano se iri broj potencijalnih izazivaa trokova. U tom kontekstu nepobitno vanu ulogu imaju istraivanja i prezentacija raznolikosti i raznorodnosti usluga na tritu-korisnicima, to im ih prua uvoenjem novih potanskih i trelekomunikacijskih usluga. Primarni izaziva trokova konvencionalne jedinice ( norma- minuta, norma-sat, itd) u potanskom prometu nisu glavni nositelji trokova. Njihova prisutnost je neprijeporna, a potanska usluga je onaj korisni uinak potanskog prometa na

emu se temelji sistem stijecanja dobiti i znai incijator za uvoenje novih potanskih usluga u podsistemu potanskog prometa.

Meunarodne udruge za potanski prometSukladnost razvoja u svijetskim i europskim razmjerima incirala je osnivanje brojnih meunarodnih udruga i pristupanje njima kako bi u potanskom prometu bio upostavljen jednoznaan nain komuniciranja izmeu razliitih drutveno- gospodarskih sistema, odnosno kako bi se lake mogle prevladavati znatne razlike koje su posljedica nejednakog stupanja razvijenosti gospodarskih i drutvenih ustrojstava. ......

Zakljuak

U skladu Sa podjelom ekonomike kao znanstvene discipline koja sa bavi izuavanjem i i istraivanjem ekonomske prakse, ekonomika prometnog sustava znai posebnu ekonomiku. Kako smo utvrdili da posebne ekonomike esto oznaava granino podruje izmeu makroekonomskog i mikriekonomskog pristupa istraivanju odreene ekonomske prakse, i moe se rei da je i ekonomika prometnog sustava spoj mikroekonomike i makroekonomike, odnosno da je njen dijapazon ekonomskog prouavanja fenomena prometa irok i da se kree od teorijskih pitanja mjesta i uloge prometa u pprocesu reprodukcije do razrade nekih konkretnih problema poslovne politike prometnih preduzea. Time je u osnovni odreen pojam i sadraj ekonomike prometnog sustava. Ekonomika prometnog sustava bavi se, dakle, izuavanjem i istraivanjem prometa kao sloenog dinamikog sustava i pojedinih prometnih grana koje su u odnosu na sustav prometa podsustavi. Izuavanjui prometni sustav i pojedine prometne grane, ekonomika prometnog sustava posebno se bavi ekonomskim i organizacijskim aspektima funkcionisanja prometnog sustava, oblikovanjem vrijednosti i cijena prometnih usluga, transportnim trokovima, izuavanjem prometnog trita te izuavanjem oblika saradnje izmeu prometnih grana u prometnom sustavu. to se tie ekonomike u potanskom prometu potrebno je naglasit i da je prometni sustav u Bosni i Hercegovini jako dobro organiziran i dobro funkcionira, meutim da bi isti jo bolje funkcionisao potreban je sustavski pristup rjeavanju problema. Da bismo to rijeili potrebno je ujediniti razjedinjene telekom opratore u Bosni i Hercegovini i na taj nain bi se znatno poveao kako kvalitet tako i kvantitet usluga u Bosni i Hercegovini.

Literatura

Ekonomika saobraaja sa elementima logistike, Dr. Vladan Boi, Dr. Stojan Novakovi, Ekonomski fakultet, Beograd.1999. Ekonomika prometnog sustava, Prof.dr.sc. Teodor Peri, Prof.dr.sc.eljko Radai, Prof.dr.sc. Damir imulik, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000. Ekonomika u transportu i komunikacijama, Prof.dr. efkija eki, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo,2005.

Sadraj