tcp prezentacije vp 2012-13

Tehnologija cestovnog prometa 2012/2013

Mr.sc. Veselko Protega 1

Temeljne teorijske postavke iz kolegija:

TEHNOLOGIJACESTOVNOGPROMETA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIPREDDIPLOMSKI STUDIJ

PROMETA USMJERENJE CESTOVNI PROMETUSMJERENJE GRADSKI PROMET

Prezentaciju priredio:

Mr. sc. Veselko Protega

2012/2013 TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA2

TEMELJNE TEORIJSKE POSTAVKE

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI, ZagrebKatedra za tehnologiju cestovnog prometa

1. OPENITO O TEHNOLOGIJI PROMETA

2. OPENITO O TEHNOLOGIJI CESTOVNOG PROMETA

3. OPENITO O ELEMENTIMATEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

4. PRIJEVOZNA SREDSTVA KAO ELEMENTTEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA




OPENITO O TEHNOLOGIJI PROMETA


to je to tehnologija prometa?

Tehnologija od grke rijei (tehnika + logos) = znanost o nainu prerade sirovina u gotove proizvode tj. obuhvaa sve procese koji se pojavljuju tijekom promjene mjesta robe ili putnika od izvora do cilja; iz toga proizlazi da bi u sklopu tehnologije prijevoza trebalo osigurati optimalno koritenje svih resursa koji omoguuju postavljenu zadau prijevoza




emu unaprjeivati tehnologiju prometa?

zbog

- sve veih zahtjeva za prijevozom- izbjegavanja izolacije transportnog sustava- nedjelotvornosti i dezintegriranosti- nedostatne koordinacije pojedinih oblika prometa- velikih ulaganja u prometni sustav- velikog utjecaja prijevoza na gospodarstvo i njegovureprodukciju






emu unaprjeivati tehnologiju prometa?

zbog

- selektivnog ulaganja u pojedine elementeinfrastrukture

- selektivnog ulaganja u sredstva kao elementesustava prometne tehnologije

- zatite ovjekova okolia- humanizacije rada operativnog osoblja - sve veih tehnikih, prije svega informacijskihmogunosti




Tehnologija prometa kao sustav

Prouavajui pitanje sustava nalazimo da bi sustav trebalo definirati kao cjelinu koja svojim djelovanjem opravdava takvo postojanje

Tehnologija prijevoza pripada skupini realnih tehnolokih sustava; elementi tog sustava: strojevi, ureaji, oprema, predmeti prijevoza (supstrat), vrijednosni kriterij (tehniki, ekonomski, moralni i svi drugi), infrastrukturni objekti, informacije, kadrovi najrazliitijih struka, podaci i dr.







Radi istie deset zapaanja o opim sustavimakoji opisuju ovjeka:

1. ovjek koji istrauje sustav nalazi se u sustavu2. ovjek koji je u sustavu ne moe nikada uinitinjegovu realnu definiciju u svoj njezinojkompleksnosti

3. Sustav zanimljiv s odreenog gledita sastoji se od elemenata u meusobnoj interakciji i u interakcijis okolinom

4. ovjek kao element sustava ukljuuje samo diosvojih atributa u promatranom sustavu






5. Izmeu elemenata sustava gdje se ne moguostvariti racionalne fizike interakcije ostvarujuse informacijske interakcije

6. Svaki je sustav podsustav veeg sustava i svakise sustav moe ralaniti na svoje podsustave

7. Svi sustavi imaju zajednika svojstva koja sespoznaju u procesu poopavanja








8. Sustavi su ili voeni ili neutralni9. Organizacija sustava skup je svih svojstava

koja odreuju njegovo ponaanje10. Organizacija sustava sastoji se od njegove

strukture i njegova programa




Tehnologija prometa kao aktivnost

Tehnologija prometa je kao aktivnost, u funkciji proizvodnje i potronje te rekreacije ili aktivnost determinirana korisnicima usluga, davateljima usluga te infrastrukturom






Tehnologija prometa je kao aktivnost

tp = f (A, B, C)

(A) korisnici usluga:proizvodnja (a), potronja (b), rekreacija (c);

(B) davatelji usluga:sredstva - vozila (d), transportni ureaji (e);

(C) infrastruktura:drutveno dobro u opoj uporabi (fi);











TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA


"Tehnologija prometa je znanstvena disciplina koja prouava naine i postupke prometne proizvodnje, odnosno prijevoznih procesa

Tehnologijom prijevoza rjeavaju se problemiu procesima pruanja usluga uz trajno prilagoavanje korisniku i prirodi, odnosno okruenju

Unato tome nedovoljno su koritene kvantitativne metode u spoznavanju zakonitosti




Osnovni elementi tehnologije cestovnog prometa

PRIJEVOZNI SUPSTRAT (ROBA, PUTNICI)

PRIJEVOZNA SREDSTVA

INFRASTRUKTURA

MANIPULACIJSKA SREDSTVA






Elementi tehnologije cestovnog prometa u proirenom smisluTEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA

SUPSTRAT

PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SREDSTVA

INFRASTRUKTURA

TRANSPORTNI UREAJIINFORMACIJSKI SUSTAVGOSPODARSKI SUSTAV




Meuovisnost tehnologije prometa i njezinih elemenata granica sustava tehnologije prometa ()

A

B

C

T

B TIIIIC TIIII

A TIIII






Prometna proizvodnja kao rezultat procesa koji se odvijaju u njezinu djelovanju

TEHNOLOKIPROCESI

INPUT OUTPUT




Suvremena tehnologija kao pojednostavljeni sustav

xx

x y

y12

nn






Znaajke tehnologije cestovnog prometa:

sloenost meuovisnost dinaminost interdisciplinarnost otvorenost stohastinost poremeaja












3. OPENITO O ELEMENTIMA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

ELEMENTI TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETAUJEDNO SURESURSI

PRIJEVOZNIH PROCESA




Elementi tehnologije cestovnog prometa

PRIJEVOZNI SUPSTRAT

TRANSPORTNI UREAJI

PRIJEVOZNA SREDSTVA

INFRASTRUKTURA

MANIPULACIJSKA SREDSTVA






Supstrat kao element tehnologije cestovnog prometa

Rije supstrat potjee od latinske rijei substratus - podastrt prema Klaiu znai jednostavnu materijalnu osnovu razliitih pojava ili procesa, stoga se koristi i pojam predmeta prijevoza




Bitna obiljeja predmeta prijevoza: koliina robe, broj putnika, struktura robe, struktura putnika, sklonost supstrata prema prijevoznim

sredstvima znaajke vozila sklonost supstrata prema

tehnologijama inaica procesa






Roba se obzirom na sklonosti prema pojedinim oblicima prijevoza i tehnologijama dijeli na:

generalni teret masovni teret (rasuta + tekua roba)

pri emu se generalni teret nadalje dijeli na:

klasini generalni teret ostali komadni generalni teret




Na pripadnost robe pojedinim robnim skupinamautjee njena vrijednost, koliina i masate trokovi i kvaliteta prijevoza

U tom kontekstu se za cestovni promet navodi"...osigurava prijevoz robe od vrata do vrata,esto sa znatnim utedama u vremenu, veomuestalou polazaka, manjim oteenjima igubicima robe, utedama u pakiranju i rukovanju






Transportni ureaji kao element tehnologije cestovnog prometa

Najei tipovi transportnih ureaja su paketi, palete i kontejneri




Transportni ureaj moe biti i drugi ureaj pa i dio prijevoznog sredstava ili ak cijeli prijevozno sredstvo ako ima funkciju ouvanja pretpostavljene jedinice prijevoza i ukoliko je taj ureaj u funkciji prijevoznog ili transportnog procesa






Osnovni elementi podsustava Transportni ureaji

TEHNOLOGIJA PROMETA

TRANSPORTNI UREAJI

PALETA

KONTEJNER

PAKET




Transportni ureaji osiguravaju:

pojednostavljenje procesa, ope smanjenje trokova, poveanje sigurnosti supstrata, poveanje sigurnosti operativnog osoblja, humanizaciju rada operativnog osoblja i dr.






Paket kao element tehnologije cestovnog prometa

Osnovno obiljeje paketa ili transportnogpakiranja je to nakon obavljenog procesaprijevoza postaje suvino i to ga eventualnotreba zbrinuti

Paket omoguuje optimalno iskoritavanjegabaritnih dimenzija ostalih, veih, transportnihureaja




Prijevozno (transportno) pakiranje ima specifinu funkciju i zadau:

1. zadovoljiti uvjete raznoenja i prijevoza po teini, veliini i obliku,

2. osigurati pogodnost za rukovanje i raspoznavanje,3. osigurati da i u prijevozu moe obaviti propagandnu

funkciju,4. osigurati prilagoenost transportnim ureajima po

veliini i obliku,5. osigurati lako otvaranje i zatvaranje.






Modeli slaganja paketa na paletu 800 x 1200 mm




Paleta kao element tehnologije cestovnog prometa

Paleta je naprava izraena od razliitih materijala s osnovnom zadaom da omogui formiranje optimalne jedinice manipulacije






Uinci to ih omoguuje paleta su:

smanjenje poetno-zavrnih trokova smanjenje trokova skladitenja smanjenje proizvodnih trokova poveanje mogunosti primjene

pretovarnih strojeva




Uinci to ih omoguuje paleta su:

smanjenje oteenja robe smanjenje vremena prijevoza i dr. smanjenje radne snage i runog rada poveanje sigurnosti radnika na radu smanjenje energije smanjenje trokova ambalae






Manipulacijska sredstvakao element tehnologije cestovnog prometa

Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dioprijevoznih procesa, a sredstva kojima seobavljaju te manipulacije trebaju pratitiobiljeja supstrata, transportnih ureaja iznaajke prijevoznih sredstava




Infrastruktura

kao element tehnologije cestovnog prometa

Pod infrastrukturom se podrazumijevaju statiki objekti ije je postojanje nuno za odvijanje prijevoznog procesa






Infrastruktura

kao element tehnologije cestovnog prometa

Kriterij pripadnosti infrastrukture tehnologiji cestovnog prometa temelji se na naelu funkcionalnosti prema kojemu infrastruktura utjeu ili omoguuje odvijanje prijevoznog procesa



Objekti infrastrukture kao elementi tehnologije cestovnog prometa

INFRASTRUKTURA


TERMINALI

OPERATIVNI OBJEKTI SUPSTRATA

SMJETAJNO-SERVISNI OBJEKTI

PROMETNICE






Infrastrukturi pripadaju:

cestovne prometnice terminali operativne povrine koje slue za smjetaj

i tehnoloku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja

operativne povrine i objekti koji slue za smjetaj i odravanje prijevoznih i manipulacijskih sredstava




Terminal kao element tehnologije cestovnog prometa

U tehnoloke operacije terminala su svrstane: operacije koje se pojavljuju pri izravnom i

neizravnom prekrcaju kretanje prijevoznih sredstava u operativnoj zoni raspored mehanizacije za manipulacije obavljanje potrebnih pregleda (carinski, tehniki,

fitopatoloki, sanitetski, veterinarski) skladitenje tereta





Skladite je mjesto u proizvodnoj, trgovakoj ili logistikoj tvrtci ureeno za privremeno i sigurno zaprimanje, skladitenje, doradu, pakiranje, etiketiranje, komisioniranje i izdavanje robe




Manipulacijski prostor je prostor na kojemu se obavljaju manipulacije, odnosno operacije pri kojima se roba izdana iz skladita ukrca u prijevozno sredstvo, operacije pri kojima se roba iskrcana iz prijevoznog sredstva zaprima na skladitenje ili operacije pri kojima se obavlja prekrcaj robe s jednog prijevoznog sredstva na drugo







Operativne povrine koje slue za smjetaj i tehnoloku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja




Globalni ciljevi tehnologije cestovnog prometa

poveanje prijevoznih sposobnosti prijevoznih sredstava

poveanje prilagodljivosti cestovnih prijevoznih sredstavadrugim granama prijevoza

snienje operativnih trokova smanjenje nesrea smanjenje vremena prijevoza






Upravljanje prijevoznim procesom tei ostvarenju ciljeva:

uspjenosti prijevoznog (proizvodnog) uinka (Ep):

uspjenosti ekonomskog uinka (Ee)

gdje je:P - obavljeni uinak po jedinici analize - jedinini uinakT - odgovarajui jedinini trokovic - cijena jedininog uinka

max=TPEp

max= cTPEe




Uspjenost upravljanja prijevoznim procesom

Ekonomska uspjenost je funkcija jedininoguinka i njegove cijene

Uinkovitost se ostvaruje:obavljanjem prijevoza uz minimalne trokove ilipoveanjem uinkovitosti uz zadravanjejedininog troka






Procesi stvaranja prijevozne usluge

Proces

prijevoza

robe

Proces

ukrcaja

robe

Proces

iskrcaja

robe




Procesi i operacije pri prijevozu dobara

Operacija ukrcaja

supstrata

Proces

prijevoza

robe

Proces

ukrcaja

robe

Proces

iskrcaja

robe

2012/201350








Operacija prijevoza

supstrata

Proces

prijevoza

robe

Proces

ukrcaja

robe

Proces

iskrcaja

robe

2012/201351






Operacija iskrcaja

supstrata

Proces

prijevoza

robe

Proces

ukrcaja

robe

Proces

iskrcaja

robe

2012/201352







Obrada prijevoznog zahtjeva (subjekti i relacija prijevoza)

Analiza obiljeja supstrata (dimenzije, masa, koliina)

Analiza resursa procesa (elementi tehnologije cestovnog prometa)

Planiranje

procesa

Priprema

procesaZakljuivanje

procesa

Provedba

procesnog lanca

Planiranje, priprema, i provedba procesa stvaranja prijevozne usluge




Izbor prijevoznog puta

Izbor prijevoznog sredstva

Sortiranje (komisioniranje ) robe prije ukrcaja


Planiranje

procesa

Priprema

procesaZakljuivanje

procesa

Provedba

procesnog lanca






Fakturiranje pruene usluge

Reklamacija pruene usluge


Planiranje

procesa

Priprema

procesaZakljuivanje

procesa

Provedba

procesnog lanca


PRIJEVOZNI PROCES u irem smislu


Planiranje

prijevoznog

procesa

Priprema

prijevoznog

procesa

Zakljuivanje

prijevoznog

procesa

Obrada prijevoznog zahtjeva (subjekti i relacija prijevoza)

Analiza obiljeja supstrata (dimenzije, masa, koliina)

Analiza resursa procesa (palete, viliari, prijevozna sredstva)

Proces

ukrcaja

robe

Proces

prijevoza

robe

Proces

iskrcaja

robe






Planiranje

prijevoznog

procesa

Priprema

prijevoznog

procesa

Zakljuivanje

prijevoznog

procesa

Operacija slaganja

robe na paletu

Proces

ukrcaja

robe

Proces

prijevoza

robe

Proces

iskrcaja

robe




Planiranje

prijevoznog

procesa

Priprema

prijevoznog

procesa

Zakljuivanje

prijevoznog

procesa

Operacija ukrcaja

paleta s robom viliarom

Proces

ukrcaja

robe

Proces

prijevoza

robe

Proces

iskrcaja

robe






Planiranje

prijevoznog

procesa

Priprema

prijevoznog

procesa

Zakljuivanje

prijevoznog

procesa

Operacija prijevoza

robe PS

Proces

ukrcaja

robe

Proces

prijevoza

robe

Proces

iskrcaja

robe




Planiranje

prijevoznog

procesa

Priprema

prijevoznog

procesa

Zakljuivanje

prijevoznog

procesa

Operacija iskrcaja

runim viliarem

Proces

ukrcaja

robe

Proces

prijevoza

robe

Proces

iskrcaja

robe






Planiranje

prijevoznog

procesa

Priprema

prijevoznog

procesa

Zakljuivanje

prijevoznog

procesa

Eksploatacijski obraun

Proces

ukrcaja

robe

Proces

prijevoza

robe

Proces

iskrcaja

robe






3. OPENITO O ELEMENTIMA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA





POJAVA I RAZVOJ CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

Nastojanje ljudi da stvore samopokretno sredstvo bezposredovanja ljudske ili ivotinjske snage 1250. - Roger Bacon predvia pojavu samopokretnog vozila1472. - Talijan Valturio predlae vozilo koje bi pokretalo energijom vjetra kao pogonskom silomoko 1500. - Leonardo da Vinci godine izradio nacrt samopokretnih kolaTek pronalaskom novih izvora energije svi ti nacrti i prijedlozi dobivaju pravo znaenje pa je sljedei pomak u razvoju automobila uslijedio pronalaskom parnog stroja




1769. - Francuz N. J. Cugnot konstruirao je prvi automobil na parni pogon, koji je bio namijenjen potrebama topnitvaAutomobil je imao tri kotaa, jedan sprijeda, a dva stragaPogonski stroj je bio smjeten ispred prednjega kotaaAutomobil je mogao povui 5 tona tereta (uz zaustavljanje svakih 12 do 15 minuta da bi se postigla odgovarajua napetost pare)Postizao je brzinu od 5 km/h






Parni automobil na tri kotaa

1802. - izdan je prvi patent za izradu parnih automobila (brzina kretanja - 18 km/h)




Poetkom 19. stoljea u Engleskoj su zabiljeeni mnogi pokuaji usavravanja parnog automobila, u cilju prijevoza ljudi i vee koliine robe (Trevithick-1801., Goreon-1824., James-1824. i Gurney-1828., koji je svojim automobilom preao 5860 km)Nedostatci prvih automobila bili su parni pogon, velika masa i nespretnost upravljanja1824. - D. Gordon predlae pogon na komprimirani zrak1826. - S. Brown predlae pogon na rasvjetni plin 1867. - Teiller nudi tekui amonijak kao pogonsko gorivo






Parni autobus1831. - vlasnici eljeznica nastoje zaustaviti razvoj parnih automobila, pa engleski parlament donosi

odluku o zabrani vonje brzinom veom od 6 km/h te automobil mora po danu izvjesiti crvenu zastavu, a

po noi imati crveno svjetlo




Tomu su se pridruile i visoke cijene cestarina i mostovnih pristojba, tako u Engleskoj zamire zanimanje za parni automobil, meutim, u Njemakoj i Francuskoj strunjaci i dalje rade na tom podruju (1828. - Pecqueur je konstruirao diferencijal, 1835. - Dietz je prvi obloio kotae filcom ili gumom, da bi vonja bila udobnija)1860. - J. J. Lenoir konstruirao prvi je motor s unutarnjim izgaranjem, ali pokusna vonja je bila skupa i spora1867. - N. Otto konstruirao je etverotaktni plinski motor1876. - Austrijanac S. Mareus izumio je prvi automobil na benzinski pogon s elektrinim paljenjem






1885. - Daimler je konstruirao petrolejski motor smjeten u sredini kola1886. - Benz je konstruirao trokolicu s benzinskim motorom koji je imao 3/4 KS, poinje nagli razvoj automobila zahvaljui pogonskom gorivu koje je omoguilo gradnju ekonominog i lakoupravljivog vozila 1890. - Dunlop otkrio gumene zranice za kotaeMaybach je uveo paljenje plinske smjese s pomou usisne smjese, tj. usijane cijevi, a Bosch s pomou elektrinog paljenja, tj. svjeica




Istodobno s benzinskim automobilom, pojavili su se automobili na elektrini pogon, ali nisu opstali na tritu zbog mase i prebrzog troenja zalihe elektrine energijeU povijesti automobila od Europljana se istiu: Daimler, Benz, Maybach, Panhard, Royce, Serpolet, Diesel, De Dion, Gibbom, Rad i drugi, a od Amerikanaca se istiu: Daury, Olds Haynes, Winton, Ford, King, i drugiPoetkom 20. stoljea poinje industrijska proizvodnja automobila u Francuskoj, a zatim u Engleskoj, SAD-u i Njemakoj (u Francuskoj je 1893. godine uvedena i prva registracijska ploica za automobil)





TERETNA MOTORNA PRIJEVOZNA SREDSTVA


Dananja cestovna prijevozna sredstva posjeduju zavidnu tehniku razinu i mogu udovoljiti najsloenijim tehnolokim i mobilno-dinamikim znaajkama.Kategorizacija suvremenih cestovnih prijevoznih sredstavaovisi o pristupu prouavanja i primjenjenih kriterija podjele moe biti:- prema opim kriterijima podjele,- prema tehnikim kriterijima podjele,- prema tehnolokim kriterijima podjele.




Mogua opa podjela teretnih prijevoznih sredstava je:- prema proizvoau (marki) vozila,- prema tipu vozila.






Mogua tehnika podjela teretnih prijevoznih sredstava je:- prema broju (pogonskih) osovina, - prema gabaritima vozila,- prema najveoj doputenoj masi vozila, - prema znaajkama pogonskog agregata- prema opremljenosti komunikacijskim, telematikim,pozicijskim i slinim elektronikim ureajima.




Sa stajalita tehnologa cestovnog prometa mogue je napraviti podjelu teretnih prijevoznih sredstava:- prema znaajkama kretanja vozila (istaknuta pokretljivost i mogunost upravljivosti,stabilnost u kretanju),- prema pogodnostima i obiljejima odravanja (razraena metodologija odravanja koja omoguuje kvalitetno obnavljanje tehnikih znaajki),






Sa stajalita tehnologa cestovnog prometa mogue je napraviti podjelu teretnih prijevoznih sredstava:- prema prilagoenostima pojedinim tehnologijama (brojnakonstrukcijska rjeenja koja osiguravaju djelovanje prijevoznih sredstava praktino na neogranienom prostoru i bez obzira na radne zadae),- prema obiljejima statikog optereenja (cestovna prijevozna sredstva mogu obavljati prijevoz proizvoda koji se ne mogu prevesti ni jednim od poznatih sredstava).


PRIKLJUNA CESTOVNA PRIJEVOZNA SREDSTVA


Dananja prikljuna cestovna prijevozna sredstva mogu se dijeliti prema slinim kriterijima kao i teretna cestovna prijevozna sredstva:- prema opim kriterijima podjele,- prema tehnikim kriterijima podjele,- prema tehnolokim kriterijima podjele.






Mogua opa podjela prikljunih cestovnih prijevoznih sredstava je:- prema proizvoau (marki) prikljunog vozila,- prema tipu prikljunog vozila (poluprikolice i prikolice).




Mogua tehnika podjela prikljunih cestovnih prijevoznih sredstava je:- prema broju osovina, - prema gabaritima prikljunog vozila,- prema najveoj doputenoj masi prikljunog vozila.






Mogua tehnoloka podjela prikljunih cestovnih prijevoznih sredstava bi bila:- prema pogodnostima i obiljejima odravanja, - prema prilagoenostima pojedinim tehnologijama,- prema obiljejima statikog optereenja.




0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

2002 2003 2004 2005 2006

brojprikljunihvozilaprvaregistracija




PRIJEVOZNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRIJEVOZU PUTNIKA - AUTOBUSI


Promjene u autobusa takoer su znatne. U gradskom prometu pojavili su se dvostruki zglobni autobusi kapaciteta do 320 putnika kao i autobusi poznati pod nazivom "duobus" koji imaju mogunost dvostrukog pogona. U sreditu grada koristi se elektropogon a izvan gradske jezgre dizelski motor. Tomu treba dodati promjene u nainu i pogodnosti ulaza a osobito promjene glede udobnosti. Suvremeni autobusi za meumjesni i meunarodni pa i meukontinentalni promet nude udobnost koja prati pa i nadmauje onu u eljeznikom, ak i u zranom prijevozu.


NAJVEE DOPUTENE DULJINE CESTOVNIH TERETNIH VOZILA


U zemljama Europske Unije najvea duljina kamiona s prikolicom moe biti 18,35 m uz toleranciju 2%. Najvea duljina tegljaa s poluprikolicom moe iznositi 16,5 mU Republici Hrvatskoj je najvea doputena duljina kamiona s prikolicom 18,35 m a tegljaa s poluprikolicom 16,5 m. Od 1992. godine "Eurokamion" s prikolicom moe biti dug 18 m (+/-2%) a tegljaa s poluprikolicom 16,5 m. Postoji meutim prijedlog radne skupine da "Eurokamion" moe biti najvee duljine 18,35 sa sandukom dugim 14,85 m.




NAJVEE DOPUTENE VISINE CESTOVNIH TERETNIH VOZILA


U svim zemljama najvea je doputena visina cestovnog vozila 4 m, osim u Engleskoj gdje je to 4,2 m. Zadrava se postojee stanje glede doputenevisine i nakon 1992. godine.


NAJVEE DOPUTENE IRINE CESTOVNIH TERETNIH VOZILA


Najvea doputena irina cestovnih prijevoznih sredstava u Republici Hrvatskoj kao i u zemljama Europske Unije (bez Nizozemske) 2,55 m. U Nizozemskoj je najvea irina 2,6 m, a u vicarskoj doputena irina na cestama manjeg reda iznosi 2,3 m.




DOPUTENA MASA CESTOVNIH VOZILA I OSOVINSKO OPTEREENJE


Najvea doputena masa cestovnoga prijevoznog sredstva u zemljama Europske zajednice nije do sada bila ujednaena. Najvee doputene mase od 44 t su u Belgiji, Francuskoj, Njemakoj, Italiji, Nizozemskoj i Portugalu. U Danskoj je najvea doputena masa 42 t, a u Grkoj, Luksemburgu i panjolskoj 40 t i u Engleskoj 38 t.U Republici Hrvatskoj je najvea masa teretnih vozila 40 t, a doputeno optereenje na pogonskoj osovini 11 t i svakoj drugoj osovini 10 t. Nakon 1992. godine najvea doputena masa je 44 t a tegljaa s poluprikolicom 40 t. Doputeno osovinsko optereenje na pogonskoj osovini je 11 t i 10 t za svaku drugu osovinu.


OSNOVNI EKSPLOATACIJSKI PARAMETRI CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

Pravilnikom o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optereenju za teretno prijevozno sredstvo propisane su vrijednosti koje kupac vozila mora unaprijed provjeriti. Ti su parametri: Specifina snaga prijevoznog sredstva (Ns) dobije se dijeljenjem neto snage motora s najveom masom vozila i oituje se dinamikim svojstvima vozila

(kW/t)gdje je :Ne - neto snaga motora (kW)Qb - bruto masa vozila (t)

b

es Q

NN =






Kompaktnost prijevoznih sredstava koja se iskazuje koeficijentom k koji se dobije dijeljenjem nazivne nosivosti (qn) s povrinom teretnih prijevoznog sredstva (vanjski gabariti)

(t/m2)gdje je :qn nazivna nosivost (t)L,B vanjski gabariti vozila (m)

k

BLqn

k

=




Iskoritenje mase prijevoznog sredstvadobije se dijeljenjem vlastite mase vozila (MGV) s nazivnom nosivou (qn):

Uoava se da koeficijent iskoritenja mase prijevoznog sredstva ovisi u prvom redu o teini gradiva od kojega je vozilo izraeno.






Iskoritenje gabaritne povrine vozila mjerimo koeficijentom iskoritenja gabaritne povrine koji se dobije dijeljenjem korisne povrine namijenjene smjetaju predmeta prijevoza s gabaritnom povrinom vozila:

gdje je: l - duljina prostora namijenjenog smjetaju predmeta prijevozab - irina prostora namijenjenog smjetaju predmeta prijevozaL - duljina vanjskih izmjera vozilaB - irina vanjskih izmjera vozila


BLbl

p

=


Nazivna je nosivost (nazivni kapacitet vozila namijenjenihprijevozu putnika) maksimalna koliina tereta (u tonama ili broju putnika) koju prijevozno sredstvo moe prevoziti s obzirom na svoje tehnike znaajke. Nazivni kapacitet je osnovni podatak o nekom prijevoznom sredstvu, a uvjetovan je, uz ostalo, u prvom redu konstrukcijskim znaajkama vozila.Nosivost teretnoga prijevoznog sredstva odreuje se korisnom nosivou (u t), specifinom volumenskom nosivou (t/m3), koeficijentom iskoritenja korisne nosivosti u funkciji izmjere prostora za teret, a koristi se i podatak o specifinoj povrinskoj nosivosti (u t/m2).






Specifina povrinska nosivost prijevoznog sredstvaspoznaje se dijeljenjem korisne nosivosti i korisne povrine sanduka - prostora za smjetaj tereta:



blq

M nq

=


Specifina volumenska nosivost je kolinik koji se dobije dijeljenjem korisne nosivosti (qn) i volumena prostora namijenjenoga prijevozu tereta:

(t/m3)

Ako se prevozi rasuti teret koji moe ispadati iz sanduka, tada i nije mogue govoriti o teorijskom volumenu ve o praktinom (smanjenom) volumenu koji osigurava zadravanje tereta u sanduku. U tom sluaju visina sanduka nije "h" ve "h-x" gdje je "x" zatitna visina. Ako se prevozi teret relativno male volumenske mase, tada se on uz osiguranje vezama ili drugim zatitnim sredstvima moe slagati do visine "h+x1" ali ne na nain da ukupna visina vozila s teretom bude vea od 4 m.



hblq

MQ nv

=




Koeficijent iskoritenja volumenske nosivosti (v)Taj se koeficijent dobije kada se iskoriteni volumen natovarenoga prijevoznog sredstva podijeli s nazivnom nosivou:

gdje je:V - volumen prostora namijenjenog teretu (m3) v - koeficijent iskoritenja volumena prostora za odreenu vrstu robe - zapreminska masa tereta (t/m3)qn - nazivna nosivost prijevoznog sredstva (t)



n

vv q

V =


Kapacitet autobusa u meumjesnom prometu praktino je odreen brojem sjedala. U tom sluaju korisna povrina je samo ona na kojoj se nalazi putnik (sjedalo+prostor za noge), a povrine namijenjene ulasku i prolasku putnika ne smatraju se korisnim povrinama jer je stajanje putnika u meumjesnom prometu zakonom zabranjeno.U autobusima namijenjenima gradskom i prigradskom prometu svi prostori na kojima mogu stajati putnici smatraju se korisnim prostorom i uvjetuju kapacitet autobusa.






BROJ TERETNIH VOZILA U HRVATSKOJ 2000. 2006.


0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

ukupni broj registriranih vozila broj vozila prve registracije.


BROJ PRIKLJUNIH VOZILA U HRVATSKOJ 2002. 2006.


0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

2002 2003 2004 2005 2006

ukupni broj prokljunih vozila broj prikljunih vozila prve registracije




BROJ AUTOBUSA U HRVATSKOJ 2000. 2006.


0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

ukupni broj autobusa broj autobusa prve registracije


VREMENSKA INTERPRETACIJA PROCESA UKRCAJA


Ako se ukrcava runo, vrijeme ukrcaja determinirano je kapacitetom prijevoznog sredstva i uinkom operativnih radnika na ukrcaju, to se simbolino interpretira na ovaj nain:

gdje je :- koliina supstrata koji se ukrcava na prijevozno sredstvo- vrijeme manevra (PS)- radne sposobnosti prosjenog operativnog radnika na ukrcaju po satu- broj istodobno angairanih operativnih radnika- izgubljeno vrijeme

dr

mu tnq

Qtt

+= 1

Q1mt

rq

n

dt






Ako se ukrcaj u prijevozno sredstvo obavlja mehanizirano, analizi ukrcaja prethodi analiza ciklusa djelovanja sredstva za rukovanje. Ukupno vrijeme za ukrcaj u tom sluaju je:

odnosno

gdje je:- vrijeme ukrcaja prijevoznog sredstva pri strojnom ukrcaju (viliara, dizalice i dr.)- broj ciklusa ukrcaja (zahvata supstrata)- vrijeme trajanja ciklusa ukrcaja

dcu ttZt +=

dn

iuu ttZt i +=

=

)(1

ut

Z

ct




VRIJEMEUKRCAJA

PRIMIJENJENETEHNOLOGIJEPODRUJE KLASINIHTEHNOLOGIJA

PODRUJE SUVREMENIHTEHNOLOGIJA




PROCES PRIJEVOZA


Postoje velike rezerve vremena u racionalizaciji faze prijevoza koje nisu vezane za tehnike (objektivne) razloge nego su subjektivne naravi. Tako se npr. u razloge duljeg trajanja faze prijevoza u meunarodnom prometu ubrajaju prije svega:- komplicirani administrativni postupak na graninim prijelazima,- neusklaeno radno vrijeme carinskih sluba i neadekvatnost njihova smjetaja (koji ne omoguuje bru operacionalizaciju) i - ostali razlozi meu kojima dominiraju nepovoljni uvjeti kretanja izazvani preoptereenjem prometnica u pojedinim razdobljima, ukljuujui i administrativna ogranienja u kretanju.


TRAJANJE PROCES PRIJEVOZA U OVISNOSTI O PRIMIJENJENOJ TEHNOLOGIJI


VRIJEMEPRIJEVOZA

TEHNOLOGIJAPRIJEVOZAPODRUJE KLASINIH

TEHNOLOGIJAPODRUJE SUVREMENIH

TEHNOLOGIJA




VREMENSKA INTERPRETACIJAPROCES PRIJEVOZA


gdje je :tw - vrijeme prijevoza od mjesta ukrcaja do mjesta iskrcajaL - udaljenost od mjesta ukrcajaa do mjesta iskrcajatd2 - gubitak vremena u vonji zbog zadravanjaVp - prometna brzina

2dp

w tVL

t +=


PROCES PRIJEVOZA SUPSTRATA KORITENJEM VIE PROMETNIH GRANA


ukrcaj na odreditu (cilju)

prijevoz cestovnimprijevoznim sredstvom

- ukrcaj - prijevoz - iskrcaj s ukrcajem uvjetovano koritenjem drugog prijevoznog sredstva

prijevoz do mjesta ukrcajau drugo prijevozno sredstvo

ukrcaj cestovnog prijevoznogsredstva na izvoru




PROCES ISKRCAJA


Ako se proces iskrcaja (ti) promatra vremenski, uoava se da se on sastoji od triju segmenata: , tako da je

gdje je :- ukupno vrijeme iskrcaja prijevoznog sredstva- vrijeme potrebno za manevar prijevoznog sredstva radi

iskrcaja- gubitak vremena pri iskrcaju- vrijeme efektivnog iskrcaja

3,, dim ttt

3dimi tttt ++=

it

mt

3dt

it


PROCES ISKRCAJA


Ako je iskrcaj strojni, treba koristiti postavke modela o strojnom ukrcaju, tako da je

gdje je :n - broj vremenskih faza u ciklusu djelovanja manipulacijskog sredstva na iskrcaju

31

dn

iimi tttt i ++=

=




OSNOVNA NAELA RJEAVANJE PROBLEMA PRIJEVOZNOG PROCESA


- da prijevozni proces djeluje uinkovito i racionalno, odnosno da zadovoljava potrebe korisnika za prijevozom,- da tei optimalizaciji razvoja prijevoznikog sustava putem razvoja pojedinih prijevoznih grana u funkciji cjeline,- da korisnici i davatelji usluga u prijevozu budu dohodovno motivirani za racionalni prijevoz, te- da se gospodarenje i upravljanje prijevoznim sustavom osigura na jedinstvenom sustavu informacija i zajednikim kriterijima.



Informacije o uspjenosti djelovanja prijevoznihsredstava mogu upozoravati na subjektivneslabosti nositelja operativnog procesa, ali i naslabosti uvjetovane objektivnim ogranienjima,stoga se analizom pokazatelja rada prijevoznihsredstava mogu detektirati, a potom eventualnoi otkloniti poremeaji u odvijanju prijevoznihprocesa

Analiza djelovanja prijevoznih sredstava





Praenje rada prijevoznih sredstava zadaa je tehnologa s ciljem postizanja uspjenijeg

poslovanja voznog parka

Analiza djelovanja prijevoznih sredstava



Prijevozna se sredstva, gledano vremenski, nalaze na radu, u priuvi ili na odravanju (servisi).

gdje je :PSk - sva prijevozna sredstva koja se vode u knjigovodstvuPSr - prijevozna sredstva na raduPSp - prijevozna sredstva u priuviPSn - prijevozna sredstva nesposobna za rad (neispravna)

Vremenska analiza djelovanja prijevoznih sredstava

nprk PSPSPSPS ++=





Obzirom na sposobnost (ispravnost) prijevozna sredstva se dijele:

gdje je :PSs - sposobna prijevozna


nsk PSPSPS +=

prs PSPSPS +=



Svako prijevozno sredstvo, u promatranom vremenskom razdoblju Dk, moe biti sposobno, ali i nesposobno (neispravno) za rad:

gdje je :Ds - sposobni dani prijevoznog sredstvaDn - nesposobni dani prijevoznog sredstva


nsk DDD +=





Vrijeme u kojemu je prijevozno sredstvo sposobno za rad moe provesti na radu ili u priuvi:

gdje je:Dr - dani prijevoznog sredstva na raduDp - dani prijevoznog sredstva u priuvi


prs DDD +=



Tada je za jedno prijevozno sredstvo:

Pri homogenom ustroju voznog parka model dobiva oblik:


nprk DDDD ++=

nprk DPSDPSDPSDPS ++=




KOEFICIJENT ISPRAVNOSTI PRIJEVOZNOG SREDSTVA

( is ) KAO ELEMENT VREMENSKE ANALIZE


za jedno prijevozno sredstvo za odreeno vremensko razdoblje:

za homogeni vozni park tijekom jednog dana:

za homogeni vozni park:

npr

pr

k

sis DDD

DDDD

++

+==

npr

pr

k

sis PSPSPS

PSPSPSPS

++

+==

npr

pr

k

sis DPSDPSDPS

DPSDPSDPSDPS

++

+==


KOEFICIJENT ANGAIRANOSTI

PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ( a )


za jedno prijevozno sredstvo u odreenom vremenskom razdoblju:

za homogeni vozni park tijekom jednog dana:

za homogeni vozni park u odreenom vremenskom razdoblju:

npr

r

k

ra DDD

DDD

++==

npr

r

k

ra PSPSPS

PSPSPS

++==

npr

r

k

ra DPSDPSDPS

DPSDPSDPS

++==




Koeficijent angairanosti ispravnih

prijevoznih sredstava (a)

za prijevozno sredstvo tijekom neodreenog vremenskog razdoblja

za homogeni vozni park tijekom jednog dana

za homogeni vozni park tijekom neodreenog vremenskog razdoblja

pr

r

s

ra DD

DDD

+==

pr

r

s

ra PSPS

PSPSPS

+==

s

ra DPS

DPS=




Promatra li se prijevozno sredstvo tijekom jednog radnog dana i kroz faze prijevoznog procesa potrebno je uvesti manje vremenske jedinice: sati i minute.

Tijekom radnog dana se tada mogu razlikovati sljedei oblici djelovanja prijevoznog sredstva:






Za homogeni vozni park tijekom neodreenog vremenskog razdoblja vrijedi:

gdje je:HPSr vrijeme prijevoznih sredstava provedeno

na radu [h]HPSp vrijeme prijevoznih sredstava provedeno

u priuvi deurstvo [h]


prr HPSHPSDPS +=24



gdje je:Hr - vrijeme rada prijevoznog sredstva [h]tvn1 vrijeme nulte vonje potrebno za dolazak

prijevoznog sredstva na mjesto prvog ukrcaja [min]tu vrijeme ukrcaja tereta u prijevozno sredstvo [min]tv vrijeme vonje prijevoznog sredstva

(s teretom ili bez) [min]ti vrijeme iskrcaja tereta s prijevoznog sredstva [min]tvn2 vrijeme nulte vonje potrebno za povratak

prijevoznog sredstva u smjetajni prostor [min]


( ) [ ]h 60

21 nn vivuvr

tttttH

++++=




Koeficijent angairanosti prijevoznih sredstava

tijekom dana (ad)

za prijevozno sredstvo tijekom jednog dana


24r

adH

=

r

rad DPS

HPS

=

24



Koeficijent iskoritenja vonje (v)

za prijevozno sredstvo tijekom neodreenog vremenskog razdoblja


r

vv H

H=

r

vv HPS

HPS =






Kategorije prijeenog puta koje se analiziraju u okviru tehnologije cestovnog prometa su:

Ln - nulti prijeeni put, odnosno put prijevoznog sredstva odsmjetajnog prostora do mjesta prvog ukrcaja i od mjestazadnjeg iskrcaja do smjetajnog prostora [km]

Lt - put prijevoznog sredstva pod teretom [km]Lp - put prijevoznog sredstva bez tereta [km]L - ukupno prijeeni put prijevoznog sredstva [km]

Analiza prijeenog puta prijevoznih sredstava


Koeficijent iskoritenja prijeenog puta pod teretom ()

za jedno prijevozno sredstvo

za homogenu skupinu prijevoznih sredstava

0LLLL

LL

pt

tt

++==

PSLPSLt

=





Koeficijent iskoritenja nultog prijeenog puta (n)

za jedno prijevozno sredstvo

za homogenu skupinu prijevoznih sredstava


LLn

n =

PSLPSLn

n =



Srednjom udaljenou vonje s teretom pri radu jednoga prijevoznog sredstva naziva se aritmetikasrednja vrijednost svih udaljenosti vonja s teretom, odnosno:

gdje je:

PSLt - put prijevoznih sredstva preen pod teretom [km]PSn

ukupni broj jednostavnih vonji s teretom

Srednja udaljenost vonje s teretom (Lst)

[[[[ ]]]]km

PSnPSLL tst ====





Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta predstavlja prosjenu udaljenost prijevoza svake tone tereta, a dobije se kao rezultat odnosa ostvarenog uinka u tonskim kilometrima naspram ukupnoj koliini prevezenog tereta u tonama:

gdje je:

U ostvareni prijevozni uinak [tkm]Q ostvareni prijevozni uinak [t]qi stvarno optereenje vozila tijekom jedne vonje [t]

Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta (Lst1)

[[[[ ]]]]km 1

11

====

====

========

n

ii

n

iti

st

q

Lq

QUL

i



Srednja dnevno preena udaljenost prijevoznih sredstava za homogeni vozni park bit e:

gdje je:

PSL ukupno preeni put prijevoznih sredstava [km]

Srednji dnevno preeni put prijevoznih sredstava (Lsd)

[[[[ ]]]]km r

sd DPSPSLL ====





Prometna brzina (Vp) je brzina koju prijevozno sredstvoostvari radei na radnom zadatku, uzimajui u obzir samovrijeme vonje (rada motora) a iskljuujui usputnazadravanja koje ne uzrokuje odvijanje prometa

za homogeni vozni park

Brzine kretanja prijevoznih sredstava

Prometna brzina (Vp)

[ ]hkmHPSPSLV

vp / =



Prijevozna brzina se razlikuje od prometne brzine utolikoto uzima u obzir i vrijeme mogueg zadravanja odtrenutka polaska od izvorita do trenutka dolaska naodredite, bez obzira na razloge zadravanja



Prijevozna brzina (Vpr)

[ ]hkmHPS

PSLVpr

pr / =





Obrtna brzina je ona koju prijevozno sredstvo ostvariradei na radnom zadatku pri emu se uzima u obzirvrijeme ukrcaja, iskrcaja kao i vrijeme vonje te moguazadravanja tijekom obrta



Obrtna brzina (Vo)

[ ]hkmHPSPSLV

oo / =



Eksploatacijska brzina je prosjena brzina koju prijevoznosredstvo ostvari tijekom ukupnoga radnog vremena



Eksploatacijska brzina (Ve)

[ ]hkmHPSPSLV

r

e / =





Ostvareni uinak je konani rezultat djelovanja prijevoznih sredstava. Mjerne jedinice ostvarenog uinka prijevoznih sredstava mogu se definirati ovisno o predmetu prijevoza:

-za prijevoz putnika:broj prevezenih putnika [p]ostvareni putniki kilometri [pkm]

-za prijevoz tereta:koliina prevezenog tereta [t]ostvareni tonski kilometri [tkm]

Ostvareni uinak prijevoznih sredstava



U kontekstu vremenske analize treba razlikovati radni i knjigovodstveni uinak:

Pod radnim uinkom podrazumijeva se uinak to ga prijevozna sredstva ostvare tijekom promatranoga radnog vremena [p/hr] ; [pkm/hr] ; [t/hr] ; [tkm/hr]

Knjigovodstveni uinak se ostvaruje radom prijevoznih sredstava tijekom ukupno promatranog, knjigovodstvenog vremena [p/hk] ; [pkm/hk] ; [t/hk] ; [tkm/hk]

Ostvareni uinak prijevoznih sredstava




Koeficijent statikog optereenja (s)

Koeficijent statikog optereenja prijevoznih sredstava je kolinik stvarnog i mogueg (nazivnog) optereenja

gdje je:Q - ukupna koliina teretaqn - nazivna nosivost prijevoznog sredstvan - broj vonji s teretom

nqQ

n

s

====



Koeficijent dinamikog iskoritenja nazivne nosivosti (d)

Koeficijent dinamikog iskoritenja nazivne nosivosti prijevoznih sredstava je kolinik stvarnog i moguega prijevoznog uinka

gdje je:U - ostvareni prijevozni uinak [tkm]qn - nazivna nosivost prijevoznog sredstva [t]PSLt preeni put prijevoznih sredstava s teretom [km]

tnd Lq

U

=


tcp prezentacije vp 2012-13

Documents