tehnologičnost i baziranje

8/19/2019 Tehnologičnost i Baziranje

1/14

TEHNOLOGIČNOST KONSTRUKCIJEBAZIRANJE PREDMETA OBRADE

6. TEHNOLOGIČNOST KONSTRUKCIJE6.1 Definicij

Za konstrukciju kažemo da je tehnologična, ako zahtijeva manje vrijemeizrade, nize kfalifikacije radnika, jeftiniju opremu i materijal, jednostavnijeoperacije izrade, itd.

Pošto je konstrukcija osnovna podloga za projektovanje i postavljanjetehnološkog procesa potrebno je najprije obaviti analizu tehnologičnostikonstrukcije koja se sastoji iz:

a analize tehnologicnosti proizvoda !konstrukcije

b analize tehnologicnosti dijelova

.! P"#$%e&j %e'n"&"(i)n"*%i +,"i$-"

"ehnologičnost proizvoda odre#uju slijede$i pokazatelji:

pokazatelj ponavljanja %p &n

n p !'.(

pokazatelj standardizacije %s & nn s !'.)

pokazatelj unifikacije %u &n

nu !'.*

pokazatelj zamjeljivosti %z & s

o

nn

n

− !'.+

pokazatelj iskoriscenja materijala %m & s

g

G

G !'.

pokazatelj ucesca odlivaka %im &

g

oj

k j

j

G

G∑=

=1 !'.'

pokazatelj ucesca otkovaka%im &

g

ot

k j

j

G

G j∑

=

=1 !'.-


2/14

pokazatelj obrade %o &u

meh

t

t !'.

pokazatelj montazni operacija %mon &u

mon

t

t !'./

gdje je: n 0 ukupan br. 1ijelova proizvoda

np 0 br. 1ijelova u novom proizvodu koji se ponavlja izprethodnog proizvoda

ns 0br. 2tandardizovani dijelova

nu 0 br. 3nificiranih dijelova

no 0 br. 4svojeni dijelova

5g 0 cista tezina izradjenog proizvoda !konstruktivna 5s 0 kalkulativna tezina!pripremka

5o j 0 cista tezina izradjenog j dijela

tmeh 0 vrijeme trajanja operacija meh. obrade

tmon 0 vrijeme trajanja operacija montaze

tu 0 ukupno trajanje vremena proizvoda

6ivo tehnologičnosti možemo odrediti po slijede$em obrascu:

6" &∏=

i

j

i К 1

i &!p, s, u, z, m, n j &!(,),*...i !'.(7

gdje su:

%i 0uticajni pokazatelji, a imaju vrijednost u intervalu !7,(

6./ PRIMJERI0

Z%# 6./.1.8spitaj koji je od dva proizvoda 9 i tehnologični ako se prilikom njihoveanalize došlo do slijede$ih podataka.Proizvod A ima ukupno sastavnih dijelova, a od toga unificiranih, standardizovanih i / dijelova iz proizvoda . ;adi se o novom proizvodu i dosada je tehnološki osvojeno u vlastitom proizvodnom sistemu ) dijelova.Proizvod B ima ukupno / sastavnih dijelova, a od toga unificiranih, ((standardizovanih i (+ iz postoje$eg proizvodnog programa. 1o sada jetehnološki osvojeno u vlastitom proizvodnom sistemu + dijelova.

;ješenje zadatka:


3/14

Pokazatelj tehnologičnosti proizvoda

"ehnologičnost proizvoda odre#uju slijede$i pokazatelji:

PROIZOD A0

Pokazatelj ponavljanja %p &nn p & /


4/14

%"! &∏=

i

j

Ki1

& %p⋅%s⋅%u⋅%z & 7.777'-

%ako je proizvod a je tehnologicniji %"!9> %"!

2.! An&i$ %e'n"&"(i)n"*%i ije&"-6akon završene analize konstrukcije !sklopa pristupa se pojedinačnojanalizi svakog dijela date konstrukcije.

1a bih se tehnologičnost dijelova mogla izvesti potrebno je učiniti slede$e:(. 8zvrsiti kontrolu crteza dijelova u pogledu konstukcione tehnoloske). %ontrolisati kofiguraciju dujelova u pogledu mogucnosti izrade*. %ontrolisat mterijal+. %ontrolisat nominalne dimenzije i znakove obrade. %ontrolisat mogucnost ugradnje ugradjeni dijelova u sklop.

Pokazatelji tehnologičnosti proizvoda su:

Pokazatelj geometrijske konfiguracije

a. pkazatelj jednoobraznosti dijelova k j &n

n j !'.(

b. pokazetelj razrudjenosti ili kompaknostikr & 1≥ s

g

V

V !'.((

Pokazatelj tačnosti k j & n

nv !'.()

Pokazatelj iskorištenja materijala km & s

g

G

G!'.(*

Pokazatelj obrade kmeh, kruč, kprip !'.(+

gdje je: n 0 ukupan br. >jera !dimenzija koje dio posjeduje n j 0 br. ?ednoobrazni velicina !mjera kao sto su tipizirane mjere,

navoji, precnici, utori, i sl. @g 0 zapremina...... @s 0 stvarna zapremina dijela 5g 0 cista tezina izradjenog proizvoda 5s 0 kalkulativna tezina !pripremak

Z%# 6././.


5/14


6/14

Jen"$ncn" ",ei%i +"&"$j +,e4e% "2,e 5 "n"*5 n ,e$ni&%. P" 2$n"4 +"-,*in"4 +",$54je- *e +"-,*in $ "*&njnje"n"*n" *%e$nje $ -,ije4e "2,e.

B$n +"-,in moze biti definisana egzatnom geometriskompovrsinom koja moze biti ili geometrijskimelementima pomocu kojih se predmet orijetise u odnosu na alat ili drugi

dijelova koji se sprezu sa nji u sastavu sklopa.Površine, linije ili tačke koje odre#uju položaj radnog predmeta u

steznom alatu zovu se %e'n"&"#e 2$e.

Površine linije i tačke koje odre#uju položaj djela !pozicije u konstrukciji,sklopu ili u odnosu na druge elemente i sklopove koji se sprežu sa njim zovese #"n*%,5#%i-n 2$

Površine linije i tačke od kojih se vrši očitavanje dimenzija pri mjerenjuradnog predmeta ili po kojima se vrši provjera uzajamnog položaja površinazovemo 4je,n"4 ili #"n%,"&n"4 2$"4.

6ajtačnija obrada može da se postigne, ako se cijeli proces obrade izvršina osnovu jedne bazne površine, pri jednom stezanju, pošto svako ponovnostezanje izaziva odstupanje površine koja se obra#uje od ose ili repernepovršine obradka.

3 najve$em broju slučajeva obradu nije mogu$e ostvariti na jednojmašini i obično se izvodi sa više tehnoloških baznih površina i na višerazličitih mašina. 6ajbolje mogu$e rješenje je kada se konstruktivne bazemogu koristiti i kao tehnološke tj. kao baze pri izradi obradka.

Podjela baza i baznih površina izvršena je shodno primjeni ukonstrukciji, tehnologiji i proizvodnji i pri projektovanju tehnoloških procesa ialata.

S&. 3.1. Podjela baza3./ S%e+en *&"2"e #,e%nj +,e4e% "2,e

a. Prizmatični predmeti

2vaki predmet prizmatičnog oblika ima u pravouglom koordinatnomsistemu šest stepeni slobode kretanja:

tri translacije duž osa oA, oB, oz

tri rotacije oko osa oA, oB, oz.

B A Z E

KONSTRUKTINA BAZA

TEHNOLO7KA BAZA

KONTROLNA BAZA

BAZA ZA OSLANJANJE BAZA ZA CENTRIRANJE


7/14

1a bi predmetu obrade potpuno definisali položaj moramo mu oduzetistepene slobode kretanja kako je to prikazani na slici.

. 2.

S&. 3./. Šema baziranja prizmatičnih predmeta.8Cest stepeni slobode kretanja predmeta u prostoru, 2.8 položaj predmeta u steznom alatu

b. cilindrični predmet

Dilindrični predmeti imaju :

0 tri pomjeranja oko osa oA, oB, oz,

0 dva obrtanja oko osa oA i oz i vrtnja oko sopstvene ose.

a. b.

S&. 3.9 Cema baziranja cilindričnih predmetaa.0pet stepeni slobode kretanja u prostoru, b.0 položaj predmeta u alatu

Predmet obrade može biti postavljen u alat tako da je:

polubaziran

baziran

totalno baziran.


8/14

a. b. c.

S&. 3.:.Stepen određenosti položaja radnog predmeta u jednoj ravni !a. polubaziran, u dvije ravni !b. baziran i u tri ravni !c. totalno baziran

%od projektovanja tehnoloških postupaka oslona i stezna mjesta označavajuse odgovaraju$im znakovima kako je to prikazano na 2l. -., -.' i -.-.

2l. -. Cema poluodre#enog baziranja sa jednom oslonom površinom 9.

2l. -.' Cema odre#enog baziranja sa dvije oslone površine i D


9/14

S&. 3.3 Cema potpunog !totalnog baziranja sa tri oslone površine 9, i D

3.9 PRIMJERI0

Z%# 3.9.1.

8zračunaj grešku baziranja, ako se valjak prije obrade postavlja na ravnuoslonu površinu.

5reške baziranja su:∆bh( & "1∆bh) & 7 , jer se poklapaju tehnološka i konstruktivna baza.∆bh* & 7. "1

Z%# 3.9./.

8zračunaj grešku baziranja, ako se vijak iz primjera (, pri obradi postavi uprizmu.

%oriste$i poznate jednakosti iz geometrije dobijaju se greške baziranja


10/14

∆bh( &2/sin2

)2/sin1(TD

α⋅

α+⋅& %( "1

∆bh) &2/sin2

)2/sin1(TD

α⋅

α−⋅& %) "1

∆bh* &2/sin2

TD

α⋅

& %* "1

5dje je:

"1 0 1maA 0 1min !tolerancija dimenzije 1

α 0 ugao prizme

Za razne vrijednosti ugla α, dobijaju se različiti koeficijenti %

9ko prizma ima ugao α & /7° tada je:

@rijednost koeficijenta K za razne vrijednosti ugla α

%oeficijent ugao6;


11/14

9 & 1 & 9∆ G 9)G 9*& (7 G ( G ) & 7 [mm]ε1maA & ε∆g G ε)g G ε*g & 7 G 7,) G 7,( & 7,*[mm]ε1min & ε∆d G ε)d G ε*d & 07,* G 7 G 7 & 07,*[mm]

9 & 1 & 3,03,0

50 −+

[mm]

5reška baziranja dimenzija:

∆ 9&7 [mm]∆&7.' [mm]∆D&7.7 [mm]

Z%# 3.9.:.

a 8zračunaj grešku baziranja kod izrade otvora H(7 mm,b 8zvrši baziranje predmeta tako da greška baziranja bude jednaka 7.

G,e# 2$i,nj 5 +,-c5 > "*e∆B& 7,) [mm]

G,e# 2$i,nj 5 +,-c5 $ "*e∆z& 7,) [mm]

1a bi greška baziranja bila svedena na 7 radni predmet treba bazirati naslede$i način:

Z%# 3.9.?.


12/14

8zračunaj grešku baziranja ako je predmet obrade postavljen na ravnuoslonu površinu: I & )77± 7,(mm.

5reške baziranja su:

∆bh( & 7,)7 [mm]∆bh) &"I


13/14

S&. 3.= aziranje na dva otvoraPri baziranju na dva čvrsto nepomična čepa !2l -.. b prostimtransformacijama dobije se:

min2min1 z z č o +=+δ δ !-.(8z čega slijedi uslov baziranja obradka na dva cilindrična čepa:

min2min1 z z č o +≤+δ δ !-.)

8z izraza !-.) vidljivo je da smanjenjem minimalnih zazora pove$ava setačnost baziranja, a to se postiže primjenom romboidnog čepa !2l. -.. a,gdje imamo:

b

d z z č o ⋅+≤+ min2min1δ δ !-.*

Cirina romboidnog dijela čepa iznosi:

min1

min2

z

d z b

č o −+

⋅≤

δ δ !-.+

gdje je:

Mo J dozvoljeno odstupanje rastojanja središta baznih otvora,Mč 0 dozvoljeno odstupanje rastojanja središta baznih čepova,z(min J minimalni zazor izme#u prvog otvora i cilindričnog čepa,Z)min 0 minimalni zazor izme#u drugog otvora i čepa za baziranje.1 J prečnik otvora u obradkud J prečnik cilindričnog dijela romboidnog čepa.

>aksimalni ugao zakretanja obradnog zahvata pri baziranju obradka naravnoj površini s dva otvora dobija se pri maksimalnim zazorima, kako jeprikazano na 2l. -.. c i iznosi:

L

z z tg

2

max2max1 +=α !-.

Primjer baziranja pripremka pomo$u pomičnih čepova prikazan je na 2l. -./.

S&. 3.< Baziranje pripremkaa. J konični opružni čepovi

b. J cilindrični čep sa konusnim vo#enjemc. 0 cilindrični čepovi i stezanje pripremka

( J konusni pokretni čep, ) J romboidni pokretni čep, * J cilindrični čep sa

konusnim vo#enjem, + J konusna vodilica čepa, J stezač pripremka


14/14

6etačnost baziranja se javlja kada se ose baznih otvora ne podudaraju saosama čepova. @eličina nepodudaranja !A središta osa baznih otvora odsredišta osa čepova zavisi od niza parametara.

ptr ot imr f x ,,,, 1δ ∆∆∆= !-.'

S&. 3.1;. Nepodudaranje osa baznih otvora sa osama čepova

gdje je:Not J @eličina odstupanja pripremka od čela jezička poslije zaustavljanjatransportera ili trakeNtr J greška u hodu transportera ili trakeNmr J maksimalna razlika izme#u rastojanja baznog otvora pripremka ičepadi J dodatak za braduip J veličina pohabanosti čela jezička transportera ili trake.

@eličina nepodudaranja osnog središta baznih otvora i osa čepova ima

slučajan karakter i iznosi:22222

pimr tr ot i X ++∆+∆+∆= δ !-.-

gdje je:

µ ⋅⋅=∆

g

vot

2

2

@ J brzina transportera ili trakeg J gravitaciona konstantaO J koeficijent trenja klizanja.

tehnologičnost i baziranje

Documents