tema broja kultura · sme i kola, narodna nošnja i vezovi kao argumenti tradicije i kontinuiteta...

3

Tema broja

KULTURAZa vas priredilo uredništvo

UVODOve smo godine za temu broja oda-

brali kulturu. Zašto baš kultura? Kao i prošlih godina na našem počet-

nom sastanku doznali smo da će se u školi provoditi godišnji projekt pod nazivom Kulturu upoznajemo – kulturu živimo. Zanimljivo je vezati se uz temu projekta jer onda se sve naše aktivno-sti nadovezuju jedna na drugu i puno je lakše surađivati s ostalim učenicima i nastavnicima jer svi idemo u istom smjeru. Tako smo se jako brzo složili oko teme broja.

Kada smo malo dublje ušli u cijelu priču vidjeli smo da tema i nije jedno-stavna kao što se je to u početku činilo. Kultura je jako širok pojam i obuhvaća stvarno jako puno životnih područja, odnosno, gotovo sva.

Kroz projekt smo se najviše doticali umjetnosti kroz razne susrete s umjet-nicima, izložbe, predstave, koncerte i slično, ali kultura nije samo to.

Kao što nam i sami nazivi predmeta koje imamo u školi govore o tome da imamo razne vrste kultura – tjelesna kultura, tehnička kultura, likovna kultu-ra – pokušali smo istražiti što je kultura u najopćenitijem smislu i to vam ovdje donosimo.

KULTURA I DRUŠTVO

Iz rječnika smo izvukli jednu od defi-nicija kulture: Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osje-ćanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u

materijalnim objektima. Riječ kultura dolazi od latinske riječi colere, što znači nastanjivati, uzgajati, štititi, štovati.

Može se reći da je kultura sve ono što je čovjek ostvario, prihvatio kao vrijed-nosti: zakoni, moral, religija, književ-nost, običaji. To nam je nekako jasnije.

Kultura ne postoji izvan društva. A društva i počinju s kulturom. Za svako društvo važne su

institucije u kojima se vrše djelatnosti važne za društvo (škole, bolnice, kaza-lišta…).

Život u društvu se vodi prema pra-vilima, a pravila su određena vrijedno-stima. Pravila nam govore kako nešto činiti. Gotovo je cijeli život određen pravilima. Po njima znamo što je dobro, a što nije, što se prihvaća a što osuđuje. Prisjetimo se pravila pravih muslimana ili 10 zapovijedi. Čovjek pravila uči u zajednici. Zajednica donosi pravila i bez njih ne bi opstala.

Pravila nisu vječna, mijenjaju se. Za njih možemo koristi i naziv norme, obi-čaji, propisi, zakoni. Posljedica kršenja pravila je kazna. To znamo i iz naših obitelji.

Zanimljivo je i to što smo doznali kada smo istraživali ovu temu da se ljudi u istoj situaciji ponašaju prema različitim pravilima. Kod nas se kada netko umre nosi crnina , a u Japanu

bijelo. Kod Židova se piše s desna na lijevo, a kod nas obratno i slično. U Kini pak nije najpristojnije pojesti sve s tanjura jer se time šalje poruka da niste zadovoljni i da trebate još.

Zato prije puta u neku drugu zemlju dobro istražite kakvi su običaji i pravila ponašanja da se ne biste našli u neu-godnoj situaciji.

OPĆA OBILJEŽJA KULTURE

Živeći u društvu i ne primjećujemo da usvajamo kulturu tog društva. To radimo gotovo nesvjesno i to učenje smatramo prirodnim. Zato smo izdvojili opća obilježja kulture:

- kultura je zasnovana na simbolima

- kultura se uči i ona se prenosi

- kultura je zajednička (prihvaća je većina u društvu)

- kultura se može i mijenjati uslijed promjena u društvu

MULTIKULTURALNOSTSusreli smo se s ovim pojmom koji

nam je odmah bio jasan. Imamo pri-mjer i u našoj školi u koju idu učenici raznih nacionalnosti. U našoj se školi uči i makedonski jezik po modelu c što znači da smo se imali prilike susresti i s makedonskom kulturom kroz njihov govor, pjesmu, ples, hranu o čemu ćete više moći pročitati u sljedećim rubrika-ma. Znači na jednom području mogu biti isprepletene razne kulture. Važno je samo međusobno se poštivati i ako i ima razlika to je sigurno nešto što je zanimljivo i vrijedno jer tako učimo nešto novo.

ZAKLJUČAK

Malo smo zagrebli u pojam kulture koji je jako širok i koliko jednosta-van toliko kompliciran. Mi smo izdvojili ono što se je nama činilo važno, a vi ako vas zanima možete proučavati danima.Kultura je, da zaključimo, svud oko nas.

4

Tema broja

Kultura je ono što izmislimo iz glave.Maja Pendić Kezele, 5. razred

Kultura je nešto najljepše na svijetu jer me ona vodi do snova.

David Drašković, 5. razred

Za mene je kultura kada idemo u kazalište.

Robert Milojević, 4. razred

Za mene je kultura kada pozdrav-ljam ljude.

Amer Hodža, 4. Razred

Za mene je kultura upoznavanje umjetnika.

Valnea Jurković, 4. razred

Kultura je za mene odlazak na izlož-bu.

Klara Jalžabetić, 4. razred

Kultura je za mene kada se ne zaga-đuje okoliš.

Lino Ružić, 3. razred

Kultura je za mene kada se ne upada u riječ.

Ivan Mlakar, 3. razred

Običaji nekog kraja.Karlo Petrović, 6. razred

Za mene je kultura nešto što se pre-nosi s koljena na koljeno.

Selma Japić, 6. razred

Po meni je to umjetnost.Antonia Kapš, 6. razred

Kultura su lijepe riječi i lijepo pona-šanje.

Ivana Meštrović, 6. razred

Kultura je način ponašanja i odnosa prema nekome ili nečemu.

Tanja Banjanin, 8. razred

Kultura je kad pozdravljamo.Tea Krešić, 1. razred

Bacati smeće u kantu.Ena Zenunović, 1. razred

Kultura je kad pomažemo mami ili prijateljima.

Leonard Fetić, 2. razred

Kultura je kad ne ometaš nastavu.Petar Koščak, 2. razred

Istražili smo...Učenici su podijelili s nama što je kultura?

URADAK UČENIKA 4. RAZREDA

5

Tema broja

Razgovor sa prof. dr. sc. Vasilom Tocinovskim

LIJEPA RIJEČ OTVARA SVA

VRATA

Razgovarale: Ivana Meštrović i Patrizia Jurić

Vasil Tocinovski, rođen 22. kolovoza 1946. godine, makedonski je pisac, esejist, kritičar, književni povjesničar, antolog, autor za djecu i mladež, pisac udžbenika i prevoditelj. On je jedan od najplodnijih suvremenih makedonskih autora. Tijekom svog rada obnašao je razne dužnosti te za svoj rad primio visoke nagrade, a danas je redoviti pro-fesor najbrojnije svjetske katedre stude-nata makedonskog jezika na Sveučilištu u Rijeci.

Budući se u našoj školi provodi uče-nje makedonskog jezika po modelu c pozvali smo ga u goste kako bi nam približio makedonski jezik i kulturu…

1. Možete nam se ukratko pred-staviti...

Svjetlost dana ugledao sam u dalekoj 1946. godini u Stojakovu, Makedonija. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Skoplju, i na istom doktorirao 1989. godine. Dvadeset godina sam radio na Televiziji Skoplje i još toliko na Skopskom sveučilištu Sv. Kiril i Metodij. Od akademske 2008./2009. godine vodim Lektorat za makedonski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Riječkog sveučilišta. Dobitnik sam naj-većih državnih nagrada i priznanja za svoj književni i znanstveni rad.Ž

2. Zanima nas Vaš književni opus...

Nisam valjda imao pametnijeg posla pa sam podosta toga napisao i objavio. Beletristike (poezija, pripovijetke, roma-ni, knjige za djecu) imam 22 i još 36 naslova iz makedonske književne povi-jesti i suvremene književnosti. U mom izboru i redakciji tiskano je 58 naslova iz makedonske književnosti i publicisti-ke, koautor 17 enciklopedija, priručni-ka, udžbenika za srednje obrazovanje i zbornika. Doma i u inozemstvu objavio sam 320 književno-povijesnih studija i 440 književnih prikaza, eseja i zapisa. Radovi su mi prevedeni na više od dva-desetak jezika.

3. Pišete i za nas djecu. Gdje nalazite inspiraciju i što želite poručiti djeci kroz svoj rad?

Počeo sam pisati i objavljivati kao učenik u četvrtom razredu osnovne škole. Inspiraciju nalazim u svom dje-tinjstvu, kasnije kao otac to su bila moja dva sina, pa unuci... Pritom, ne zabo-ravimo da svatko od nas u sebi nosi to razdoblje kao najljepši cvijet koji uvijek živi do zadnjeg daha. Poruka djeci jed-nostavna je: neka budu dobri i radišni, jer samo tako bit će veliki i opet dobri ljudi.

4. Aktivni ste u Zajednici Makedonaca u Rijeci. Što podra-zumijeva taj rad?

Aktivni sam član najstarijeg make-donskog kulturnog društva Ilinden u R Hrvatskoj ovdje u Rijeci. Član sam Upravnog odbora koji je na određeni način stožer cjelokupnog rada i rekao bih života makedonske zajednice. Kao dopisnik i član uređivačkog odbora časopisa Makedonski glas nastojim preko pisane riječi ostvariti trajni trag o tome da smo postojali i o svemu onome što smo kao Makedonci napra-vili za dobrobit naših naroda.

5. Koje su bitne karakteristike makedonske kulture?

Kaže se da svaki narod pjeva svoju pjesmu. Njegova identifikacija su pje-sme i kola, narodna nošnja i vezovi kao argumenti tradicije i kontinuiteta bezi-menog narodnog makedonskog genija. Mislim da je kazalište na najvećoj razini međunarodnog ugleda suvremenog stvaralaštva.

6. U našoj se školi uči make-donski jezik po modelu c. Mislite li da je važno učiti materinji jezik i njegovati kulturu kada živiš izvan države u kojoj si rođen ti ili tvoji roditelji?

Pozvao bi se na našeg genijalnog Krsteta Misirkova koji još 1903. godi-ne poručuje da volimo svoj materinji makedonski jezik kao što volimo svoju domovinu. Istina je jedna, a ona pou-čava da dok imamo svoj jezik imamo i svoju domovinu. Hrvatska i Makedonija imaju izuzetnu suradnju. Poznavati i poštivati drugoga je velika civilizacijska dobit, paje učenje hrvatskog i make-donskog jezika obveza u očuvanju i afirmaciji naših nacionalnih korijenja.

6

Tema broja

7. U susretu s učenicima naše škole što Vas se dojmilo?

Susret ću vječno pamtiti. Kako su bili pažljivi, druželjubivi i s koliko su ljubavi slušali makedonski jezik i odmah su to glasno i zajednički prevodili.

8. Tema našeg lista ove godine je kultura. Što je za Vas kultura?

Teorija kaže da svaki čovjek ima svoj stil koji ga identificira. A kultura je sve ono unutarnje duhovno bogatstvo i sve ono vanjsko i odmah vidljivo što čovjeka pokazuje kakav je uisti-nu. Kultura se ne sakriva, još je manje podatna bilo kakvoj manipulaciji.

9. Za kraj...

Lijepa riječ otvara sva vrata. A narodni blagoslov je vječna i ljekovita voda. Svima i od sveg srca želim – što ruka dohvati, da Vam se pozlati.

VASIL VOLI:1. prijateljstvo2. putovanja3. knjige

VASIL NE VOLI:1. laž2. lijenost3. intrigu, ogovaranje

DRUŽENJE S UČENICIMA MAKEDONSKOG JEZIKA

7

Ah ta škola ili...

Iva Pevalek - umjetnica u školi

Iva Pevalek rođena je 1980. u Ljubljani. Završila srednju školu za pri-mijenjenu umjetnost i dizajn u Rijeci. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odjel likovne umjetnosti s izbornim kolegijem kiparstvo. Bavi se slikarstvom i dizajnom nakita.

U našoj školi predstavila se izlož-bom „Siluete“.

Kroz razgovor učenici su pobliže upoznali njen rad i različite tehnike kojima se koristi.


U UGODNOM DRUŠTVU

KNJIŽEVNIKA JADRANKA

BITENCA

U četvrtak 31. listopada 2013. godi-ne došao nam je u posjet književnik i novinar Jadranko Bitenc.

Rođen je 29. lipnja 1951. godine u Vrhniki. Književnost je završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao nastavnik, knjižničar. Sada se bavi novinarstvom i voditelj je Centra za kulturu narodnog sveu-čilišta Ivanić-Grada, gdje i živi.

Napisao je puno knjiga, a uglav-nom piše romane. Jedna od njih je „Twist na bazenu“ o kojoj je najvi-še pričao. Knjigu je napisao prema svom djetinjstvu koje je bilo „kom-plicirano“ i tužno. Mogli smo mu postavljati pitanja. Jedno od pitanja bilo je koliko mu je vremena trebalo da napiše ovaj roman. Odgovor je bio: „Dvije godine, a pisao sam ga po petnaest minuta dnevno.“ Čuđenje nije silazilo s naših lica. Cijeli sat pro-šao nam je za tren pa smo bili malo i tužni kad smo odlazili, ali smo znali da to nije zadnji susret s Jadrankom Bitencom.

Nadam se da će nas razveseliti još brojnim djelima koja ćemo rado čita-ti.


ŠIVAONICAU okviru projekta Zelena ovca jed-

nog osnovca organizirana je, dva puta tjedno, Šivaonica – radionica za uče-nike mlađih razreda u kojoj uče šivati.

U drugom polugodištu bit će orga-nizirana i Pletionica – radionica u kojoj će učiti plesti.

U rad radionice uključeno je 15 uče-nika koji šivanjem izrađuju ukrasne i uporabne predmete od prirodnih

materijala ( vuna, filc, pamuk i sl. ). Jako su zadovoljni ovakvim poslom

jer su naučili tehniku šivanja i tako mogu izraziti svoju kreativnost.


Slikarica i kiparica - Tea

Paškov VukojevićPrisustvom i svojim radovima, 9.

travnja 2014. g. počastila nas je riječ-

ka slikarica i kiparica Tea Paškov Vukojević.

Postavila je izložbu slika u tehnici akvarela s primorskom tematikom. U razgovoru s učenicima predstavila se je i kao ilustratorica slikovnice o Grožnjanu (Istra).


VRIJEDNE RUKE

VRIJEDNE RUKE

DOČEK PRVAŠIĆAU ponedjeljak, 2. rujna 2013. godine

okupili smo se ujutro kako bi započeli novu školsku godinu i dočekali naše nove prvašiće. Učenici su im pripremili doček uz malu priredbu i glazbu veselih nota. Učitelji prvih razreda, matične i područnih škola su uz mali znak pažnje (paketić slatkiša) zaželjeli sretan poče-tak školovanja. Ravnateljica je održa-la pozdravni govor i svima poželjela uspješnu i veselu školsku godinu.

Patrizia Jurić, 6. razred

8

Ah ta škola ili...

DONACIJA 18 RAČUNALA ZA

ŠKOLU Učenici starijih razreda, u sklopu

izborne nastave informatike, imali su posebnu priliku zajedno s učitelji-com informatike, Adrijanom Mihalić Šebelja, zaprimiti, umrežiti, instali-rati i koristiti nova računa. Računala je donirala firma Saipem. Učenici su vrlo odgovorno pristupili i surađivali u radu s učiteljicom, a pritom se zabavili te su pojedinci nagrađeni odličnom ocjenom za zalaganje i trud.

Karolina Mamić, 8. razred

Nastava pod maskama

I ove smo godine održali jedan nastavni dan pod maskama (14. velja-če 2014.). Učenici i učitelji oduševlje-no su odradili uobičajeni nastavni dan na malo drugačiji način.

Učinci su bolji jer je raspoloženje i radna energija bila na najvišoj mogu-ćoj razini.

Zabava i učenje, idealna kombina-cija. Živio pust!!!


Sudjelovanje u emisiji UČIONICA

U utorak 25. ožujka, ekipa Kanala Ri došla je u školu snimiti naše aktivno-sti, a u srijedu 26. ožujka, ravnateljica, pedagoginja i učitelj razredne nasta-ve nazočili su emisiji Učionica.

Kroz emisiju predstavili smo rad naše škole i sve aktivnosti koje se u njoj provode. Učitelji i učenici imali su priliku vidjeti kako nastaje jedna emisija i koliko je potrebno snimati i raditi da bi na kraju bio prikazan jedan prilog.

Bilo je to zanimljivo iskustvo.


NAUČILI SMO KAKO SPOJITI RAČUNALA

MAŠKARANI TREĆI RAZRED

Klokan bez granica

Već tradicionalno u našu školu doskakutao je “Klokan bez grani-ca”, međunarodno matematičko natjecanje, 27. ožujka u 12:30 sati. Sudjelovalo je 17 učenika od 3. - 8. razreda. U isto vrijeme, ovaj tip matematičkog natjecanja provodi se u više evropskih zemalja, ali u različitim kategorijama: Benjamin, Cadeti, Leptirići.

Jedini uvjet za sudjelovanje uče-nika te dobi je njihova dobra volja, s ciljem popularizacije matematike i matematičkih sadržaja.

Renata Lleshi, 8. razred

Susret sa književnikom

Vasilom Tocinovskim

15. svibnja 2014. godine posjetio nas je Vasil Tocinovski makedonski je pisac, esejist, kritičar, književni povjesničar, antolog, autor za djecu i mladež, pisac udžbenika i prevoditelj.

Upoznao nas je sa svojim radom, makedonskim jezikom i kulturom, a na kraju susreta imali smo priliku degusti-rati neke poznate makedonske slastice.


Akcija “Djeca za djecu”

U prošlom tijednu od 12. - 16. svibnja 2014. provedena je humani-tarna akcija “Djeca za djecu”, tijekom koje smo za djecu Slavonije priku-pljali pomoć. Učenici su osim doni-ranih potrepština napisali i poprat-no pisamce nepoznatom prijatelju. Donirane namirnice upućene su u Crveni križ.

Zahvaljujemo se svim učenicima, roditeljima i učiteljima koji su se uključili u akciju.


9

Ah ta škola ili...

PRIREDBA ZA KRAJ POLUGODIŠTA

Svaki kraj treba obilježiti veselo. Tako smo pred sam kraj polugodišta 18. prosinca 2013. godine održali priredbu kojom smo zaključili jedno polugodi-šte i zaželjeli radostan početak Nove godine. Pjesmom, plesom, recitacijama ugodno smo iznenadili i sve prisutne te velikim aplauzom završili u velikom stilu.


KSENIJA GROZDANIĆ U GOSTIMA

Promocija filma i predstave Ri eko glazbeno scenske udruge Ri stars

Naša draga gošća spisateljica Ksenija Grozdanić iz Udruge RI STARS posjetila nas je 25. rujna 2013. godine. Učenicima mlađih razreda predstavila je film i glaz-beno-scensku predstavu Ri eko.

Vidjeli smo što nas čeka budemo li se prema prirodi i našem okolišu ponašali neodgovorno. Nikom se od prisutnih nije svidjela budućnost bez zelenila.

Važno je uvijek podsjetiti se da smo i mi odgovorni za ono što se oko nas događa i da je i najmanji doprinos dobrodošao, a kad se sve to dogodi kroz pjesmu, ples i glumu vršnjaka to ima još jači odjek.

Opet smo se s našom gošćom lijepo zabavili i puno toga naučili.


Hrvatske olim-pijke - Ivana

Brkljačić i Vera Begić Blečić

Sportašice i hrvatske olimpijke Ivanu Brkljačić (bacačica kladiva) i Veru Begić Blečić (bacačica diska) učenici su upoznali kroz naš pro-jekt “Kulturu upoznajemo-kulturu živimo”. Sada već bivše sportašice, aktivne su u sportu kao organizato-rice i promicateljice tjelesne i zdrav-stvene kulture posebice sportske discipline atletike.

Imali smo čast upoznati ih te naučiti ponešto o bacanju kladiva, diska i profesionalnom sportskom životu.


U DRUŠTVU OLIMPIJKI

Gitarist Alen Brentini

Glazbenik Alen Brentini je 30. trav-nja 2014. godine, nakon 20-tak godina, ponovno “sjeo” u klupe naše škole. Sada već svjetski uspješan gitarist, tekstopi-sac, kompozitor i aranžer, svoj glazbeni put započeo je u osnovnoj školi svira-jući akustičnu gitaru, u srednjoj školi oformio je bend, a zatim je njegova glazbena karijera krenula uzlazno, gdje je ostvario mnogobrojne gaže i kon-certe svirajući sa hrvatskim i svjetski poznatim glazbenicima.

U sklopu projekta “Kulturu upozna-jemo-kulturu živimo” Alen Brentini se odazvao našem pozivu te nam ispričao i približio život glazbenika i priuštio sat vremena druženja, dobre svirke i zabave.


SVIRKA UŽIVO

OsmašiI ove smo se godine oprostili s našim

osmašima. Oni su nam, na neki način, uzor jer su ipak bili najstariji. Lijepo smo se družili tijekom ovih godina, ali vrijeme je da oni nastave dalje.

Rekli su da jedva čekaju u srednju

školu, a mi jedva čekamo da budemo osmaši jer onda ćemo mi biti najveće „face“ u školi. Zato njima sretan odla-zak, a nama ostanak!


VESELO U NOVU GODINU NAŠI OSMAŠI

10

Ah ta škola ili...

Dobro došlo proljeće uz opus

OsmijehUčenici škole dočekali su proljeće uz

opus slikara Milana Marina. Zahvalni smo umjetniku što je svojim veselim crtežima izmamio osmijeh na lica svih učenika i posjetitelja škole. Najljepši dio priče bio je zajednički stvaralački rad umjetnika i učenika. Brojna pitanja i duhovite primjedbe još su jednom

dokazali kako učenje može biti zabavno.Susret je održan 25. ožujka 2014. godi-

ne, a u slikama smo mogli uživati cijeli tjedan.


LJUBICA KOLARIĆ DUMIĆ

Spisateljica Ljubica Kolarić Dumić održala je susret sa učenicima mla-đih razreda 23. svibnja 2014. godine. Predstavila je sebe i svoj rad s poseb-nim naglaskom na najnoviju slikovnicu Ja se mraka ne bojim koju je ilustrirao Vojo Radoičić.

Učenici su se također aktivno uključili i izrecitirali nekoliko autoričinih pjesmi-ca.

Veliko je veselje bilo i to što je gos-pođa Ljubica poklonila našoj školskoj knjižnici pet primjeraka predstavljene slikovnice.


Saša Jantolek - slikar u školi

Unutar projekta “Kulturu upozna-jemo-kulutru živimo” posjetio nas je 2. travnja 2014. godine umjetnik Saša Jantolek - slikar i ilustrator. U razgo-voru s učenicima ispričao je povi-jest svoga stvaralaštva. Područje njegovog rada obuhvaća slikarstvo, ilustracije, strip te izradu skulptura odnosno lutaka.

Saša Jantolek u prostorima naše škole izložio je radove u tehnici akril s tematikom primorja.


Stigla su pisma za Valentinovo

Na Dan Valentinova, 14. velja-če 2014. Godine, podijelili smo po razredima sva pisma koja su se tije-kom tjedna skupljala u košaricu. Učenici su na taj način imali prilike napisati lijepe misli i osjećaje svo-jim najdražima. Isti dan je i bila nastava pod maskama što je dodat-no uljepšalo atmosferu i ozračje u razredima.


POGODITE ŠTO JE NA SLICI

OSMIJEH OTVARA SVA VRATA

STIGLA SU PISMA, JUPIIII!

ŠKOLSKE RADIO EMISIJE

Tijekom školske godine održavaju se prigodne radio emisije kojima obi-lježavamo neke važne datume. Tako su ove godine održane radio emi-

sije povodom Međunarodnog dana pismenosti, Svjetskog dana prve pomoći, Europskog tjedna kretanja, Svjetskog dana mira, Međunarodnog dana djeteta, Dana sjećanja na Vukovar, Dana sjećanja na holokaust.

Selma Japić, 6. razred GUŽVA TIJEKOM RADIO EMISIJE

11

Ah ta škola ili...

UVOD U BRAIN GYM

Naša škola od prošle školske godine postepeno uvodi Brain Gym aktivnosti u redovni nastavni proces.

U svrhu edukacije i doprinosa kvali-teti nastave, ali i kao poticaj osobnom razvoju učitelja, škola je organizirala radionicu Brain Gyma u subotu, 28. rujna 2013. godine.

Brain Gym je program koji putem 26 aktivnosti uspostavlja ravnotežu triju dimenzija tjelesnog kretanja i time čini

naš tjelesni sustav funkcionalnijim u svakoj životnoj situaciji ma koliko ona bila stresna. Redovitim prakticiranjem vježbi učimo koristiti svoj cjeloviti men-talni potencijal i uspostaviti integraciju duha i tijela. Brain Gym tehnika važna nam je i zbog utjecaja i mogućnosti njene svakodnevne primjene u radu sa učenicima, a pogotovo sa učenicima sa teškoćama u učenju, obzirom da se pokazala kao korisno sredstvo koje pomaže u prevladavanju ovih poteš-koća.

Radionicu je vodila edukacijska reha-

bilitatorica Koraljka Žepec certificirana Brain Gym instruktorica i savjetnica iz Zagreba.

Mirjana Mauhar, socijalna pedagoginja

I UČITELJI SE ZNAJU IGRATI

Obilježen Dan kruha

Učenici 2. razreda s učiteljicom Lovorkom na najljepši mogući način obilježili su Dan kruha.

Prvo su razgovarali o tome što je sve potrebno i na koji način nastaje brašno da bi onda to brašno sami umijesili i ispekli kruh. I najslađi dio…podijelili ga i zajedno jeli.

Na ploču su napisali:

OD ZRNA DO KRUHA

Ratar je na polju posijao pšenicu.Sunce je zagrijalo zemlju.Izraslo je zlatno zrnje.Mlinar je samljeo pšenicu.Brašno je stavio u vreće.Pekar je ispekao mirisni kruh.Prijatelji su podijelili kruh i bili radosni.


VRIJEDNE RUKE

Predstava rođenje U srijedu, 27. studenoga 2013.

godine, u našoj je školi glumac Dražen Šivak izveo predstavu Rođenje (u režiji Zijaha Sokolovića). Zanimljivo je da je glumac bez ikakve scenografije i rekvizita, samo svojim pokretima, mimikom i glasom uspio zadržati pažnju učenika 45 min.

Predstava je započela pričom o tome što je Dražen u životu želio biti kad je bio mali, zatim je slijedila Priča o dobrom stablu, a nakon toga glavni dio - Rođenje, priča o devet mjeseci koje provodimo u majčinom trbuhu. Učenici su na jedan novi način naučili što se sve zbiva u tih devet mjese-

ci. Predstava je zapravo dio projekta kojim kroz glumu žele educirati djecu i mlade o nekim temama s kojima se susreću u školi i izvan nje. Učenici i učitelji sa zanimanjem su pratili predstavu, dobro se nasmijali i vedriji nastavili svoje uobičajene obveze.


MAŠTA MOŽE SVAŠTA

Dokumentarni film OŠ “Centar”

Potaknuti nasilnim događajem koji se zbio u Rijeci gdje je smrtno nastra-dao nedužni mladić odlučili smo se za filmski uradak s ciljem sprječavanja vršnjačkog nasilja.

“Gledajući prema nebu” je doku-mentarni film filmske družine koja dje-luje dvije godine u suradnji s Domom mladih i gospodinom Josipom

Šarlijom. Film je marljivo pripreman tijekom čitave nastavne 2012./2013. godine.

Film je u svibnju 2013.g. izabran za državno natjecanje u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza te je u listopadu 2013. g. u Kutini osvojio 2. mjesto glasovanjem publike.

Nataša Mesaroš Grgurić, voditeljica

12

Ah ta škola ili...

Završna priredbaSvake godine zadnjeg dana nasta-

ve (ove je to bilo 13. lipnja 2014.) održava se u našoj školi završna pri-redba. Ove su godine sudjelovali i veliki i mali. Bilo je tu pjesme, plesa, recitacija i svirke. Sve su to s veseljem gledali i naši roditelji, djedovi i bake.

Ovo je lijep način da se završi još jedna uspješna školska godina.

Patrizia Jurić, 6. razred Evropski tjedan kretanja12. Evropski tjedan kretanja u Rijeci se obilježava u periodu od 16.-22. rujna,

a u našoj školi smo tjedan kretanja obilježili 17. rujna 2013. godine. U utorak je u OŠ “Centar” odigrana igra „Ozzy Ozone“ te su predstavljene mape novoo-tvorenih riječkih šetnica. Ove godine se ovaj međunarodni projekt u suradnji s Gradom Rijekom provodi pod geslom “Za čisti zrak-na tebi je red”.


IGROM DO ZNANJA

IZLET – BRIJUNI, PULA

Izlet za kraj školske godine uvijek znači dobar provod, a naročito kad idu svi učenici i učitelji.

U ponedjeljak 9. lipnja 2014. godine krenuli smo prema Istri. Prvo su nam odredište bili Brijuni. Iz Fažane smo brodom doplovili do otoka i tamo se provozili vlakom i uživali u lijepoj priro-di te pogledali muzej.

Nakon Brijuna otišli smo u Pulu koja je zanimljiva na svoj način. Ogromna Arena i stari dio grada bili su nam jako zanimljivi, a imali smo i malo slobod-nog vremena za šetnju i druženje.


Ex tempore - RIJEČKE VEDUTE

Učenici četvrtog razreda sudjelovali su na likovnom natječaju Ex tempo-re 20. svibnja 2014. godine. Tema je bila Riječke vedute, a učenica Valnea Jurković osvojila je drugo mjesto i dobi-la prigodni poklon (likovni pribor) koji će joj koristiti kako bi i dalje njegovala svoj talent.

Čestitamo Valnea!Renata Lleshi, 8. razred

Mlaka Challenge 2014

Mjesni odbor Mlaka u suradnji s Odredom izviđača “3. maj” organizirali su rekreacijsko i zabavno natjecanje za osnovnoškolski uzrast. U nedjelju, 11. svibnja 2014. godine sudjelovali su učenici iz 4. i 6. razreda naše škole, uz ostale učenike riječkih škola.

Natjecanje je započelo u 10 sati, cilj je bio boravak djece u prirodi kroz sportske aktivnosti, kreativnost i stva-ranje zajedništva, a ujedno su se dobro zabavili.


Družili smo se i učili izvan škole

13


Dan miraKroz cijeli tjedan, od 16.-19. rujna

2013. godine provodili smo aktivno-sti povodom obilježavanja Svjetskog dana mira. U aktivnostima su sudje-lovali svi učenici, učitelji i stručni suradnici Škole.

Aktivnosti koje su provedene:• osmišljavanje i izrada zastave

mira - LK i Zadruga “Sušak”• Da sam ja netko; promišljanja o

utjecaju moći na mir u svijetu - HJ i povijest

• igre tolerancije - čovječe ne ljuti se, graničar... u razrednoj nastavi +TZK

• mir vama - ekumensko promišlja-nje i dijalog mira - vjeroučiteljica RTK

• anketiranje prolaznika na temu mir - knjižničarka i učenici Vijeća učenika

• mir je...anketiranje učenika mla-đih razreda o njihovom doživljaju mira - soc. pedagoginja

• daj 5 za mir - interaktivni likovno glazbeni performans u Školi i na trgu ispred škole - pedagoginja

• sudjelovanje na završnoj sveča-nosti ispred Gradske vijećnice


GRADONAČELNIK I JOSIP

Povratak u proš-lost

Petak, 14. veljače 2014.g. održana je terenska nastava iz povijesti.

Zbog izvrsne dugogodišnje surad-nje sa HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, učiteljice su uspjele učenicima i Riječanima dočarati doba riječke gos-pode 19. stoljeća i vratiti ih nakratko

u povijest. Naši sugrađani kao i učenici bili su oduševljeni.

Na taj način, učenicima smo tako-đer pokušali približiti i kulturnu dje-latnost Kazališta, te kulturne spo-menike grada Rijeke. Kroz terensku nastavu poštujući princip zornosti nastojali smo produbiti i povećati trajnost znanja i pamćenja činjenica koje su taj dan obrađene.

Snježana Carević, pedagog

DANI MAKEDONSKE

KULTURE U RIJECIDani makedonske kulture u

Rijeci obilježeni su dana 7. stude-noga 2013. godine u prostorija-ma MKD “Ilinden”.

Učenici koji pohađaju nastavu makedonskog jezika u našoj školi sudjelovali su u obilježavanju. Izveli su dio iz drame: “Čorbadži Teodos” i “Makedonska krvava svadba”.

Kao gosti večeri, nastupili su uče-nici “OŠ Dolac” sa lutkarskom pred-stavom “Baltazar”, te nekoliko reci-tacija na čakavskom jeziku.


Revija lutkarskih kazališta

Dana 6. studenoga 2013. godine učenici mlađih razreda gledali su predstavu Did i repa u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split. Predstava je održana u HKD-u u sklopu Revije lutkarskih kazališta. Osim ove predstave učenici su u sklopu Revije pogledali i predsta-vu Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca Najbolji prijatelj.

Predstavama su bile zadovoljne i učiteljice i učenici.


14


Smotra Zadruga 2014

Smotra školskih zadruga PGŽ odr-žala se ove godine u Rijeci dana 24. travnja 2014. godine, a domaćini su bili Centar za odgoj i obrazovanje. Nakon kulturno-zabavnog progra-ma, zadrugari su na svojim štando-vima u školi i na Korzu izložili svoje radove.

Ove godine predstavili smo se ručno rađenim mirisnim suveni-rima koji podsjećaju na naš kraj. Vrijedne ruke školskih zadrugara izradile su privjeske u obliku primor-skih kućica,morskih konjića, puževa, zečića i slično.

Predstavnici zadrugara jako su zadovoljni svojim nastupom i dru-ženjem sa ostalim zadrugarima naše županije.


Prirodoslovni muzej – razgledavanje i projekcija filma Putovanje sivog kita u

sklopu Dječjeg tjednaUčenici 1. i 2. razreda u sklopu Dječjeg

tjedna (2. listopada 2013.) posjetili su Prirodoslovni muzej Rijeka.

Sa zanimanjem su slušali sve što im je u tijeku razgleda ispričala voditeljica, a za kraj su pogledali film Putovanje sivog kita.

Selma Japić, 6. razredU PRIRODOSLOVNOM MUZEJU

ŠKOLA U PRIRODI –

STARA SUŠICA Od 12. do 14. svibnja 2014. godi-

ne učenici mlađih razreda bili su u Staroj sušici u školi u prirodi.

Tamo su osim igre i šetnji učili o tome koje biljke rastu u tome kraju, kako se snalaziti u prirodi te kako se odnositi prema prirodi.

Učenici jako vole ovakav način učenja jer je puno zabavniji i u živo mogu vidjeti puno toga što u gradu ne mogu.

Zanimljivo je i to da su brali mla-dice bora i kad su se vratili u školu napravili su sami sirup.


Izlet u ZagrebPolazak je bio u jutarnjim satima

28. ožujka 2014. godine sa Trga Bana Jelačića u jutarnjim satima. Vozili smo se u pravcu Zagreba uz usputna zau-stavljanja radi odmora. Po dolasku u Zagreb išli smo u posjet televizijskoj kući RTL. Razgledali smo studijo u prat-nji stručnog voditelja i upoznali pozna-ta lica s malih ekrana.

Nakon RTL-a otišli smo do Tehničkog muzeja.

Po obilasku muzeja otišli smo u cen-tar Zagreba gdje smo razgledavali stari dio grada Kaptol i Gradec. Uspinjačom smo se digli do Gornjeg grada gdje smo uživali u panorami Zagreba.

Onda je uslijedio najopušteniji dio. Šetnja zološkim vrtom i druženje sa životinjama bio je prekrasan završetak ovog izleta.


U DRUŠTVU SA POZNATIMA

Europa u školiŽupanijsko natjecanje Europa u školi održano je 14.

ožujka 2014. godine. Tema ovogodišnjeg natjecanja je bila Obitelj - kuća i posao, tehnika kolaž.

Iz naše škole sudjelovali su učenici četvrtog razre-da, a nagrađen je rad učenice Victorije Botički.

Ivana Meštrović, 6. razred VICTORIA S PRIZNANJEM

KAD SE MALE RUKE SLOŽE

15


19. natječaj „HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA“

Ove je godine održan 19. likovno-lite-rarni natječaj „Hrvatska kulturna bašti-na“ u organizaciji osnovne škole Kneza Branimira iz Donjeg Muća. Na natječaju je sudjelovalo 146 škola iz 19 županija Republike Hrvatske te jedna škola iz Vojvodine.

Škole sudionice imale su zajednički cilj, očuvanje i njegovanje tradicije i zaštita kulturne baštine.

Iz naše škole sudjelovali su učenici: Korina Grubiša, 5. razred, Patrizia Jurić, Ivana Meštrović i Dalila Fetić, 6. razred i Lumbardh Lushaj, 8. razred pod men-torstvom učiteljice likovne kulture Silvane Konjevoda.

Učenici su kao motiv razradili istarsku nošnju mjesta Peroj te su za svoje rado-ve pohvaljeni.


Lutkarska predstava

“Najbolji prijatelji”Dana, 8. studenoga 2013. godi-

ne u 11 sati peti je razred posjetio Lutkarsko kazalište u Rijeci.

U sklopu 18. Revije lutkarskih kaza-lišta prikazana je predstava “Najbolji prijatelj”. Ostali smo iznenađeni neo-bičnim likovima u predstavi. To nisu bile lutke na koje smo navikli već lutke od balona. Dijalog između liko-va je također vrlo osobit i umjesto riječi, šaroliki zvukovi, usklici, popra-ćeni glazbenom podlogom kazuju nam priču.

Dva su glumca udahnula život šare-nim balonima u razigranoj i toploj priči o dječaku, psu i jednom tužnom, i ne tako strašnom zmaju.

Nakon predstave prošetali smo cijelim gradom i pričali o utiscima. Za uspomenu smo dobili jedan pre-krasan cvijet od balona.


LUMS - likovnom umjetnošću

mijenjamo svijetLikovno natjecanje LUMS održano je

10. svibnja 2014. godine. U natjecanju su sudjelovali učeni-

ce četvrtog razreda Victoria Botički, Valnea Jurković i Dorotea Topić.

Ove godine tema je bila glagoljica, a tehnika slobodna.

Generacijsku nagradu dobila je uče-nica Dorotea Topić.

Učenice su također sudjelovale na radionici koja se odvijala ispred Pomorsko-povijesnog muzeja.

Tema radionice je bila Kulturne vri-jednosti arhitekture grada Rijeke.

Nagrađen je rad rozeta od papira učenice Victorije Botički.


Bomboni Centrići na dječjoj karne-valskoj povorci

Sudjelovanje u dječjoj karneval-skoj povorci 2014. godine bilo je u znaku bombona. Šećer na kraju, pod rednim brojem 73, šareni bombončići Centrići proplesali su Korzom uz živi ritam Christine Aguilere “Candyman”.

Za povorku smo se pripremali tjedni-ma prije. Uvježbavali smo koreografiju i veselili se veseloj šetnji Korzom.


GENERACIJSKA NAGRADA

CENTRIĆI NA POVORCI

PRIZNANJA ZA SUDJELOVANJEPRIZNANJA ZA SUDJELOVANJE

VESELJE NAKON PREDSTAVE

16


HAKOVE PROMETNE

PUSTOLOVINEVeć trinaestu godinu za redom,

Autoklub Rijeka organizira kazališnu predstavu „Hakove prometne pusto-lovine“ s ciljem edukacije najmlađih sudionika u prometu.

Odigrano je ukupno četiri pred-stave za sve učenike drugih razreda Rijeke i okolice.

Naša je škola na rasporedu bila u petak, 18. listopada 2013. godine. Učenici drugog razreda s učiteljicom Lovorkom odšetali su do Hrvatskog kulturnog doma i uživali u zabavnoj i edukativnoj predstavi.

Predstava je rezultat timskog rada gdje režiju potpisuje Serđo Dlačić, priču je napisao Mladen Kušec, uglaz-bio je Olja Dešić, a scenografiju je izradio Vojo Radoičić. Odgajateljice iz

dječjih vrtića, okupljene u Udrugu Loptica odlično su oživjele maštovite likove: malog izgubljenog dinosau-rusa HAK-a, dječaka i djevojčicu koji mu pomažu da preživi u prometu, opasnog vozača i sveprisutnog poli-cajca kojemu je zadatak paziti da svi poštuju prometna pravila i zna-kove. Kroz glazbu i igru, na zabavan način, likovi u predstavi upozoravaju djecu na opasnosti koje ih vrebaju u prometu, ali i na pravilno i poželjno ponašanje.


U IŠČEKIVANJU PREDSTAVE

LISTANJE KNJIGA

Sajam knjiga KIČMA

U ponedjeljak, 21. listopada u 19 sati, otvorena je šesti sajam knjiga KIČMA . Ovogodišnja KIČMA trajala je 7 dana, dakle do nedjelje 27. listopada.

Mjesto održavanja je Hrvatski kulturni dom na Sušaku: u atriju HKD-a prodava-le su se knjige i multimedija.

Organizatori su Udruga „parNas“ i MIŠ d.o.o.

Na izložbi i prodaji knjiga i multi-medije bilo je nekoliko tisuća knjiga i multimedije.

Budući nam je ovakav događaj u susjedstvu škole nismo ga mogli zaobi-ći. Učenici mlađih razreda posjetili su sa svojim učiteljicama sajam i proučili što je novoga u izdavaštvu za njihov uzrast. Jako im je zabavno bilo „kopati“ po sli-kovnicama i knjigama i svatko je od njih pronašao nešto što ga je zainteresiralo.


Solidarnost na djelu

Dana 10. listopada 2013. godine učenici 7.i 8. razreda zajedno sa vje-roučiteljicom sudjelovali su u sabir-noj akciji Riječkog Crvenog križa „Solidarnost na djelu“. Za poklonjeni novac građanima su dijelili bonove zahvalnosti s oznakom vrijednosti i pečatom Crvenog križa.

Uvijek nam je drago priključit se akciji u kojoj prihodi idu u dobrotvor-ne svrhe.


Predstava “Nasilje, za nasilje nema opravdanja”

U okviru kampanje “Živim život bez nasilja”, učenici sedmog i osmog razreda, pogledali su u HKD-u, 12. prosinca 2014. predstavu “Nasilje, za nasilje nema opravdanja” u režiji Zijaha Sokolovića.

Predstava „Nasilje, za nasilje nema opravdanja“ dio je THE/ARTO projek-ta edukacije djece kroz umjetnost koji su u Hrvatskoj pokrenuli Zijah Sokolović i Dražen Šivak, glumac i asi-stent na Akademiji dramske umjet-nosti u Zagrebu, a koji je nedavno gostovao u našoj školi s predstavom Rođenje. Glumci teatra THE/ARTO koji su izveli predstavu gledateljima su pokazali koje sve vrste i razine

nasilja postoje, te koje je ponašanje prihvatljivo, a koje nije. U programu su sudjelovali i jazz pijanist Matija Dedić, glazbeni bend „Apokalipso“ te glumac Zlatan Zuhrić koji je uz Sandru Veber bio i voditelj progra-ma.

Cilj je ovog projekta informira-nje zajednice, pogotovo mladih o problemu nasilja i prevenciji. Tekst predstave je pisan u suradnji s psi-holozima i sociolozima, kako bi bila što prilagođenija uzrastu kojem je namijenjen.


SOLIDARNOST NA DJELU

17


IZLOŽBA SKULPTURA SAŠE

JANTOLEKAU sklopu Revije lutkarskih kazališta

u Rijeci koja je održana od 3. do 11. studenoga 2013. godine u galeriji Kortil održana je izložba skulptura riječkog umjetnika Saše Jantoleka.

Izložbu smo pogledali uz stručno vodstvo i doznali da umjetnik izrađu-je skulpture od starog alata, raznih dijelova bicikle, automobila, komada drva i slaže u zanimljive likove, bube, čudovišta.

Bilo je jako zanimljivo.


U DRUŠTVU ZANIMLJIVE SKULPTURE

PONOSNI NA PRIZNANJE

TOMISLAV U STRIBORU

KAZALIŠNA MLADEŽ

I ove smo godine sudjelovali u kaza-lišnoj pretplati za osnovnu školu Zajc 2 namijenjenu višim razredima.

U sklopu pretplate pogledali smo slje-deće predstave: Tri mušketira – glazbeni triler, Mala djeca, veliki ljudi, Orašar – balet, Barun penjač – komedija za djecu i odrasle, Ero s onoga svijeta – komična opera i Četiri godišnja doba – edukativni koncert.


Dodjela županij-skog priznanja za

Školski list KORACIDana 18. ožujka 2014. godine održana

je svečana dodjela priznanja za županij-sku razinu Lidrana u prostoru Zajednice Talijana Circolo u Rijeci.

Nakon kratkog programa podijeljena su priznanja, koje je dobila i naša škola za Školski list “Koraci”. Priznanje je primi-la članica uredništava Patrizia Jurić.


Natjecanje u čitanju naglas

Učenici osnovnih škola naše župa-nije uključili su se u akciju “Natjecanje u čitanju naglas” koje se organizi-ra u okviru Europske godine čita-nja naglas “Čitajmo naglas, čitajmo zajedno”. Akcija je zamišljena kao natjecanje za učenike osnovnih škola od 3. - 8. razreda u dvije kategorije. Prva za učenike od 3. – 5. i druga za učenike od 6. – 8. razreda.

Cilj je ove akcije poticanje čitanja i čitanja naglas, razvoj čitalačkih navi-ka, popularizacija knjige te poticanje pozitivnog natjecateljskog duha.

Organizatori natjecanja na nacio-nalnoj razini su Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak, a na lokalnim razinama pro-vode je školske i narodne knjižnice, osnovne škole, Gradovi i Županije.

Finalno natjecanje održat će se 13. studenog 2013. godine na Interliberu.

Natjecanje u čitanju naglas, za našu županiju, održalo se 23. listo-pada 2013. u Dječjem odjelu Stribor. Prosudbenu komisiju činile su: prof. dr. sc. Karol Visinko, Verena Tibljaš i Alica Kolarić, obje diplomirane knjiž-ničarke.

U natjecanju se je ocjenjivalo slje-deće: -kreativnost uvodnog dijela -jasnoća i razgovijetnost, -izražajnost u nastupu, -složenost teksta, -razumijevanje pročitanog, - sveukupni dojam.

U prvoj kategoriji predstavila nas je učenica 4. razreda Victorija Botički koja je čitala dio „Šume Striborove“ Ivane Brlić Mažuranić.

U drugoj kategoriji za našu je školu čitao Tomislav Topić, učenik 6. razre-da, koji je odabrao ulomak iz roma-na „Trojica u Trnju“ Pavla Pavličića. Tomislav je zauzeo visoko treće mje-sto. Čestitamo!!!

Bogdana Čiča, knjižničarka

18


La parola nascosta e'

(una citta' bellissima in Italia.)

Gli alunni della 7a classe :Lucija, Petar, Barbara e Željka.

Škola mladih riječkih geologa

Projekt „Škola mladih riječkih geolo-ga 2014.“ u organizaciji Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo, Udruge za prirodoslovna istraživanja, Hrvatskog geološkog instituta, Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i Medicinske škole, prvi put se održao u Rijeci i trajao je od 15. 03. do 5. 04. 2014. godine. Sudjelovalo je 8 škola.

Našu školu predstavljao je učenik Josip Sušanj Stegnjaić, 8. razred. Tijekom pro-jekta učenici su se kroz teorijsku nasta-vu, praktični rad s geološkom zbirkom i geološkom kartom RH, upoznavali s geologijom.

Dana 10. 04. 2014. godine u prosto-rima Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo dodijeljena su priznanja i nagrade najuspješnijim učenicima.


PODMLADAK CRVENOG KRIŽANaši prvašići primljeni su u

pomladak Crvenog križa 9. svibnja 2014. godine.

Svečanost se održala u Dvorani mladosti na Trsatu, a bili su prisutni svi prvašići iz riječkih škola. Bila je to prigoda za druženje i učenje o tome koliko je važno pomoći onima kojima je pomoć potrebna.


Posjet Centru tehničke kulture

Dana 7. veljače 2014 godine uče-nici 8. razreda s profesoricom teh-ničke kulture Ivančicom Benković Managarov posjetili su Centar teh-ničke kulture – CTK na Školjiću. Posjetili smo maketarsku radioni-cu u kojoj smo vidjeli CNC stroj. Za poklon smo dobili veliku hranilicu za ptice.

Bili smo izuzetno zadovolj-ni terenskom nastavom, jer smo imali mogućnosti vidjeti i naučiti nešto novo.

Karolina Mamić i Renata Lleshi, 8. razred

PONOSNI SMO NA NAŠ POMLADAK

BILO NAM JE JAAAKO ZANIMLJIVO

Culture without borders

Our actress Zrinka Cvitešić won of the most prestigious theatre’s award „Laurance Olivier Award“ in the cate-gory of the best actress in the musical. Zrinka was nominated for the role of the girl in the popular musical „Once“ in London’s West End.


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

1. Si mette sul tavolo.2. Si compra per compleanno.3. Le ragazze la indossano.4. Insegna nella scuola.5. Il fratello del mio papa'.6. Li usiamo per pagare.7. La capitale dell'Italia.

Risolva la cruciverba e trova la parola nascosta.

19

English corner

British museumsGreat Britain has a lot of wonderfull museums with a lot of beautiful and ancient monuments, pictures, sculptures… The most famous museums are: The British Museum, The Victoria and Albert Museum, Theatre Museum, London Transport

Museum… The most famous of them is The British Museum which is dedicated to human history and culture. It has about 8 million works, and some of them are from some of the greatest artist (Da Vinci, Van Gogh, Botticelli…)

London Transport Museum (or LT) is very interesting museum that contains many different examples of vehicle: buses, trams…

Theatre Museum and The Victoria and The Albert Museum also are very famous. Theatre Museum has a big collection of costumes,books, scripts,all based on cirkus,drama…

The Victoria and Albert Museum is the world largest museum of decorative arts and design,housting a permantent collec-tion over 4,5 million objects. It is named after the Queen Victoria and the Prince Albert.

Lucija Kovačević, 7. razred

L'angolo italiano

20

Putopis

Kuba- Zadnji bastion prošlosti

Gledajući novogodišnji vatromet, maštao sam o onome što me čeka za nekoliko sati. Cijelim putem do aero-droma razmišljao sam o činjenici da odlazim u posjet zadnjem bastionu prošlosti. Kuba je bila i ostala posljednje utočište socijalizma, trn u oku SAD-a.

Let je trajao dva sata do Parisa i još deset do Havane. Aerodrom u Parisu je ogroman. Srećom, ugradili su pokretne trake da ne morate hodati s jednog kraja na drugi, što je fizički neizvedivo, ukoliko niste atletičar usred treninga z<a olimpijadu. Zanimljivo je da aero-drom ima određene podzemne dijelo-ve, koji služe samo za transport putnika i ispod jedne piste prolazi tunel, kroz koji se voze stanovnici Parisa.

Već prvoga dana u Havani shvatio sam da na Kubi vrednuju samo dvije stvari. Prva su njihova dobra- rum i cigare, koja hvale po svim „medijima“. Druga temeljna stvar Kube je revolucija.

Na glavnome trgu Havane dobivate osjećaj da se nalazite u Moskvi, od šarenila kapa s crvenim zvijezdama, do zastava M-26-7 (to je naziv za revolucio-narni pokret).

Svaki bi restaurator u centru Havane zaplakao od tuge. Cijeli blokovi koloni-jalnih kuća koje su potpuno zapuštene i neuređene, propadaju po staroj Havani. Sva fasada na tim kućama je raspuca-la i sve boje su izblijedjele, ostavljaju-ći samo tračke svojega nekadašnjega sjaja i ljepote. U tim kućama i oko njih je vladalo nekakvo jezivo ozračje, ali istovremeno tako smirujuće. Po ostatku boje moglo se raspoznati nekadašnje

ruho kuća, svijetlih i kričavih boja. Pred jednom od tih kuća igrala su se djeca u zamazanim potkošuljama, šutaju-ći poluraspadnutu nogometnu loptu. Nije teško umno rekonstruirati život u Havani prije revolucije. U tome vam pomažu spomenute kuće, auti iz 50-ih i cjelokupno ozračje.

U centru Havane posjetio sam Havana Club- muzej ruma. U muze-ju je kompletno prikazan proces pro-izvodnje ruma. Kada prođete muzej, odrasli dobiju besplatni uzorak ruma. U suvenirnici su oni dubljeg džepa i loših navika mogli utržiti bocu ruma vrijednu 1700 dolara.

Pozitivna je činjenica da, ukoliko na Kubi (osim u Varaderu) kupite neki odjevni predmet (kao suvenir), može-te biti sigurni da ne kupujete jeftinu robu iz Kine. Svi su proizvodi autohto-ni i vlastite proizvodnje. Trgovine su im malene prostorije s hrpom tankih

polica, ugrađenih na zidove od gipsa. Prodavači najvjerojatnije jedini ljudi na Kubi s čistom i urednom odjećom , uvijek u žurbi da posluže mušteriju. Na Kubi postoje dvije vrste dućana: malene suvenirnice i poveći dućani s hranom i pićem. Ove malene suvenirnice neodo-ljivo podsjećaju na naše suvenirnice u Opatiji, Lovranu,... U veće smo dućane neminovno stalno zalazili zbog velike vrućine i žeđi. U suvenirnicama sam kupio dvije beretke. Prva je imala lik Che Guevare i natpis Cuba, dok je druga imala ogromnu crvenu zvijezdu.

Još jedna od zapanjujućih stvari u Havani jesu brijačnice. Prosječna bri-jačnica u Havani nije se promijenila od pedesetih.

Brijanje staromodnom britvom možete dobiti za praktički nikakvu cije-nu. Povjerio sam život u ruke starcu u iznošenoj crvenoj majici. Kubanci znaju za Hrvatsku, ali će se potpuno oduševiti ako u razgovoru spomenete Jugoslaviju. Podilazeći mu, pričali smo o Josipu Brozu Titu i Fidelu Castru te SFRJ i Kubi. Zanimljiva je činjenica da je brijač tečno govoriongleskim jezikom. Osjećaj brijanja bio je tako ugodan i opuštajući da bih bez razgovora zacije-lo bio zaspao.

Dok sam uživao u staromodnom bri-janju britvom, krajičkom oka opazio sam da me gledaju Che Guevarine oči s enormno velikog portreta, obješenoga na zidu.

Che Guevara je ponos Kube i simbol njihove revolucije.

21

Putopis

Vrijedi spomenuti nekoliko detalja o tome nacionalnom junaku. Che je podrijetlom iz Argentine i pridružio se pokretu M-26-7 u Meksiku. S braćom Castro i drugim revolucionarima otplo-vio je na brodu „Grandma“ na Kubu i započeo revoluciju. Nakon revolucije, Che odlazi dalje u svijet širiti komu-nizam. Pogiba1967. godine u Boliviji. Likvidirala ga je, navodno, CIA. Kasnije je tijelo pronađeno i ekshumirano. Pokopan je u mauzoleju u Santa Clari.

Treći dan, putovali smo u Vinales. Prilikom dolaska u Vinales, iznajmili smo lokalnog vodiča. On je predložio „kratku“ šetnjicu po okolnoj prirodi.

Da smo znali što nas čeka, nikada to ne bismo prihvatili, no tada bismo pro-pustili vrlo edukativno i nadasve opoj-no iskustvo. “Kratka šetnjica” značilo je mukotrpno, cjelodnevno planinarenje do plantaža duhana. Prevladavala je jaka vlaga i žestoka vrućina. Vodič je bio od glave do pete odjeven u traper i na glavi mu je stršao slamnati šešir. Sunčeva svjetlost reflektirala je žarku zelenu boju iz okoline i to mi je zamara-lo oči. Svuda se po zraku prostirao miris svježe trave i duhana s plantaža.

Duhan iz ručno motanih cigara ne može se niti usporediti s duhanom u standardnim cigaretama. Evo zašto: cigare se motaju iz cijelih listova. Dok je čovjek motao cigare pokraj mene, pitao sam ga kamo idu oni lošiji dijelovi lista duhana koje je odrezao. Sa smiješ-kom mi je odgovorio- u cigarete koje se, dobrim dijelom, izvoze u Europu i Južnu Ameriku. Pa sada ja s još većim smiješkom promatram “naivce” u kafi-ću kada puše cigarete i hvale se kako su dobre. Ljudi koji motaju cigare svi otprilike izgledaju isto: omanji seljaci

obučeni u svakakve modne kombina-cije, od iznošenih majica s natpisima (Adidas, Converse, ...) pa do traperica s tregerima. Svi imaju jako osušene ruke, naborana, suncem opržena lica i uvijek se smiješe. Cigare se motaju tako da se uzme zavežljaj od otprilike 10-15 ogro-mnih listova duhana. Svakome se listu odrežu rubovi i sredina (raspolovi se).

Polovice se omotaju jedna oko druge. Nakon što se to obavi nekoliko puta, višak se duhana na vrhu cigare (listo-vi naravno nisu iste veličine) odreže. Nakon što tim procesom cigara popri-mi željenu debljinu, omota se jednim cijelim listom duhana. Dok se taj pro-ces obavlja, cijelu kolibu u kojoj se to odvijalo preplavi žestoki miris duhana. Nakon prvog dima koji je moja majka povukla (inače nepušačica), morali smo je dozivati da dođe k sebi. Shvatila je doslovno značenje pojma “biti u dimu”. Kada smo se vratili u selo i pitali mje-štane kako isprati taj intenzivni okus duhana u ustima, odgovor nas baš i nije iznenadio. Rum, rum i samo rum!

Na Kubi se ne jede u finim tipizi-ranim restoranima. Lokalni ugostitelji, ako ih tako možemo nazvati, organizi-rali su restorane u svojim kućama i ti se restorani zovu “paladaresi”. Najčešće se poslužuje tzv. kreolska kuhinja. Kreolska kuhinja je način kuhanja nastao iz mje-šavine različitih utjecaj a. Većinom potekao iz bivših kolonija. Dovoljno je spomenuti da u jednoj porciji bez ustručavanja dobijete šest kotleta.

Sljedeće mjesto koje smo posjetili bila je La Boca. To nam je bilo prvo mjesto na rasporedu koje se nalazilo na Karipskoj obali. Mogu za tu činjeni-cu reći samo ovo: „VRUUUUUUUĆE!!!“ Prosječna temperatura zraka iznosi 35°C. No, s obzirom da

smo tamo planirali provesti 6 dana, uputili smo se u traženje neke dobre plaže. Kada sam došao do prve, shvatio sam njihov pojam plaže.

Osam kilometara zlatnoga pijeska, tirkiznoga mora, žestokoga sunca i, naravno, palmi. U nepreglednosti plaže duge osam kilometara, imao sam tišinu i mir za duge šetnje po mekanome pijesku, sa zatvorenim očima i s laga-nim povjetarcem u licu.Nakon što sam puna četiri dana, po dva sata proveo u takvim šetnjama postao sam gotovo ovisan o tome miru. Prilikom tih šetnji, u samoći i savršenom spokoju, prisje-ćao sam se sitnica i raznih događaja od četvrtog razreda do današnjih dana. To je jednostavno neopisiv osjećaj koji čovjek mora sam iskusiti da bi povjero-vao. Jedini je problem tih šetnji, i Kariba općenito, blago rečeno, žarko sunce i njegova pratiteljica sunčanica.

Nakon tih nekoliko dana odmora

bili smo spremni za novu pustolovinu. Mjesto Santa Clara je za stanovnike Kube (bilo koje političke orijentacije) svetište, koje svaki od njih mora barem jednom u životu posjetiti.

U tome mjestu Che Guevara je dose-gnuo svoj vrhunac, zabivši se buldože-rom u vlak s 408 vojnika i oficira.

Njegov se mauzolej, naravno, također nalazi u mjestu.

22

Putopis

Kada se na Kubi grade spomenici revoluciji, grade ih ogromne. Trg revo-lucije, Cheov spomenik i sve slične građevine slijede obrazac. Princip je isti: pronaći najveći mogući slobodni prostor i izgraditi gigantsku građevinu na njemu. Na samome mjestu Cheova groba nalazi se malena prostorija s nje-govim tijelom i tijelima njegovih naj-bližih suboraca. Bog vam pomogao ako unutra progovorite ili vam zazvo-ni mobitel! Poštovanje prema Cheu je zasluženo. “Lokalci” kažu da sve svoje odredbe, koje je naređivao, prethodno je i sam izvršavao. Uveo je dobrovoljan rad tako da je radio u poljima i rekao ljudima neka slijede njegov primjer. Odbijao je hranu da bi ostalo za druge suborce. Nije ni čudo da ga narod štuje.

Još jedna od atrakcija Santa Clare je muzej šećera. Na ulazu za dobrodošlicu dobijete čašu soka od trske, koji pred vama, uz pomoć stroja, iscijede. Takav je sok osnova za proizvodnju ruma. U muzeju možete vidjeti kako se indu-strija proizvodnje šećera razvijala od robovlasničkog biznisa u kolonijalno doba do moderne industrije malo prije revolucije.

Podsjetilo me na moj grad, koji tako-đer ima bogatu industrijsku povijest, upravo u ovoj grani industrije, no to je potpuno zapostavljeno i nebitno, dok su na Kubi od toga napravili atrakciju.

Nakon muzeja šećera, obišli smo neo-bičan „muzej“ s izložbenim primjercima od preko stotinu lokomotiva- savršeno očuvanih. Htio bih naglasiti da se loko-motive još iz doba prije revolucije (prije 50-ih) nalaze na otvorenome. Pitam se, kako li su samo u tako dobrom stanju, s obzirom da su konstantno izložene vremenskim uvjetima i (koliko sam čuo)

nije se u njih baš previše ulagalo od strane države???

Na Kubi postoji mjesto zvano Varadero. To mjesto jest na Kubi, ali istovremeno i nije. Radi se o turistič-kom odmaralištu. Mjesto ima trgovine s robom iz SAD-a i Europe, posebne tak-sije i hrpu debelih turista, koji po cijele dane samo jedu i piju (na bazenima). Tamo sam išao na plivanje s dupinima. Otišli smo iz lokalne marine s malom brodicom i grupom drugih turista u “delfinarij”, koji se nalazi usred mora. Kada uđete u vodu, samo stojite mirno i dupin dopliva do vas. Vuče vas u krug par puta. Nakon toga, (oni koji za to plate, među kojima sam bio i ja) dolazi vrijeme za trikove. Ležao sam mirno na vodi i dupini su me podigli (na njuška-ma) i bacili u zrak. Neponovljiv osjećaj!

Varadero je idealno mjesto za potroši-ti ostatak budžeta na uobičajene suve-nirske svaštarije (magneti, majice...).

Posljednja 3 dana proveo sam u Havani. U Havani postoji muzej oruž-ja (korištenoga u revoluciji). Muzej se sastoji od jednoga ogromnog prosto-ra (nekadašnje oružarnice), prepunog oružja svih vrsta, oblika i tipova. Dojmio me izložak u sredini prostorije muzeja. Ogromna, staklena kutija, puna hlad-nog oružja. U toj kutiji nalazile su se sve vrste mačeta, noževa, boksera i slič-noga. Iznad te kutije sa stropa je visio portret, pretpostavljate, Che Guevare.

Na kraju prostorije bile su poredane slike revolucionara koji su poginuli osvajajući oružarnicu. Gdje god pošao, simboli revolucije apsolutno su domi-nirali.

Kubu bih definitivno preporučio kao izvrsnu destinaciju za odmor, ali i za one koji žele okusiti malo neponovlji-ve pustolovine. Ova neobična zemlja dobroga ruma i cigara, revolucionar-ne povijesti i vruće karipske obale sva mi je djelovalo nekako “retro”, ali sam primijetio da su njeni stanovnici ležer-ni, jednostavni i naizgled zadovoljni, neopterećeni nehumanim prohtjevima modernih tehnologija. Svi izgledaju prilično staro i pomalo sjetno, kao da su zapeli u nekom boljem i jednostav-nijem vremenu- vremenu idealizma i istinskih ljudskih vrijednosti. To je doi-sta utopijsko mjesto gdje je još uvijek razgovor osnova sporazumijevanja, a pjesme i vrućih karipskih ritmova nig-dje ne nedostaje.

Kuba je za mene bila jedno jedinstve-no iskustvo i nadam se da sam uspio u vama probuditi malo strasti i želje da ozbiljno razmislite o posjeti ovoj čudno-vatoj državi-otoku.

Josip Stegnjajić Sušanj, 8. razred

23

K.E.Š.- Kreativno Edukativna

Škola za mlade poduzetnike

K.E.Š.- Kreativno Edukativna Škola za mlade poduzetnike, projekt Grada Rijeke i Odjela gradske uprave za podu-zetništvo i Doma mladih namijenjen učenicima 7. razreda osnovne škole. Informativno se uključuju i 8. razredi.

Osnovni cilj projekta je da učenici kroz kreativan i praktični rad usvajaju znanja i vještine koje odlikuju jednog poduzet-nika kako bi jednog dana bili sposobni svojim znanjem i radom graditi i voditi uspješan posao. Program K.E.Š.-a zami-šljen je da polaznici jednom tjedno pohađaju radionice u Domu mladih.

Ukratko kroz igru, zabavu i smijeh naučit će o poduzetništvu, ali i ono važnije razvijat će osobine potrebne jednom uspješnom poduzetniku - kre-ativnost, znatiželju, samopouzdanje, sposobnost donošenja odluka i preuzi-manje rizika, potrebu za postignućem i

spremnost na rad.Početne radionice provodi u Školi

pedagoginja, gdje se učenici upoznaju s novom terminologijom poduzetniš-tva, te imaju uvid u buduće radionice u Domu mladih.


AMBASADORI TIĆ-aOve školske nastavljamo s projek-

tom Ambasadori Tić-a kojeg je pokre-tač Dječji dom Tić - Rijeka, a cilj je uključiti djecu kao ravnopravne par-tnere u prevenciju nasilja nad i među djecom te promicanje i zaštita dječjih prava.

Ove je godine primljena četvrta generacija ambasadora. Naše dosa-dašnje ambasadorice Renata Lleshi i Karolina Mamić predale su mandat Patriziji Jurić i Ivani Meštrović učenica-ma 6. razreda koje nastavljaju njihov dosadašnji rad.

Nove su ambasadorice sudjelovale u sljedećim aktivnostima: radionica povodom Svjetskog dana prevencije zlostavljanja djece, obilježavanju Dana odgoja bez batina te Dana sigurnijeg Interneta kada su putem Info pulta postavljenog na Korzu informirale sugrađane u važnosti sigurnog kori-štenja interneta.

Naše ambasadorice nakon odrađe-nih radionica i aktivnosti informiraju i svoje prijatelje u školi o svemu što su radile i naučile.


Eko projekt “Ovčje runo, vrijedne ruke

i ljubavi puno”Započelo je provođenje školskog

projekta kojim smo se prijavili na Emmezetin natječaj za eko projekte. Nazvali smo ga “Ovjčje runo, vrijedne ruke i ljubavi puno”.

U projekt smo se uključili početkom ove kalendarske godine. U njemu sudje-luje 4. razred učiteljice Jasne Citković, a razredna voditeljica projekta je Tia Filipović.

Proljeće je u našem četvrtom razredu počelo vedro i veselo. Glavni junaci njihovih priča su njihovi kućni ljubimci i njihove svakodnevne vragolije. Kako svi u razredu imaju ponekog kućnog ljubimca, svakodnevno se ovdje izmje-njuju iskustva i čuju hrpe pitanja tipa „ Kako spasiti trosjed od mačjih šapa“ „Gdje se kupuje najslasnija klopa za

zamorce“ „Kako psu objasniti da olovka služi za pisati, a ne za gristi?“ „Što će reći učiteljici kad na zadaći u bilježnici skuži ptičje korake“ i tako u nedogled.

Odgovore na ova i niz drugih pitanja naši vrijedni četvrtaši odlučili su potra-žiti kroz svoj projekt kojim žele obra-dovati svoje ljubimce i pomoći onim životinjama koje nisu imale sreće da nađu tako vesele i privržene prijatelje.

Tijekom ožujka družeći se s Aleksandrom Bakarčić i njenom Zarom igrali su se i učili na igralištu kako se odnositi prema psima da bi nam oni bili iskreni prijatelji u igri i životu. Da četvrtaši nisu sebičan svijet vidimo po tome što su na druženje i učenje pozva-li i svoje prijatelje iz drugih razreda. Bio je to susret za pamćenje. Dojmovi prekrasni…Pola bi razreda željelo biti veterinarima kad porastu.

Prava akcija nastupa na pjena partiju gdje se filcaju vunene prostirke. Pjenilo se, stiskalo, curilo na sve strane, ali vri-

jedne ruke nisu odustajale pa se vuna morala predati i pretvoriti u tople pro-stirke za njihove ljubimce.

Mirjana Mauhar, socijalna pedagoginja

Projekti

IZRADA PROSTIRKI ZA LJUBIMCE

PAS - MOJ NAJBOLJI PRIJATELJ

INFO PULT NA KORZU

RADNA ATMOSFERA

24

Projekti

RIJEKA PLIVAI ove smo godine kao riječka škola bili

uključeni u projekt Grada Rijeke, Rijeka pliva.

Ovim projektom obuhvaćeni su svi 2. razredi riječkih škola. Na bazenu Kantrida tijekom ožujka mjeseca odr-žavali su se treninzi plivanja. Pripreme, odnosno, trening vođen profesionalnim trenerom počinje na suhom, a nastavlja se u bazenu. To je prilika za one koji već znaju plivati da poboljšaju svoju tehni-ku, a za neplivače da nauče plivati.

Učenici se uvijek vesele novom odla-sku na bazen.


Trening životnih vještina

Trening životnih vještina je pro-gram odnosno projekt koji se provodi po školama PGŽ za učenike 3.,4.,5.,6. i 7. razreda tijekom cijele školske godine. Obrađene su teme koje na edukativan i zanimljiv način proble-matiziraju ovisnost, nasilje među vrš-njacima, asertivnost i načine kontro-le ljutnje. Na kraju programa svaki razred je napravio grupni rad kao strip ili plakat na odabranu temu, a učenici 5. razreda napravili su kratak film o tome kako reklame djeluju na ljude pod nazivom Gutači reklama te su predstavili svoj uradak na završnoj prezentaciji TŽV-a u Tower Centru 30. svibnja 2014. godine.

Karolina Mamić, 8. razredPrezentacija projekta “Kulturu upoznajemo-kulturu živimo” u

Malom salonu

Dana, 19. svibnja 2014. naša škola je u Malom salonu, uz prigodni program otvo-rila izložbu likovnih radova učenika, nastalih u sklopu projekta “Kulturu upozna-jemo – kulturu živimo” koji smo provodili tijekom ove školske godine 2013./2014.

Izložbi su prisustvovali svi djelatnici i učenici škole. U goste su nam došli pred-stavnici Grada Rijeke, roditelji, bake, djedovi, prijatelji, a sve su popratili i mediji.

Projekt se provodio u školi, uz suradnju raznih likovnih, glazbenih, književnih umjetnika i kulturnjaka koji su dobrovoljno sudjelovali u projektu te pokušali približiti učenicima kulturu i umjetnost te osvijestiti važnost poznavanja različitih vrsta umjetnosti i umjetnika. Koga smo sve ugostili možete vidjeti u rubrici Ah ta škola ili.


GUTAČI REKLAMA

VODA OPUŠTA

DOGAĐANJE SU POZDRAVILI I PREDSTAVNICI GRADA MALE BALERINE OTPLESALE SU TEMU IZ ORAŠARA PATRIZIA NAS JE VODILA KROZ PROGRAM ZBOR JE OTPJEVAO HIMNU ŠKOLE

FILIP I KLARA ZAČINILI SU DOGAĐANJE KLASIČNOM GLAZBOM

25

Razbribriga

KVIZ

PROVJERI – JESI LI KULTURAN?

Utorak navečer rađe ću provesti…a) U kazalištu 3

b) Doma pred televizorom 1c) Nekad jedno, nekad drugo 2

Kada vidim stariju osobu u prepunom busu…a) Ostanem sjediti, ne obazirem se na nju 1

b) Dignem se i prepustim joj mjesto 3c) Ovisi o mom raspoloženju 2

Kada na školskom izletu obilazimo muzeje…a) Sa zanimanjem proučim sve što muzej nudi 3b) U muzej odlazim samo ako me učitelj natjera 1

c) Malo razgledam pa pobjegnem van 2

Ako u gradu sretnem maminu prijateljicu s posla…a) Pognem glavu i pravim se da ju ne vidim 1

b) Uljudno pozdravim 3c) Pozdravim i brzo pobjegnem 2

Šećem gradom i prolazim kraj nekog spomenika…a) Spomenik? Što je to? 1

b) Bacim pogled, ali ne pridajem veliku pažnju 2c) Zastanem i pogledam o čemu se radi 3

Ja sam…5-8 NEKULTURAN

Trgni se malo! Ti uopće ne mariš za kulturu ni u kojem smislu. Ne zanimaju te kulturna događanja, a što je još gore kulturno ponašanje

prema drugim ljudima stran ti je pojam.

8-12 ZLATNA SREDINATi se uglavnom kulturno odnosiš prema ljudima, a zanimanje za kul-

turna zbivanja ovisi o tvom raspoloženju.

12-15 KULTURANKultura je način ponašanja koji si potpuno usvojio. Veseli te lijepo

se odnositi prema ljudima, a u kulturnim događanjima vidiš priliku da nešto naučiš.

26

Razbribriga

POZDRAVI KROZ POVIJEST

tema broja kultura · sme i kola, narodna nošnja i vezovi kao argumenti tradicije i kontinuiteta...

Documents