termini konzultacijaravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema provjetravanom...
TRANSCRIPT
TERMINI KONZULTACIJA
Ponedjeljak i utorak 9 do 10 h, kabinet III.26
RASPORED VJEŽBI
SADRŽAJ PROGRAMA
POSTOJEĆE STANJE
• Tehnički opis (projektni zadatak, lokacija, dispozicija prostora,
konstrukcija, građevni dijelovi zgrade i slojevi….)
• Fotodokumentacija
• Situacija
• Grafički prilozi (tlocrt M 1:50, presjek M 1:50, detalji M 1:10)
PROJEKTIRANO STANJE
• Tehnički opis
• Grafički prilozi (tlocrt M 1:50, presjek M 1:50, detalji M 1:10)
• Ograničenost prirodnih resursa
• Energetska kriza
• Ušteda energije u svim sektorima potrošnje
• Sektor elektroprivrede i prometa
• Sektor građenja, urbanizma i prostornog planiranja – polovica 70-ih godina 20.st.
• Primjena optimalne toplinske zaštite, usavršavanje tehničkih rješenja za prozore, donošenje propisa iz područja toplinske zaštite
03
Udio ukupne potrošnje u zgradama u 2014. i 2015. godini u ukupnoj potrošnji finalne energije
Udio ukupne potrošnje u zgradarstvu u ukupnoj potrošnji finalne energije pada u
odnosu na 2015. godinu i u ukupnom iznosu. Udio potrošnje energije u zgradama u
neposrednoj potrošnji čini 43,85 posto.
2016. godina
14,66%
30,50%43,85%
3,50%7,49%
Struktura ukupno potrošene energije po godinama i sektorima potrošnje u PJ
Godina
Sektor 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kućanstva 78,47 80,53 77,78 71,97 74,94 75,75 116,02 110,73 107,32 104,38 93,76 101,83 100,7
Industrija 57,15 57,99 59,88 60,83 61,17 51,14 50,3 46,96 41,56 40,92 40,63 40,42 40,3
Promet 76,68 80,02 84,81 91,07 90,47 89,84 86,8 85,39 84,02 85,49 84,53 88,37 90,71
Uslužni sektor 26,89 28,24 28,13 27,88 29,76 30,06 32,13 31,6 30,36 29,49 28,07 30,75 31,59
Poljoprivreda 9,95 10,14 10,27 10,05 10,59 10,47 10,27 10,49 9,61 9,47 9,7 9,64 9,78
Građevinarstvo 5,91 6,6 7,23 7,69 8,61 6,72 5,39 5,16 4,79 4,6 4,16 4,16 4,05
Ukupna potrošnja 255,05 263,52 268,1 269,49 275,54 263,98 300,91 290,33 277,66 274,35 260,85 275,17 277,13
230 – 250 kWh/m2
68%1987.
RAZVOJ PROPISA U PODRUČJU TOPLINSKE ZAŠTITE U ZGRADARSTVU
2018Tehnički propis
o izmjenama i
dopunama
tehničkog
propisa o
racionalnoj
uporabi
energije i
toplinskoj
zaštiti u
zgradama
(NN 70/18,
73/18, 86/18)
Zahtjevi za minimalnom toplinskom
izolacijom (zaštitom) zgrada
DIREKTIVA (EU) 2018/844 (2010/31/EU i 2012/27/EU)
POSITIVE STEP TO REACH BUILDINGS THAT GIVE MORE THAN THEY TAKE
Under the new, revised Energy Performance of Buildings
Directive (EPBD)
• EU countries will have to establish stronger long-term
renovation strategies, aiming at decarbonising the national
building stocks by 2050, and with a solid financial component
• A common European scheme for rating the smart readiness of
buildings, optional for Member States, will be introduced
• Smart technologies will be further promoted, for instance
through requirements on the installation of building automation
and control systems and on devices that regulate temperature
at room level.
• E-mobility will be supported by introducing minimum
requirements for car parks over a certain size and other
minimum infrastructure for smaller buildings
• EU countries will have to express their national energy
performance requirements in ways that allow cross-national
comparisons
• Health and well-being of building users will be promoted, for
instance through an increased consideration of air quality and
ventilation.
Under the current Energy Performance of Buildings Directive
• All new buildings must be nearly zero-energy
buildings by 31 December 2020 (public buildings by
31 December 2018)
• Energy performance certificates must be issued when
a building is sold or rented, and they must also be
included in all advertisements for the sale or rental of
buildings
• EU countries must establish inspection schemes for
heating and air conditioning systems or put in place
measures with equivalent effect
• EU countries must set cost-optimal minimum energy
performance requirements for new buildings, for the
major renovation of existing buildings, and for the
replacement or retrofit of building elements (heating
and cooling systems, roofs, walls and so on)
• EU countries must draw up lists of national financial
measures to improve the energy efficiency of
buildings.
DIREKTIVA (EU) 2018/844
• Postići energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada i osigurati da se dugoročnim strategijama obnove ostvari potreban napredak prema pretvorbi postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije.
• Prema Komisijinoj procjeni učinka prosječna stopa obnove trebala bi iznositi 3 % godišnje kako bi se na troškovno učinkovit način ostvarila razina ambicioznosti Unije u pogledu energetske učinkovitosti. Budući da se svakim povećanjem ušteda energije od 1 % smanjuje uvoz plina za 2,6 %, od velike je važnosti utvrditi jasnu razinu ambicioznosti u pogledu obnove postojećeg fonda zgrada.
Svaka država članica u okviru svoje
dugoročne strategije obnove utvrđuje
plan s mjerama i mjerljivim
pokazateljima napretka utvrđenima na
domaćoj razini s obzirom na
dugoročni cilj smanjenja emisija
stakleničkih plinova
u Uniji za 80-95 % do 2050. u
usporedbi s 1990., kako bi se
osigurao energetski visokoučinkovit i
dekarboniziran
nacionalni fond zgrada i kako bi se
olakšalo troškovno učinkovitu
pretvorbu postojećih zgrada u zgrade
gotovo nulte
energije.
nZEB
• Zgrada gotovo nulte energije definirana je potrošnjom primarne energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu, te minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije u zadovoljavanju energetskih potreba zgrade.
Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II)
Zgrada približno nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoku energetsku učinkovitost. Ta približno nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu ili u blizini zgrade.
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18)
Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz OI koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom.
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18)
Obveze za projektiranje nZEB:
• Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017. godine
• Glavni projekt zgrade (sve ostale), ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine
Obveza primjene nZEB standarda:
•nakon 31.12.2018. sve nove zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti
•od 31.12.2020. – OBVEZA ZA SVE NOVOGRADNJE NA PODRUČJU RH
nZEB
1. Q’’H,nd [kWh/(m2a)] godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade nije veća od dopuštenih vrijednosti prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
2. Eprim [kWh/(m2a)] godišnja primarna energija po jedinici ploštine korisne površine zgrade, koja uključuje energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju i pripremu potrošne tople vode nije veća od dopuštenih vrijednosti prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
3. Obnovljivi izvori energije – OIE Minimalno 30% godišnje isporučene energije podmireno iz OIE
4. U [W/(m2K)]) najveći dopušteni koeficijenti prolaska topline, vrijednosti prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
nZEB
https://mgipu.gov.hr/pristup-informacijama/zakoni-i-ostali-propisi/podrucje-energetske-ucinkovitosti/3569
isporučene
Koeficijent prolaska topline - U vrijednost [W/m2K]
• recipročna vrijednost ukupnog toplinskog otpora
• količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od 1K
• što je U vrijednost manja to je bolja toplinska izolacija zgrade
GRAĐEVNI DIO ZGRADE
U [W/m2K]
Θi≥18°C 12°C<Θi<18°C
Θe,mj,min ≤
+3°C
Θe,mj,min >
+3°C
Θe,mj,min ≤
+3°C
Θe,mj,min >
+3°C
Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, zidovi prema provjetravanom
tavanu0,3 0,45 0,5 0,6
Prozori, balkonska vrata,krovni prozori, ostali prozirni elementi
ovojnice zgrade1,6 1,8 2,5 2,8
Ostakljeni dio prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora, prozirnih
elemenata ovojnice zgrade (Ug)1,1 1,4 1,4 1,4
Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema
provjetravanom tavanu0,25 0,3 0,4 0,5
Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže 0,25 0,3 0,4 0,5
Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu
temperature od 0°C0,4 0,6 0,9 1,2
Zidovi prema tlu, podovi na tlu 0,41) 0,5 1) 0,65 1) 0,8 1)
Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim
vratnim krilom i ostakljene pregrade prema negrijanom ili
provjetravanom prostoru
2,0 2,4 2,9 2,9
Stijenka kutije za rolete 0,6 0,8 0,8 0,8
Stropovi i zidovi između stanova ili između različitih grijanih posebnih
dijelova zgrade (poslovni prostori i sl.)0,6 0,8 1,2 1,2
Kupole i svjetlosne trake 2,5 2,5 2,5 2,5
Vjetrobrani, promatrano u smjeru otvaranja vrata 3,0 3,0 3,0 3,0
Θe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora, osim u slučaju
projektiranja podnog grijanja
Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], građevnih dijelova novih zgrada, i nakon rekonstrukcije postojećih zgrada
PRILOG B
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
I klimatska zona II klimatska zona III klimatska zona
U [W
/m2 K
]1970
1980
1987
2005
2008
2014
2015
A
Vanjski zid
Usporedba najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenta prolaska topline U [W/m2K] u Hrvatskoj sa susjednim
zemljama članicama Europske Unije u 2016. godini
HVALA NA PAŽNJI