[tete u poljoprivredi i do 50 odsto · banaka namijenjenih privrednom razvoju, zaklju~eno je da...

Upravni odbor

U Ora{ju je, 14. maja, odràna sjednicaUpravnog odbora Privredne/Gospodarske komoreFederacije BiH, u vremenu kada su u Posavskojùpaniji nastali veliki problemi zbog su{e koja jeu ovoj ùpaniji trajala vi{e od tri mjeseca

Upravni odbor je pa`nju posvetio {tetama do kojih jedo{lo u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu prouzroko-vanim niskim temperaturama, te su najvi{e stradali vo}njaci,vinova loza i povrtne kulture.

Nepogode u poljo-privredi prati i elemen-tarna su{a na prostoruFBiH, posebno u Posa-vskoj ùpaniji, {to bimoglo dovesti do prob-lema u biljnoj poljopri-vrednoj proizvodnji ucjelini, a samim tim isto~arstvu. Ova prirod-na nepogoda je dugo-trajna i sa sigurno{}u }eimati velike {tetne po-sljedice u primarnoj po-ljoprivrednoj proizvodnji.

Cijeni se da u nekimop}inama na 30 odstozasijanih povr{ina ne}ebiti prinosa, a na ostal-im {teta je ve}a od 50odsto. S obzirom nadugotrajnu su{u, kakoobezbijediti kabastu sto~nu hranu za preìvare.

Nakon rasprave Upravni odbor je donio sljede}ezaklju~ke:

- Prihvata se Informacija o nepogodama smrzavanja isu{a prouzrokovana u FBiH i predlaè se Vladi FBiH da podhitno proglasi elementarnu nepogodu, te u cilju rje{avanjanastalih problema stavi na dnevni red pitanje poljoprivredesa akcentom na sto~arstvo i obezbje|enje hrane za pre-ìvare. Zaklju~eno je, tako|er, da se utvrdi bonitet poljo-privrednog zemlji{ta po vlasnicima i namjeni radi racio-nalnog iskori{tavanja.

- Pruà se puna podr{ka prijedlozima Neretvansko-herce-gova~kog kantona i Posavske ùpanije i predlaè Vladi FBiHda izna|e sredstva za saniranje nastalih {teta u poljoprivredi.

- Pod hitno zatraìti od Vlade FBiH isplatu zaostatka dugaza 2002. godinu, te pruìti podr{ku da se u 2003. godini zadrìisti nivo poticaja i robe kao i pro{le godine, te skrenuti pa`njuna potrebu isplate premija svaka tri mjeseca u toku godine.

- Predlaè se Vladi FBiH da poku{a izna}i sredstva zaorganizovanje sto~arsko-selekcijske i savjetodavne poljopri-vredne slu`be.

- Predloìti Vladi FBiH dono{enje zakona o podsticajimau poljoprivrednoj proizvodnji, te, s obzirom na prioritetpovratka izbjeglica, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom/Spo-

ljnotrgovinskom komorom i komorom RS-a, sa~initi analizustanja i mogu}nosti rje{avanja njihovog ekonomskog opstan-ka kroz stimulacije i povoljno kreditiranje u poljoprivredi.

- Predlaè se Vladi FBiH da sagleda mogu}nost da seStru~na slu`ba prehrambene industrije, koja je u sklopuMinistarstva energije, rudarstva i industrije, organizacionouklju~i u Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

- U saradnji sa Ministarstvom za poljoprivredu,vodoprivredu i {umarstvo predloìti Ministarstvu za ljudskaprava i izbjeglice BiH i Ministarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa da se u budèt kao prioritet uvrstipoljoprivreda.

- S obzirom na nepovoljne kreditne linije komercijalnihbanaka namijenjenih privrednom razvoju, zaklju~eno je daKomora organizuje partnerski dijalog sa Vladom FBiH o ovojtemi.

Na sjednici Upravnog odbora razmatrana je i Analiza oneophodnosti osnivanja razvojne banke i donesena odlukada Komora, u interesu svojih ~lanova, organizuje razgovor saVladom FBiH o neohodnosti osnivanja razvojne finansijskeinstitucije na nivou BiH koja bi pod povoljnim uslovimapruàla finansijsku potporu privrednim subjektima zabudu}i razvoj i izvoz robe iz BiH.

Prihva}ena je Analiza posebnih poreza na promet(akciza) sa prijedlogom mjera koja }e biti dostavljenanadle`nim institucijama u FBiH.

Donesena je odluka o organizovanju i odràvanju izlo`be�Dani bh. proizvoda {iroke potro{nje�, koja }e se odràti uNeumu 27. i 28. 05. 2003. godine, i data puna podr{ka orga-nizovanju ove manifestacije.

Raspravljalo se i o �Razvojnoj strategiji BiH - PRSP� idonesen zaklju~ak da se preko strukovnih asocijacijaP/GKFBiH organizuje rasprava i izvr{i potrebna recenzija.Nakon zavr{ene rasprave Upravni odbor }e zauzeti jedin-stven stav o ovom dokumentu i dostaviti ga nadle`nim insti-tucijama. MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

[tete u poljoprivredi i do 50 odsto

33

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Brojnim razlozima sporog privrednog oporavka uBiH pripadaju i te{ko}e u formiranjuunutra{njeg, doma}eg trì{ta i odnosapotro{a~a, u {irem smislu te rije~i, premaproizvodima - uslugama doma}eg porijekla

Promocija doma}ih privrednih potencijala na na{em iinozemnom trì{tu je obaveza velikog broja subjekata,posebno onih koji svoj prihod ostvaruju iz razli~itihbudètskih izvora ili ~lanarina koje su porijeklom iz privrede.U nastojanju da doprinese promociji doma}ih privrednihpotencijala, P/GKFBiH je pripremila Nacionalni program�Proizvodimo, kupujmo doma}e� - (PKD).

Koncepcija Nacionalnog programa �Proizvodimo, kupuj-mo doma}e� usmjerena je u dva osnovna pravca: (1) premakupcima, s ciljem da, pri jednakim uslovima cijene i kvaliteta,povjerenje ukaù doma}em proizvodu - usluzi i (2) premaproizvo|a~ima da (2a) pobolj{aju kvalitet svojih proizvoda-usluga i prilagode cijenu konkurenciji, te (2b) da ulaù uproizvodnju proizvoda koji trebaju doma}em trì{tu, a ukup-na trì{na situacija i stanje doma}ih resursa ukazuju na to da bise ti proizvodi mogli racionalno i efikasno proizvoditi i u BiH.

Iz navedenog lako se moè zaklju~iti da je Program PKDkompleksan i da ga je mogu}e realizirati samo uz dobru

saradnju svih subjekata koji imaju tu obavezu, kao sastavnidio djelokruga nadle`nosti posla koji profesionalno obavlja.

Programu su date dimenzije nacionalnog, dakle, treba garealizirati na cijelom podru~ju BiH. Ako bi se provodio samou jednom entitetu, to bi imalo negativne posljedice naotvorenost doma}eg trì{ta, odnosno na njegovo suàvanje iparcelisanje, umjesto izgradnje jedinstvenog trì{ta BiH.

Program }e se realizirati po modulima za desetak ili vi{esrodnih grupacija proizvoda, a svaki modul u dvije faze.Module }e realizirati Odbor, koji }e za svaki modul bitiposebno oformljen od stru~nih lica, koji }e programomutvrditi detaljne aktivnosti na promociji proizvoda i usluga tegrupacije.

Namjera je da se u prvoj fazi javnost detaljnije informi{eo ve}ini bitnih karakteristika kvaliteta, cijene, tehnolo{kihpostupaka za proizvodnju, okolinske za{tite, obima doma}eproizvodnje i uvoza, mogu}nosti za doma}u proizvodnjuproizvoda i sli~no. Cilj ove faze je da se doma}i kupci, roba{iroke i reprodukcione potro{nje, upoznaju s ponudomdoma}ih i inozemnih proizvoda na doma}em trì{tu, kakobi, pri kupovini, mogli donijeti pravilnu odluku kako sastanovi{ta neposredno li~nih tako sa stanovi{taop{tedru{tvenih, pa na taj na~in i posredno vlastitih interesa.Ovom fazom bit }e omogu}en uvid javnosti u stvarnemogu}nosti doma}e privrede da proizvede konkurentanproizvod, za doma}e i inozemno trì{te. To }e biti prilika dase investitori odlu~e za ulaganje u proizvodnju proizvodakoji trebaju doma}em trì{tu, a sad se ili ne proizvode uzemlji ili se ne proizvode u dovoljnoj koli~ini ili potrebnomkvalitetu, odnosno po konkurentnoj cijeni.

U drugoj fazi doma}i proizvo|a~i, u skladu s vlastitiminteresom, }e promovisati vlastite proizvode.

Za uspjeh provo|enja Programa bitan uslov predstavljaosiguranje povoljnog op{teg ambijenta za razvoj proizvodnjei prometa zbog ~ega Program predvi|a da se paralelno s nje-govom realizacijom provodi jo{ nekoliko drugih (defin-isanih) programa.

Dok se Program ne usvoji na dràvnom nivou i odnadle`nih struktura u Republici Srpskoj, pored P/GKFBiH, saprivrednim komorama kantona, koji su nominirani za glavnenosioce i koordinatore Programa, ostali u~esnici su: poslovnisubjekti, udruènje poslodavaca, dràvni organi, stru~ne inau~ne institucije, udruènje potro{a~a, mediji i drugizaineresirani.

Po dinami~kom planu realizacije Programa, predvi|enoje da se do sredine juna 2003. Program usvoji na upravnimorganima u~esnika i izaberu organi Programa, dok samoprovo|enje nije vremenski ograni~eno i treba se odvijatikontinuirano u duèm periodu.

MMrr HHaassaann JJAAKKUUPPOOVVII]]

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina IV

Broj 8maj/svibanj 2003.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij: @eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.

DTP: �Privredna {tampa�Adresa:

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 Sarajevo Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo

[tampa: �Birograf � Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

�Proizvodimo, kupujmo doma}e�Nacionalni program

44

Sporo provo|enje privrednih reformi, kao ineuskla|enost postoje}ih propisa na entitetskom,ali i dràvnom nivou negativno utje~u na ambijentprivre|ivanja u oblasti saobra}aja. Djelovanje sveja~e nelojalne konkurencije ima za posljedicupove}anje ponude, u kojoj nelegalni prijevoznicine pla}aju}i nikakve obaveze prema dràvi ikonkuriraju sa niòm cijenom. Krajnje posljediceovakvog stanja su slabljenje tehni~ke ispravnostivozila, smanjenje sigurnosti u odvijanjusaobra}aja, te ja~anje opasnosti da legalne firmeprestanu sa radom. Kada se po~ne provoditiZakon o ste~ajnom postupku i Zakon o likvida-cionom postupku to }e postati realnost.

- Zbog postojanja velikog broja firmi koje senezakonito bave transportom, legalni bh. pri-jevoznici gube oko 30 odsto prihoda - kazao jeSafudin êngi}, predsjednik Udruènja transportai veza Privredne/Gospodarske komore FBiH.

Stoga je cilj konferencije bio da se dràvno-politi~ki i privredni subjekti u BiH i Federaciji BiH,svih nivoa zakonodavne i izvr{ne vlasti i pred-stavnici privrednih dru{tava cestovnog prijevozaputnika i robe, upoznaju sa posljedicama djelo-vanja nelojalne konkurencije i nezakonitog rada uovoj djelatnosti.

Govore}i o �Ulozi, zna~aju i mogu}nostimainspekcijskih organa u suzbijanju nelegalnog pri-jevoza�, Josip Buljan, glavni federalni inspektor zapromet i komunikacije, istakao je probleme kojiprate rad ove institucije i predloìo odre|enemjere za njihovo efikasnije rje{avanje:

- Da se zbog nepostojanja nadle`nosti sudovau rje{avanju prijava osnovnih organa, dodono{enja Zakona o prekr{ajima na nivou dràve,na|e privremeno rje{enje;

- Predloìti izmjene i dopune Zakona ome|unarodnom i me|uentitetskom cestovnomprijevozu koje bi omogu}ile ve}e ovla{tenjeinspekcije, odnosno primjenu modela po uzoruna zapadnoevropske zemlje;

- Donijeti Zakon o inspekciji cestovnogprometa kojim bi se uspostavila ~vr{}a vertikalnapovezanost inspektora, odnosno uvela neka vrsta

deta{irane inspekcije i propisala njena ve}aovla{tenja i odgovornosti;

- Objaviti registar me|unarodnih i me|uen-titetskih linija;

- Uvesti kontrolu rada dràvnih organa kojirade na izdavanju dozvola, odobravanju redovavo`nje i drugih prijevoznih dokumentacija;

- Zahtijevati od sudskih organa pravovremenorje{avanje po prijavama, efikasniju naplatu kazni,izricanje za{titnih mjera, da bi preventivno djelo-vali na suzbijanje nelegalnog prijevoza;

- Organizovati edukaciju kontrolnih organa ume|unarodnom prometu;

- Pobolj{ati materijalno-tehni~ku opremljenostinspekcije cestovnog prometa na federalnom ikantonalnim nivoima, te formirati ovu inspekciju ina dràvnom nivou.

O �Ekonomskim aspektima nelegalnog ces-tovnog prijevoza putnika i robe� izlagao je OsmanLindov, profesor na Fakultetu za saobra}aj ikomunikacije u Sarajevu.

- Evropski saobra}ajni sistem, posmatran ucjelini, predstavlja visok stepen integracijecjelokupne djelatnosti, a da bi na{ sistem bio kom-patibilan evropskom, ovu oblast je potrebno inte-gralno urediti - naglasio je Lindov.

Kod nas su se razvijali neovisni dijeloviukupnog sistema koji su u profesionalnom smisluantagonisti~ki, {to je dodatna oteàvaju}a okol-nost za provo|enje ambicioznijih promjena.

Brz, jeftin i kvalitetan saobra}aj nije samoposljedica ekonomskih mogu}nosti ve} i predu-vjet efikasnog dru{tveno-ekonomskog razvoja.Sada{nje stanje optere}enja linijskog autobuskogsaobra}aja je daleko od objektivnih potrebastanovni{tva i stvara niz problema. Razvojnepomake u narednom periodu treba usmjeriti nabalansiranje i stvaranje ve}eg jedinstvenog pristu-pa problemima u ovoj oblasti.

Nakon 1998. godine, biljeì se obim opadanjaprijevoza i putnika i robe, za oko 15 odsto.

To je rezultiralo smanjenjem finansijskogposlovanja i broja uposlenih u preduze}ima kojase bave ovom djelatnosti. Prijevoznici ne istraùjupotrebe trì{ta, ne po{tuju zahtjeve i potrebestanovni{tva, dràva nije sistemski uredila organi-zaciju prijevoza. Linije se odobravaju ponelogi~nim uvjetima, nedostaju adekvatna pravilapona{anja trì{ta.

Zato iskori{tenost autobuskih mjesta iznosisvega 40 odsto, dok na nekim linijama ne prelazini 15 odsto.

Prije uvo|enja novih autobuskih linijaneophodno je utvrditi sve relevantne karakteris-tike potreba putnika, a najva`nije su: intenzitet,vremenske neravnomjernosti, te svrha putovanja.

- Da bi se onemogu}ilo dalje obavljanje djelat-nosti saobra}aja nelegalnim prijevoznicima,

Aktivnosti


Sistemski organizirati prijevozUdruènje transporta i veza P/GKFBiH, u suradnji saFederalnim ministarstvom prometa i komunikacija,po~etkom maja, organiziralo je poslovnu konferencijupod nazivom �Unapre|enje djelatnosti javnog cestovnogprijevoza putnika i robe sprije~avanjem nelegalnog pri-jevoza� * Prisustvovali su predstavnici Vije}a ministaraBiH, entitetskih vlada, Dràvne grani~ne slu`be,nadle`nih kantonalnih ministarstava, privrednih komora,nau~nih institucija, Buldoèr komisije, te Carinskeslu`be

55


potrebna je ve}a angaòvanost svih segmenata inivoa dràvne strukture i nadle`nih ministarstavauz podr{ku prijevoznika, te uz adekvatnu prim-jenu i promjenu zakonske regulative - zaklju~io jeLindov.

�Utjecaj nezakonitog prijevoza na poslovanjelegalnih prijevoznika�, tema je o kojoj je govorioIvan Zelen~i}, direktor �Autoprevoza� iz Mostara.

Legalni prijevoznici kontinuirano poku{avajuukazati nadle`nima na nezakonite pojave u poslo-vanju, ~ak je i stav prometnih inspekcijskih organada je potrebno hitno poduzeti odgovaraju}eaktivnosti na zaustavljanju ovakvog negativnog

trenda. Predloèno je i da se pokrene postupakizmjene pravne regulative kojom se ure|uje javniprijevoz putnika i robe, jer je to jedan od razloga{to strani i doma}i ilegalni prijevoznici ne mogubiti sankcionirani na odgovaraju}i na~in. Kreiratiefikasan aparat za kontrolu rada, donijeti krovnizakon o carinskom postupku i carinske propiseregulirati tako da predstavljaju jedinstven carin-sko-poreski i finansijski sistem.

Zaklju~ci sa Konferencije }e biti upu}eni na-dle`nim dràvnim organima, OHR-u, te Buldoèrkomisiji.

SS.. VVAARRUUPPAA

RReedd..bbrr..

AAkkttiivvnnoossttii RRookk NNoossiillaaccaakkttiivvnnoossttii

11.. OObbeezzbbiijjeeddiittii ppuunnii rreecciipprroocciitteett pprriijjeevvoozznniikkaa iizz BBoossnnee iiHHeerrcceeggoovviinnee uu oobbaavvlljjaannjjuu mmee||uunnaarrooddnnoogg pprriijjeevvoozzaappuuttnniikkaa ii rroobbee..

OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: Odre|en broj prijevoznih firmi koje sudobile "koncesiju" - dozvolu za obavljanje me|unarodnogprijevoza putnika, nezakonito ustupaju "prodaju" koncesijastranom prijevozniku koji samostalno odràva odobrenuliniju. Ovim postupkom nepotrebno se gubi zna~ajanprihod, odnosno onemogu}ava se da drugi zainteresovaniprijevoznik iz BiH u~estvuje u odràvanju linijskogprijevoza putnika, a samim tim u ostvarenju deviznogprihoda.Tako|er, u oblasti prijevoza robe neophodno je da seobezbijedi dovoljan kontingent dozvola kojima bi seomogu}io kontinuiran rad transportnih firmi iz BiH.Traìti od Ministarstva veza i komunikacija BiH da se ume|udràvnim ugovorima koji se bilateralno potpisuju sadrugim dràvama unese klauzulu kojom se obezbje|ujepuni stvarni reciprocitet bh. prijevoznika.

OODDMMAAHH(premautvr|enimterminimasastanakadràvnedelegacije)

-- PP//GGKKFFBBiiHH,,-- VV//SSKKBBiiHH

22.. ZZaahhttiijjeevvaattii hhiittnnoo ppookkrreettaannjjee aakkttiivvnnoossttii nnaa iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo mmee||uunnaarrooddnnoomm ii mmee||uueennttiitteettsskkoommcceessttoovvnnoomm pprriijjeevvoozzuu BBiiHH,, eevveennttuuaallnnoo ddoonnoo{{eennjjee nnoovvooggzzaakkoonnaa..OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: Predmetni Zakon je donesen bezadekvatnog u~e{}a privrednih subjekata sa podru~ja cijeleBiH. Zakonska rje{enja na nedovoljan i neprecizan na~inreguli{u prometnu problematiku. Prakti~no, primjenapojedinih odredaba Zakona odnosi se isklju~ivo na legalneprijevoznike, dok nelegalni prijevoznici mogu obavljatiprijevoz bez mogu}nosti da budu sankcionisani. Iz tihrazloga bilo bi neophodno promjene zakona usmjeriti na:- promjenu naziva zakona koji bi trebalo preformulisati u"Zakon o cestovnom prijevozu u BiH",- jasno definisanje nadle`nosti inspekcijskih organa uprovo|enju nadzora realizacije odredaba zakona,- regulisati nadle`nost inspekcijskih i policijskih organa uizricanju mandatnih kazni, te isklju~enju vozila izsaobra}aja,

3300.. 1122.. 22000033.. -- PP//GGKKFFBBiiHH,,-- VV//SSKKBBiiHH

ZZaakklljjuu~~cciissaa PPoosslloovvnnee kkoonnffeerreenncciijjee ��UUnnaapprree||eennjjee ppoolloo`̀aajjaa pprriivvrreeddnniihh ssuubbjjeekkaattaa uu pprriijjeevvoozzuu

ppuuttnniikkaa ii rroobbee sspprree~~aavvaannjjeemm nneelleeggaallnnoogg pprriijjeevvoozzaa��,, ooddrr`̀aannee uu SSaarraajjeevvuu 0077.. 0044.. 22000033.. ggooddiinnee

66


RReedd..bbrr..


- odrediti mjesnu nadle`nost op}inskih sudova u izricanjukazni za obavljanje prijevoza suprotno odredbama zakona,odnosno uslova za prihevoz utvr|enih u dozvoli.

33.. PPrroommjjeennoomm zzaakkoonnsskkee rreegguullaattiivvee oobbeezzbbiijjeeddiittii ddaa ppoolliicciijjsskkiioorrggaannii uu FFeeddeerraacciijjii BBiiHH ii RReeppuubblliiccii SSrrppsskkoojj iimmaajjuuoovvllaa{{tteennjjaa zzaa kkoonnttrroolluu ii iisskklljjuu~~eennjjee vvoozziillaa ((aauuttoobbuussaa iikkaammiioonnaa)) iizz pprroommeettaa..Obrazloènje: Postoje}i propisi ne omogu}avajuentitetskim policijskim organima nadzor i kontroludokumentacije u vozilu za obavljanje redovnog linijskog ivanlinijskog prijevoza putnika i robe.

3300.. 0099.. 22000033..MMiinniissttaarrPPiiKK FFBBiiHHPP//GGKKFFBBiiHH

44.. Donijeti Zakon o prekr{ajima na nivou dràve. S obziromna dosta komplikovanu i neizvjesnu proceduru pridono{enju zakona na nivou dràve, do dono{enja istogpotrebno je kao privremeno rje{enje donijeti Uredbukojom }e se propisati efikasniji i racionalniji na~in vo|enjaprekr{ajnog postupka.OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: Zbog nepostojanja suda za prekr{aje BiH,veliki broj utvr|enih prekr{aja se uop{te ne rje{avaju niti seprekr{iocu sankcioni{u. Isto tako, sada{nja procedurarje{avanja prekr{aja u okviru FBiH je izuzetno neefikasna,jer pro|e veliki period od utvr|ivanja prekr{aja doizricanja kazne. Lokacija ovoga organa je u Mostaru (sajednim izvr{iocem), {to onemogu}ava blagovremeno iefikasno poduzimanje mjera.

ooddmmaahh PP//GGKKFFBBiiHHVV//SSKKBBiiHH

55.. HHiittnnoo nnaassttaavviittii zzaappoo~~eettee aakkttiivvnnoossttii nnaa iizzrraaddii nnoovvoogg tteekkssttaaZZaakkoonnaa oo uunnuuttaarrnnjjeemm pprriijjeevvoozzuu FFBBiiHH..OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: MPiK FBiH provelo je odre|ene aktivnostina dono{enju novog Zakona. Potrebno je intenziviratiradnje i navedeni tekst Prednacrta dostaviti odre|enimasocijacijama u FBiH na javnu raspravu.Novim Zakonom treba jasno definisati ulogu inspekcijskihorgana, prava, obaveze i sredstva za efikasan rad, te nanivou FBiH stvoriti jedinstvenu inspekcijsku slu`bu.

3300.. 0066.. 22000033.. MMPPiiKK FFBBiiHH

66.. PPookkrreennuuttii aakkttiivvnnoossttii nnaa pprroocceedduurrii IIzzmmjjeennaa ii ddooppuunnaaPPrraavviillnniikkaa oo uusskkllaa||iivvaannjjuu rreeddoovvaa vvoo`̀nnjjee uu FFBBiiHH,, ooddnnoossnnoonnaa nniivvoouu ddrr`̀aavvee BBiiHH..OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: Pravilnik o uskla|ivanju redova vo`nje uFBiH donesen je 1997. godine i po njegovim odredbamavr{ena su dosada{nja uskla|ivanja redova vo`nje.Evidentno je da su odre|ene odredbe prevazi|ene i da jeneophodno izvr{iti izmjene i dopune postoje}eg Pravilnikasa ciljem obezbje|enja racionalnog reda vo`nje kojiobezbje|uje optimalno zadovoljenje prevoznih zahtjevakorisnika usluga.Iste konstatacije se odnose i na Pravilnik o uskla|ivanjuredova vo`nje na me|unarodnim autobusnim linijama.

1155.. 0066.. 22000033.. MMPPiiKK FFBBiiHHVV//SSKKBBiiHH

OObbrraazzlloo`̀eennjjee::

77


77.. OOttvvoorriittii wweebb ssttrraanniiccee uu MMPPiiKK FFBBiiHH ii MMiinniissttaarrssttvvuukkoommuunniikkaacciijjaa ii pprroommeettaa BBiiHH -- SSeekkttoorr pprroommeettaa nnaa kkoojjoojj }}eessee nnaa}}ii ssvvaa aakkttaa mmiinniissttaarrssttvvaa,, ttee rreeddoovvii vvoo`̀nnjjee,, pprreegglleeddooddoobbrreenniihh ii iizzddaattiihh CCEEMMTT ii bbiillaatteerraallnniihh ddoozzvvoollaa zzaa pprriijjeevvoozztteerreettaa,, ttee ddrruuggee aakkttuueellnnoossttii iizz MMiinniissttaarrssttaavvaa..OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: MPiK FBiH treba teìti ka tome da svenjegove aktivnosti budu transparentne. Takvim radomeliminirat }e se posredni~ke uloge odre|enih pojedinaca,te omogu}iti da svaka zainteresirana strana, bezposrednika, dobije potpunu informaciju o izdatimdozvolama, odobrenim redovima vo`nje, najavamaodre|enih aktivnosti ministarstva i dr.

1155.. 0066.. 22220033.. MMppiiKK FFBBiiHH

88.. OOffoorrmmiittii ssttrruu~~nnuu kkoommiissiijjuu ssaa zzaaddaattkkoomm ddaa iizzvvrr{{ii kkvvaalliitteettnnuuaannaalliizzuu ppoossttoojjee}}ee mmrree`̀ee ffeeddeerraallnniihh,, mmee||uueennttiitteettsskkiihh iimmee||uunnaarrooddnniihh lliinniijjaa,, ss ppoosseebbnniimm aakkcceennttoomm nnaaoopprraavvddaannoosstt ppoossttoojjee}}eegg bbrroojjaa lliinniijjaa ii oobbjjeekkttiivvnniimm

bb || hh ll ll kk

88.. OOffoorrmmiittii ssttrruu~~nnuu kkoommiissiijjuu ssaa zzaaddaattkkoomm ddaa iizzvvrr{{ii kkvvaalliitteettnnuuaannaalliizzuu ppoossttoojjee}}ee mmrree`̀ee ffeeddeerraallnniihh,, mmee||uueennttiitteettsskkiihh iimmee||uunnaarrooddnniihh lliinniijjaa,, ss ppoosseebbnniimm aakkcceennttoomm nnaaoopprraavvddaannoosstt ppoossttoojjee}}eegg bbrroojjaa lliinniijjaa ii oobbjjeekkttiivvnniimmppoottrreebbaammaa zzaa uuvvoo||eennjjeemm nnoovviihh lliinniijjaa ii ppoollaazzaakkaa..OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: Imaju}i u vidu da se odre|eni broj redovavo`nje ne odràva ili neredovno odràva, kao i ~injenicuda se na odre|enim pravcima nisu zadovoljile prijevoznepotrebe, bilo bi neophodno da stru~na komisija izvr{ikvalitetnu analizu postoje}ih redova vo`nje.Tako|er, ova komisija bi mogla dati mi{ljenje na koji na~inbi se, u narednom periodu, odobravale nove linije.

1155.. 0099.. 22000033.. PP//GGKKFFBBiiHHVV//SSKKBBiiHH

99.. SSaa~~iinniittii pprrooggrraamm aakkttiivvnnoossttii ii nnaa~~iinn ffiinnaannssiirraannjjaa rraaddaaIInnssppeekkcciijjee MMPPiiKK FFBBiiHH..OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: Ve} duì period Inspekcija MPiK FBiHprakti~no ne funkcionira. Njene aktivnosti se svode napojedina~ne kontrole i po izjavi ve}eg dijela prijevoznikana "inspekciju po narud`bi". Ne postoji materijalna osnova,odnosno infrastruktura za kvalitetan rad inspekcije.Inspektori nemaju goriva za rad na terenu, nemaju "laptop"i {tampa~ da na licu mjesta mogu izdati odre|eno rje{enje,nemaju sredstava za dnevnice.Uzimaju}i u obzir navedeno, mi{ljenja smo da bi, usaradnji sa Udruènjem transporta i veza P/GKFBiH,trebalo izna}i kvalitetno rje{enje za obezbje|enje uslova zarad prometnih inspektora.

3300.. 0066.. 22000033.. MMiinniissttaarrssttvvooFFBBiiHHPP//GGKKFFBBiiHH

1100.. ZZaahhttiijjeevvaa ssee oodd DDrr`̀aavvnnee ggrraannii~~nnee sslluu`̀bbee ii ccaarriinnsskkiihhoorrggaannaa ddaa ssttrriikkttnnoo oottppoo~~nnuu ssaa pprriimmjjeennoomm vvaa`̀ee}}iihh pprrooppiissaaiizz oobbllaassttii jjaavvnnoogg cceessttoovvnnoogg pprriijjeevvoozzoo ppuuttnniikkaa ii rroobbee.OObbrraazzlloo`̀eennjjee:: I pored toga {to se, nakon formiranja DGS-a, kontrola ulaska i izlaska autobusa i kamiona znatnopopravila, mi{ljenja smo da se, zavisno od grani~nogprijelaza, razli~ito primjenjuje.

OODDMMAAHH PP//GGKKFFBBiiHHVV//SSKKBBiiHH

RReedd..bbrr..


88

Raspravljalo se uz partnerski dijalog o prob-lemima vezanim za:

1. Kliring i setlment;2. Izmjene i dopune Pravilnika o provo|enju

tendera u operativnom smislu, {to podrazumijevauklju~enje Berze/Burze i brokerskih ku}a;

3. Uvo|enje prakse kojom se brokerskimku}ama nalaè da po zahtjevu klijenta novacostavlja na namjenskom ra~unu za dalju trgovinu;

4. Pravnu za{titu profesionalnih posrednika -utvr|ivanje kriterija i postupka za povrede i sankci-je profesionalnih posrednika utemeljenih nazakonu i pravilima, te utvr|ivanje dvostepenostipostupka tako da o povredama u prvom stepenuodlu~uje Berza/Burza, a u drugom stepenuKomisija za vrijednosne papire;

5. Zahtjeve za softver kako bi se uvela elek-tronska knjiga naloga,

6. Edukaciju brokera - profesionalnih posredni-ka.

Kada je rije~ o kliringu i setlmentu, konstato-vano je da su potrebne izmjene Zakona, koje su

ve} upu}ene Parlamentu na raspravu i dono{enje,te da se ~eka odluka Parlamenta FBiH.

Predstavnici Komisije za vrijednosne papirepredloìli su da Udruènje raspravlja o Pravilniku oprovo|enju tendera i, ukoliko ima odre|enih pri-jedloga koji proizilaze iz prakse, a u skladu su sazakonima, Komisija bi bila spremna prihvatiti ih iugraditi u Pravilnik.

Komisija je spremna prihvatiti i sve prakti~ne pri-jedloge koji su u skladu sa vaè}im zakonima kadaje u pitanju uvo|enje prakse kojom se brokerskimku}ama nalaè da po zahtjevu klijenta novac ostavl-ja na namjenskom ra~unu za dalju trgovinu. NaUdruènju je da dostavi sve potrebne prijedloge ipodatke neophodne za regulisanje ovog pitanja.

Razgovaralo se i o prijedlogu Udruènja zapravnu za{titu profesionalnih posrednika -utvr|ivanjem kriterija i postupka za povrede isankcije profesionalnih posrednika utemeljenih nazakonu i pravilima, te utvr|ivanju dvostepenostipostupka tako da o povredama u prvom stepenuodlu~uje Berza/Burza, a u drugom stepenuKomisija za vrijednosne papire. U vezi sa ovim pri-jedlogom predstavnici Komisije su izjavili da je poZakonu odluka Komisije za vrijednosne papirekona~na, te da je ova odredba Zakona u skladu sasvjetskim standardima iz ove oblasti.

Zbog postojanja odre|enih problema i nejas-no}a u poslovanju brokerskih ku}a ukazano je napotrebu kontinuiranog organizovanja edukacijebrokera, zajedni~ki u organizaciji Komisije iUdruènja.

Sastanak je ocijenjen korisnim, uz potrebu peri-odi~nog sastajanja i partnerskog dijaloga, a sve ucilju stvaranja povoljnijih uslova na trì{tu kapitala.

MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]


Brokeri

Traè se izmjenezakona

Predstavnici Udruènja profesionalnih posrednika - bro-kerskih ku}a Privredne/Gospodarske komore FBiHodràli su sastanak sa predstavnicima Komisije za vri-jednosne papire FBiH, 24. aprila

Uz podr{ku Evropske komisije, ova {kola, kroznove smjerove, obrazuje stru~ne i fleksibilnekadrove koji se mogu uklopiti u modernu indus-trijsku i drugu proizvodnju, kao i sticanjekvalitetne obrazovne podloge za eventualno daljistudij i usavr{avanje.

Novi pristup, kako je naglasio i direktor, zas-novan je na racionalizaciji sadràja pri ~emu se unastavu uvodi vi{e prakti~nih i konkretnih oblastisa {to vi{e vje`bi.

Kroz novi oblik nastave, kao {to se moglo i vid-jeti, u~enicima je omogu}eno da se osposobe zarad po najnovijim tehni~kim standardima koji

podrazumjevaju kori{tenje ra~unara i kompjuters-ki upravljanih CNC ma{ina, konstruisanje i crtanjepomo}u ra~unara (a-CAD), kori{tenje modernihelektronskih mjernih instrumenata i alata.

Predstavnici {kole su iskazali potrebu zanabavkom CNC glodalice, ~ime bi bila upotpunje-na njihova prakti~na obuka.

Budu}i da se P/GKFBiH sve ~e{}e obra}ajuprivrednici sa iskazanim potrebama za odre|enomvrstom zanimanja metalske struke, jedan od ciljevaposjete je i bio kako unaprijediti suradnju u tomsmislu. Dogovoreno je da se u Komori organizira iodrì zajedni~ki sastanak predstavnika zainteresir-anih privrednika i predstavnika SMT[.

Predsjednik P/GKFBiH je uru~io knjigeMatemati~ko modeliranje inìnjerskih procesa isistema kao poklon {kolskoj biblioteci.

Dogovoreno je da }e P/GKFBiH omogu}itipredstavnicima [kole, boravak u Neumu, 27. i 28.maja, prisustvo manifestaciji �Dani bh. proizvoda{iroke potro{nje�, uz obezbje|enje izlo`benogprostora za predstavljanje, s obzirom na to daura|eni ma{inski predmeti imaju trì{nu vrijednost ida mogu biti interesantni za u~esnike manifestacije.

NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

Posjeta Srednjoj ma{inskoj tehni~koj {koli Sarajevo

Prakti~no i korisnoPredsjednik P/GKFBiH Jago Lasi} je sa saradnicimaposjetio Srednju ma{insku tehni~ku {kolu u Sarajevu(SMT[). Razgovaralo se sa Omerom Mulali}em, direk-torom [kole i njegovim saradnicima

99


Raspravljalo se o prijedlogu Projektnog zadat-ka: Razvojni pravci metalne i elektroindustrije uFBiH. Predo~en je i termin plana aktivnosti, kao istru~ni timovi zaduèni za pojedine segmente.Konstatirano je i zaklju~eno:

- neophodno je pristupiti izradi ovog zadatka;- dopuniti materijal sa primjedbama izre~enim

u toku rasprave;- okon~ati materijal u predvi|enom roku po

termin-planu;- kontaktirati Stru~ni tim PRSP zaduèn za

Sektor metalne i elektro industrije, kako bi sepredmetni materijal mogao uklju~iti u tokrasprave;

- ako se ukaè potreba, kooptirati dodatnostru~njake u rad projekta;

- Komora }e precizirati obaveze i rokoveizvr{enja Rje{enjem, te ih dostaviti svakom ~lanutima, odmah.

Razmatrana je Inicijativa za dono{enje Odlukeo slu~ajevima i okolnostima kada se ne}e zahtije-vati polaganje garancije za pla}anje carine. Odborse izjasnio za bezrezervnu podr{ku sadràjupisma, potpisanom od predsjednika P/GKFBiH,broj PKF-307/03, od 06. maja ove godine - Zahtjevza osloba|anje carinskog depozita za uvoz sirov-ina i repromaterijala namijenjenih proizvodnji zaizvoz, a naslovljeno na Vladu FBiH, resorna min-istarstva i Carinsku upravu FBiH.

Prisutni su dali podr{ku aktivnostima okoPrijedloga izrade prospektnog materijala -Udruènja metalne i elektro industrije P/GKFBiH,koju je podrào i GTZ-e. Dogovoreno je da se~lanicama Udruènja uputi pismo, koje }e objas-niti model publiciranja i reklame ~lanica, te zatraìnjihovo u~e{}e.

O Studiji o uslovima isporuke energije i ener-genata za industriju i velike potro{a~e u FBiH i uti-caj ovih inputa na konkurentnost proizvoda natrì{tu prisutne je informisao Zijad Bajramovi}.Separat iz Studije koji se odnosi na elektro energi-ju, traèn po zahtjevu ovog Odbora, je okon~an.

Zaklju~eno je da se navedeni separat dostavizainteresiranim ~lanicama, nakon ~ega }e se orga-nizirati rasprava.

Direktor Pobjede - Te{anj je obrazloìo prob-lematiku poslovanja sa inopartnerima. Ovo pre-duze}e izvozi 90 odsto vlastite proizvodnje, avelik dio sirovina nabavlja se van BiH, te se ~estojavi potreba za kompenzacijama, odnosnome|usobnim prebijanjem obaveza i potraìvanja.

Po vaè}em Zakonu o deviznom poslovanju,broj 01-011- 559/98, usvojenom 25. 08. 1998.godine (�Sl. novine FBiH�, broj 35/98), propisanje na~in platnog prometa sa inostranstvom, ali jeprocedura komplikovana i duga, iziskuje dodatnetro{kove i dozvoljena je samo direktna kompen-zacija izme|u dva u~esnika.

S obzirom na to da je navedeni problem prisu-tan i kod drugih preduze}a, Odbor podràva zaht-jev direktora, te nalaè da Komora pokrene inici-jativu, preko meritornih institucija i Vlade FBiH, dase postupak kompenzacije pojednostavi i da se neograni~ava broj u~esnika u kompenzaciji.

NNaaffiijjaa [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

OUMEI

Pojednostaviti postupak kompenzacijeSredinom maja odràna je 4. sjednica Odbora Udruènjametalne i elektro industrije (OUMEI), u pro{irenom sastavu

1100

Rast je zabiljeèn u snabdijevanju elektri~nomenergijom, gasom i vodom (3,8 odsto), a smanjen-je u prera|iva~koj industriji (3,1 odsto) i rudarstvu(dva odsto).

Prema izvje{taju, u ovom periodu najve}i rastostvaren je u Hercegova~ko-neretvanskom (37odsto) i Unsko-sanskom kantonu (31,6 odsto), anajve}e smanjenje u Zapadnohercegova~kom(20,1 odsto), Posavskom (12 odsto) i Sarajevskomkantonu (11,4 odsto).

Industrijska proizvodnja u martu ove godine, uodnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju izprethodne godine, manja je za pet odsto.

U Republici Srpskoj u prva dva mjeseca teku}egodine industrijska proizvodnja zabiljeìla je rastod 3,4 odsto u pore|enju s istim razdobljemprethodne godine. Posmatrano po industrijskimdjelatnostima, proizvodnja i snabdijevanje elek-tri~nom energijom, gasom i toplom vodom zabil-jeìla je dinami~an rast (20,4 odsto), prera|iva~kedjelatnosti su ostale na istom nivou kao u januarui februaru 2000. godine, dok je veliko smanjenjeproizvodnje zabiljeèno u podru~ju va|enja ruda ikamena, ~ak za tre}inu obima lani.

Obim industrijske proizvodnje u februaru, uodnosu na januar, ve}i je za 9,1 odsto. Osnovnirazlog takvom kretanju treba traìti u ~injenici dasu u januaru zgusnuti brojni svjetovni i vjerskipraznici, koje obiljeàvaju zaposleni u RS-u.

Cijene na malo u BiH i dalje su stabilne.Inflacija u februaru ove, mjerena stopom rasta cije-na na malo u odnosu na decembar prethodnegodine, u FBiH iznosila je tek 0,2, a u RS 0,3 odsto.

Stabilnosti cijena najvi{e doprinosi currencyboard aran`man Centralne banke BiH. Inflacija uzemljama tzv. euro-zone u februaru i martu 2003.godine iznosila je 2,4 odsto.

Tro{kovi ìvota u RS-u u prva dva mjeseca2003., u odnosu na prethodnu godinu, bili su ve}iza 3,5 odsto. Najve}i rast zabiljeèn je kodtro{kova stanovanja (8,1 odsto), a u okviru njihtro{kova ogreva i osvjetljenja (14,6 odsto). U istomperiodu, u FBiH tro{kovi ìvota su porasli za 1,1odsto. Tro{kovi ogreva i osvjetljenja i u ovom suentitetu ostvarili najdinami~niji rast (7,8 odsto)./FENA/

Statistike

Industrijska proizvodnja u FBiH u prvom kvartalu 2003.ve}a je za dva odsto u odnosu na isti period prethodnegodine, pokazuje izvje{taj Sistem ranog upozoravanjaRazvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP)


Rast industrijske proizvodnje u oba entiteta

U martu prodanopoljoprivrednih proizvodaod oko {est miliona KMUkupna vrijednost prodaje poljoprivrednih

proizvoda sopstvene proizvodnje poljoprivrednihpreduze}a i zemljoradni~kih zadruga, te otkupapoljoprivrednih proizvoda od individualnihpoljoprivrednih proizvo|a~a, u martu, iznosi5.923.535 KM.

U pore|enju sa martom pro{le godine, porastvrijednosti prodaje poljoprivrednih proizvodaiznosi 23,1 odsto.

Prema informaciji Federalnog zavoda za statis-tiku, ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednihproizvoda sopstvene proizvodnje preduze}a izadruga je u tre}em mjesecu ove godine iznosila3.111.481 KM, {to je u pore|enju sa martomprethodne godine manje za 13,7 odsto.

Ukupna vrijednost otkupa poljoprivrednihproizvoda od individualnih proizvo|a~a u martuove godine je iznosila 2.812.054 KM, {to je za 133,2odsto vi{e nego u istom periodu prethodnegodine.

Proizvodnja {umskih sortimenata od januarado marta 2003. godine, u odnosu na isti periodprethodne, manja je za 112.000 kubnih metara ili25,9 odsto.

Proizvodnja sortimenata od ~etinara manja jeza 63.000 m3 (30 odsto), dok je proizvodnja sorti-menata od li{}ara manja za 49.000 m3 (22,1 odsto).

Prodaja {umskih sortimenata u ovom periodu,u odnosu na 2002., manja je za 75.000 m3 ili za 20,3odsto.

Prodaja sortimenata od ~etinara je manja za49.000 m3 (25,8 odsto), dok je prodaja sortimena-ta od li{}ara manja za 27.000 m3 (15 odsto), navo-di se u informaciji Zavoda sa statistiku FBiH./ONASA/

1111

Na sjednici je, pored ostalog, raspravljano odokumentu PRSP-a, sa aspekta okoli{a i odrìvograzvoja. Izvjestilac je bio Mladen Rude`, ~lan PRSPtima i ~lan UKOOR-a, a podnaslov dokumenta jeSektorski prioriteti - Okoli{.

Dokument je u konciznoj formi predo~io sek-torske prioritete:

- upravljanje okoli{em u BiH,- stanje, ciljeve i mjere rje{avanja prioriteta iz

podru~ja okoli{a,- zakonodavstvo,- kvalitet zraka/vazduha i klimatske promjene,- vodu,- tlo/zemlji{te,- {ume,- otpad,- prostor,- gospodarstvo/privredu,- biolo{ku i geolo{ku raznolikost, kulturno i

prirodno naslije|e,- javno zdravlje,- ja~anje statistike u oblasti za{tite okoli-

{a/ìvotne sredine,- izvore finansiranja.U dokumentu se navodi da je potrebno, u

smislu ve} nagla{enog karaktera okoli{a kaointersektorskog problema, tu problematiku har-monizirati i uskladiti sa sektorskim politikama,prije svega, u oblasti voda, industrije, energije,{uma, poljoprivrede, transporta, obrazovanja izdravstva. U prioritetnim oblastima pripremljenoje i selekcionirano 50 do 60 prioritetnih projekataiz NEAP-a u konkurenciji od preko 450 prijedlogaprojekata.

Sude}i po iznosima kandidovanih projekata uBiH, za postizanje za{tite ìvotne sredine istvaranje preduslova za odrìvi razvoj, potrebno jekratkoro~no oko 200 miliona KM, dok je sred-njoro~no potrebno oko ~etiri milijarde KM (NEAPBiH).

U oblasti zakonodavstva je nagla{eno da je,osim sveobuhvatnih i temeljnih okolinskihzakona, koji su stupili na snagu u BiH, neophod-na njihova razrada u podzakonska akta kaoprovedbene propise.

U segmentu �otpad� nagla{eno je da je ve}realiziranom Strategijom upravljanja ~vrstimotpadom u BiH definirana budu}a politika zbri-

njavanja ~vrstog otpada, po konceptu regionalnogdeponiranja. Radna grupa ocjenjuje da je problemotpada trebalo pro{iriti na rudarski, energetski iindustrijski, a ne samo (prete`no) gradski.

U oblasti �gospodarstva/privrede�, kako navo-di dokument, radna grupa je predloìla ukupno50 mjera, od kojih je vi{e od polovine predvi|enomjerama drugih radnih grupa.

Napominje se da je potrebno stvarati ambijentpogodan za realizaciju prioriteta, kroz:

- Izradu Strategije rehabilitacije radno inten-zivnih djelatnosti;

- Izgradnju mreà tehnolo{kih parkova/inku-bacionih centara;

- Uskla|ivanje poreskog sistema sa odrìvimrazvojem i zapo{ljavanjem;

- Formiranje razvojnih strukturnih fondova isli~no.

Sastavni dio ovog dokumenta je i lista priorite-ta koja je u formi Akcionog plana Sektora okoli{a,koja je standardizirana za projekt Razvojne strate-gije za BiH.

Prestavnika P/GKFBiH je interesiralo u kojojsu mjeri uvaène primjedbe i sugestije ove institu-cije, s obzirom na to da je dokument Radne grupekasno dostavljen, pa je onemogu}ena usporedba.Stav komiteta je bio slijede}i:

u na~elu se prihvata dokument, a sve prim-jedbe i sugestije mogu se jo{ uvijek dostavitiizvr{nom sekretaru Komiteta, dok traje javnarasprava o PRSP-u.

NN.. [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]


Okoli{ i odrìvi razvoj

êtvrta sjednicaUKOOR-a

U Sarajevu je, 07. maja, odràna ~etvrta sjednicaKomiteta za okoli{, ìvotnu sredinu i odrìvi razvoj BiH(UKOOR-a BiH), kojoj je prisustvovao i predstavnikKomore, kao stalni ~lan

Najava seminara

Okoli{ i reciklaàPrivredna/Gospodarska komora Federacije

BiH - Udruènje reciklaè, u saradnji sa sara-jevskom kompanijom �Bosna S�, priprema sem-inar �Okoli{ i reciklaà - propisi i standardi ureciklaì metala i papira�. Jednodnevni seminar}e biti odràn u prostorijama Komore 03. juna.

Namjera Komore je da organiziranjem ovogseminara pomogne kompanijama iz djelatnostireciklaè koje se, zbog nedostatka bosanskihstandarda i nepoznavanja evropskih propisa,susre}u sa velikim te{ko}ama u prometu sekun-darnih sirovina, posebno sa inozemstvom.Planirano je da se kroz nekoliko tema u~esnici{to konkretnije upoznaju sa doma}om i evrop-skom legislativom u djelatnosti reciklaè,uklju~uju}i Bazelsku konvenciju i standardeEvropske unije.

Za u~e{}e na seminaru nije predvi|enanikakva kotizacija, pa o~ekujemo veliki odzivkompanija koje se bave preradom i prometomsekundarnih sirovina, kao i drugih kompanija iinstitucija koje, na bilo koji na~in, imaju veze saovom problematikom.

FF.. \\IIKKII]]

1122


Pored predstavnika GWZ-a iz Baden-Württemberga je doputovalo jedanaest privredni-ka, {to je pobudilo pozornost preko 90 doma}ihposlovnih subjekata. Veliko interesovanje zasaradnju iskazano je, prije svega, zbog najavljenenamjere gostiju da poku{aju prvenstveno prona}ipartnera za dugoro~niji oblik kooperacije, odnos-no saradnje, koja se ne bi temeljila isklju~ivo naprodaji njihovih proizvoda, nego, naprotiv, naproizvodnji odre|enih pozicija u BiH i njihovomplasmanu na ve} obezbije|ena trì{ta.

Kako bi se zna~aj ove posjete mogao ozbiljnijesagledati, treba ista}i nekoliko bitnih karakteristi-ka Baden-Württemberga kao regiona, koji u svjet-skim razmjerama predstavlja ekonomskog subjek-ta sa kojim se vrijedi uspore|ivati.

Bruto nacionalni dohodak po stanovniku uBaden-Württembergu iznosi 28.600 eura, {todaleko nadma{uje prosjek Evropske unije od23.200 eura, zatim prosjek Njema~ke koji iznosi

24.200 eura, Francuske sa 23.340 eura, ili VelikeBritanije ~iji prosjek iznosi 23.240 eura postanovniku. Doda li se prethodnom podatak dapokrajina Baden-Württemberg pokriva dva odstocjelokupnog svjetskog izvoza, {to u brojkamapredstavlja godi{nji izvoz od 9.600 eura postanovniku, ekonomska snaga ovog regionadodatno se otkriva, odnosno Baden-Württembergpredstavlja vode}i izvozni region svijeta. Zbogpotvrde prethodne konstatacije i dodatneusporedbe, prosjek izvoza SR Njema~ke postanovniku iznosi 7.741 eur, dok je izvoz USA3.004 eura, odnosno Japana 4.090 eura postanovniku.

Posti}i navedene rezultate nije jednostavno, aliuvidom u brojke koje slijede oni postajurazumljiviji. Baden-Württemberg u istraìvanje irazvoj ulaè 3,9 odsto svoga bruto doma}egproizvoda. Ponovnom usporedbom sa najrazvi-jenijim zemljama svijeta kao {to su USA koja ulaè2,6 odsto, Japan 3,0 odsto ili Njema~ka ~iji prosjekiznosi 2,4 odsto bruto doma}eg proizvodapokazuje neminovnu direktnu povezanost nave-denih brojki sa ekonomskom snagom.

Baden-Württemberg je domovina globalnihsvjetskih giganata kakvi su npr. Daimler Chrysler,Bosch, Porsche, Heidelberger Druckmaschinen,SAP, Würth i brojni drugi. Pored njih svoje mjestozauzimaju srednja i mala preduze}a koja ve} imajuprepoznatljiva imena kakva su Stihl ili Trumpf,dok se ne smije zanemariti ~injenica da su veliki ipoznati inozemni koncerni kao IBM, HewlettPackard, Alcatel SEL, Michelin i drugi, svoje cen-trale za Njema~ku ili Evropu izgradili upravo upokrajini Baden-Württemberg.

Dolazak inozemnih investitora u ovu pokrajinuuslovljen je optimalnim okvirnim uslovima zapoduzetnike, pa nije ~udno da je najmanja nesol-ventnost u Njema~koj zabiljeèna ba{ u pokrajiniBaden-Württemberg. Tu se postiè i najve}a pro-duktivnost u prera|iva~koj industriji SR Njema~ke,a to dodatno garantira potencijalnim investitorimanajmoderniju proizvodno radnu organizaciju i naj-manje sporedne tro{kove proizvodnje. Imaju}i sveto u vidu, postaje razumljivo {to 21,8 odsto svihzaposlenih u Baden-Württembergu radi u high-tech bran{ama, gdje su gradovi Stuttgat i Karlsruheujedno vode}i centri. Pokrajina Bayern kaousporedba zauzima drugo mjesto, u kojoj 17 odstosvih uposlenih radi u high-tech bran{ama. Baden-Württemberg predstavlja svjetski centar za investi-cije u high-tech, gdje imena poput Matsushita-Koncern, Hewlett Packard GmbH, SelectronGmbH, zatim razvojni centar Beru AG, Trumpf,Omron-Koncern, razvojni centar Daimler ChryslerAG, Philips i druga, govore dovoljno sama posebi.

Me|unarodni odnosi

Ponu|ena dugoro~na saradnjaU organizaciji Dru{tva za internacionalnu privrednusaradnju njema~ke pokrajine Baden-Württemberg(GWZ), a uz organizacionu podr{ku Predstavni{tvanjema~ke privrede u BiH (AHK), u Sarajevu je, 14. maja,u prostorijama Hotela Holiday Inn, odràna uspje{nakontakt i kooperaciona berza firmi iz pomenutenjema~ke pokrajine sa firmama iz BiH

1133


Nije nepoznato da je Baden-Württembergvode}i centar auto-industrije u SR Njema~koj, ali jemo`da manje poznato da, isto tako, vode}e mjestozauzima i u industriji medija kako {tampanih tako inovih. Stoga je interesantan podatak da se nigdje uSR Njema~koj ne {tampa vi{e novina i knjiga nego uBaden-Württembergu, a da nigdje u Evropi nemavi{e zaposlenih u high-tech multimedijalnoj oblastinego u ovoj pokrajini. Ako se zna da svaka petaizvezena ma{ina na svjetsko trì{te vodi porijeklo izSR Njema~ke, manje je poznato da je ona naj~e{}eproizvedena u Baden-Württembergu, dok valjaznati da ova pokrajina zauzima i vode}e mjesto uNjema~koj u health-care bran{ama medicinsketehnike i biotehnologije.

Svi ovi podaci daju potpuniju sliku ekonomskemo}i ove pokrajine, a vrijedi ukratko predstavitiglavnog organizatora ove poslovne posjete, odnos-no Dru{tvo za internacionalnu privrednu saradnjuBaden-Württemberga - GWZ. Glavna zada}apomenutog dru{tva ogleda se u pruànju podr{ketzv. srednjim i malim preduze}ima kod iznalaènjamogu}nosti i nastupa na inotrì{tima, zatim uprivla~enju potencijalnih inozemnih investitora dainvestiraju u Baden-Württembergu, kao i imple-mentacija internacionalnih projekata po nalogutre}eg. Da bi svoje zadatke {to uspje{nije realizirali,GWZ se bavi organiziranjem razli~itih manifestacijakao {to su privredni dani, zatim kontakt i koopera-cione berze, tehni~ki simpoziji i sudjelovanje nabrojnim sajamskim manifestacijama. Uz to, GWZima svoju saradni~ku mreù, odnosno ispostave udrugim zemljama od kojih su najva`nije USA, Japan,Kina, Singapur, Indija i Ma|arska, a koriste iprestavni~ku komorsku mreù SR Njema~ke u ostal-im zemljama svijeta.

Da bi ugledni privrednici iz Baden-Württe-mberga stekli prvi dojam o stvarnim mogu}nostimabh. privrede, odnosno pravcima njenog budu}egrazvoja, kao i mogu}nostima investiranja u BiH,prije direktnih poslovnih razgovora sa doma}impartnerima relevantne podatke su im prezentiralipredstavnici Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, zatim Vanjskotrgovi-nske/Spoljnotrgovinske komore BiH i Privre-dne/Gospodarske komore FBiH, koja im je tom pri-

likom uru~ila svoj najnoviji uspje{ni projekat CD-ROM �Federacija BiH Va{ poslovni partner�. Poka-zanim interesovanjem i naknadnim razgovorima saprivrednicima iz pokrajine Baden-Württemberg, sasigurno{}u se moè zaklju~iti da je uprili~ena posje-ta postigla svoj puni efekat, te da su mnogi odprisutnih ve} najavili svoj skora{nji ponovni dolazakkoji }e tada vjerovatno uroditi i postizanjemkona~nih dogovora o saradnji sa ovda{njim privred-nicima.

Samo se uspore|ivanjem sa najboljima moèste}i uvid u stvarne vrijednosti i mogu}nosti, a dasamo i pokazano interesovanje privrednika iz jedneovako razvijene zemlje i pokrajine za doma}uprivredu mora predstavljati pozitivan znak. Ukolikotaj po~etni interes preraste u konkretne poslovnearan`mane, prijeratni nivo ekonomskih odnosa irobne razmjene sa SR Njema~kom moè sa sig-urno{}u biti ne samo dostignut nego i nadma{en, adoma}a proizvodnja }e time dobiti svoje mjesto ipoloàj na svjetskom trì{tu koje objektivno izasluùje.

AAhhmmeedd GGAAZZIIJJAA

Pomo} projektima u{umarstvu

Privrednu/Gospodarsku komoru FBiH pos-jetila je Saskia M. Hallenga iz firme SenterHolandija, koja, u suradnji sa holandskomVladom, pomaè projekte u BiH. Namjena i ciljove posjete je da se upozna sa stanjem u sek-toru {umarstva i drvne industrije i da sesagledaju mogu}nosti podr{ke holandskeVlade. Smatra se da bi se mogla pruìti finansi-jska potpora projektima, edukaciji zaposlenih,te drugi vidovi pomo}i.

[[.. AA..

1144

Ne postoji jedinstven model za uspje{no trì{tevrijednosnih papira, pa se ova trì{ta nastavljajurazvijati kao rezultat promjena nacionalnih okolnos-ti, ekonomske politike, tehnologije, regulatornogpristupa, inovacija proizvoda i struktura ko{tanja.Stoga za trì{ta moèmo re}i da evoluiraju, a ne dasu uspostavljena kao gotova kreacija.

Postoji potpuna korelacija izme|u u{te|evine iinvesticija. Ako ne postoji efikasno trì{te vrijednos-nih papira, pojedinci i preduze}a mogu uloìti svojuu{te|evinu u banke. Banke }e zatim pozajmljivati tajnovac odre|enim poslovnim aran`manima, uzodre|enu kamatnu stopu, koji }e ga dalje investiratinastoje}i ostvariti profite (vi{e stope povrata od onekoju moraju platiti banci). Takve investicije za poje-dina~nog {tedi{u obi~no daju samo marginalnustopu povrata prema nacionalnoj stopi inflacije.

Sa trì{tem vrijednosnih papira {tedi{e i pre-duze}a dobijaju direktniji pristup jedni prema drugi-ma. Ovakva inicijalna prodaja dionica poslovanjainvestitorima je poznata kao primarno trì{te. Kakobi zatim {tedi{a, sada ve} investitor, mogao realizo-vati svoju investiciju onda kada on to èli, trì{te vri-jednosnih papira obezbje|uje sekundarno trì{tegdje, koriste}i se posrednicima, investitori mogukupovati i prodavati svoje dionice.

Trì{te kapitala u FBiH je ure|eno setomzakona:

1. ZAKONOM O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA(�Sl. novine FBiH�, br. 39/98 i 36/99),

2. ZAKONOM O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNEPAPIRE (�Sl. novine FBiH�, br. 39/98 i 36/99),

3. ZAKONOM O DRU[TVIMA ZA UPRAVLJAN-JE FONDOVIMA I O INVESTICIONIM FONDOVI-MA (�Slu`bene novine FBiH�, br. 41/98 i 36/99) i

4. ZAKONOM O REGISTRU VRIJEDNOSNIHPAPIRA (�Sl. novine FBiH�, br. 39/98 i 36/99).

Institucije trì{ta kapitala u FBiH:1. Komisija za vrijednosne papire FBiH,2. Registar vrijednosnih papira u FBiH,3. Dru{tva za upravljanje privatizacijskim fon-

dovima i privatizacijski investicioni fondovi,4. Profesionalni posrednici/brokerske ku}e,5. Banke depozitari i6. Dioni~ka dru{tva - emitenti.

Pojmovnik trì{ta kapitalaPrimarno trì{te - Trì{te na kojem se inicijalno

plasira i distribuira nova emisija vrijednosnih papira. Sekundarno trì{te - Trì{te za kupovinu i pro-

daju vrijednosnih papira nakon njihove inicijalnedistribucije.

Pitanja ~itateljaPPiittaannjjee:: [[ttaa ssuu vvrriijjeeddnnoossnnii ppaappiirrii ((ddiioonniiccee))??OOddggoovvoorr:: Postoji mnogo definicija vrijednosnih

papira, no za ovu priliku }emo citirati na{ Zakon ovrijednosnim papirima (�Slu`bene novine FBiH�, br.39/98 i 36/99).

Vrijednosni papir, u smislu ovog zakona, jeisprava ili elektroni~ki zapis koji sadrì prava koja sebez njih ne mogu ni ostvariti ni prenositi:

- Dionice;- Obveznice;- Certifikati (izdati na duì rok od godinu dana);- Ostali dugoro~ni vrijednosni papiri dugoro-

~nog karaktera;- Ugovor o investiranju na osnovu kojeg se

mogu od tre}ih lica pribavljati sredstva;- Druga prenosiva isprava o investiranju;- Drugo pravo utvr|eno kao vrijednosni papir

propisima Komisije za vrijednosne papire FBiH.U poslovanju vrijednosnim papirima naj~e{}e se

susre}emo s dionicama i obveznicama. Dionica je vri-jednosni papir, pisana isprava koja njenom vlasnikuobezbje|uje udio u vlasni{tvu dioni~kog dru{tva, kaoi prava i obaveze koja su utvr|ena statutom dioni~kogdru{tva - emitenta i ugovorom o emisiji dionica.

Za dioni~ko dru{tvo koje emitira dionicu ona jeinstrument za prikupljanje potrebnog novca, a zakupce dionica ona je instrument ulaganja novca radiostvarivanja dobiti.

Va{a pitanja vezana za trì{te kapitala moètepostaviti na e-mail adresu: [email protected]

Ahmed HOD@I], dipl. oec.Brokerska ku}a �FIMA International� d.o.o.

Sarajevo


Serijal

Osnove trì{ta kapitala Cilj trì{ta kapitala i njegovih institucija jeste daobezbijedi mehanizam kojim bi privukao investicijekreiranjem veza izme|u onih koji traè sredstva i onihkoji èle da investiraju vi{ak svojih prihoda. Onoomogu}ava dràvi i preduze}ima da pro{ire svoje finan-sijske horizonte, nasuprot prostom uzimanju pozajmicaod banaka i dozvoljava {tedi{ama da investiraju svojuu{te|evinu u spektar razli~itih proizvoda

1155


Nova tehnolo{ka linija, kako je to naglasio uuvodnom izlaganju direktor Branko Livan~i}, pot-puno zamjenjuje uvoz podnica za proizvodnjuspremnika i drugih proizvoda na trì{tu BiH i timedoprinosi ve}oj konkurentnosti metalne industrijei lak{em izlasku na trì{te.

Istaknuto je da je ovo preduze}e u protekledvije godine, samo za uvoz podnica, platilo prekosedam milona konvertibilnih maraka, a da jeukupno za uvoz ovog proizvoda u BiH pla}enopreko dva miliona KM.

U nabavku navedene opreme preduze}e je izd-vojilo, krajem pro{le i po~etkom ove godine, osammiliona KM.

Metalinvest d.o.o. Jajce po~elo je s radom uaprilu 1998. godine, na jednom dijelu DP�Energoinvest� - Tvornica procesne opreme Jajce,vlasni~kom transformacijom dru{tvenog kapitala iulaganjem inozemne kompanije.

Naslije|eno je bogato iskustvo u proizvodnjiprocesne opreme i visoki standardi izrade ikvalitete iz proizvodnog sistema �Energoinvest�Sarajevo.

Preduze}e je opremljeno kompletnom tehno-lo{kom linijom za proizvodnju procesne opremeod ugljeni~nih i INOX (Cr-Ni) ~elika.

Ima bogato iskustvo i u izradi i montaì~eli~nih konstrukcija za industrijske hale.

Trenutno su zaposlena 62 radnika, a u ovojgodini treba da se primi jo{ {est do sedam novih.

Proizvodni program ~ine:- êli~ni spremnici za naftu i naftne derivate za

podzemnu i nadzemnu ugradnju izra|eni odugljeni~nog ~elika;

- Posude pod visokim pritiskom za razli~itemedije i uslove eksploatacije;

- Izmjenjiva~i toplote;- Razni silosi i skladi{ni kontejneri;- Metalur{ki lonci, liva~ke kade i sli~no;- Oprema za hemijsku, prehrambenu, farma-

ceutsku industriju, industriju piva, sokova, poli-esterskih smola i sli~no;

- Pe}i za centralno grijanje, te izrada i rekon-strukcija termoenergetskih postrojenja.

Trì{te na koje se plasiraju proizvodi je u BiH,Republici Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji.

Ograni~avaju}i faktor ve}eg izvoza, kako jenaglasio direktor, jeste problem transporta, jer suproizvodi, uglavnom, vangabaritni i iziskuju speci-jalni tretman prilikom prijevoza, a dozvole zatakav prijevoz su skupe i prijevoz se odvija,uglavnom, cestovnim putem.

Sve~anom pu{tanju u pogon navedene linijeprisustvovali su i predstavnici Komore.

Metalinvest Jajce je ~lanica Udruènja metalne ielektro industrije P/GKFBiH.

Transferom znanja i tehnologije, kao i ulagan-jem u nabavku nove opreme postignut je visoknivo produktivnosti i kvaliteta proizvoda, {to svje-do~i i svjetska nagrada za najpriznatiju firmu umetalnoj industriji, primljena 28. aprila 2002.godine u Frankfurtu.

NNaaffiijjaa [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]

BIFX

Objavljen prvizvani~ni berzanski

indeksSarajevska berza/burza vrijednosnih papira

d.d. 28. aprila po~ela je sa objavljivanjem prvogzvani~nog berzanskog indeksa - BIFX-a (bifex),saop}eno je sa Berze.

BIFX (Bosnian Investment Fund Index) jeindeks koji prati kretanje privatizacijskih investi-cionih fondova (PIF) listiranih na Sarajevskojberzi. Prema klasifikaciji odgovara pon-

derisanom indeksu, bez ograni~enja udjelapojedinog emitenta.

Kao bazna vrijednost uzeta je vrijednost dion-ica PIF-ova 28. maja 2002. godine, po{to su togdana prvi put utvr|eni kursevi za sve PIF-ove.

BIFX je, 28. aprila, imao vrijednost od1.245,96 poena, {to predstavlja porast od 1,93odsto u odnosu na pro{lo trgovanje.

Kao prvi oficijelni indeks u BiH, BIFX }eomogu}iti investitorima jednostavnije i efikasni-je pojedina~no pra}enje portfolija i pra}enjepravca i intenziteta kretanja trì{ta kapitala ucjelini.

Sarajevska berza ovim korakom nastavljarealizaciju zacrtanih ciljeva u pogledu pove}anjanivoa transparentnosti i atraktivnosti trì{ta uFBiH. /ONASA/

Jajce

Pu{tanje u pogon nove linijeU Metalinvestu d.o.o Jajce - Tvornici procesne opreme, 29. aprila, sve~ano jepu{tena u pogon proizvodna linija zaizradu podnica koju ~ini presa za oblikovanje podnica i fini{er za izvo|enjeravnog dijela - vrata podnice, ~iji jeisporu~ilac preduze}e SERTOM iz Italije

1166

Uspje{no poslovanje Balkanike

Proizvodnja zazapadnoeuropsko

trì{teOd osnivanja 1997. godine do danas privatno

poduze}e Balkanika iz Konjica, koje se bavi pri-marnom preradom drveta - bukovine, postiglo jeproizvodnju od 2.500 kubnih metara godi{nje.

Sva proizvodnja je namijenjena za zapado-evropsko trì{te. Najve}i dio svojih proizvodaizvoze u Francusku, Belgiju, Italiju, te preko [ipad-Exporta na egipatsko trì{te.

Proizvodni kapaciteti nalaze se u êlebi}ima naoko 10.000 kvadratnih metara prostora, a trenutnavrijednost poduze}a procjenjuje sa na oko1.400.000 KM.

U pripremi je pu{tanje u rad i su{ionice gra|e,jer je cilj razvoja proizvodnje ovog poduze}aisporuka suhih, blanjanih i bru{enih elemenata,odnosno elemenata sa vi{om fazom obrade.Balkanika trenutno zapo{ljava 25 radnika, a njihovbroj se, prema potrebi, povremeno pove}ava.

Osim poslovnosti Balkanika je na zapadno-evropskom trì{tu prepoznatljiva i po kvalitetusvojih proizvoda ~emu doprinosi fino}a strukturebosanske bukve, {to zna~i da na tim prostorimabukva sporije raste nego na drugim podru~jima, tese zbog toga prilikom su{enja manje deformi{e.

[[.. AA..

Poslovi sa slovena~kim partnerom

Novi pogon dokraja godine

U suradnji sa slovenskom firmom za proizvod-nju poliuretanskih mekih pjena Plama PUR izPodgrada, bh. kompanija Deliba{i} poliuretani izKaknja }e izgraditi savremenu tvornicu zaproizvodnju spu`ve do kraja godine.

Kompanija Deliba{i} trenutno zapo{ljava 17radnika i u toku pro{le godine proizvela je 650.000kg poliuretana. Namijenjen je za doma}e trì{te i zaR Hrvatsku. Ova kompanija do sada je uvozilagotove poliuretane u blokovima koje su rezali,prera|ivali, fermentirali i takve nudili proizvo|a~-ima namje{taja.

Sa slovenskim partnerom proizvodnja }e sepopeti na 1.000 tona godi{nje, {to predstavljazadovoljenje potreba bh. proizvo|a~a namje{taja.Sa ovom investicijom smanjila bi se cijena jedne odosnovnih sirovina u proizvodnji tapaciranognamje{taja i na taj na~in bi se supstituirao uvozspu`ve. Sa jeftinijom cijenom spu`ve smanjila bi sei cijena gotovog namje{taja.

Poznavaju}i proizvodnju namje{taja i njihovepotrebe u kompaniji, Deliba{i} zajedno saproizvodnjom poliuretana radi i na certificiranju posistemu ISO-9001. Nadaju se da }e to do po~etka{estog mjeseca biti zavr{eno i krenut }e se sa real-izacijom gradnje novog pogona.

[[.. AA..


Mreà marketa

OBI u Sarajevu i Mostaru

OBI je vode}a europska trgova~ka ku}a pred-meta za graditeljstvo i ku}no obrtni{tvo. U Hamburguje osnovao, 1970. godine, Manfred Maus, koji je ipredsjedavaju}i Nadzornog odbora. U Njema~koj,Austriji, Italiji, ê{koj, Poljskoj, Ma|arskoj i Kini ima465 marketa, koje godi{nje posjeti oko 160 milijunakupaca. Zapo{ljava 23.800 djelatnika koji su ostvariliukupan promet od 5,8 milijardi eura.

Strate{ko poslovno podru~je {irenja OBI-a jeprema jugoistoku Europe. Na trì{te BiH OBI ulaèsa fran{iznim partnerima 30 milijuna eura.

Iza za{titnog znaka �dabra� stoji sna`na mreàlokalnih fran{iznih partnera koji su ve} bili dokazanigospodarstvenici na doma}em trì{tu.

U Sarajevu sara|uju s tvrtkom �Bau&Garden�, a uMostaru s AX d.o.o. Prema procjenama, sarajevskiOBI market dnevno posjeti vi{e od 1.500 kupaca, {toopravdava njegovo otvaranje.

Na otvaranju OBI marketa u Mostaru SergioGiroldi je izjavio:

- I pregovori i pripremne radnje sa bh. partneri-ma su nadasve profesionalno obavljeni.

Miroslav Leko, voditelj fran{iznog partnera AXd.o.o. u Mostaru, je rekao:

- Kao poduzetnik tvrdim da sam sa OBI sustavomna{ao jama~no najboljeg partnera za profesionalnusaradnju i uspje{nu budu}nost.

U Mostaru se na 6.500 kvadratnih metara nudi40.000 artikala, od tog za 30 odsto artikala je doma}iisporu~itelj, a ostatak je iz drugih zemalja.

Uposleno je oko 90 djelatnika, koji }e raditi oko40 sati tjedno u dvije smjene.

DDuubbrraavvkkaa BBAANNDDII]]

1177


Grupacija {umarstva i drvne industrije

Nepovoljna izvoznastruktura

Na inicijativu Grupacije, sredinom maja, je uprili~ena konfer-encija za {tampu, sa ciljem upoznavanja javnosti sa problemima kojiprate ovu oblast. Prisustvovali su predstavnici Grupacije, �Dallas�Sarajevo i �Hidroinìnjering� iz Podlugova.

Na osnovu ~lana 136. stav 4. Zakona o upravi u Federaciji Bosnei Hercegovine (�Slu`bene novine FBiH�, br. 28/98 i 26/02), federalniministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva je donio naredbu oprivremenoj zabrani sje~e i prometa vo}nih stabala - vo}karica i javo-ra iz dràvnih i privatnih {uma i posjeda na teritoriji FBiH, osim zapotrebe uzgoja i sanitarne sje~e.

Povodom stupanja na snagu pomenute naredbe, predstavniciGrupacije su jo{ jedanput ukazali na nepovoljnu izvoznu strukturu udrvnoj industriji. Najvi{e se izvoze proizvodi primarne prerade drve-ta i sirovine, {to bi moglo dovesti do naru{avanja sirovinske baze.

- Nismo zadovoljni postoje}im stanjem, jer ova industrija ima veli-ki suficit u izvozu, uvoz je pokriven izvozom ~etiri puta (izvoz upro{loj godini je iznosio 440 miliona KM, a uvoz 110 miliona KM).

Da bismo proizveli finalne proizvode koji zadovoljavaju kvalite-tom i dizajnom, moramo biti bolje tehnolo{ki opremljeni - stav jepredstavnika drvne industrije.

SS.. VV..

Nova tvornica namje{taja

Zajedno do izvozaU Te{nju je, 05. maja, pu{tena u rad tvornica nordijskog

namje{taja NORD-ENT. Trebalo je vremena da se �sloè sve kockice� koje su uslovile

otvaranje ove tvornice. S predrasudama da od posla ne}e biti ni{taholandski partner je do{ao u BiH. Ali, upoznali su porodicu ôstovi}koja se zainteresirala za ideju o proizvodnji nordijskog namje{taja uBiH.

Projekat je pomogla i holandska Vlada, kao i Pilat koji je uloìo30 odsto od ukupne investicije, a 70 odsto porodica ôstovi}.

Holan|ani su postavili i prvi uvjet za proizvodnju oko obezb-je|enja sirovine. Iako su dobili Uvjerenje za obezbje|enje sirovine,traìli su da {umarstva potvrde da }e se pridràvati dogovora dakoliko posjeku plemenitih li{}ara toliko i po{ume. Bez toga nisuhtjeli po~eti sa implementacijom projekta. Tako|er, kod kupovinepe}i vodilo se ra~una o za{titi ~ovjekove okoline i uzeta je pe} sa fil-terom firme KÖB.

Ukupna investicija je oko milion eura. Zaposleno je 18 radni-ka, a planiran je izvoz od 250.000 eura sa tendencijom rasta, takoda }e se za tri godine pove}ati broj zaposlenih. Planiran je i izvozod milion eura. [[.. AA..

Statistika

Smanjenaproizvodnja sortimenata

Proizvodnja {umskih sorti-menata u Federaciji BiH, u janu-aru i februaru, manja je za89.000 kubnih metara ili za 34,8odsto u odnosu na isti periodprotekle godine. Proizvodnjasortimenata ~etinara manja je za47.000 m3, a proizvodnja sorti-menata od li{}ara za 42.000 m3,podaci su Federalnog zavoda zastatistiku.

Prodaja {umskih sortimena-ta, u januaru i februaru, upore|enju sa istim periodompro{le godine manja je za 56.000m3 ili za 26,9 odsto. Prodaja sor-timenata od ~etinara je manja za30.000 m3, a prodaja sortimenatali{}ara za 26.000 m3.

[[.. AA..

PonudaDubor d.o.o. je vanjski dis-

tribucijski ured za isto~nu ijugoisto~nu Europu poznatognjema~kog proizvoda~a sred-stava za odvajanje (smjesebiljnih ulja za nama{}ivanjekalupa), ulja za rezanje i pod-mazivanje, te ure|aja za nano-{enje (prskanje) tih sredstava zapekarstvo i slasti~arstvo (kondi-torstvo) - DUBOR.

Duborovi proizvodi su pokvaliteti, pouzdanosti i primjen-skoj tehnologiji vode}i u Europii dostupni su diljem cijelog svi-jeta.

Kako se planira ponuda i natrì{tu Federacije BiH, pozivajuse zainteresirani pekari i trgovcikoji snabdijevaju pekarskubran{u da se jave sa svojim kon-takt podacima.

DUBOR d.o.o.Ivana Visina 7, 10020Zagreb, HrvatskaTelefon: +385 1 652 3882Faks: +385 1 652 8134E-mail: [email protected]

1188

Zlato, srebro, bronza

Bh. inovatori uParizu osvojili 16

priznanjaBh. inovatori dobili su 16 priznanja na proljet-

nom inovatorskom sajmu �Foire de Paris�,odrànom od 30. aprila do 11. maja u Francuskoj.

Savez inovatora BiH se na pariskom sajmu pred-stavio tre}i put uzastopno, a nagra|eno je svih 14predstavljenih izuma, saop}eno je iz Zajednicetehni~ke kulture BiH.

Zlatne medalje dobili su dr Fahrudin Torlak izSarajeva za navode}u dinami~nu antirotiraju}uplo~u, primjenjivu u sanaciji lomova butne kosti icjevanice i Drago Barbari} iz @ep~a za trostrukoustakljivanje prozora.

Srebrene medalje su dobili Galib Alender izSarajeva, za traksijalni hirur{ki teleskop, NedàdNik{i}, iz Sarajeva, za ograni~enje nivoa buke elek-troakusti~nih ure|aja, Ljubomir Samardìja izBiha}a, za brod koji u cijelosti skuplja razasutipetrol po vodenoj povr{ini i Robert Rener za pret-varanje energije groma u elektri~nu energiju.

Bronzane medalje su dobili Stipe Rezo izGornjeg Vakufa za autosokovnik, Sanela Dervi} izDonjeg Vakufa za ustakljeni mu{ebak, te Gordana

Lihovi} iz Banje Luke za trajnu za{titu zidova odvlage.

Medalje i diplome Saveza inovatora i fabrikana-ta Francuske dobili su Slavko Jelica iz Jajca za plas-ti~ne roletne za za{titu niskog rastinja, SlobodanMersnik za prijenos elektri~ne energije kroz zemljui morsku vodu, Muhamed Tafro iz Sarajeva zahla|enje automobila isparavanjem, Ivo Trogrli} zalije~enje hormonalnih poreme}aja fitoterapijom, teDu{an Su{~evi}, @eljko Karan i Milorad Toprek zabiomehani~ko ispitivanje ljudskih kostiju.

Veliku po~asnu medalju za popularisanje inova-torstva u svijetu i BiH (Grande medaille d� honneur)dobili su visoki predstavnik Paddy Ashdown iambasador BiH u Francuskoj Slobodan [oja./FENA/


EEnneerrggooiinnvveessttaa (proizvo|a~ elektri~nih osigura~a) upri{tinskom regionu. Energoinvest snabdijeva industrijuelektri~ne energije proizvodima kao {to su visokon-aponski osigura~i, stanice transformatora i pruàinènjerske usluge.

LLeeppeennccaa (kamenolom i fabrika kre~a) u gnjilanskomregionu. Lepenac je kamenolom i pogon za obradu.Proizvodi obuhvataju nega{eni kre~ (CaO), ga{eni kre~(CaOH), kre~njak i pijesak. Lepenac je jedini proizvo|a~kre~a na Kosovu.

Kosovo MMoonnttaa`̀ee (sve obuhvatne ugovorne rado-ve/inènjering) u pri{tinskom regionu. Kosovo Montaàradi u sektoru inènjeringa i izgradnje, bavi se dizajni-ranjem i instaliranjem elektri~nih kablova, kanalizacioneinfrastrukture, grijanja i sistema klima-ure|aja.

PPeerrppaarriimmii--jja (ciglana) u mitrova~kom regionu.Perparimi funkcioni{e u sektoru proizvodnje gra|evin-skog materijala, bavi se proizvodnjom cigli.

RRiinnggoovvaa (ciglana) u pe}kom regionu. Ringov se baviproizvodnjom cigli u okviru sektora gra|evinskogmaterijala.

TTeerrmmoossiisstteemmaa (proizvodnja komercijalnih friìdera)u prizrenskom regionu. Termosistem u okviru sektoraza obradu metala proizvodi rashladne sisteme, friìderekomercijalne i industrijske veli~ine, indikatore rashlad-nih jedinica, grijne mjenja~e, solarne plo~e i kalorifereza sektor maloprodaje.

OOvvaajj ddookkuummeennaatt ssee oobbjjaavvlljjuujjee iisskklljjuu~~iivvoo uu pprrooppaa--ggaannddnnee ssvvrrhhee.. ZZaa {{iirree iinnffoorrmmaacciijjee zzaaiinntteerreessoovvaannii iinnvveessttii--ttoorrii ssee mmoogguu oobbrraattiittii ppiissmmeennoo KKoossoovvsskkoojj aaggeenncciijjii ppoovvjjee--rreennjjaa kkoojjaa }}ee pprruu`̀iittii ddooddaattnnee iinnffoorrmmaacciijjee oo nnaaddmmeettaannjjuu..

KKrraajjnnjjii rrookk zzaa pprreeddaavvaannjjee ssvviihh zzaahhttjjeevvaa jjee 1177::3300~~aassoovvaa uu ppoonneeddjjeelljjaakk 1166.. jjuunnaa 22000033.. ZZaa iinnffoorrmmaacciijjee uuvveezzii ssaa tteennddeerroomm ssee mmoo`̀eettee oobbrraattiittii::

KKoossoovvsskkaa aaggeenncciijjaa ppoovvjjeerreennjjaaOdjeljenju za privatizaciju Zelena zgrada, Ulica Velu{a II, Pri{tina, Kosovo Referentni broj je KTA01Telefon:++ 381 38 500 400 255, faks: ++ 381 38 248

076E-mail: [email protected]: www.kta-kosovo.org

Kosovska agencija povjerenja ima zadatak da izvr{i privatizaciju dru{tvenih preduze}a na Kosovu kroz spin-offmetodu i proces likvidacije. Pozivaju se investitori da kroz otvoren konkurentan proces tendera kupe NewCo,stvorene osnovnom imovinom i nekim ograni~enim odgovornostima navedenih dru{tvenih preduze}a.

Kosovska agencija povjerenja objavljuje privatizaciju

Iz apoteka

Alergije, kakonastaju i {ta

u~initi? Alergijski odgovor, ili reakcija preosjetljivostise javlja kada imuni sistem krene u odbrambenu reakciju na uobi~ajenone{kodljive supstance. Supstance kojepotaknu takvu reakciju su alergeni. Oni mogubiti u hrani, pra{ini, lijekovima, kozmeti~kimpreparatima, otrovima insekata, polenu biljaka... Kako }e se kod nekoga ispoljitialergija zavisi od tipa alergena, kao i duìnetrajanja izloènosti djelovanju alergena

Ljudi koji su skloni alergijskim reakcijama obi~no sualergi~ni na vi{e razli~itih supstanci od kojih svakauzrokuje jedinstvenu i specifi~nu reakciju. Mi{ljenjenau~nika je da je sklonost alergiji nasljedna, ali nenu`no i na odre|eni alergen. Izloènost alergenima uvrijeme smanjenih odbrambenih sposobnosti organiz-ma (nakon virusnih infekcija u pubertetu, trudno}i i sl)moè pogodovati pojavi alergije. Izlaganje razli~itimrizi~nim faktorima u najranijem djetinjstvu (zaga|enaatmosfera, dim cigareta i sl), tako|e, moè pogodovatirazvoju alergije.

Normalno imuni sistem ima funkciju odbrane orga-nizma od invazivnih agenasa kao {to su bakterije ivirusi. Me|utim, kod alergijske reakcije imuni sistemodgovara na �la`nu uzbunu�.

Senzibilizacija i nastanak alergijske reakcijePrema na~inu ulaska u organizam alergeni mogu

biti respiratorni, kontaktni, uzeti hranom, ili unesenidirektno u cirkulaciju, kao {to je npr. slu~aj kod ubodainsekata. Kada alergen prvi put do|e u kontakt sa orga-nizmom, dolazi do pojave senzibilizacije. Organizamdoìvi alergen kao napada~a i po~inje priprematiodbranu. To radi tako {to stvara brojna antitijela:Imunoglobulina E, (IgE). Svaki IgE je specifi~an zata~no odre|eni alergen. Na primjer, u slu~aju polenskealergije postoje specifi~na antitijela za polen ta~noodre|ene biljke.

Kada alergen sljede}i put do|e u kontakt sa orga-nizmom, nastaje lan~ana reakcija kojom se po~injuosloba|ati sna`ne hemijske supstance - medijatoriupale u organizmu kao {to su histamin, prostaglandinii leukotrijeni. Ove supstance dospijevaju u raznedijelove organizma cirkulacijom i izazivaju simptomealergije.

Mogu}nosti prevencije Prevencija moè po~eti ve} u najranijim danima

ìvota. Bebe trebaju biti za{ti}ene od pra{ine, duhan-skog dima, ku}nih alergena, kao {to je ku}na pra{ina,grinje, bu|, ìvotinjske dlake i sli~no. �Visokorizi~na�hrana za one bebe ~iji roditelji ve} imaju alergiju bi bilimlije~ni proizvodi, jaja, orasi, plodovi citrusa, te ihtreba izbjegavati barem do prve godine ìvota. Nekialergolozi u takvim slu~ajevima preporu~uju da ~ak imajka izbjegava tu vrstu hrane za vrijeme trajanja dobadojenja.

Prevencija u ku}i...Najve}i problem u stanu su polen i ku}na pra{ina

koji se unose izvana, duhanski dim, grinje, bu| i ìvot-injske dlake.

Upotreba air-conditionera tokom ljeta moè doneklesmanjiti problem. Tako|e, upotreba malih podnih pro-stirki umjesto tepiha od zida do zida, ~esto ~i{}enje i prov-jetravanje posteljine, zavjesa, prekriva~a, kao i davanjeprednosti su{enju u su{ilici radije nego na zraku. Usvakom slu~aju treba koristiti posteljinu postojanih bojakoja se moè prati na visokim temperaturama. Usisiva~mora imati kvalitetne filtere za pra{inu, jer, u protivnom,samo pomaè �razbacivanju� pra{ine po ku}i.

Ako imate ku}nog ljubimca, kupajte ga jednomsedmi~no i ~e{}e ~etkajte. Naravno, to treba da ~ini nekood uku}ana ko nije alergi~an. Koliko god ste �ludi� zasvojim ljubimcem, ne pu{tajte ga u spava}u sobu!

... i napoljuOd svih alergija naj~e{}i tip su sezonske polenske

alergije. Svakog prolje}a, ljeta i jeseni sitne ~esticepolena se osloba|aju iz drve}a, trava i korova. Ukolikopatite od alergije na polen ostanite kod ku}e u jutrokada je razina polena u zraku najve}a. Sun~ani ivjetroviti dani su posebno kriti~ni. Ako vam je posaotakav da morate raditi vani, nosite za{titnu masku.Tako }e se sprije~iti ulaz polena u di{ne puteve.Informi{ite se o kalendaru cvjetanja biljaka na ~iji stepolen alergi~ni. Ukoliko je mogu}e, u sezoni cvjetanjatih vrsta preselite u podru~ja sa manje polena. Naro~itoje pogodan morski priobalni pojas, ali i bez �selidbe�moète bar malo olak{ati tegobe koriste}i ne{to odnavedenih savjeta.

Koji lijekovi pomaù?Lijekovi koji se koriste u lije~enju alergija, kao i

ublaàvanju simptoma su raznoliki i sa razli~itim meh-anizmom djelovanja. Djeluju tako {to ko~e sam nas-tanak alergijske reakcije ili ko~e pojavu neugodnihprate}ih simptoma. Naj~e{}e se kombinuje vi{epreparata zajedno. To su u prvom redu antihistaminici,dekongestivi, kortikosteroidi, preparati kalcija, bron-hodilatatori i sli~no u zavisnosti od tipa alergije. Oizboru odre|enih lijekova potrebno se posavjetovati saljekarom, a o pitanjima o samoj upotrebi odre|enihlijekova pomo} potraìte od va{eg farmaceuta.

MMrr pphh.. MMaajjaa -- ZZoorriiccaa KKNNEE@@EEVVII]]APOTEKA MY MEDICO

SARAJEVO

[tete u poljoprivredi i do 50 odsto · banaka namijenjenih privrednom razvoju, zaklju~eno je da...

Documents