SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Tina Ban

POSTUPAK REALIZACIJE ŠPEDITERSKIH USLUGA NA PRIMJERU

PODUZEĆA AGIT D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

POSTUPAK REALIZACIJE ŠPEDITERSKIH USLUGA NA PRIMJERU

PODUZEĆA AGIT D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodno poslovanje 2 Mentor: Prof.dr.sc. Heri Bezić Student: Tina Ban

Studijski smjer: Marketing JMBAG: 0081132986

Rijeka, svibanj, 2015.

Sadržaj: 1. UVOD ................................................................................................................................................. 1

1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja ............................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................ 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 2

1.4. Stručne istraživačke metode ............................................................................................ 2

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 2

2. OSNOVNA OBILJEŽJA ŠPEDITERSKIH USLUGA ................................................................. 4

2.1. Značaj, nastanak i razvoj špedicije .................................................................................. 4

2.2. Vrste špedicije ................................................................................................................. 6

2.3. Uloga i zadaci međunarodnog špeditera ........................................................................ 10

2.4. Promjenljiva uloga špeditera ......................................................................................... 14

2.5. INCOTERMS ................................................................................................................ 19

2.6. FIATA ........................................................................................................................... 23

3. ANALITIČKI OKVIRI PODUZEĆA AGIT D.O.O ................................................................... 32

3.1. Cargo ............................................................................................................................. 33

3.2. Dom Express ................................................................................................................. 34

3.3. Prihodi ........................................................................................................................... 35

3.4. Financijsko poslovanje .................................................................................................. 36

4. REALIZACIJA ŠPEDITERSKIH USLUGA I PRIJEVOZA U PODUZEĆU AGIT D.O.O .. 40

4.1. Postupak dobivanja naloga ............................................................................................ 40

4.2. Ukrcaj kontejnera na vagon ........................................................................................... 41

4.3. Prijevoz kontejnera kamionom ...................................................................................... 42

4.4. Isporuka kontejnera ....................................................................................................... 42

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 44

LITERATURA .................................................................................................................................... 45

POPIS SLIKA ...................................................................................................................................... 46

POPIS TABLICA ................................................................................................................................ 46

POPIS PRILOGA ............................................................................................................................... 46

1

1. UVOD

Špedicija je specijalizirana privatna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme, dopreme i

tranzita robe. Prvi put se pojavila u 13. Stoljeću u Veneciji, te se razvojem međunarodne

robne razmjene proširila u 20. stoljeću. Danas je to djelatnost bez koje razmjena roba ne bi

bila moguća i koja djeluje pod strogim pravilima i propisima.

1.1. Predmet, problem i objekt istraživanja

Predmet ovog istraživanja predstavlja postupak realizacije špediterskih usluga od dobivanja

naloga pa sve do isporuke robe na odredište. Problem istraživanja predstavlja kompleksnost

procesa špediterskih usluga. U radu će biti detaljno objašnjeni zadaci klasičnog i

međunarodnog špeditera, te dijelovi poslova na koje špediter mora posebno obratiti

pozornost. Objekt istraživanja predstavlja špediter sa svojim zadacima i ovlastima.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Konzistentnim spoznajama i pomnim pregledom špediterskih usluga u svijetu moguće je

predložiti metode za razvoj i poboljšanje postojećih usluga špedicije u RH.

Tako postavljena pomoćna hipoteza implicira tri pomoćne hipoteze:

P.H.1: Korištenjem najpovoljnijeg prijevoznog rješenja smanjuju se troškovi

nalogodavca.

P.H.2: Korištenjem raznih prijevoznih isprava ubrzava se tranzit robe.

P.H.3: Osiguranjem robe u slučaju rizika i oštećenja osigurava se transport robe između

polazišta i odredišta.

2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati korištenje špediterskih usluga na primjeru tvrtke Agit d.o.o., te

se bolje upoznati s poslovanjem poduzeća.

Cilj istraživanja je predstaviti postojeće stanje u RH i inozemstvu, te prikazati važnost

špediterskih usluga u modernom transportu.

1.4. Stručne istraživačke metode

U radu su korištene slijedeće stručne metode istraživanja: induktivna metoda, metoda analize,

metoda dokazivanja i statistička metoda.

Praktični dio rada je bilo prikazati realizaciju špediterskih usluga i prijevoza u poduzeću Agit

d.o.o. od dobivanja naloga, preko ukrcaja kontejnera na vagon odnosno prijevoza kontejnera

kaminonom do isporuke kontejnera na odredišnu lokaciju.

1.5. Struktura rada

Da bi se prikazala svrha i ciljevi istraživanja potrebno je postaviti strukturu rada. Struktura

rada se temelji na špediterskim poslovima s naglaskom na realizaciju usluga u Republici

Hrvatskoj odnosno u tvrtki Agit d.o.o.

Prvi dio pod nazivom „Uvod“ daje pregled predmeta, problema i objekta istraživanja, radne i

pomoćne hipoteze, svrhe i ciljeva istraživanja, stručne istraživačke metode i strukture rada.

Drugi dio naziva „Osnovna obilježja špediterskih usluga“ govori o značaju, nastanku i razvoju

špedicije od početaka u Veneciji u 13. stoljeću pa do današnjih dana. Također u sklopu ovog

poglavlja dana je podjela na klasičnog i međunarodnog špeditera, te su opisane podvrste ove

3

dvije glavne vrste i poslovi koje obavlja svaki od njih. Na kraju poglavlja prikazan je termin

INCOTERMS i objašnjeno čime se bavi organizacija FIATA.

„Analitički okviri poduzeća Agit d.o.o.“ predstavlja treće poglavlje ovog rada. U sklopu ovog

poglavlja prikazana je podjela poduzeća Agit na Cargo i Dom Express, te su prikazani prihodi

i sveukupno financijsko poslovanje.

Četvrti dio pod nazivom „Realizacija špediterskih usluga i prijevoza u poduzeću Agit d.o.o.“

prikazuje praktični dio ovog rada. U njemu je objašnjen postupak organizacije špediterskih i

prometnih usluga poduzeća Agit d.o.o. u carinskoj zoni Luke Rijeka i kontejnerskom

terminalu Brajdica. Postupak je podijeljen na četiri dijela – postupak dobivanja naloga, ukrcaj

kontejnera na vagon, prijevoz kontejnera kamionom i isporuka kontejnera – koji su u sklopu

ovog poglavlja detaljno objašnjeni.

Petim dijelom dani su najvažniji zaključci ovoga rada, te je dan kritički osvrt na poslovanje

poduzeća Agit d.o.o.

4

2. OSNOVNA OBILJEŽJA ŠPEDITERSKIH USLUGA

Špediterske usluge su usluge koje obavlja špediter i one uključuju uvozno/izvozno carinjenje

robe, posredovanje kod državnih i inspekcijskih vlasti, priprema potrebne dokumentacije,

pribavljanje potrebnih dozvola, privremeni izvoz i uvoz robe, privremeno skladištenje robe u

carinskom skladištu, te osiguranje robe. U nastavku ovog poglavlja bit će riječi o značaju,

nastanku i razvoju špedicije, vrstama špedicije, ulogama i zadacima međunarodnog špeditera,

INCOTERMS-u i FIATA-i.

2.1. Značaj, nastanak i razvoj špedicije

Špedicija se prvi puta pojavljuje u 13. stoljeću u Veneciji. Venecija je u to vrijeme igrala

važnu ulogu u trgovini sa susjednim zemljama budući da je bila glavna velesila u pomorskim

putovima. U takvoj trgovini sa susjednim zemljama redovito se provjeravala otprema i

doprema robe preko posebnih posrednika koji su bili zaduženi za siguran prijevoz. Na

odredištu su posrednici predavali robu primateljima uz odgovarajuću potpisanu ispravu. Ta

isprava koja je u biti bila potvrda da je roba primljena se uzima za prvu prijevoznu ispravu.

Kasnije u 16. stoljeću organiziranje otpreme i dopreme robe za svoj račun su preuzeli

posrednici (vozari). Oni su naplaćivali vozarinu i izdavali prijevozne isprave. Trgovina se

neprestano širila, te je u 18. stoljeću poprimila široke razmjere. Tada su se trgovci počeli

obraćati prvim posrednicima koji su onda za njih birali najpovoljnije prijevozne putove,

unajmljivali prijevozna sredstva i davali im stručne savjete za prijevoz robe. Takvi posebni,

specijalni posrednici su bili poznati pod imenom špediteri.

U 19. stoljeću položaj špeditera se afirmirao i učvrstio zahvaljujući pojavom željeznice i

modernizacijom drugih prijevoznih sredstava. U to vrijeme se i međunarodna trgovina počela

razvijati na širokoj osnovi. Za vrijeme ovog stoljeća špediterska djelatnost dobiva i svoju

pravnu podlogu budući da kapitalističke zemlje donose posebna zakone o špediciji kojima ona

postaje posebni oblik trgovačke djelatnosti.

5

Proizvodne snage te proizvodni i društveni odnosi u 20. stoljeću su doveli do razvoja

međunarodne robne razmjene, suvremenih tehnologija transporta, tokova kapitala itd. To je

dovelo do povećanja kompleksnosti pravno-ekonomskih odnosa među sudionicima u

privrednim sistemima na razini nacije i regije te njihovim podsistemima. (Andrijanić et.al

2001, str. 194)

Riječ špedicija (lat. expedire odnosno expeditio) se može prevesti kao „otpremiti“ odnosno

„otposlati“. Postoje razne definicije špedicije ali najbolje je pojam špedicije objasnio naš

najpoznatiji stručnjak za temu špedicije, prof. dr. Ante Turina. Prema njemu špedicija je

specijalizirana privatna djelatnost koja se bavi upravljanjem izvoza robe i drugih poslova koji

su u vezi izvoza robe. Špediter je pravna ili fizička osoba koja obavlja organizaciju otpreme

robe pomoću vozara i druge poslove koji imaju veze s otpremom robe. (Zelenika 1996, str.

40)

U općem smislu klasičnu špediciju se može promatrati sa znanstvene strane i sa strane

aktivnosti. Kao znanost klasična špedicija je skup disciplinarnih znanja koja proučavaju i

djeluju prema zakonitostima raznih aktivnosti koje na djelotvoran način omogućuju uvoz,

izvoz i provoz materijalnih dobara (tj. stvari, tvari, živih životinja itd.) svim prijevoznim

sredstvima, svim prijevoznim putovima, u konvencionalnom, kombiniranom i

multimodalnom transportu. Ako promatramo klasičnu špediciju sa strane aktivnosti onda je to

zbir određenih pravila, funkcija, radnji, operacija itd. koje učinkovito omogućuju izvoz, uvoz i

provoz materijalnih sredstava bilo kojim prijevoznim sredstvom, bilo kojim prijevoznim

putem, u standardnom, kombiniranom i multimodalnom transportu. (Zelenika 1996, str. 41)

Za provedbu ovih aktivnosti zadužen je klasični špediter. On je osoba zadužena za

organizaciju uvoza, izvoza i provoza robe svojih nadređenih ( nadređeni mogu biti izvoznici i

uvoznici). Taj posao obavlja pomoću prijevoznika a također obavlja i druge poslove koji su

usko vezani s uvozom, izvozom i provozom robe. (Zelenika 1996, str. 42)

Osim klasičnog pojma špedicije i špeditera postoji i međunarodna klasična špedicija i

međunarodni klasični špediter. Ovdje se kao i u prethodnom slučaju imamo podjelu sa strane

znanosti i sa strane aktivnosti. Kao znanost međunarodna klasična špedicija je zbir različitih

6

nauka koja proučavaju i djeluju u skladu s zakonitostima mnogih vanjskotrgovačkih i

prometnih aktivnosti koje na učinkovit način omogućuju izvoz robe iz vlastite države u

inozemstvo, uvoz robe iz inozemstva u vlastitu državu i provoz robe između mnogih

inozemnih država preko vlastite države. (Zelenika 1996, str. 43)

Ako se međunarodnu klasičnu špediciju promatra kao aktivnost onda je to zbir određenih

djelatnosti koje učinkovito omogućavaju izvoz robe iz vlastite države u inozemstvo, uvoz

robe iz inozemstva u vlastitu državu i provoz robe između inozemnih država preko vlastite

države. (Zelenika 1996, str. 43)

Za provedbu ovih radnji zadužen je međunarodni klasični špediter. To je osoba koja radi

djelatnosti vanjskotrgovačkog prometa i koja zaključuje ugovore u svoje ime i za tuđi račun, u

tuđe ime i za tuđi račun i u svoje ime i za svoj račun, te druge djelatnosti vezane za izvoz,

uvoz i provoz robe. (Zelenika 1996; str. 44)

Osim špeditera postoje i dodatni pojmovi, a to su podšpediter i međušpediter. Podšpediter je

osoba kojoj glavni špediter prenosi u potpunosti izvršenje špediterskog posla. Špediter je

ponekad iz opravdanih razloga (preopterećenost poslom ili zbog toga što nema organiziranu

vlastitu radnu jedinicu u nekom mjestu iz kojeg treba otpremiti ili dopremiti robu ili pak nekih

drugih razloga: ekonomskih ili recipročnih i sl.) prisiljen prenositi na podšpeditera izvršenje

komitentova naloga, s tim da ga podšpediter zamijeni u čitavom poslu. Međušpediter je osoba

kojoj glavni špediter samo djelomično prenosi izvršenje špediterskog posla. (Zelenika 1996,

str. 45)

U ovom poglavlju bila je prikazana špedicija, te su objašnjene razlike između klasičnog i

međunarodnog špeditera. U nastavku će biti više riječi o vrstama špedicije.

2.2. Vrste špedicije

Špedicija se može raspodijeliti na mnogo vrsta budući da su poslovi špeditera dosta

raznovrsni i kompleksni. Manje i srednje špediterske kompanije se u pravilu ne mogu baviti

svim oblicima i vrstama špedicije budući da bi u tom slučaju poslovanje bilo neekonomično i

7

rentabilno. U raznim literaturama se spominju različiti kriteriji podjele špediterskih

djelatnosti, a u nastavku će biti prikazana podjela prema teritorijalnom krugu poslovanja,

osnovnom obilježju poslovanja, obujmu poslovanja, najčešćem korištenom prijevoznom

sredstvu, vrsti prijevoza i predmetu otpreme.

Postoji podjela prema (Zelenika 1996; str.46):

1) Teritorijalnom djelokrugu poslovanja:

a. Nacionalna špedicija

b. Međunarodna špedicija

2) Osnovnom obilježju poslovanja:

a. Lučka (pomorska)

b. Cestovna

c. Željeznička

d. Zračna

e. Riječna

3) Obujmu poslovanja:

a. Velike špediterske kompanije

b. Male špediterske kompanije

c. Srednje špediterske kompanije

4) Najčešće korištenom prijevoznom sredstvu:

a. Pomorska špedicija

b. Cestovna (kamionska) špedicija

c. Željeznička špedicija

d. Riječna špedicija

e. Zrakoplovna špedicija

5) Vrsti prijevoza:

a. Brzovozna špedicija

8

b. Sporovozna špedicija

c. Ekspresna špedicija

d. Vagonska špedicija

e. Denčana (komadasta pošiljka) špedicija

f. Masovna špedicija

g. Čarterska špedicija

h. Konvencionalna špedicija

i. Kombinirana špedicija

j. multimodalna špedicija

6) Predmetu otpreme:

a. Špedicija generalnih tereta

b. Špedicija živih životinja

c. Špedicija kemijskih proizvoda

d. Špedicija kontejnera

e. Špedicija industrijskih proizvoda

Nacionalna špedicija je posebna gospodarska radnja, odnosno zbir određenih radnji, funkcija,

operacija, zakona itd. koje učinkovito omogućuju izvoz i uvoz robe nadređene osobe unutar

granica jedne zemlje, u pravilu, državnim prijevoznim sredstvima. (Zelenika 1996, str. 77)

Otprema i doprema robe obavlja se u istom smjeru pa se onda zove loco špedicija ili iz jednog

mjesta u drugu pa se onda zove međumjesna ili unutarnja špedicija.

Međunarodna špedicija se u praksi češće bavi svim aktivnostima odnosno vrstama špedicije

nego specijalizacijom loco ili unutarnje špedicije. Ima veliko značenje za nacionalno

gospodarstvo budući da se u nekim zemljama 95% cjelokupnog uvoza, izvoza i provoza

obavlja putem specijaliziranih špediterskih kompanija. Zbog mnogo veće složenosti u odnosu

na nacionalnu špediciju kod međunarodne špedicije je došlo do posjele prema osnovnom

obilježju špediterskog poslovanja pa tako razlikujemo lučku (pomorsku), kontinentalnu i

graničnu špediciju.

Lučka špedicija označava vrstu špedicije specijaliziranu za organiziranje otpreme i dopreme

robe pomorskim prijevoznim sredstvima. Budući da se 75% svjetske trgovine obavlja

9

morskim putem, lučka špedicija ima veliko značenje i važnost među ostalim vrstama

špedicije. Lučka špedicija se često zove i pomorska špedicija za što postoje dva glavna

razloga:

1) More predstavlja prijevozni put koji je u pravilu najpovoljniji

2) More drži monopol po pitanju prometnog puta budući da pruža i veći promet robe

među pojedinim kontinentima.

U glavne poslove lučke špedicije odnosno lučkog špeditera spadaju skladištenje robe, iskrcaj,

ukrcaj, pretovar, signiranje, pakiranje, te ugovaranje ekonomsko-pravnih odnosa s brodovima,

skladištima, carinskim i drugim osobama u prometnom sistemu.

Špedicija koja koristi kopnene prijevozne putove kako bi organizirala uvoz i izvoz robe zove

se kontinentalna špedicija. Ona se dijeli na riječno–kanalsko-jezersku, zračnu špediciju

cestovnu i željezničku. Kontinentalni špediteri se specijaliziraju za jedan oblik prijevoza te

prate prometne, a osobito tarifne promjene u željezničkom, riječnom, cestovnom i drugim

prijevoznim sustavima.

Specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi carinskim poslovima oko otpreme, dopreme i

tranzita robe i drugim poslovima vezanim za carinjenje robe zove se granična špedicija.

Carinske formalnosti vezane za otpremu, dopremu i tranzit robe obavljaju tzv. granični

špediteri. Njihov zadatak je pored već navedenih djelatnosti i organizacija zbirnog prometa

pošiljaka. Na taj način osiguravaju brzu otpremu robe i smanjuju prijevozne troškove.

U nekoj literaturi se granična špedicija poistovjećuje s terminom pogranična špedicija što nije

istoznačnica zbog toga što granični špediteri obavljaju graničarske djelatnosti, a ne u

pograničnom pojasu te zato što obavljaju poslove u vezi prometovanja robe preko granice, a

ne ostalim prometom koji je karakterističan za pogranični pojas. (Andrijanić et. al, 2001; 196)

Ovim poglavljem prikazane se vrste špedicije, te je napravljena njihova podjela. U slijedećem

poglavlju bit će više riječi o ulozi i zadacima međunarodnog špeditera.

10

2.3. Uloga i zadaci međunarodnog špeditera

Međunarodni špediter je osoba odgovorna za izvršavanje djelatnosti vanjskotrgovačke

razmjene.

Njegova zadaća je zaključivanje ugovora pri organiziranju izvoza, uvoza i tranzita robe. Ako

on te ugovore zaključuje u vlastito ime, ali za tuđi račun onda on to obavlja kao komisionar. U

slučaju da ugovor zaključuje u ime neke druge osobe i za račun te druge osobe govori se o

špediteru kao agentu, dok u slučaju kad ugovor zaključuje u vlastito ime i za vlastiti račun

govorimo o samostalnoj kategoriji privrednika. Također je špediter dužan obavljati ostale i

konvencionalne specifične poslove i djelatnosti vezane s uvozom, izvozom i tranzitom robe.

(Turina, 1965; 26)

Djelatnosti međunarodne špedicije uključuju (Turina, 1965; 27):

· Uvoz robe iz svoje države u inozemstvo

· Izvoz robe iz inozemstva u svoju državu

· Tranzit robe među inozemnim državama preko svoje države

U praksi međunarodni špediteri obavljaju sve navedene vrste međunarodne špedicije, te je i u

Hrvatskoj takav slučaj. Zbog međunarodne konkurencije postoji podjela i specijalizacije

međunarodnih špeditera u odnosu na osnovna obilježja špediterskog djelovanja i to na tri

vrste (Turina, 1965; str.28):

1) Kontinentalni špediter – odgovoran je prijevoz robe cestovnim, željezničkim

avionskim i unutarnjim riječnim putovima i prijevoznim sredstvima

2) Granični špediter – odgovoran za carinske postupke i pregled robe prilikom uvoza,

izvoza ili tranzita. Smješten je frekventnim graničnim prijelazima.

3) Lučki špediter - odgovoran za poslove uvoza i izvoza robe morskim putevima. Ova

vrsta špeditera može raditi poslove u prekomorskim i kontinentalnim lukama. Budući

da najveća količina robe prolazi morskim putem (jer je on najjeftiniji) uloga lučkog

špeditera je jako važna, te o njemu ovisi preciznost, čistoća i sigurnosni aspekt u

uvozu i izvozu robe u morskom prijevozu među narodima. Lučki špediteri se nadalje

mogu podijeliti na

a. Zbrojne špeditere – organiziraju zbrojni promet

11

b. Sajamske špeditere – organiziraju različite sajamske priredbe, izložbe itd.

c. Špeditere za zračni promet – obavljaju niz djelatnosti pri uvozu i izvozu robe

zrakoplovom

Međunarodni špediter ima kao glavni zadatak preuzeti od svog nalogodavca (izvoznik,

uvoznik, proizvođač) poslove vezane za uvoz, izvoz i tranzit robe u međunarodnom prometu.

Osnovni poslovi koje međunarodni špediter obavlja su slijedeći (Turina, 1965; str.29)

1) Daje smjernice i sudjeluje u dogovorima vezanim za zaključivanje međunarodnih

kupoprodajnih ugovora

2) Određuje transportni put, transportno sredstvo i vrijeme transporta za određenu

pošiljku.

3) Priziv robe

4) Zaključivanje ugovora o prijevozu robe klasičnim načinom – uporaba prijevoza jedne

prometne grane

5) Zaključuje multimodalni transportni ugovor o robi i organizira transport do primatelja

6) Obavlja preuzimanje robe prilikom uvoza

7) Obavlja uvoz, izvoz i tranzit robe

8) Zaključuje ugovor o utovaru, istovaru i prebacivanju robe

9) Zaključuje ugovor o uskladištenju robe

10) Zaključuje ugovor o transportnom osiguranju

11) Ispostavlja ili pribavlja prijevozne i druge isprave

12) Obavlja djelatnosti vezane za carinu robe

13) Kontrolira ispravnost papirologije, carine i drugih pristojbi i troškova

14) Informira nadređenog

Špediterski posao započinje dispozicijom. To je nalog koji špediter dobiva za obavljanje

određenog špediterskog posla. Dispozicija daje uvid u sadržaj općeg ugovora o izvozu, te daje

upute u koje vrijeme i na koji način će određeni dio rada obaviti špediter. Mora uključivati

bitne informacije za ispravan i pravovremen izvoz robe a te informacije se mogu dobiti

pismenim putem, telegrafom, telefonskim putem ili usmenim putem.

12

Primitak dispozicije odnosno njeno uvođenje u pozicijsku knjigu naziva se pozicioniranje.

Pod određenim pozicijskim brojem moguće je vidjeti cjelokupnu prepisku vezanu za

obavljanje djelatnosti.

Pozicijske mape su mape koje koristi svaka špedicija. Dispozicija i kopija o primitku robe su

prvi dokumenti koji se stavljaju u pozicijsku mapu, a ova mapa također sadrži i sve izdatke i

primitke te cjelokupan tok određenog posla špedicije.

Ugovorom između špeditera i trećih osoba uvjetuje se izvršenje špediterskih zadataka. Vrlo su

važni ugovorni odnosi između međunarodnog špeditera i vozara. U Republici Hrvatskoj nema

razlike u zaključivanju ugovora o prijevozu između špeditera i kontinentalnih vozara ili

brodara dok u međunarodnom prometu ugovore zaključuju tzv. pomorski agenti. Takvi

pomorski agenti su zaduženi za prihvaćanje i otpremu brodova, dogovaranje ugovora o

brodskom iskorištavanju, kupoprodaji, izgradnji i remontu brodova, osiguranju, popunjavanju

posade i brizi o posadi.

špediter prihvaća robu koja je određena za izvoz te ona mora biti pripremljena za prijevoz.

Takva roba se tad pregledava te u slučaju da postoje oštećenja, neki nedostaci ili manjak

sadržaja špediter to mora javiti nadređenom i podnijeti reklamaciju.

Nakon obavljenog prihvata robe, posao špeditera je organizirati otpremu robe unaprijed

odabranim prijevoznim sredstvom. Špediter po preuzimanju robe na otpremu izdaje

otpremničku potvrdu.

Doprema robe se izvršava analogno načinu organizacije otpreme robe u inozemstvo. Špediter

priprema dokumentaciju o dolasku broda i o spremnosti za predaju robe, preuzima robu,

ustanovljuje u kakvoj je stanju roba, te nadgleda istovar. Prilikom faze provoza robe špediter

radi na svim zadacima kao i inače a koji su vezani za uvoz i izvoz robe.

Zatvaranje ugovora o utovaru, istovaru i pretovaru robe daje zbir mjera i funkcija vezanih za

prijevoz tereta od početne do završne lokacije. Potrebno je izračunati vrijeme potrebno za

ukrcaj odnosno iskrcaj tereta. Vrijeme u kojem treba izvršiti utovar ili istovar tereta prilikom

13

morskog prijevoza naziva se stojnicama (engl. laydays), dok se prekoračenje tog vremena

naziva prekostojnicama (engl. demurrage). Radnje vezane za ukrcaj-iskrcaj-prekrcaj

zauzimaju najviše vremena u eksploataciji prijevoznih sredstava. Trajanje takvih radnji ovisi

o brojnim čimbenicima poput vrste, konstrukcije i nosivosti prijevoznog sredstva, vrsti i

prirodi robe, ukrcajno-iskrcajnim točkama, načinu izvršenja dotičnih radnji, opremljenosti

terminala i prometnih čvorišta i skladišnih prostorija.

Osiguravanje robe se obavlja samo na izričit nalog nalogodavca dok je u slučaju kad

nalogodavac nije naveo rizike protiv kojih treba osigurati robu. U tom slučaju je dužnost

špeditera osigurati robu samo protiv standardnih prijevoznih rizika u koji spada rizik

oštećenja za vrijeme tvorničkog tovarenja, rizik oštećenja za vrijeme prirodnih utjecaja i rizik

protiv krađe i gubitka pošiljke).

U osnovnu djelatnost međunarodnog špeditera ne spada skladištenje robe ali ga on obavlja u

slučajevima kad se dolazak robe u luku nije istovremen s dolaskom broda i u slučaju kad robu

prije izvoza treba sortirati, pakirati, prepakirati, miješati ili podvrći drugim manipulacijama.

U osnovne poslove također spada i carinjenje robe koje se radi po zapovijedi nadređenog

prema informacijama koje stoje u dispoziciji. Carinjenje robe se sastoji od podnošenja

deklaracije, prijema deklaracije, pregleda robe, svrstavanja robe po carinskoj tarifi,

utvrđivanja carinske osnovice, svote carine i drugih uvoznih pristojbi. Špediter od

nalogodavca mora pribaviti potrebne isprave u koje spadaju prijava o zatvorenoj djelatnosti,

prijava o otpremi robe i faktura. O toku organizacije i uspješnog obavljanja izvoza, uvoza i

provoza robe špediter mora obavještavati svoj nalogodavca. To je jedna od njegovih

značajnijih obveza i špediter posebno mora informirati nalogodavca o kretanju robe,

izvanrednim događajima i konačnom izvršenju naloga.

Za izvršene usluge špediter je nagrađen nagradom kao i naknadom svih financijskih troškova

koje je imao oko izvoza ili uvoza robe. Forfetni stavak predstavlja iznos nagrade za izvršenje

djelatnosti izvoza ili uvoza robe.

14

Špediter po završenom poslu dostavlja fakturu koja sadrži sve troškove nastale prilikom

obavljanja posla (Turina, 1965, str. 30).

Međunarodni špediter je zadužen za cijeli niz poslova kao što je objašnjeno u sklopu ovog

poglavlja. U slijedećem poglavlju bit će prikazana promjenljiva uloga špeditera.

2.4. Promjenljiva uloga špeditera

Problem ponude i potražnje je pokretačka sila ljudske povijesti, te je izravno povezan s

transportnom: ako postoji nemogućnost proizvodnje hrane ili robe koja se želi konzumirati ili

upotrijebiti ona se mora transportirati. U doba trgovine između farmi i sela prijevoz je bio

relativno jednostavan i spor – izvodio se pomoću životinja i vagona ili pomoću radne snage.

Međutim, kako su ljudi počeli istraživati druge mogućnosti trgovanja, počeo se širiti među

gradski i međukontinentalni prijevoz. Istraživanjem i nastankom globalne pomorske trgovine

dolazi do rasta trgovačke otpreme i prijevoza morem na velike udaljenosti. Industrijska

revolucija 18. i 19. stoljeća je primijenila parnu snagu za prijevoz što je u konačnici olakšalo i

ubrzalo kretanje roba (Baluch 2007, str. 1).

U 21. stoljeću proizvodi koje konzumiramo prelaze velike udaljenosti duž globalnih

opskrbnih lanaca. Proizvodnja, upravljanje zalihama, prijevoz i distribucija, te specijalizirano

rukovanje i upravljanje su dio ovih opskrbnih lanaca. Kako opskrbni lanac postaje geografski

zamršeniji njegov uspjeh ovisi o stručnosti nadležnih prometnih posrednika (špeditera ili

pružatelja teretne logistike).

Naplata carine od strane vladinih agencija je bila osnovni dio trgovine kroz povijest. S

naplatom carina dolazi do zahtjeva za posrednikom ili agentom koji bi premjestio robu u ime

pošiljatelja ili primatelja. Carinski brokeri i agenti koji su djelovali u ime brodara organiziraju

prijevoz tereta i zakupljuju prostor na brodovima su se razvili u špeditere. Uloga špeditera je

dodatno proširena, te su oni napustili percepciju da budu obični agenti za prijevoznu

industriju. Današnji pružatelji teretne logistike (FLPs – engl. Freight Logistics Providers) su

odgovorni za cijeli niz usluga u lancu opskrbe (cf. sliku 2.1.) (Baluch 2007, str. 2).

15

U nastavku će biti razmatrana promjenljiva uloga špeditera, važnost njihovih usluga za

funkcioniranje globalnih lanaca opskrbe, te samo neki alati koji se mogu koristiti za

dodavanje vrijednosti ovim opskrbnim lancima

Slika 2.1. – Evolucija špeditera

Izvor: Issa Baluch – The Changing Role of the Freight Forwarder, 2007

Opskrbni lanac uključuje mnoge grupe trgovačkih partnera te je logistika ključna kako bi ih se

zadržalo zajedno. Logistika je definirana kao proces planiranja, implementacije te kontrole

efikasnog toka i spremanja dobara i informacija povezanih s njima. Kako globalna logistika

postaje sve zahtjevnija i kako skladištenja dostupna kroz opskrbni lanac postaju sve

atraktivnija, eksternalizacija dobave, distribucije i povratne logistike postaju česta praksa.

Visokotehnološke industrije npr. doživljavaju kraće proizvodne životne cikluse sa skoro

svakim kvartalom. Povećana konkurencija koja nastoji biti prva na tržištu s najnovijim

modelom stavlja veliki pritisak na opskrbni lanac.

Postoje brojni faktori koje tvrtke uzimaju u obzir kad eksternaliziraju i planiraju svoje

aktivnosti opskrbnog lanca. Prvo, ako tvrtka samostalno upravlja svojom vlastitom logistikom

mora skrenuti pozornost od svoje temeljne kompetencije i snage. Međutim, ako tvrtka

eksternalizira neke funkcije, kao što su skladištenje, upravljanje inventarom, ili distribucija

16

bolje se fokusirati na ostale zadatke. Također postoje koristi ako se roba skladišti i dostavlja

profesionalno.

Drugo, prilikom ulaska na tržište u novom geografskom području, malo je vjerojatno da

tvrtka neće biti upozorena o zamršenim detaljima poslovnog menadžmenta unutar te regije.

To uključuje lokalnu dokumentaciju i procedure koje zahtijevaju regionalnu stručnost. Da bi

tvrtka upravljala ovim aktivnostima udaljenima tisuću kilometara mora omogućiti iznimno

oporezivanje, te će zahtijevati stalna ažuriranja aktivnosti i IT podršku. Aktivnosti logističke

eksternalizacije daju tvrtkama globalni raspon i pomažu im preuzeti prednosti mogućnosti

vanjskih tržišta (Baluch 2007, str. 3).

FLP-i (eng. Freight Logistics Provider) mogu preuzeti razne logističke zadatke u opskrbnom

lancu te čineći to dodaju vrijednost proizvodu. Ti zadaci obično uključuju tradicionalne

špediterske poslove poravnanja i prosljeđivanja kao i usluge kao što su skladištenje,

distribucija, upravljanje inventarom, pakiranje, označavanje, ponovno pakiranje, vaganje i

kontrolu kvalitete. Omogućujući ove usluge, FLP igra značajnu ulogu u domaćem i

međunarodnom opskrbnom lancu. Tvrtke mogu eksternalizirati ove zadatke FLP-u te na taj

način uštediti novac i ograničiti geografska ograničenja. FLP može koristiti tvrtki smanjenjem

vremena obrta i vremena transporta.

Kako bi preživjeli FLP-i moraju omogućiti usluge s dodanom vrijednosti koje poprimaju

značajni udio ukupnih logističkih troškova kupca. Kvaliteta, usluga s dodanom vrijednosti je

temeljena na dosljednom omogućavanju da korisnici koriste najnovija rješenja za potrebe

njihovog opskrbnog lanca. Učešće u opskrbnom lancu nije opcija za FLP-e – to je postalo

nužno u vremenu gdje je ograničena vrijednost u olakšavanju procesa carinjenja.

Premještanje tereta između dobavljača i korisnika nije dovoljna. Posve je moguće da u nekim

dijelovima svijeta špediteri kakve ih danas poznajemo će izumrijeti za 5-7 godina. Kako bi

opstali špediteri moraju integrirati svoje usluge u potpuni sustav opskrbnog lanca čineći svoju

stručnost integriranim dijelom cijelog sustava.

Malene špediterske tvrtke koje još nisu otkrile način dodavanje vrijednosti opskrbnom lancu

biti će ugrožene ulaskom ostalih konkurenata na tržište. Što bude više velikih logističkih

17

pružatelja usluga i brodskih linija sve će manje korisnika imati potrebu za tradicionalnim

špediterima čiji su kapaciteti ograničeni na zadatke poravnanja i prosljeđivanja. Dok su se

špediteri razvili u FLP koji omogućuju usluge s dodanom vrijednosti, banke, brodske linije,

transportne tvrtke i terminalne operatore, i savjetnici su dodali logističke usluge i špediciju na

svoj popis pružajućih usluga. Tradicionalni špediter nema mogućnosti da se natječe s ovim

fleksibilnim FLP-ima osim ako se aktivno ne integrira u opskrbni lanac (Baluch 2007, str. 3).

Razlika između tradicionalnog špeditera i FLP-a su usluge s dodanom vrijednosti koje

omogućuju. Pružatelji logistike tereta moraju biti fleksibilni i u mogućnosti omogućiti razne

usluge temeljene na korisnikovim zahtjevima, te FLP-i u različitim regijama pokazuju

različite trendove u ponudi usluga. Usluge logistike trećih strana (engl. Third-party logistics –

3PL) u zapadnoj Europi i Azijskom Pacifiku nastoje biti više integrirani nego 3PL usluge u

Sjevernoj Americi. Europa je dom zrele 3PL industrije, te su špediteri u ovom dijelu svijeta

svjesni njihove promjenjive uloge u odnosu na špeditere u ostalim područjima. Dok špediteri

u zemljama u razvoju mogu biti više zabrinuti s transportnom infrastrukturom i tržišnim

uskim grlom nego integracijom u opskrbni lanac, oni koji pametno razmišljaju prepoznaju

njegovu buduću važnost. Kako se regulacija mijenja i sve se više zemlja pridružuje svjetskom

trgovačkoj organizaciji WTO (engl. World Trade Organization) stvara se više mogućnosti za

glavne multinacionalne tvrtke da uđu na tržište koje je prije bilo zatvoreno. Vjerojatno će za

male špediterske tvrtke uvijek postajati tržište, ali ono će se ubrzano smanjivati.

Svaka tvrtka, od opskrbnog lanca malih prodavaonica prehrambenih namirnica do

multinacionalnih tvrtki poput Nike-a, je naučila da su upravljanje inventarom i distribucija

ključne za poboljšanje performansi opskrbnog lanca povećavajući vrijednost za korisnika, te

smanjivanjem ukupnih logističkih troškova. FLP po definiciji upravlja inventarom u tranzitu i

mirovanju – iz tog razloga može poduzeti razne opcije upravljanja inventarom kao što

prikazuje tablica 2.1.

18

Tablica 2.1. – Aktivnosti koje se najčešće ustupaju logistikama trećih strana (3PL)

Sjeverna Amerika Zapadna Europa Azija - Pacifik

Skladištenje 73% 91% 46%

Odlazni prijevoz 71% 95% 87%

Carinsko posredovanje 66% 57% N/A

Ulazni promet 62% 71% 62%

Izvor: Third-Party Logistics: Results and Findings of the 2003 Eighth Annual Study,

Capgemini, Georgia Institute of Technology i FedEx Supply Chain Services

Kada se razdvoje ove 4 servisne kategorije može se vidjeti da postoje brojni logistički alati na

raspolaganju FLP-ima koji se mogu koristiti kako bi se dodala vrijednost opskrbnom lancu.

Ovi alati uključuju distribuciju, skladištenje, inventar upravljan od strane prodavača,

upravljanje opskrbom, odlaganje te pomoćne usluge kao što su označavanje, vaganje, kontrola

kvalitete, pakiranje i raspakiravanje. Koji god alat da FLP koristi mora biti upoznat s

kompliciranosti korisnikovih proizvoda.

FLP također mora biti sposoban omogućiti usluge na vrijeme (engl. just-in-time services -

JIT) jer nestalnost zahtjeva nastavlja biti glavni izazov s kojim se opskrbni lanac susreće. U

sustavu točno na vrijeme, inventar je sadržan u malim gomilama te se proizvodi isporučuju na

zahtjev umjesto u zalihama velikih količina. Prednosti ovog sustava uključuju smanjenje

kapitala, propusnost postrojenja i tržišni odziv (Baluch 2007, str. 4)

Ovo poglavlje je prikazalo koje sve logističke zadatke današnji špediter mora preuzeti kako bi

opstao te koja je razlika u odnosu na tradicionalnog špeditera. U nastavku će biti prikazani

najčešće prihvaćeni termini prodaje odnosno INCOTERMS.

19

2.5. INCOTERMS

Međunarodni termini koji se koriste u trgovini poznati su po nazivu INCOTERMS i u

današnje vrijeme se često koriste. INCOTERMS (engl. International COmmercial TERMS)

su najčešće prihvaćeni termini prodaje.

INCOTERMS INCOTERMS ne:

Omogućuje međunarodno prihvaćene definicije:

· Odgovornosti kupca i prodavača

· Alokaciji troškova

· Procjeni rizika

· Kreiran kako bi adaptirao većinu

današnjih komercijalnih praksi

· Diktira ugovora o prijevozu

· Uključuje sve dužnosti

kupca/prodavatelja u transakciji

· Bavi se povredama prava u ugovorima

· Izuzecima od odgovornosti u slučaju

prepreke

· Ne govori o plaćanjima između

kupca/prodavača

ICC odnosno Međunarodna trgovinska komora (engl. International Chamber of Commerce) je

prvi put objavila ova pravila 1936. godine. U godinama 1953., 1967., 1990. INCOTERMS

pravila su se prilagođavala dok su izmjene koje su se dogodile 2010. godine pod nazivom

„INCOTERMS 2010“ u upotrebi i dan danas. INCOTERMS se sastoji od 13 termina

svrstanih u četiri grupe, pa razlikujemo (INCO, 2002):

1. Skupinu E – Upućivanje ili polazak (engl. Departure)

a. EXW (engl. Ex Works… named place) – franko tvornica… imenovano mjesto

- označava da prodavač ispunjava svoju obvezu isporuke kupcu prikladno

pakirano za izvoz kad je roba dostupna u njegovom prostoru ili drugom

imenovanom mjestu (npr. posao, tvornica, skladište itd.) Konkretno on nije

odgovoran za utovar robe u vozilo koje je omogućio kupac ili za čišćenje robe

za izvoz. Ovaj termin govori o minimalnim obvezama prodavatelja i da kupac

mora platiti sve troškove i rizike koji su uključeni u preuzimanje robe iz

prostora prodavača. Ukoliko se želi da prodavač bude odgovoran za ukrcaj

robe prilikom kupnje zajedno s rizicima i troškovima, potrebno je dodati

20

eksplicitan tekst u tu svrhu u ugovor o prodaji. Ovaj termin se ne bi smio

koristiti kad kupac ne može provesti izravno ili neizravno izvozne formalnosti.

U takvim okolnostima bi se trebao koristiti FCA termin pod uvjetom da se

prodavatelj obvezuje da će obaviti ukrcaj na svoj trošak i rizik.

2. Skupinu F – Glavni prijevoz neplaćen (engl. Main Carriage Unpaid)

a. FCA - ovaj termin je napravljen kako bi zadovoljio zahtjeve suvremenog

transporta posebno multimodalnog transporta kontejnera ili „roll on-roll off“

prometne prikolice i trajekata. Temelji se na istom glavnom principu kao i

FOB osim što prodavatelj ispunjava svoje obveze prilikom dostave.

b. FAS - termin označava da prodavač obavlja sve svoje obveze za isporukom

kad je roba smještena pokraj broda u navedenoj luci isporuke. Sve troškove

mora srediti kupac kao i rizike od oštećenja i gubitka robe od tog trenutka.

FAS termin zahtjeva od prodavača da očisti robu za izvoz.

c. FOB - termin označava da kupac obavlja sve svoje obvezu kad je prodavač

smjestio robu na brod u luci isporuke naznačenoj u ugovoru o prodaji. Rizik

gubitka ili oštećenja robe se prenosi s prodavača na kupca u tom slučaju. Svi

troškovi od tog trenutka uključujući teret i osiguranje terete račun kupca. Ovaj

termin zahtjeva od prodavača da organizira izvoz, te se može koristiti samo u

morskom ili unutarnjem riječnom prometu.

3. Skupinu C – Glavni prijevoz plaćen (engl. Main Carriage Paid)

a. CFR - prodavatelj mora platiti troškove i vozarinu nužnu kako bi roba stigla do

željene destinacije ali mogućnost gubitka robe kao i bilo koji dodatni troškovi

zbog događaja koji mogu nastati nakon vremena isporuke prodavač prebacuje

na kupca kad se roba dostavi na brod u luci isporuke. CFR termin zahtjeva od

prodavača da pripremi robu za izvoz. Termin se koristi samo u morskom i

unutarnjem riječnom transportu.

b. CIF - cijena, osiguranje i prevoznina… imenovana luka odredišta - označava

da prodavač isporučuje kad roba prolazi brodsku ogradu u luci isporuke.

21

Prodavač mora platiti troškove i teret potreban da se roba dostavi u navedenu

luku odredišta ali rizik od gubitka ili oštećenja kao i dodatni troškovi zbog

događaja koji se pojavljuju nakon vremena isporuke se prenosi s prodavača na

kupca. U CIF-u prodavač također mora imati pomorsko osiguranje u odnosu na

rizik kupca od gubitka i oštećenja robe za vrijeme prijevoza. Slijedom toga,

prodavatelj dogovara osiguranje i uplaćuje premiju. Bitno je također da je

kupac svjestan da je pod ovim terminom dužan dogovoriti samo osiguranje s

najmanjim pokrićem. CIF termin zahtjeva od prodavača pripremanje robe za

izvoz, te se može koristiti samo u morskom i riječnom prometu.

c. CPT – termin označava da prodavač dostavlja robu prijevozniku koji je već

unaprijed određen ali je također dužan platiti troškove transporta robe do

određene lokacije. Kao i kod CFR, svi rizici su na strani kupca kao i drugi

troškovi koji mogu nastati nakon što je roba dostavljena. „Prijevoznik“ je

definiran kao osoba, u ugovoru o prijevozu, koja se obvezuje izvršiti ili srediti

obavljanje prijevoza željeznicom, cestom, morem, unutarnjim plovnim

putovima ili kombinacijom ovih načina prijevoza. Ako se koriste dodatni

prijevoznici za prijevoz do dogovorenog odredišta tada rizik prebacuje kad je

roba dostavljena prvom prijevozniku. Ovaj CPT termin zahtjeva od prodavača

pripremanje robe za izvoz.

d. CIP – prevoznina i osiguranje plaćeni… imenovano mjesto odredišta - termin

je isti kao i CPT ali s dodatkom da prodavač mora srediti osiguranje protiv

rizika gubitka i oštećenja dobara za vrijeme prijevoza. Prodavač ugovora

osiguranje s osiguravateljem i plaća premiju osiguranja. CIF se koristi za

prijevoz robe morem dok se CIP koristi bez obzira na način prijevoza. Ovaj

termin omogućuje izvozniku najveću kontrolu nad svim aspektima pošiljke.

4. Skupinu D – Prispijeće (engl. Arrival)

a. DAF – isporučeno na carini… imenovano mjesto - termin se obično koristi kad

se roba prevozi u drugu državu, te će se isporuka robe obaviti na granici

susjedne države. Granica mora biti jasno imenovana. Ovaj termin se može

22

koristiti neovisno o načinu prijevoza kad roba mora biti dostavljena na granicu

zemljišta.

b. DES – termin označava prodavača koji isporučuje kad je roba stavljena na

lager kupcu na brodu i nije pripremljena za izvoz u navedenoj luci odredišta.

Sve rizike i troškove snosi sam prodavač mora snositi sve troškove i rizike

uključene u prijevoz robe do imenovane odredišne luke prije ispuštanja. Ako

ugovorne strane žele da prodavač snosi sve troškove rizika iskrcaja robe tada

se treba koristiti DEQ. Termin se koristiti samo u slučajevima kad se roba

prevozi morskim ili unutarnjim plovnim putovima ili multimodalnim

transportom na plovilo u odredišnoj luci.

c. DEQ - ovaj termin označava da prodavač isporučuje kad roba stavljena na

raspolaganje kupcu nije pripremljena za izvoz na pristaništu navedene luke

odredišta. Prodavač snosi troškove i rizike uključene u prijevoz robe do

navedene luke odredišta i istovar robe na pristaništu. DEQ termin zahtjeva od

osobe pripremanje robe za uvoz i plaćanje svih formalnosti, carine, poreza i

drugih troškova pri uvozu. Ako stranke žele uključiti obveze prodavača vezane

za rizike i troškove upravljanja robom od pristaništa do druge lokacije

(skladište, terminal, transportna stanica) u ili izvan luke trebaju se koristiti

termini DDU ili DPU.

d. DDU – termin označava da prodavač dostavlja robu kupcu, ne pripremljenu za

uvoz i ne istovarenu za bilo koje dolazni oblik transporta na imenovanom

odredišnom mjestu. Prodavač snosi punu cijenu i rizike uključene u prijevoz

robe do odredišta osim, kad je to primjenjivo, bilo koju „dužnost“ (koja

uključuje odgovornost za rizike obavljanja carinskih formalnosti, plaćanja

formalnosti, carinskih dužnosti, poreza i ostalih pristojbi) za uvoz u odredišnu

zemlju. Takvu „dužnost“ mora snositi kupac kao i bilo kakve troškove i rizike

prouzročene njegovim propustom da pripremi robu za uvoz na vrijeme.

e. DDP - termin označava da prodavač isporučuje robu kupcu, pripremljenu za

uvoz, ali ne istovarenu s bilo kojeg dolaznog prijevoznog sredstva na

navedenom mjestu odredišta. Prodavač je odgovoran za sve troškove i rizike

uključene u prijevozu robe uključujući, gdje je to primjenjivo, bilo koju

„dužnost“ za dopremu u odredišnu državu. Dok pojam EXW označava

23

minimalnu obvezu prodavača, DDP termin predstavlja najveću obvezu.

Ukoliko se želi da kupac bude odgovoran za sve troškove i rizike dopreme

mora se koristiti termin DDU.

2.6. FIATA

FIATA je savez špediterskih udruženja koji djeluje na međunarodnoj razini. Osnovana je

1926. godine u Austriji. To je neprofitna djelatnost koja predstavlja industriju koja pokriva

oko 40 000 logističkih i špediterskih tvrtki koji zapošljavaju oko 8-10 milijuna ljudi u 150

zemalja. FIATA ima savjetodavni status s ekonomskim i socijalnim vijećem - ECOSOC

(engl. Economic and Social Council) Ujedinjenih naroda (između ostalog ECE, ESCAP,

ESCWA), Konferencijom Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj – UNCTAD (engl. United

Nations Conference on Tradeand Development), te UN-ove komisije o zakonu međunarodne

trgovine – UNCITRAL (engl. UN Commission on International Trade Law).

Priznata je kao predstavnik industrije špedicije u mnogim drugim vladinim organizacijama,

vladinim vlastima, međunarodnim privatnim organizacijama na području prometa kao što su

Međunarodna gospodarska komora – ICC (engl. International Chamber of Commerce),

Međunarodna udruga zračnih prijevoznika - IATA (engl. International Air Transport

Association), Međunarodna unija željeznica - IRU (engl. International Road Transport

Union), Svjetska carinska organizacija – WCO (engl. World Customs Organization) itd.

U zadnjih 40 godina FIATA-ino djelovanje se najviše očituje kroz dokumente i obrasce koji

su doneseni kako bi se olakšalo rukovanja robom za vrijeme transportnog procesa i izvršenja

uvoza robe do krajnje lokacije (http://fiata.com/about-fiata.html).

Međunarodni savez špediterskih udruženja uključuju slijedeće dokumente

(http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php):

1) FCR - špediterska potvrda (cf. sliku 2.2) – špediter pripremom FCR certifikata

potvrđuje pošiljatelju dokumenta da je preuzeo pošiljku i odgovornost za robu. FRC

nije ugovor o prijevozu i kao takav nije transportni dokument kao teretnica,

24

multimodalna teretnica, zračni teretni list, dokument o cestovnom prijevozu ili

dokument o željezničkom prijevozu. Najviše se koristi u međunarodnim transakcijama

gdje je Ex Works (EXW) termin označen od strane stranaka.

Slika 2.2. – FCR dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

2) FCT – špediterska transportna potvrda (cf. sliku 2.3.) – FCT certifikat je potpisana

deklaracija od strane špeditera u kojoj on potvrđuje pošiljatelju da je preuzeo robu i

odgovornost za dostavu pošiljke po uputama koje je dobio od pošiljatelja i kako je

navedeno u FCT dokumentu. Važno je napomenuti da prema uvjetima FCT potvrde

špediter djeluje kao špediter a ne kao prijevoznik. Špediter je odgovoran za

potpisivanje ugovora o prijevozu, ali nije odgovoran za postupke prijevoznika. FCT

nije potvrda o prijevozu i kao takav nije transportni dokument kao teretnica,

25

multimodalna teretnica, zračni teretni list, dokument o cestovnom prijevozu ili

dokument o željezničkom prijevozu.

Slika 2.3. – FCT dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

3) FBL – teretnica za intermodalni prijevoz (cf. sliku 2.4.) – FBL je jedan od najstarijih i

najpoznatijih standardnih transportnih dokumenata za općenitu upotrebu špediterima u

međunarodnom prijevozu. Ispisuje se na plavi papir, te je FIATA logo smješten u

sredini FBL transportnog dokumenta. FBL uključuje ugovor o prijevozu te je zbog

toga valjan transportni dokument. Osim što se koristi u multimodalnom transportu

koristi se i u pojedinačnom modu morskim isporuka od luke do luke. Služi kako bi se

izbjeglo korištenje više prijevoznih isprava.

26

Slika 2.4. – FBL dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

4) FWB - teretni list za multimodalni prijevoz (cf. sliku 2.5) – veoma sličan FBL

teretnici po sadržaju i upotrebi. FBW uključuje ugovor o prijevozu te je kao takav

valjan morski tovarni list. To je ne-pregovaračka prijevozna isprava. Ako se izdaje

FWB prijevoznici moraju dostaviti teret uvozniku dokazujući identitet bez potrebe za

originalnom primjerkom FWB-a.

27

Slika 2.5. – FWB dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

5) FWR – špediterska skladišna potvrda (cf. sliku 2.6.) – nekoliko desetljeća špediteri su

pružali ograničene usluge svojim korisnicima kao što su pregovaranje vozarine,

rezervacije teretnih prostora i izrada teretnih konsolidacija. Nakon globalizacije

špediteri su proširili svoje usluge na nova područja kao što su pružanje skladištenja,

praćenje i usluga dostave točno na vrijeme uz pomoć modernih informacijskih i

komunikacijskih tehnologija. Prilikom pružanja skladištenja špediteri moraju izdati

račun za robu koju preuzimaju. FWR je špediterska skladišna potvrda za primjenu u

špediterskim skladišnim operacijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Budući da

ne uključuje ugovor o prijevozu ne može ga se smatrati prijevoznom ispravom u

konvencionalnom smislu. Skladištena roba može biti isporučena nositelju dokumenata

samo ako on uz sebe ima izvornu potvrdu o FWR-u.

28

Slika 2.6. – FWR dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php(03.05.2015)

6) SDT – potvrda pošiljatelja o prijevozu opasne robe (cf. sliku 2.7.) - dokument kojim

pošiljatelj, daje do znanja da je roba, koju špediter treba izvesti, uvesti ili prevesti,

odgovara zahtjevima transporta opasnih stvari prema važećim međunarodnim pravnim

zakonima. U Republici Hrvatskoj se ova potvrda koristi između prijevoznika i

pošiljatelja da ne bi došlo do nepotrebnih problema prilikom prijevoza opasnih stvari.

29

Slika 2.7. – SDT dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

Kako bi prevozili opasne tvari pošiljatelji su dužni pripremiti obrazac koji potvrđuju

da je teret bio upakiran, označen i deklariran prema IATA pravilniku o opasnim

tvarima.

7) SIC - potvrda pošiljatelja o težini tereta u intermodalnom prijevozu (cf. sliku 2.8.) –

ovom potvrdom se dokazuje bruto težina tereta u kontejnerima ili poluprikolicama,

ako je njihova bruto težina veća 13.15 kg. U Hrvatskoj se koristi već dugi niz godina

bez imalo problema.

30

Slika 2.8. – SIC dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

U Hrvatskoj se ova potvrda koristi u intermodalnom prijevozu između pošiljatelja i

primatelja. U njoj se naznačuje težina koja se prevozi i ona ne smije prijeći određene

standarde propisane pravilnikom.

8) FFI - špediterske upute (cf. sliku 2.9.) - dokument s 21 dijelom u koji nadređeni od

špeditera upisuje sve važne upute i instrukcije kako bi špediter imao potreban alat za

kvalitetno izvršavanje konkretnog posla.

31

Slika 2.9. – FFI dokument

Izvor: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php (03.05.2015)

Obrazac je napravljena kako bi se koristio u usklađenim serijama i kako bi kombinirao

funkcije u skupini obrazaca u kojima integralni dijelovi služe za razne svrhe u

procedurama upravljanja teretom.

32

3. ANALITIČKI OKVIRI PODUZEĆA AGIT D.O.O

Agit d.o.o. je hrvatska kompanija za integralni transport koja organizira željeznički i cestovni

transport, carinsko posredovanje te pruža špediterske usluge na domaćem i međunarodnom

tržištu (cf. Sliku 3.1.). Osnovana je 1993. godine djelomičnim odvajanjem robnog

transportnog poslovanja od kompanije Hrvatske Željeznice kako bi se unaprijedile usluge

vezane za transport i logistiku. U potpunom je vlasništvu tvrtke HŽ Cargo d.o.o. Tvrtka Agit

d.o.o je na temelju svojih poslovnih rezultata 2003. godine uvrštena među 400 najuspješnijih

hrvatskih tvrtki te nastavlja taj trend i danas stvaranjem poslovnih veza s više od 1000

klijenata iz cijele Europe. Web stranica Business.hr je nagradila tvrtku Agit d.o.o. nagradom

„status hrvatske gazele“ budući da su od 2003-2005. godine imali rast prihoda veći od 20%

(www.agit.hr).

Slika 3.1. – Logo i moto Agit d.o.o.

Izvor: http://www.agit.hr (03.05.2015)

Tvrtka Agit djeluje u dvije radne cjeline – Cargo i Dom Express. Cargo organizira željeznički

prijevoz različitih vrsta tereta od masovnih ili generalnih preko sipkih do tekućih tereta u

prijevozu unutar Republike Hrvatske i u inozemstvu. Također organizira prijevoz

intermodalnih jedinica u svim transportnim branšama kroz kontejnerske terminale u Zagrebu,

Splitu i Osijeku. Dom Express organizira transport raznih pošiljaka i paketa u domaćem

transportu. To obavlja metodom „od vrata do vrata“.

Sjedište tvrtke smješteno je u Zagrebu dok je sveukupno područje djelovanja ostvareno

otvaranjem poslovnica u većim hrvatskim gradovima poput Rijeke, Splita, Varaždina, Osijeka

itd.). Sestrinska firma Agit BiH sa sjedištem u Sarajevu koja je osnovana 2005. godine je

33

vodeća firma na njihovom području za organiziranje željezničkog prijevoza raznog tereta. Od

2008. godine firma Agit d.o.o. je prisutna i na području Srbije te u istočnoj Europi.

(www.agit.hr).

Kao što je već navedeno u sklopu ovog poglavlja Agit d.o.o je jedna od naših uspješnijih

tvrtki na ovom području te je podijeljena na dvije poslovne jedinice. U nastavku će bit

opisana poslovna jedinica Cargo.

3.1. Cargo

PJ Cargo (Poslovna Jedinica Cargo) organizira željeznički prijevoz raznog tereta od masovnih

ili općenitih tereta preko sipkih tereta do tekućeg tereta za prijevoz u Republici Hrvatskoj i

inozemstvu.

Također u željezničkom i cestovnom prijevozu organizira prijevoz intermodalnih jedinica

kroz sve lučke i kontinentalne kontejnerske terminale u Hrvatskoj. Prilikom prijevoza

pokrivaju se tržišta u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a polako se poslovanje širi i na

područja srednje Europe.

U suradnji s HŽ Cargo na raspolaganju imaju razne vrste vagona ovisno o vrsti robe koja se

prevozi – zatvorene i otvorene vagone, vagone s posebnom namjenom, plato-vagone, cisterne

itd. Također Agit d.o.o. posjeduje 12 Uacs-z cisterni za prijevoz glinice, cementa i drugih

praškastih proizvoda.

Početkom 2013. godine uvodi se kamionska jedinica za prijevoz robe (cf. sliku 3.2.).

Zahvaljujući ovoj jedinici Agit je u mogućnosti korisnicima ponuditi usluge organiziranja

prijevoza robe cestovnim putem u prometu Republike Hrvatske i prometu u inozemstvu.

(www.agit.hr).

Kamionski prijevoz je u Republici Hrvatskoj od velike važnosti budući da su željeznički i

cestovni promet dva vida transporta preko kojih se prevozi najviše robe. Uvođenjem

34

kamionske jedinice Agit je omogućio svojim korisnicima izbor između prijevoza željeznicom

ili kamionom.

Slika 3.2. – Kamionska jedinica PJ Cargo

Izvor: http://www.agit.hr (03.05.2015)

3.2. Dom Express

Dom Express organizira transport raznih pošiljaka i paketa u domaćem transportu. To obavlja

metodom „od vrata do vrata“ na teritoriju Republike Hrvatske (cf. sliku 3.3.). Raspolaže s

preko šezdeset i pet cestovnih vozila koje je moguće satelitski pratiti, te trideset željezničkih

vozila pomoću kojih je kompletirano potpuno transportno-logističko rješenje.

35

Dom Express omogućuje svojim klijentima brz i efektivan pristup informacijama kroz svoj

kontaktni centar koji se može dobiti pozivom na besplatan broj. Distribucija pošiljaka je

organizirana kroz osam logističkih centara kroz Hrvatsku na lokacijama: Zagreb, Zadar, Split,

Rijeka, Osijek, Varaždin, Slavonski Brod i Ploče.

Slika 3.3. – Otprema paleta u Dom Expressu

Izvor: http://www.agit.hr (03.05.2015)

3.3. Prihodi

U prvoj polovici 2013. godine Agit je postigao za hrvatsko tržište, kao i za srpsko i bosansko

tržište, rekordne brojke za željeznički prijevoz u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Ovaj

komercijalni uspjeh dobiva na važnosti ako se uzme u obzir da Agit nikada nije, kao ni njegov

vlasnik – HŽ Cargo, imao monopol na Hrvatskom tržištu. Poslovanje Agita je izgrađeno u

potpunosti na tržišnim uvjetima i praćeno veoma jakom tržišnom konkurencijom. Značajne

promjene za poslovanje Agita se nisu dogodile niti ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju i

dolaskom stranih operatora za prijevoz željezničkog tereta na hrvatskim prugama uz, već

36

postojećeg domaćeg operatera, HŽ Cargo. Agit je prevezao više od 1.8 milijuna tona tereta (u

2012-oj u istom periodu ta je brojka iznosila 1.1 milijun tona) i postigao dvoznamenkasti rast

obujma željezničkog prijevoza z prvih šest mjeseci 2013. godine. Sveukupno gledano prvih

šest mjeseci 2013. godine tvrtka Agit je imala 68.31% povećanja volumena transporta.

Rast volumena transporta željeznicom osobito je vidljiv na relacijama prema i iz luka Rijeka i

Ploče. Naime, zbog rasta volumena transporta iz Luke Rijeka prema odredištima u Hrvatskoj,

Srbiji i Bosni i Hercegovini, ako se gleda statistički, svakog dana tvrtka Agit d.o.o. je imala

ukrcaj i transport osamdeset teretnih kontejnera. (http://www.agit.hr/letter1.html).

Dobro poslovanje očituje se i u današnjim teškim vremenima u kojima tvrtka nastavka

kontinuirano rasti i usvajati europske i svjetske standarde integralnog transporta.

3.4. Financijsko poslovanje

13.09.2013. godine dospijećem broda „Tian Wang Xing“ u Luku Rijeka označava se početak

projekta u kojoj firma Agit d.o.o. doprinosi izgradnji energetskog objekta

bosanskohercegovačke termoelektrane kod mjesta Stanari (cf. Sliku 3.4.). Tvrtka Agit d.o.o.

zajedno s Lukom Rijeka te Željeznicama Republike Srbije je postala partner zadužen za

transport tereta koji je potreban za izgradnju termoelektrane Stanari. Brod je prevozio teret od

50 tisuća tona, te je bio prvi u nizu brodova koji su došli iz Kine u Luku Rijeka.

Kopneni prijevoz od Luke Rijeka do odredišta u Stanarima u potpunosti je organizirao Agit.

Termoelektrana Stanari je unikatan projekt budući da se u potpunosti gradi od dijelova

dovezenih iz Kine a u organizaciji tvrtke „Dongfang Electric Corporation“. Vrijednost

termoelektrane je bila procijenjena na vrijednost od šesto milijuna eura od čega je Kineska

banka za obnovu i razvoj sufinancirala projekt s tristo i pedeset milijuna eura

(http://www.agit.hr/include/pdf/kina.pdf).

37

Slika 3.4. – Termoelektrana Stanari

Izvor: http://serbian.cri.(03.05.2015)

Agit je u ovom poslu sudjelovao kroz organizaciju željezničkog prijevoza većine robe preko

Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Također, projekt je uključivao koordinaciju s Lukom Rijeka

i kamionskim prijevoznikom koji je osigurao loco prijevoz u Stanarima, od kolodvora do

gradilišta. Osim Agita u projektu je sudjelovala Luka Rijeka kao koncesionar terminala za

rasute terete, te Jadranska vrata (engl. Adriatic Gate Containter Terminal - AGCT),

koncesionar kontejnerskog terminala Brajdica.

Budući da je dio tereta za termoelektranu bio vangabaritnih dimenzija on se istovarivao na

Terminalu Orlando, a veći dio je išao preko Jadranskih vrata. Kako bi mogli prihvatiti ovakve

terete oba terminala su imali znatna ulaganja u svoju infrastrukturu pa su tako te godine u rad

puštene nove dizalice na Orlandu u vrijednosti od 5 milijuna eura dok su se Jadranska vrata

modernizirala operativnim i novim pristaništem sa suvremenim dizalicama u vrijednosti od

30-ak milijuna eura (cf. Sliku 3.5.).

38

Slika 3.5. – Adriatic Gate Container Terminal – AGCT

Izvor: www.teklic.hr (03.05.2015)

U 2013. godini Luka Rijeka je zabilježila rast poslovanja a tom rastu su osim ovog projekta

doprinijele velike investicije i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ukupno je Rijeka u prvih

šest mjeseci te godine zabilježila veći promet od 6% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine

s ostvarenih 3.49 milijuna tona tereta. Najveći dio tog tereta je otpao na Jadranski naftovod

(Janaf) kojim je pretovareno 2.4 milijuna tona nafte.

Elektrana u Stanarima godišnje proizvodi 300 MW električne energije što predstavlja gotovo

trećinu ukupne potrošnje u BiH (http://www.agit.hr/news13.html).

Tvrtka Agit je u rujnu 2013,. godine otpremila dva vlaka s dvadeset i šest vagona s ukupno

1258 tona cementa za Libiju. Fabrika cementa Lukavac (cf. sliku 3.6.) koja je zadužena za

proizvodnju cementa je prepoznala u tvrtki Agit pouzdanog partnera za prijevoz cementa u

Libiju zbog pohvala za kvalitetno poslovanje u organizaciji željezničkog transporta koje je

tvrtka Agit dobila. Uz Agit u ovom projektu je sudjelovala i Luka Ploče, te željeznice

Federacije Bodne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske, kao i partneri u kopnenom

dijelu prijevoza. Te godine je do kraja godine prevezeno 30 000 tona cementa na Libiju.

39

Slika 3.6. – Fabrika Cementa Lukavac

Izvor: http://static.klix.ba (03.05.2015)

40

4. REALIZACIJA ŠPEDITERSKIH USLUGA I PRIJEVOZA U

PODUZEĆU AGIT D.O.O

U sklopu ovog poglavlja bit će objašnjena organizacija špediterskih i prometnih usluga od

firme Agit d.o.o. u carinskoj zoni Luke Rijeka i kontejnerskom terminalu Brajdica (AGCT –

Adriatic Gate Container Terminal). Postupak je podijeljen na četiri dijela – postupak

dobivanja naloga, ukrcaj kontejnera na vagon, prijevoz kontejnera kamionom i isporuka

kontejnera – koji će biti detaljno objašnjeni u nastavku.

4.1. Postupak dobivanja naloga

Postupak započinje dobivanjem naloga od nalogodavca koji obavještava koju uslugu želi da

mu špediter obavi. Taj se nalog naziva dispozicija i u njoj nalogodavac navodi da li mu je

potreban prijevoz, gdje treba otpremiti kontejner, kojim prijevoznim sredstvom (željeznica,

kamionski prijevoz) želi obaviti otpremu, na kojoj lokaciji će biti carinjenje, vrstu robe koju

prevozi, ime špeditera koji vrši uvozno carinjenje te da li mu je potrebna koja druga usluga na

kontejnerskom terminalu (Prilog 1).

Sve to ovisi o vrsti robe koja se prevozi te da li ta roba podliježe kakvoj kontroli bilo fito-

sanitarni pregled ili veterinarski pregled ili neki drugi nadzor budući da se roba nalazi u

carinskoj zoni.

Prvi zadatak koji nalogodavac mora obaviti je dostavljanje originalnog dokumenta zvanog

„teretnica“ (engl. Bill of lading) koju izdaje brodar u luci otpreme i šalje uvozniku ili vlasniku

robe (Prilog 2). Onaj tko posjeduje taj dokument je ujedno i vlasnik te robe. Teretnica sadrži

sve podatke za robu i kontejner – tko je pošiljatelj robe, vlasnik robe, vrsta, količina, pakiranje

robe, vrsta i broj kontejnera, da li je plaćena brodska vozarina ili se mora naplatiti prilikom

istovara, na kojem je paritetu roba (EXW, FCA, CPT, CIP, DAT itd.)

41

Kad špediter dobije u posjed originalnu teretnicu koja je na poleđini ovjerena od strane

uvoznika on ju predaje brodaru koji je vlasnik kontejnera u kojemu je roba. Uvoznik ili

primatelj robe mora poslati brodaru autorizaciju kojom ga obavještava da kontejner oslobodi

na špeditera kojega je on ovlastio. Kad brodar dobije autorizaciju, on od vlasnika robe

ispostavlja dokument „bez zapreke“ kojim dopušta da se kontejner preuzme i otpremi

krajnjem primatelju. U tom dokumentu je navedeno ime broda koji je dopremio kontejner i

koji špediter otprema ka primatelju i broj 447 kojim prijavljuje robu carini. Uvoznik robe je

dužan špediteru poslati fakturu robe (Prilog 3) na kojoj je naznačena vrijednost robe, težina,

vrsta robe, paritet isporuke i ostali značajni podaci koji su vezani za robu.

4.2. Ukrcaj kontejnera na vagon

Nakon što brodar oslobodi kontejner za otpremu, špediter šalje nalog za ukrcaj kontejnera na

vagon brodaru i AGCT-u kako bi oni odobrili sami ukrcaj. Taj se ukrcaj odobrava

dispozicijom.

Nakon što je ukrcaj odobren šalje se nalog carinskom uredu kako bi oni provjerili broj

kontejnera koji se otprema. Ukrcaju kontejnera na vagon obavlja se nakon što carinski ured

odobri otpremu. U slučaju da carina ne dozvoli ukrcaj i zatraži provjeru sadržaja u kontejneru

i proslijede robu na RTG uređaj moraju se obaviti sve pripremne radnje za carinski pregled.

Pošto carina izvrši pregled pristupamo ukrcaju kontejnera na vagon. Imamo različite postupke

kod prijavljivanja carini i izradi transportnih dokumenata kod otpreme željeznicom i

kamionom.

Nakon što je kontejner ukrcan na vagon ispostavlja se prijevozni teretni list koji prati pošiljku

do uputnog kolodvora. Na tom teretnom listu su naznačeni svi podaci o pošiljci, ugovor o

prijevozu, plaćanje troškova, carinske radnje i izlazna carinarnica.

Carinjenje pošiljaka koje se otpremaju željeznicom provode se takozvanim pojednostavljenim

postupkom. To znači da nije potrebna garancija za pošiljku koja se otprema i nije potrebno

ispostavljati NCTS deklaraciju kao kod kamiona. Nakon što carina zaprimi dokumentaciju

42

kontejnera koji se otprema željeznicom i provjeri sve podatke o robi tada dopušta otpremu s

kontrolnikom K-417 koji dobiva svoj broj i pod tim brojem carina dalje vodi taj kontejner.

Kad kontejner dobije broj 417 od strane carine tada špediter taj broj javlja kontejnerskom

terminalu i vagon može izaći iz carinske zone.

4.3. Prijevoz kontejnera kamionom

Prilikom otpremanja kontejnera kamionom potrebno je dobiti od brodara dokument „bez

zapreke“ i dati nalog za ukrcaj kontejnerskom terminalu. Razlika u odnosu na prijevoz

željeznicom je u tome što kod prijavljivanja carini nema pojednostavljenog postupka nego se

ispostavlja NCTS tj. deklaracija (elektronski sustav razmjene podataka između špeditera i

carine) i podnosi garancija na vrijednost robe koja se prevozi kamionom (Prilog 4). Kad

carina dobije NCTS ona ispostavlja broj MRN (Prilog 5) pod kojim se kod carine vodi

pošiljka. Kontejner se otprema do izlazne carinarnice cestovnim tovarnim listom CMR (Prilog

6).

U slučajevima kad roba u Rijeku dolazi iz EU i uvozi se u RH (promet između zemalja EU)

roba dolazi s originalnom deklaracijom T2L ispostavljenom u zemlji odakle je došla roba i

deklaracija se razdužuje u ulaznoj carinarnici (Rijeka) i dobiva kontrolnik K-417 nakon čega

se roba može otpremati po RH bez carinskog nadzora što znači da nije potrebno ispostavljati

NCTS i prenapučivati robu iz carinarnice Rijeka u carinarnicu uvoza.

4.4. Isporuka kontejnera

Kad kontejner dođe u Rijeku i uvoznik robe zatraži da se roba uvozno ocarini u Rijeci,

špediter pokreće postupak uvoznog carinjenja sa deklaracijom (Prilog 7). Robu je potrebno

ispravno imenovati odnosno ispravno prikazati vrijednost robe. Ako roba podliježe fito-

sanitarnom ili veterinarskom pregledu, te službe također traže pregled robe i uzimanje

uzoraka robe.

43

U Agit-u većinu robe u izvozu koju obavljaju dolazi kontejnerima iz Srbije i BiH. Na početku

je potrebno dobiti podatke o robi (vrsta, količina, težina, koleta, gdje se izvozi i obavezno

booking od brodara (brodsko putovanje)).

Kad roba dođe u Luku Rijeka špediter ispostavlja sigurnosnu ispravu i prijavljuje se na

carinu. Tada dobiva carinski kontrolnik 447 i podnosi se dispozicija drop off Jadranskim

vratima za iskrcaj kontejnera sa vozila i ukrcaj na brod.

Nakon tog postupka obavještava se brodar, vlasnik kontejnera sa popisom ukrcaja (engl. load

list) (Prilog 8) da je kontejner spreman za ukrcaj na brod sa svim prijevoznim i carinskim

podacima na temelju kojih brodar ispostavlja teretnicu.

44

5. ZAKLJUČAK

Razvojem međunarodne robne razmjene, suvremenih tehnologija transporta i tokova kapitala

razvila su se i špediterske djelatnosti. Špediter kao osoba koja obavlja špediciju u današnje

vrijeme ima širok raspon poslova koji obavlja. Ti poslovi uključuju stručne savjete i

pregovore vezane za zatvaranje dogovora o prijevozu, instradaciju, doziv robe, prihvaćanje

robe, izvoz, uvoz i tranzit robe, zatvaranje pregovora o utovaru, istovaru i prekrcaju robe,

zatvaranje pregovora o skladištenju robe, zatvaranje pregovora o transportnom osiguranju,

dobivanje transportnih i drugih dokumenata te brojne druge poslove vezane za uvoz, izvoz i

provoz robe. Ovisno o korištenom prijevoznom sredstvu špediciju možemo podijeliti na

pomorsku, cestovnu (kamionsku), željezničku, riječnu i zrakoplovnu špediciju.

U poduzeću Agit d.o.o. su se specijalizirali za cestovnu (kamionsku) i željezničku špediciju.

Agit d.o.o je poduzeće za integralni transport koje organizira željeznički i cestovni transport,

carinsko posredovanje te pruža špediterske usluge na domaćem i međunarodnom tržištu.

Najveći poslovi koje je Agit d.o.o. obavljao su bili poslovi vezani za termoelektranu Stanari u

suradnji s Lukom Rijeka i Željeznicama Republike Srbije, te u suradnji s Fabrikom cementa

Lukavac vezano za prijevoz cementa za Libiju. U 2013. godini Agit je postigao rekordne

brojke za željeznički prijevoz, te je imao povećanje od 68.31% veće nego u 2012. godini.

Kao praktični dio rada objašnjen je postupak organizacija špediterskih i prometnih usluga

firme Agit d.o.o. u carinskoj zoni Luke Rijeka i kontejnerskom terminalu Brajdica. Na taj

način dobiven je uvid u brzinu i efikasnost poduzeća Agit na području špedicije, te dobru

suradnju s Lukom Rijeka i kontejnerskom terminalu Brajdica. U budućnosti će Agit

vjerojatno i dalje dobro poslovati i ostvarivati nove kontakte te širiti područje djelovanja.

45

LITERATURA

A) Knjige

[1] Ivo Andrijanić, Zvonimir Aržek, Darko Prebežac, Ratko Zelenika - Transportno i

Špeditersko Poslovanje, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2001, 194-200

[2] Ratko Zelenika - Međunarodna špedicija, Ekonomski Fakultet, Rijeka, 1996. godina,

40-50, 77

[3] Ante Turina - Međunarodna špedicija, Viša pomorska škola, Rijeka, Zavod za

pomorsku navigaciju i pogon broda, 1965

B) Ostali izvori

[1] Issa Baluch – The Changing Role of the Freight Forwarder, dostupno na:

http://www.tiaca.org/images/TIACA/PDF/The%20Changing%20Role%20of%20the%

20Freight%20Forwarder.pdf (4.5.2015)

[2] Appendix V: International Commercial Terms (INCO), dostupno na:

http://www.state.sc.us/forest/fprodap5.pdf, (4.5.2015)

[3] FIATA, dostupno na: http://fiata.com/about-fiata.html, (4.5.2015)

[4] Prometna zona, dostupno na: http://www.prometna-zona.com/spedicija-003fiata.php,

(4.5.2015)

[5] Agit.hr, dostupno na: http://www.agit.hr/, (4.5.2015)

[6] Agit d.o.o., Rekordan obujam prijevoza tereta za hrvatsko, bosansko i srbijansko

tržište - http://www.agit.hr/include/pdf/pov_prijevoza.pdf, (4.5.2015)

[7] Poslovni dnevnik, Kineski posao desetljeća za Luku Rijeka i HŽ Cargo, dostupno na:

http://www.agit.hr/include/pdf/kina.pdf, (4.5.2015)

[8] AGIT logistički partner kineskom investitoru u gradnji Termoelektrane Stanari u

Bosni i Hercegovini, dostupno na: http://www.agit.hr/news13.html (4.5.2015)

46

POPIS SLIKA

Redni broj Naziv Strana

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

2.5.

2.6.

2.7.

2.8.

2.9.

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

3.5.

3.6.

Evolucija špeditera …….…………………........................................................................

FCR dokument ……….................................................................................................

FCT dokument ………...……………….............................................................................

FBL dokument ...…….….............................................................................................

FWB dokument ….………………………………...................................................................

FWR dokument …………... …….………………..................................................................

SDT dokument……….................................................................................................

SIC dokument …………………………………......................................................................

FFI dokument ……………………………………………………………………...................................

Logo i moto Agit d.o.o. ………....................................................................................

Kamionska jedinica PJ Cargo …………………................................................................

Otprema paleta u Dom Expressu …………………………………………................................

Termoelektrana Stanari …………………………………………………………...........................…

Adriatic Gate Container Terminal – AGCT …...………..………………....................…………

Fabrika Cementa Lukavac …………………...…………………………………...........................…

16

25

26

27

28

29

30

31

32

33

35

36

38

39

40

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv Strana

2.1. Aktivnosti koje se najčešće ustupaju logistikama trećih strana (3PL)....................... 18

POPIS PRILOGA

Redni broj Naziv Strana

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Primjer naloga kojeg dobiva špediter …………….......................................................

Primjer teretnice u pomorskom prijevozu………………………......…………................…..

Primjer fakture robe…………………………………………………...…………..............................

Primjer NCTS deklaracije……………………………………………..…………..............................

MRN broj……………………………...………………………………...………..................................…

CMR obrazac……………………………………………………………..…….................................…..

Uvozno carinjenje s deklaracijom……………………………..……….......................…………..

Primjer popisa ukrcaja………………………………………..……………............................………

49

50

51

52

53

54

55

56

47

Prilog 1.: Primjer naloga kojeg dobiva špediter

48

Prilog 2: Primjer teretnice u pomorskom prijevozu

49

Prilog 3.: Primjer fakture robe

50

Prilog 4.: Primjer NCTS deklaracije

51

Prilog 5.: MRN broj

52

Prilog 6.: CMR obrazac

53

Prilog 7.: Uvozno carinjenje s deklaracijom

54

Prilog 8.: Primjer popisa ukrcaja

55

55