Trea ivotna dobkolegij: Socijalna medicina, seminar 27.10.2009. voditelj: Prof.dr.sc.Gordana Pavlekovi studenti: Vitorio Vri, Luka VidoviSocijalno-medicinski pristup u zatiti zdravlja

Definicije, podjelaKronoloka dob od 65 godina uzeta je kao granina - u veini zemalja predstavlja granicu radnog vijekaTenja = pomicanje granice na 75 godina starostiTrea ivotna dob podjela (prema WHO) na: Trea ivotna dob- mlae starije (65-74) rana starija ivotna dob, - stare (75-84) srednja starija ivotna dob i - vrlo stare osobe (preko 85) duboka starost.

Najstarije osobeOve osobe nisu bile/nisu znaajno bolesne zbog ega danas postoji tendencija definiranja starosti temeljem biolokih pokazatelja i funkcionalne sposobnosti (a koji ne moraju i esto nisu obrnuto proporcionalni kalendarskoj dobi)Trea ivotna dobNajstarija osoba umrla 2009. je Portugalka-115g (umrla u travnju o.g.)Najstarija osoba dosad - Francuskinja 122g (umrla 1997.)Najstarijom ivuom osobom smatra se Izraelka-121g

Znanosti, pristupS medicinskog aspekta 2 znanosti koje se bave treom ivotnom dobi:Bolesna stanja prouava - gerijatrijaPristup zatiti zdravlja starijih ljudi je cjelovit ukljuuje unaprjeivanje svih oblika zdravstvene skrbi: od prevencije (spreavanja), dijagnostike (otkrivanja), lijeenja do rehabilitacije (fizike, psihike i socijalne) bolesnih i funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi. Promjene organizma ovjeka tijekom procesa starenja prouava - gerontologija - bavi se prouavanjem biolokih, psiholokih i socijalnih aspekata starenjaTrea ivotna dob

Definicije, spoznajePosljednjih godina - znaajan porast udjela starijeg stanovnitva (u razvijenim i u nerazvijenim zemljama)Spoznaje o starenju su sve brojnije - zbog ega gerontologija kao znanstvena disciplina zauzima znaajno mjesto u razvijenim dravama svijeta Trea ivotna dobSvjetsko stanovnitvo za 2008. godinu udio prema dobiIzvor: ameriki podaci : US Census Bureau, International Data Base 9%18%17%56% Stariji od 65 g 0-9 g 10-19 g 20-64 g

Chart2

18

17

56

8

Sheet1

0-9.10-19.20-65.iznad 65

1817568

Sheet1

Sheet2

Sheet3

Svjetsko stanovnitvoTrea ivotna dobSvjetsko stanovnitvo za 2008. godinu udio prema dobiIzvor: ameriki podaci: US Census Bureau, International Data Base 9%18%17%56%

Chart2

18

17

56

8

Sheet1

0-9.10-19.20-65.iznad 65

1817568

Sheet1

Sheet2

Sheet3

Oekivano trajanje ivotaTrea ivotna dobOekivano trajanje ivota (prema periodima od 5 godina)Izvor: United Nations, World Population Prospects 2004.Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)- u veini europskih zemalja oekivano trajanje ivota poveava se svakim danom za oko 5 sati oekuje se daljnji porast udjela starije populacije

HrvatskaRH: popis stanovnitva 2001. trea dob 15,7% ukupnog stanovnitva, od ega je 6,14% bilo vrlo starih (>85 god)Trea ivotna dobRH: predvia se da e do 2030. biti vie od 24% osoba tree ivotne dobi, a preko 9% vrlo starih.

Najstarije drave svijetaPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2004., Hrvatska je u grupi najstarijih drava svijeta (na 12. mjestu) s 16,4% osoba starijih od 65 gPodaci WHO za 2004.: 15 najstarijih zemalja svijetaTrea ivotna dob

RH- podaciRH: 2001. prikaz prema dobi i spolu trea dob 15,7% Podaci prema Dravnom zavodu za statistikuRH: 1900. razlike: najbrojnija djeca, najmanje staraca, oekivan vijek ivota oko 50g Podaci prema Dravnom zavodu za statistikuTrea ivotna dob

RH - podaciRH: 2001. prikaz prema dobi i spolu trea dob 15,7%

Podaci prema Dravnom zavodu za statistikuRH: 2050. oekuje se daljnji porast starepopulacije, ali i trend pada sveukupne populac. Podaci prema Dravnom zavodu za statistikuTrea ivotna dob

RH - podaciPrema podacima Dravnog zavoda za statistiku u RH je 2007. bilo oko 18% osoba starijih od 65 g (oko 760000)Podaci iz Statistikog ljetopisa 2008 Dravnog zavoda za statistiku (izraeno u tisuama)Trea ivotna dobPrema nekim procjenama za 50-ak godina taj bi postotak mogao porasti i na 50%, a u Europi ak na 60%

RH -podaciRH: Iako je najvei udio starih u urbanim sreditima (Zgb oko 16%) - najbre poveanje broja starijih je u selima (zbog znaajnog iseljavanja) nastaju brojni problemi vezani uz socijalnu sigurnost i mogunostima njihove zdravstvene zatite kapaciteti za pruanje zatite esto su nedovoljniTrea ivotna dobRH: tijekom vie godina smanjuje se i natalitet i mortalitet. (raa se manje djece, a obzirom na razvoj medicine, zdravstvene zatite i prosvijeenosti stanovnitva - ivotni vijek je sve dulji). RH: specifina situacija-esti valovi iseljavanja, potaknutih politikim i ekonomskim faktorima; tome su pridonijeli veliki ljudski gubici tijekom 2.Svjetskog te Domovinskog rata. podjednaka zastupljenost starijih u regijama (16-18%)

Kada/kako se postaje star?Trea ivotna dob

Teorije starenjaTrea ivotna dobBIOLOKE TEORIJE:Teorije trovanja trovanje nagomilanim produktima metabolizma Teorije iscrpljenosti iscrpljivanje ivotnih energija i mogunosti adaptacije tu se mogu ubrojiti i teorija pogreke (u diobi stanice) i teorija somatske mutacije (mutacije dovoljnog broja stanica) Teorija programiranog starenja postojanje genetskog koda starenjau ljeto 2009. grupa znanstvenika u SAD-u otkrila je skupinu od 1.500 gena koji izazivaju prve znakove starenja

Teorije starenjaTrea ivotna dobSOCIOLOKE TEORIJE:npr. status starijih osoba povezuje se s nainom proizvodnje (vii status u agrarnim drutvima), s mogunosti korisne uloge starijih u drutvu; s raspodjelom gospodarske i drutvene moi (u suvremenom drutvu nije na strani starih, s proporcijom/udjelom u drutvu tijekom povijesti (vie starih-loije stanje)- prouavaju promjene u odnosu osobe koja stari i drutva u kojem ivi govore o statusu starijih osoba u drutvu

Teorije starenjaTrea ivotna dobPSIHOLOKE TEORIJE:prouavaju promjene u psihikim funkcijama i prilagodbe linosti na starenje govore na koji nain dolazi do postupne degradacije pojedinih psihikih sposobnosti u treoj dobi

Kada se postaje star?Trea ivotna dobupravo sve spomenute teorije starenja, kao i potreba sveobuhvatnog definiranja i razmatranja starosti s biolokog, psihikog i sociolokog aspekta govore u prilog individualne starosti ! (iako je dogovorena granica 65g)

Starost - bolestTrea ivotna dobStarost nije lako odvojiti od bolesti katkad se ne uoe razlike s kroninom bolesti pa se podcijeni mogunost intervencije:oko 20% je uglavnom zdravo30-50% ima nalaze koji govore o bolesti, ali psihiki i fiziki obavljaju svoju drutvenu uloguoko 10% je teko bolesno10-15% treba pomo za vlastito dnevno odravanje (oblaenje, hranjenje i sl.)

Karakteristike starostiTrea ivotna dobNain oitovanja bolesti u starijoj dobi ima osobitosti zbog posebnih karakteristika osoba tree dobi:suene komunikacije i smanjenja pamenja to oteava uoavanje bolesti i pravodobnu dijagnostiku

manje izraenih subjektivnih smetnji starijih

smanjenih/blaih opih reakcija na bolest (manja upala, odsutnost vruice i sl.)

stav okoline, lijenika i drugih zdravstvenih radnika je manje paljiv, katkad i negativan

prisutnost nekoliko bolesti istovremeno (npr. maligne mogu biti skrivene simptomima benignih)

Karakteristike starostiTrea ivotna dobzbog spomenutog nereagiranja na bolest ponekad promaknu stanja kod kojih se medicinski moe znatno pomoi (npr. kod depresija, slabokrvnosti, artozi i sl.) za otkrivanje tih stanja u mnogim sluajevima nije presudan lijenik ve patronana sestra, lanovi obitelji, prijatelji i dr.oslabljena otpornost starijih zahtjeva panju i prema naizgled banalnim stanjima (npr. infekcijama dinih organa, gripe, zanoktice i sl.) jer mogu ima ozbiljne posljedice njega i sprjeavanje takvih stanja ima vanu ulogu, jednako kao i preventivne mjere (npr. higijena nogu, cijepljenje i sl.).

Uspjeno starenje - zatitaTrea ivotna dobObzirom na kontinuirani rast stare populacije potrebno jeGlavni preduvjeti uspjenog starenja su: zadovoljstvo ivotom, pozitivno psihiko i funkcionalno stanje te

podrka okoline. - permanentno pratiti potrebe starije populacije, a pogotovo na podrujima ekonomije, zdravstva i socijalne skrbi.

Prevencija starenjaTrea ivotna dobPrevencija starosti zapoinje u mlaoj, a najkasnije u srednjoj dobi ivota, a pristup je integralan obuhvaa skladan razvitak:1. somatskih sposobnosti (pratiti rizike za bolest, lijeiti bolesti, ispravna prehrana, tjelesna aktivnost i sl.2. psihikih sposobnosti (vana je priprema za prestanak radnog vijeka, stimuliranje hobija i drugih aktivnosti)3. drutvenih sposobnosti socijalizacija ujedno i najvanija i najdjelotvornija mjera zatite starijih (pronalaenje uloge u obitelji, u zajednici, klubu starijih, dobrovoljnim organizacijama i sl.) prema motu : Dodati ivot godinama, a ne samo godine ivotu.

Rizine skupineTrea ivotna dobneophodno prepoznati vana stanja u starosti odnosno rizine skupine prema kojima se treba ukljuiti drutvo/sustav, a to su:funkcionalno onesposobljene osobe, osobe na socijalnoj skrbi,psihiki promijenjene osobe, depresije,osobe s vie bolesti (multimorbiditet), najzastupljenije su cirkulacijske, srane i lokomotorne bolesti osobe koje ive same, osamljenost (poveanje broja samakih kuanstava, esto bez ikakve rodbine, nakon smrti branog partnera).

Gerijatrijska skrbTrea ivotna dobProvodi se u okviru gerontoloko-javno zdravstvene zatite(1) aktivna zdravstvena zatita - vodi lijenik ope med. i njegov tim uz konzultaciju specijalista potrebno je organizirati mreu ope medicine, patronane skrbi i zdravstvene njege te prilagoditi dijagnostiku,lijeenje (esto vie lijekova), rehabilitaciju i njegu starijoj dobi (mjesto provoenja vlastiti dom ili institucija) cilj: zdravstvena skrb uz sauvanje dostojanstva ivljenja(2) aktivna socijalna zatita (a) - organiziranje aktivnosti vezane s adaptacijom doma, prehranom, pomoi u obavljanju kuanskih poslova, s kunom njegom i skrbi.

(b) socijalizacija - pronalaenje uloge u obitelji, u zajednici, klubu starijih, dobrovoljnim organizacijama i sl.

Gerijatrijska skrbTrea ivotna dobza oko 5-7% starih osoba organizirani su institucionalni oblici zatite: bolnice, domovi za kronino bolesne, domovi za starce, smjetaj u tuu obitelj itd ovaj oblik je jo uvijek kapacitetom ogranien i nedostatan.izvaninstitucionalna skrb je dostupnija, oslanja se na aktivnu ulogu obitelji, ne iziskuje visoka financijska sredstva

Gerijatrijska skrbTrea ivotna dobvienamjenski centri izvaninstitucijske skrbi za starije u RH su gerontoloki centri (ima ih vie od 20): cilj je zadravanje starijih osoba u njihovim domovima uz skrb i poboljanje kvalitete ivota; oni prate-prouavaju-evaluiraju-izvjeuju te predlau zdravstvene i socioloke mjere.imaju dnevni boravak gdje se stariji mogu druiti, igrati drutvene igre, sudjelovati u radionicama, a na istom mjestu mogu i dobiti medicinsku skrb i njegu, iznajmiti ortopedska pomagala ili dobiti strune savjete iz socijalne skrbi. o starijima se brine interdisciplinarni tim: socijalni radnik, via medicinska sestra ili vii radni terapeut, fizioterapeut ili patronana sestra uz poeljno ukljuivanje i drugih strunj.

Gerijatrijska skrbTrea ivotna dobZakljuno: kako je i starost individualna nuni je i individualni gerontoloki pristup pri emu je vano sauvati funkcionalnu sposobnost osobe te osigurati psiho-socioloku prilagodbu. Zdravstvena zatita starijih pokazatelj je napretka drutva, ali i propusta zdravstvene zatite stanovnitva u cjelini.

LiteraturaTrea ivotna dobSocijalna medicina, .Jaki, L.Kovai i sur., 2000.Internet stranice WHO, UN-a, Zavoda za javno zdravstvo, kole Andrije tampara, Zdravi gradovi, Dravnog zavoda za statistiku, US Census Bureau i dr.

SLUAJ 1.Trea ivotna dob

SLUAJ 1.uro T. (86) ivi sam u velikom stanu u najuem centru Zagreba. Umirovljeni je alpinist, u karijeri je osvojio 25 vrhova viih od 4000 m, ukljuujui dvaput Mont Blanc. Udovac je otprije kojih desetak godina, djece nema.Od suprugine smrti njegovo psihofiziko zdravlje poinje slabjeti, kao i uestalost socijalnih kontakata. urin ivotni prostor postaje ogranien na njegov veliki stan, koji on nije u stanju sam odravati. Uskoro postaje ovisan o pomoi Centra za socijalnu skrb koji mu osigurava tople obroke. Zdravstvenu zatitu prua mu patronana medicinska sestra redovitim posjetima jednom tjedno. uri s vremenom slabi pamenje - postaje dementan. Pojavljuju se fizike potekoe poput osteoporoze koja ga uskoro ini sklonim ozljedama, naposlijetku i jedva pokretnim, te slabljenje vida i sluha. Navedene potekoe uzrokuju jo vee probleme: uskoro stan postaje zaputen do krajnjih higijenskih granica, rastui nered poveava rizik od ozljeda i padova te uro zaboravlja jesti. Zbog odreenih administrativnih potekoa uri se ne mogu omoguiti redoviti posjeti pomonice iz Centra za socijalnu skrb, a iz neobjanjenih razloga obroci mu ne bivaju redovito donoeni. esto patronana sestra preuzima obveze hranjenja pacijenta iako joj to ne stoji u opisu posla, kao i tota drugo.U takvoj situaciji jedina razumna opcija bila bi smjestiti uru T. u dom za starije i nemone osobe. Meutim, on to ne eli ni pod kojim uvjetima. (Prije bih smrt )

Trea ivotna dob

PITANJAKojoj rizinoj skupini/skupinama pripada uro T.?

Neuspjeh iji i zato?

Moe li se jo uvijek pomoi i kako?

SLUAJ 2.Trea ivotna dob

SLUAJ 2.Ivan M. (79) umirovljeni je lovac iz Zagreba. Udovac je 7 godina. S pokojnom suprugom Katicom ima dva odrasla sina i petero unuadi. Katica i Ivan ivjeli su u velikoj obiteljskoj kui koju su dijelili sa starijim sinom i njegovom obitelji. Po iznenadnoj smrti supruge Ivan je nastavio ivjeti sam u svom stanu u sklopu obiteljskog imanja. Zbog pretilosti s kojom se bori itav ivot, kao i poodmakle dobi, Ivan postaje sve slabije pokretan. Situaciju uskoro dodatno pogoraju dva modana udara te se Ivan vie ne moe kretati bez taka ili invalidskih kolica. Postaje ovisan iskljuivo o brizi i pomoi starijeg sina i njegove obitelji. Nakon dvije godine, shvativi da je sve vei teret ionako prezaposlenom sinu i obitelji, cijela obitelj postie dogovor za smjetaj u dom. Otprije 5 godina Ivan ivi u Domu za starije i nemone osobe Duga Resa. Uz zdravstvene probleme primjerene njegovoj dobi, tjelesnoj teini te ranijim potekoama, Ivan neometano vodi aktivan socijalni ivot s ostalim pripadnicima Doma, kao bivi amaterski glazbenik dirigira zborom Doma, esto se kree, redovito radi vjebe za kuk - osjea se zadovoljno. (Mogu mirno umrijeti) U nedavnije vrijeme imao je zahvat ugradnje srane premosnice, no to je prolo u redu.

Trea ivotna dob

PITANJAKojoj rizinoj skupini pripada Ivan M.?

Uspjeh zato?

Slinosti i razlike sa sluajem 1?

PROBLEMI SMJETAJA U DOMpredrasude staraki domovi su ubonicestrah tamo e me trovatipopunjenostcijena smjetajanepripremljena starost psiholoka pomo u oblikovanju odlukepopularizacija domovahumaniji uvjeti-osjeaj kune atmosfere

************************************