PowerPoint Presentation

UVODPenica (lat.Triticum) je biljka koja se uzgaja irom svijeta. Globalno, ona je najvanija zrnasta biljka koja se koristi za ljudsku ishranui druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa itarica, odmah iza kukuruza, dok je trea pirina.Penina zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se koristi za dobijanje brana za hljeb, kolae, tjestenine i dr, kao i za fermentaciju u proizvodnji piva, alkohola, vodke i biogoriva. Penica se sije na odreenom prostoru kao krmno bilje, a slama se koristi kao zastirka u stajama i talama. U Republici Srpskoj se proizvodi svega etvrtina njenih ukupnih potreba za penicom, a najvei dio se uvozi prvenstveno iz zemalja u okruenju: Srbije, Hrvatske i Maarske.

PERIOD ISTARAIVANJE 2007-2012Kao period istraivanje uzeli smo vremenski period u intervalu od 2007 do 2012. Kroz ovaj seminarski prikazeu vam kakva je bila struktura u koliinama i vrijednostima proizvedenih i otkupljivanih, kao i uvezenih proizvoda, u ovom slucaju penice, ali i proizvoda koji se dobijaju preradom penice, prvenstveno se misli na brano.

EKONOMSKI PRORAUNIGODINAZASIJANE POVRINE PENICOM200359963200455013200545700200647784200735913200843870200931130201034142201136738201242238EKONOMSKI PRORAUNIIz prethodno prikazane tabele i grafikona moemo da uoimo da su promjene u veliini zasijanih povrina penicom vidljive, i da se iz godine u godinu (2003-2012) mijenjaju i to sa tendencijom opadanja.

EKONOMSKI PRORAUNIGODINAPOETA POVRINA / haPRINOS PO ha, tPROIZVODNJA2003458262,21008172004620593,82358242005566063,11754782006496113,11537942007506463,41721962008411593,71522882009450303,71666112010338342,5845852011368343,61326022012381363,9148730EKONOMSKI PRORAUNIIz gore prikazane tabele i grafikona moemo da uoimo intenzitet proizvodnje penice u periodu od 2003. do 2012. godine. Intenzitet proizvodnje penice veoma varira. Tako moemo da uoimo da smo najveu proizvodnju penice imali u 2004. godini, dok je najmanja bila 2010. godine. Takoe moemo da primjetimo tendenciju u opadanju proizvodnje i prinosa, ali i zasijanih povrina. VRIJEDNOST IZVEZENIH I UVEZENIH PROIZVODA2008200920102011201223.25422.72634.72725.81629.341Uvoz itarica:Izvoz itarica:20082009201020112012203.791143.554173.808190.883170.597VRIJEDNOST IZVEZENIH I UVEZENIH PROIZVODAVrijednost izvezenih i uvezenih proizvoda izraena je u hiljadama maraka. Iz ove dvije predhodno prikazane tabele moemo da primijetimo kako je uzvoz itarica u Republici Srpskoj znatno vei od izvoza i da ga premauje za skoro deset puta. Ukoliko uporedimo rezultate proizvodnje sa vrijednostima uvoza i izvoza lako moemo da dodjemo da zakljuka zbog ega je uvoz itarica veliki, odnosno znatno vei od izvoza. Takoe moemo i da primijetimo da u godinama 2008. i 2010. kada je proizvodnja bila najmanja u Republici, uvoz je u tim godinama bio je najvei.

KOLIINA I VRIJEDNOST PRODATIH PROIZVODA NA ZELENIM PIJACAMAMjerna jed.Koliina VrijednostCijena Indeks vrijednostiPenica

Kg752740760,5437,996,6Brano Kg 13972136080,9781,1234,0Iz prikazane tabele moemo da vidimo vrijednost prodate penice na zelenm pijacama i njenog najznaajnijeg proizvoda, brana za deseti mjesec 2012. godine.Mjerna jed.Koliina VrijednostCijena Indeks vrijednostiPenica Kg770142190,5539,092,9Brano kg530470361,3341,551,7Iz prikazane tabele moemo da vidimo vrijednost prodate penice na zelenm pijacama i njenog najznaajnijeg proizvoda, brana za jedanaesti mjesec 2012. godine.KOLIINA I VRIJEDNOST PRODATIH PROIZVODA NA ZELENIM PIJACAMAMjerna jed.Koliina VrijednostCijena Indeks vrijednostiPenica kg752740760,5437,996,6Brano kg521968851,3242,297,8Iz prikazane tabele moemo da vidimo vrijednost prodate penice na zelenm pijacama i njenog najznaajnijeg proizvoda, brana za dvanaesti mjesec 2012. godinePod indeksom vrijednosti podrazumijeva se poveanje u % u tekuoj godini, u naem sluaju u 2012. u odnosu na 2011. godinu.GODINJI INDEKS CIJENA20082009201020112012Merkantilna penica180,3107,3123,9158,1166,3Sjemenska penica173,0115,9168,5174,2190,9

GODINJI INDEKS CIJENAUzimajui u ovbzir godinje indekse cijena moemo da dodjemo do zakljuka kako i cijena penice varira. Ukoliko posmatramo njeno kretanje moemo da uoimo kako je smanjenje, odnosno poveanje cijene usko povezano sa proizvedenim koliinama penice. Odnosno ukoliko je proizvodnje bila bolja, vea, cijene na tritu opadaju, usljed opadanja tranje. Moutim ukoliko dodje do poremeaja u proizvodnji (poput poplava, sua, ili drugih vremenskih nepogoda) tada dolazi do poveanje tranje za proizvodima (penicom) a sa poveanjem potranje poveava se i cijena ovog poljoprivrednog proizvoda.

ZAKLJUAKPenica je osnovna itarica, koja ima znaajnu ulogu u ivotu ljudi, jer se koristi u proizvodnji brana koje je osnovna sirovina u proizvodnji hljeba.Kao takva penica nikada nee izgubiti svoj znaaj na tritu, kako na domaem, tako i na svijetskom. Zbog izuzetne osjetljivosti na vremenske nepogode (poplave, sua, najezde insekata i sl.) njena cijena uvijek e da bude nestabilna na tritu. Po svemu do sad prikazanom moemo samo da zakljuimo da nikada ne moemo da predvidimo ni proizvodnju, ali ni cijene po kojima bi mogla da se prodaje ili otkupljuje.Takodje sto se tie Republike Srpske moemo samo da se nadamo, da e u budunosti da povea svoju proizvodnju, ove za ivot bitne itarice, kako bi se samim tim smanjio uvoz i poveao izvoz domaih proizvoda na strano trite.

LITERATURAwww.rzs.rs.bawww.wiki.bahttp://www.poljoprivreda.ba/Statistiki godinjak

HVALA NA PANJI!!!