11. VRSTE NALIJEGANJANalijeganje obrazuju dva dijela jednog sklopa, osovina i otvor, istih nazivnih mjera, koje proistie iz razlike njihovih stvarnih mjera prije sklapanja. Nalijeganje se oznaava na taj nain to se iza zajednike nazivne mjere dijelova koji se spajaju stavi oznaka tolerancije otvora, a iza toga tolerancije osovine.Zazor Z je razlika stvarnih mjera osovine i otvora, ako je stvarna mjera otvora vea od stvarne mjere osovine. Najvei zazor Zg je razlika izmeu gornje granine mjere otvora i donje granine mjere osovine. Najmanji zazor Zd je razlika izmeu donje granine mjere otvora i gornje granine mjere osovine. Dva dijela jednog sklopa istih sklopnih nazivnih mjera, koja poslije sklapanja imaju uvijek zazor Z, bez obzira na to da li se stvarne sklopne mjere poklapaju sa gornjim ili donjim graninim mjerama obrazuju labavo nalijeganje. Labavo nalijeganje primjenjuje se za sklopove koji zahtjevaju lahku pokretljivost.Preklop P je razlika stvarnih mjera otvora i osovine prije sklapanja, ako je stvarna mjer otvora manja od stvarnemjere osovine. Najvei preklop Pg je razlika izmeu donje granine mjere otvora i gornje granine mjere osovine. Namjanji preklop Pd je razlika izmeu gornje granine mjere otvora i donje granine mjere osovine. Dva dijela jednog sklopa istih sklopnih nazivnih mjera, koji daju preklop, bez obzira da li se stvarne sklopne mjere poklapaju sa gornjim ili donjim graninim mjerama, obrazuju vrsto nalijeganje. vrsta nalijeganja upotrebljavaju se za nepokretne veze.Nalijeganje koje moe da izazove bilo zazor bilo preklop naziva se neizvjesno nalijeganje. Neizvjesna nalijeganja omoguuju pokretljivost dijelova sklopa djelovanjem malim silama, pa se primjenjuju za povrine koje slue za centrisanje pri sklapanju.Tolerancija nalijeganja Tn je veliina dozvoljenog kolebanja izmeu najveeg i najmanjeg zazora, odnosno preklopa. Tolerancija nalijeganja jednaka je zbiru tolerancije otvora Tr i osovine To.12. SISTEM NALIJEGANJAISO sistem tolerancija propisuje dva sistema nalijeganja:-sistem nalijeganja sa osnovnim otvorom;-sistem nalijeganja sa osnovnom osovinom.Sistem nalijeganja sa osnovnim otvorom jeste sistematizovani skup nalijeganja u kome se potrebni zazori i preklopi dobijaju raznim tolerancijskim poljima osovine i jednim poloajem tolerancijskog polja otvora. Sistem nalijeganja sa osnovnom osovinom jeste sistematizovani skup nalijeganja u kome se potrebni zazori i preklopi dobijaju raznim tolerancijskim poljima otvora i jednim poloajem tolerancijskog polja osovine.Sistemi nalijeganja su:-sistem nalijeganja sa zajednikim otvorom;-sistema nalijeganja sa zajednikom osovinom.Sistem zajednikog otvora je pogodniji od sistema zajednike osovine, pa se ee primjenjuje. Izrada unutranje mjere uvijek je komplikovanija od izrade spoljanje mjere, pa je pogodnije da to vei broj unutranjih mjera bude izraen sa tolerancijskim poljem istog poloaja u odnosu na nultu liniju.13. IZBOR NALIJEGANJA I TOLERANCIJAIzbor tolerancija i nalijeganja spada u nadlenost konstruktora i ima isti znaaj kao i izbor oblika i nazivnih mainskih dijelova. Izbor poloaja tolerancijskog polja u vezi je sa izborom nalijeganja i diktiran je funkcijom odgovarajueg sklopa. Izbor poloaja tolerancijskih polja u tijesnoj je vezi i sa izborom tolerancija, poto one odreuju i toleranciju nalijeganja.Kako trokovi proizvodnje zavise od veliine tolerancije, izabranikvalitet treba da bude najgrublji kvalitet koji zadovoljava funkciju dijelova i sklopova Fini kvaliteti zahtjevaju vrlo precizne maine i alatke i alate, kao i mjerni pribor, osoblje odgovarajue kvalifikacije, to znaajno poskupljuje proizvodnju. Primjena uskih tolerancija treba da bude svedena na najmanju moguu mjeru. Izabrani kvalitet treba da odgovara takvom tolerancijskom polju, da bi primjena prvog grubljeg kvaliteta uinila dio neupotrebljivim. Jedan od naina izbjegavanja suvie uskih tolerancija i smanjenja broja neispravnih dijelova je sortiranje prilikom zavrne kontrole i probiranje pri montai.Za nalijeganje po pravilu predviaju se isti kvaliteti tolerancija za spoljanje i unutranje mjere, ili se za toleranciju unutranje mjere propisuje neto grublji kvalitet. Pogodnim konstruktivnim mjerama mogu se stvoriti uslovi koji dozvoljavaju primjenu tolerancija grubljih kvaliteta. Ovo se odnosi na izbjegavanje statiki ne odreenih sistema ili na primjenu elastinih veza. Konstruktivno se moe predvidjeti mogunost podeavanja zazora. Aksijalnim pomjeranjem moe se ostvariti eljena veliina zazora pri montai i poslije troenja, kod koninog rukavca i odgovarajueg leita. Propisivanje uskih tolerancija pojedinih dijelova je za proizvodnju vrlo neekonomino, a u izvjesnim sluajevima, vrlo teko ostvarljivo. Svako ire tolerancijsko polje podijeli se na nekoliko grupa i onda izvri klasiranje, i na svakom dijelu oznai klasa. Prilikom sklapanja kombinuju se one klase koje daju eljenu toleranciju nalijeganja. Razlikuje se obostrano probiranje, klasiraju se oba dijela koja ulaze u sastav sklopa i jednostavno probiranje. Kod jednostavnog probiranja klasira se samo jedan dio najee sa unutranjom mjerom, dok se drugi sa spoljanjom mjerom izrauje sa dovoljno uskom tolerancijom.ISO kvalitet tolerancija propisuje veliki broj tolerancijskih polja razliitih kvaliteta i poloaja u odnosu na nultu liniju, tu je 28 razliitih poloaja za 20 kvaliteta. Koristiti sva ova polja nije cjelishodno a ni ekonomino. JUS standard u skladu sa ISO standardima, daju ogranien izbor tolerancijskih polja koje treba primjenjivati.Nalijeganja prvo stepena prioriteta treba koristiti. Nalijeganja drugog stepena prioriteta treba koristiti samo kada postoje opravdani razlozi za upotrebu, a nalijeganja treeg stepena prioriteta samu u izuzetnim sluajevima, kada je to neizbjeno.Osnovna odstupanja za tolerancijska polja d do h za osovine su gornja odstupanja ag, a imaju predznak minus. Za polja od D do H, za otvore su donja odstupanja Ad i imaju znak plus. Osnovna odstupanja za tolerancijska polja k do u su donja odstupanja ad, i imaju znakplus. Za polja K do U su gornja odstupanja Ag i imaju znak minus. Na osnovu vrijednosti osnovnih odstupanja izraunavaju se vrijednosti drugog odstupanja dodavanjem ili oduzimanjem vrijednosti osvnovne tolerancije IT.14. STVARNE MJERE I ODSTUPANJAStvarna mjera dS, DS je mjera koja se odreuje mjerenjem na ozraenom komadu. U toku izrade vee serije istih mainskih dijelova nije mogue dobiti sve komade sa istom stvarnom mjerom jedne odreene tolerisane kote. Pri izradi svakog komada djeluje niz razliitih uticajnih faktora. Dakle, stvarne mjere e odstupati od komada do komada. Neke e leati izmeu donje i gornje granine mjere, pa e odgovarati ispravno izraenim komadima, a neke e leati izvan graninih mjera, pa se odreeni broj komada kao neispravni moraju odbaciti.Vrlo vano je za konstruktora da bar priblino moe ocijeniti sa kojom vjerovatnoom moe oekivati ostvarivanje pojedinih stvarnih mjera. Ovo je posebno vano za nelijeganje, gdje se kombinuju stvarne mjere dvaju dijelova istih nazivnih mjera. Odstupanja stvarnih mjera veeg broja komada mogu biti posljedica sistematskih ili sluajnih odstupanja.Sistematska pokazuju izvjesnu pravilnost kod veeg broja komada i mogu biti: stalna ili promjenljiva.* Stalna sistematska odstupanja su priblino ista za sve komade i nastaju uslijed pogreno izabrane maine, greke maine ili alata,* Promjenljiva odstupanja mijenjaju se u zavisnosti od toka procesa obrade i periodino se ponavljaju, zagrijavanje i habanje alata.Sluajna odstupanja nastaju bez ikakve pravilnosti, kao posljedica sluajnih uzroka, greke u materijalu, netanosti mjerenja, sluajni potresi i slino. Ispitivanja sluajnih odstupanja mogu se izvriti jedino statistikom obradom rezultata mjerenja veeg broja istih dijelova izraenih u istim uslovima. Vjerodostojni zakljuci, kod svih statistikih metoda, mogu se izvoditi jedino ako je ispitivanjem obuhvaen dovoljno velik broj uzoraka. Za ovakvo ispitivanje potrebno je izvriti klasifikaciju uzoraka prema stvarnim mjerama i poredati ih po veliini. Njihova uestanost u ukupnom broju ispitivanih uzoraka moe se izraunati brojanjem dijelova istih stvarnih mjera i nacrtati dijagram zavisnosti ove uestanosti od stvarne mjere.Ako ni jedan od uticajnih faktora ne preovlauje nad ostalim, moe se oekivati da najvei broj komada imastvarne mjere priblino na sredini izmeu gornje i donje granine mjere, a da je broj neispravnih komada najmanji. Nagomilavanje broja komada sa stvarnom mjerom u blizini granine mjere ukazuje na postojanje sistemske greke poto je jedan od uticajnih faktora prevladao.Pri analizi nalijeganja uzimaju se srednje vrijednosti zazora odnosno preklopa. Sklopovi sa ekstremnim. Vrijednostima zazora ili preklopa mogu se uvijek pri montai odbaciti.15. UTICAJ TEMP NA TOLERANCIJE I NALIJEGANJAPrema preopruci ISO standarda, za osnovnu temperaturu, na kojoj su izraeni dijelovi i odgovarajua mjerila moraju imati mjere prema standardima o tolerancijama duinskih mjera, usvaja se temperatura od 293 K. Mnogi mainski dijelovi rade na temperaturama koje se razlikuju od osnovne temperature. Stvarne mjere ovih dijelova mjenjaju se u zavisnosti od temperature. Ako su oba dijela koja obrazuju nalijeganje od istog materijala i ako rade na istoj temperaturi, promjena temperature nece uticati na veliinu nalijeganja. U sluaju da su dijelovi od materijala sa razliitim koeficijentima dilatacije i ako imaju radne temperature razliite, veliine zazora ili preklopa na radnoj temperazuri razlikovae se od veliine zazora ili preklopa na osnovnoj temperaturi. Dakle, treba predvidjeti takvo nalijeganje koje e pri radnoj temperaturi dati eljene zazore ili preklope. Promjene prenika ili duinskih mjera se raunaju po formuli datoj u knjizi (str.143)Ako se poveava tempereatura u labavom sklopu zazori pri povienoj temperaturi se izraunavaju prema formuli iz knjige (str.144).16. TOLERANCIJE SLOBODNIH MJERASlobodne mjere su takve mjere ija odstupanja od nazivnih vrijednosti praktino ne utjeu na upotrebljivost dijelova, ukoliko ta odstupanja lee u granicama koje se ostvaruju uobiajenim proizvodnim postupkom. Veliine tolerancija slobodnih mjera odreuju se na osnovu iskustvo uobiajenoj tanosti izrade koja se postie odreenim proizvodnim postupkom. One mogu da budu ostvarene upotrebom maina i alata za koje nije propisana specijalna odreena tanost. Zato se slobodne mjere ne toleriu osim ako je potrebno da stepen tanosti ovih mjera bude suen. Tolerancije slobodnih mjera unose se na crte u za njih predvieno polje zaglavlja, pomou skraene oznake stepena tanosti. Da li i u kom obimu treba provjeravati dozvoljena odstupanja slobodnih mjera ostvarenih skidanjem strugotina, propisuje seinternim propisima proizvoaa.17. DEFINISANJE OSNOV POJM KVALITETE POVRINEVelika hrapavost poveava trenje i habanje poveava zazor i osteuje povrinu. Hrapavost utie na ispravno podmazivanje. Dijelovi sa povrinama manje hrapavosti imaju veu dinamiku vrstou, bolje ostvaruju hermetinost, imaju ljepi dizajn, ali je i izrada puno skuplja. Hrapavost povrine je skup neravnina koje obrazuju reljef povrine. Hrapavost se posmatra u granicama odreenog isjeka veliine pri kojoj su eliminisane greke oblika i valovitosti. Stvarna povrina je povrina koja ograniava mainski dio. Neravnine su udubljenja i ispupenja stvarne povrsine.Geometrijska povrina je povrina definisana crteom ili postupkom obrade i uzimajui greke oblika i hrapavost.Efektivna povrina je priblina slika stvarne povrine koja se sredstvima mjerenja moze ustanoviti. Presjecanjem navedenih povrina, podesno odabranom ravni, dobijaju se odgovarajui profili:-stvarni profil-geometrijski profil-efektivni profil.18. OBJASNITI REFERENTNU DUINU, SREDNjU LINIJU PROFILA I SREDNJE ARITMETIKO ODSTUPANjEReferentna duina je podesno odabrana duina isjeka profila odabranog za odreivanje hrapavosti pri emu je eliminisan sluaj valovitosti i drugih nepravilnosti. Manje vrijednosti referentne duine predviene su za fino obraene povrine a vee za grublje obraene povrine. Za lepovanje, fino brusenje, struganje dijamantom, referentne duine su 0,25 i 0,8 mm, a za rendisanje su 2,5 ; 8 i 25 mm.Srednja linija profila je linija koja ima oblik geometrijskog profila. Ona sijee efektivni profil tako da u granicama referentne duine suma kvadrata odstojanja svih taaka profila od te linije bude minimum.Srednje odstupanje profila Ra, jeste srednja artimetika vrijednost odstupanja svih taaka efektivnog profila od srednje linije na referentnoj duini.19. OBJASNITI SREDNjU VISINU NERAVNINASrednja visina neravnina u deset taaka ili, skraeno, srednja visina neravnina Rz, je razlika izmeu srednje artimetike vrijednosti visina pet najviih i srednje artimetike vrijednosti visina pet najniih taaka profila u granicama referentne duine. Ukoliko su visine tih taaka mjerene od proizvoljne prave paralelne sa srednjom linijom profila,a ne sijeku profil, tada srednja visina neravnina Rz,se izraunava:R =(R1 + R3 + R5 + R7 ) / 5 * (R2 + R4 + R6 + R8 )/5Najvea visina neravnina Rmax je razmak izmeu dvije prave paralelne linije povuene tako da u granicama referentne duine dodiruju najviu odnosno najniu taku efektivnog profila. Za procjenu hrapavosti kao sekundarni parametar slui srednja visina neravnine Rz. Njene najvee vrijednosti priblino odgovaraju srednjem odstupanju profila i odgovarajuoj klasi hrapavosti prema tabeli.20. OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA INDUSTRIJSKIH PROIZVODAOznaavanje kvaliteta povrine industrijskih proizvoda vri se prema JUS M.A0.065. Osnovni znak za oznaavanje kvaliteta povrine sastoji se od dva kraka pod uglom od 60o u obliku kukice. Kada se zahtjeva skidanje materijala obradom, osnovnom znaku dodaje se crtica. Osnovnom znaku dodaje se krug ako nije dozvoljeno skidanje materijala. Duem kraku bilo kog od navedenih znakova dodaje se prodauna linija kada teba oznaiti specijalne karakteristike. Vrijednosti koje definiu glavni kriterijum hrapavosti Ra, dodaju se znacima na sledei nain :* Ako je samo jedna vrijednost propisana,ona prestavlja maksimalnu dozvoljenu vrijednost povrine hrapavosti* Ako su dvije vrijednosti, najvea granina vrijednost a1 treba da bude iznad najmanje granine vrijednosti. Umjesto glavnog kriterijuma hrapavosti mogu se staviti i odgovarajui stepeni povrinske hrapavosti N1 do N12. Ako je iz funkcionalnih razloga neophodno, mogu se propisati i dodatni zahtjevi za povrinsku hrapavost. Dodatne oznake u tom sluaju imaju sljedee znaenje:* Ako je dodatna oznaka b, ona se odnosi na metod proizvodnje, postupak ili termika obrada.* Ako je dodatna oznaka c, ona se odnosi na referentnu duinu* Ako je dodatna oznaka d, ona se odnosi na pravac prostiranja brazde* Ako je dodatna oznaka e, ona se odnosi na dodatak za mainske obrade* Ako je dodatna oznaka f, ona se odnosi na druge vrijednosti hrapavosti kao na srednju visinu neravnina Rz ili najveu visinu neravnina na referentnoj duini21. OSNOVNI POJMOVI TOLERANCIJA OBLIKA I POLOAJATolerancije oblika ograniavaju odstupanje jednog elementa od njegovog geometrijskog idealnog oblika. One odreuju zonu tolerancije u kojoj posmatrani element mora leati i smije imati proizvoljni oblik. Odstupanja oblika mogu biti: odstupanja od kruga, odstupanja od prave, odstupanja od ravni, odstupanje oblika bilo kog profila, odstupanje od cilindra i odstupanje oblika bilo koje povrine.Tolerancije poloaja su tolerancije pravca, mjesta ili tanosti obrtanja. One ograniavaju dozvoljena odstupanja od geometrijski idealnog oblika dva ili vie elemenata u odnosu jedan prema drugome.Jedan element je veinom utvren kao referentni element to jest slui kao polazna baza. Odstupanja poloaja mogu biti po* pravcu i to: odstupanja upravnosti, odstupanja paralelnosti, odstupanja ugla nagiba* mjestu i to : odstupanja centrinosti i aksijalnosti. Odstupanja simetrinosti i odstupanja lokaciije pojedinih osa i povrina.* poloaju obrtnih povrina i to: radijalno bacanje i aksijalno bacanjeTolerancija oblika i poloaja naznaena na crteu moe se prekoraiti i to za iznos razlike mjere sprezanja oblika i poloaja slobodnih mjera. Dakle, mora se ispotovati uslov minimuma, a to je uslov prema kome je izraeni dio postavljen u poloaj prema uslovu minimuma.Tolerancija koaksijalnosti i simetrinosti vae za ose odnosno sredisne ravni. Ove tolerancije su nezavisne od stvarnih mjera posmatranih elemenata. Tolerancije krunosti obrtanja su zbirne tolerancije krunosti i koaksijalnosti i nezavisne su od stvarnih mjera.22. OSNOVNI OBLICI OZNAKA ZA TOLERANCIJE OBLIKA I POLOAJABrojana vrijednost tolerancije, simbol tolerancije i referentno slovo kao uput na referentni element unose se po redoslijedu datom na slici. Referentni element oznaava se trouglom i on se direktno povezuje sa okvirom za upisivanje tolerancija. Referentni trougao treba da stoji direktno na referentni element, ili na produetku konturne linije referentnog elementa. Ako upisana vrijednost tolerancije tolerisanog elementa smije da bude prekoraena za apsolutnu vrijednost razlike izmeu mjere sprezanja i mjere maksimum materijala tog elementa, stavlja se simbol M desno pored vrijednosti tolerancije. Pregled vrsta tolerancija oblika i poloaja, njihov simbol, tolerancijska zona i primjeri primjene prikazani su u tabeli