Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Zagreb

AAnnkkeettaa ppoossllooddaavvaaccaa uu 22001155.. ggooddiinnii na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije

Zagreb, srpanj 2015. godine

IMPRESUM

Nakladnik Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Zagreb Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 15 Telefon: (01) 46 99 999

Web stranice: http://www.hzz.hr

Za nakladnika Krunoslav Knežević, predstojnik Regionalnog ureda Zagreb

Uredništvo Irena Matejčić E-mail: irena.matejcic@hzz.hr

S A D R Ž A J

1. UVOD………………………………………………………………………………… 1

2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I UZORAK …………………………………. 2

3. STRUKTURA ANKETIRANIH POSLODAVACA……………………………… .. 3

4. ZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U PRETHODNOJ GODINI…………... 3

4. 1. Promjene u zaposlenosti…………………..……………………………….… 3

4. 2. Zapošljavanje na temelju ugovora o radu…….……………………………... 6

4. 3. Zapošljavanje na temelju drugih oblika rada………………………………. 7

4. 4. Prestanak rada radnika u 2014. godini…………………………………….. … 8

5. NAČIN TRAŽENJA I POTEŠKOĆE PRI NJIHOVOM ZAPOŠLJAVANJU .... 9

6. PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE U 2015. ..……………………………............ 11

7. OČEKIVANE PROMJENE U ZAPOSLENOSTI 2015. GODINE I RAZLOZI PROMJENA……………………………………………………….…… 15

7. 1. Potencijalni viškovi u 2015. godini………..……………………………….… 17

8. KORIŠTENJE USLUGA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE..... 18

9. SAŽETAK……………………………………………………………………………. 23

10. PRILOG……………………………………………………………………………….... 25

ANKETA POSLODAVACA U 2015. GODINI na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije

1. UVOD Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) proveo je početkom 2015. godišnje istraživanje tržišta rada uz potporu partnera: Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca u svrhu uspješnijeg usklađivanja ponude i potražnje radne snage.

Cilj istraživanja je otkriti trenutne oblike zapošljavanja i prepoznati obrasce potreba tržišta rada za različitim profilima radnika. Putem upitnika izravno od poslodavaca prikupljene su informacije o promjenama u zaposlenosti u prethodnoj godini, potrebama za novim radnicima te potencijalnim viškovima radnika u 2015. Pritom su se identificirali profili radnika koji bi se mogli zaposliti ili pojaviti kao višak te eventualne poteškoće pri nalaženju odgovarajućeg kadra. Ove godine upitniku su pridružena pitanja o regulaciji tržišta rada te praksi upravljanja ljudskim resursima kod poslodavaca. Također, istražujemo interes poslodavca za mjere poticanja zapošljavanja te korištenje i namjeru korištenja usluga HZZ-a.

Rezultati ankete nam pomažu pri adekvatnoj pripremi za aktivnosti savjetovanja i usmjeravanja nezaposlenih osoba te davanja preporuka za obrazovnu politiku sukladno potrebama tržišta rada. Podaci prikupljeni anketom koriste se za razvoj i planiranje aktivnosti HZZ-a i partnera, a prikazuju se isključivo skupno, u okviru statističkih analiza.

Anketom poslodavaca za 2015. godinu prikupljeni su podaci kroz šest područja: I. Osnovni podaci o poslodavcu: naziv i oblik vlasništva II. Zapošljavanje u prethodnoj godini:

• promjene u zaposlenosti temeljem ugovora o radu prema spolu (ulasci, izlasci, stanje) • struktura novozaposlenih radnika temeljem ugovora o radu prema trajanju zaposlenja, razini

obrazovanja i invaliditetu • broj angažiranih radnika temeljem drugih oblika rada (ugovor o djelu, autorski ugovor, studentski

ili učenički servis, agencijski rad) • broj angažiranih osoba na naukovanju, školskoj, studentskoj praksi ili osposobljavanju bez

zasnivanja radnog odnosa • struktura radnika prema razlozima prestanka rada tijekom prethodne godine

III. Poteškoće pri zapošljavanju radnika: • način traženja radnika za zapošljavanje u prethodnoj godini • eventualne poteškoće u pronalaženju radnika: zanimanja nedostajućih radnika, najčešći razlozi

poteškoća u nalaženju radnika u tom zanimanju te mogućnost rješavanja problema zapošljavanjem radnika iz inozemstva

IV. Planirano zapošljavanje i potencijalni viškovi radnika u tekućoj godini: • planirani broj zapošljavanja radnika na temelju ugovora o radu u 2015. godini prema vrsti

zapošljavanja (neodređeno i određeno vrijeme, sezonski poslovi) te razini obrazovanja • najčešća zanimanja i broj potrebnih radnika u tim zanimanjima • trenutni broj zaposlenih osoba u zanimanju za koje je procijenjena najveća potreba za

zapošljavanjem, stupanj obrazovanja najprikladniji za obavljanje tog zanimanja, očekivano prethodno radno iskustvo u tom zanimanju, moguća bruto mjesečna plaća te duljina potrebnog uvođenja u rad u zanimanju o kojem je riječ

• očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2015. godine s razlozima eventualne promjene • potencijalni viškovi radnika: vjerojatnost pojave i izgledna zanimanja u riziku viška

1

V. Regulacija tržišta rada i upravljanje ljudskim resursima: • procjena utjecaja i korisnosti promjena radnog zakonodavstva na poslovanje u području

upravljanja ljudskim resursima • vrste aktivnosti prisutne u organizaciji vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala • sudjelovanje radnika u edukacijama i usavršavanjima tijekom 2014. godine • prisutnost i vrsta kolektivnih ugovora kao regulacije radnih odnosa u organizaciji

VI. Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje: • opseg korištenja usluga HZZ-a tijekom 2014. i procjena njihovog korištenja u 2015. godini • namjere korištenja mjera za poticanje zapošljavanja HZZ-a • informiranje i način informiranja o novostima i uslugama HZZ-a.

2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I UZORAK Ovim smo istraživanjem nastojali prikupiti valjane i pouzdane procjene temeljene na iskazima poslodavaca. U tu svrhu primijenjeno je anketno istraživanje kao najefikasniji alat.

Odabir poslodavaca izvršen je iz interne baze poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja se temelji na podacima dobivenim od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnog zavoda za statistiku. Pri strukturiranju anketnog uzorka primijenjen je stratificirani neproporcionalni slučajni uzorak. Osnovni stratumi na koje su gospodarski subjekti grupirani u strukturiranju ovog uzorka su područja djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2007 te njihova podjela na mikro (1-9 zaposlenih), male (10-49), srednje (50-249) i velike (>250) poslodavce, ovisno o broju radnika. U okvir poslodavaca za uzorkovanje nisu obuhvaćene djelatnosti T i U (djelatnosti kućanstava i međunarodne organizacije) kao ni poslodavci koji tijekom godine iskazuju samo jednu zaposlenu osobu (samozaposleni). U oba slučaja razlog je njihov zanemariv utjecaj koji bi imali na izmjerene promjene u zaposlenosti i potrebama za novim radnicima tijekom 2015. godine, te očekivanoj promjeni broja zaposlenih u 2015. godini. S druge strane, svi veliki poslodavci i 50,7% (462/911) srednjih poslodavaca s područja Grada Zagreba je uključeno u uzorak. Da bi se dobila reprezentativna slika na ovaj način umanjenog doprinosa posebice mikro i malih poslodavaca, pri izračunu procjene parametara populacije korištena su utežanja s obzirom na identificiranu populaciju zaposlenih u istovjetnoj županiji, području djelatnosti i kategoriji veličine poslodavca.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2014. godine bilo je 495.767 zaposlenih osiguranika (426.913 na području Grada Zagreba i 68.854 na području Zagrebačke županije).

U uzorak za anketiranje 2015. godine uključeno je 2.211 poslodavaca (1.458 s područja Grada Zagreba i 753 s područja Zagrebačke županije) s ukupnim brojem zaposlenih od 321.025, što čini 64,8% ukupne zaposlenosti na prostoru Regionalnog ureda Zagreb.

Anketa poslodavaca provedena je putem upitnika koji im je dostavljen poštom. Savjetnici za zapošljavanje svojim su izravnim kontaktima s poslodavcima pomogli ispunjavanje upitnika. Provedba ankete trajala je šest tjedana, od početka veljače do sredine ožujka 2015. godine. Tijekom navedenog razdoblja provedbe, u anketi su sudjelovala 1.034 poslodavca (46,8% od uzorkovanog broja) odnosno 11,5% anketiranih poslodavaca (8.969) na razini Republike Hrvatske. Krajem 2014. godine kod navedenih poslodavaca u radnom odnosu bile su zaposlene 170.032 osobe ili 32,0% osoba zaposlenih kod anketiranih poslodavaca na razini RH. Broj zaposlenih čini 53,0% u odnosu na uzorak te 34,3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih na prostoru Regionalnog ureda Zagreb. Od ukupnog broja poslodavaca (1.034) koji su sudjelovali u anketi s područja Grada Zagreba bilo je 686 poslodavaca sa 154.200 zaposlenih što čini 36,1% od ukupnog broja zaposlenih, a s područja Zagrebačke županije bilo je 348 poslodavaca s 15.832 zaposlena radnika što čini 23,0% od ukupnog broja zaposlenih na navedenom području. Obuhvat, odnosno broj anketiranih u odnosu na broj uzorkovanih poslodavaca iznosio je za Grad Zagreb 47,1%, a za Zagrebačku županiju 46,2%.

2

Upitnik se mogao ispuniti i online na web stranici http://upitnici.hzz.hr uz osobni pristupni kod, što je učinilo čak 78,4% sudionika istraživanja (81,0% s područja Grada Zagreba, 73,3% s područja Zagrebačke županije). Online upitnik bio je brži i lakši način popunjavanja od tiskanog, jer je sučelje automatski raspoznavalo unesena zanimanja i postavljalo samo ona pitanja na koja se očekivao odgovor poslodavca. 3. STRUKTURA ANKETIRANIH POSLODAVACA Prema veličini poslodavca, uzimajući u obzir broj zaposlenih, najveći broj anketiranih čine srednji poslodavci (od 50 do 249 zaposlenih) - 341 ili 33,0%, zatim mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) - 297 ili 28,7%, mali poslodavci (od 10 do 49 zaposlenih) - 253 ili 24,5% te veliki poslodavci (s 250 i više zaposlenih) - 143 ili 13,8%. Anketom je obuhvaćeno 925 trgovačkih društava ili ustanova (89,5%) i 109 poslodavaca obrtnika (10,5%). S obzirom na sektor vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, većina je iz privatnog ili pretežito privatnog vlasništva (701 ili 67,8%), zatim 314 poslodavaca ili 30,4% iz državno/javnog ili pretežito državno/javnog vlasništva, dok 19 poslodavaca ili 1,8% pripada ostalim sektorima vlasništva (udruge, zajednice i sl.).

4. ZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U PRETHODNOJ GODINI 4.1. Promjene u zaposlenosti Na temelju odgovora iz Upitnika za poslodavce za 2015. napravljena je procjena fluktuacije radne snage, realizirane i planirane potražnje za radnicima te viškova, ali i potrebe za uslugama HZZ-a za populaciju poslodavaca.1

                                                            1 Pri izračunu korištena su utežanja s obzirom na identificiranu populaciju zaposlenih u istovjetnoj županiji, području djelatnosti i kategoriji veličine poslodavca. Utežanja su prvi puta primijenjena u 2015. godini, a retrospektivno su izračunata i za anketu poslodavaca u 2014. godini. Rezultati dobiveni bez utežanja ne pružaju reprezentativnu sliku, odnosno uvelike umanjuju doprinos mikro i malih poslodavaca zaposlenosti.

RU Zagreb Grad Zagreb Zagrebačkažupanija RU Zagreb Grad Zagreb Zagrebačka

županija

UKUPNO 1.034 686 348 170.032 154.200 15.832

Mikro (do 9 zaposlenih) 297 159 138 1.206 670 536

Mali (10 do 49 zaposlenih) 253 151 102 5.405 3.216 2.189

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 341 240 101 33.212 23.944 9.268

Veliki (250 i više zaposlenih) 143 136 7 130.209 126.370 3.839

Pravna osoba (trgovačko društvo ili ustanova) 925 640 285 169.160 153.895 15.265

Obrt 109 46 63 872 305 567

Privatno/pretežito privatno 701 464 237 81.149 71.105 10.044

Državno/javno / pretežito državno/javno 314 210 104 88.672 82.933 5.739

Ostalo 19 12 7 211 162 49

Sektor vlasništva:

Tablica 1. Broj anketiranih poslodavaca i zaposlenih radnika prema veličini, tipu i sektoru vlasništva

Broj obuhvaćenih poslodavaca Broj obuhvaćenih zaposlenih

Veličina poslodavca:

Tip poslodavca:

3

Tijekom 2014. godine u populaciji poslodavaca zaposlena je 112.091 osoba, dok su istovremeno prestale raditi 103.534 osobe što predstavlja pozitivnu promjenu od 8.557 osoba ili stopu promjene od 1,6%. Promatrano u odnosu na RH gdje je stopa promjene iznosila 1,9%, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije nešto je niža, ali ima pozitivan predznak za razliku od 2013. godine kada je bila negativna i iznosila -0,3%.

Fluktuacija zaposlenih niža je u odnosu na RH: stopa novog zapošljavanja tijekom 2014. godine iznosila je 20,6%, dok je stopa prestanaka rada iznosila 19,1%. Povoljna promjena u odnosu na 2013. proizlazi iz smanjivanja stope prestanaka rada (s 21,1% na 19,1%).

Promatramo li podatke prema spolu vidimo da nema većih razlika u zapošljavanju. Stopa promjene bila je nešto povoljnija kod žena (1,8%) nego kod muškaraca (1,3%). Stopa novog zapošljavanja nešto je viša kod muškaraca (21,0%) nego kod žena (20,3%), kao i stopa prestanaka rada (19,6% prema 18,5%). U usporedbi s RH gdje je stopa promjene kod žena 2,4%, na promatranom području stopa je niža (za 0,6pb). Kod muškaraca je ta razlika nešto manja (RH 1,5% u odnosu na 1,3% na navedenom području).

Prema sektoru vlasništva, većina zapošljavanja i prestanaka rada bila je u privatnom sektoru: 92.815 novozaposlenih u 2014. te 82.379 prestanaka rada. Bez obzira na prisutnu visoku fluktuaciju na godišnjoj razini (stopa novog zapošljavanja 28,2%, stopa prestanaka rada 25,0%), nije ostvarena značajna promjena broja zaposlenih na kraju 2014. u odnosu na 2013. (3,2%), ali ona je pozitivna, za razliku od stope promjene u državnom ili javnom sektoru koja je negativna, a iznosila je -1,1%. Fluktuacija u državnom ili javnom sektoru značajno je niža jer je stopa novog zapošljavanja iznosila 8,8%, a prestanaka rada 9,8%. Kod ostalih oblika vlasništva prisutna je visoka stopa promjene (14,9%), ali u tom sektoru zaposleno je samo 0,5% radnika. U Republici Hrvatskoj, stopa promjene u privatnom sektoru bila je približno ista (3,0%) onoj na prostoru Regionalnog ureda Zagreb (3,2%), dok je u državnom ili javnom sektoru negativna stopa promjene

Zapošlja- vanje

Prestanci rada

Stanje krajem godine

PromjenaStopa novog

zapošljav.

Stopa prestanaka

rada

Stopa promjene

Ukupno 2013. 121.164 123.198 582.364* -2.034 20.8% 21.1% -0.3%Ukupno 2014. 112.091 103.534 551.488* 8.557 20.6% 19.1% 1.6%

Muškarci 56.318 52.769 272.188 3.549 21.0% 19.6% 1.3%Žene 55.773 50.765 279.300 5.008 20.3% 18.5% 1.8%

Privatni 92.815 82.379 339.987 10.436 28.2% 25.0% 3.2%Državni ili javni 18.568 20.791 208.854 -2.223 8.8% 9.8% -1.1%Ostalo 708 364 2.647 344 30.7% 15.8% 14.9%Ukupno 2013. 341.468 322.428 1.309.273 19.040 26.5% 25.0% 1.5%Ukupno 2014. 327.117 303.348 1.269.448 23.769 26.3% 24.4% 1.9%

Muškarci 166.629 157.416 637.152 9.213 26.5% 25.1% 1.5%Žene 160.488 145.932 632.296 14.556 26.0% 23.6% 2.4%

Privatni 272.194 247.599 833.218 24.595 33.7% 30.6% 3.0%Državni ili javni 49.843 51.054 423.146 -1.211 11.7% 12.0% -0.3%Ostalo 5.080 4.695 13.084 385 40.0% 37.0% 3.0%

* U uzorkovanju ankete poslodavaca 2015. nisu bili uključeni poslodavci s jednim zaposlenim (samozaposleni),djelatnosti kućanstava kao poslodavaca te izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

Tablica 2. Zapošljavanje i prestanci rada tijekom 2014. te broj zaposlenih osoba u populaciji poslodavaca krajem 2014. godine

RU Z

agre

bRe

publ

ika

Hrva

tska

Spol

Sektor vlasništva

Spol

Sektor vlasništva

4

iznosila -0,3%, a na navedenom području -1,1%. Fluktuacija na državnoj razini veća je nego na razini Regionalnog ureda Zagreb za sve sektore vlasništva.

Povećanje zaposlenosti na razini Regionalnog ureda Zagreb, kao rezultat većeg opsega novog zapošljavanja od prestanka rada radnika, ostvareno je 2014. godine u trinaest područja djelatnosti, dok je u šest područja zabilježen pad broja zaposlenih. Sličan udio djelatnosti s povećanjem zaposlenosti može se naći i na razini Republike Hrvatske (14 djelatnosti). Najveći apsolutni porast broja zaposlenih ostvaren je u područjima informacija i komunikacija (2.212 osoba ili 10,2pb), stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (2.193 osobe ili 7,6pb), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1.997 osoba ili 11,9pb) te na području javne uprave i obrane, obveznog socijalnog osiguranja (1.900 osoba ili 3,5pb). Za razliku od porasta, najveći apsolutni pad zaposlenih dogodio se u djelatnostima prijevoz i skladištenje (2.371 osoba ili 7,1pb) te trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (955 osoba ili 0,9pb).

Republika Hrvatska

Bro

j zap

osle

nih

31.1

2.20

13.

Zapo

slen

o tij

ekom

201

4. g

odin

e

Udi

o za

pošl

java

nja

Pres

talo

radi

ti tij

ekom

20

14. g

odin

e

Udi

o pr

esta

nka

rada

Bro

j zap

osle

nih

31.1

2.20

14.

Prom

jena

u

zapo

slen

osti

2014

./201

3. -

razl

ika

Prom

jena

u

zapo

slen

osti

2014

./201

3. -

inde

ksi %

Prom

jena

u

zapo

slen

osti

2014

./201

3. -

inde

ksi %

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1721 434 25.2 295 17.1 1860 139 8.1 -0.5

(B) Rudarstvo i vađenje 2868 47 1.6 321 11.2 2594 -274 -9.6 -6.5

(C) Prerađivačka industrija 75852 14705 19.4 13044 17.2 77508 1656 2.2 3.3

(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 15371 584 3.8 517 3.4 15442 71 0.5 0.6

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

1790 273 15.3 459 25.6 1604 -186 -10.4 -2.0

(F) Građevinarstvo 31437 8673 27.6 7144 22.7 32965 1528 4.9 0.5

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

106457 27928 26.2 28893 27.1 105502 -955 -0.9 0.3

(H) Prijevoz i skladištenje 33457 5070 15.2 7444 22.2 31086 -2371 -7.1 -2.1

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 16755 10722 64.0 8727 52.1 18752 1997 11.9 4.5

(J) Informacije i komunikacije 21659 5437 25.1 3222 14.9 23871 2212 10.2 7.2

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 34506 2993 8.7 3426 9.9 34067 -439 -1.3 -0.5

(L) Poslovanje nekretninama 5211 2029 38.9 1807 34.7 5432 221 4.2 4.7

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 28893 6609 22.9 4411 15.3 31086 2193 7.6 7.6

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 27592 8861 32.1 9312 33.7 27143 -449 -1.6 1.1

(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

53588 5066 9.5 3170 5.9 55488 1900 3.5 2.3

(P) Obrazovanje 34252 5045 14.7 4766 13.9 34539 287 0.8 1.7

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 29880 3828 12.8 3344 11.2 30360 480 1.6 1.8

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 11334 1546 13.6 1475 13.0 11404 70 0.6 2.5

(S) Ostale uslužne djelatnosti 10302 2241 21.8 1757 17.1 10785 483 4.7 4.1

UKUPNO 542925 112091 20.6 103534 19.1 551488 8563 1.6 1.9

RU Zagreb

Područje djelatnosti NKD-a

Tablica 3. Promjene u zaposlenosti poslodavaca tijekom 2014. godine prema područjima djelatnosti

5

Ako se promatra fluktuacija udjela zapošljavanja te prestanka rada po djelatnostima u 2014. godini (tablica 3), najveće promjene bilježe se kod djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanja nekretninama te kod administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. 4.2. Zapošljavanje na temelju ugovora o radu Od novozaposlenih na temelju radnog odnosa na razini RU Zagreb, najveći dio osoba je bio zaposlen na određeno (65,5%), ali u odnosu na prošlu godinu taj udio je pao za 7,1pb. Sukladno tome, udio zaposlenih na neodređeno je porastao za 7,1pb te je u 2014. godini iznosio 34,5%. U odnosu na Republiku Hrvatsku, na razini RU Zagreb bilježe se puno veće promjene za opisane podatke. Udio zaposlenih na sezonskim poslovima, u odnosu na prošlu godinu, pao je na razini RU Zagreb (4,4pb) kao i na razini Republike Hrvatske (1,8pb), dok je broj zaposlenih osoba s invaliditetom ostao isti u odnosu na 2013. godinu.

 

Gledano novozaposlene u RU Zagreb na temelju radnog odnosa po razini obrazovanja, može se vidjeti da je najveći udio osoba završio srednju školu u trajanju od 4 i više godina (48,9%), ali je u toj istoj kategoriji zabilježen pad u odnosu na prošlu godinu za 3,3pb. Stanje za navedenu kategoriju obrazovanja slično je na razini Republike Hrvatske (45,7%). Nakon toga slijede osobe sa završenim diplomskim studijem/fakultetom, akademijom s udjelom od 20,6% (rast za 5,3pb u odnosu na 2013. godinu). Najmanje zastupljene kategorije obrazovanja u RU Zagreb su na razini nezavršene/završene osnovne škole (7,6%) te dodiplomski studij/viša škola (7,0%).

 

Zapo

slen

i te

mel

jem

ug

ovor

a o

radu

Neo

dređ

eno

vrije

me

Odr

eđen

o vr

ijem

e

Sez

onsk

i po

slov

i

Oso

be s

in

valid

iteto

m

Tijekom 2013. 121164 27.4 72.6 10.2 0.7

Tijekom 2014. 112091 34.5 65.5 5.8 0.72014./2013. - razlika -9073 7.1 -7.1 -4.4 0.0

Tijekom 2013. 341468 21.5 78.5 26.7 0.5

Tijekom 2014. 327117 23.4 76.6 24.9 0.52014./2013. - razlika -14351 1.9 -1.9 -1.8 0.0

Tablica 4. Broj i struktura novozaposlenih osoba tijekom 2013. i 2014. godine prema vrsti ugovora

RU Zagreb

Republika Hrvatska

Zapo

slen

i tem

elje

m

ugov

ora

o ra

du

Nez

avrš

ena/

zavr

šena

osn

ovna

šk

ola

Sre

dnja

ško

la u

tra

janj

u do

3 g

odin

e

Sre

dnja

ško

la u

tra

janj

u 4

i viš

e go

dina

Dod

iplo

msk

i stu

dij/

viša

ško

la

Dip

lom

ski

stud

ij/fa

kulte

t, ak

adem

ija

Tijekom 2013. 121164 7.9 16.1 52.2 8.5 15.3Tijekom 2014. 112091 7.6 15.9 48.9 7.0 20.62014./2013. - razlika -9073 -0.2 -0.2 -3.3 -1.5 5.3

Tijekom 2013. 341468 11.4 23.7 45.9 6.1 12.9Tijekom 2014. 327117 9.8 23.7 45.7 5.5 15.32014./2013. - razlika -14351.0 -1.6 0.0 -0.2 -0.6 2.4

RU Zagreb

Republika Hrvatska

Tablica 5. Broj i struktura novozaposlenih osoba tijekom 2013. i 2014. godine prema razini obrazovanja

6

4.3. Zapošljavanje na temelju drugih oblika rada Osim kroz ugovor o radu, poslodavci imaju mogućnost zapošljavanja i temeljem drugih oblika rada, te su tijekom 2014. godine mogli angažirati osobe na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora, putem studentskog ili učeničkog servisa i putem agencija za privremeno zapošljavanje. Poslodavci su tijekom 2014. godine na jedan od spomenutih načina angažirali ukupno 94.779 osoba, što predstavlja 84,6% u odnosu na ukupno zapošljavanje temeljem ugovora o radu, iako je ovakav angažman manjeg opsega ili trajanja od ugovora o radu. Na temelju ugovora o djelu 31,1% poslodavaca angažirao je 21.933 osobe ili 19,6% u odnosu na broj zaposlenih temeljem ugovora o radu. Ovaj oblik angažiranja osoba bio je učestaliji kod poslodavaca u državnom ili javnom sektoru (55,1%) u odnosu na privatni sektor (18,6%). Prema broju osoba angažiranih ugovorom o djelu dominirali su poslodavci u djelatnosti obrazovanja (7.711 osoba) i poslodavci u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (4.108 osoba). Zapošljavanje na temelju autorskih ugovora realiziralo je 17,0% poslodavaca s ukupno 32.524 angažirane osobe ili 29,0% u odnosu na broj zaposlenih ugovorom o radu. Takav angažman bio je naprisutniji kod poslodavaca iz ostalih oblika vlasništva (42,1%), uglavnom u djelatnostima umjetnosti, zabave i rekreacije (11.340 osoba), obrazovanja (6.573 osobe) te informacija i komunikacija (4.608 osoba). Zapošljavanje putem studentskog ili učeničkog servisa ostvarilo je 35,6% poslodavaca s ukupno 37.066 angažiranih osoba ili 33,1% u odnosu na broj zaposlenih ugovorom o radu. Ovaj angažman podjednako je učestao i u državnom ili javnom sektoru (36,6%) kao i u privatnom sektoru (34,5%). Najčešće su učenike i studente zapošljavali poslodavci iz područja djelatnosti trgovine…(9.971 osoba), informacija i komunikacija (5.797 osoba) te prerađivačke industrije (4.609 osoba). Zapošljavanje putem agencija za privremeno zapošljavanje realiziralo je 6,0% poslodavaca s ukupno 3.256 tako angažiranih osoba ili 2,9% u odnosu na broj zaposlenih ugovorom o radu. Ovaj oblik zapošljavanja najprisutniji je u prerađivačkoj industriji (661 osoba).

 

Apsolutni broj zaposlenih na temelju drugih oblika rada u RU Zagreb čini više od polovice tako zaposlenih osoba u RH (55,2%). Uspoređujemo li podatke vidimo da je najveća razlika u udjelima poslodavaca koji su zapošljavali putem studentskog ili učeničkog ugovora (u RU Zagreb 35,6%, a u RH 22,2%).

UK

UP

NO

Na

tem

elju

ugo

vora

o d

jelu

Na

tem

elju

aut

orsk

og u

govo

ra

Put

em s

tude

ntsk

og

ili uče

ničk

og s

ervi

sa

Put

em a

genc

ije z

a pr

ivre

men

o za

pošl

java

nje

(age

ncijs

ki ra

d)

RU Zagreb 94779 31.1 17.0 35.6 6.0Privatni 50048 18.6 13.0 34.5 5.4Državni ili javni 35791 55.1 23.8 36.6 7.5Ostalo 8940 73.7 42.1 52.6 0.0Republika Hrvatska 171693 31.4 13.2 22.2 2.3Privatni 92080 18.2 8.2 24.8 2.2Državni ili javni 65177 52.5 20.7 17.4 2.8Ostalo 14436 57.6 25.6 21.0 0.8

Tablica 6. Broj zapolsenih i udio poslodavaca koji su tijekom 2014. godine zaposlili jednog ili više radnika na temelju drugih oblika rada

7

U anketnom upitniku poslodavce se dodatno pitalo jesu li i koliko osoba su angažirali na naukovanju, školskoj, studentskoj praksi ili stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Kao što se može vidjeti iz tablice 7, RU Zagreb okuplja preko trećine tako angažiranih osoba u RH (37,1%). Na naukovanje je u 2014. godini učenike primalo 10,8% poslodavaca. Primili su ukupno 7.022 učenika na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije uglavnom u trgovini na veliko i na malo (1.636 osoba) te u ostalim uslužnim djelatnostima (1.597 osoba). Najčešće su osobe na naukovanje primali poslodavci iz privatnog sektora (14,9%). Učeničku praksu realiziralo je 14,9% poslodavaca i to češće u sektoru državnog ili javnog vlasništva (19,0%). Ovim putem angažirano je 6.229 osoba uglavnom u području djelatnosti trgovine na veliko i na malo (2.026 osoba) te djelatosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1.270 osoba). Tijekom 2014. godine studentska praksa realizirana je kod 15,3% poslodavaca te je ukupno angažirano 3.437 osoba, češće kod poslodavaca iz državnog i javnog sektora (20,0%) te ostalih oblika vlasništva (22,2%) nego u privatnom sektoru (12,4%). Angažirane su osobe najčešće kod poslodavaca iz djelatosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (998 osoba). Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa realizirano je kod 30,8% poslodavaca i to značajno češće iz državnog ili javnog sektora (58,6%) nego iz privatnog (15,4%). Na taj način angažirano je 9.714 osoba uglavnom u području javne uprave i obrane; obveznom socijalnom osiguranju (2.668 osoba) te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1.587 osoba). I na razini RU Zagreb (30,8%) i RH (34,0%), mjera “stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“ najzastupljeniji je oblik učenja na radnom mjestu iz donje tablice.

  4.4. Prestanak rada radnika u 2014. godini Na kraju drugog dijela anketnog upitnika, poslodavce se pitalo o ukupnom broju zaposlenika koji su kod njih prestali raditi tijekom 2014. godine i o razlozima prestanka rada. Tijekom 2014. godine prestala su raditi 103.534 radnika na razini populacije u RU Zagreb što čini 34,1% RH. Stopa prestanaka rada u RU Zagreb za promatranu godinu iznosila je 19,1%, a u RH 24,4%. U odnosu na 2013. godinu stopa prestanaka rada je smanjena (u RU Zagreb za 2,0pb, u RH za 0,6pb). Tablica 8. prikazuje da je najčešći razlog prekida radnog odnosa na razini RU Zagreb bio sporazumni raskid ugovora o radu (udio od 35,6%), a zatim slijedi istek

UK

UP

NO

Nau

kova

nje

Uče

ničk

a pr

aksa

Stu

dent

ska

prak

sa

Stručn

o os

poso

blja

vanj

e be

z za

sniv

anja

radn

og

odno

saRU Zagreb 26402 10.8 14.9 15.3 30.8Privatni 16929 14.9 13.0 12.4 15.4Državni ili javni 8647 4.1 19.0 20.0 58.6Ostalo 826 0.0 5.6 22.2 33.3Republika Hrvatska 71185 11.4 12.0 11.3 34.0Privatni 42771 15.5 12.0 8.0 17.2Državni ili javni 26668 5.0 12.4 17.3 62.8Ostalo 1746 3.3 6.1 5.6 27.8

Tablica 7. Broj angažiranih osoba i udio poslodavaca koji su tijekom 2014. godine primali učenike i studente na stručnu praksu, naukovanje ili stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

8

ugovora o radu na određeno vrijeme (33,1%), dok je na razini Republike Hrvatske najčešći razlog prekida radnog odnosa bio istek ugovora o radu na određeno vrijeme (51,8%) a tek potom sporazumni raskid ugovora o radu (22,1%). Najmanje zastupljeni razlozi na obje razine su umirovljenje te smrt radnika.

  5. NAČIN TRAŽENJA RADNIKA I POTEŠKOĆE PRI NJIHOVOM ZAPOŠLJAVANJU Tijekom 2014. godine 71,9% poslodavaca tražilo je radnike, što je neznatno manje u odnosu na 2013. (73,0%). Gotovo trećina poslodavaca imala je poteškoća s pronalaženjem radnika, što je više u odnosu na 2013. kada je njih 18,6% iskazalo navedene poteškoće. Na prostoru Regionalnog ureda Zagreb veći je udio poslodavaca tražio radnike u odnosu na RH (63,6%), ali je i veći udio onih koji su imali poteškoća u pronalaženju istih (RH 29,1%). Na razini Grada Zagreba nešto je veći udio poslodavaca tražio radnike (74,5%) u odnosu na poslodavce s područja Zagrebačke županije (66,7%), dok su potreškoće u pronalaženju istih imali podjednako poslodavci iz Grada (32,9%) kao i oni iz Zagrebačke županije (32,1%).

Prema sektoru vlasništva, udio poslodavaca iz državnog ili javnog sektora koji je tražio zaposlenike veći je (79,6%) u odnosu na privatni sektor (68,6%). Ista je situacija i na razini Republike Hrvatske gdje je udio poslodavaca iz državnog ili javnog sektora koji su zapošljavali radnike 72,8%, a iz privatnog 59,8%. Znači, u odnosu na RH udio poslodavaca koji su zapošljavali radnike na prostoru Regionalnog ureda Zagreb veći je i

Otk

az o

d st

rane

po

slod

avca

Otk

az o

d st

rane

ra

dnik

a

Spo

razu

mni

ra

skid

ug

ovor

a o

radu

Iste

k u

govo

ra o

ra

du n

a od

ređe

no

Um

irovl

jenj

e

Sm

rt

Nek

i dru

gi

razl

og

Tijekom 2013. 19.1 7.0 24.3 42.5 5.6 1.5Tijekom 2014. 11.3 6.9 35.6 33.1 6.0 0.6 6.52014./2013. - razlika -7.8 -0.1 11.3 -9.4 0.4 0.6 5.0

Tijekom 2013. 13.0 6.0 17.9 56.4 4.5 2.2Tijekom 2014. 10.0 7.4 22.1 51.8 5.1 0.5 3.12014./2013. - razlika -3.0 1.3 4.2 -4.5 0.6 0.5 0.8

RU Zagreb

Republika Hrvatska

Tablica 8. Struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2014. godine prema razlozima prestanka rada

Poslodavci koji su tražili radnike u prethodnoj godini*

Imali poteškoća u pronalaženju radnika

Ukupno 2013. 73.0% 18.6%Ukupno 2014. 71.9% 32.7%

Privatni 68.6% 36.9%Državni ili javni 79.6% 24.8%Ostalo 63.2% 27.3%Ukupno 2013. 66.8% 19.1%Ukupno 2014. 63.6% 29.1%

Privatni 59.8% 32.8%Državni ili javni 72.8% 23.3%Ostalo 63.0% 15.7%

* Odnosi se na sv e poslodav ce koji su sudjelov ali u istraživ anju.

Tablica 9. Udio poslodavaca koji je tražio radnike i imao poteškoća u njihovom pronalaženju

RU Z

agre

b

Sektor vlasništva

Repu

blik

a Hr

vats

ka Sektor vlasništva

9

kod privatnog i kod državnog ili javnog sektora, dok je u ostalim oblicima vlasništva taj udio probližno isti (63,2% prema 63,0% u RH).

Poteškoće u pronalaženju radnika češće su u privatnom sektoru (36,9%), kao i na razini RH gdje je poteškoće imalo nešto manje (32,8%) poslodavaca, dok je u državnom ili javnom sektoru poteškoće iskazalo 24,8% poslodavaca na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a u RH 23,3%.

Prema načinu traženja radnika, poslodavci nerijetko odabiru više načina traženja radnika. Među anketiranim poslodavcima, najviše je njih u RU Zagreb tražilo radnike posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (68,5%). Nakon toga slijede načini traženja radnika putem oglašavanja na internetu (51,4%), uvidom u vlastitu bazu životopisa (39,7%) te putem osobnih poznanstava (34,3%). Na razini RH zapošljavanje putem posredovanja HZZ-a je zastupljenije nego u RU Zagreb (5,1pb), oglašavanje na internetu je manje zastupnjeno (19,0pb) kao i uvid u vlastitu bazu životopisa (10,4pb) dok razlika kod zapošljavanja putem osobnih poznanstava nije velika (veća zastupljenost u RU Zagreb za 2,3pb).

Gotovo trećina poslodavaca (32,7%) na razini RU Zagreb imala je poteškoće u nalaženju radnika. Kada se promatraju najčešći razlozi tome, dolazi se do sljedećih rezultata. Nedostatno radno iskustvo predstavlja najveći problem (50,4% poslodavaca). Nakon toga slijedi razlog nedostatka kandidata s traženom razinom obrazovanja (46,0%). Sljedeća tri razloga imaju sličan udio zastupljenih poslodavaca: nezainteresiranost ili nemotiviranost kanidata (31,0%), nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom (28,8%) te nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću (27,9%). Najveća razlika između RH i RU Zagreb je kod zastupljenosti upravo razloga nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću. U RH zastupljenost manja za 9,4pb, što znači da se poslodavci na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije češće susreću s navedenim problemom. Također se poslodavci na navedenom području češće susreću s problemom nedostatka kandidata s traženim radnim iskustvom te s nezainteresiranošću ili nemotiviranošću kandidata nego je to slučaj u Republici Hrvatskoj.

Republika Hrvatska RU Zagreb

Posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje 73.6 68.5

Putem privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju ili agencija za privremeno zapošljavanje

3.1 9.2

Oglašavanjem na Internetu 32.4 51.4

Oglašavanjem u ostalim medijima (novine, radio, TV) 14.4 14.8

Uvidom u vlastitu bazu životopisa 29.3 39.7

Putem obrazovne ustanove (škole, fakulteti) 4.2 7.7

Putem osobnih poznanstava 32.0 34.3

Među osobama koje su bile ranije zaposlene kod Vas 25.8 25.4

Među osobama koje su bile kod Vas na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju

12.4 15.1

Na neki drugi način 1.0 2.0

Tablica 10. Zastupljenost načina traženja radnika, %

10

Ukupno je 226 anketiranih poslodavaca identificiralo zanimanje u kojem su imali poteškoće pri zapošljavanju radnika. Većim brojem odgovora ističu se sljedeća zanimanja: odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (10 odgovora), kuhar/kuharica (10), medicinska sestra (8), konobar/konobarica (6), učitelj/učiteljica matematike (5), diplomirani programer/diplomirana programerka (5), frizer/frizerka (5), službenik/službenica prodaje (5), mesar/mesarica (4) i diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka (također 4 odgovora).

Ove godine, poslodavcima se postavilo pitanje smatraju li da se njihova potreba za adekvatnim profilom radnika može riješiti zapošljavanjem radnika iz inozemstva. Stanje na razini RU Zagreb ne razlikuje se uvelike od stanja na razini RH (tablica 12). Najveći dio poslodavaca (68,0%) odgovorio je da ne smatra da će im takav izvor radnika zadovoljiti potrebe, dok tek nešto ispod četvrtine njih smatra da bi njihove potrebe mogle biti zadovoljene djelomično.

6. PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE U 2015. Namjeru zapošljavanja novih radnika u 2015. godini iskazalo je 50,1% poslodavaca što je neznatno više u odnosu na 2014. godinu (49,0%). U odnosu na Republiku Hrvatsku, namjeru zapošljavanja i u 2015. i u 2014. godini iskazao je nešto veći udio poslodavaca s područja RU Zagreb. Obim planiranog zapošljavanja temeljem ugovora o radu na razini populacije iznosi 46.645 i niži je u odnosu na 2014. godinu kada je iznosio 64.374. I na razini RH je obim planiranog zapošljavanja populacije niži u 2015. u odnosu na 2014. godinu.

Republika Hrvatska RU Zagreb

Nedostatak kandidata s traženom razinom obrazovanja 49.5 46.0

Nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom 29.6 28.8

Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom 43.5 50.4

Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu 3.9 4.9

Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika 6.8 6.2

Nedostatak kandidata s traženim certifikatom ili licencom 5.8 7.1

Nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama (komunikativnost, timski rad i sl.) 12.2 11.9

Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata (npr. spremnost na učenje) 26.8 31.0

Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću 18.5 27.9

Neki drugi razlog 3.7 4.4

Tablica 11. Zastupljenost razloga poteškoća u traženju radnika, %

Republika Hrvatska RU Zagreb

Da, u cijelosti 8.5 7.3

Da, djelomično 25.2 24.7

Ne 66.3 68.0

Ukupno 100.0 100.0

Tablica 12. Zadovoljenje potreba za radnicima zapošljavanjem radnika iz inozemstva, %

11

Promatrano prema sektoru vlasništva, namjeru novog zapošljavanja češće imaju poslodavci iz državnog ili javnog sektora (57,0%) u odnosu na privatni (47,5%), kao i na razini Republike Hrvatske (53,6% prema 46,2%). No, ako promatramo stopu zapošljavanja, tada je situacija obrnuta jer privatni poslodavci planiraju veći obim novog zapošljavanja (11,5%) u odnosu na poslodavce iz državnog ili javnog sektora, čija je stopa 3,4%. Poslodavci iz svakog oblika vlasništva nešto su suzdržaniji u obimu zapošljavanja u odnosu na poslodavce s područja Republike Hrvatske.

Namjera zapošljavanja prema vrsti ugovora o radu može se klasificirati na ugovor na neodređeno i određeno te na podskupinu sezonskih poslova unutar skupine ugovora na određeno. Očekivano, prevladava ugovor na određeno s udjelom od 63,6% što je manja zastupljenost te vrste ugovora u odnosu na razinu Republike Hrvatske (78,8%). Ugovor na neodređeno sudjeluje s udjelom od 36,4%, što je za 15,2pb više nego na razini RH. Na kraju, očekivano najveća razlika u planiranom zapošljavanju između RU Zagreb i RH nalazi se kod sezonskih poslova gdje se razlika penje do 28,6pb u korist RH.

U odnosu na prethodnu godinu udio planiranog zapošljavanja na neodređeno vrijeme je viši (za 7,0pb), dok je kod sezonskih poslova manji (za 5,5pb). Razlike na razini RH su manjeg intenziteta, ali se kreću u istom smjeru.

Namjeru zapošljavanja iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti, a ako promatramo u apsolutnim pokazateljima (tablica 3.2.) najveći bi se broj radnika mogao zaposliti u području djelatnosti trgovine (11.360 ili 24,3%), prerađivačke industrije (6.558 ili 14,1%) i građevinarstva (4.200 ili 9,0%). Gledajući

Namjera zapošljavanja u tekućoj godini*

Planirano ukupno zapošljavanje

Stopa planiranog zapošljavanja

Ukupno AP 2014. 49.0% 64374 11.1%Ukupno AP 2015. 50.1% 46645 8.5%

Privatni 47.5% 39034 11.5%Državni ili javni 57.0% 7193 3.4%Ostalo 31.6% 418 15.8%Ukupno AP 2014. 47.4% 191822 14.7%Ukupno AP 2015. 48.4% 164369 12.9%

Privatni 46.2% 138319 16.6%Državni ili javni 53.6% 22787 5.4%Ostalo 48.5% 3263 24.9%

* Odnosi se na sv e poslodav ce koji su sudjelov ali u istraživ anju.

Tablica 13. Namjera zapošljavanja i ukupno planirano zapošljavanje

RU Z

agre

b

Sektor vlasništva

Repu

blik

a Hr

vats

ka Sektor vlasništva

UKUPNONeodređeno

vrijemeOdređeno

vrijemeSezonski

poslovi

Tijekom 2014. 64374 29.4 70.6 18.3Tijekom 2015. 46645 36.4 63.6 12.82015./2014. - razlika -17729 7.0 -7.0 -5.5

Tijekom 2014. 191822 20.7 79.3 43.5Tijekom 2015. 164369 21.2 78.8 41.42015./2014. - razlika -27453 0.5 -0.5 -2.1

Tablica 14. Planirano zapošljavanje osoba tijekom 2015. godine prema vrsti ugovora; broj i struktura

RU Zagreb

Republika Hrvatska

12

samo djelatnosti čiji je udio u ukupnom planiranom zapošljavanju veći od 3%, vidimo da je najveći udio zapošljavanja na neodređeno vrijeme kod financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (73,7%) te informacija i komunikacija (53,9%), a najmanji u prerađivačkoj industriji (24,2%), prijevozu i skladištenju (26,6%), obrazovanju (29,1%) i trgovini (29,3%). Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane očekivano ima veliki udio (51,0%) namjere zapošljavanja na sezonskim poslovima.

Planirano zapošljavanje u 2015. godini može se promatrati i kroz potrebnu razinu obrazovanja za koju poslodavci smatraju da će njihovi budući zaposlenici trebati imati. Najviše poslodavaca će tražiti osobe sa srednjom razinom obrazovanja u trajanju 4 i više godina (44,4%), a slične potrebe imati će i poslodavci na razini RH (42,3%). Kategorije obrazovanja za koje su poslodavci u RU Zagreb pokazali najmanje interesa su dodiplomski studij/viša škola (10,2%) te nezavršena osnovna škola (8,7%).

U usporedbi s 2014. godinom, u RU Zagreb kao i na razini RH, jedino je znatnije povećan udio planiranog zapošljavanja osoba sa srednjom školom u trajanju od 4 i više godina.

Područje djelatnosti NKD-a Ukupno % Neodređeno vrijeme

Određeno vrijeme

Sezonski poslovi

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 247 0.5 6.1 93.9 81.0

(B) Rudarstvo i vađenje 39 0.1 10.3 89.7 0.0

(C) Prerađivačka industrija 6558 14.1 24.2 75.8 11.1

(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

86 0.2 64.4 35.6 9.7

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 30 0.1 0.0 100.0 10.0

(F) Građevinarstvo 4200 9.0 33.8 66.2 7.2

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 11360 24.3 29.3 70.7 4.7

(H) Prijevoz i skladištenje 1526 3.3 26.6 73.4 6.8

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

3428 7.3 30.3 69.7 51.0

(J) Informacije i komunikacije 2520 5.4 53.9 46.1 0.0

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1853 4.0 73.7 26.3 0.0

(L) Poslovanje nekretninama 179 0.4 57.0 43.0 0.0

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3606 7.7 48.0 52.0 16.7

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3292 7.0 38.7 61.3 42.6

(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1243 2.7 80.9 19.1 0.0

(P) Obrazovanje 1664 3.6 29.1 70.9 0.0

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2108 4.5 34.0 66.0 0.0

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 774 1.7 56.0 44.0 2.6

(S) Ostale uslužne djelatnosti 1932 4.1 34.5 65.5 0.0

UKUPNO 46645 100.0 36.4 63.6 12.8

Tablica 15. Planirano zapošljavanje osoba tijekom 2015. godine prema vrsti ugovora i NKD-u; %

13

Promatrano prema djelatnosti (gdje je udio u ukupnom planiranom zapošljavanju veći od 3% prema tablici 15) i razini obrazovanja (tablica 17), osobe s nezavršenom osnovnom školom najlakše će se zapošljavati,

UK

UP

NO

Nez

avrš

ena/

zavr

šena

os

novn

a šk

ola

Sre

dnja

ško

la

u tra

janj

u do

3

godi

ne

Sre

dnja

ško

la

u tra

janj

u 4

i vi

še g

odin

a

Dod

iplo

msk

i st

udij/

viša

šk

ola

Dip

lom

ski

stud

ij/fa

kulte

t, ak

adem

ija

Tijekom 2014. 64374 9.9 25.3 36.9 8.7 19.2Tijekom 2015. 46645 8.7 21.0 44.4 10.2 15.72015./2014. - razlika -17729 -1.2 -4.3 7.5 1.5 -3.5

Tijekom 2014. 191822 13.0 32.4 36.2 5.7 12.6Tijekom 2015. 164369 11.2 30.5 42.3 5.8 10.22015./2014. - razlika -27453 -1.8 -1.9 6.1 0.1 -2.4

RU Zagreb

Republika Hrvatska

Tablica 16. Planirano zapošljavanje osoba tijekom 2015. godine prema razini obrazovanja; broj i struktura

Područje djelatnosti NKD-aNezavršena/

završena osnovna škola

Srednja školaViše/Visoko obrazovanje

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 27.0 71.8 1.2

(B) Rudarstvo i vađenje 0.0 53.8 46.2

(C) Prerađivačka industrija 12.0 67.4 20.6

(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

3.5 12.6 83.9

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

40.0 40.0 20.0

(F) Građevinarstvo 48.2 46.7 5.1

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

0.9 87.8 11.3

(H) Prijevoz i skladištenje 2.1 89.9 8.0

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.0 80.0 19.0

(J) Informacije i komunikacije 0.0 49.1 50.9

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0.5 65.0 34.5

(L) Poslovanje nekretninama 6.8 36.5 56.7

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0.0 28.5 71.5

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 22.7 70.9 6.4

(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.3 35.0 62.7

(P) Obrazovanje 3.6 8.1 88.3

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 7.6 47.1 45.3

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 0.0 67.7 32.3

(S) Ostale uslužne djelatnosti 0.0 96.5 3.5

UKUPNO 8.7 65.4 25.9

Tablica 17. Planirano zapošljavanje osoba tijekom 2015. godine prema razini obrazovanja i NKD-u; %

14

prema najavama poslodavaca, u djelatnosti građevinarstva (48,2%), sa srednjoškolskim obrazovanjem u ostalim uslužnim djelatnostima (96,5%), prijevozu i skladištenju (89,9%), trgovini (87,8%) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (80,0%). Na kraju, osobe s višim i visokim obrazovanjem biti će najtraženije u djelatnosti obrazovanja (88,3%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (71,5%) te u djelatnosti informacija i komunikacija (50,9%).

Poslodavci koji namjeravaju zapošljavati radnike iskazali su potrebe prema zanimanjima. U tablici 18 prikazano je planirano zapošljavanje na razini populacije prema skupinama zanimanja za kojima je iskazana najveća potražnja.

7. OČEKIVANE PROMJENE U ZAPOSLENOSTI 2015. GODINE I RAZLOZI PROMJENA Od poslodavaca smo putem anketnog upitnika nastojali utvrditi očekuju li promjenu ukupnog broja zaposlenih radnika na kraju 2015. godine u odnosu na broj zaposlenih krajem 2014. godine, te koji su razlozi promjene broja zaposlenih, bilo da se radi o očekivanom povećanju ili smanjenju broja radnika. Na postavljeno pitanje odgovorilo je 916 poslodavaca, odnosno 88,6% anketiranih. Prema strukturi odgovora, nešto više od trećine poslodavaca (35,8%) ne očekuje promjenu broja zaposlenih, dok nešto manje od trećine poslodavaca (32,5%) očekuje povećanje broja zaposlenih. Čak 21,1% poslodavaca ne može procijeniti, 9,6% poslodavaca očekuje smanjenje broja zaposlenih, a 1,0% poslodavaca očekuje zatvaranje odnosno prestanak rada obrta/poduzeća. U odnosu na 2014. godinu u padu je samo udio poslodavaca koji ne očekuju promjenu broja zaposlenih (na razini RU Zagreb za 3,9pb, a na razini RH za 1,9pb). No, za razliku od poslodavaca na razini cijele RH na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije ne vlada pretjerani optimizam jer je porast udjela poslodavaca koji očekuju povećanje broja radnika manji od porasta udjela poslodavaca koji očekuju smanjenje broja radnika ili zatvaranje obrta/poduzeća (0,6pb prema 1,7pb).

5223. Prodavači u trgovinama 68262631. Ekonomski stručnjaci 21829313. Radnici u visokogradnji 19615414. Zaštitari 18415131. Konobari 18083322. Komercijalisti u prodaji 13373321. Zastupnici osiguranja 8829112. Domaćinska zanimanja u uredima, hotelima i ostalim objektima 8567233. Mehaničari i monteri industrijskih i ostalih strojeva i srodna zanimanja 8373313. Ekonomisti i voditelji dijelova računovodstva 8344321. Skladišni službenici 8315141. Frizeri 7672511. Analitičari sustava 7642221. Glavni medicinski tehničari/sestre opće njege 7157126. Instalateri i monteri cjevovoda 689

Tablica 18. Planirano zapošljavanje prema skupini zanimanja

15

Ako pak promatramo očekivane promjene u broju radnika (primijenjena ranije spomenuta utežanja) uz uvjet da su isključeni poslodavci koji nisu odgovorili na pitanje i koji ne mogu procijeniti kretanje broja zaposlenih radnika dolazimo do činjenice da u 2015. godini spomenuti poslodavci očekuju povećanje broja zaposlenih za 15.989 radnika ili 4,3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih, a to je pak za 2,0pb manje u odnosu na godinu ranije, što upućuje na oprez poslodavaca prilikom planiranja.

Poslodavci koji su najavili povećanje odnosno smanjenje broja radnika trebali su navesti razloge navedenih promjena. Ponuđeni razlozi bili su: gospodarski (npr. širenje ili gubitak tržišta), tehnički (npr. promjena proizvodnje/radnog procesa, uvođenje nove tehnologije), organizacijski (reorganizacija, restrukturiranje, pripajanje ili izdvajanje određenih organizacijskih jedinica) i drugi razlozi koje su poslodavci mogli sami navesti. Bilo je moguće zaokružiti više odgovora.

Oče

kuju

pov

ećan

bro

j ra

dnik

a

Oče

kuju

sm

anje

n br

oj

radn

ika/

zatv

aran

je

obrta

/pod

ruzeća

Ne

oček

uju

prom

jenu

br

oja

zapo

slen

ih

Ne

znaj

u/N

emaj

u pr

ocje

nu

RU ZagrebTijekom 2014. 965 31.9 8.9 39.7 19.5Tijekom 2015. 916 32.5 10.6 35.8 21.12015./2014. - razlika -49 0.6 1.7 -3.9 1.6Republika HrvatskaTijekom 2014. 8849 26.9 8.2 45.0 19.9Tijekom 2015. 8137 28.4 8.4 43.1 20.12015./2014. - razlika -712 1.5 0.2 -1.9 0.2

Od toga, %

Ank

etira

ni p

oslo

davc

iko

ji su

dal

i odg

ovor

Tablica 19. Struktura odgovora poslodavaca o očekivanoj promjeni broja zaposelnih na kraju 2015. godine u odnosu na 2014. godinu; %

Zapo

slen

i kod

po

slod

avac

a/st

anje

kr

ajem

god

ine

Oče

kiva

no p

oveć

anje

br

oja

radn

ika

Udi

o

Oče

kiva

no s

man

jenj

e br

oja

radn

ika/

zatv

aran

je

posl

ovno

g su

bjek

ta

Udi

o

Oče

kiva

na ra

zlik

a br

oja

radn

ika

Pro

mje

na u

odn

osu

na

broj

zap

osle

nih

RU ZagrebTijekom 2014. 413373 33663 8.1 7747 1.9 25916 6.3Tijekom 2015. 373177 24725 6.6 8736 2.3 15989 4.32015./2014. - razlika -40196 -8938 -1.5 989 0.5 -9927 -2.0Republika HrvatskaTijekom 2014. 912747 72281 7.9 19022 2.1 53259 5.8Tijekom 2015. 889252 58242 6.5 18177 2.0 40065 4.52015./2014. - razlika -23495 -14039 -1.4 -845 0.1 -13194 -1.3

Tablica 20. Očekivana promjena broja zaposelnih na kraju 2015. godine u odnosu na 2014. godinu

16

Od 298 poslodavaca na razini RU Zagreb koji su najavili povećanje broja radnika (tablica 21), najveći broj njih će to napraviti iz gospodarskih razloga, npr. širenje tržišta (69,7%). U odnosu na prošlu godinu, udio takvih poslodavaca porastao je za 0,5pb. Slična situacija je i na razini RH. Nakon toga kao najzastupljeniji slijede organizacijski razlozi (19,5%), sa smanjenjem udjela takvih poslodavaca u odnosu na prošlu godinu za 5,8pb.

Kao i kod očekivanog povećanja broja radnika, kod očekivanog smanjenja najčešći razlog koji se navodi je gospodarski s udjelom poslodavaca od 42,5% (pad 5,7pb u odnosu na prošlu godinu). Stanje za navedeni razlog slično je u odnosu na Republiku Hrvatsku. Nakon toga slijede organizacijski razlozi s udjelom poslodavaca od 31,0% te s padom od 10,2pb u odnosu na 2014. godinu. 7.1. Potencijalni viškovi u 2015. godini

Tijekom 2015. godine 74,7% poslodavaca ne očekuje viškove zaposlenih, dok ih je u prošloj godini bilo 70,0%. Situacija na razini Republike Hrvatske je vrlo slična (74,3% prema 72,9%). Poslodavci koji očekuju viškove uglavnom smatraju da svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak, dok je onih koji smatraju da su posebno izloženi radnici u pojedinim zanimanjima samo 2,4%, slično kao u godini ranije (2,7%). Očekivanja o viškovima u RU Zagreb ne odstupaju od prosjeka na području Republike Hrvatske.

Gos

poda

rski

Tehn

ički

Org

aniz

acijs

ki

Ost

alo

Gos

poda

rski

Tehn

ički

Org

aniz

acijs

ki

Um

irovl

jenj

e

Ost

alo

RU ZagrebTijekom 2014. 69.2 16.3 25.3 6.6 48.2 4.7 41.2 21.2 9.4Tijekom 2015. 69.7 14.3 19.5 12.6 42.5 5.7 31.0 21.8 12.62015./2014. - razlika 0.5 -2.0 -5.8 6.0 -5.7 1.0 -10.2 0.6 3.2

Tijekom 2014. 67.3 17.9 24.6 4.7 55.2 5.6 32.0 12.1 8.1Tijekom 2015. 67.5 16.4 26.0 5.2 42.1 5.9 41.5 13.3 10.62015./2014. - razlika 0.2 -1.5 1.4 0.5 -13.1 0.3 9.5 1.2 2.5

Očekivano povećanje broja radnika Očekivano smanjenje broja radnika

Republika Hrvatska

Tablica 21. Razlozi očekivanog povećanja/smanjenja broja radnika u 2014. i 2015. godini; %

Nije vjerojatno da će se zaposlenici bilo kojeg

zanimanja pojaviti kao višak

Svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak

Posebno su izloženi radnici u pojedinim zanimanjima

Ukupno AP 2014. 70.0% 27.3% 2.7%Ukupno AP 2015. 74.7% 22.9% 2.4%

Privatni 67.7% 29.9% 2.4%Državni ili javni 89.7% 7.8% 2.5%Ostalo 58.3% 41.7% 0.0%Ukupno AP 2014. 72.9% 24.0% 3.1%Ukupno AP 2015. 74.3% 23.7% 2.0%

Privatni 68.7% 29.8% 1.4%Državni ili javni 88.1% 8.4% 3.5%Ostalo 65.3% 33.5% 1.2%

Tablica 22. Potencijalni viškovi radnika

RU Z

agre

b

Sektor vlasništva

Repu

blik

a Hr

vats

ka Sektor vlasništva

17

Poslodavci iz privatnog sektora češće (32,3%) očekuju viškove radnika u odnosu na državni ili javni sektor (10,3%), te uglavnom smatraju da svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak (29,9%) u odnosu na one koji smatraju da su posebno izloženi radnici u pojedinim zanimanjima (2,4%). U državnom ili javnom sektoru samo 7,8% poslodavaca smatra da svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak, dok je onih koji smatraju da su posebno izloženi radnici u pojedinim zanimanjima 2,5%. Na području Republike Hrvatske situacija je gotovo ista.

8. KORIŠTENJE USLUGA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE Većina anketiranih poslodavaca (63,7%) koristila je usluge HZZ-a i isto toliko namjerava i dalje koristiti navedene usluge. Najčešće se koristi usluga objave potrebe za radnikom (58,6%), ali jedino ona se od svih usluga namjerava u 2015. godini koristiti nešto manje (za 3,4pb) u odnosu na 2014. godinu. Zatim je prema učestalosti korištenja usluga mjera za poticanje zapošljavanja koju je koristilo 38,7% poslodavaca i ona ima najveći porast od navedenih usluga u namjeri korištenja (za 8,4pb) u 2015. godini. Ciljano posredovanje koristilo je 28,2% poslodavaca, a namjerava ju koristiti 28,5% u tekućoj godini. Ostale usluge (profesionalna selekcija, predstavljanje tvrtke i radnih mjesta i zbrinjavanje viška) imaju manju učestalost korištenja u 2014., ali bilježe porast namjere korištenja u 2015. godini. Na razini Republike Hrvatske je približno ista situacija kao i na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Promatrano po sektoru vlasništva, može se zaključiti da su poslodavci iz privatnog sektora najviše koristili sljedeće usluge: objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a (49,4% poslodavaca), mjere za poticanje zapošljavanja (27,0%) te uslugu ciljano posredovanje - upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a (24,4% poslodavaca). Poslodavci iz državnog sektora najučestalije su koristili iste usluge kao i privatni sektor, ali u većem obujmu: objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a (78,7%), mjere za poticanje zapošljavanja (61,5%) te ciljano posredovanje (35,7%). Gledano po veličini poslodavaca u privatnom sektoru, svi poslodavci najviše su koristili uslugu objave potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a, s tim da su srednji poslodavci na prvom mjestu s udjelom od 59,2%. Nema većih razlika između korištenja usluga od strane poslodavaca u 2013. i 2014. godini.

Koristili uslugu u 2014.Namjera korištenja

usluge u 2015.

Bilo koja usluga 63.7% 63.7%Objava potrebe za radnikom 58.6% 55.2%Mjere za poticanje zapošljavanja 38.7% 47.1%Ciljano posredovanje 28.2% 28.5%Profesionalna selekcija 5.8% 8.6%Predstavljanje tvrtke i radnih mjesta 5.1% 6.7%Zbrinjavanje viška 3.6% 4.9%Bilo koja usluga 61.7% 62.7%Objava potrebe za radnikom 57.0% 53.7%Mjere za poticanje zapošljavanja 38.9% 47.4%Ciljano posredovanje 30.1% 30.4%Profesionalna selekcija 6.4% 10.1%Predstavljanje tvrtke i radnih mjesta 10.3% 12.8%Zbrinjavanje viška 3.5% 5.9%

Tablica 23. Korištenje usluga HZZ-a

RU Z

agre

bRe

publ

ika

Hrva

tska

18

Najčešće korištene usluge i namjera korištenja usluga HZZ-a na razini RU Zagreb mogu se promatrati i po djelatnostima. Kao što se može vidjeti iz tablice 25, djelatnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja predvode u odnosu na ostale djelatnosti u korištenju, ali i namjeri korištenja opisanih usluga.

Kor

istil

i bili

koj

u us

lugu

u 2

013.

god

ini

Kor

istil

i bili

koj

u us

lugu

u 2

014.

god

ini

Obj

ava

potre

be z

a ra

dnik

om n

a w

eb s

trani

ci

HZZ

-a, u

dne

vnom

bilt

enu ,

dnev

nom

list

u ili

na

ogla

snoj

ploči

HZZ

-aP

reds

tavl

janj

e tv

rtke

i sl

obod

nog

radn

og m

jest

a ne

zapo

slen

im o

soba

ma

u pr

osto

rijam

a H

ZZ-a

ili n

a S

ajm

u po

slov

a H

ZZ-a

Cilj

ano

posr

edov

anje

- up

ućiv

anje

odg

ovar

ajuć

ih

kand

idat

a na

slo

bodn

a ra

dna

mje

sta

od s

trane

sa

vjet

nika

HZZ

-aP

rofe

sion

alna

sel

ekci

ja

kand

idat

a za

za

pošl

java

nje

(psi

holo

gijs

ko

test

iranj

e…)

Stručn

a po

moć

kod

zb

rinja

vanj

a vi

ška

radn

ika

Kor

ište

nje

mje

ra z

a po

tican

je z

apoš

ljava

nja

Dru

ga u

slug

a

Ukupno 2013. 63.9 57.7 8.8 25.8 6.7 3.2 39.0 2.9Ukupno 2014. 63.7 58.6 5.1 28.2 5.8 3.6 38.7 2.7

Privatno ili pretežno privatno 56.6 55.3 49.4 5.0 24.4 4.4 3.3 27.0 3.2Mikro - do 9 zaposlenih 54.4 48.1 43.8 4.5 23.1 4.0 2.4 31.9 3.4Mikro obrt - do 9 zaposlenih 51.9 45.1 32.1 1.5 22.7 1.6 1.6 30.9 5.2Mali - 10 do 49 zaposlenih 55.8 55.7 49.7 4.6 29.0 5.3 3.3 26.1 3.0Srednji - 50 do 249 zaposlenih 62.3 62.2 59.2 5.9 24.3 5.9 2.7 27.1 2.5Veliki - 250 i više zaposlenih 67.9 65.2 57.1 8.6 16.9 1.7 8.8 12.7 2.3Državno ili javno 86.9 81.7 78.7 4.8 35.7 9.3 4.4 61.5 2.0Ostalo 63.9 68.4 57.9 10.5 42.1 0.0 0.0 63.2 0.0

Sektor vlasništva 2014.

Tablica 24. Korištenje usluga HZZ-a od strane poslodavaca u 2013. i 2014. godini; %

Objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu,

dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a

Korištenje mjera za poticanje zapošljavanja

Objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu,

dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a

Korištenje mjera za poticanje zapošljavanja

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 42.3 9.5 35.7 34.8

(B) Rudarstvo i vađenje 14.3 14.3 14.3 16.7

(C) Prerađivačka industrija 58.9 19.8 51.9 40.3

(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

0.0 17.6 20.0 6.7

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

28.6 50.0 25.0 33.3

(F) Građevinarstvo 44.8 23.5 42.9 23.5

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

43.1 19.6 38.1 28.3

(H) Prijevoz i skladištenje 38.2 12.5 38.5 22.2

(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

63.4 16.1 57.5 24.2

(J) Informacije i komunikacije 46.3 42.5 48.7 60.5

(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 30.3 29.0 23.3 23.3

(L) Poslovanje nekretninama 34.8 15.0 21.1 11.1

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 64.9 43.9 55.4 51.8

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 69.0 33.3 66.7 43.5

(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 72.4 61.4 68.3 63.8

(P) Obrazovanje 94.7 74.0 91.9 81.7

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 76.7 65.7 72.5 75.4

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 48.5 35.5 45.5 50.0

(S) Ostale uslužne djelatnosti 50.0 54.5 57.6 51.6

UKUPNO 58.6 38.7 55.2 47.1

Područje djelatnosti NKD-a

Korištenje u 2014. Namjera korištenja u 2015.

Tablica 25. Korištenje i namjera korištenja najučestalijih specifičnih usluga HZZ-a po NKD-u, %

19

Osim pitanja o korištenju i namjeri korištenja usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poslodavci su mogli odgovoriti i na pitanje o zainteresiranosti za korištenje nekih od mjera za poticanje zapošljavanja HZZ-a u 2015. godini. Najviše zainsteresiranih ima za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa s udjelom poslodavaca od 48,2%. U odnosu na 2014. godinu, zainteresiranost za tu mjeru pala je za 3,3pb. Nakon toga slijedi mjera sufinanciranja zapošljavanja novih radnika s udjelom zainteresiranih poslodavaca od 46,0%. Kod te mjere je također zabilježen pad zainteresiranih poslodavaca u odnosu na prošlu godinu za 2,8pb. Ako se gleda ukupan broj osoba za koliko su poslodavci na razini RU Zagreb zainteresirani da ih uključe u rad kod sebe preko neke od mjera, dolazi se do broja od 38.131 osobe (udio u RH 39,6%). U odnosu na RH interes za korištenje mjera je veći u RU Zagreb, osim kod mjere javnih radova (manji za 16,1pb) i mjere za očuvanje radnih mjesta (manji za 2,5pb).

Zainteresirani poslodavci za nekom od mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mogu se promatrati u odnosu na sektor vlasništva te prema njihovoj veličini. Prema sektoru vlasništva, najzastupljeniji su poslodavci u državnom ili javnom sektoru i to za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (74,9%). U odnosu na veličinu poslodavaca iz privatnog sektora, najzastupljeniji su mikro poslodavci kod mjere sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (50,8%).

2014. godina

Zain

tere

sira

ni

Nem

a in

tere

sa

Ne

mož

e se

pr

ocije

niti

Zain

tere

sira

ni

Inte

res

za b

roj

osob

a

Udi

o br

oja

osob

a u

RH

Zain

tere

sira

ni

Inte

res

za b

roj

osob

a

Sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (samo privatni sektor)

48.8 16.8 37.2 46.0 11199 40.4 42.9 27704

Sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojećih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa

30.8 33.4 39.6 27.0 9382 56.6 22.3 16572

Mjere za očuvanje radnih mjesta (samo privatni sektor) 25.1 36.7 46.6 16.7 5159 38.4 19.2 13428

Mjere javnih radova (samo civilni i javni sektor)

55.8 33.6 35.1 31.3 624 7.3 47.4 8567

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 51.5 25.0 26.8 48.2 11767 39.2 46.9 30008

Vrsta mjere

2015. godina

Republika HrvatskaRU Zagreb

Tablica 26. Zainteresiranost za korištenje specifičnih mjera HZZ-a od strane poslodavaca, struktura %

Inte

res

za b

ilo k

ojom

od

mje

ra

Suf

inan

cira

nje

zapo

šlja

vanj

a no

vih

radn

ika

Suf

inan

cira

nje

obra

zova

nja

novi

h ra

dnik

a u

uvje

tima

uvođ

enja

nov

ih

tehn

olog

ija, v

iših

st

anda

rda

i pro

mje

ne

proi

zvod

nog

prog

ram

a

Mje

re z

a oč

uvan

je

radn

ih m

jest

a

Mje

re ja

vnih

rado

va

Stručn

o os

poso

blja

vanj

e za

rad

bez

zasn

ivan

ja ra

dnog

od

nosa

Privatno ili pretežno privatno 55.8 46.0 27.0 16.7 32.7

Državno ili javno 74.7 26.5 74.9

Ostalo 66.7 64.7 52.9

Veličina poslodavca (privatni sektor)

Mikro - do 9 zaposlenih 61.1 50.8 37.0 24.3 40.0

Mikro obrt - do 9 zaposlenih 60.3 44.4 30.4 22.7 36.7

Mali - 10 do 49 zaposlenih 56.6 47.6 25.2 21.0 28.6

Srednji - 50 do 249 zaposlenih 55.6 46.4 23.4 7.9 31.3

Veliki - 250 i više zaposlenih 37.0 30.6 15.7 6.3 24.5

Sektor vlasništva

Tablica 27. Raširenost interesa anketiranih poslodavaca za mjere za poticanje zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje po veličini i sektoru vlasništva poslodavaca, struktura %

20

Po pitanju udjela broja osoba za koje su poslodavci zainteresirani da ih kod sebe uključe u neku od mjera koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2015. godini, gledano po djelatnostima (tablica 28), može se vidjeti da će kod mjere sufinanciranja zapošljavanja novih radnika najveći broj osoba biti tražen u djelatnosti prerađivačke industrije (17,0%) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (16,8%). Kod mjere sufinanciranja obrazovanja novih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa najveći broj osoba biti će tražen kod stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (28,7%). Dalje, u mjeri za očuvanje radnih mjesta za najviše osoba su zainteresirani poslodavci u djelatnosti građevinarstva (33,3%). U mjeri stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa najviše osoba će se tražiti u djelatnosti informacija i komunikacija (15,6%).

Ukupno je 83.9% poslodavaca izjavilo da su zainteresirani da ih se informira o novostima i uslugama HZZ-a i to ponajprije putem e-maila (90,4%), dok je najmanje poslodavaca zainteresirano za informiranje putem organiziranih prezentacija (1,8%). Promatrano po sektoru vlasništva, privatni i državni sektor ne razlikuju se uvelike u zainteresiranosti te preferiranom načinu komunikacije, s tim da su poslodavci iz državnog sektora (89,1%) nešto zainteresiraniji od privatnika (81,7%). Promatrano po veličini poslodavaca u privatnom sektoru, najzaintersiraniji su veliki poslodavci (91,2%), a što se tiče preferiranog načina informiranja, uglavnom svi poslodavci žele komunikaciju putem e-mail, nevosino o veličini.

Područje djelatnosti NKD-aS

ufin

anci

ranj

e z

apoš

ljava

nja

nov

ih ra

dnik

a

Suf

inan

cira

nje

obra

zova

nja

novi

h ra

dnik

a u

uvje

tima

uvođ

enja

nov

ih te

hnol

ogija

, vi

ših

stan

dard

a i p

rom

jene

pr

oizv

odno

g pr

ogra

ma

Mje

re z

a oč

uvan

je ra

dnih

m

jest

a

Mje

re ja

vnih

rado

va

Stručn

o os

poso

blja

vanj

e za

ra

d be

z za

sniv

anja

radn

og

odno

sa

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.0 0.3 0.1 0.0 0.4(B) Rudarstvo i vađenje 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0(C) Prerađivačka industrija 17.0 25.2 21.5 0.0 4.6(D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

0.1 0.1 0.0 0.0 0.0

(E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

(F) Građevinarstvo 12.4 6.9 33.3 2.4 3.7(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

11.2 8.6 4.1 0.0 8.4

(H) Prijevoz i skladištenje 1.8 0.7 0.0 0.0 0.9(I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

5.8 9.1 12.4 0.0 6.0

(J) Informacije i komunikacije 12.8 6.0 10.8 0.0 15.6(K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 3.8 4.4 0.0 0.0 1.4(L) Poslovanje nekretninama 0.8 0.4 0.1 0.0 0.5(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 16.8 28.7 7.9 0.0 12.5(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.3 0.6 0.0 1.8 2.1(O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0.0 0.0 0.0 4.8 12.7(P) Obrazovanje 1.6 0.6 0.7 10.9 8.4(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3.5 3.1 1.9 73.1 12.9(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 1.0 0.6 0.2 1.1 2.6(S) Ostale uslužne djelatnosti 8.0 4.7 6.9 5.9 7.3UKUPNO 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0

Tablica 28. Zainteresirani poslodavci po udjelu traženih osoba za mjere za poticanje zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje po djelatnostima, struktura %

21

Zain

tere

sira

ni z

a in

form

iranj

e

E-m

ail

Tele

fons

ki

Pos

jet s

avje

tnik

a H

ZZ-a

Org

aniz

irana

pr

ezen

taci

ja

UKUPNO 83.9 90.4 5.8 2.0 1.8

Privatno ili pretežno privatno 81.7 89.2 6.7 2.5 1.6Državno ili javno 89.1 92.1 4.4 1.3 2.2Ostalo 77.8 100.0 0.0 0.0 0.0Veličina poslodavca (privatni sektor)Mikro - do 9 zaposlenih 80.3 86.1 7.9 5.0 1.0Mikro obrt - do 9 zaposlenih 77.6 82.7 15.4 0.0 1.9Mali - 10 do 49 zaposlenih 76.9 93.7 6.3 0.0 0.0Srednji - 50 do 249 zaposlenih 85.8 90.9 5.3 1.5 2.3Veliki - 250 i više zaposlenih 91.2 88.0 0.0 8.0 4.0

Tablica 29. Udio poslodavaca, po sektoru i veličini, zainteresiranih za informiranje te preferirani načini informiranja, struktura %

Sektor vlasništva

22

9. SAŽETAK

Uzorak i odaziv poslodavaca Odabir poslodavaca izvršen je iz interne baze poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U okvir poslodavaca za uzorkovanje nisu obuhvaćene djelatnosti T i U (djelatnosti kućanstava i međunarodne organizacije) kao ni poslodavci koji tijekom godine iskazuju samo jednu zaposlenu osobu (samozaposleni). Svi veliki poslodavci i 50,7% (462/911) srednjih poslodavaca s područja Grada Zagreba je uključeno u uzorak. Da bi se dobila reprezentativna slika na ovaj način umanjenog doprinosa posebice mikro i malih poslodavaca, pri izračunu procjene parametara populacije korištena su utežanja s obzirom na identificiranu populaciju zaposlenih u istovjetnoj županiji, području djelatnosti i kategoriji veličine poslodavca. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2014. godine bilo je 495.767 zaposlenih osiguranika (426.913 na području Grada Zagreba i 68.854 na području Zagrebačke županije). U uzorak za anketiranje 2015. godine uključeno je 2.211 poslodavaca (1.458 s područja Grada Zagreba i 753 s područja Zagrebačke županije) s ukupnim brojem zaposlenih od 321.025, što čini 64,8% ukupne zaposlenosti na prostoru Regionalnog ureda Zagreb. U anketi su sudjelovala 1.034 poslodavca (46,8% od uzorkovanog broja) odnosno 11,5% anketiranih poslodavaca (8.969) na razini Republike Hrvatske. Krajem 2014. godine kod navedenih poslodavaca u radnom odnosu bile su zaposlene 170.032 osobe ili 32,0% osoba zaposlenih kod anketiranih poslodavaca na razini RH. Broj zaposlenih čini 53,0% u odnosu na uzorak te 34,3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih na prostoru Regionalnog ureda Zagreb.

Promjene u zaposlenosti Tijekom 2014. godine u populaciji poslodavaca zaposlena je 112.091 osoba, dok su istovremeno prestale raditi 103.534 osobe što predstavlja pozitivnu promjenu od 8.557 osoba ili stopu promjene od 1,6%. Stopa promjene bila je nešto povoljnija kod žena (1,8%) nego kod muškaraca (1,3%). Većina zapošljavanja i prestanaka rada bila je u privatnom sektoru, gdje je stopa promjene pozitivna i iznosila je 3,2% za razliku od stope promjene u državnom ili javnom sektoru koja je negativna, a iznosila je -1,1%. Povećanje zaposlenosti ostvareno je 2014. godine u trinaest područja djelatnosti, dok je u šest područja zabilježen pad broja zaposlenih. Najveći apsolutni porast broja zaposlenih ostvaren je u područjima informacija i komunikacija (2.212 osoba ili 10,2pb) te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (2.193 osobe ili 7,6pb), a najveći apsolutni pad zaposlenih dogodio se u djelatnosti prijevoz i skladištenje (2.371 osoba ili 7,1pb).

Zapošljavanje na temelju ugovora o radu i prestanak rada radnika Najviše osoba je zaposleno na određeno vrijeme - 65,5% (pad u odnosu na prošlu godinu za 7,1pb). Najveći udio osoba završio je srednju školu u trajanju od 4 i više godina - 48,9% (pad u odnosu na prošlu godinu za 3,3pb), dok osobe sa završenim diplomskim studijem/fakultetom, akademijom imaju udio 20,6% (rast za 5,3pb u odnosu na 2013. godinu). Stopa prestanaka rada iznosila je 19,1% i smanjena je u odnosu na 2013. za 2,0pb. Najčešći razlog prekida radnog odnosa bio je sporazumni raskid ugovora o radu (35,6%) te istek ugovora o radu na određeno vrijeme (33,1%).

Način traženja radnika i poteškoće pri njihovom zapošljavanju Tijekom 2014. godine 71,9% poslodavaca tražilo je radnike; veći je udio poslodavaca iz državnog ili javnog sektora koji je tražio radnike (79,6%) u odnosu na privatni (68,6%). Gotovo trećina poslodavaca (32,7%) imala je poteškoća s pronalaženjem radnika, češće u privatnom sektoru (36,9%) nego u državnom ili javnom (24,8%). Prema načinu traženja radnika najviše poslodavaca je tražilo radnike posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (68,5%), putem oglašavanja na internetu (51,4%) te uvidom u vlastitu bazu životopisa (39,7%). Nedostatno radno iskustvo predstavlja najveći problem (50,4% poslodavaca), a

23

nakon toga slijedi razlog nedostatka kandidata s traženom razinom obrazovanja (46,0%) te nezainteresiranost ili nemotiviranost kanidata (31,0%). Određeni broj (226) poslodavaca identificirao je zanimanje u kojem je imao najveće poteškoće s nalaženjem potrebnih radnika. Većim brojem odgovora ističu se: odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece, kuhar/kuharica, medicinska sestra, konobar/konobarica, učitelj/učiteljica matematike, diplomirani programer/diplomirana programerka, frizer/frizerka, službenik/službenica prodaje, mesar/mesarica i diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka.

Planirano zapošljavanje u 2015. Namjeru zapošljavanja novih radnika u 2015. godini iskazalo je 50,1% poslodavaca, a obim planiranog zapošljavanja temeljem ugovora o radu na razini populacije iznosi 46.645 i niži je u odnosu na 2014. godinu. Namjeru novog zapošljavanja češće imaju poslodavci iz državnog ili javnog sektora (57,0%) u odnosu na privatni (47,5%), no ako promatramo stopu zapošljavanja, privatni poslodavci planiraju veći obim novog zapošljavanja (11,5%) u odnosu na poslodavce iz državnog ili javnog sektora, čija je stopa 3,4%. Kod namjere zapošljavanja prema vrsti ugovora, prevladava ugovor na određeno s udjelom od 63,6%. Najveći broj radnika mogao bi se zaposliti u području djelatnosti trgovine (11.360 ili 24,3%), prerađivačke industrije (6.558 ili 14,1%) i građevinarstva (4.200 ili 9,0%), a najviše poslodavaca će tražiti osobe sa srednjom razinom obrazovanja u trajanju 4 i više godina (44,4%). Skupine zanimanja za kojima je iskazana najveća potražnja su prodavači u trgovinama, ekonomski stručnjaci, radnici u visokogradnji, zaštitari, konobari, komercijalisti u prodaji, zastupnici osiguranja te domaćinska zanimanja u uredima, hotelima i ostalim objektima.

Očekivane promjene u zaposlenosti i razlozi promjena U strukturi odgovora poslodavaca o promjenama u zaposlenosti prevladavaju očekivanja kojima se neće mijenjati broj zaposlenih (35,8%), nešto manje od trećine poslodavaca (32,5%) očekuje povećanje broja zaposlenih, 21,1% poslodavaca ne može procijeniti, 9,6% poslodavaca očekuje smanjenje broja zaposlenih, a 1,0% poslodavaca očekuje zatvaranje odnosno prestanak rada obrta/poduzeća. Poslodavci koji očekuju povećanje broja zaposlenih procjenjuju porast za 15.989 radnika ili 4,3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Povećanje broja radnika uglavnom je iz gospodarskih razloga, npr. širenje tržišta (69,7%).

Potencijalni viškovi Tijekom 2015. godine 74,7% poslodavaca ne očekuje viškove zaposlenih. Poslodavci koji očekuju viškove uglavnom smatraju da svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak, dok je onih koji smatraju da su posebno izloženi radnici u pojedinim zanimanjima samo 2,4%. Poslodavci iz privatnog sektora češće (32,3%) očekuju viškove radnika u odnosu na državni ili javni sektor (10,3%).

Korištenje usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Većina anketiranih poslodavaca (63,7%) koristila je usluge HZZ-a i isto toliko namjerava i dalje koristiti navedene usluge. Najčešće se koristi usluga objave potrebe za radnikom - 58,6% (poslodavci navedenu uslugu planiraju u 2015. koristiti za 3,4pb manje), zatim slijedi korištenje mjera za poticanje zapošljavanja - 38,7% (porast u namjeri korištenja u 2015. za 8,4pb), ciljano posredovanje koristilo je 28,2% poslodavaca. Ostale usluge (profesionalna selekcija, predstavljanje tvrtke i radnih mjesta i zbrinjavanje viška) imaju manju učestalost korištenja u 2014., ali bilježe porast namjere korištenja u 2015. godini. Poslodavci su mogli odgovoriti i na pitanje o zainteresiranosti za korištenje nekih od mjera za poticanje zapošljavanja HZZ-a u 2015. godini. Najviše zainsteresiranih ima za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (48,2%) te mjeru sufinanciranja zapošljavanja novih radnika (46,0%).

24

10. P R I L O G

25

UPITNIK ZA POSLODAVCE 2015. VAŠ PRISTUPNI KOD ZA ONLINE UPITNIK NA upitnici.hzz.hr JE:

NAZIV I ADRESA POSLODAVCA Oznakom* obilježena su pitanja za koja su priložena dodatna pojašnjenja i upute na posljednjoj stranici.

Kontakt-podaci o osobi koja ispunjava upitnik*

Ime i prezime osobe: _______________________________________

Funkcija koju obavlja: _______________________________________

Telefon/Mobitel: _______________________________________

E-mail: _______________________________________

I. OSNOVNI PODACI

1. Podaci o poslodavcu: *

1.1. Naziv organizacije: ___________________________________________________

1.2. Oblik vlasništva (zaokružite slovo ispred odgovora):

a) Privatno b) Pretežito privatno c) Pretežito državno/javno d) Državno/javno

e) Zadružno f) Udruga g) Nešto drugo (navedite što): ____________________

II. ZAPOŠLJAVANJE U PRETHODNOJ GODINI

2. Promjene u zaposlenosti temeljem ugovora o radu tijekom 2014. godine:

Ukupno Žene

2.1. Ukupni broj zaposlenih na dan 31.12.2013.

2.2. Broj radnika koje ste zaposlili tijekom 2014.

2.3. Broj radnika koji je prestao raditi tijekom 2014.

2.4. Ukupni broj zaposlenih na dan 31.12.2014.

3. Navedite broj radnika koje ste zaposlili na temelju UGOVORA O RADU tijekom 2014. godine s obzirom na njihovu vrstu ugovora i razinu obrazovanja (bez obzira jesu li ostali zaposleni do kraja godine). U broj radnika zaposlenih u

prethodnoj godini ne ubrajaju se osobe koje su primljene na stručno osposobljavanje za rad. *

Novozaposleni Ukupno

Ukupno novozaposleni radnici (isto kao i 2.2)

3.1. a) Na neodređeno vrijeme

b) Na određeno vrijeme

- od toga: na sezonskim poslovima

3.2. a) S nezavršenom/završenom osnovnom školom

b) Sa srednjom školom u trajanju do tri godine

c) Sa srednjom školom u trajanju 4 ili više godina

d) S preddiplomskim studijem/višom školom

e) S diplomskim studijem/fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom

3.3. Koliko ste zaposlili osoba s invaliditetom?

Ukoliko ipak odlučite popunjavati ovaj tiskani upitnik molimo dostavite ga, najkasnije do 28. veljače 2015., Vašem područnom uredu HZZ-a na adresu:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Područni ured ……………………………….. ……………………………………………………….

26

4.1. Navedite broj osoba koje ste angažirali na temelju DRUGIH OBLIKA RADA tijekom 2014. godine. (Navedite broj osoba, ne broj ugovora koji ste s njima sklopili.)

Vrsta angažmana Ukupno osoba

a) Na temelju ugovora o djelu

b) Na temelju autorskog ugovora

c) Putem studentskog ili učeničkog servisa

d) Putem agencije za privremeno zapošljavanje (agencijski rad)

4.2. Navedite broj osoba koje ste angažirali na naukovanju, školskoj, studentskoj praksi ili stručnom osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa tijekom 2014. godine. (Ukoliko niste primali osobe na praksu ili stručno osposobljavanje, unesite 0.)

Vrsta angažmana Ukupno

a) Naukovanje

b) Druga učenička praksa (osim naukovanja)

c) Studentska praksa

d) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (mjera)

5. Navedite ukupan broj zaposlenika koji su prestali raditi tijekom 2014. godine prema razlozima prestanka rada.*

Razlog prestanka rada Ukupno

Ukupno prestali raditi

a) Otkaz od strane poslodavca

b) Otkaz od strane radnika

c) Sporazumni raskid ugovora o radu

d) Istek ugovora o radu na određeno vrijeme

e) Umirovljenje

f) Smrt

g) Neki drugi, navedite koji:

III. POTEŠKOĆE PRI ZAPOŠLJAVANJU RADNIKA

6. Jeste li tražili radnike za zapošljavanje tijekom 2014. godine (bez obzira na to jeste li ih uspjeli pronaći)?

a) Da b) Ne

ukoliko niste tražili radnike za zapošljavanje tijekom 2014. godine prijeđite na 8. pitanje

6.1. Na koje ste sve načine tražili radnike za zapošljavanje tijekom 2014. godine? (Moguće je zaokružiti više

odgovora.)

a) Posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

b) Putem privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju ili agencija za privremeno zapošljavanje

c) Oglašavanjem na Internetu

d) Oglašavanjem u ostalim medijima (novine, radio, TV)

e) Uvidom u vlastitu bazu životopisa

f) Putem obrazovne ustanove (škole, fakulteti)

g) Putem osobnih poznanstava

h) Među osobama koje su bile ranije zaposlene kod Vas

i) Među osobama koje su bile kod Vas na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju

j) Na neki drugi način, navedite koji: _________________________________

7. Jeste li tijekom protekle godine imali poteškoća s pronalaženjem potrebnih radnika?

a) Da b) Ne ukoliko niste imali poteškoća s pronalaženjem potrebnih radnika prijeđite na 8. pitanje

27

7.1. Navedite zanimanje za koje ste imali najvećih poteškoća s nalaženjem potrebnih radnika.

a) Naziv zanimanja: ___________________________

7.2. Navedite razloge koji su Vam stvarali poteškoće u nalaženju radnika u tom zanimanju. (moguće je zaokružiti više odgovora)

a) Nedostatak kandidata s traženom razinom obrazovanja

b) Nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom

c) Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom

d) Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu

e) Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranoga jezika

f) Nedostatak kandidata s traženim certifikatom ili licencom, navedite kojom ______________________

g) Nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama (komunikativnost, timski rad i sl.)

h) Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata (npr. spremnost na učenje)

i) Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću

j) Neki drugi razlog, navedite koji: __________________________________

7.3. Smatrate li da bi se vaša potreba za radnicima ovog profila mogla zadovoljiti zapošljavanjem radnika iz inozemstva? a) Da, u cijelosti b) Da, djelomično c) Ne

IV. PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE I POTENCIJALNI VIŠKOVI RADNIKA U TEKUĆOJ GODINI

8. Planirate li tijekom 2015. zaposliti nove radnike na temelju UGOVORA O RADU?*

a) Da b) Ne ukoliko ne planirate zapošljavanje u 2015. godini prijeđite na 10. pitanje

8.1. Koliko radnika planirate zaposliti na temelju UGOVORA O RADU tijekom 2015. godine (bez obzira hoće li ostati

zaposleni do kraja godine)? Navedite svoje procjene prema tipu zapošljavanja i potrebnoj razini obrazovanja radnika koje planirate zaposliti.

Namjera zapošljavanja u 2015. godini

Ukupno

Vrsta zapošljavanja 8.1.1. a) Na neodređeno vrijeme

b) Na određeno vrijeme

- od toga: na sezonskim poslovima

Razina obrazovanja 8.1.2. a) S nezavršenom/završenom osnovnom školom

b) Sa srednjom školom u trajanju do tri godine

c) Sa srednjom školom u trajanju 4 ili više godina

d) S preddiplomskim studijem/višom školom

e) S diplomskim studijem/fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom

28

9. Navedite do pet zanimanja za koja očekujete da ćete imati potrebu za zapošljavanjem u 2015. godini. Na prvo

mjesto stavite ono zanimanje za koje procjenjujete da ćete imati najveću potrebu za zapošljavanjem.

Zanimanje (npr. diplomirani ekonomist; medicinski tehničar, pomoćni kuhar…)

Broj radnika tog zanimanja koje namjeravate zaposliti kroz godinu

1. 2. 3. 4. 5.

Sljedeća četiri potpitanja odnose se na prvo zanimanje koje ste naveli (osjenčani redak). 9.1. Koliko imate trenutno zaposlenih osoba s navedenim zanimanjem u Vašoj organizaciji ____ 9.2. Koji je stupanj obrazovanja najprikladniji za ovo zanimanje?

a) Osnovna škola b) Srednja škola u trajanju do tri godine c) Srednja škola u trajanju 4 ili više godina d) Preddiplomski studij/viša škola (stručni studij) e) Diplomski studij/fakultet, akademija (sveučilišni studij), f) Nešto drugo, navedite što __________________

9.3. Koliko prethodnog relevantnog radnog iskustva smatrate najprikladnijim za radnika kojeg ćete zaposliti na ovom radnom mjestu? (Ako od radnika kojeg ćete zaposliti na ovom radnom mjestu ne očekujete prethodno radno iskustvo (npr. pripravnik), unesite vrijednost 0.) _________ (broj godina). 9.4. Okvirno, koliku bruto mjesečnu plaću ste spremni ponuditi za rad na ovom radnom mjestu: ___________ (kn) 9.5. Koliko je po Vašoj procjeni potrebno mjeseci za uvođenje radnika bez relevantnog radnog iskustva u rad u ovom zanimanju? ___________(broj mjeseci) 10. Očekujete li promjenu ukupnog broja zaposlenih radnika na kraju 2015. u odnosu na broj zaposlenih krajem 2014. godine?

a) Očekujete povećan broj radnika - za koliko: _____________

b) Očekujete smanjen broj radnika - za koliko: _____________

c) Očekujete zatvaranje odnosno prestanak rada obrta/poduzeća

d) Ne očekujete promjenu broja zaposlenih

e) Ne znate/nemate procjenu

ukoliko ste zaokružili odgovore pod c), d) ili e) prijeđite na 11. pitanje

10.1. Ukoliko očekujete promjenu broja zaposlenih radnika navedite razloge. (moguće je zaokružiti više odgovora)

a) Gospodarski (npr. širenje ili gubitak tržišta)

b) Tehnički (npr. promjena proizvodnje/radnoga procesa, uvođenje nove tehnologije)

c) Organizacijski (reorganizacija, restrukturiranje, pripajanje ili izdvajanje određenih organizacijskih jedinica)

d) Drugi razlog, navedite koji: ___________________________________________________

11. Postoje li u Vašoj organizaciji zaposlenici koji bi tijekom ove godine mogli postati višak?*

a) Nije vjerojatno da će se zaposlenici bilo kojeg zanimanja pojaviti kao višak

b) Svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak, bez obzira na zanimanje

c) Posebno su izloženi radnici u sljedećim zanimanjima (navedite do tri zanimanja):

________________________ ________________________ ________________________

29

V. REGULACIJA TRŽIŠTA RADA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

12. Jesu li zadnje promjene radnog zakonodavstva olakšale Vaše poslovanje u području upravljanja ljudskim resursima?

a) Da b) Ne mogu procijeniti c) Ne

12. 1. Molimo Vas, za svaki od sljedećih instrumenata, koji su uvedeni nedavnim zakonskim reformama u području zapošljavanja, procijenite u kojoj su mjeri korisni za vašu organizaciju?

Nis

u k

ori

sne

Do

nek

le s

u

kori

sne

Ko

risn

e su

Nis

am

up

ozn

at/a

s

pro

mje

no

m

a) Mogućnost zapošljavanja umirovljenika do polovice radnog vremena. (Zakon o mirovinskom osiguranju)

b) Mogućnost privremenog ustupanja radnika u povezano društvo. (Zakon o radu)

c) Izmjene odredbi o radnom vremenu. (Zakon o radu)

d) Mogućnost sklapanja ugovora o radu do 8 sati tjedno s radnikom koji radi kod drugog poslodavca puno radno vrijeme. (Zakon o radu)

e) Promjene u proceduri otkazivanja ugovora o radu u postupku kolektivnog viška radnika. (Zakon o radu)

f) Promjene u definiciji otkaznog roka. (Zakon o radu)

g) Izuzeće od doprinosa na plaću pri zapošljavanju mladih osoba na ugovor o radu na neodređeno. (Zakon o doprinosima)

13. Koji se procesi/aktivnosti provode u Vašoj organizaciji u sklopu upravljanja i razvoja ljudskih potencijala? (Moguće je zaokružiti više odgovora.) a) Analiza radnih mjesta b) Planiranje zapošljavanja novih zaposlenika c) Selekcija novih zaposlenika d) Uvođenje u posao e) Planiranje razvoja karijere zaposlenika

f) Planiranje obrazovanja zaposlenika g) Provedba obrazovanja zaposlenika h) Praćenje i ocjenjivanje radne uspješnosti i) Motivacija i nagrađivanje zaposlenika j) Ništa od navedenog

14. Jesu li neki od Vaših radnika tijekom 2014. godine sudjelovali u nekom obliku edukacije ili usavršavanja?

a) Da, navedite koliko osoba: _______________ b) Ne

15. Radni odnosi u mnogim organizacijama dijelom su uređeni i kolektivnim ugovorima. Navedite jesu li i kojim tipom kolektivnog ugovora obuhvaćeni radnici Vaše organizacije?

a) Granskim kolektivnim ugovorom Da, navedite kojim _____________________________

Ne Ne znam

b) Kolektivnim ugovorom sklopljenim na razini tvrtke

Da, navedite godinu kada je sklopljen posljednji: ______

Ne Ne znam

30

VI. SURADNJA S HRVATSKIM ZAVODOM ZA ZAPOŠLJAVANJE I MJERE

16. Molimo Vas u sljedećoj tablici označite uz svaku navedenu uslugu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jeste li je

koristili ili ne u 2014. godini, te procijenite namjeravate li koristiti navedene usluge u 2015. godini.*

Korištenje u 2014.

Vrsta mjere

Namjera korištenja u

2015.

Da Ne

Nam

jera

vam

kori

stit

i N

e m

ogu

pro

cije

nit

i N

e n

amje

rava

m

kori

stit

i

a) Objava potrebe za radnikom na web stranici i oglasnoj ploči HZZ-a

b) Predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-a ili na Sajmu poslova

c) Ciljano posredovanje - upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a

d) Profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje (psihologijsko testiranje i intervju)

e) stručna pomoć kod zbrinjavanja viška radnika

f) Korištenje mjera za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja ili obrazovanja radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, očuvanje radnih mjesta, stalni sezonac)

g) Druga usluga, navedite koja: ______________________________________________________

17. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite vrste mjera za poticanje zapošljavanja. Navedite jeste li

zainteresirani za korištenje neke od mjera u 2015. godini, a ukoliko jeste navedite koliko osoba biste uključili.*

Vrsta mjere Nemate interesa

Ne možete procijeniti

Zainteresirani

a) Sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (samo privatni sektor)

b) Sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojećih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa

c) Mjere za očuvanje radnih mjesta (samo privatni sektor)

d) Mjere javnih radova (samo civilni i javni sektor)

e) Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

17.1. Ukoliko namjeravate koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, navedite zanimanje za koje imate najveći interes stručno osposobljavati? _______________________________________

18. Želite li da Vas HZZ informira o novim uslugama?

a) Da b) Ne

18.1. Na koji bi Vam način najviše odovaralo da Vas HZZ informira o novostima i uslugama?

a) E-mailom

b) Telefonski

c) Posjetom savjetnika HZZ-a

d) Organiziranom prezentacijom

e) Na neki drugi način. Koji? ____________________________________

19. Molimo Vas navedite Vaše primjedbe i prijedloge za uspješniju suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. ______________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!

31

DODATNA POJAŠNJENJA ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA

Ovdje smo priložili nekoliko napomena s obrazloženjima i dodatnim uputama vezanim uz pojedina složenija pitanja.

U uvodu (I. Osnovni podaci) molimo Vas unesite kontakt-podatke osobe koja je ispunila Upitnik, kako bismo Vas mogli kontaktirati u slučaju potrebe za pojašnjenjima.

Kod pitanja broj 1. upišite naziv Vaše organizacije (poduzeća, ustanove ili obrta) te zaokružite slovo ispred odgovarajućeg oblika vlasništva. Vašim ćemo odgovorima pri pohranjivanju podataka pridružiti informaciju o glavnoj djelatnosti i lokaciji Vaše organizacije koji su dostupni kroz bazu poslodavaca HZZ-a.

Kod pitanja broj 3. upišite ukupni broj novozaposlenih radnika tijekom 2014. godine na temelju ugovora o radu (broj mora biti jednak broju koji ste naveli u pitanju broj 2.2.). Zatim, prema navedenoj strukturi, specificirajte broj radnika koje ste zaposlili na neodređeno i određeno vrijeme (3.1. a+b); od zaposlenih na određeno vrijeme navedite koliko je bilo na sezonskim poslovima; te prema obrazovnoj strukturi (3.2. a+b+c+d+e). Zbroj pojedinih članova u strukturi mora odgovarati ukupnom broju novozaposlenih radnika u 2014. godini. Pod točkom 3.3. navedite koliko ste zaposlili osoba s invaliditetom.

Kod pitanja broj 5. upišite ukupni broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2014. godine (ukupan broj mora biti jednak broju koji ste naveli u pitanju broj 2.3.) te specificirajte broj radnika čiji je radni odnos prestao u 2014. godini prema svakom navedenom razlogu prestanka rada. Zbroj po pojedinom razlogu mora biti jednak ukupnom broju radnika.

Kod pitanja broj 8. najprije odgovorite planirate li tijekom 2015. zapošljavati temeljem UGOVORA O RADU (ne odnosi se na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i druge oblike rada) te ako je odgovor potvrdan upišite u pitanjima 8.1.1. i 8.1.2. ukupni broj radnika koje planirate zaposliti tijekom 2015. godine na temelju ugovora o radu (bez obzira hoće li ostati zaposleni do kraja godine). Nadalje, specificirajte broj radnika koje planirate zaposliti na neodređeno i određeno vrijeme (8.1.1. a+b), broj zaposlenih radnika na određeno na sezonskim poslovima, te prema njihovoj razini obrazovanja (8.2. a+b+c+d+e). Zbroj pojedinih članova u strukturi mora odgovarati ukupnom broju radnika koje namjeravate zaposliti u 2015. godini. Ako ne planirate zapošljavanja temeljem ugovora o radu rijekom 2015. nakon što zaokružite opciju „ne“ na pitanju broj 8., preskočite potpitanja 8.1.1. i 8.1.2. te prijeđite na pitanje 10.

Kod pitanja broj 9. upišite potpuni naziv do pet zanimanja (prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, Narodne novine, br. 111/98) za koja očekujete da ćete imati najveće potrebe za zapošljavanjem u 2015. godini te broj radnika navedenih zanimanja koji namjeravate zaposliti.

U potpitanjima 9.1., 9.2., 9.3, 9.4. i 9.5 navedite broj trenutno zaposlenih u Vašoj organizaciji, najprikladniji stupanj obrazovanja i najprikladniju količinu prethodnog radnog iskustva te procijenite okvirnu bruto plaću koju ste spremni izdvojiti kao i potreban broj mjeseci za uvođenje radnika bez relevantnog radnog iskustva u rad za prvo zanimanje koje ste naveli u 9. pitanju.

Kod pitanja broj 11. možete identificirati do tri zanimanja (prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, Narodne novine, br. 111/98) koja su posebno izložena riziku da se pojave kao višak u 2015. godini, ukoliko takva postoje.

Kod pitanja 12.1. očekuje se procjena poslodavca za svaki pojedini redak tablice (a-g) koji se odnose na različite elemente nedavnih zakonskih promjena.

Kod pitanja broj 16. za svaku od navedenih usluga HZZ-a (a-f) označite je li je Vaša organizacija koristila u prethodnoj godini (Da/Ne) te procijenite hoćete li te usluge koristiti u 2015. godini.

Kod pitanja broj 17. označite imate li interesa za njihovo korištenje. Ukoliko nemate interesa ili ne možete procijeniti biste li koristili neku mjeru, unesite X u polje, a ukoliko ste zainteresirani, navedite okvirno broj osoba za koje biste mjeru koristili. Pojedine mjere odnose se samo na pojedine tipove poslodavaca. U potpitanju 17.1. izdvojite jedno zanimanje ukoliko namjeravate koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

32