uai_public opinion 2010_korigovana 06 02 2012

19
Ispitivanje javnog mnjenja Svijest javnosti o korupciji i upoznatost sa radom Uprave za antikorupcijsku inicijativu Januar 2011. godine, Podgorica Pripremio: Vlada Crne Gore Uprava za antikorupcijsku inicijativu

Upload: ceed-nvo

Post on 11-Mar-2016

215 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

 

TRANSCRIPT

Ispitivanje javnog mnjenjaSvijest javnosti o korupciji i upoznatost sa radom

Uprave za antikorupcijsku inicijativu

Januar 2011. godine, Podgorica

Pripremio:

Vlada Crne Gore Uprava za antikorupcijsku inicijativu

● Opis istraživanja■ Ciljevi istraživanja;■ Metodologija istraživanja;■ Organizacija.

● Rezultati istraživanja

● Preporuke

I Opis istraživanja

Ciljevi istraživanja

● Ocijeniti svijest i znanje javnosti o korupciji;● Analizirati odnos javnosti prema pojavi

korupcije;● Analizirati upoznatost sa načinima borbe protiv

korupcije;● Utvrditi upoznatost javnosti sa aktivnostima

Uprave za antikorupcijsku inicijativu;● Utvrditi nivo povjerenja u Upravu za

antikorupcijsku inicijativu.● Poređenje rezultata 2009. i 2010.

Osnovne karakteristike istraživanja

● Metodologija ■ Kvantitativno istraživanje

● Način prikupljanja podataka■ Direktni strukturirani intervju, licem u lice

● Uzorak ■ 1.095 punoljetnih građana

● Trajanje terenskog dijela■ 1- 15. decembar 2010. godine

● Organizacija, analiza i izvještaj■ CEED Podgorica

II. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Upoznatost javnosti sa radom UAI

Da li ste čuli za Upravu za antikorupcijsku inicijativu?

Molimo Vas, navedite aktivnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu?

Šta je Uprava za antikorupcijsku inicijativu?

N=1095 (100%) N=658 ( 99,6%)

N=808 (99,7%)

●U odnosu na prethodnu, 2009. godinu, upoznatost sa aktivnostima kao i sa samom Upravom za antikorupcijsku inicijativu ostala je na približno istom nivou.

●Svijest građana o tome kojoj vrsti institucije Uprava pripada veća je u odnosu na prošlu godinu. Blizu 69,4% građana prepoznaje Upravu kao državni organ.

Način informisanja o UAI

Gdje ste prvi put čuli za Upravu za antikorupcijsku inicijativu?

N= 806 (99,8%)

Da li ste čuli za neku od sljedećih javnih kampanja Uprave za anktikorupcijsku inicijativu?

N= 1095 (100%)

●U 2010. godinu, kao i u 2009. godini javno mnjene u najvećem broju slučajeva (79.3%) do informacija o UAI dolazi putem televizije. ●Javnost najčešće prepoznaje kampanje: “Širom otvori oči - prijavi korupciju” i “Prijavi korupciju-ostalo je naša odgovornost”.●Skoro svaki drugi ispitanik smatra da su ove kampanje ohrabrile građane u suprostavljanju korupciji.

Povjerenje javnosti u UAI (1)

U kojoj mjeri Vi lično imate povjerenje u rad Uprave za antikorupcijsku inicijativu u borbi protiv korupcije?

N=1095 (100%)

Da li biste prijavili slučaj korupcije Upravi za antikorupcijsku inicijativu?

N= 1095 (100%)

●Polovina ispitanika bi bila spremna da prijavi korupciju Upravi za antikorupcijski inicijativu, što je bio slučaj i u 2009. godini.

●Većina građana (63.5%) ima povjerenje u rad Uprave za antikorupcijsku inicijativu. Skoro je isti procjenat povjerenja bio i u 2009. godine.

Povjerenje javnosti u UAI (2)

Koji su glavni razlozi zbog kojih ne biste prijavili korupciju?

N= 579 (100%)

●Nedostatak povjerenja je najvažniji razlog zbog kojeg

ispitanici ne bi prijavili korupciju.

●Ipak, u odnosu na prethodnu godinu, stepen nepovjerenje je

nešto manji.

Prisustvo korupcije (1)Da li ste nekada prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih/organa lokalne samouprave bili uslovljeni od bilo kog službenika za davanjem mita?

● U najvećem broju slučajeva, ispitanicima nijesu upućivani zahtjevi za davanjem mita, niti su ga sami nudili.

● U 2010. godini povećan je broj građana koji su prijavili da im je upućivan zahtjev za davanjem mita i da su nudili mito.

Da li ste Vi nekada ponudili neku vrstu mita kako biste ostvarili pravo koje Vam po zakonu pripada?

N= 1095 (99,5%) N= 1095 (99,5%)

● Izjednačen odnos između traženja i davanja mita. Naime, dodatnom analizom je utvđeno da su ispitanici kojima je mito tražen nekada i sami ponudili kako bi ostvarili svoja prava.

Prisustvo korupcije (2)U kojim oblastima/institucijama je

korupcija najzastupljenija?Koji su osnovni uzroci pojave korupcije?

N= 3597 (99,9%)

● I u 2010. godini prisustvo korupcije je najčešće prepoznato u zdravstvu.● Najvažniji uzrok su niska primanja zaposlenih u institucijama na državnom i lokalnom nivou.● 14.4% ispitanika smatra da je uzrok i nedostatak građanske svijesti o štetnosti korupcije, što je za 1.6%

manje u odnosu na 2009. godinu.

N= 2389 (99,9%)

Prisustvo korupcije (3)Kakvo je Vaše mišljenje o prisutnosti korupcije u Crnoj Gori danas u poređenju sa tim kakvo je stanje bilo prije godinu dana? Baza: N= 1095 (99,9%)

Ko je krivično odgovoran za primanje i davanje mita?● Sedam od deset ispitanika smatra da za krivična djela korupcije krivičnu odgovornost

snosi i lice koje daje i lice koje prima mito (isti procenat ispitanika kao i u 2009. godini).

%

Značajno je smanjena 5.8Djelimično je smanjena 25.1Ostala je na istom nivou 49.0Djelimično je porasla 7.7Značajno je porasla 3.2Ne znam/bez odgovora 9.2

Smanjila 30.9%

Porasla 10.9%

● U odnosu na 2009. godinu, svaki drugi građanin smatra da je korupcija ostala na istom nivou.

● Uočljiva je pozitivna promjena u mišljenju ispitanika po pitanju prisustva korupcije (30.9% da je došlo do smanjenja, a 10.9% do povećanja korupcije).

Prijavljivanje korupcije (1)

● Oko 65% ispitanika tvrdi da je upoznato sa načinima prijave korupcije.

● Ispitanici identifikuju Upravu za antikorupcijsku inicijativu i Upravu policije kao institucije kojim se može prijaviti korupcija putem pošte/telefona/faxa/e-mail-a.

Da li ste upoznati na koje sve načine možete prijaviti korupciju?

Prijavljivanje korupcije (2)

● Kao i prethodne godine, građani su se o načinima prijave korupcije najviše informisali putem TV-a, a znatno manje posredstvom ostalih sredstava informisanja.

● Oko 74% ispitanika, skoro u istom procentu kao i u 2009. godini, navodi da nije bilo potrebe za prijavom korupcije.

● Uprava policije, Uprava za antikorupcijsku inicijativu i Tužilaštvo prepoznate su kao institucije kojima bi ispitanici prijavili korupciju.

● U odnosu na 2009. godinu, značajno se povećao broj ispitanika koji bi korupciju prijavili tužilaštvu.

Kako ste se informisali o načinima prijavekorupcije?

U slučaju prijave korupcije, kome biste se obratili, odnosno u koga biste imali povjerenja?

N= 703 (99,8%) N= 1088 (99,4%)

Prijavljivanje korupcije (3) Kada biste bili u prilici da birate način na koji biste prijavili korupciju šta biste odabrali?

N= 1095 (99,7%)

● Građanima najviše odgovara prijavljivanje slučajeva korupcije preko telefona ili direktnim kontaktom.

Nivo informisanostiKoliko ste informisani o problemu korupcije, pravnoj zaštiti, institucijama zaduženim za prevenciju isankcionisanje korupcije?

● Dvije trećine građana je doneklo informisano o problemima korupcije, što je na istom nivou kao i 2009. godine. Ipak, uočava se trend povećanja upoznatosti i informisanosti sa ovim problemom i načinima borbe.

N= 1095 (99,7%)

Efekti borbe protiv korupcijeKoliko su dosadašnji napori nadležnih institucija bili uspješni u borbi protiv

korupcije?

Šta očekujete po pitanju poboljšanja trenutne situacije u vezi sa borbom

protiv korupcije u Crnoj GoriN= 1095 (99,7%)

● 52.4% ispitanika pozitivno ocjenjuje dosadašnje napore u borbi protiv korupcije, što je u skladu sa podacima iz 2009. godine.

● U narednom periodu od nadležnih institucija se očekuje povećanje broja pravosnažnih presuda i prijavljenih slučajeva u vezi sa korupcijom.

III. PREPORUKE

Preporuke● Nastaviti sa dosadašnjim aktivnostima edukacije i prevencije

sa ciljem podizanja nivoa javne svijesti građana o štetnosti korupcije.

● Insistirati na odgovornosti svih koji učestvuju u koruptivnim radnjama, bez obzira na to ko inicira koruptivnu radnju.

● Kroz medijske kampanje nastaviti sa informisanjem javnosti o načinima prijave korupcije nadležnim organima, kako bi se građani dodatno ohrabrili u suprostavljanju korupciji.

● Povećati povjerenje građana da će po prijavi koruptivne radnje zaista biti preduzeta određena aktivnost od strane nadležnih organa. Veći stepen povjerenja uticaće na veći broj prijavljenih slučajeva korupcije.

● Niska primanja državnih i opštinskih službenika ne smiju biti opravdanje za koruptivno ponašanje.