STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 904

Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500

N J E M A Č K O Š U M A R S T V O 2002/2003. GODINE

GERMAN FORESTRY IN 2002/2003

Rudolf SABADI*

SAŽETAK: Šumarstvo u Njemačkoj na 30 % teritorija ispunjava važne za­daće osiguranja prirodnih uvjeta života, potrajnu proizvodnju drvne sirovine i razvoj krajobraznog prostora. Središnji cilj šumarske politike savezne drža­ve i pokrajina je održanje i poboljšanje sposobnosti šuma, da na trajan i naj­bolji način ispunjavaju bezbroj funkcija. Za to je, na temelju gustoće pučan­stva i strukture njemačkih šuma, u pravilu potrebno plansko gospodarenje šu­mama. Najveći dio šumskih površina ispunjava više funkcija istovremeno (multifukcionalnost), na nekim od površina pojedinačne funkcije imaju pred­nost (npr. zaštita prirode, zaštita od erozije i lavina, rekreacija, Ud.).

Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor: EurObserv ER) bila je na području EEZ47,3 milijuna tona ekvivalenta nafte (TEP1). Taje proizvod­nja u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i za proizvodnju električne energije (29,6 TWh2). Drvo kao energent predstavlja 6.3 % proizvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više od 2% ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54% u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije.

Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska, potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju s preko 60 % europske proiz­vodnje energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja, udio energije iz dr­va ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije, kao što su Finska (57 %), Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne energije iz drva u stalnom je porastu. Od 1999. do 2000. godine porasla je za 1 milijun TEP.

Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama Europe, šumarstvo sudje­luje u bruto domaćem proizvodu ispod 1 %. Industrija drva (uključivo celu­lozu i papir) kreće se s udjelom BDP od 2-3,9 %. Valja međutim naglasiti da je Njemačka najjači europski proizvođač strojeva i opreme za šumarstvo i preradu drva, višestruko premašujući značajnu zemlju proizvođača i izvozni­ka opreme za preradu drva Italiju.

Unatoč naoko niskom udjelu u BDP, Njemačka raspolaže vrlo pomno ure­đenim i njegovanim šumama i odgovarajućom industrijom za preradu drva.

Vlasti u Njemačkoj i njemački puk svjesni su koristi od šuma, uslijed čega dobro obrazloženi i vrlo stručno izrađeni planovi gospodarenja šumama, u raspravama u Bundestag-u, prolaze bez većih teškoća. Tomu doprinose daka­ko vrlo strogi, selektivni i visokostručni standardi šumarskog osoblja zaposle­nog u upravljanju šumama.

* Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl oec, Zagreb, Račkoga 12 1 TOE Ton-oil-equivalent; Tonnes equivalent petrole - TEP; (Ekvivalent mazuta u tonama) 2 TWh tera Wat sati, tera = IO'2 1 bilijun

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003), 483-500

Unatoč štedljivom poslovanju utršci od prodaje drva i ostalih tržištem de­finiranih roba i usluga ne pokrivaju troškove gospodarenja šumama, gdje valja u njihovu održivu potrajnost ulagati velika sredstva iz proračuna, što njemačka država redovito čini, čuvajući na taj način atraktivnost šumoposje-da u kojeg brojni vlasnici, pojedinci i korporacije te država, kontinuirano in­vestiraju. Ovakva politika jamči tržišnu podršku potrajnosti gospodarenja šumskim bogatstvom.

Klj u čn e r iječi: Stanje njemačkog šumarstva — Prirodni uvjeti življe­nja - Potrajna proizvodnja sirovina i općekorisnih usluga šuma - Drvo kao emergent - Javno podsticanje šumarstva

UVOD - Preface Šumarstvo u Njemačkoj drugi je korisnik zemljiš­

nih površina, potrajno proizvodeći važnu sirovinu -drvo. Pored toga, šume ispunjavaju za društvo važne zaštitne i rekreativne funkcije. "Hrvatske šume" su 1996. godine objavile knjigu autora ovog prikaza pod naslovom: "Šumarstvo i drvna privreda SR Njema­čke", u Šumarskom listu broj CXXIV, No. 7-8 (pp. 385-411) (2000), članak "Postignuća njemačkog šu­marstva i njihova ekonometrijska analiza" gdje je pri­kazana povijest njemačkog šumarstva i suvremena kre­tanja vrednovana stohastičkim, ekonometrijskim mo­delom, iz kojega proizlazi da je suvremeno njemačko šumarstvo dugi niz godina vodilo dobru šumarsku po­litiku. Osim zanemarujućih pogrešaka u izvođenju po­ticaja i uslijed sporadičnih pojava monopolnih i oligo-polnih struktura, njemačka demokratska praksa poka­zala se zrelom, i nije potpala pod utjecaje interesnih lobby-a od strane velikih i malih šumoposjednika.

Ovaj rad trebao bi pokazati u kojem je stanju nje­mačko šumarstvo na prijelazu u 21. stoljeće i kakve se tendencije naziru u kretanjima u budućnosti.

Rijetko koja europska zemlja među članicama EU ima tako respektabilan sustav u kojemu ponuda i potra­žnja vrlo slobodno djeluju ka optimumu. To je privreda u kojoj makrockonmske kategorije u odnosima među­sobno teže ravnoteži. Socijalna skrb u SR Njemačkoj predstavlja datu veličinu, tako da se makroekonomske skupine međusobno optimiziraju uz data ograničenja socijalne i inih nacionalno bitnih skrbi. U takvim sku­pinama nalazi se i šumarstvo, odnosno onaj njegov dio čija se vrijednost za sada još ne može ponašati tržišno, a to su usluge zaštitnih, krajobraznih, rekreativnih i inih funkcija šuma, sve dok jednom ne dođe i na tom području do cijena koje će biti kao sve robno-uslužne kategorije, a što se može već lako naslutiti.1 Velik dio općekorisnih usluga koje cijeloj zemlji pružaju šume, imaju, naime, značajnu i izračunljivu vrijednost, kao

što su npr. zaštita tla od erozije, od poplava, utjecaj za­štitnih funkcija šume na poljoprivrednu proizvodnju itd. Iz takvih izračuna moguće je izvesti približno toč­nu predodžbu o mogućnostima zapošljavanja nepo­sredno i izvedeno, koja je moguće djelomično ili is­ključivo pripisati šumi i njezinu postojanju.

Pri procjenama vrijednosti šuma, ne još tako davno, računalo se na temelju potrajnog gospodarenja s bes­konačnom rentom takvih redovitih godišnjih prihoda, koji bi se uz izvjesnu kamatnu stopu kapitalizirali na jedan dan. Takvim sustavom nije više uopće moguće računati vrijednost šuma, pa makar se radilo i o tržišnoj vrijednosti, dakle onoj gdje se uzimaju vrijednosti utr-živih dobara i usluga (drvo, drveni ugljen, plodovi, li-stinac, sjeme, stelja, itd.). Općekorisne funkcije šuma, bez obzira što usluge tih funkcija nisu utržive i mjerlji­ve su samo posredno, u odnosu na vrijednost drva i os­talih utrživih proizvoda šume, rastu iz dana u dan.4 Pri takvom vrednovanju moguće je čak pretpostaviti da će vrijednost općekorisnih funkcija rasti do limita određe­nog totalnim kapacitetom proizvodnje tih usluga iz op­ćekorisnih funkcija, imanentnih konkretnoj šumi. U takvom slučaju moguće je govoriti o povećanju tog ka­paciteta samo uz uvjet investicija u uzgajanje šuma, da bi se one na konkretnom staništu, sa sadržajem autok-tonih vrsta u optimalnoj biološkoj mješavini, dovele u optimum. Kako su svi čimbenici ovakvog procesa pro­mjenjivi, vjerojatno je da se može pri traženju optimu­ma ustvrditi da se funkcije biti ponude općekorisnih usluga, te funkcije tražnje za njima, neprekidno mije­njaju, i daje potrebno i moguće nastojati pri kvantifi-kaciji tog potencijala doći do nekakve srednje vrijed­nosti i veličine prihvatljivih devijacija.

Autoru ovoga rada nije poznato da li su njemački šumarnici obavljali slična ekonometrijska istraživanja, ali pojednostavljena kontrola i verifikacija rezultata u razvoju šumarstva upućuju daje njemačka konkretna

Doprinosi koje obveznici poreza daju za pokrića gubitaka gospodarenja šumama u Bundesratu (uz pomna stručna obrazloženja) rela­tivno glatko prolaze kod poslanika svih stranaka, koji su itekako osjetljivi na posljedice koje to može imati na njihovo biračko tijelo. Vidi: Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed), 2002, Mediterranean Forests and People: The Total Value (Croatia), Padua University Press Contagra, Solsona & Padua. U tom radu prikazano je daje ukupna vrijednost hrvatskih šuma više od dvadesetostruke vrijednosti kapi­taliziranog tijeka prihoda drva i ostalih robnih i uslužnih prihoda.

484

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 483-500

šumarska politika rezultat dobro odabranih makroeko-nomskih parametara, te daje njihova međusobna veza vrlo signifikantna.

U stalnim gospodarskim zbivanjima, kao prateća pojava dolaze strukturne prilagodbe. Njemački ekono­misti imaju ogromno praktično iskustvo, uz visoko-znanstvene aplikativne metode izradili su generalni model optimizacije narodnog gospodarstva uz ciljana ograničenja. Pri tomu nisu nikada, čak ni u vrijeme rata, potpali pod utjecaj ideja centralizacije. Imponira kako su u svojoj orijentaciji narodnog gospodarstva shvatili da sve gospodarske odluke ovise o pomnom znanju vremena i mjesta, i da gospodarske probleme nije moguće rješavati na način da se oni prvo upućuju u neko središte gdje bi trebalo donositi odluke, a iste za­tim slale na posebna mjesta za izvršenje. Donošenje odluka na licu mjesta samo po sebi jamči djelotvornu uporabu znanja o gospodarstvu. Oni koji se nalaze na mjestima gdje se donose odluke, poznaju vanjsku i unutarnju sferu gospodarske stvarnosti, ali isto tako raspolažu i informacijama o općim uvjetima poslova­nja, tehnološkim promjenama i ostalim endogenim i egzogenim utjecajnim čimbenicima. U takvim prilika­ma tržište igra nezamjenjivu ulogu kao mehanizam za transmisiju znanja najudaljenijih promjena osobama, koje na licu mjesta, bez zadrške i bez krivih premisa, donose poslovne odluke.

Tijekom II. svjetskog rata i na kraju, vladalo je među ekonomistima opće uvjerenje da europske i iz-vaneuropske zemlje izašavši iz rata bez, ili s vrlo os­kudnim sredstvima, nikada više neće biti u stanju rije­šiti se svemoći američkog kapitala, i da će do u besko­načnost trpjeti od nedostatka američke valute. Njema­čka je prije II. svjetskog rata svjetskom tržištu isporu­čivala proizvode visoke kakvoće, dok je Japan u to vri­jeme nudio svijetu masovne i jeftine proizvode. Te dvi­

je države, izgubivši rat, prvo su ga dobili jer su imale vrijednu, obrazovanu i kvalificiranu te gladnu radnu snagu, a gospodarski su sustav podredili naprijed izni­jetim načelima.5 Drugo, Njemačka i Japan odlučno su krenuli putem usredotočenja na proizvodnju visoke ka­kvoće. Njemačka je nastavila putem kojega je započela još u drugoj polovici 19. stoljeća, dok je Japan takvu orijentaciju usvojio nakon II. svjetskog rata. EU je di­jete američkog gospodarskog i iz njega nužno rezulti-rajućeg političkog ekspanzionizma, kako bi stvorilo jedno novo razvijeno tržište sa 0,4 milijarde stanovni­ka, na kojemu će visokoproduktivna američka privreda ostvariti dominaciju. Za sada izgleda da Amerikanci potcjenjuju njemačku vitalnost koja je izgubila na boj­nom polju dva rata, ali ih je oba ekonomski dobila. Isto tako, iako to itekako osjećaju, na sceni je Japan, sve dok se ubrzo ne isčahuri novi div neslućenih mogućno­sti - Kina. Nastupom Kine nakon što ona savlada do­maću oskudicu i nedostatak investicijskih sredstava, mijenjat će se pravila igre koja Amerikanci naguravaju cijelom svijetu već čitavo stoljeće. U svakom slučaju, 21. stoljeće bit će puno potresa, rađanja novih divova (Kina, Rusija) i nestajat će dojučerašnjih jurastičkih di­nosaurusa kao što su Engleska, a dijelom i Francuska.

Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja je krizu gotovo već prošla bez većih potresa, bez nekontrolira­ne korupcije i bezvlađa kao u drugim zemljama. Goto­vo 17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko godina postalo je ili ubrzano postaju ponovo Nijemci u pra­vom smislu riječi.

Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Eu­ropske zajednice, to će najvjerojatnije i ostati, pa opas­nost po koherenciju EZ-a postoji samo utoliko, što će najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više, neke manje, naručivati poduže vrijeme vagone za transport svojeg monetarnog zlata u Frankfurtu/M.

1. OKOLIŠNI ASPEKTI POLJOPRIVREDNE I ŠUMARSKE DJELATNOSTI Enviromental aspects of forestry

Poljoprivreda i šumarstvo stoje u uskoj vezi s bio­loškim tijekom u prirodnom bitku, tj. oni su usko me­đusobno povezani s mnoštvom životnih oblika, kao i s neživim okolišem. Uz uvjete tala, stanja autoktonih vrsta, klimatskih uvjeta i povijesnog korištenja, koji su ostavili trag na poljoprivredno i šumsko zemljište u prošlosti, oni utječu na aktualne oblike i intenzitet kori­štenja zaštitnih dobara okoliša: biološku raznolikost, vodu, tlo, zrak i klimu. Zbog tih uskih veza sa spome­nutim zaštitnim dobrima, potrebno je i dalje poboljša­

vati aktualno stanje okoliša i smanjivati postojeća op­terećenja. Time bi se omogućila regeneracija resursa od opterećenja nastalih u prošlosti.

Velik dio aktualne biološke raznolikosti u srednjoj Europi nastao je potiskivanjem šume i stvaranja kulti­viranog zemljišta korištenim za poljodjelstvo. Iz toga su povezane mnoge vrste korištenih ekosustava. Nuž­no je stoga stvarati poljodjelske proizvodne sustave na način da oni pridonose održanju biološke raznolikosti. Bitni čimbenici koji pridonose gubitku biološke razno-

Takav gospodarski sustav znanstveno je prvo obradio austrijski ekonomist Friedrich August von Hayek (1899-1991), iza koje je slijedi­la plejada angloameričkih suvremenih ekonomista, koji su svijet shvatili tako da su odstupali od laissez-faire gospodarstva, pronalazeći instrumente da gospodarski razvoj usmjeravaju u željenom smjeru, izbjegavajući pogreške koje mogu nastati i nastaju centralističkim vođenjem nacionalnih privreda.

485

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list hr. 9-10. CXXV1I (2003), 483-500

likosti u poljodjelskim ekosustavima su promjene u korištenju (intenziviranje i zaoravanje ekstenzivnih pašnjaka, gusti slijed plodoreda), uklanjanje struktur­nih počela (živice, grmlje, obrasli nagibi), mjere od­vodnje, zalijevanje, kao i zaštita bilja. Osnovna potre­ba je poljodjelsku i šumarsku proizvodnju voditi tako, da bude odgovarajuća staništu i klimatskim prilikama, i da resursima koji stoje na raspolaganju ne škode ili da ih se ne smanjuje. Na taj način ekstenzivna poljopri­vreda omogućava održanje poluprirodnog habitata, koji je povezan uz oblik poljoprivrednog oblika kori­štenja zemlljišta. Međutim i intenzivno gospodarena područja mogu kroz bezbroj mjera u gospodarenju po­boljšavati velik broj bioloških oblika. Ekološka upora­ba zemljišta pri tom dobija posebno značenje.

Površinske i podzemne vode uslijed unošenja tvari temeljenih na dušiku i fosforu su opterećene, tako da npr. u tekuće vode oko dvije trećine unešenih fosfata dolazi s poljoprivrednih površina, jednako kao što kod dušika pretežiti dio difuznog unosa dolazi iz poljopri­vrede. Rizik unosa hranjivih tvari pod utjecajem je pri­rodnih čimbenika, kao što su količina oborina i njihova distribucija, te svojstva tala. Kroz previše unosa gnoji­va i nepažljivog gnojenja, u određeno vrijeme, dolazi do pogoršanja tla.

Tla su temelj poljodjelske i šumske proizvodnje. Po­litika Savezne vlade stoga je strogo i znalački usmjerena na sprječavanje unosa štetnih tvari koje mogu degradi­rati tla. U tom pogledu naglašena je briga njemačkih vla­sti na održanje potrajnosti i djelotvornosti zaštite tala.

Mjere zaštite bilja mogu biti izvorom opasnosti za okoliš. U Njemačkoj se stoga dozvolama i drugim mjerama sprječava uporaba zaštitnih sredstava koja mogu uzrokovati štete okolišu.

Pri uporabi vode za navodnjavanje u poljodjelstvu i iz toga rezultirajućem smanjenju razine podzemne vode, koje u nekim zemljama svijeta mogu uzrokovati oskudicu, u Njemačkoj jedva da to dolazi do izražaja. Štaviše, na zemljištu korištenom za poljodjelstvo, na­suprot šumskom zemljištu, pokazalo se da je mjesti­mično obnova vodene razine zemljišta korištenog za poljodjelstvo čak brža.

Poljoprivreda i šumarstvo su kao gotovo nijedno drugo gospodarsko područje, usmjereni na stabilnu kli­mu. Bilje i biljne zajednice samo se i polako mogu pri­lagođivati na promijenjene klimatske uvjete. Promjena klime, prateće nevrijeme i ekstremi kao što su npr. po­plave 2002. godine, na velikim površinama škode po­ljoprivrednim kulturama. Poljodjelstvo sudjeluje tako­đer pri emisiji metana (CH4) i dušičnog dioksida (N20), štaviše, u značajnim količinama kod ostalih sektora ne sudjeluje toliko u ukupnoj emisiji svih ostalih klimat­skih plinova. Poljoprivreda postupcima potrajnosti u proizvodnji može pridonijeti smanjenju emisije meta-

486

na i ugljičnog dioksida. Istovremeno poljodjelstvo može proizvodnjom uzgajanih sirovina i s tim poveza­nom substitucijom pridonijeti redukciji emisije plino­va koji proizvode učinak staklenika.

Jednaku pozornost u njemačkom gospodarstvu daje se korištenju drva kao energenta. Čitavim nizom pod-sticajnih mjera uvodi se drvo kao gorivo u većim po­strojenjima za grijanje i racionalnoj konstrukciji ložišta i sagorijevanja, kako bi se smanjili neželjeni gubitak topline.

Izvori koje je moguće uporabiti kao drvo za energi­ju može biti klasificirano u dvije kategorije, prva, netr-govački poluproizvod proistekao iz šumskouzgojnih radova, i druga, prilikom sječe glavnog prihoda (gra-njevina i kiće) i drvo malene trgovačke prodajne vri­jednosti kojemu drvo za energiju daje dodatnu vrijed­nost (oblice, iverje od cijepanja, sječenice).

U cijelom lancu prerade drva isto tako nastaju nus­proizvodi, osim u šumarstvu, tako i prilikom korištenja drvom obraslih površina (drvoredi, parkovi, itd.), tako i u industriji, pri primarnoj preradi u pilanama, u dru­goj transformaciji (stolarstvo, tesarstvo, tokarenje itd.), te korištenje odbačenog, starog drveta (uporabljene palete npr.) koje je moguće uporabiti kao gorivo.

Gorivo drvo dolazi u velikom broju oblika (panjevi, okorci, kora, iverje, briketi, granule, piljevina, drvno brašno, itd). Općenito vrijedi pravilo da je cijena gori­vom drvu veća stoje ono standardnije izrađeno i suhlje.

Površine šuma koje pokrivaju europske zemlje imaju globalni trend porasta. U većini europskih zemalja proširenje šumskih površina ostvaruje se zauzimanjem napuštenih površina poljoprivrede. Sječa drva znatno je manja od godišnjeg prirasta. U pros­jeku, u Europi se tek oko Vi godišnjeg prirasta siječe. Stanje je, dakako, različito u pojedinim zemljama, ali općenito uzevši, potencijal je vrlo velik. Dobar dio toga potencijala moguće je mobilizirati za korištenje drva kao energenta.

Unatoč svemu, vrlo teško je i osjetljivo vrednova­nje ovih drvnih energetskih izvora, budući da su tu u igri: vrsta šuma, uzgojni oblici, raspored drvne indus­trije, postojeća tražnja za različitim podproizvodima.

Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Iz­vor: EurObserv'ER) bila je na području EEZ 47,3 mili­juna tona ekvivalenta nafte (TEP6). Ta proizvodnja je u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i za proizvodnju električne energije (29,6 TWh7)- Drvo kao energent predstavlja 6,3 % pro­izvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više

6 TOE Ton-oil-equivalent ; Tonnes equivalent petrole - TEP; (Ekvivalent mazuta u tonama)

7 Twh tera Wat sati, tera = IO12 1 bilijun

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 483-500

od 2 % ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54 % u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije.

Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Fran­cuska, potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju sa preko 60 % europske proizvodnje energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja,

udio energije iz drva ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije kao što su Finska (57 %), Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne energije iz drva u stalnom je porastu, od 1999. na 2000. godinu porasla je za 1 milijun TEP.

EZ stavlja drvo kao energent medu prve u planu op­skrbe energijom u budućnosti, zbog povećanja svoje ne-

487

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GOOINK Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500

zavisnosti o energiji, na putu razvoja potrajnog gospo­darenja šumskim bogatstvima. EZ ima za cilj da 2010. godine pokrije 12 % interne potrošnje energijom iz ob­novljivih izvora. Predviđena snaga za zagrijavanje dr­vom kao energentom trebala bi biti 10 000 MWh", što predstavlja povećanje proizvodnje za 4,5 MTEP9 (stoje nešto ispod 10 %). Ova procjena odgovara otprilike gri­janju jednog milijuna stanova grijanih drvom individu­alnim pećima, zajedničkim grijanjem i urbanim toplana­ma. Napori razvoja usmjereni su u prvom redu na zaje­

dnička zagrijavanja i mreže toplana, zahvaljujući na­pretku izgradnje prilagođenih uređaja kakvi već rade u Austriji, Danskoj, Finskoj i Švedskoj. Potencijal razvoja automatskog grijanja i toplana na drvo smješta se u pr­vom redu u urbanim zonama, udaljenim od mreže distri­bucije topline i prirodnog plina. Napori razvoja pridono­se malo individualnom zagrijavanju, budući da su već oko 85 % stambenih jedinica u EZ već zagrijavani in­dividualno. Modernizacija tehnologija trebala bi prido­nijeti vrijednom napretku i uštedama.

2. STRUKTURA UPORABE ZEMLJIŠTA Structure of land use

Ujedinjenjem do kojeg je došlo padom Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine, S.R. Njemačka ima po­vršinu 35,7 milijuna ha. U 2001. godini, prema popisu za 31. 12. 2000., poljodjelska površina zauzimala je 53,5 % (19,1 milijun ha), prvo mjesto kao i prije, kori­steći preko Vi površine Savezne države. Sa 29,5 % (10,5 milijuna ha), gotovo jedna trećina ukupne površi­ne SR Njemačke otpada na šume. Za naseobine i pro­metnice korišteno je 12,3 % (4,4 milijuna ha), 2,3 % (0,8 milijuna ha) zauzimaju površine unutarnjih voda, dok su 2,4 % površine ostale namjene.

Iz popisa ukupnog korištenja zemljišta cjelokupne savezne države 1993., 1997., i 2001. moguće je uočiti trend kretanja uporabe zemljišta. Poljodjelsko zemljiš­te je između 1993. i 2001. smanjeno za oko 410.000 ha ili 2,1 %. Udio šumskog zemljišta je u posljednjem de­setljeću lagano porastao. Najveći porast uporabe zabi­lježen je u površinama za naselja i prometnice, s 360.000 ha (tj. 9,0%).

Posjedi s općekorištenim poljodjelskim zemljištem veličine 2 ha i više u 2001.godini raspolagali su sa 17,1 milijuna ha poljodjelskog zemljišta. Od toga je 11,8 milijuna ha (69,3 %) otpadalo na oranice, a 5,0 miliju­na ha (29,4 %) trajno korištene površine, dok se pre­

ostalih 1,3 % za poljodjelstvo rabljenih površina koris­tilo za trajne nasade i vrtne kulture. Devedesetih godi­na, sve do najnovijeg vremena, relativan udio oranica za poljodjelstvo lagano raste.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju 10,7 milijuna ha (1998), ili za otprilike oko 210.000 ha više nego da­nom ujedinjenja prije 10 godina. Na šumske površine otpada oko 30% cjelokupnog teritorija.

34 % šumskih površina su u državnom šumoposje-du, 20 % u posjedu društava i udruga, a 46 % je u pri­vatnom šumoposjedu. Kod privatnog šumskog posjeda valja uvažiti da su mu pridodane šumske površine rani­jeg Fiducijarnog ureda (Treuhandanstalt), koji je od 1. siječnja 1995. postao Savezni ured za rješavanje po­sebnih zadaća proizlazećih iz ponovnog ujedinjenja Njemačke (Bundesanstalt fur Vereinigungsbedingte Sonderaufgaben, BVS) koje služi za odštetu ili rješava­nje još neriješenih restitucijskih zahtjeva. Vrste drveća kao smreka, jela i duglazija, dolaze u Njemačkoj na oko 35 % površina, bor i ariš na 31 %, hrast na 9 %, a bukva i ostale listače na 25 %.'"

Oko 9,5 milijuna ha šuma u Njemačkoj", u 1998. godini sastojalo se od 434.000 statistički obuhvaćenih posjedovnih jedinica gospodarenih po poljoprivrednim

Tablica 2. Struktura posjedovnih jedinica12 sa šumom u SR Njemačkoj 1998. g. Table 2 The structure of properties with forest in Germany in 1998

Vrsta gospodarstva

Poljoprivredna gospodarstva Šumska gospodarstva Ukupno - Total

Broj posjedovnih jedinica Number of proprietorship units

277 224 156 404 433 628

Šumska površina posjedovnih jedinica Number of proprietorship units

1000 ha

1 509,5 8 000,0 9 509,5

% gospodarene površine

% of managed area

16 84

100

Ha po posjedovnoj jedinici Ha per

proprietorship unit 5,4

51,1 21,9

Izvor - Source: Agrarbericht der Bundesregierung J999., BMELF, Bonn, 1999

Bundeswaldinventur 1987 Površine koje su obuhvaćene statistički Šumskoposjedovnc jedinice s >1 ha šuma

488

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003). 4X3-500

i šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa šumom (oko 64 %) otpada na poljoprivredna gospo­darstva. Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna ha, tj. s oko 16 % statistički obuhvaćenih šumskih po­vršina. 156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospo­dare s 8,0 milijuna ha šuma (84 %), kako to pokazuje tablica 1.

Njemačka je zemlja koja već dugi niz godina iz zna­čajnih sredstava poreznih obveznika podupire svoje šumarstvo, kako bi ga održala i poboljšala. Napori da se ispravi naslijede kameralizma i šume približe priro­di bliskim sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim mjestima diljem te velike i lijepe zemlje. Počevši od juga, u Alpama i prialpskom području Bavarske i Ba­den- Wurttemberga, protežu se prekrasne gorske šume pretežito četinjača, a prema sjeveru do Teutoburške šume gdje je započela povijest Njemačke te dalje na sjever protežu se uzorno gospodarene šume četinjača, listača i mješovite šume, stvaraju i prelijepe krajobraze koji plijene ljepotom. Samo kratak put kroz npr. Auetaal u Donjoj Saksoniji, a takvih je krajeva bez­broj, oduzima dah. Da se o npr. Schwarzwaldu i ne go­vori. Isto je to slučaj kada se ide od istoka, od Tarandta u Saksoniji ili pretežitih borovih šuma pjeskovitih tere­na Brandenburga, prema zapadu, sve do Porajnja. Po­svuda se prostiru uredno gospodarene visoke šume, koje sve više postaju prirodi bliske. Unatoč gustoj na-pučenosti, pokazalo se da se uz marljivost, poštenje, znanje i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje, već izvozi značajne viškove poljoprivrednih i prehrambe­nih proizvoda, a unatoč tomu neprekidno povećava po­vršine pod šumom na račun poljoprivrednog zemljišta ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako važnost poljo­privrede i šumarstva u njemačkom gospodarstvu nije velika na ovom malom segmentu pokazuje se stručan i zdrav pristup poljoprivredi. U Njemačkoj gotovo da ni­komu ne pada na pamet da raspravlja o nestajanju ma-

3. TRŽIŠTA DRVA Slabljenje tržišne konjunkture u 2001. godini, po­

godilo je drvnu i papirnu industriju. Ukupan promet i broj zaposlenih pao je za oko 5 %. Proizvodnja u goto­vo svim područjima prerade drva pada. Posebno su po­gođeni proizvođači gotovih montažnih i dijelova za ugradnju iz drva. Lakši pad zabilježen je i u industriji pokućstva. Prema iskustvima, tržišna nesigurnost uo­bičajeno vodi tomu da kupci odustaju od kupnje ili manje kupuju trajna potrošna dobra. Mnogobrojni drv­ni proizvodi rabe se u građevinarstvu. Slabljenje građe-

13 Funkcija štedionice - The function of saving bank 14 Sve količine prikazane su u m5 su s korom. Izvor: THE FOREST

FAO Rome, New York 1992 15 ŠGG = Šumsko gospodarska godina (01.10.t-30.09.t+l) (Fortswi:

lih poljoprivrednih gospodarstava, kojih se broj usta­lio, kada je moguća ekonomična i visoka proizvodnost kultura na tom istom malom posjedu.

Savezna statistička služba Njemačke općenito obu­hvaća poljodjelske posjede od 2 ha obrađivane površine na više i šumoposjede preko 10 ha površina pod šumom. Oko 273 000 tako statistički obuhvaćenih posjeda gospodarilo je u Njemačkoj u 2002. godini s oko 8,9 milijuna ha šuma. Pri tom 27.800 šumoposjeda raspolaže s oko 7,5 milijuna ha šumskih površina. Oko 90 % posjeda sa šumom su poljodjelski posjedi, s ukupno 1,5 milijuna ha površina pod šumom ili 17 % šumskih površina. Ogroman broj privatnih šumoposje-dnika su poljoprivrednici (njih 277 224) sa šumoposje-dima prosječne veličine 5,4 ha, koji dopunjuje prihod poljoprivrednika i daje mogućnost sječom zahvatiti u imutak u trenutku potrebe. Upravo je u Njemačkoj (i u Austriji također) uočena ta funkcija malog šumoposje­da s njegovom štedioničkom funkcijom.11 Time šumo-posjed značajno pridonosi gospodarskoj stabilnosti po­ljoprivrednih dobara. Sumoposjed pridonosi također oblikovanju krajobraza, pri čemu se ispunjujc važna rekreativno-krajobrazna funkcija. Seoskim šumama bogata područja iskazuju se dijelom prirodi bliskim prebornim gospodarenjem šumama kao npr. u Allgau i u Schwarzwaldu.

Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih šuma u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji prirast iznosi po ha oko 5,9 m3. Valja posebno istaći da je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195 % eu­ropskog prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137 % europskog prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz nje rezultirajući prirast, sječe u Njemačkoj također su oko 141 % europskog prosjeka.14

- Timber markets vinske konjunkture ima stoga neposredan utjecaj na preradu drva. Još nisu u potpunosti sagledane posljedi­ce na građevinsku djelatnost katastrofalnih poplava u ljetu 2002. Polazi se od toga daje to dovelo, u najma­nju ruku kratkoročno, do oživljavanja građevinske dje­latnosti u regijama pogođenim tom katastrofom.

Na tržištu oblog drva u ŠGG15 2001. godini osjećali su se još uvijek posljedice orkana LOTHAR (Božić 1999). Budući da tržišni poremećaji nastali orkanom nisu uklonjenni u ŠGG 2000. u pokrajinama Baden-

:SOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva &

haftsjahr)

489

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9- 10, CXXVII (2003), 483-500

Wiirttemberg, Bavarskoj, Hessenu, Rajnsko-Falačkoj i Saarskoj donijeta je odredba da se inače planirane sječe smrekovine odgode za sljedeću godinu. Za svladavanje pri transportu oblovine produžene su olakšice uporabe putova koje bi vrijedile i u 2001. godini. Time bi se po­stiglo ujednačenje u količinama između regija, što bi pomoglo cjenovnom ujednačenju.

Ograničenje sječa smrekovih trupaca i pad cijena smrekovih sirovina doveli su do pada redovite sječe. Olujom uvjetovane sječe (izvanredne sječe) bile su u ŠGG 2001. još uvijek vrlo visoke, tako daje ukupan rezultat sječa smrekovine bio na visokoj razini od 20

Sječa drva u ŠGG 2001. ponovo je dostigla obujam prijašnjih godina, nakon stoje u prethodnoj godini zbog vjetroloma sječeno iznadprosječno mnogo. Cijena drvu ponovo se lagano digla, jer je prošle godine zbog velikog napada drva poslije teških oluja, vidljivo pala.

Proizvodna vrijednost drvne sirovine šumarstva u Njemačkoj, kao rezultat količine i cijene, bila je u ŠGG 2001. oko 1,6 milijardi Eu i time za oko 24,1 % manja od one u prethodnoj godini. Nakon odbijanja troškova, amortizacije i proizvodnih poreza, dobija se oko 1/3 niža neto novostvorena vrijednost (bruto domaći proiz­vod - BDP) od 0,7 milijardi Euro.

Za prikaz gospodarskog stanja u privatnom i korpo­rativnom šumarstvu s preko 200 ha površina pod šu­mom u 2001 ŠGG uzeti su knjigovodstveni podaci 333 posjeda iz BM VEL mreže uzoraka. Rezultati za državne šume temelje se na podacima zemaljskih šumskih upra­va. Rezultati poljodjelskih dobara s manje od 200 ha šume prikazani su posebno. Stanje prihoda u malom pri­vatnom šumoposjedu, s kojim se ne gospodari unutar posjeda koji predstavlja glavninu (poljoprivredna dobra sa šumom), statistički nije obuhvaćen.

Rezultati pojedinih posjedovnih vrsta ne mogu se u potpunosti međusobno usporediti. Tako npr. izvjesni upravni troškovi korporativnog šumoposjeda nisu za­računati šumi kao mjestu i nositelju troškova. U držav­nom šumoposjedu problem je kako podijeliti troškove središnje uprave te znanstvenih i praktičnih istraživa­nja između pojedinih upravnih jedinica. Iz toga proiz­lazi da se mora uzeti u obzir da su dodatni izdaci i mali iznosi, uzrokovani zaštitnim i rekreativnim funkcija­ma, za pojedine posjednovne vrste različito veliki.

Poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju šumu, u prosjeku gospodare s oko 20 ha šumskih površina. Oko 68 % svih gospodarstava gospodare samo s 10 do 20 ha, a samo 4,1 % poljoprivrednih gospodarstava raspolažu sa preko 50 ha šume. Svrstani prema veliči­ni, vidi se da samo ona poljoprivredna gospodarstva sa preko 50 ha šuma ostvaruju pozitivan čist prihod. U

milijuna m3. Sječa hrasta i bukve je, međutim, u odno­su na prethodnu godinu, lagano porasla. Sječa borovi­ne je pala, tako daje ukupna sječa u cijeloj Njemačkoj s oko 39,5 milijuna m3 bila unutar okvira dugoročnih prosjeka, i nasuprot prošloj godini (oko 49 milijuna m3) bila je znatno manja.

Početne prodaje vlažno uskladištenog drva posječe­nog radi olujnih šteta, kao i oprezna tražnja smrekovine, dovela je do osjetne suzdržanosti kod sječa u ŠGG 2002. godini. To će se odraziti na poslovne rezultate, tako da je u ŠGG za računati sa smanjenim sječama.

prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju oko 2 % od ukupnih prihoda iz gospodarenja šumama.

Poljoprivredna gospodarstva (koja se pretežito bave poljoprivredom) sa šumom prosječno u cijeloj Njemač­koj imaju 63,5 ha poljoprivredne površine i 20,6 ha po­vršina pod šumom. U šumskogospodarskoj godini (ŠGG) 2001/2002 prosječno je posječeno 54,3 m3 drva po posjedu ili 2,6 m3 po 1 ha šumske površine (ŠP). Pro­sječno postignuta cijena po 1 m3 iznosila je 49 Euro/m3. Valja naglasiti daje prosječna postignuta prodajna cije­na drva u poljoprivrednim gospodarstvima sa šumom, koja raspolažu sa 50 i više ha šumskeih površina, u tom razdoblju bila čak 154 Euro/m3. Prosječno utrošeno rad­no vrijeme tijekom godine za rad u šumi po prosječnom posjedu iznosilo je 169 radnih sati, od čega su 136 rad­nih sati poljoprivrednika i njegove obitelji. Poljopri­vredna dobra sa 10-20 ha šume imali su čak 56 Euro/ha šumske površine gubitka, dobra sa 20-50 ha šuma imali su gubitak 32 Euro/ha ŠP, a kako je naprijed rečeno, sa­mo dobra sa preko 50 ha ŠP imala su dobitak od 16 Euro/ha ŠP, tako da su sva poljoprivredna dobra u pro­sjeku, unatoč podsticajima i različitim subsidijama u novcu i uslugama, imala gubitak, odnosno čist prihod II od 35 Euro/ha ŠP

Nakon stoje oluja LOTHAR u ŠGG 2000. prekinu­la pozitivna kretanja poslovnih prinosa u korporativ­nim i privatnim šumama, posljedice su donijele slablje­nje konjunkture drva, što je u ŠGG dovelo do daljeg pada čistog prihoda. U Njemačkoj su se prosječni čisti prihodi preostali po odbitku svih troškova za poduzet­ničku djelatnost i ukamaćenje uporabljenog kapitala po 1 ha šumske površine, smanjili za Euro 52, na -33 Euro (bez poticaja) odnosno na 10 Euro (s poticajima).

Prosječna veličina korporativnog šumoposjeda u ŠGG 2001. iznosila je 950 ha. S državnim poticajima zaradili su ti šumoposjedi pozitivan čist prihod od samo 4 Euro/ha. Bez državnih poticaja imali su ti po­sjedi negativan čist prihod od -47 Euro/ha šumske po­vršine. Državni poticaj od Euro 5 l/ha bio je na istoj ra­zini kao i prethodne ŠGG.

4. POSLOVNI REZULTATI - Business performances

490

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500

Uzrokom za ovakav pad u prihodima je smanjena sječa. Naprama olujom uvjetovane visoke razine sječa prethodne godine, one su pale na prosječno 5,8 mi po ha šumske površine, tj. za 1/3. Poslovni prihod pao je ovdje

Tablica 3. Poslovni rezultati Table 3 Business performances

Grupiranje prema visini čistog prihoda pokazuje da 73 % posjeda nije postiglo pozitivan poslovni rezultat (u prethodnoj godini bilo ih je 60 %). Oko 5 % (12 %) posjeda, postigli su čist prihod od preko 100 Euro/ha šumske površine. Najbolji iznadprosječni poslovni, rezultati ostvareni su kod posjeda sa iznadprosječnom veličinom sječe i iznadprosječnim udjelom trupaca, kao i oni posjedi s iznadprosječnim udjelom smrekovih starijih sastojina. (v. tab. 4 ).

Prema veličini šumoposjeda, kako glede sječa tako i etata, nijedna grupa nije ostvarila pozitivan čist pri­hod. Relativno najbolje rezultate postigla su gospo­darstva sa preko 1000 ha šumoposjeda.

Podjela po vrstama drva pokazuje da su prema masi sječa čisti prihodi neovisni o prevladavajućoj vrsti drva i da su posvuda negativni. U šumposjedima gdje pre­vladava smreka čist prihod uglavnom je opao. To se objašnjava time stoje ova grupa šumoposjeda posljed­nje godine najjače pogođena olujom. U posjedima s borom, prihodna se situacija najmanje pogoršala. Pre­ma veličini sječe posjedi sastavljeni od različitih vrsta drva relativno su najbolje prošli.

za skoro 30 %. Proizvodne troškove s druge strane nije bilo moguće smanjiti u istom omjeru, već samo za 17 %, uslijed čega se pogoršao odnos prihodi/rashodi s odgo­varajućim negativnim posljedicama po čistti prihod.

Mjereno prema veličini sječe ili etata, u prosjeku ni­jedna grupa posjeda nije ostvarila pozitivan financijski rezultat.

U većim privatnim šumoposjedima (s preko 200 ha) prosječan posjed od oko 770 ha, čist prihod je pao, uključivši državne subsidije, za Euro 72 na Euro 27 po ha šumske površine. Državne subsidije bile su u privat­nim šumama Euro 20/ha šumske površine. Bez te dr­žavne pomoći pada čist prihod sa Euro 72 na Euro 7 po jedinici površina pod šumom. Znatno manje sječe i niže cijene drvu u životu privatnih šumoposjeda doveli su do nazatka poslovnog prihoda za oko 32 %. Poput korporativnih šuma proizvodni troškovi nisu padali u istom obujmu. Taj izdatak je pao oko 17 %, tako da su čisti prihodi očitiji u padu.

Analiza poslovnih rezultata privatnih šuma različi­tih veličina i sastava pokazuje: • da je i ovdje prihodno stanje različito. Dok dobrih

52 % (prethodne godine 31 %) obuhvaćenih šumo­posjeda nisu mogli ostvariti pozitivan poslovni re­zultat, samo je 13 % (31 %) imalo čist prihod preko Euro 100/ha šumske površine. (Tab. 4 i 5).

491

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2(102 2(103. CiODINh Šumarski list br. 9-10, CXXV11 (2003), 483-500

• U odnosu na čist hohodak 1 (bez subsidija), posjedi sa šumskom površinom od 200 do 500 ha ostvarili su najviše čiste dohotke po jedinici površine.

• Pri klasifikaciji prema vrstama drva, kao i inače čis­ti dohoci najviši su u sastojinama smrekovine, naj­niži pak u mješovitim sastojinama. Poljoprivredna dobra sa šumom obuhvaćena su kao

posebna grupa i posebno su klasificirana. U ŠG 2001/2 istraženo je 198 poljoprivrednih dobara kojima je poljodjelstvo glavna djelatnost, a koja imaju od 10 do 200 ha šumske površine. U šumarskom poslovnom dijelu te grupe došlo je u ŠG 2001/2 (01. 07. 2001-30.

09. 2002) do laganog pogoršanja prihodnog stanja, koji su posljedica padajućih primitaka ukupnog prihoda, koji su bili posljedica manjih sječa pri laganom pobolj­šanju cijena drvu i naraslih troškova gospodarenja šumskih površina.

U prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju oko 2 % prihoda ukupnog gospodarstva iz šu­marske djelatnosti. U poljodjelskom poslovnom dijelu u odnosu na prethodnu godinu postignut je veći podu­zetnički dobitak od 25.856 Euro, stoje za 10,2 % više od prethodne godine.

Tablica 4. Pokazatelji šumoposjeda od 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I1' Table 4 Indexes of forest holdings with over 200 ha of forest land by net return I

IZVOR, Source: Ernahrungs- und agrarpolitischer Bericht der Bundesregierung 2003, BMVEL, Berlin

Obračun čistog prihoda bez državnih subvencija, premija ili posrednih poticaja, kao što je besplatna ilui pojeftinjena briga na razini šumske uprave. PS = površina pod šumom PS = Površina pod šumom S = Sječa Bez vlastite potrošnje - Without own use Prijašnji način obračuna bez doplata od države, premija i uključiv posrednih podsticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini šumske uprave

492

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003). 483-500

Poljoprivredna gospodarstva u prosjeku gospodare sa 20 ha gospodarskih šumskih površina. Podjela prema veličini pokazuje daje pozitivan čist prihod postiže tek sa 50 i više ha šumske površine.

U prognozama za sljedeću godinu njemački šumarski stručnjaci ne očekuju značajnija poboljšanja, ponajprije zbog smanjenja sječa, a onda zbog poraslih troškova, koji su najvećim dijelom rezultat objektivnih prilika.

Tablica 5. Pokazatelji šumoposjeda od 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I22

Table 5 Indexes of forest holdings with over 200 ha of forest land by net return I

Obračun čistog prihoda bez državnih subvencija, premija ili posrednih poticaja, kao što je besplatna ilui pojeftinjena briga na razini šumske uprave. PS = površina pod šumom PŠ = Površina pod šumom S = Sječa Bez vlastite potrošnje - Without own use Prijašnji način obračuna bez doplata od države, premija i uključiv posrednih poticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini šumske uprave

493

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10. CXXV11 (2003), 483-500

494

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003), 483-500

POKAZATELJI ZA ŠUMOPOSJEDE OD > 200 HA ŠUMSKE POVRŠINE PREMA VRSTI ŠUMOPOSJEDA U SR NJEMAČKOJ34

Indexes of forest holdings with more than 200 ha of forest classified by type of ownership

495

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 483-500

496

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500

497

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003). 483-500

498

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10. CXXVII (2003), 483-500

499

R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500

SUMMARY: Forestry in Germany on 30 % of its total teritory fulfils important tasks of ensuring of natural conditions of life, subsitent production of timber raw material, and development of space s scenery. The central aim of forest policy of the Federal State and Lander is to maintain and improve the ability of forests to fulfill subsistently in the best way the multitude of its functions. For this purpose, based on density of population and structure of the German forests, as a rule, the planed forestry is required. The most of for­est areas fulfil more functions at the same time, maintaining multifunctionali-ty, on same areas single functions having priority (e.g. nature protection, ero­sion and avalanche control, recreation etc.).

The production of wood for energy in 2000 at the level ofEUwas 47.3 mil­lion TOE. Said production primarily was used for termic purpose (85 %), but also for the generation of electric power (29.6 Twh). Wood as energent has in the EU share of 6.3 % of the total production of primary energy, but covers only 2 % of energy consumption. Nevertheless, wood is the primary renew­able energy source, sharing with 54 % in the total consumption of renewable energy sources.

The greatest producer of energy obtained from wood in the EU is France, Sweden, Finland and Germany. These four countries represent 60 % of the European energy production based on wood. In the greatest part of European countries, the energy obtained from wood has an important place of primary energy production, such as Finland (57 %), Portugal (47 %), Austria (32 %), and Sweden (27.5 %). The production of primary energy from wood is in steady rise, from 1999 to 2000 it raised for one million TEP.

As in other industrially developed countries of Europe, forestry represents in the gross domestic product in Germany less than 1 %. Wood based indus­tries (incl. pulp and paper) have in Germany 2-3.9 % of the total national GDP. It should be pointed out that Germany is the most important producer of machines and facilities for forestry and forest industries, multiply exceeding the important producer and exporter of equipment for forest industries, Italy.

Despite of seemingly low participation, Germany owns meticulously man­aged and tended forests with corresponding forest industry.

The German Government and population are well aware of multiple uses of forests, thus well elaborated and profesionally irreproachable manage­ment plans, in debates in the Federal Parliament, pass through without worth mentioned difficulties. This is contributed by very strict, selective, and high professional standards of foresters employed in forest administration at all levels.

Despite economically led operations, the revenues from timber sales and marketable services cannot cover the actual expenses, where in the sustain-ability of forest influences large sums of monies from the federal and provices' budget are required, what is in Germany actually done, a measure which maintains the atractivity of forest ownership in which, numerous own­ers, individuals, corporation and state, continuously invest.

Such a policy guarantees the support of the market to the sustainability of land s forest wellfare.

Key words: State of German forestry - Natural conditions of life -Subsistent production of raw materials and forest influence services - Wood as an energent - Public subsidisation of forestry

500