Umjetnost XIX. i XX. stoljea SPLIT

VLAHO BUKOVAC(Cavtat 1855 Prag 1922) koluje se u Parizu na cole des Beaux Arts (A. Cabanel) Sudjeluje na izlobama Salona jo kao student. Boravi u Dalmaciji Splitu 1884-1885 kada slika portrete tamnog kolorita i studije mora to najavljuju novi smjer u njegovu slikarstvu. 1893-1894 dolazi u Zagreb (na poziv Izidora Krnjavog) Bukovac donosi francusko slikarstvo, piktoralnost i kolorit utjee na mlade slikare, te se oko njega stvara krug umjetnika tzv. Bukovev krug Stvara se pojam HRVATSKE MODERNE novog slobodnog stila: PLENERIZAM POENTILIZAM SIMBOLIZAM Izloba HRVATSKOG SALONA u Umjetnikom paviljonu (1898.) kao izraz novog umjetnikog stila Bukovac se 1898. povlai u Cavtat 1902. odlazi u Be, a nakon toga u Prag gdje se posveuje pedagokom radu na prakoj akademiji.

Vlaho Bukovac, Gunduliev san, Moderna galerija, Zagreb

Vlaho Bukovac, Moje gnijezdo

Vlaho Bukovac, Japanka

Vlaho Bukovac, Divan, Galerija umjetnina, Split

Vlaho Bukovac, Mladi violinist, Galerija umjetnina, Split

CELESTIN MEDOVI(Peljeac, 1857 Sarajevo, 1920)

Uz Vlahu Bukovca najistaknutiji slikar prve generacije hrvatske moderne kolovao se na Akademiji u Mnchenu u tradiciji akademskog slikarstva. 1895. Pridruuje se Bukovevom krugu u Zagrebu i prihvaa njegov plenerizam i paletu boja. Radi velike historicistike povijesne teme kao u Odjelu za bogotovlje u Opatikoj 10 (Splitski sabor, Dolazak Hrvata...) Od 1907. seli se na Peljeac gdje slika peljeke krajolike naglaenog kolorizma i poentilizma.

Celestin Medovi, Bakanal, Moderna galerija, Zagreb

IVAN RENDI(Imotski, 1849 Split, 1932)koluje se na Akademiji u Veneciji, i kasnije u Firenci. Prvi je akademski obrazovani kipar. 1877- 80 provodi u Zagrebu gdje izvodi poprsja na Zrinjevcu (Andrija Meduli, Julije Klovi,..) 1881 1921 ivi u Trstu Od 1921. seli u Supetar na Brau Izvodi vei broj javnih spomenika: 1880. Spomenik Andriji Kaiu Mioiu u Makarskoj 1893. Spomenik Ivanu Gunduliu, Dubrovnik 1894. Spomenik Petru Preradoviu, Zagreb

Izvodio je nadgrobne spomenike tu se stilom pribliio secesiji Nadgrobne alegorije poput Meditacije na unitenom groblju Sustipan Nastavlja je klasicistike tradicije jadranskog priobalja. Najvanija i najbolja djela su mu realistiki oblikovani portreti i alegorijske figure. lan je drutva Meduli.

IVAN RENDI Andrija Kai Mioi, Makarska 1880.

IVAN METROVI(Vrpolje, 1883 South Bend, SAD, 1962)Djetinjstvo je proveo u Otavicama. U Splitu se od 1900. koluje u klesarskoj radionici Pavla Bilinia. Od 1901-1905 Akademija u Beu. Zapaeno sudjeluje na izlobama beke secesije. 1905. ZDENAC IVOTA 1905. Spomenik Luki Botiu, Split 1. javni spomenik 1907-1909. Boravi u Parizu Tada nastaje VIDOVDANSKI HRAM (skulpture: Kraljevi Marko, Milo Obili, Udovica, Sjeanje). Izloen u Beu i Rimu s velikim uspjehom. 1910. Jedan je od osnivaa i glavnih ideologa DRUTVA MEDULI koje se zalae za nacionalnu umjetnost i oslobaanje os stranih utjecaja. 1914-1918. Prvi svjetski rat provodi u emigraciji Ciklus ivota Isusa Krista Katelet, Split 1922. Mauzolej obitelj Rai, Cavtat 1925 1931 Mauzolej u Otavicama, Crkva Presvetog Spasitelja 1931-1939 Palaa (Galerija) Metrovi i 1939-1941 Katelet

IVAN METROVI, Raspee (1916.), kapela Kateleta

IVAN METROVI, Indijanci (1927.), Chicago, SAD

IVAN METROVI, Spomenik nepoznatom vojniku (1938.), AvalaMetrovi takoer izvodi Spomenik zahvalnosti Francuskoj u Beogradu, 1930.

IVAN METROVI, Job, Galerija Metrovi, Split

IVAN METROVI, Mauzolej obitelji Metrovi, Otavice kraj Drnia

EMANUEL VIDOVI(Split, 1870 1953)

Od 1887. polazi Akademiju u Veneciji. Nakon tri godine naputa kolovanje i slika u Veneciji, Chioggi i Milanu. 1896. Najranije djelo pod nazivom Motiv iz Chioggie Nakon povratka u Split nalazi na krug slikara, knjievnika, kritiara na koje utjeu suvremene umjetnike struje. 1900. Knjievno-umjetniki klub 1908. lan i jedan od pokretaa Drutva Meduli Objavljuje karikature u listu Duje Balavac 1907. Nastaje Angelus najapstraktnije djelo hrvatskog slikarstva do Prvog svjetskog rata Profesor je u splitskoj Obrtnoj koli. Slika motive splitske luke, Trogira tijekom 20ih i 30ih godina. Kasnije, od 1938., slika motive vlastitog atelijera, mrtve prirode s predmetima iz atelijera, interijere splitskih i trogirskih crkava i pred kraj ivota krajolike sjeanja iz Splita i Trogira.

EMANUEL VIDOVI, Angelus (1907.), Moderna galerija, ZagrebSimbolizam

EMANUEL VIDOVI, Stara lutka (1928.), Galerija Umjetnina, Split

EMANUEL VIDOVI, Unutranjost atelijera (1938.), Galerija umjetnina, Split

BRANISLAV DEKOVI(Puia, 1883 Zagreb, 1939)

Umjetniku akademiju polazio je u Veneciji. Izlae redovito na parikom Salonu. Razvija stil blizak impresionizmu ali s elementima secesije. Najizrazitiji je animalist hrvatske skulpture. Najvanije su mu skuplture lovakih pasa u karakteristinim i fiksiranim pokretima.

BRANISLAV DEKOVI, Pas na tragu (1910.), Galerija umjetnina, Split

JEROLIM MIE(Split 1890 1970)koluje se u Zagrebu, Rimu i Firenci. Sudjeluje na izlobama PROLJETNOG SALONA (od 1916.) Izlae s Grupom etvorice( Babi, Beci, Mie, Vanka) i Grupom Trojice (Mie, Beci, Babi) Veliki utjecaj Cezannea na njegovo slikarstvo . Slika Puie, 1923. je remek-djelo hrvatskog maginog realizma Predavao je na akademiji u Beogradu i Zagrebu.

MARINO TARTAGLIA(Zagreb 1894-1984)

Nakon zavrene Graevne strune kole u Zagrebu, odlazi u Firencu na Academie Suisse (profesor A. Giacometti) gdje se upoznaje s futurizmom i tal. avangardom. 1917. Za vrijeme boravka u Rimu (boravi kod Metrovia) nastaje Autoportret, jedna od najvanijih slika hrv. moderne umjetnosti. Ploni kolorizam - slika je graena od mrlja iste boje Dvadesetih godina boravi u Beu, putuje kroz Francusku (najvie vremena provodi u Provansi), ivi neko vrijeme u Beogradu (nastaju slike Crveni interijer i Interijer s Toticom, 1929.)

1931. Postaje profesorom na zagrebakoj ALU to e ostati do kraja ivota. Slika na samom rubu aptrakcije gdje je motiv pretvoren u znak i smjeten u sredini slike (Motiv iz Loinja, 1956.)

Marino Tartaglia, eljanje (1924.), Galerija umjetnina, Split

eljanje nastaje tijekom Tartaglinog boravka u Beu. Jedno je od najbitnijih djela hrvatske meuratne umjetnosti. Predstavlja povratak redu nakon Prvog svjetskog rata i obnovu neoklasike u modernoj umjetnosti.

Marino Tartaglia, Mrtva priroda s kipom I (1921.), Galerija umjetnina, SplitUtjecaj Cezannea u oblikovanju voa, zdjele i zida

IGNJAT JOB

(Dubrovnik, 1895 - Zagreb, 1936)Zavrio puku kolu u Dubrovniku. U Zagrebu je polazio Akademiju (1920. je iskljuen). 1914. Uhitile su ga austrijske vlasti zbog uvrede Caru te ga otpremile u zatvor u ibeniku odakle je premjeten u duevnu bolnicu. Izaao je 1916. s traumama. 1921. S Caprija donosi tri prve slike (Santa Maria, Ribari s Caprija, Berba naranaa) Od tada za poinje njegov slikarski razvoj: za vrijeme ivota u Srbiji u planinskom predjelu Kablarske klisure nastaje njegov tamni minijaturni ciklus s motivima iz vlastitog zaviaja Preseljenjem u Supetar otkriva svoj pravi izraz svjetlosti, arkih boja i prirode Mediterana kao arkadije. Jedine dvije samostalne izlobe imao je u Splitu 1929., u Gusarevu domu i 1931. u Salonu Gali. Izmeu dva svjetska rata naslikao je veinu svoga opusa oko 130 slika. Slikar EKSPRESIONIZMA pejza je simbol, a boja izraz slikarevog psiholokog stanja . Umire u Zagrebu od tuberkuloze.

Ignjat Job, Kameni stol (1935.), Galerija umjetnina, Split

Ignjat Job, Moj dom u Supetru (1929.), Galerija Umjetnina, Split

EDO MURTI(Velika pisanica, 1921 Zagreb, 2005)Odlazak u SAD 1950. gdje se upoznaje s aktualnim apstraktnim ekspresionizmom. Ciklus Doivljaj Amerike (Manhattan 1951., Highway1952.) Nema jo pojave apstrakcije, iako naputa umjetnost socijalistikog realizma. 1960 ih dolazi do redukcije u njegovom slikarstvu na platnima velikih formata postoji samo ista boja i gesta namazi kista su iroki, proces slikanja je dinamian i vana je estetika materije boje.

EDO MURTI, Nebo nad New Yorkom (1952.), Galerija umjetnina, Split

IVO DULI(Dubrovnik, 1916. Zagreb 1975.)Prva slika sakralnog sadraja u Dulievom opusu. Najvanije djelo sakralne umjetnosti u Hrvatskoj.