Umjetnost Krete i Mikene

Minojska i Heladska

umjetnost

Minojska i Heladska civilizacija su civilizacije brončanog doba

2700-1500 g. pr.n.e. (dijelom su istovremene s civilizacijama Egipta, Asirije, Feničana)

Otok Kreta te grad Mikena u današnjoj Grčkoj (Helada)

Kretska civilizacija je ime minojska dobila po najvažnijem vladaru, kralju Minosu.

Zajednički naziv za minojsku i heladsku umjetnost je EGEJSKA jer su se obe civilizacije razvile na obalama Egejskog mora

Kretska umjetnost- Najbogatija i najneobičnija u egejskom

svijetu- Važna osobina – NEPOSTOJANJE

KONTINUITETA – razlika od egipatske umjetnosti

- Religija stare Krete je i danas nepoznata (ne zna se kakvi su se obredi obavljali, nepoznata su imena božansatva, glavno je bilo ženskog roda, slično boginjama plodnosti) ali se zna da su središta života bila posvećena mjesta, pećine i gajevi.

- Nisu se podizali hramovi niti druge građevine religiozne namjene

• Arhitektura je profanog karaktera.

• Sakralno – namijenjeno štovanju kulta, religiozno (hramovi, svetišta, crkve)

• Profano – nema religioznu namjenu već ima društvenu funkciju (palače, dvorci, stambene kuće, trgovi...)

• Najpoznatiji primjer arhitekture u Kreti je palača u Knossosu, poznata još i kao palača kralja Minosa ili Labirint.

Palača u Knossosu• Građena je u razdoblju 1700-1400

g.pr.n.e.• Ogroman kompleks od 1300

prostorija, velikim unutarnjim dvorištem, kazalištem, mnoštvom hodnika i stubišta

• Svaka strana palače imala je svoj glavni ulaz

• Otkrivene su velike smočnice u kojima se čuvala hrana

• Palača je imala tri sistema dovoda/odvoda vode, jedan za opskrbu, drugi za odvod kišnice a treći za otpadne vode

Palača u Knossosu

Palača u Knossosu• Prostorije u palači nisu bile

simetrično postavljene u odnosu na glavno dvorište, njihov raspored je nelogičan i nema nekog pravila po kojem se one grade

• Palača je terasasto građena, sa puno trijemova – omogućava prozračivanje i dolazak svijetlosti na sve nivoe i u sve prostorije

• Kraljeve i kraljičine odaje orjentirane su na unutarnje dvorište koje je centar građevine

Palača u Knossosu

Palača u Knossosu

Palača u Knossosu

Palača u Knossosu

Slikarstvo – freske i vaze• Zidno slikarstvo – freske –

najznačajniji je oblik slikarstva• Glavne teme su vezane za prirodu

- prikazi različitih šumskih životinja i ptica

• Omiljena tema – prikazivanje morskog svijeta – ribe, školjke, hobotnice

• Boje su vedre i intenzivne, nanose se ravnomjerno, nema nijansiranja

• Likovi su plošni • Perspektiva je vertikalna

Slikarstvo – freske i vaze• Umjetnicima je važnije prikazati

životnost i elastičnost likova nego točnost

• Stilizacija – očita u prikazivanju kose koja je kovrčava – jasno se vide obrisne linije

• Ritmičan i valovit pokret• Likovi su lišeni težine i

monumentalnosti, djeluju prozračno i razigrano

• Frontalan stav (torzo) dok je glava prikazana u profilu a noge kao da su viđene sa strane

Slikarstvo – freske i vaze

Vaza s hobotnicom, 1500. g. pr. n.e

• Krećani su se najviše bavili trgovinom i obrtom, nisu bili ratnički nastrojen narod

• Njihovi pogrebni običaji i obredi su nepoznati – na zna se kako su ukapali mrtve (ako su ih uopće pokapali u zemlju), da li su vjerovali u zagrobni život

• Nisu pronađeni grobovi s opremom• Koristili su dvije vrste pisma• Linearno A (nastalo na Kreti)• Linearno B pismo (donesenoiz Mikene)• Pisalo se na keramičkim pločicama• To su načini zapisivanja starog oblika grčkog jezika

Mikenska / Heladska umjetnost

• Za razliku od Krete, Mikena je bila utvrđeni grad na brežuljku (citadela) – bila je opkoljena velikim zidinama

• Mikena je grad na kopnu, podložan ratovanju te su zidine obrambeni mehanizam

• U odnosu na kretsku arhitekturu, mikenska je puno monumentalnija i “teža” (masivnija, nedostaje joj kretska elegancija i prozračnost)

• Najvažniji oblici arhitekture su kiklopske zidine i velike grobnice

Kiklopske zidine• Karakteristične za Mikenu i okolne

gradove• Ime su dobile zbog svoje veličine – toliko

su velike da se pričalo da su ih podigli kiklopi (legenda)

• Zidovi su podignuti od velikih kamenih blokova čiji su krajevi tek grubo obrađeni

• Međuprostor između blokova punio se manjim kamenjem te pijeskom mješanim sa vodom i blatom

Lavlja vrata• Glavna ulazna vrata u Mikenu• Imaju širok nadvratnik koji nosi

trokutasto obrađen kamen (zabat ) u kojem su isklesana dva lava koja se naslanjaju na stup koji je simbol zemlje koju oni štite

• Lavovi su visoki 3 metra a težina zabata iznosi oko 12 tona

• Prvi primjer monumentalne skulpture u Europi

• Nepoznato je tko ih je projektirao• Izgrađena su oko 1250. g. pr. n.e.

Atrejeva riznica • Prva građevina s kupolom ikad sagrađena

• Do nje vodi dug i širok prilaz ograđen visokim zidinama

• Iznad ulaza javlja se “šuplji” trokutasti zabat povrh nadvratne ravne grede

• Kružnog je tlocrta• Kupola je stožasta a

ne okrugla• Riznica je ukopana u

brežuljak

Artejeva riznica

Pogrebni običaji – grobni humci• Mrtvi su se pokapali u tlo a

njihovi grobovi su se zatrpavali zemljom i ograđivali zidovima

• Tako nastaju grobni humci koji su bili kružnog presjeka

• Isprva su bili izvan grada ali kako se grad širio, uskoro su se našli unutar gradskih zidina

• Mrtvi su se pokapali na različitim nivoima, ovisno o statusu kojeg su imali za života

• Pokapani su polegnuti na bok te su uglavnom imali bogatu pogrebnu opremu

Pogrebna oprema – zlatne maske

Zlatna maska kralja Agamemnona

Pogrebna zlatna maska, 16 st. pr. n.e

Vaza od kamenog kristala

Brončani bodež

Pogrebna dijadema

Zlatno pogrebno suđe, 16. st. pr. ne