Županija karlovaČka opĆina cetingrad€¦ · Županija karlovaČka opĆina cetingrad strateški...

ŽUPANIJA KARLOVAČKA

OPĆINA CETINGRAD

Strateški razvojni program

2018.- 2022.

Cetingrad, 2018.

Strateški razvojni program Općine Cetingrad

2

Naziv projekta: Strateški razvojni program Općine Cetingrad

Datum: 2018. godine

Naručitelj: Općina Cetingrad

Nositelj projekta: Adria Bonus d.o.o. Poreč

Suradnja: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Institut za poljoprivredu i turizam - Poreč

Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Zdenko Tomčić

DATUM: Studeni, 2018.

NARUČITELJ: Općina Cetingrad

IZVOĐAČI: Adria Bonus d.o.o. Poreč

SURADNJA: Sveučilište Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka

SURADNICI NA PROJEKTU: doc. dr. sc. Berislav Bolfek

dr. sc. Anita Ilak Peršurić

doc. dr. sc. Linda Juraković

Stevo Žufić, dipl.oec

dr. sc. Zoran Jeremić

Krešo Alihodžić, oec

PARTNERSKI ODBOR

1. Marina Kalić

2. Tomislav Medved

3. Osman Mušić

4. Nikola Paulić

5. Milan Capan

6. Josip Radočaj

7. Mario Mesić

8. Ružica Kajić

9. Joso Obrovac

Lektura: mag. educ. philol. croat. et mag. educ. hist. Nina Brečević


3

Sadržaj

1.UVOD ..................................................................................................................................... 6

1.1. Strateški razvojni program (SRP) ................................................................................................. 6

1.2. Sadržaj programa (SRP) ............................................................................................................... 8

1.3. Financiranje razvoja ..................................................................................................................... 8

1.4. Implementacija aktivnosti ............................................................................................................ 9

2. SAŽETAK ............................................................................................................................ 10

3. OPĆI PODACI ..................................................................................................................... 13

3.1. Geografski položaj Karlovačke županije .................................................................................... 14

3.2. Opći podaci i položaj Općine Cetingrad .................................................................................... 14

Naselja u Općini Cetingrad ............................................................................................................... 15

Izvor: Državna geodetska uprava ...................................................................................................... 15

3.3. Prirodna svojstva krajolika ......................................................................................................... 15

3.4. Demografska kretanja ................................................................................................................. 16

4. PRIRODNI RESURSI .......................................................................................................... 37

4.1. Reljef i zemljište ......................................................................................................................... 37

4.2. Klimatska obilježja ..................................................................................................................... 37

4.3. Vegetacija ................................................................................................................................... 38

4.4. Poljoprivredne površine ............................................................................................................. 38

4.5. Vodno bogatstvo ......................................................................................................................... 38

4.6. Zaštita prostora ........................................................................................................................... 39

4.7. SWOT analiza- prirodni, prostorni i ljudski resursi ................................................................... 39

5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA .............................................................................. 41

5.1. Prirodna baština .......................................................................................................................... 41

5.2. Zaštićena kulturna i spomenička baština .................................................................................... 41

5.3. Program javnih potreba u kulturi ................................................................................................ 48

6. INFRASTRUKTURA .......................................................................................................... 49

6.1. Promet ........................................................................................................................................ 49

6.2 Nerazvrstane ceste ....................................................................................................................... 50

6.3. Vodoopskrba .............................................................................................................................. 51

6.4. Elektroopskrba ............................................................................................................................ 51

6.5. Pošta i komunikacije .................................................................................................................. 51

6.6. SWOT analiza infrastruktura ...................................................................................................... 52

7. KOMUNALNA DJELATNOST .......................................................................................... 53

7.1. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ................................................................................... 53

7.2. Program gospodarenja čvrstim otpadom .................................................................................... 53


4

7.3. Zrak i buka.................................................................................................................................. 54

7.4. Javne površine , groblja .............................................................................................................. 54

7.5 Minirana i minsku sumnjiva područja ......................................................................................... 54

7.6. SWOT analiza komunalne djelatnosti ........................................................................................ 55

8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ........................................................................................... 56

8.1. Obrazovanje................................................................................................................................ 56

8.2. Zdravstvo .................................................................................................................................... 57

8.3. Socijalna skrb ............................................................................................................................. 57

8.4. Sport ........................................................................................................................................... 58

8.5. Udruge građana .......................................................................................................................... 58

8.6. SWOT analiza društvene djelatnosti .......................................................................................... 59

9. GOSPODARSTVO .............................................................................................................. 60

9.1. Ključni gospodarski sektori ( poljoprivreda, šumarstvo, turizam ) ............................................ 60

9.1.1. Poljoprivreda....................................................................................................................... 60

9.1.2.Voćarstvo .............................................................................................................................. 61

9.1.3. Šumarstvo ............................................................................................................................ 62

9.1.4. Turizam ................................................................................................................................ 62

9.2 Obrtništvo .................................................................................................................................... 64

9.3 Trgovačka društva ....................................................................................................................... 64

9.4. Zadruge ....................................................................................................................................... 64

9.5. Poticaji za razvoj poduzetništva ................................................................................................. 64

9.6. Poduzetničke zone ...................................................................................................................... 65

9.7. SWOT analiza – gospodarstva ................................................................................................... 67

10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA ............................................................................. 68

10.1. Proračun Općine ....................................................................................................................... 68

10.2. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova (programa) .......................................... 73

10.2.1. Programi predpristupnih fondova – prethodno razdoblje ................................................ 73

10.2.2. Programsko razdoblje 2014. – 2020. g. ............................................................................ 73

10.2.3. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI FONDOVI) ............................................. 74

10.2.4. Operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020. ............................... 76

10.2.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020. .............................................................. 77

10.3. Partnerstvo privatnog i javnog sektora ..................................................................................... 78

11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA ..................................... 80

11.1. Europsko okruženje .................................................................................................................. 80

11.1.1. Europsko okruženje i regionalna politika ......................................................................... 80


5

11.1.2. Strategija razvoja EU ........................................................................................................ 81

11.2. Hrvatski strateški dokumenti .................................................................................................... 81

11.2.1. Hrvatske regije u svjetskom okruženju ........................................................................... 82

11.2.2. Regionalna politika RH ..................................................................................................... 82

11.2.3. Strategija razvoja industrije .............................................................................................. 83

11.2.4. Strategija razvoja turizma ................................................................................................. 84

11.2.5. Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019. – 2021. ..................................... 84

11.2.6. Prostorni planovi ............................................................................................................... 86

11.3. Županijski strateški dokumenti................................................................................................. 86

11.3.1. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije ........................................................ 87

11.3.2. Master program turizma Županije .................................................................................... 88

11.3.3. Strategija za ruralni razvoj Županije ................................................................................ 91

11.3.4. Strategija održivog razvoja korištenja energije županije .................................................. 91

11.3.5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Županije............................................................... 92

11.3.6. Prostorni planovi ............................................................................................................... 93

11.4. Strateški dokumenti Općine ..................................................................................................... 96

11.4.1. Projekt ukupnog razvoja-strategija razvoja ...................................................................... 96

11.4.2. Plan razvoja turizma ........................................................................................................ 98

11.4.3. Prostorni program Općine ................................................................................................ 98

11.4.4. Lag „ Frankopan“ ........................................................................................................... 101

12. MOGUĆI SCENARIJ ...................................................................................................... 103

13. STRATEGIJA RAZVOJA ............................................................................................... 105

13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Strateški razvojni program Općine Cetingrad ........ 105

13.2. Vizija razvoja Općine Cetingrad i najvažniji ciljevi .............................................................. 106

13.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere ........................................................................................... 108

14. PLAN PROVEDBE SRP-a .............................................................................................. 112

14.1. Uvod ....................................................................................................................................... 112

14.2. Institucije i mehanizmi provedbe ........................................................................................... 113

14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje ....................................................................................... 116

14.4.Praćenje (monitoring) i evaluacija ........................................................................................... 117

14.5. Logička matrica ...................................................................................................................... 118

15. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH IZVORA EU FONDOVA I DRUGIH IZVORA ZA

FINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD .................................................... 124

16. IZVORI ............................................................................................................................ 138


6

1.UVOD

Europska unija usvojila je strategiju Europa 2020 koja se odnosi na programsko razdoblje

2014.–2020. godine. Tom strategijom namjerava se pokrenuti nove uzlazne trendove u

Europskoj uniji nakon gospodarske krize i u vremenu pojačanih izazova globalizacije i

tehnološkog razvoja. U strategiji su sadržana tri ključna prioriteta: pametan, održiv i uključiv

rast. Naglašavaju se također i sektori u kojima se očekuje da sve članice vrše pojačana, po

mogućnosti i zajednička djelovanja, a to su: konkurentnost, modernizacija sektora transporta,

energetika, inovacije, digitalno društvo, socijalna uključenost i borba protiv siromaštva. To su

tek neke od tema kojima se, s ciljem dokidanja posljedica krize i daljnjega sedmogodišnjeg

razvoja, bavi europska strategija.

Republici Hrvatskoj kao punopravnoj članici Europske unije otvoreno je veliko europsko

tržište, međutim postavljeno je i niz izazova kojima moraju odgovoriti gospodarski i

javni sektor. Jedan od najvećih izazova je maksimalno korištenje financijskih mogućnosti

koje nude europski fondovi. U svrhu dobivanja čim više sredstava i boljeg strateškog

programiranja projekata za prijavu ključno je da Hrvatska kao država te sve njene lokalne

jedinice samouprave imaju razrađene konkretne, kvalitetne i izvedive strategije razvoja za

zadano programsko razdoblje.

Razvoju teži svaka država, regija, županija, općina ili grad. Želja za razvojem i boljim

životom potječe od svakog pojedinca, svake obitelji. Kao takva, prožeta je kroz sve sfere

ljudskog djelovanja.

Sposobnost za učinkovito i djelotvorno upravljanje razvojem na razini lokalne uprave od bitne

je važnosti. Budući da je Hrvatska kao članica Europske unije (EU), do ulaska koristila

predpristupne fondove, samim ulaskom RH u Europsku uniju osigurana su sredstva

strukturnih i kohezijskih fondova EU-e. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje

projekata strateške naravi u područjima države članice radi povećanja konkurentnosti u tim

područjima, te radi društveno-ekonomskog blagostanja građana. Strukturni fondovi EU daju

se na regionalnoj razini. Stoga je od bitne važnosti da lokalna uprava, koja djeluje na

regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje tih sredstava.

1.1. Strateški razvojni program (SRP)

Programiranjem se postavlja jasna vizija i cilj koji će predstavljati smjernice u načinu

djelovanja. U sustavnom pristupu programiranju razvoja nužno je poštivati piramidu

strategija, odnosno programa na području RH koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne,

regionalne i lokalne razine. U Hrvatskoj sustav programiranja ima sljedeće elemente:

strategije RH koje donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategiju razvoja Županije koju

donosi Županija, a koja mora biti sukladna s prije spomenutim strategijama, te Strateški

program razvoja (SRP), dokument kojeg donose Općine i gradovi u RH.

Na razini države postoji više strateških materijala koji definiraju strateške pravce u

pojedinim sektorima. Prema Zakonu o regionalnom razvoju, obvezna je izrada strateških

programa na razini županija. Posebno treba istaknuti da strateško programiranje na lokalnoj

razini nije zakonska obveza, ali je bitna u smislu programiranja projekata za povlačenje

sredstava iz EU fondova.


7

Važnost lokalnog razvoja uključuje institucionalnu sposobnost za promicanje društveno-

ekonomskog razvoja. Upravljanje takvim razvojem na razini lokalne uprave u Republici

Hrvatskoj od sve je veće važnosti. Vlada Republike Hrvatske obvezala se da će promicati

regionalni razvoj. Temeljem potonjeg, a sukladno načelu supsidijarnosti, jedan je broj

nadležnosti i administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije.

Strateškim programom razvoja donosi se vizija razvoja jedinica lokalne samouprave koja

odražava najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti, što želi postići i kako će

Općina ili Grad izgledati kada postigne svoj cilj. Nakon provedbe svakog programa, on mora

biti ponovno procijenjen tako da se proces može ponovno započeti. Dakle, strateško

programiranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao

programski i usmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.

Strateški program razvoja omogućit će da Općina Cetingrad odgovori na pitanja: u kojem

smjeru razvoj treba ići te na koji način ostvariti isti, ali i dati realnu sliku o potrebama svih

subjekata i skupina u društvu. SRP je dokument prema kojem će Općinsko vijeće moći

programirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općinu Cetingrad. Ujedno,

takav program je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općine.

Specifična namjena SRP-a je odrediti gdje Općina želi i može biti u ekonomskom,

gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti optimalan

put za postizanje tog cilja. Strateški program razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i

pomaže usmjeriti resurse kako bi se isti što efikasnije upotrijebili. SRP može pomoći pri

rješavanju problema s kojima se jedinica lokalne samouprave susreće, a koji se mogu odnositi

na: zapošljavanje, prihode, privlačenje investicija, pristup kapitalu, komunalne usluge,

prometnu infrastrukturu, te na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim

gospodarskim rastom i napretkom.

Strateško programiranje ima sljedeće osnovne karakteristike:

− Uzima u obzir analizu okruženja u JLS-u – strateško programiranje se u velikoj mjeri slanja

na rezultate analize okruženja u kojem organizacija radi, a na koje ima vrlo malo utjecaja.

Različiti faktori iz okruženja, kao, na primjer, demografski trendovi, makroekonomska

situacija, politički trendovi, socijalna kretanja itd., mogu imati presudan utjecaj na rezultate

organizacije.

− Pruža srednjoročni okvir rada JLS-a – strateški program se, između ostalog, pravi radi

postizanja kontinuiteta i konzistentnosti aktivnosti JLS-a. S druge strane, stalne promjene u

okruženju zahtijevaju fleksibilnost i dug period programiranja smanjuje preciznost programa.

Radi toga, dobar izbor vremenskog okvira za koji se donosi strateški program je 3-5 godina.

− Dinamičan proces – zbog činjenice da se okruženje stalno mijenja i da je vrlo teško sa

sigurnošću predvidjeti buduće događaje, programiranje je kontinuiran proces. Prilagođavanje

programa novim uvjetima u okruženju obavlja se svake godine.

− Temelj za alokaciju resursa – da bi program bio ostvariv, proces strateškog programiranja

mora biti integriran sa procesom budžetiranja tako da konačna alokacija resursa odražava

izbor prioriteta ministarstva, koji će pridonijeti razvoju sektora za koje je ministarstvo

odgovorno.


8

1.2. Sadržaj programa (SRP)

Ključno načelo izrade strategije je u okvirima održivosti postići integraciju najznačajnijih

gospodarskih, društvenih i okolišnih zahtjeva. Istovremeno, strategija treba biti usklađena s

nacionalnim i europskim okvirom programiranja te obuhvatiti višegodišnje programsko

razdoblje unutar kojeg se na lokalnoj razini realno mogu provesti određene strukturne

promjene u društvu i gospodarstvu. Osim kontinuiteta u strateškom programiranju na lokalnoj

razini, od izuzetnog je značaja usklađenost vizije, ciljeva i prioriteta sa strateškim ciljevima i

prioritetima šireg područja odnosno više razine – regionalne, nacionalne i EU razine.

Proces izrade strategije podrazumijeva socio-ekonomsku analizu svih za lokalnu zajednicu

značajnih segmenata života. Oslanjajući se podjednako na iskustvo lokalnih dionika i pisane

izvore te baze podataka, u postupku izrade strategije kristaliziraju se osnovna razvojna

pitanja, na koja strategija daje odgovore.

Strateški program razvoja koncipiran je tako da najbolje odgovori na pitanje strategije i

razvoja Općine. U tom kontekstu tretirani su:

- Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te dio demografskih podataka.

- Prirodni resursi, klima, vegetacija, zemljišna površina, vodno bogatstvo, zaštita prostora.

- Infrastruktura koja može biti kočnica razvoja, a može biti i poticaj.

- Komunalna djelatnost koja ima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice.

- Društvene djelatnosti kao pretpostavke da bi se uopće moglo govoriti o razvoju.

- Stanje razvijenosti gospodarstva kao najznačajnijeg djela za stvaranje novostvorene

vrijednosti kao podloge razvoja.

- Financiranje javnih potreba kao najčešće kočnice razvoja ovog dijela i ukupnog razvoja.

- Razvojne politike države, županije i Općine odlučujuće djeluju na razvoj.

- Društvena kretanja (uže i šire) te tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne

zajednice.

- Strategija razvoja, mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja

strateških ciljeva pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške postavke.

- Praćenje provedbe zacrtane strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornostima, važan

je dio Strateškog programa razvoja.

1.3. Financiranje razvoja

Provedivost Strategije Općine Cetingrad ovisit će primarno o osiguranju i privlačenju sredstva

potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za

lokalnu strategiju je značajan izazov jer lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost

lokalne samouprave. Kod određivanja i dogovora oko lokalnog proračuna, lokalni ekonomski

razvoj se natječe za ograničene resurse sa sektorima kao što su stanovanje, zdravstvo i

obrazovanje. Zato je važno imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli

alokaciju resursa. Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni

ekonomski razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost

između uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i

rasta lokalnog proračuna.


9

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave

snose gradovi i Općine. Tako projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,

vodovodne i kanalizacijske infrastrukture i dr., njihova izgradnja i održavanje, predstavljaju

izniman financijski trošak. Zbog ovakve pozicije JLS i potrebe, lokalne samouprave prisiljene

su potražiti alternativne mehanizme financiranja, budući da proračunska sredstva u pravilu

nisu dostatna.

Postoji mogućnost financiranja takvih projekta i putem kreditiranja lokalnih samouprava u

RH. Stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni su plasmani komercijalnih

kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz državnih i međunarodnih

financijskih institucija u velikim iznosima. Danas vodstvo lokalne samouprave ima

mogućnosti za financiranje u obliku:

- Kredita poslovnih banaka,

- Izdavanja obveznica (moguće samo za određene jedinice lokalne samouprave koji

zadovolje postavljene uvjete),

- Kredita i potpora državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj,

Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH),

- Kredita i potpora međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska

banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU-

fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.4. Implementacija aktivnosti

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost SRP-a, potrebno je što prije započeti s njegovom

provedbom, odnosno provođenjem aktivnosti koje su predložene Programom. U trenutku

kada se Strateški program razvoja izradi, treba ga usvojiti Općinsko vijeće. Njegova provedba

treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do „razilaženja“ Strateškog programa

razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj.

implementirati u praksi.

Realizacija Programa zahtjeva strogo vezivanje programiranja projekta s godišnjim ili

višegodišnjim proračunskim programiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom programu koji proizlazi iz

Strateškog programa razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni program koji pokriva

razdoblje od nekoliko godina proveo, aktivnosti treba podijeliti na godišnje programe

aktivnosti koji sadrže projekte ili specifične korake projekta u slijedećoj godini. Proračun za

slijedeću fiskalnu godinu trebao bi biti povezan s izradom godišnjih programa aktivnosti.

Povezanost između Strateškog programa razvoja i proračuna ključan je preduvjet kako bi se

počelo upravljati razvojem neke Općine ili grada na kvalitetan način.


10

2. SAŽETAK

Strateški razvojni program Općine Cetingrad temeljni je programski dokument za održivi

društveno-gospodarski razvoj i sadržajno je u svojim najvažnijim dijelovima u potpunosti

usklađena sa Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije.

Iako izrada i donošenje Strategije razvoja nisu zakonom propisani kao obveze jedinica lokalne

samouprave, mnoge Općine i gradovi u Republici Hrvatskoj provode tu praksu i posljednjih

godina su izradili i uspješno provode svoje programe/projekte ukupnog razvoja. U tom smislu

i Općina je, u cilju strateškog programiranja svojeg razvoja, prepoznala važnost donošenja

ovakvog dokumenta s jasno definiranom vizijom i ciljevima te njegovom provedbom.

Strategija razvoja koncipirana je da najbolje odgovori na pitanje Strategije i razvoja Općine.

U tom kontekstu tretirani su:

Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te demografski podatci i nezaposlenost;

geografski položaj Županije i Općine, razvojne značajke i resursi te stanovništvo. Nadalje,

sagledava se stanovništvo s aspekta zaposlenosti i nezaposlenosti. Na samom kraju dao se

kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u

neposrednom okruženju.

Daljnjom razradom sagledani su prirodni resursi. Naime, u poglavlju se detaljnije analiziralo

prirodna svojstva krajolika koja krase i obogaćuju područje. Prvenstveno se opisao reljef i

zemljište koje čini prostor Općine. Potom se opisuju klimatska obilježja karakteristična za

ovo područje. Nadalje, pristupilo se opisivanju vegetacije i poljoprivrednih površina kojima

Općina obiluje. Vodno bogatstvo i zaštita prostora temelj su analize jer bez istih ne bi moglo

postojati osnovnih uvjeta života u Općini. Zaštiti prostora kao važnoj karakteristici pridodao

se značaj kroz analizu u ovom poglavlju. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled analize

glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju infrastruktura analizirale su se prometne značajke. Ukratko se analiziralo glavne

značajke cestovnog prometa, od duljina cesta do samog održavanja. Osim toga, opisao se

postojeći sustav pošta i telekomunikacija i sustav opskrbe električne energije. Na kraju

poglavlja slijedi analiza glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje se nalaze u

neposrednom okruženju Općine.

Komunalna djelatnost, svakako ima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice.

Glavne značajke komunalne djelatnosti su vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda te odlaganje čvrstog otpada. U ovom podpoglavlju opisalo se postojeće stanje

vodoopskrbe i potencijalni programi širenja. Isto tako opisao se i postojeći sustav odvodnje i

pročišćavanje otpadnih voda. Odlaganje čvrstog otpada rezervirano je za podpoglavlje analize

zbrinjavanja postojećeg komunalnog otpada. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled analize

glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Društvene djelatnosti kao pretpostavke razvoja razmatrane su u sljedećem poglavlju.

Obrazovanje je ključ razvoja svake zemlje pa tako i jedinice lokalne samouprave. Na samom

početku analizirao se obrazovni sustav Općine. Prikazali su se statistički podaci te su se

ukratko opisale odgojno-obrazovne institucije koje djeluju na području Općine zadužene za

provođenje formalnog obrazovanja. U samom poglavlju društvene djelatnosti analizirala se

kulturna i prirodna baština koja ima izuzetan turistički potencijal, posebno u smislu njihove


11

konverzijske funkcije. Zdravstvo i socijalna skrb su jedna od kategorija društvene djelatnosti

koje se također, uzimaju kao važne prilikom analize socijalnih faktora unutar same Općine.

Na samom kraju analizirale su se udruge koje djeluju na području Općine, a od izuzetnog su

značaja za povezivanje samih stanovnika. Na kraju poglavlja dao se kratki pregled analize


Gospodarstvo je temelj svake lokalne samouprave jer osim što pruža zaposlenje lokalnom

stanovništvu, predstavlja i značajne prihode za razvoj lokalne samouprave. U samom

poglavlju analizirao se društveno-ekonomski razvoj Općine. Potom se detaljno opisala svaka

gospodarska grana pojedinačno. Naime, analiziralo se trenutno stanje s industrijom i

obrtništvom, poljoprivredom, turizmom i ugostiteljstvom. U ovoj Strategiji turizam se

sagledava kao gospodarska djelatnost iz razloga što je skup odnosa i pojava teško sagledati

kroz strateški program razvoja. Na samom kraju poglavlja daje se kratki pregled analize


U poglavlju SWOT analiza analiziralo se svaku razvojnu karakteristiku, njezine snage,

slabosti, prilike ali i prijetnje. Na taj način omogućio se zorniji prikaz snaga i prilika koje

Općina mora kroz svoje razvojne projekte programirati kako bi postigla optimalne uvijete za

razvoj. Također, razvojni projekti moraju voditi računa da na što bolji način pridonose

smanjenju slabosti iskazanih u analizama ali i smanje negativne utjecaje anticipiranih

prijetnji.

Financiranje javnih potreba, kao najčešće kočnice razvoja, ne samo ovog dijela već i ukupnog

razvoja analizirane su u slijedećem poglavlju. Proračun je osnova programiranja svih

primitaka i izdataka oko koje jedinica lokalne samouprave mora voditi računa. Razvojni

projekti moraju se programirati unaprijed kako bi se proračun mogao što realnije definirati.

Upravo zato se u daljnjoj razradi teme opisuju mogućnosti koje se Općini pružaju za

financiranje kroz EU fondove. Program razvojnih programa koji se programira za 3 godine

jedan je od važnijih dokumenata koji se moraju uzeti u analizu kako bi se Strategija razvoja

uskladila s razvojnim potrebama lokalne zajednice. Najprije se opisuju programi

predpristupnih fondova kako bi se budućim provodiocima razvojnih politika dao jasniji uvid u

način funkcioniranja samih fondova. Potom se daje uvid u programsko razdoblje od 2014. g.

– 2020. g. kojim se definiraju razvojni projekti na razini Unije, a kojima Općina mora

usmjeriti svoja razmišljanja. Nakon toga se analiziraju Europski strukturni i investicijski

fondovi koji financiraju svaki u svom obimu određene operativne programe i programe

razvoja za isto razdoblje. Naime, istim tim programima definirani su određeni strateški ciljevi

i fokus područja koji svaki pojedini fond nastoji postići. Svako fokusno područje nije

podobno za financiranje razvojnih projekata same Općine. Međutim, unutar pojedinih

područja postoje razvojne mogućnosti za stanovnike, gospodarstvenike i poljoprivrednike.

Javno i privatno partnerstvo predstavlja budućnost svakog većeg razvojnog projekta kojim

može profitirati cijela lokalna zajednica. Dakle, govorimo o projektima koji nemaju samo

veliku ekonomsku korist, odnosno ekonomsku internu stopu rentabilnosti veću od zadanih 5

%, dok se zadana financijska od 4 % ne premašuje.

Razvojne politike države, županije, Općine i grada odlučujuće djeluju na razvoj iz razloga što

iste definiraju strateške smjernice kojih se treba i želi pridržavati. Ovo poglavlje sadrži opis

razvojnih strategija na višim instancama odlučivanja. Naglasak se stavlja na ekonomsko

okruženje i regionalnu politiku. Hrvatski strateški dokumenti uzeti su kao temelj razrade s

obzirom da isti predstavljaju osnovu svih ostalih strateških dokumenata, pri čemu se misli na

regionalne i općinske dokumente. Važan dio analize čini i sam Prostorni program Općine.


12

Osim toga, daje se kratki osvrt na europsko okruženje i regionalnu politiku te prostorne

programe i razvojne strategije Županije .

Društvena kretanja (uže i šire) te tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice.

U uvjetima globalne povezanosti Hrvatsko gospodarstvo je izrazito povezano s ostatkom

svijeta. U takvim uvjetima navedena su predviđanja koja daju osnovu za kreiranje kvalitetne

strategije.

Strategija razvoja mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja strateških

ciljeva, pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške postavke. Kod istog se

sagledao ekonomski potencijal kao i kočnice razvoja Općine. Posebna pažnja pridaje se

formiranju i definiranju vizije razvoja Općine kao i njenih najvažnijih ciljeva. Vizija je

inspirativna izjava koja definira smjer u kojem se općina želi razvijati, čemu teži, čemu sanja.

Nastoji se gledati u budućnost od 10 godina, a ista se neće mijenjati zbog promijenjenih

uvjeta na tržištu, novih trendova, drugačije konkurencije, itd. Strateški ciljevi, prioriteti i

mjere konačni je proizvod svega što se u dokumentu analiziralo. Dakle, smisao cijelog

dokumenta sažet je upravo u ovim smjernicama. Temeljem tih smjernica određuje se konačna

strategija koju bi Općina trebala slijediti ukoliko želi postići viziju razvoja koju je zacrtala.

Predposljednje poglavlje rezervirano je za definiranje programa provedbe Strateškog

programa razvoja. Nakon početnog uvoda gdje se definirao SRP, prešlo se na definiranju

institucija i mehanizama provedbe. Nakon toga, detaljno se opisuje način pribavljanja

financijskih sredstava za financiranje projekata. Praćenje provedbe zacrtane Strategije po

dinamici, zaduženjima i odgovornosti, važan je dio realizacije. Evaluacija označava i procjenu

programiranih aktivnosti pojedinaca, skupina ili institucija i njihovih rezultata. Evaluacija nije

samo završna procjena nekog projekta ili programa, već je i procjena u svim fazama

programiranja i socijalnih aktivnosti. Nadalje, u poglavlju se opisala i sama provedba SRP-a

kao novog razvojnog dokumenta u kojem su zapisani svi koraci koje Općina treba poduzeti

kako bi u konačnici ostvarila svoje strateške ciljeve. Logičkom matricom daje se zorniji

prikaz strateških ciljeva, svakog pojedinog operativnog cilja koji se treba postići unutar

strateškog cilja. Potom je potrebno definirati očekivane rezultate te aktivnosti kojima se

programiraju postići zadani rezultati. Potrebno je i za svaku stavku definirati indikatore koji

se mogu objektivno potvrditi. Svaka logička matrica ima izvore verifikacije pomoću kojih se

provjeravaju indikatori uspješnosti. Kako bi se ti indikatori, a u konačnici aktivnosti, rezultati

i ciljevi mogli mjeriti, potrebni je sagledati sve rizike i pretpostavke.

Financijski okvir provedbe predstavlja jednu zaokruženu cjelinu kojom se u detalje definiraju

osnovne stavke za pojedine strateške ciljeve. Temeljem logičke matrice kojom se definiraju

aktivnosti za svaki pojedini strateški cilj, prikazale su se konkretne stavke za svako pojedino

ulaganje koje u konačnici doprinosi ukupnom razvoju Općine.


13

3. OPĆI PODACI

Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km² te se

ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom

tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je

sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom .

Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte županije je Grad

Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatska

a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se

različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote karlovačkih

rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo

kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima

počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Područje

karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske.

Slika 1. Položaj Karlovačke županije


14

3.1. Geografski položaj Karlovačke županije

U središnjoj Hrvatskoj na prekrasnom kraškom terenu prateći tokove najljepših rijeka,

smjestila se Karlovačka županija. Zahvaljujući tranzitnom, prometnom i geostrateškom

položaju, Karlovačka županije jedna je od najvažnijih županija. Tu se nalazi sjecište i čvorište

najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s jadranskom obalom. Karlovačka županija

graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i

Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom,

Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom.

U Karlovačkoj županiji živi 128.899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine).

Obuhvaća 5 gradova:

Duga Resa (11.180 stan.),Karlovac (55.705 stan.),Ogulin (13.915 stan.),Ozalj (6.817 stan.) i

Slunj (5.076 stan.) te 17 općina:

Barilović (2.990 stan.), Bosiljevo (1.284 stan.), Cetingrad (2.027 stan.), Draganić (2.741

stan.), Generalski Stol (2.642 stan.), Josipdol (3.773 stan.), Kamanje (891 stan.), Krnjak

(1.985 stan.), Lasinja (1.624 stan.), Neretić (2.862 stan.), Plaški (2.090 stan.), Rakovica

(2.387 stan.), Ribnik (475 stan.), Saborsko (632 stan.), Tounj (1 150 stan.), Vojnić (4.764

stan.) i Žakanje (1.889 stan.

3.2. Opći podaci i položaj Općine Cetingrad

Cetingrad je općina u središnjoj Hrvatskoj na području mikroregije Kordun u Karlovačkoj

županiji. Graniči s gradom Slunjem te općinama Rakovica, Vojnić , Velika Kladuša i Cazin u

B i H. Površina Općine je 139.357.251m².Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina

je imala 2.027 stanovnika , od čega u samom Cetingradu 319 ( najveće naselje ), a obuhvaća

36 naselja podijeljenih u 10 mjesnih odbora, od kojih su najveća Pašin Potok, Bogovolja,

Komesarac, Tatar Varoš, Grabarska, Batnoga, Ponor i Maljevac.

U Maljevcu se nalazi međunarodni granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom na cesti

Karlovac – Vojnić – Velika Kladuša, te u Bogovolji – Hadžin potok i Pašin potok – Zagrad.

Središte Općine je istoimeno mjesto Cetingrad koje je nastalo nedaleko od ostataka znamenite

srednjovjekovne utvrde Cetin.

Naselja u Općini Cetingrad:

Batnoga, Begovo Brdo, Bilo, Bogovolja, Buhača, Cetingrad, Cetinski Varoš, Delić Poljana,

Donja Žrvnica, Donje Gnojnice, Đurin Potok, Glinice, Gnojnice, Gojkovac, Gornja Žrvnica,

Gornje Gnojnice, Grabarska, Kapljuv, Kestenje, Komesarac, Kuk Kruškovača, Luke,

Maljevac, Maljevačko Selište, Pašin Potok, Podcetin, Ponor, Polojski Varoš, Ruševica,

Sadikovac, Srednje Selo, Strmačka, Šiljkovača, Tatar Varoš, Trnovi .

Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 20,05 st/km², što je znatno manje nego u Karlovačkoj

županiji (50,56 st/km²) i u Republici Hrvatskoj (78,48 st/km²).

Općinsko središte Cetingrad udaljeno od Slunja 20 km, Vojnića 25 km, Krnjaka 28 km,

Rakovice30 km, Topuskog 30 km, Gline 45 km, Karlovca 50 km.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Batnoga

https://sh.wikipedia.org/wiki/Begovo_Brdo

https://sh.wikipedia.org/wiki/Bilo

https://sh.wikipedia.org/wiki/Bogovolja

https://sh.wikipedia.org/wiki/Buha%C4%8Da

https://sh.wikipedia.org/wiki/Cetinski_Varo%C5%A1

https://sh.wikipedia.org/wiki/Deli%C4%87_Poljana

https://sh.wikipedia.org/wiki/Donja_%C5%BDrvnica

https://sh.wikipedia.org/wiki/Donje_Gnojnice

https://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%90urin_Potok

https://sh.wikipedia.org/wiki/Glinice

https://sh.wikipedia.org/wiki/Gnojnice_(Cetingrad)

https://sh.wikipedia.org/wiki/Gojkovac

https://sh.wikipedia.org/wiki/Gornja_%C5%BDrvnica

https://sh.wikipedia.org/wiki/Gornje_Gnojnice

https://sh.wikipedia.org/wiki/Grabarska

https://sh.wikipedia.org/wiki/Kapljuv

https://sh.wikipedia.org/wiki/Kestenje

https://sh.wikipedia.org/wiki/Komesarac

https://sh.wikipedia.org/wiki/Kru%C5%A1kova%C4%8Da

https://sh.wikipedia.org/wiki/Luke_(%C4%8Cajni%C4%8De)

https://sh.wikipedia.org/wiki/Maljeva%C4%8Dko_Seli%C5%A1te

https://sh.wikipedia.org/wiki/Pa%C5%A1in_Potok

https://sh.wikipedia.org/wiki/Podcetin

https://sh.wikipedia.org/wiki/Ponor_(Pale)

https://sh.wikipedia.org/wiki/Polojski_Varo%C5%A1

https://sh.wikipedia.org/wiki/Ru%C5%A1evica

https://sh.wikipedia.org/wiki/Sadikovac

https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Srednje_Selo&action=edit&redlink=1

https://sh.wikipedia.org/wiki/Strma%C4%8Dka

https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iljkova%C4%8Da

https://sh.wikipedia.org/wiki/Tatar_Varo%C5%A1

https://sh.wikipedia.org/wiki/Trnovi


15

Naselja u Općini Cetingrad

Izvor: Državna geodetska uprava

3.3. Prirodna svojstva krajolika

Sagledavajući prirodne značajke Karlovačke županije, uočava se bogata raznolikost i

isprepletenost različitih prirodnih vrijednosti i reljefnih karakteristika. Prostor se može

podijeliti na više cjelina u kojima se izmjenjuju prirodne vrijednosti karakterizirane

raznolikošću krajobraznih i bioloških komponenti.

Područja Karlovačke županije područja su značajnih krajobraznih vrijednosti kao i područja

rijetkih i ugroženih tipova staništa s brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama flore i faune,

raznolikim krškim formama, područjima ekološke mreže Republike Hrvatske i područja

kulturno-povijesnih vrijednosti.

Navedene vrijednosti zahtijevaju zaštitu i usmjereno upravljanje u cilju očuvanja povoljnih

stanišnih uvjeta, biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti, a na dobrobit lokalnog

stanovništva. Karlovačka županija ima svoje prirodne posebnosti i ljepote krajolika od


16

ravničarskih preko močvarnih pa do brdsko-planinskih područja. Vrlo velika raznolikost

obogaćena je brojnim rijekama, rječicama i šumskim pokrovom.

3.4. Demografska kretanja

Kretanje stanovništva ili ukupno (opće) kretanje stanovništva predstavlja promjene u

ukupnom broju stanovnika na određenom području u određenom vremenu. Uglavnom se radi

o promjenama nastalim između dvaju popisa stanovništva. Taj period zovemo među popisno

razdoblje.

Na opće ili ukupno kretanje stanovništva utječu dvije komponente:

1) prirodno i

2) mehaničko/migracijsko kretanje stanovništva. Utjecaji i djelovanja ekonomskih,

društvenih, političkih i socio-psiholoških čimbenika na prirodno i mehaničko kretanje

indirektno se reflektiraju na opće (ukupno) kretanje stanovništva. Ukupno kretanje

stanovništva na nekom području može rezultirati:

1) porastom broja stanovnika,

2) stagnacijom broja stanovnika,

3) smanjenjem (depopulacijom)

U prvome promatranome među popisu (1991. – 2001.) svi gradovi i Općine Karlovačke

županije bilježe značajno smanjenje broja stanovnika na što je utjecalo više čimbenika.

Najvažniji su od njih Domovinski rat, loša ekonomska situacija i promjene popisnih

metodologija. Zbog nepotpune vitalne statistike za razdoblje od 1991. – 1995., vrijednost

migracijske bilance za prostore koji su bili okupirani treba uzeti s rezervom. Ipak,

najnepovoljnije stope migracijske bilance općenito bilježe gradovi/Općine koji su tijekom

Domovinskog rata bili okupirani (Plaški, Cetingrad, Slunj i Saborsko).

Buduće demografske promjene u općini Cetingrad u znatnoj mjeri zavisit će o budućem

društvenom i gospodarskom razvitku i nastavku procesa preobrazbe na prostoru Općine.

Posljednjim Popisom stanovništva iz 2011. godine, na području Karlovačke županije

zabilježeno je 128 899 stanovnika.

Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika Županije smanjio se za 12

888 osoba ili 9,1 %, a pad broja stanovnika zabilježen je u svim gradovima i općinama u

Županije.


17

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika Općine Cetingrad

Broj stanovnika po popisima

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

8.747 8.443 8.416 9.288 9.483 9.344 8.702 10.040 8.137 8.005 7.494 6.628 5.151 4.758 2.746 2.027

Napomena: Podaci iz stare Općine Slunj.

Iz gornje tablice u posljednjih 100 godina (1910. – 2011.) vidljivo je da se stanovništvo

smanjilo za cca. 4 puta, a u posljednja 2 popisa 2001. i 2011. god. stanovništvo se smanjilo

za cca. 2 puta. U posljednje vrijeme broj stanovnika Općine Cetingrad se smanjuje zbog

iseljavanja stanovništva (ekonomski razlozi) u zemlje EU-a.

https://bs.wikipedia.org/wiki/1857
















https://bs.wikipedia.org/wiki/Slunj


18

Tablica 2. broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima Općine Cetingrad

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

Općina

Cetingrad sv. 2.027 87 100 116 109 123 145 95 108 130 174 153 128 89 110 144 129 63 22 2 -

m 1.060 44 54 58 58 61 92 51 52 78 92 90 88 45 46 71 49 27 4 - -

ž 967 43 46 58 51 62 53 44 56 52 82 63 40 44 64 73 80 36 18 2 -

Naselja

Batnoga sv. 95 3 5 6 5 5 7 3 6 5 10 8 4 2 5 7 6 5 2 1 -

m 47 2 2 2 3 5 4 1 5 2 5 3 4 1 2 4 2 - - - -

ž 48 1 3 4 2 - 3 2 1 3 5 5 - 1 3 3 4 5 2 1 -

Begovo Brdo sv. 4 - - - - - - - - - - - - - 1 - 2 1 - - -


19

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

m 2 - - - - - - - - - - - - - 1 - - 1 - - -

ž 2 - - - - - - - - - - - - - - - 2 - - - -

Bilo sv. 16 1 1 1 - - - - 2 3 - 1 1 1 2 1 2 - - - -

m 9 - - 1 - - - - 2 2 - 1 1 - 1 1 - - - - -

ž 7 1 1 - - - - - - 1 - - - 1 1 - 2 - - - -

Bogovolja sv. 170 13 14 13 7 11 18 12 16 10 11 5 8 6 11 7 5 1 2 - -

m 88 8 4 6 5 5 9 6 9 8 5 4 3 3 6 5 1 1 - - -

ž 82 5 10 7 2 6 9 6 7 2 6 1 5 3 5 2 4 - 2 - -

Buhača sv. 36 1 - 3 2 1 2 3 1 2 3 4 5 3 2 2 1 1 - - -

m 19 1 - 1 1 1 1 2 - 1 2 2 3 1 1 2 - - - - -


20

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

ž 17 - - 2 1 - 1 1 1 1 1 2 2 2 1 - 1 1 - - -

Cetingrad sv. 319 8 22 23 23 16 29 18 24 26 28 24 17 18 6 18 13 5 1 - -

m 173 2 12 14 17 9 20 9 8 17 15 9 11 9 3 9 7 2 - - -

ž 146 6 10 9 6 7 9 9 16 9 13 15 6 9 3 9 6 3 1 - -

Cetinski

Varoš sv. 29 - - - - 5 - 1 2 1 4 2 2 1 3 2 4 1 1 - -

m 18 - - - - 3 - 1 2 - 3 2 2 - 2 - 2 1 - - -

ž 11 - - - - 2 - - - 1 1 - - 1 1 2 2 - 1 - -

Delić Poljana sv. 14 - 1 2 1 - - - 1 1 - - 2 1 - 1 1 2 1 - -

m 9 - 1 2 - - - - - 1 - - 1 1 - 1 - 1 1 - -


21

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

ž 5 - - - 1 - - - 1 - - - 1 - - - 1 1 - - -

Donja

Žrvnica sv. 4 - - - - - - - - - 1 1 - - - 2 - - - - -

m 2 - - - - - - - - - - 1 - - - 1 - - - - -

ž 2 - - - - - - - - - 1 - - - - 1 - - - - -

Donje

Gnojnice sv. 20 - 1 - 1 1 1 1 1 2 1 - 2 - 1 2 3 2 - 1 -

m 8 - - - 1 1 - 1 1 1 - - 2 - 1 - - - - - -

ž 12 - 1 - - - 1 - - 1 1 - - - - 2 3 2 - 1 -

Đurin Potok sv. 39 1 - 5 2 5 3 - 2 3 8 1 - 3 2 2 - 2 - - -

m 23 - - 4 1 2 3 - - 2 5 1 - 2 2 1 - - - - -


22

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

ž 16 1 - 1 1 3 - - 2 1 3 - - 1 - 1 - 2 - - -

Glinice sv. 31 - - - - - - - 1 2 - 5 2 - 5 7 7 1 1 - -

m 15 - - - - - - - 1 2 - 4 1 - - 5 2 - - - -

ž 16 - - - - - - - - - - 1 1 - 5 2 5 1 1 - -

Gnojnice sv. 24 2 - - 1 - 1 3 - 1 3 1 1 1 3 3 4 - - - -

m 13 - - - - - 1 2 - 1 1 1 1 1 1 3 1 - - - -

ž 11 2 - - 1 - - 1 - - 2 - - - 2 - 3 - - - -

Gojkovac sv. 11 - - - - - - - - - - - 1 2 2 2 1 1 2 - -

m 6 - - - - - - - - - - - 1 1 - 1 1 1 1 - -

ž 5 - - - - - - - - - - - - 1 2 1 - - 1 - -


23

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

Gornja

Žrvnica sv. 2 - - - - - - 1 - - - - 1 - - - - - - - -

ž 2 - - - - - - 1 - - - - 1 - - - - - - - -

Gornje

Gnojnice sv. 28 1 2 1 2 - 1 1 2 2 5 4 - 1 - 1 4 - 1 - -

m 16 1 1 - 2 - 1 - 2 - 4 2 - 1 - - 2 - - - -

ž 12 - 1 1 - - - 1 - 2 1 2 - - - 1 2 - 1 - -

Grabarska sv. 146 6 3 9 3 15 14 4 6 9 15 12 3 4 9 8 16 9 1 - -

m 70 4 2 6 1 5 7 2 4 5 8 7 3 1 4 2 5 3 1 - -

ž 76 2 1 3 2 10 7 2 2 4 7 5 - 3 5 6 11 6 - - -

Kapljuv sv. 31 2 1 3 1 4 3 2 - 3 3 1 4 - - 1 1 2 - - -


24

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

m 20 1 1 2 1 3 3 1 - 1 3 - 2 - - 1 - 1 - - -

ž 11 1 - 1 - 1 - 1 - 2 - 1 2 - - - 1 1 - - -

Kestenje sv. 28 1 1 1 - - 1 2 - 2 4 4 1 - 4 3 2 1 1 - -

m 18 - 1 1 - - 1 1 - 2 3 3 1 - 1 1 1 1 1 - -

ž 10 1 - - - - - 1 - - 1 1 - - 3 2 1 - - - -

Komesarac sv. 155 12 11 8 13 11 16 14 8 4 8 13 14 8 2 10 - 1 2 - -

m 82 8 5 1 6 6 10 10 2 4 3 8 9 6 - 4 - - - - -

ž 73 4 6 7 7 5 6 4 6 - 5 5 5 2 2 6 - 1 2 - -

Kruškovača sv. 46 - - 1 1 1 1 - 2 4 3 7 3 2 5 7 8 1 - - -

m 24 - - - - - 1 - 1 4 1 5 2 1 2 3 3 1 - - -


25

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

ž 22 - - 1 1 1 - - 1 - 2 2 1 1 3 4 5 - - - -

Kuk sv. 2 - - - - - - - - - - - - - - - 1 1 - - -

m 1 - - - - - - - - - - - - - - - - 1 - - -

ž 1 - - - - - - - - - - - - - - - 1 - - - -

Luke sv. 8 - - - - - 1 - - - - - - - 2 3 - 1 1 - -

m 3 - - - - - 1 - - - - - - - 1 1 - - - - -

ž 5 - - - - - - - - - - - - - 1 2 - 1 1 - -

Maljevac sv. 115 3 4 5 8 7 9 4 4 5 7 13 8 12 8 9 6 2 1 - -

m 55 2 2 2 2 3 5 3 2 1 2 8 4 7 1 6 3 2 - - -

ž 60 1 2 3 6 4 4 1 2 4 5 5 4 5 7 3 3 - 1 - -


26

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

Maljevačko

Selište sv. 30 1 4 2 3 - 1 3 2 2 2 1 2 2 3 - - 2 - - -

m 18 1 3 1 1 - 1 1 1 1 1 1 2 - 2 - - 2 - - -

ž 12 - 1 1 2 - - 2 1 1 1 - - 2 1 - - - - - -

Pašin Potok sv. 200 14 10 12 13 16 12 9 11 15 22 14 15 7 9 10 4 6 1 - -

m 93 5 6 5 6 6 6 4 3 10 10 7 12 3 3 4 1 2 - - -

ž 107 9 4 7 7 10 6 5 8 5 12 7 3 4 6 6 3 4 1 - -

Podcetin sv. 41 - 1 1 2 3 1 1 - 5 4 1 2 1 3 6 7 2 1 - -

m 22 - - 1 2 1 1 - - 2 3 1 1 1 1 4 4 - - - -

ž 19 - 1 - - 2 - 1 - 3 1 - 1 - 2 2 3 2 1 - -


27

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

Polojski

Varoš sv. 42 1 - 3 - 6 1 1 1 1 4 7 5 3 2 2 3 1 1 - -

m 19 - - 1 - 3 - - 1 1 1 4 3 2 1 - 2 - - - -

ž 23 1 - 2 - 3 1 1 - - 3 3 2 1 1 2 1 1 1 - -

Ponor sv. 78 5 4 5 5 3 3 4 6 4 9 6 6 1 3 2 8 4 - - -

m 48 3 4 3 3 - 2 3 4 1 6 4 5 - 2 2 5 1 - - -

ž 30 2 - 2 2 3 1 1 2 3 3 2 1 1 1 - 3 3 - - -

Ruševica sv. 57 3 1 3 1 2 1 - 2 1 1 4 8 3 4 7 10 5 1 - -

m 27 2 - 1 - 2 - - 1 - 1 3 5 1 1 4 3 3 - - -

ž 30 1 1 2 1 - 1 - 1 1 - 1 3 2 3 3 7 2 1 - -


28

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

Sadikovac sv. 23 1 2 2 1 - 3 - 2 3 1 - 2 - 2 - 2 1 1 - -

m 12 - 1 - - - 2 - 1 2 1 - 1 - 2 - 1 1 - - -

ž 11 1 1 2 1 - 1 - 1 1 - - 1 - - - 1 - 1 - -

Srednje Selo sv. 15 - - - 1 2 3 - - - - 1 2 - 1 2 2 1 - - -

m 7 - - - - 1 3 - - - - - 1 - 1 - - 1 - - -

ž 8 - - - 1 1 - - - - - 1 1 - - 2 2 - - - -

Strmačka sv. 23 - 2 - 1 2 2 - 1 2 1 3 - 2 2 4 1 - - - -

m 15 - 2 - 1 2 2 - - 1 - 3 - - 2 2 - - - - -

ž 8 - - - - - - - 1 1 1 - - 2 - 2 1 - - - -

Šiljkovača sv. 64 6 7 2 2 2 8 6 2 3 5 6 4 2 3 4 2 - - - -


29

Spol Ukupno

Starost

0-

4

5-

9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65-

69

70-

74

75-

79

80-

84

85-

89

90-

94

95 i

više

m 35 3 4 1 - 2 6 3 1 2 2 3 4 1 1 1 1 - - - -

ž 29 3 3 1 2 - 2 3 1 1 3 3 - 1 2 3 1 - - - -

Tatar Varoš sv. 81 2 3 5 10 5 3 2 3 9 11 4 3 3 5 9 3 1 - - -

m 43 1 3 3 5 1 2 1 1 4 7 3 3 2 1 3 2 1 - - -

ž 38 1 - 2 5 4 1 1 2 5 4 1 - 1 4 6 1 - - - -

Trnovi sv. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Izvor. DZS popis stanovništva 2011.

Iz Tablice 2, Broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima u Općini Cetingrad, najzastupljenija je populacija 45-49 god. njih 174 (92

muškarca i 82 žene). Slijedi populacija 50-54 god njih 153 (90 muškaraca i 63 žene) te populacija 70-74 god. njih 144 (71 muškaraca i 73), te

populacija 40-44 god. njih 130 (78 muškaraca i 52 žene) itd.


30

Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Starost Spol Ukupno Bez

škole

1 - 3 razreda

osnovne

škole

4 - 7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola1)

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij2)

Sveučilišni

studij3)

Doktorat

znanosti

Općina

Cetingrad Ukupno sv. 1.724 193 46 159 683 575 68 30 38 - -

m 904 37 26 74 363 371 33 14 19 - -

ž 820 156 20 85 320 204 35 16 19 - -

15-19 sv. 109 - - 3 83 23 - - - - -

m 58 - - 2 44 12 - - - - -

ž 51 - - 1 39 11 - - - - -

20-24 sv. 123 1 - 2 19 91 10 2 8 - -


31


škole

1 - 3 razreda

osnovne

škole

4 - 7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola1)

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij2)

Sveučilišni

studij3)

Doktorat

znanosti

m 61 1 - 1 6 48 5 1 4 - -

ž 62 - - 1 13 43 5 1 4 - -

25-29 sv. 145 1 - 2 28 93 21 3 18 - -

m 92 - - 1 18 64 9 2 7 - -

ž 53 1 - 1 10 29 12 1 11 - -

30-34 sv. 95 - - 3 42 47 3 3 - - -

m 51 - - 2 22 26 1 1 - - -

ž 44 - - 1 20 21 2 2 - - -

35-39 sv. 108 1 - 2 60 42 3 - 3 - -


32


škole

1 - 3 razreda

osnovne

škole

4 - 7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola1)

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij2)

Sveučilišni

studij3)

Doktorat

znanosti

m 52 1 - 1 31 17 2 - 2 - -

ž 56 - - 1 29 25 1 - 1 - -

40-44 sv. 130 1 - 3 56 65 5 4 1 - -

m 78 1 - 1 27 47 2 2 - - -

ž 52 - - 2 29 18 3 2 1 - -

45-49 sv. 174 3 - 7 77 80 7 5 2 - -

m 92 1 - 3 39 48 1 1 - - -

ž 82 2 - 4 38 32 6 4 2 - -

50-54 sv. 153 2 2 14 70 61 4 3 1 - -


33


škole

1 - 3 razreda

osnovne

škole

4 - 7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola1)

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij2)

Sveučilišni

studij3)

Doktorat

znanosti

m 90 - 2 5 33 48 2 1 1 - -

ž 63 2 - 9 37 13 2 2 - - -

55-59 sv. 128 11 1 15 59 41 1 1 - - -

m 88 6 1 6 39 35 1 1 - - -

ž 40 5 - 9 20 6 - - - - -

60-64 sv. 89 2 3 22 42 16 4 4 - - -

m 45 - 2 10 20 12 1 1 - - -

ž 44 2 1 12 22 4 3 3 - - -

65-69 sv. 110 16 3 35 45 5 6 3 3 - -


34


škole

1 - 3 razreda

osnovne

škole

4 - 7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola1)

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij2)

Sveučilišni

studij3)

Doktorat

znanosti

m 46 2 - 12 23 4 5 2 3 - -

ž 64 14 3 23 22 1 1 1 - - -

70-74 sv. 144 43 13 29 51 5 3 2 1 - -

m 71 5 10 15 33 5 3 2 1 - -

ž 73 38 3 14 18 - - - - - -

75 i više sv. 216 112 24 22 51 6 1 - 1 - -

m 80 20 11 15 28 5 1 - 1 - -

ž 136 92 13 7 23 1 - - - - -

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.

Iz Tablice 3. najveći broj stanovništva, njih 683 ima završenu osnovnu školu, dok 575 osoba ima završenu srednju školu. Bez škole ima 193

osoba, dok 46 osoba ima završena 3 razreda Osnovne škole, a njih 159 je imalo završenih 4-7 razreda Osnovne škole. Osoba s visokim

obrazovanjem ima 68 (stručni studij 30, te sveučilišni studij 38).


35

Tablica 4. Zaposlenost u Općini Cetingrad

Djelatnost zaposlenja.NKD2007 Prostorna

pokretljivost

Zaposleni - RO

· 2014 · 2015 · 2016 · 2017 · 2018

· (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

· · Izvan Maticne PS

1 2 2

· · Izvan RH 22 20 6 4 5

· · Maticna PS 7 4 7 4 4

· (B) RUDARSTVO I VAĐENJE · · Izvan RH 1 1

· (C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

· · Izvan Maticne

PS 5 4 6 3 4

· · Izvan RH 1 1

· · Maticna PS 10 4 7 6 5

· (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM

I KLIMATIZACIJA


1

· · Maticna PS 2

· (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

· · Izvan Maticne

PS 1 1

· · Maticna PS 1

· (F) GRAĐEVINARSTVO

· · Izvan Maticne

PS 24 22 18 17 3

· · Izvan RH 8 7 1 2 1

· · Maticna PS 6 9 12 2 3

· (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA


6 8 4 4 4

· · Izvan RH 1 1

· · Maticna PS 8 11 1 5 4

· (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

· · Izvan Maticne

PS 1 1 1

· · Izvan RH 1 1

· · Maticna PS 1 1 4 2

· (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE


23 18 16 18 10

· · Izvan RH 6 10 5 2

· · Maticna PS 11 11 17 16 20

· (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

· · Izvan Maticne

PS 1

· · Maticna PS 1

· (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA · · Izvan Maticne PS

1

· (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI · · Izvan Maticne PS

1 1

· (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI


5 4 5 4 5

· · Izvan RH 1

· · Maticna PS 3 1 4 11 6

· (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

· · Izvan Maticne

PS 2

· · Maticna PS 6 6 12 17 9

· (P) OBRAZOVANJE

· · Izvan Maticne

PS 1

· · Maticna PS 1 3 6 2

· (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI · · Maticna PS

1 2 1 6

· (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA


2 3 2

· · Maticna PS 1

· (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI · · Izvan RH 1 1

· · Maticna PS 1 1

· (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU

ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE


1 1

· · Maticna PS 1

UKUPNO 158 152 138 135 101

Izvor. HZZO Karlovac 2018.


36

Tablica 5. Nezaposlenost u Općini Cetingrad

Izvor: HZZO Karlovac 2018.

Iz gornje tabele najveća nezaposlenost je bila u prvih 4 mjeseca o. g. (276,272,258,239) dok se početkom svibnja pa do kolovoza ista

smanjivala jer je broj nezaposlenih pronalazio posao u turističkim središtima na Jadranu.

Razina obrazovanja

· 2018

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

13 13 12 10 10 9 5 4

Završena osnovna škola 173 170 162 153 140 139 117 104

S.Š. do 3 godine te za KV i

VKV radnike

35 33 29 29 26 25 25 22

Srednja škola u trajanju 4

godine i više + Gimnazija

46 46 45 39 37 33 33 29

Prvi stupanj fakulteta, stručni

studij i viša škola

6 6 6 4 3 3 3 4

Fakultet, akademija,

magisterij, doktorat

3 4 4 4 3 3 4 5

Ukupno 276 272 258 239 219 212 187 168


37

4. PRIRODNI RESURSI

U ovom poglavlju opisat će se prirodna svojstva krajolika kao temelj razvoja civilizacije na

svakom pojedinom području. Kako bi se pobliže analizirala prirodna svojstva krajolika

ukratko će se opisati reljef i zemljište koje je karakteristično za Općinu Cetingrad. Osim toga

u sklopu opisa prirodnih svojstva krajolika opisuje se vegetacija, poljoprivredne površine te

vodno bogatstvo same Županije ali i Općine. Poseban naglasak daje se na zaštiti prostora, kao

jednoj od temeljnih odrednica za daljnji razvoj jedinice lokalne samouprave. Na samom kraju

definirana je SWOT analiza.

4.1. Reljef i zemljište

Karlovačka županija smještena je na prijelazu između panonske i programske poljoprivredne

regije, a obzirom na vrlo raznolik reljef, nadmorske visine, umjereno kontinentalnu klimu i

bogatstvo vodom, možemo izdvojiti tri prirodna agroekološka rajona:

• nizinsko područje uz rijeke,

• brežuljkasto

• brdsko područje

Prema obilježjima tala, Karlovačka županija podijeljena je na karakteristična područja.

Geološku podlogu sjeverozapadnog dijela Županije čine meki tercijarni sedimenti,

paleozojski i mezozojski klastiti metamorfnih i magmatskih stijena pokriveni nerazvijenim,

podzolasto smeđim i eutričnim tlima te rendzinom. To su dobra poljoprivredna tla, dovoljne

dubine, homogenih svojstava, s dobrim vodozračnim uvjetima, dobrom opskrbljenošću

hranivima i u kombinaciji s povoljnim klimatskim uvjetima pružaju dobre uvjete za uzgoj

voćaka i vinove loze. Na klastičnim naslagama iz tercijara, koje se pružaju u nizinskom

području oko rijeke Kupe i njenih pritoka, u uvjetima prekomjernog vlaženja vodom razvila

su se hidromorfna tla – pseudogleji, glejna i semiglejna tla i fluvijalna tla. Usko područje

doline Kupe i ušća njenih pritoka karakteriziraju krupnozrne kvartarne taložine na kojima su

se razvili eugleji. Područje južnije od Duge Rese, do Ogulina i Slunja nalazi se na

karbonatnim naslagama manje debljine, na kojima se u tercijaru formirao pokrivač crvenice,

na koji je u kasnijim razdobljima nanesen lesolik materijal te su se formirala lesivirano

akrična tla, distrično smeđa tla i smeđa tla na vapnencu brdsko programsko područje

Područje Općine Cetingrad, smješteno između rijeka Korane na jugu i Gline na sjeveru,

sastavni je dio Korduna. Vododjelnicu, između ova dva porječja, čini niz gorskih bila, koji se

protežu od sjeverozapada prema jugoistoku i čiji se vrhovi uzdižu od 250 do 450 m

nadmorske visine. Područje je pokriveni šumskim vegetacijskim pokrovom, pretežno

bjelogoricom (bukva i nešto smreka). Južni dio Općine je nešto viši i nalazi se iznad 230 m

nadmorske visine, dok je sjeverni dio nešto niži, uglavnom iznad 200 m nadmorske visine.

4.2. Klimatska obilježja

Klima ima obilježja umjerene kontinentalne i planinske klime s prosječnim rasponom

temperatura od 16°C u planinskim dijelovima do 20-22°C u nizinama u lipnju te od -1°C do -

5°C u siječnju. Na području Općine Cetingrad vlada umjereno kontinentalna klima s

relativno povoljnom količinom padalina i umjerenim temperaturama, ali je više pod


38

kontinentalnim nego jadranskim utjecajem. Ima blaga ljeta, umjereno hladne zime i povoljan

raspored padalina.

4.3. Vegetacija

Veći dio ovog područja pripada klimazonalnoj zajednici šuma hrasta kitnjaka i običnoga

graba. Vrste drveća u Slunju jesu: jablanovi, bijela topola, trepetiljka ili jasika, vrbe: bijela

vrba, rakita, siva vrba, vrba iva, lipe: velelisna, rana ili ženska, malolisna, kasna ili muška

joha. Osnovne programske smjernice vezane za šumu i šumsko zemljište podrazumijevaju

očuvanje šuma kao vrijednog prirodnog resursa, ne samo zbog komercijalne vrijednosti

drvnih i ne-drvnih šumskih proizvoda već i radi očuvanja i unapređenja općekorisnih

funkcija.

Djelatnost: šumarija Cetingrad pokriva područje Općine Cetingrad i djelomično Općine

Vojnić sa oko 5800 ha šume u državnom vlasništvu. U šumi prevladavaju bukva (70 %) i

hrast (20 %). Godišnja je sječa oko 25000 m3 za preradu u pilanama u Italiji i u cijeloj

Hrvatskoj. U pošumljavanju je ove godine posađeno oko 25000 stabala hrasta i 15000

smreka.

4.4. Poljoprivredne površine

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije jako razvijeno iako oranice

zauzimaju veći dio površine Općine. Već nekoliko desetljeća razvoj poljodjelstva u Općini,

kao i u Karlovačkoj županiji, obilježava napuštanje obradivih površina. Napuštaju se dijelom

površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive

površine zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjilo zanimanje za

poljodjelsku proizvodnju. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobrađenih

oranica. One se još uvijek vode kao obradivo tlo (oranice), tako se u stvarnosti ne obrađuju i

na njima se ne proizvodi. Broj aktivnog poljodjelskoga stanovništva se iz više razloga dugi

niz godina smanjuje. Većina zaposlenog stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bavi

se i poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljodjelskih

gospodarstava je usitnjenost posjeda.

4.5. Vodno bogatstvo

Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita mora biti racionalno i ekonomično, na

način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipavanja i štetnih promjena njezine kakvoće. U

odnosu na korištenje voda za druge namjene vodoopskrba ima prvenstvo.

Vodoopskrbnu djelatnost, koju čine poslovi zahvaćanja i crpljenja podzemnih i površinskih

voda za piće i druge potrebe, njihovo pročišćavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti,

dovođenje do mjesta potrošnje i raspodjelu korisnicima, obavljaju pravne osobe organizirane

u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Skup objekata i uređaja za obavljanje ove

djelatnosti čini vodoopskrbni sustavi.

Područjem Općine Cetingrad prolaze dvije rijeke – Korana i Glina. Vodeni tokovi su se

usjekli u karbonatnu podlogu i formirali uske riječne doline kanjonskog oblika, pa poplave ne

izazivaju veće štete, jer je korištenje poljoprivrednih površina prilagođeno je režimu poplava.

Potreba izgradnje objekata obrane od poplave pojavit će se u momentu promjene načina

korištenja poplavnih površina. Područje Općine Cetingrad je relativno dobro pokriveno


39

vodoopskrbnom mrežom. Od ukupnog broja naselja u Općini Cetingrad, 60 % je pokriveno

priključcima na vodovodnu mrežu, dok 2 naselja imaju pokrivenost 50 %. Južni dio Općine u

dužini od cca. 29 km nije pokriveno priključenjem na vodovodnu mrežu.

Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištima Živo Vrelo (5.l/sek) Krmarevac (1.5 l/sek) i

od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica.

4.6. Zaštita prostora

Korištenje prostora, gospodarenje prostorom, razvoj u prostoru, zaštita i očuvanje prostora,

sastavnice su procesa koji se artikulira dokumentom prostornog uređenja.

Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima Programa, pa je

dokument prostornog uređenja u cjelini prožet brigom o okolišu i smanjivanjem

(otklanjanjem) postojećih, odnosno Sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Sve značajnije ljudske aktivnosti uglavnom se događaju na onim prostorima koji sadrže

najpovoljnije pretpostavke za određene djelatnosti, a to su često i najranjiviji dijelovi prostora

ili su već na takovom stupnju ugroženosti da ih je potrebno sanirati.

Zaštita prostora se očituje se kroz zaštitu njegovih vrijednosti, vrijednih prirodnih i stvorenih

resursa te kroz očuvanje biološke raznolikosti, tako da se u Općini Cetingrad posebna pažnja

posvećuje: zaštiti voda, zaštiti tla, zaštiti zraka, zaštiti od prekomjerne buke, te posebnim

mjerama zaštite.

4.7. SWOT analiza- prirodni, prostorni i ljudski resursi

SNAGE SLABOSTI

➢ Povoljno reljefno i klimatsko obilježje

prostora

➢ Očuvan i nezagađen prirodni okoliš

(turizam, poljoprivreda)

➢ Doneseni prostorni planovi (ili u izradi)

➢ Poljoprivredne površine

➢ Šumske površine

➢ Nepovoljan geoprometni položaj

➢ Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa

i prostora

➢ Nedostatno cjeloživotno obrazovanje

➢ Nedovoljna osviještenost stanovništva o

potrebi zaštite okoliša

➢ Slaba naseljenost

➢ Loša demografska slika (pad broja

stanovništva)

➢ Neobrađeno – zapušteno zemljište

➢ Neriješeni vlasnički odnosi (državna

zemlja)

➢ Zemljišne knjige

➢ Veliki broj naselja

➢ Minirani prostor

➢ Nedovoljno radne snage

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE


40

➢ Uravnotežen i održiv razvoj, planski

vođen i dinamičnije, moguće je ostvariti

viši standard stanovništva

➢ Više korištenje sredstva EU fondova u

razvoju

➢ Sustavna edukacija stanovništva

➢ Program cjeloživotnog obrazovanja

➢ Sustav zaštite okoliša

➢ Razminiravanje prostora Općine

➢ Eksploatacija mineralnih sirovina

(kamen)

➢ Nelegalna odlagališta

➢ Odljev obrazovane radne snage

➢ Neprikladna zakonska regulativa

Izvor: obrada autora, 2018.


41

5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA

Znatan dio programskog područja kulture odnosi se na očuvanje baštine. Uz očuvanje

materijalne (kulturne i prirodne) baštine te ukazivanje na značaj koji baština ima za identitet

pojedinog naroda i kulture. U ovom poglavlju, dajemo pregled prirodne baštine, zaštićena

kulturna i spomeničku baštinu, kulturne manifestacije, program javnih potreba u kulturi

Općine Cetingrad.

5.1. Prirodna baština

Na području Karlovačke županije nalaze se zaštićeni dijelovi prirodne baštine:

• Sjeverni dio NP Plitvička jezera

• Čorkova uvala – jedinstvena prašuma u ovom dijelu Europe

• Bijele i Samarske stijene

U cilju očuvanja prirodne i biološke raznolikosti u Općini Cetingrad treba očuvati postojeće

šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, osobito

štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati

ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda na tradicionalan način. Na

području Općine Cetingrad utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni

travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, mezofilne livade Srednje Europe, europske

suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume,

srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze, mezofilne i neutrofilne čiste

bukove šume. Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) na zapadnoj granici

Općine Cetingrad prema Općini Slunj, nalaze se područje Ekološke mreže značajno za vrste i

stanišne tipove.

• hr2001177 ponor pod kremenom

• hr2001336 područje oko Matešića pećine

• hr2001504 gornji tok Korane (Ovo područje je područje od značaja za vrste dugonogog

šišmiša, vidru, potočnu mrenu, gavčicu, ploticu, velikog vijuna i običnu lisanku . Također,

ovaj lokalitet vrlo je važan za očuvanje stanišnog tipa 32A0 Sedrene barijere krških rijeka

Dinarida. Ugrozu ovome području predstavljaju modifikacije struktura unutarnjih vodenih

tokova kao i strane invazivne vrste).

5.2. Zaštićena kulturna i spomenička baština

Cetin – saborni grad Hrvata, današnje mjesto Cetingrad i cijeli cetingradski kraj izuzetna su

vrijednost hrvatske i srednjoeuropske povijesti.

Povijest cetingradskog kraja usko je vezana uz srednjovjekovnu hrvatsku državu, no povijesni

izvori upućuju na kontinuitet naseljenosti još iz ilirskog i rimskog vremena.

https://en.unesco.org/themes/protecting-our-heritage-and-fostering-creativity


42

Cetingradski je kraj bogat kulturno-povijesnim znamenitostima značajnim za hrvatsku

povijest, posebice iz razdoblja srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske, nematerijalnom

narodnom baštinom svoga stanovništva te zadivljujućim prirodnim ljepotama. Cetingrad je

nastao na temeljima srednjovjekovnog naselja Vrčkovići koje je već 1082. godine dobilo

crkvu „Marijina uznesenja”. Za turskih vremena naselje se je zvalo Kekić selo, da bi nakon

oslobođenja od Turaka dobilo naziv Vališ selo po austrijskom generalu Wallischu. Tek u

posljednjih stotinjak godina ustalilo se ime Cetingrad po obližnjim ostatcima staroga grada

Cetina. Vrhunac svog političkog i kulturno-povijesnog značaja stari grad Cetin dosiže za

vrijeme srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske (lat. Regnum Croatiae) kada je u vlasništvu

hrvatskih plemenitih kuća Nelipića, Frankopana i Zrinskih te je često služio kao saborni grad

hrvatskih velmoža i cijelog naroda.

Najveća znamenitost Općine su ruševine staroga grada Cetina, značajne srednjovjekovne

utvrde koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Cetingrada i po kojoj je mjesto dobilo ime.

U srednjem vijeku bila je u posjedu nekoliko znamenitih hrvatskih plemićkih kuća, a 1.

siječnja 1527. godine na Cetinu je održan Cetinski sabor na kojem je hrvatsko plemstvo

izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskog kralja. U hrvatsko-

turskim ratovima utvrda je više puta razarana i popravljana, a s prestankom turske opasnosti

Cetin je napušten. U blizini ruševina nalazi se još nekoliko arheoloških lokaliteta koji

svjedoče o važnosti srednjovjekovnog cetinskog kompleksa, poput ostataka starog

franjevačkog samostana. Također, brojne su srednjovjekovne prometnice vodile kroz

cetingradski kraj, od kojih neke vuku podrijetlo još iz rimskih vremena.

Za vrijeme Domovinskog obrambeno-oslobodilačkog rata Cetingrad je bio potpuno razoren i

okupiran, a cetingradski Hrvati istjerani sa svojih ognjišta. Mjesto je dugo iščekivanu slobodu

konačno dočekalo 7. kolovoza 1995. godine, kada je Cetingrad oslobođen u sklopu vojno-

redarstvene operacije Oluja, nakon čega je započeo povratak raseljenog stanovništva te

poslijeratna obnova i izgradnja. Taj dan kada je oslobođen Cetingrad, 7. kolovoza, slavi se

danas kao Dan Općine. U samom središtu mjesta nalazi se Trg hrvatskih branitelja, spomenik

poginulim hrvatskim braniteljima te župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sa

župnim uredom.

Cetinska povelja jedan je od najznačajnijih dokumenata hrvatske državnosti, kojom

plemstvo Kraljevine Hrvatske potvrđuje izbor nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškog za

hrvatskog kralja dana 1. siječnja 1527. godine na velikom saboru u Cetinu. Neposredno ispod

teksta nalazi se sedam pečata kojima je ova izborna isprava ovjerena, i to hrvatski državni

pečat (s otiskom četvrtastih polja što predstavlja prvu upotrebu hrvatskog državnog grba u

diplomatske svrhe) u sredini, a do njega s lijeve i desne strane po tri pečata najuvaženijih

hrvatskih velikaša toga vremena. Povelja se danas nalazi u Austrijskom državnom arhivu u

Beču. Izuzetna važnost Cetinske povelje leži u tome što je ona dokaz samostalnog i suverenog

odlučivanja hrvatskog plemstva o izboru vladara, a samim time i dokaz suverenosti

Kraljevine Hrvatske.

Cetinski sabor jedan je od najznačajnijih događaja hrvatske povijesti koji je hrvatski politički

život usmjerio na vojno i političko savezništvo s austrijskim i njemačkim zemljama za

nekoliko sljedećih stoljeća. Iako habsburški vladari često puta nisu imali razumijevanja za

hrvatske političke interese, samostalno odlučivanje Hrvata o izboru kralja na saboru te

njegovo obećanje poštivanja hrvatskih pravica i povlastica dokazi su suverenosti Kraljevine

Hrvatske te opstojnosti njenih državnopravnih tradicija. Hrvatsko je plemstvo, vodeći se

drevnom i neprekinutom hrvatskom državnopravnom tradicijom, Kraljevinu Hrvatsku

smatralo samostalnom i suverenom državom koju s ostalim zemljama Habsburške Monarhije


43

veže samo zajednička osoba vladara. Time su Hrvati potvrdili svoje tisućljetno političko i

kulturno mjesto u obitelji starih državotvornih naroda i ravnopravnih kraljevina srednje

Europe. Povodom 500. obljetnice zasjedanja Sabora hrvatskog plemstva u starom gradu

Cetin, pokrenuta je inicijativa udruge Cetin 1527 , da se tom prigodom održi svečana

sjednica Hrvatskog sabora u starom Gradu Cetin u Cetingradu.

Utvrda Cetin smještena je na izdvojenom brijegu kraj omanjeg sela pod imenom Podcetin te

tlocrtnim oblikom predstavlja nepravilni trokut, s citadelom Ičizar (Ichiszar) i kulom

Drenđulom u sredini. Citadelu Ičizar okružuju turski bedemi i tabije (bastioni), a s južne

strane i dvostruki bedemi sa Zwingerom. Ostatci turske arhitekture svjedoče o Cetinu kao o

jednom od najvažnijih i građevinski najvrjednijih djela turskog utvrdnog graditeljstva u

hrvatskim zemljama uopće. To je stara hrvatsko-austrijsko-turska utvrda koja postoji još od

14. stoljeća, a ishodište ima u utvrdi knezova Frankopana da bi kasnije bila osvojena od strane

Turaka te više puta rušena, paljena, popravljana i dorađivana.

Drevni Cetin okružen je s još nekoliko značajnih povijesnih lokaliteta koji su ili prethodili ili

nastajali paralelno s frankopanskim Cetinom, a to su:

Mala Crkvina kraj izvora Kraljevac

Nalazi se sjeveroistočno od utvrde Cetin te predstavlja vjerojatno mjesto kastruma iz 12. – 13.

stoljeća gdje se nalaze prvi početci Cetina. Arheološka su iskapanja otkrila temelje nevelikog

burga čiji se tlocrt može vrlo dobro rekonstruirati. Nađeno je nekoliko klesanih ulomaka za

koje je sigurno da pripadaju ranoj gotici druge polovice trinaestog stoljeća, a pretpostavlja se

da potječu s crkve svetog Emerika po kojoj je Mala Crkvina vjerojatno i dobila ime.

Velika Crkvina na Baračevu Brdu

Lokacija se nalazi sjeveroistočno od utvrde Cetin, na prostranom Baračevu Brdu (poznato i

pod nazivom Madžarevo). Arheološka su istraživanja pokazala da je ondje nekada stajala

crkva s grobljem, vjerojatno posvećena svetom Nikoli.

Franjevački samostan – Kloštar

Lokacija starog franjevačkog samostana iz 15. stoljeća nalazi se jugoistočno od utvrde.

Cetinski je franjevački samostan jedan od najznačajnijih franjevačkih samostana u Hrvatskoj

u razdoblju 15. – 15. stoljeća, sjedište Cetinske kustodije te očito značajna građevina.

Najznačajniji ostatak franjevačkog samostana je nadgrobna ploča Jurja Grgurića Karinskog iz

1502. godine, s grbom starohrvatskog plemena Lapčana i natpisom.

U samostanskoj je crkvi prema povijesnim izvorima održana svečanost proglašenja

nadvojvode Ferdinanda Habsburga hrvatskim kraljem 1. siječnja 1527. godine.

Kloštarsko vrelo

Nalazi se ispod ceste i pozicije Kloštar te je predstavljalo izvor vodoopskrbe staroga Cetina.

Cetinvaroš

Selo zapadno od Podcetina i utvrde, više manjih skupina kuća, vjerojatno položaj jednoga od

starijih naselja.


44

Kultura cetingradskog kraja bogata je povijesnom, folklornom i etnološkom baštinom, no

možda je njen najprepoznatljiviji zaštitni znak upravo cetingradska tamburica. Za okolicu

Cetingrada karakteristični su pjevani dvostihovi, višeglasni napjevi i glazba za kola (Sremica,

Milica, Povezano i Kukunješće) uz pratnju tamburica samica (Kozarica) kakve se izrađuju u

selu Batnogi.

Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Općine Cetingrad obavljena je

sukladno"Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara" (NN 69/99, 151/03, 157/03).

Trenutno stanje zaštite (SZ) određeno je slijedećim kategorijama:

- R registrirano kulturno dobro upisano u Registar

- P preventivno zaštićeno kulturno dobro

- E evidentirano

- N nije evidentirano

U sklopu valorizacije (VZ) kulturnih dobara, pojedinačne građevine i sklopovi u koje

pripadaju i civilne, gospodarske i sakralne građevine, te arheološka baština, vrednovane su

kategorijama

- Nacionalnog

- Regionalnog

- Lokalnog

Prijedlog mjera zaštite ( PMZ ) određen te sljedećim kategorijama:

-R registrirano kulturno dobro upisano u Registar

-P preventivno zaštićeno kulturno dobro

- PPO zaštita Prostornim programom uređenja Općine

LOKCIJA NAZIV ADRESA VRSTA SZ VZ PMZ

BATNOGA SPILJA ''PEĆINA'' OBRAMBENA

GRAĐEVINA N 2 R

BATNOGA ARHEOLOŠKI LOKALITET

PEĆINA KUĆA

ARHEOLOŠKI

LOKALITET N 2 R

BOGOVOLJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE

CRKVINA – BLANUŠE

ARHEOLOŠKI

PODRUČJE N 2 P

BOGOVOLJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE

STARO GROBLJE – ŽGELA

ARHEOLOŠKI

PODRUČJE N 3 PPO

BOGOVOLJA BOGOVOLJA 16 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 2 P


OKUĆNICA N 2 P


KUĆA N 3 PPO


KUĆA N 3 PPO


45

BUHAČA PRAVOSLAVNA CRKVA SV.

APOSTOLA PETRA I PAVLA

SAKRALNA

GRAĐEVINA E 2 P

CETINGRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE

BUDIM - KRMARI

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

CETINGRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE

POGLEDALO - CETINGRAD

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

CETINGRAD ČESMA GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

CETINGRAD ČESMA GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

DONJE GNOJNICE

ARHEOLOŠKO PODRUČJE

CRKVINA – GNOJNICE/STARO

GROBLJE

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 2 P

DONJE GNOJNICE ARHEOLOŠKI LOKALITET

VUKOVIĆEVA SPILJA

ARHEOLOŠKI

LOKALITET N 2 P

DONJE GNOJNICE SALOPEK MLIN NA RIJECI

KORANI

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 2 P

GLINICE ARHEOLOŠKO PODRUČJE

KAPELA - GLINICE

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

GLINICE GLINICE 1 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

GLINICE GLINICE 14 TRADICIJSKA N 3 PPO

GLINICE (LOVRIĆI) GLINICE 18 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

GLINICE (KATIĆI) GLINICE 43 TRADICIJSKA

KUĆA N 3 PPO


OKUĆNICA N 3 PPO


OKUĆNICA N 3 PPO


OKUĆNICA N 3 PPO


OKUĆNICA N 3 PPO


OKUĆNICA N 2 P


OKUĆNICA N 3 PPO

GLINICE GLINICE 58 A TRADICIJSKA

KUĆA N 3 PPO

GLINICE GLINICE 60 TRADICIJSKA N 3 PPO


46

OKUĆNICA

GNOJNICE ARHEOLOŠKI LOKALITET

GORNJA BARIĆEVA SPILJA

ARHEOLOŠKI

LOKALITET N 2 P

GOJKOVAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE

CRKVINA – GOJKOVAC

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 1 R

GOJKOVAC SPOMENIK NOB MEMORIJALNO

OBILJEŽJE E 3 PPO

GOJKOVAC GOJKOVAC 5 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO


OKUĆNICA N 3 PPO


OKUĆNICA N 3 PPO


KUĆA N 2 P

GOJKOVAC GOJKOVAC 22 A TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

GOJKOVAC GOJKOVAC BB TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

GOJKOVAC GOJKOVAC BB TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

GORNJA ŽRVNICA

(MATIJEVIĆI) MLIN NA POTOKU ŽRVNICA

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA E PPO

GORNJE

GNOJNICE G. GNOJNICE 69

TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

GRABARSKA MLIN GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

KAPLJUV KAPLJUV BB TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

KOMESARAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE

BRDO – JUKIĆI

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

KOMESARAC ARHEOLOŠKO PODRUČJE KIK ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

KRUŠKOVAČA ZGRADA ŠKOLE CIVILNA

GRAĐEVINA N 3 PPO

MALJEVAC MALJEVAC 10 GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

MALJEVAC MALJEVAC 16 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 177 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO


47

PAŠIN POTOK PAŠIN POTOK 169, MLIN NA

POTOKU GRABARSKA

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO


POTOKU GRABARSKA

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO


POTOKU GRABARSKA

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

PAŠIN POTOK

(SAMARDŽIJE) MLIN NA POTOKU GRABARSKA

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

PODCETIN ARHEOLOŠKO PODRUČJE

CRKVINA – CETIN

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 2 P

PODCETIN ARHEOLOŠKO PODRUČJE

STARI GRAD CETIN

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE R 1 R

PODCETIN ARHEOLOŠKI LOKALITET STARI

GRAD MALI CETIN (KRALJEVAC)

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE E 1 R

PODCETIN STARI GRAD CETIN OBRAMBENA

GRAĐEVINA R 1 R

PODCETIN PODCETIN 113 CIVILNA

GRAĐEVINA N 3 PPO

PODCETIN CISTERNA GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

PODCETIN IZVOR ''KRALJEVAC'' GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

POLOJSKI VAROŠ ARHEOLOŠKI LOKALITET

CRKVIŠTE – POLOJSKI VAROŠ

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 2 PPO

POLOJSKI VAROŠ

PRAVOSLAVNA CRKVA

POKROVA PRESVETE

BOGORODICE

SAKRALNA

GRAĐEVINA N 3 PPO

RUŠEVICA RUŠEVICA 78 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

RUŠEVICA RUŠEVICA 94 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

RUŠEVICA RUŠEVICA 46, MLIN NA POTOKU

RUŠEVICA

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

RUŠEVICA SPOMENIK NOB MEMORIJALNO

OBILJEŽJE N 3 PPO

SADIKOVAC

ARHEOLOŠKI LOKALITET

ČARDAK – (STARA ŠKOLA) -

SADIKOVAC

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

ŠILJKOVAČA ARHEOLOŠKO PODRUČJE

ČARDAČIŠTE - BUTORCI

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO

ŠILJKOVAČA ARHEOLOŠKO PODRUČJE

ZIDINA

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 3 PPO


48

ŠILJKOVAČA (G.

ŠILJKOVAČA) ŠILJKOVAČA 135, MLIN

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 3 PPO

TATAR VAROŠ TATAR VAROŠ 134 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

TATAR VAROŠ TATAR VAROŠ 135 TRADICIJSKA

OKUĆNICA N 3 PPO

TRNOVI ARHEOLOŠKI LOKALITET

ČAPOR

ARHEOLOŠKO

PODRUČJE N 2 PPO

TRNOVI

(SKUKANI) MLIN NA RIJECI KORANI

GOSPODARSKA

GRAĐEVINA N 2 P

5.3. Program javnih potreba u kulturi

Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Općine Cetingrad su:

kulturne djelatnosti, programi i manifestacije od interesa za Općinu Cetingrad i Karlovačku

Županiju.

Općina Cetingrad podržava i potiče programe udruga ,ustanova i drugih organizacija iz

kulturne djelatnosti koje se sustavno bave zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara na području

Općine, kulturno umjetnički amaterizam, adaptaciju i opremanje objekata kulture, glazbeno

stvaralaštvo, arhivska djelatnost, izdavanje časopisa i listova o kulturi, arheološka i

konzervatorska djelatnost, obilježavanje važnih datuma iz starije i novije povijesti Općine

Cetingrad.


49

6. INFRASTRUKTURA Adekvatno riješena fizička infrastruktura (prometna, komunalna, itd.) temeljna je

pretpostavka za kvalitetan razvoj bilo kojeg područja, a pogotovo županije i JLS. Na nivou

cjelokupne Karlovačke županije, stanje u tom segmentu još uvijek nije u potpunosti riješeno;

od sanacije svih komunalnih zadataka do efikasnije organizacije infrastrukturnih elemenata.

Razvojni potencijal Karlovačke županije, a samim time i kvaliteta regije, postala bi još

konkurentnija kada bi se više ulagalo u modernizaciju prometnica, sanaciju odlagališta otpada

te izgradnjom sustava gospodarenja otpadom, u skladu sa standardima EU-a.

U ovom poglavlju analizira se osnovna infrastruktura kao što su promet, nerazvrstane ceste,

vodoopskrba, elektroopskrba, javne površine i groblja, pošta i telekomunikacija Općine

Cetingrad. Na samom kraju provedena je SWOT analiza te su definirane razvojne potrebe i

potencijale same Općine.

6.1. Promet

Promet kao dio ljudskih aktivnosti bitno utječe na njegovu kakvoću; oplemenjuje i obogaćuje

čovjekov život, ali istodobno uzrokuje i mnoge loše ekološke posljedice (emisija CO2, buka).

Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa trebao bi

teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjavanju postojećih

prometnih pravaca.

U Općini Cetingrad postoji sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih cesta.

Državne ceste su:

- D 216 -- Široka Rijeka – Maljevac – granični prijelaz

Županijske ceste su:

- Ž 3224 -- (Vojnić – Johovo) – Gojkovac – Batnoga,

- Ž 3229 -- gr. Sisak – Gejkovac – Maljevac (D 216)

- Ž 3258 -- Slunj (D1) – Cetingrad – BiH

- Ž 3266 -- Slunj (D1) – D. Furjan – Bogovolja – Cetingrad (Ž 3258)

- Ž 3270 -- Ž 3224 – Gojkovac – Batnog (Ž 3258)

- Ž 3271 -- Maljevac (D216) – Pašin Potok (Ž 3258)

Lokalne ceste su:

- L 34141 -- Cvitovići (Ž 3257) – Ponor – Žalčeva Kosa (Ž 3224)

- L 34143 -- Glinica – Gojkovac (Ž 3270)

- L 34146 -- Ž 3224 Dejanović Križ – Ruševica – Cetingrad (Ž 3258)

- L 34147 -- Ž 3258 – Gnojnice – Cetinski Varoš (Ž 3266)

- L 34154 -- Donji Lađevac (Ž 3266) – Kruškovača (Ž 3266)

Na području Općine nalazi se stalni cestovni međudržavni granični prijelaz Maljevac – Velika

Kladuša i međudržavni malogranični prijelazi Pašin Potok – Zagrad i Bogovolja – Hadžin

Potok.


50

6.2 Nerazvrstane ceste

Ukupna duljina nerazvrstanih cesti u Općini Cetingrad iznosi 64 km, od toga cca. 40 km je

asfaltirano, a cca. 24 neasfaltirano.

Nerazvrstane ceste u Općini Cetingrad

Oznaka ceste Naziv ceste Dužina (m)

NC 1 Ruševica - Gornja Žrvnica 3300

NC 2 Ponor - Mlinci 400

NC 3 Ruševica - Krivaja 1400

NC 4 Ruševica - Grdići 1000

NC 5 Gojkovac - Glinice 3000

NC 6 Begovo brdo 1400

NC 7 Batnoga 1500

NC 8 Radovica 1400

NC 9 Delić Poljana 700

NC 10 Tatar Varoš - Snos 1200

NC 11 Tatar Varoš - Višnjići 1600

NC 12 Gnojnice (križ) - Donje Gnojnice

(Korana) 2300

NC 13 Komesarac (mljekara) - Srednje selo 800

NC 14 Kruškovača - Valentići 600

NC 15 Komesarac - Johovica 500

NC 16 Bogovolja - Komesarac 7300

NC 17 Podcetin - Živčići 700

NC 18 Podcetin - Barać 500

NC 19 Kestenje 1900

NC 20 Bilo - Kapljuv (Barići) 1000

NC 21 Bilo - Kapljuv (Mrgani) 2400

NC 22 Cetinski Varoš - Sadikovac - Komesarac 1100

NC 23 Cetinski Varoš – Sadikovac (Capani) 1200

NC 24 Brinjska ulica -Glavica 500

NC 25 Cetingrad - Plitvička ul. + put Strmačka 1150

NC 26 Cetingrad - ul Matije Polića (groblje) 800

NC 27 Cetingrad - Brinjska ul. (Pavlinovići) 1300

NC 28 Šiljkovača - granica BIH (Mušići) 1600

NC 29 Šiljkovača - Đurin Potok 7300

NC 30 Grabarska - Lesari 400

NC 31 Grabarska - precrpna stanica - Cvitkovići 1300

NC 32 Pašin Potok - Lesari - Grdići 1000

NC 33 Pašin Potok (mljekara) - Samardžija brdo 700

NC 34 Pašin Potok - Gornji Pašin Potok 1000

NC 35 Pašin Potok - Mulci 400

NC 36 Pašin Potok (Magdići) - vodosprema 300

NC 37 Maljevac - Buhača (Rekići) 900

NC 38 Maljevac - pravoslavno groblje 2000

NC 39 Maljevac - Maljevačko Selište 2700

NC 40 Polojski Varoš 1400

NC 41 Strmačka 2300

UKUPNO METARA: 64.250


51

Problem nerazvrstanih cesta su: održavanje, nasipavanje, zimsko čišćenje, odron i proširenja.

Problem asfaltiranih cesta je: proširenje, te promet vozila s prekomjernom težinom što

izazivanja pucanje i urušavanje.

6.3. Vodoopskrba

Vodoopskrbnim sustavom, područje Općine Cetingrad je pokriveno 60 %, i u tijeku je

ishođenje potrebne dokumentacije za vodoopskrbu južnog dijela Općine.

Lokalni sustav vodovoda bazira se na izvorištima Živo Vrelo (5. l/sek) Krmarevac ( 1.5 l/sek)

i od kojih se voda preko crpne stanice Grabarska odvodi do vodospreme Glavica. Vodovod

opskrbljuje naselja: Cetingrad, Podcetin, Pašin Potok, Šiljkovača, Batnoga, Grabarska , Delić

Poljana, Maljevačko Selište, Strmačka, Polojski Varoš, Begovo Brdo, Kuk, Ponor, Ruševica,

i Tatar Varoš pokriveno je 50 % priključenjem na vodovodnu mrežu.

Glavni cjevovod položen je do Cetingrada, od kojeg se granaju priključni vodovodi s cijevima

promjera Ø 60, 90 ,110 i 160. U ostalim naseljima domaćinstva imaju vlastite cisterne

(bunare).

Na području Općine postoje četiri vodospreme vodovodnog sustava: Glavica, kapaciteta 100

m³ i Polojski Varoš, kapaciteta 300 m³, Pašin potok 150 m³, Tatar Varoš 150 m³,

Hidrantska mreža postoji u Cetingradu, Podcetinu, Pašin Potoku, Maljevcu, Tatar Varoši,

Batnogi i Strmački. Na području Općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda.

6.4. Elektroopskrba

Energetska učinkovitost je veliki poticaj i ukupnom gospodarstvu. Podizanjem svijesti

stanovništva o važnosti ove teme otvara se prostor za nova radna mjesta u rekonstrukciji

objekata s ciljem podizanja energetske učinkovitosti

Područjem Općine prolazi 35 kV dalekovod TS Slunj – TS Vojnić.

Općina Cetingrad opskrbljuje se električnom energijom preko trafostanice TS 35/10 kV Slunj,

koja je van granica Općine. Distribucija električne energije vrši se preko 10(20)kV

dalekovoda na čeličnim nosačima. Niskonaponska mreža razvedena je u svim naseljima.

6.5. Pošta i komunikacije

Na području Općine Cetingrad djeluje jedna poštanska jedinica u Cetingradu.

U proteklom periodu Općina Cetingrad je u potpunosti pokrivena osnovnim uslugama

telefonske mreže.


52

6.6. SWOT analiza infrastruktura

SNAGE SLABOSTI

➢ Donekle dobra prometna povezanost

➢ Donekle zadovoljavajuće rješenje

vodoopskrbe, elektro-opskrbe i PTT

➢ Nedefinirano i neriješeno pitanje

prometne infrastrukture Općine i

nerazvrstanih cesta

➢ Nepostojanje infrastrukture za

razvojne projekte


➢ Poticanje korištenja alternativnih

izvora energije

➢ Kvalitetnije održavanje prometnica i

rješenje parkirnog prostora

➢ Veće korištenje sredstava EU fondova

➢ Program razvoja infrastrukture

➢ Neodgovarajuća izgrađenost i

održavanje prometnica

➢ Nepoštivanje standarda održivog

razvoja i ekologije

Izvor: obrada autora, 2018


53

7. KOMUNALNA DJELATNOST

Pod komunalnim gospodarstvom razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, naročito

pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i

održavanje objekata i uređenja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području

jedinica lokalne samouprave.

Obavljanje komunalnih djelatnosti najčešće uključuje slijedeće vrste poslova:

• Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih dijelova kanalizacijskog sustava

• Prikupljanje i deponiranje komunalnog otpada

• Održavanje okoliša

• Održavanje nerazvrstanih cesta

• Vodoospkrba

• Održavanje javne rasvjete

• Održavanje javnih površina

Komunalna društva, osobito u sklopu jedinica lokalne samouprave imaju nezamjenjivu

zadaću u osiguranju životnih uvjeta svih građana, osobito kroz povećanje učinkovitosti

komunalnog gospodarstva koje je jedan od preduvjeta za povećanje učinkovitosti ukupnog

gospodarstva.

7.1. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih

voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadležno

komunalno poduzeće. Nadležno komunalno poduzeće dužno je trajno i kvalitetno obavljati

navedene komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju

funkcionalne sposobnosti. Na području Općine Cetingrad ne postoji sustav odvodnje otpadnih

voda. Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tretirati tako da se uklone sve štetne

posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

7.2. Program gospodarenja čvrstim otpadom

Prostornim programom Karlovačke županije predviđeno je da Općina Cetingrad za trajno

odlaganje komunalnog otpada koristi slunjsko odlagalište, a u slučaju više sile, kao što je

elementarna nepogoda ili ratna opasnost, aktiviralo bi se rezervno odlagalište na području

Općine Cetingrad koje bi bilo privremenog karaktera. Program gospodarenja otpadom Općine

Cetingrad donosi Općinsko vijeće za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po

potrebi. Program gospodarenja otpadom JLS, objavljuje se na internetskim stranicama Općine

i u Službenom glasniku Karlovačke županije. Prikupljanje i odvoz otpada obavlja vlastiti

komunalni pogon Općine Cetingrad. Općina Cetingrad ima organiziran odvoz i prikupljanje

miješanog komunalnog otpada jednom tjedno te raspolaže s ukupno 43 kontejnera za

prikupljanje miješanog komunalnog otpada zapremnine 5 m³. Na području Općine nema

organiziranog odvoza glomaznog otpada niti izvođenog prikupljanja posebnih kategorija

otpada kako ne postoje podaci o količinama odvojeno prikupljenih kategorija kao što su papir,

plastika, staklo i metali. Organiziranim sakupljanjem otpada na području Općine Cetingrad

obuhvaćena su sva naselja. Prema podacima iz objavljene Odluke o načinu pružanja javne

usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada na području

Općine Cetingrad navodi se kako će se zeleni otoci nalaziti na slijedećim lokacijama:


54

Maljevac, Tatar Varoš, Kruškovača i Cetingrad. Općina Cetingrad je pokrenula dostavu

ponuda kojim bi se problem komunalnog otpada riješio putem koncesije na period od 5 god.

Također, Općina Cetingrad će u budućem Prostornom planu predvidjeti lokaciju reciklažnog

dvorišta.

7.3. Zrak i buka

Pojam buke reguliran je Zakonom o zaštiti od buke (NN RH 20/03) u smislu buke

štetne po zdravlje. To je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene

provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i

borave. Zakon određuje mjere zaštite od buke radi sprječavanja ili smanjivanja buke u cilju

otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi, ali ne regulira utjecaj buke na neke sastavnice okoliša

(npr. životinjski svijet, kulturnu baštinu i sl.), premda se provedbeni propisi donose uz

prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prostorno uređenje.

Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne

uprave, jedinice regionalne samouprave, jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke

osobe i građani i to danonoćno.

7.4. Javne površine , groblja

Javna površina je svaka površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod

jednakim uvjetima (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni

kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje

prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu).

Javna površina smatra se zasebnim objektom štićenja, sukladno podzakonskom propisu koji

uređuje područje provedbe tehničke zaštite.

Javne i društvene građevine namijenjene su za:

- upravu i pravosuđe,

- odgoj i obrazovanje,

- zdravstvo i socijalnu skrb,

- kulturne i društvene organizacije,

- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.),

- šport i rekreaciju,

- vjerske sadržaje.

Na površinama groblja mogu se graditi, pored prostora za ukapanje umrlih, prateće građevine

koje služe osnovnoj funkciji groblja (oproštajni, prateći i pogonski dio, prometne površine,

parkirališta i ostale usluge). Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje

opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji

takvih prostora.

7.5 Minirana i minsku sumnjiva područja

Područje Općine Cetingrad zbog blizine granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom bilo

je zahvaćeno ratnim djelovanjima u vrijeme obrambenog domovinskog rata te je bila vrlo

važna karika u obrani Grada Karlovca. Zbog tih razloga na tom području posijan je određen


55

broj minsko-eksplozivnih sredstava, te je vrlo bitno ukazati na problem miniranosti tog

područja, kako bi bez obzira na problem mina socijalni, te turističko-privredni život dosegli

prijeratnu razinu. Prema podacima koje posjeduje HCR,iz 2017. god. ukupno sumnjivo

minirani prostor u općini Cetingrad širi se na otprilike 1.793.902 m2 i označen je sa 197

oznaka (tabli)i računa se da postoji otprilike 42 minskih zapisnika prema kojima je posijano

otprilike 850 mina. Minski sumnjivi prostor i mine su pretežno raspoređene uz granicu sa

Bosnom i Hercegovinom u istočnom i jugoistočnom dijelu Općine. HCR svojim općim

izvidima, tehničkim izvidima ili izvidima s kojima se predlaže razminiranje određenog

područja, svake godine programski reducira područja sumnjivog prostora u općini Cetingrad.

Tako je prema Županijskom programu za 2003.godinu određena redukcija od oko 400.000 m2

minski sumnjivog prostora u općini Cetingrad. Do sada je u općini Cetingrad razminirano oko

25.000 m2. Ta površina se odnosi na područje oko Carević Sela. Sljedećih godina HCR će

nastojati reducirati što veći sumnjivi prostor u Općini Cetingrad kako bi se što prije

uspostavilo zadovoljavajuće okružje za veći razvoj turizma, stočarstva, ribolova, industrije,

odnosno svih potencijalnih resursa koje nudi ova Karlovačka Općina.

7.6. SWOT analiza komunalne djelatnosti

SNAGE SLABOSTI

➢ Donekle riješeno prikupljanje i

zbrinjavanje otpada

➢ Donekle dobro organizirana komunalna

djelatnost

➢ Neriješeno pitanje odvodnje

pročišćavanja otpadnih voda

➢ Nepostojanje dvorišta za recikliranje

otpada

➢ Sportski objekti i dječja igrališta

➢ Uređenje površina


➢ Razvoj kanalizacijskog sustava

➢ Izgradnja dvorišta za recikliranje

otpada

➢ Izgradnja i održavanje sportskih

objekata i dječjih igrališta

➢ Veće korištenje sredstava EU fondova

➢ Sustav gospodarenja otpadom

➢ Plan uređenja površina

➢ Neosviještenost stanovništva za

ekologiju

➢ Divlja odlagališta



56

8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Kada se govori o društvenim djelatnostima, mora se naglasiti da su one usko povezane uz

razvoj ove mlade Općine i njezine građane. U ovom se djelu daje prikaz društvenih djelatnosti

koje Općina kroz svoju infrastrukturu i širu zajednicu nudi građanima.

Sustav društvenih djelatnosti uključuje slijedeće poslove, odnosno aktivnosti:

• poslove koji obuhvaćaju zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu i spašavanje,

• poslove predlaganja programa javnih potreba Općine u području društvenih

djelatnosti,

• osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za redovnu i programsku djelatnost

ustanova u vlasništvu

• praćenje rada poslovanja Općinskih ustanova predškolskog odgoja i ustanova

obrazovanja i kulture,

• vođenje postupka stipendiranja studenata,

• vođenje postupka dodjeljivanja sredstava sukladno Odluci o socijalnoj skrbi

• poslove na unapređenju rada s udrugama građana i promicanju sudjelovanja građana u

odlučivanju, te razvoju civilnog društva, političkih stranaka, vjerskih zajednica,

nacionalnih manjina, sindikata, braniteljskih, antifašističkih te drugih udruga koje su

od interesa za Općina.

Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva zajedništvo udruga i zadruga, podsustava zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i institucije koje promiču kulturni i sportski

život stanovnika. Prema tome, veći dio djelatnosti i usluga nisu direktno pod kompetencijom

Općine, stoga je prikaz tako koncipiran.

Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja ima vrlo važnu ulogu. Kod

kvalitete obrazovanja mladih ljudi, ali i kod njihovog zadržavanja u vlastitom kraju, kao

presudni preduvjet se javlja visoko razvijena obrazovna infrastruktura. Kao i kod

obrazovanja, i kod podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je promotriti potrebu

stanovništva za institucijama i razvijenoj infrastrukturnoj mreži, nužnost njihove izgradnje,

adaptacije ili prenamjene, te „gravitaciju“ stanovnika Općine prema drugim jedinicama

lokalne samouprave radi zadovoljenja potreba za zdravstvenom zaštitom. Društvene

djelatnosti moraju pronaći više poveznica s gospodarskim potencijalom. Takav pristup je

potreban u većoj mjeri kako bi se stvorila cjelovita slika područja preko programa razvoja i

time omogućio razvoj novih ideja koje bi ostvarile dugoročni gospodarski prosperitet.

8.1. Obrazovanje

Osnovna škola:

OŠ Cetingrad je izgrađena 1965. godine i u njoj se od 1967. do 1991. godine odvijao rad u

dvije smjene.

U svom sastavu ima 8 područnih škola od kojih je do 1991. godine radilo ukupno 6.

1. PŠ Kruškovača – osmorazredna

2. PŠ Sadikovac – četverorazredna


57

3. PŠ Batnoga – četverorazredna

4. PŠ Tatar Varoš – četverorazredna

5. PŠ Gnojnice – četverorazredna

6. PŠ Maljevac – četverorazredna

Područne škole Ruševica i Gojkovac su prije 1991. godine prestale s radom zbog smanjenja

broja djece. Zbog Domovinskog rata i progona stanovništva s čitave Općine Cetingrad škola

je imala prekid rada od 2. listopada 1991. do 1. listopada 1996. godine.

8.2. Zdravstvo

Podaci o zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj u skladu su s preporukama i definicijama Svjetske

zdravstvene organizacije. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je otvaranje privatne

prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih

ustanova i njihovo organizacijsko prilagođavanje tom zakonu, što je imalo za posljedicu

prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolničke

zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo. 1997. počinje proces zakupljivanja dijelova

zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu

županija i Općina. U 2003. počeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih

domova i domova zdravlja Općina te se od te godine broj domova zdravlja smanjio.

Dom zdravlja Slunj je samostalna zdravstvena ustanova registrirana kod Trgovačkog suda u

Karlovcu za pružanje usluga primarne zdravstvene zaštite i specijalističko – konzilijarne

zdravstvene zaštite – radiologije s mamografijom i ultrazvučnom dijagnostikom

osiguranicima s područja Grada Slunja, Općine Cetingrad i Općine Rakovica.

Ustanova posluje na tri lokacije, u matičnom objektu u sjedištu Ustanove u Slunju, Plitvička

18 a, te u samostalnim objektima ambulante Cetingrad u Cetingradu., u kojem postoji i

ordinacija dentalne medicine.

8.3. Socijalna skrb

Sustav socijalne skrbi definiran je Zakonom o socijalnoj skrbi kao temeljni zakon kojim se

uređuje način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi, korisnici prava, postupak

za ostvarivanje tih prava, te druga pitanja od značenja za obavljanje ove djelatnosti. Socijalna

skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih

potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove

osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu

zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja

uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci

i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.

Općenito govoreći, ranjive skupine, odnosno skupine s povećanim rizikom siromaštva i

socijalne isključenosti, su one s niskim primanjima (nezaposleni, starije osobe bez mirovine,

određene kategorije umirovljenika, jedno roditeljske obitelji), ranjive etničke manjine (Romi),

osobe s invaliditetom i dr. Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se

pretežno iz državnog proračuna, i to oko 96 %, dok se ostalih 4 % osigurava iz prihoda za

posebne namjene.


58

Socijalna skrb Općine:

Centar za socijalnu skrb Slunj je javna ustanova osnovana rješenjem Ministarstva socijalne

politike i mladih, sukladno članku 117. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi. Centar za

socijalnu skrb Slunj nadležan je za područje Grada Slunja i Općine Cetingrad i Rakovica. To

područje obuhvaća površinu od 803 km2 i 11 465 stanovnika. U Centru je zaposleno 9

djelatnika, od čega 5 stručnih djelatnika koji stoje na raspolaganju korisnicima u pružanju

svih oblika pomoći.

Socijalni program Općine Cetingrad:

Socijalni kriteriji:

- osobe bez novčanih i materijalnih primitaka

- korisnici pomoći pri Centru za socijalnu skrb

- drugi kriteriji utvrđeni pojedinim oblicima pomoć

Oblici pomoći socijalnog programa Općine Cetingrad za 2017.godinu

• Novčana naknada za opremu novorođenog djeteta

• Subvencija prijevoza učenika Srednjih škola

• Jednokratna novčana pomoć

• Pomoć u financiranju komunalnih usluga

• Pomoć u sufinanciranju troškova nabavke ogrijeva

• Sufinanciranje programa Crvenog križa Slunj

8.4. Sport

Od sportskih aktivnosti u općini Cetingradu djeluje nogometni klub Cetingrad osnovan 1994

godine. Općina Cetingrad je pokrenula izradu dokumentacije o rekonstrukciji i uređenje

infrastrukture na stadionu, opremanje zgrade NK Cetingrad uz dogradnju kotlovnice,

postavljanje rasvjete na igralištu, te dogradnju montažnih tribina. Projekt je kandidirana na

mjeru 7.4.1 EU fondova.

8.5. Udruge građana

Udruga Cetin 1527. je osnovana s ciljem njegovanja i promicanja kulturnih, etnoloških,

ekoloških, arheoloških, prosvjetnih i gospodarskih interesa i ciljeva cetingradskog kraja, te

zaštite, očuvanja i revitalizacije povijesnih spomenika – ruševina staroga grada Cetina.

Lovačko društvo Kuna iz Cetingrada osnovano je 1996. godine. Sve odluke donosi Izvršni

odbor koji odgovara Skupštini. Društvo broji sedamdesetak članova i pokriva skoro cijelu

općinu Cetingrad (cca. 140 km²). Lovište LD Kuna graniči s Bosnom i Hercegovinom, a

prirodne su granice rijeke Korana i Glina. Nakon Domovinskog rata fond divljači je

obnovljen. Cetingradski lovci najčešće love srneću i crnu divljač, a na lovištu obitavaju i

šljuke.

Lovački dom se nalazi u Radovici, a osim toga lovište je opremljeno s pet lovačkih

nadstrešnica u Batnogi, Kruškovači, Lepušnjaku, Paležu i Radovici. Lovni turizam postaje

dijelom ponude Općine, gdje sve više lovaca dolazi iz Italije i Austrije.


59

Kulturno-umjetničko društvo Cetingradska tamburica osnovano je krajem 2000. godine

te s ponosom prenosi i predstavlja tradicije, običaje i folklor cetingradskog kraja. Za okolicu

Cetingrada karakteristični su pjevani dvostihovi, višeglasni napjevi i glazba za kola (Sremica,

Milica, Povezano i Kukunješće) uz pratnju tamburica samica (Kozarica) kakve se izrađuju u

selu Batnogi.

Planinarsko društvo Crvene stijene osnovano je u proljeće 2009. godine na inicijativu

nekolicine planinarskih entuzijasta i zaljubljenika u prirodu iz naselja Gnojnice. Uz pomoć

karlovačkih planinara cetingradski su planinari trasirali i markirali planinarsku stazu pod

nazivom „Koranski planinarski put“ koja počinje kod škole u naselju Gnojnice te vodi kroz

živopisnu prirodu doline rijeke Korane.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Cetingrad osnovano je u siječnju 2004. godine u skladu

sa stoljetnom tradicijom dobrovoljnog vatrogastva u Hrvata. Društvo ima tridesetak članova

te je njihov zadatak spašavanje ljudi i imovine od požara i drugih nesreća. Od opreme društvo

posjeduje cisternu, kombi vozilo za prijevoz vatrogasne skupine te ostalu potrebnu opremu za

vatrogasne intervencije. Općina Cetingrad ishodila je projektnu dokumentaciju za

rekonstrukciju zgrade DVD-a sa dogradnjom za smještaj vozila. Projekt je kandidiran za EU

fondove za mjeru 7.4.1 te su odobrena sredstva za radove koji bi trebali započeti 2019. god.

8.6. SWOT analiza društvene djelatnosti


SNAGE SLABOSTI

➢ Donekle dobar sustav predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja

➢ Donekle zadovoljavajuća primarna

zdravstvena zaštita

➢ Bogata povijest prostora

➢ Tradicionalni osjećaj identiteta

➢ Razvijena sportska aktivnost

➢ Neriješena skrb za starije i nemoćne osobe

➢ Nedovoljna valorizacija kulturnih i

tradicionalnih vrijednosti

➢ Nedovoljno razvijen “društveni život”

(knjižnica, likovna kolonija, kulturni

događaji)


➢ Organizirani pristup valorizaciji bogate

povijesti prostora te kulturnih i tradicijskih

vrijednosti (turistička ponuda)

➢ Ulaganje u obrazovanje (ukupno) i jači

poticaj

➢ Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga

➢ Izgradnju sadržaja za turističku ponudu i

građanstvo ( sportska dvorana, igrališta i

sl.)

➢ Dječji vrtić

➢ Neodgovarajuća i nesustavna valorizacija

kulturnih i tradicijskih vrijednosti (moguća

devastacija)

➢ Dugoročna strategija razvoja društvenih

djelatnosti (ne postoji)

➢ Nedostatno financiranje (brdsko planinsko

područje)


60

9. GOSPODARSTVO

U sljedećem poglavlju prikazana je osnovna analiza gospodarstva i općenito ekonomije na

području Strateškog razvojni program Općine Cetingrad.

Razvoj gospodarstva Općine određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja,

prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim

napretkom i razinom razvoja infrastrukture.

9.1. Ključni gospodarski sektori ( poljoprivreda, šumarstvo, turizam )

Polazište za bilo koje ozbiljnije razmatranje područja su osnovne prirodne vrijednosti i

održivo korištenje istih kao dobra osnova za razvoj, a na područjima posebne državne skrbi, u

koje spada i Općina Cetingrad su:

- poljoprivredni potencijali,

- šume,

- vode,

- mineralne sirovine,

- turistički potencijali

Glavne gospodarske grane na području Općine su poljoprivreda te malo i srednje

poduzetništvo. Razvijena je obrada drva, prijevozničke usluge, trgovina i ugostiteljstvo, a kraj

je nadaleko poznat po proizvodnji mlijeka i sira visoke kakvoće , te uzgoju konja, ovaca i

krava.

9.1.1. Poljoprivreda

POLJODJELSTVO je po važnosti prva gospodarska grana Općine. Osnovni pravci i ciljevi

razvoja poljodjelstva morali bi se temeljiti na:

• Optimalnom vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljodjelstva,

• Na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom

prostoru i široj regiji

Kao najvažniji poljodjelski proizvodi bit će, zbog blizine navedenih gradova, povrtlarske

kulture. Danas se povrtlarski proizvodi, iako postoji mogućnost prodaje, još uvijek proizvode

uglavnom za osobne potrebe. Jedna od prednosti poljodjelske proizvodnje mogla bi biti i

“zdrava hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljstvu, za što postoje uvjeti, a za sada takve

ponude nema ili je nedovoljna. Sve ove mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske

proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva koja ne bi trebala

postati monokulturna. Potrebno je urediti postojeće i izgraditi mrežu novih poljskih putova za

korištenje mehanizacije (traktora i sl.). Obrađene poljodjelske površine potrebno je po

mogućnosti spajati i zamjenom određenih površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i

boljih rezultata. Poljoprivredne površine dvojako su razvrstane i to kao: poljoprivredne

površine na osobito vrijednom tlu u širim predjelima naselja koje se koriste za intenzivnu


61

poljoprivredu i poljoprivredne i šumske površine preostalog dijela Općine – vrijedno

poljoprivredno tlo, ostala obradiva tla i ostalo poljoprivredno tlo – pretežito krajolici koji

tvore svojstven mozaik šumskih i poljoprivrednih površina. Glavna gospodarska djelatnost je

proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja mlijeka, sira i uzgoj stoke.

''Na području Općine Cetingrad ima 6112 ha oranica (46 %), 187 ha voćnjaka (1.40 %), 918

ha livada (6.90 %) vinograda 12 ha (0.1 %), 1250 ha pašnjaka (9.40 %), te šuma 4.820 ha

(36.20 %) tj. ukupno 13.299 ha. Najveći dio poljodjelskog zemljišta je u privatnom

vlasništvu, a dijelom neobrađeno i zapušteno. Sve je prisutnije napuštanje sela i agrara, te

orijentacija prema neagriranim djelatnostima. Voćarstvo na području Općine Cetingrad

dobiva sve više na značaju. Na području Općine postoje 194 poljoprivrednih gospodarstava

koja se u većoj ili manjoj mjeri bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i uzgoja stoke.

9.1.2.Voćarstvo

Voćarstvo na području Općine Cetingrad dobiva sve više na značaju. Na području Općine

Cetingrad nalazi se plantažni voćnjak jabuke i trešnje na površini cca 50 ha, poduzeća

AGROCETIN, te su prisutni i ostali plantažni voćnjaci šljive (čačanke), koštunjičavog voća

(borovnice, maline, kupine) u vlasništvu OPG-ova.

Tablica 6: Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava u

Općini Cetingrad

Naziv naselja

ORANICA LIVADA KRŠKI PAŠNJAK VOĆNE VRSTE UKUPNO

Broj ARKOD parcela

Površina ARKOD parcela

(ha)

Broj ARKOD parcela

Površina

ARKOD parcela

(ha)

Broj ARKO

D parcel

a


(ha)

Broj ARKOD parcela


(ha)

Broj ARKOD parcela

Ukupna površina ARKOD parcela

(ha)

Cetingrad 101 80.49 39 23.41 6 12.28 3 0.29 149 116.47

Batnoga 72 52.59 23.40 10.40 5 4.61 2 0.27 102 67.88

Begovo Brdo 5 14.14 1 0.96 2 2.28 - - 8 17.98

Bilo 65 7.79 - - - - - - 5 7.79

Bogovolja 37 54.59 13 13.44 7 29.97 3 0.98 62 98.90

Buhača 31 48.81 8 4.56 - - - - 39 53.37

Certinski Varoš 16 15.42 2 0.81 4 3.68 3 1.17 25 21.08

Delić Poljana 2 1.26 2 1.13 1 0.49 - - 5 2.88

Donja Žrvnica 10 39.27 2 6.77 8 18.27 - - 20 64.31

Donje Gnojnice 9 270 2 0.42 1 0.32 12 3.44

Đurin Potok 4 2.08 4 2.84 - - - - 8 4.91

Glinice 16 17.66 36 29.32 7 10.05 20 21.97 79 78.99

Gnojnice 2 2.51 4 6.14 - - - - 6 8.65

Gojkovac 11 15.35 20 44.22 2 42.61 1 0.25 34 102.42

Gornja Žrvnica 18 99.53 2 1.78 1 0.31 - - 21 101.62

Gorne Gnojnice 6 4.15 - - 1 0.24 3 0.47 10 4.85

Grabarska 64 56.78 30 12.07 10 13.35 6 0.69 110 82.89

Kapljuv 5 17.34 - - - - - - 5 17.34

Kestenje 3 5.00 1 1.66 1 1.59 4 1.76 9 10.01

Komesarac 20 17.30 10 10.17 2 0.66 3 1.43 35 25.97

Kruškovača 7 6.05 3 1.71 1 0.64 1 0.21 12 8.60

Kuk 10 18.99 2 4.17 1 10.08 2 3.85 15 36.99

Luke 12 10.18 4 2.39 - - 1 0.30 17 12.88

Maljevac 45 87.11 22 24.55 1 3.67 4 9.67 72 125

Maljevačko Selište

16 22.67 2 0.70 - - 4 9.14 22 32.52

https://sh.wikipedia.org/wiki/Privreda

https://sh.wikipedia.org/wiki/Poljoprivreda

https://sh.wikipedia.org/wiki/Mlijeko

https://sh.wikipedia.org/wiki/Sir

https://sh.wikipedia.org/wiki/Stoka


62

Izvor: ARKOD 31.12.2017

9.1.3. Šumarstvo

Više od polovice površine Karlovačke županije pokrivaju šume i šumska zemljišta. Većina

šuma je u državnom vlasništvu i njima gospodari JP „Hrvatske šume“ d. o. o. Zagreb, koje na

području Karlovačke županije gospodari površinom od 179.000 ha, što je 8,9 % od površine

državnih šuma u RH, s prosječnim godišnjim etatom od 550.000 m3 drvne mase, što je 9,5 %

od etata državnih šuma u RH. Privatne šume prostiru se na površini od 51.000 ha, što je 8,8 %

od površine privatnih šuma u RH. Godišnje se u ovim šumama iskoristi oko 50.000 m drvne

mase.

Ukupno se na području Karlovačke županije godišnje iskoristi oko 600.000 m³ drvne mase,

što je 8,8% drvne mase u RH. U strukturi drvne mase prema vrstama drveta prevladavaju

tvrde listače (bukva, hrast, grab...), a prema drvnim sortimentima 55 % drvne mase je za

preradu u pilanama, a ostatak od 45 % je za ogrjev i kemijsku preradu..

Šumarija Cetingrad gospodari šumama na površini od 5 410,52 ha. Najveću zastupljenost čini

obična bukva, zatim hrast kitnjak, obični grab. pojavljuju se i pitomi kesten hrast cer, gorski

javor, divlja trešnja, imamo nešto kultura obične smreke, sa primjesama običnog i crnog

bora, europskog ariša, američkog borovca.

Godišnja proizvodnja se vrti 20-tak tisuća m³. Postoji u Slunju manja pilana koja kupuje dio

proizvoda.

9.1.4. Turizam

Skupine turista koje pokreću motivi i potrebe da na putovanju dublje upoznaju ljude, njihovu

tradiciju, kulturu, spomeničku baštinu i druga mjesta od interesa, sinonim su za pojam

kulturnog turizma. Bez obzira na koji način se promatra turizam, kulturna baština se uvijek

pojavljuje kao jedan od glavnih elemenata turističkog proizvoda i temelja turističke ponude. S

obzirom da je turizam oduvijek privlačio posjetitelje, a turisti su oduvijek bili zainteresirani za

stjecanje uvida u materijalne i nematerijalne (norme, vrijednosti, ideologije) oblike kulture,

kulturni turizam sve više postaje značajniji kriterij ocjene kvalitete i stupnja razvijenosti

turističke ponude određenog područja (destinacije).

Trenutačnu turističku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti te

osvježiti s različitim autentičnim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su

tipični za Općinu i njezinu okolicu. Općina Cetingrad i zainteresirano stanovništvo trebalo bi

Pašin Potok 105 90.04 25 13.85 14 4.99 2 0.33 146 109.20

Podcetin 8 5.78 5 3.82 1 5.02 4 0.45 18 15.07

Polojski Varoš 59 86.71 11 5.15 11 19.14 8 9.20 89 110.20

Ponor 39 34.89 30 25.50 19 44.84 10 3.34 99 109.20

Ruševica 34 48.35 37 32.37 9 26.73 17 22.89 97 130.74

Sadikovac 5 5.38 - - - - 2 1.07 7 6.45

Srednej Selo 3 2.18 1 2.10 1 3.43 - - 5 7.71

Strmačka 27 20.61 20 11.56 2 1.18 1 0.70 52 34.28

Šiljkovača 33 20.68 13 7.45 15 22.90 2 0.72 63 51.76

Tatar Varoš 29 26.97 17 15.80 10 17.61 5 1.71 62 28.34

Trnovi - - - - - - 1 28.34

UKUPNO 928 1308.74 380.40 321.22 148 297.94 112 90.24 1256 1740.39


63

ulagati u smještajne kapacitete te sudjelovati u organizaciji i kreiranju turističke ponude

različitih oblika provođenja slobodnog vremena, dokolice i ostalih oblika rekreacije. Do

različitih oblika turizma može se doći nizom programskih mjera međusektorskog povezivanja

različitih oblika gospodarskih aktivnosti. Uz ruralni turizam, veliki potencijal na području

Općine ogledava se u lovnom turizmu te turizmu temeljenom na bogatstvu vode i zdravoj

prehrani. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati

turizam i poljoprivredu kroz proizvodnju zdrave hrane (voća i povrća). Ovo povezivanje treba

stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i

etnološka baština.

Turističke manifestacije u Općini Cetingrad

Josipovo – na blagdan Sv. Josipa u Cetingradu se svake godine održava veliki tradicionalni

stočni sajam. U tradicionalnoj povorci zaprega i jahača vlasnici pokazuju na desetke konja,

tih prelijepih plemenitih životinja. Osim konja, posjetitelji toga dana u Cetingradu mogu

pronaći sve tradicionalne alate i opremu za poljoprivredu i šumarstvo. Općina Cetingrad

pokrenula je projekt izložbe konja s ciljem popularizacije različitih pasmina konja u svrhu

razvoja turističke ponude. Ovaj tradicionalni sajam u novije vrijem bilježi veliku posjećenost i

do 15.000 posjetitelja.

Blagdan Velike Gospe – blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice Cetingrada, jedan je od

najvažnijih Blagdana u Župi Cetingradskoj, na kojem se okuplja veliki broj vjernika, ne samo

sa područja Općine već i šire.

Pored ostalih vjerskih praznika u Cetingradu su još nadaleko poznati zborovi:

• 19. ožujka – na dan sv. Josipa, na taj dan se održava tradicionalni godišnji sajam te nadaleko

poznati „Sajam konja“

• 29. lipnja – na dan svetih apostola Petra i Pavla

• 15. kolovoza – na dan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, tj. blagdan Velike Gospe,

nebeske zaštitnice Cetingrada.

Na području Općine postoji ugostiteljska djelatnost, a njihovi sadržaji se nalaze u sljedećim

mjestima:

U.O Neno Brajdić, Cetingrad

U.O Ivan Bogović, Cetingrad

Restaurant Prezident- Maljevac

Restaurant Laguna, Maljevac

te OPG-ovi

- O.P.G. Radočaj - Uzgoj koza i proizvodnja kozjeg sira

- O.P.G. Obrovac - Proizvodnja mlijeka i mesa, uzgoj krava

- O.P.G. Bogović – Plantažni uzgoj šljiva

- O.P.G. Đogić- uzgoj ovaca

- O.P.G. Musić uzgoj ovaca i prodaja janjaca


64

9.2 Obrtništvo

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklađenu državnu

politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti različitih područja – od obrazovanja i znanosti, do

jačanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja.

Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za

poduzetništvo, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju

se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje

malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz

proračunskih sredstava se potiče razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima;

poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.

9.3 Trgovačka društva

U Općini Cetingrad postoje obrti i druge građevinske, komunalne tvrtke

- KORDUN Slunj, trgovačka prodavaonica mješovitom robom

- Gavranović trgovina mješovitom robom

- Obrt za postavljanje grijanja

- Prijevozničko – trgovački obrt Slavo Mesić

- Obrt za prijevoz robe i putnika i pružanje usluga strojevima

- Prijevoznički obrt Valentić

9.4. Zadruge

U Općini Cetingrad djeluju sljedeće zadruge:

Braniteljska poljoprivredna zadruga Bogović

Braniteljska zadruga Slovinje

Braniteljska zadruga Cetin

Braniteljska zadruga Oluja

9.5. Poticaji za razvoj poduzetništva

Politika maloga gospodarstva u Hrvatskoj nije se mnogo mijenjala proteklih deset godina i

nije se previše razmišljalo o pravdanju instrumenata na kojima se ta politika temelji. Nije se

provodila cjelovita procjena utjecaja instrumenata politike maloga gospodarstva niti se

vrednovala učinkovitost pojedinih političkih instrumenata. Na lokalnoj i regionalnoj razini

osnovane su poduzetničke potporne institucije, a mnoge od njih sufinancirala je lokalna i

regionalna samouprava, VRH (MINPO i prethodno Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva) te Europska unija. Te su institucije regionalne razvojne agencije, poduzetnički

centri, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Poduzetničke potporne institucije pružaju

potporu poduzetnicima općim savjetima, izobrazbom, potporom novim poduzećima koja

uvode novu tehnologiju, pomaganjem pri ispunjavanju projektnih prijava te osiguravanjem

lokacija za industrijski razvoj s cjelovitom infrastrukturom. Razvoj maloga gospodarstva

ključan je za gospodarski razvoj regija. Ako ne budu ravnomjerno raspoređene te institucije u

županijama, postoji opasnost da se regionalne nejednakosti još više prodube.


65

9.6. Poduzetničke zone

Poduzetničke zone mogu se definirati kao posebno programirana i infrastrukturno opremljena

područja određena prostornim programima jedinica lokalne samouprave namijenjena

obavljanju određenih vrsta poduzetničkih , odnosno gospodarskih aktivnosti.

Prvi korak u osnivanju poduzetničke zone je izrada studije kojom se dobiva prikaz

gospodarskog stanja i interesa poduzetnika, obrađuje prostorna smještenost gospodarskih

subjekata i prikupljaju informacije o dosad uređenim gospodarskim zonama u okruženju.

Time se utvrđuje da li je zona potrebna na tom području, te postoji li poduzetnički interes za

prostor zone

Osnivanjem i izgradnjom poduzetničkih zona postižu se višestruki ciljevi za razvoj lokalne

regije i zajednice; otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarskog razvoja na

određenom području te poticanje poduzetništva i investicije. Poduzetnička zona Batnoga

nalazi se u naselju Polojski Varoš, na površini od 11.48 ha, neposredno uz županijsku cestu

ŽC 3258 (Slunj- Batnoga – Cetingrad – Pašin Potok – gr. s BiH)

U Prostornom planu Općine Cetingrad prema kriteriju tipa aktivnosti predviđene su 2

poslovne zone:

- Poslovno prerađivačka zona

- Uslužno mješovita zona

koje spadaju u male zone, a Općina Cetingrad pokrenula je aktivnosti za rješavanje

imovinsko pravnih odnosa s ciljem uspostavljanja poduzetničkih zona kao elemente razvoja

Općine.

U Mapi razvoja Općine Cetingrad određeni su razvojni ciljevi, prioriteti i mjere razvoja.

Cilj 1 Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj;

Prioritet 1. Podrška poduzetništva,

Mjera 1. Razvoj gospodarske zone Batnoga odnose se na aktivnosti za razvoj Poduzetničke

zone. Razvoj poduzetništva osnovni je preduvjet za održivi razvoj. Svrha osnivanja

gospodarske zone su osiguranje dugoročnih uvjeta za razvoj obrtništva, malog i srednjeg

poduzetništva, dugoročno smanjivanje nezaposlenosti, te otvaranje novih radnih mjesta,

poticanje suradnje u realizaciji konkretnih razvojnih projekata između poduzetnika i obrtnika

unutar zone te stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika i obrtnika, posebice u razvijanju novih

proizvoda i primjene novih tehnologija.


66

Tablica 7. Indeks razvijenosti Općine Cetingrad

Izvor: MRRFEU 2018.

Jedinica

lokalne

samouprave

(JLS)

Županija Razvojna

skupina

JLS

Indeks

razvijenosti

JLS

Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS Vrijednosti standardiziranih pokazatelja za JLS

Prosječni

dohodak

po

stanovniku

Prosječni

izvorni

prihodi po

stanovniku

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

Opće

kretanje

stanovništva

Indeks

starenja

Stupanj

obrazovanja

(VSS, 20-65)

Prosječni

dohodak

po

stanovniku

Prosječni

izvorni

prihodi po

stanovniku

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

Opće

kretanje

stanovništva

Indeks

starenja

Stupanj

obrazovanja

(VSS, 20-65)

2014.-

2016.

2014.-

2016.

2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2011. 2014.-

2016.

2014.-

2016.

2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2011.

Cetingrad Karlovačka 1 87,820 19.382,95 1.125,49 0,4226 69,11 135,7 0,0594 92,23 93,62 75,04 80,36 99,91 90,52


67

9.7. SWOT analiza – gospodarstva

SNAGE SLABOSTI

➢ Šumsko-gospodarska osnova

➢ Poljoprivredne površine

➢ Stanovništvo sa iskustvom i

tradicijom poljoprivredne

proizvodnje

➢ Institucionalna potpora razvoju

gospodarstva

➢ Prirodni i drugi resursi za razvoj

turizma

➢ Nerazvijena poljoprivreda

➢ Nedovoljno razvijena turistička djelatnost

➢ Usitnjenost posjeda (poljoprivreda)

➢ Nedovoljna educiranost stanovništva i poduzetnika

(cjeloživotno učenje)

➢ Otežan plasman poljoprivrednih proizvoda

➢ Nedostatak manjih prerađivačkih kapaciteta

➢ Nedovoljno razvijena trgovačka djelatnost

➢ Nerazvijene uslužne djelatnosti


➢ Mogućnost razvoja turizma i

poljoprivrede

➢ Mogućnost razvoja malog i srednjeg

poduzetništva (drvna industrija,

prerada, poljoprivreda)

➢ Povezivanje poljoprivrednika

(posebno marketing)

➢ Povezivanje turizma, poljoprivrede

(plasman proizvoda i kvaliteta)

➢ Korištenje poticaja (EU fondovi i

ostalo)

➢ Sustavni pristup edukaciji

(cjeloživotno)

➢ Privatno-javna partnerstva

➢ Poticati ambicioznije i veće razvojne

projekte

➢ Razvoj gospodarske zone

➢ Poticanje poduzetništva

➢ Gospodarska i financijska kriza (prognozira se)

➢ Zanemarivanje edukacije (cjeloživotno)

➢ Neiskorištenost poljoprivrednog zemljišta



68

10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA

U sljedećem poglavlju analizirane su mogućnosti financiranja razvojnih projekata. Kako bi se

razvojni projekti mogli financirati za početak se daje analiza proračuna Općine. U samoj

analizi uzete su dvije glavne stavke prihodi i rashodi kako bi se dao kompletan uvid u

trenutno financijsko stanje. Nadalje, izvršila se analiza financiranja razvoja kroz financiranje

iz EU fondova. Pri tome su dati prikazani programi predpristupnih fondova, novo programsko

razdoblje od 2014. g. do 2020. g., europski strukturni i investicijski fondovi, operativni

programi i programi razvoja za razdoblje 2014. g. – 2020. g. te programi teritorijalne

suradnje za razdoblje 2014. g. – 2020. g. Na samom kraju izvršila se analiza partnerstva

privatnog i javnog sektora.

10.1. Proračun Općine

Jedinice lokalne samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i

dotacija iz državnog i županijskog proračuna, a sve sukladno Zakonu o financiranju jedinica

lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave i kasnijim izmjenama i dopunama istog

zakona (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03,

132/06, 26/07, 73/08).

Sustav prihoda općina obuhvaća vlastite prihode (izvore) kao i zajedničke prihode od kojih

dio pripada općini.

Vlastiti izvori Općine ili grada jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o

lokalnoj samoupravi i upravi,

2. općinski odnosno gradski porezi u skladu s ovim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom. Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,

5. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,

6. porez na tvrtku ili naziv,

7. porez na korištenje javnih površina.

Zajednički prihodi su porez na dohodak i porez na promet nekretnina. Prihod od poreza na

dohodak i poreza na promet nekretnina dijele se između države, Općine, grada i županije, dok

se prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje između države, Općine i grada. Zajednički

prihodi, države, županije i Općine su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije,

prema Zakonu o koncesijama („Narodne novine“, br. 89/92.), i to:


69

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,

2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.


70

Prihodi i rashodi Općine Cetingrad

Tablica 8. Račun prihoda i rashoda Općine Cetingrad za 2018 godinu, i projekcijama za 2019 i 2020 god.

Raz-

red

Sku-

pina

Pod-

skupina

Odje-

ljak

Osnovni

Račun PRIHODI PLAN ZA 2018.

PROJEKCIJE

2019.

PROJEKCIJE

2020.

UKUPNO 6+7+8 7.181.000,00 kn 6.263.500,00 kn 6.038.500,00 kn

6 PRIHODI POSLOVANJA 6.955.000,00 kn 6.043.500,00 kn 5.818.500,00 kn

61 PRIHODI OD POREZA 1.180.000,00 kn 1.190.000,00 kn 1.200.000,00 kn

611 Porez i prirez na dohodak 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

61111

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i

drugih samostalnih djelatnosti 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn 1.000.000,00 kn

613 Porez na imovinu 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

6134 Povremeni porezi na imovinu 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

61341 Porez na promet nekretninama 140.000,00 kn 140.000,00 kn 140.000,00 kn

614 Porezi na robu i usluge 40.000,00 kn 50.000,00 kn 60.000,00 kn

6142 Porezi na promet (potrošnju) 30.000,00 kn 35.000,00 kn 40.000,00 kn

61424 Porez na potrošnju 30.000,00 kn 35.000,00 kn 40.000,00 kn

6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 10.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn

61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 10.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn


71

Raz-red

Sku-pina

Pod-skupina

Odje-ljak

Osnovni Račun

RASHODI PLAN ZA 2018. PROJEKCIJE 2019. PROJEKCIJE 2020.

UKUPNI RASHODI (3+4) JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL, OPĆINSKO VIJEĆE 7.181.000,00 kn 6.263.500,00 kn 6.038.500,00 kn

3 RASHODI POSLOVANJA 4.661.000,00 kn 4.228.500,00 kn 4.248.500,00 kn

31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 1.091.000,00 kn 838.500,00 kn 838.500,00 kn

311 Plaće (bruto) 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn

3111 Plaće za redovan rad 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn

31111 Plaće za zaposlene 900.000,00 kn 700.000,00 kn 700.000,00 kn

312 Ostali rashodi za zaposlene 31.000,00 kn 23.500,00 kn 23.500,00 kn

3121 Ostali rashodi za zaposlene 31.000,00 kn 23.500,00 kn 23.500,00 kn

31212 Nagrade 3.000,00 kn 3.000,00 kn 3.000,00 kn

31213 Darovi 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn

31215 Naknade za bolest, invalidnost, smrtni slučaj 6.000,00 kn 6.000,00 kn 6.000,00 kn

31216 Regres za godišnji odmor 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn

31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn

"1 Nagrada za Božić - Božićnica 10.000,00 kn 6.250,00 kn 6.250,00 kn

313 Doprinosi na plaće 160.000,00 kn 115.000,00 kn 115.000,00 kn

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 140.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn

Izvor: Proračun Općine Cetingrad 2018.


72

Općina Cetingrad ostvaruje rashode u proračunu za zadovoljavanje javnih potreba na

području Općine, u skladu sa zadaćama i ovlastima, a sve sukladno Zakonu o financiranju

jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93) i kasnijim

izmjenama i dopunama istog zakona. Ukupne rashode Općine možemo grupirati u slijedeće

grupe:

- rashodi poslovanja,

- rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Kako nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i

samouprave snosi Općina kao i odgovornost za druge lokalne funkcije, posebno ukupni

razvoj, potrebno će biti u dužem razdoblju osigurati dodatne izvore za razvoj: za sve projekte

poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu,

ali i sve druge projekte koji predstavljaju izniman financijski rashod. Zbog takvog pritiska,

lokalne samouprave su primorane potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja

za poslove vezane uz infrastrukturu.

Pažnja ka osiguranju dodatnih sredstava je uglavnom usmjerena na uključivanja:

• sredstva iz raznih programa državnih institucija koja su namijenjena za realizaciju

razvojnih projekata. Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za

financiranje na raspolaganju. Međunarodne financijske institucije i državni Fondovi

koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska

banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i sl. Također u obzir treba uzeti povoljne

kredite i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj,

Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

Hrvatske vode, razna Ministarstva i Vlade RH).

• javnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za

infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Javno-privatno

partnerstvo je u Hrvatskoj tek u začetku, no ulaskom u EU i iskustvima koja na tom

području imaju najrazvijenije države, Hrvatska će steći više saznanja o tom načinu

korištenja vanproračunskih sredstava, pa držimo da je to jedan od značajnih mogućih

izvora za razvoj svake Općine. Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva

suradnju između tijela javne vlasti s privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili

lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja neke javne potrebe. U najširem smislu

javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu zajedničkih inicijativa

javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt

donosi određena sredstva i sudjeluje u programiranju i odlučivanju. Međutim, pod

pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju

kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna

znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika, zadovoljili neku javnu

potrebu. Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i

vještine u pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava Država.

• sredstva EU fondova koja su do sada prisutna kroz (Instrument predpristupne pomoći)

i druge fondove i koji su u većoj mjeri prisutni ulaskom Hrvatske u EU


73

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja Općine, no to ne može

biti dugoročni i trajni izvor jer se posuđena sredstva moraju vratiti sa dodatnim rashodima za

kamate tako da kreditiranje u smislu financiranja treba shvatiti samo kao kratkoročni izvor za

pokrivanje kratkoročnog debalansa između prihoda i rashoda, a nikako kao osnovni izvor za

dugoročno financiranje kapitalnih projekata.

10.2. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova (programa)

Poseban osvrt u prikazu mogućnosti financiranja razvojnih projekata Općine dati ćemo kroz

mogućnosti financiranja iz sredstava EU fondova i to:

- kroz mogućnosti financiranja razvojnih projekata,

- kroz mogućnosti financiranja projekata poduzetnika, raznih institucija i udruga,

nevladinih organizaciji te samih građana.

Naime, za ukupni razvoj Općine nužno je osposobiti se i usmjeravati aktivnosti na

maksimalno korištenje bespovratnih sredstava koje pružaju EU fondovi:

- kroz financiranje iz strukturnih fondova,

- kroz financiranje kroz (programe) fondove Unije.

Za obije vrste fondova definirano je programsko razdoblje financiranja od 2014.g. – 2020.g.,

a Hrvatska pristupa mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava kao punopravna članica

Europske unije. U nastavku se daje prikaz različitih fondova (programa) intencijom da se o

sustavu fondova pruži što više informacija kako bi se i na taj način olakšao put njihovog

korištenja.

10.2.1. Programi predpristupnih fondova – prethodno razdoblje

Bez obzira što se radi o generaciji EU fondova koja više nije na snazi dobro je spomenuti

ukratko razdoblje predpristupnih fondova prve i druge generacije jer je to bilo razdoblje

pripreme Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Europska je unija kao

pomoć za pripremu zemalja srednje i istočne Europe za članstvo u Europskoj uniji osnovala

tri programa PHARE, ISPA i SAPARD, tzv. pretpristupne programe, a od 2007. do 2013.

jedinstveni predpristupni program IPA – instrument predpristupne pomoći. Program PHARE

se koncentrira na izgradnju institucija, sudjelovanje u programima zajednice, ekonomsku i

socijalnu koheziju i industrijsko restrukturiranje. Program SAPARD se bavio modernizacijom

poljoprivrede i ruralnim razvojem, a ISPA podržava infrastrukturne projekte u području

prometa i zaštite okoliša.

10.2.2. Programsko razdoblje 2014. – 2020. g.

Potpune mogućnosti korištenja EU fondova Hrvatska je ostvarila ulaskom u Europsku uniju

postajući punopravna članica Europske unije. Slijede dvije generacije predpristupnih fondova


74

i sadašnjih važećih Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do

2020. g. prikazanih na slici u nastavku:

Slika 2. Predpristupni fondovi i Europski investicijski fondovi

Sustav potpora državama članicama EU ostvaruje se kroz dvije vrste fondova (programa) i to:

1. Kroz korištenje zajedničkih programa na nivou Europske unije.

2. Kroz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) po posebnim

programima usvojenim od strane hrvatskih tijela i potvrđenih od strane Europske komisije

(Operativni programi i Strategije).

10.2.3. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI FONDOVI)

Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika

EU. U financijskom razdoblju 2007. – 2013. iznosi 308 milijardi eura od 864,3 milijardi eura

ukupnog proračuna EU. S početnog naglaska na postizanju ujednačenog razvitka unutar EU,

cilj kohezijske politike se s vremenom pomiče ka jačanju globalne konkurentnosti europskog

gospodarstva. Taj je trend izražen i u posljednjoj reformi politike: od 2007. godine veći

naglasak na istraživanju i razvoju, inovaciji, usklađenosti obuke s potrebama tržišta rada,

informacijskoj infrastrukturi, suradnji s privatnim sektorom u sufinanciranju i pripremi

projekata, okolišnoj održivosti, sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika itd. Reformom se

nastoji kohezijsku politiku staviti u službu Lisabonske strategije i učiniti ju polugom održivog

gospodarskog rasta EU – dakle, puno više od politike ujednačenog regionalnog razvoja. EU

doprinos održivom gospodarskom rastu zemalja članica ostvaruje se usmjeravanjem EU

sredstava, a time i nacionalnih sredstava (sufinanciranje), na prioritetna ulaganja (ona s


75

izraženim ekonomskim doprinosom) te uvođenjem kvalitetnijeg pristupa razmišljanja o

razvoju u nacionalnu praksu zemalja članica, utemeljenog na strateškom programiranju.

Instrumenti kohezijske politike generički je termin za:

• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),

• Europski socijalni fond (ESF),

• Kohezijski fond.

Europski strukturni i investicijski fondovi naziv je za prethodno navedene fondove, te još dva

fonda za poljoprivredu i ribarstvo i to:

• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR),

• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Slika 3. Struktura europskih i investicijskih fondova

Osnovna je svrha financijske perspektive postavljanje sedmogodišnjih političkih prioriteta

i nadziranje ukupnog porasta rashoda. To se postiže određivanjem maksimalnih razina:

• za ukupne rashode,

• za svaku pojedinu proračunsku glavu (heading)

Prebacivanje sredstava iz jedne proračunske glave u drugu nije dozvoljeno. Ukupna

financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura. Zajednička pravna osnova im je

Uredba Vijeća 1083/2006 (na engleskome jeziku).

Ciljevi instrumenata su:

• konvergencija,

• regionalna konkurentnost i zapošljavanje,

• teritorijalna suradnja.


76

10.2.4. Operativni programi i programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020.

Korištenje sredstava ESI fondova, kako za Hrvatsku tako i za svaku drugu članicu EU vrši se

na decentraliziran način što znači:

- Korištenje sredstava iz ESI fondova ne vrši se direktno već putem Operativnih

programa i Programa razvoja koji se izrađuju u Hrvatskoj a potvrđuje ih Europska

komisija

- Iz ESI fondova su određena sredstva za provedbu strategija, ciljeva i mjera

Operativnih programa i Programa razvoja, a ta se sredstva koriste putem upravljačkih i

posredničkih tijela koja se nalaze u Hrvatskoj i koja raspisuju natječaje za prijavu

projekata, te koja konačno i odobravaju potpore za pojedine projekte

U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i

investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa

8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za

poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. razvoj.

Operativni programi 2014. - 2020.

Operativni programi za razdoblje 2014. – 2020.g. predstavljaju okvir za korištenje

dodijeljenih sredstava iz ESI fondova, a donose se u Hrvatskoj, te ih potvrđuje Europska

komisija. Ti su operativni programi strategije za korištenje ESI fondova na određenim

područjima i sa određenim ciljevima, te se na temelju tih strateških dokumenata izrađuju

provedbeni dokumenti (pravilnici, upute i drugo), te se raspisuju natječaji i prihvaćenim

projektima dodjeljuju bespovratna sredstva.

Operativni programi (strategije) su slijedeći:

• Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. g.,

• Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. g.,

• Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. g.,

• Program ruralnog razvoja republike Hrvatske 2014. – 2020. g.

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.docx

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Novosti/FINAL%20OP%20EHR.pdf


77

Operativni programi Konkretnost i kohezija 2014.-2020. (usvojen 12. prosinca 2014.) i

Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (usvojen 17. prosinca 2014.), temeljem kojih se

može započeti s korištenjem dodijeljenih sredstava, usvojeni su među prvom trećinom

operativnih programa država članica Europske unije. Program ruralnog razvoja RH 2014. –

2020. i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo su pred usvajanjem.

Na temelju tih operativnih programa Hrvatskoj je dodijeljen financijski okvir od 10,6

milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. g.

Tablica 9. Prioriteti operativnog programa i alokacija

OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014.-2020./RASPODJELA

SREDSTAVA EU-A PO PRIORITETNIM OSIMA

Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)

Visoka zaposlenost i mobilnost radne snage 532.933.273

Socijalno uključivanje 328.000.000

Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000

Pametna administracija 191.276.944

Tehnička pomoć 80.000.000

Ukupno 1.582.210.217

10.2.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020.

Europska teritorijalna suradnja, uz ujednačen regionalni razvoj kao drugi cilj kohezijske

politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane,

sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s

partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički

pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj

granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija.

Republika Hrvatska u ovom razdoblju može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske

teritorijalne suradnje:

Prekogranična

suradnja

Transnacionalna

suradnja

Međuregionalna

suradnja

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.docx

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Novosti/FINAL%20OP%20EHR.pdf

http://www.strukturnifondovi.hr/prekogranicna-suradnja

http://www.strukturnifondovi.hr/prekogranicna-suradnja

http://www.strukturnifondovi.hr/transnacionalna-suradnja

http://www.strukturnifondovi.hr/transnacionalna-suradnja

http://www.strukturnifondovi.hr/medjuregionalna-suradnja

http://www.strukturnifondovi.hr/medjuregionalna-suradnja


78

10.3. Partnerstvo privatnog i javnog sektora

Kako je područje prostora Strateški razvojni program Općine Cetingrad relativno malo

razvojno ograničeno, politika razvoja Općine može se temeljiti prije svega na razvoju

poljoprivrede, industrije i turizma s propadajućim djelatnostima. Isto tako prodaja zemljišta

investitorima, temeljeno posebno na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u

kojem se dugoročno može zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama. Naime, s

obzirom na mali teritorij Općine resursi, posebno zemljište su ograničeni i potrebno je zato u

razvoju koristiti i modele koji će sačuvati te resurse u općinskom vlasništvu.

Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s

privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja

neke javne potrebe. U najširem smislu javno-privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao

skupinu zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u

kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u programiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom javno-privatno partnerstvo danas se u užem smislu podrazumijevaju

kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja

kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika zadovoljili neku javnu potrebu. Primjenom

različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i

usluga koje tradicionalno osigurava država. Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog

partnerstva su povjerenje, transparentnost i zajednički program. To nije lako postići medu

partnerima koji nisu nužno naviknuti da se međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni

dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha javno-privatnog partnerstva.

Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih

strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini. Potreba za javno-privatnom suradnjom

vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini. Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija)

postavljaju široki niz zahtjeva pred lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva

trebaju održavati svoju konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti

taj izazov te će se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na

lokalne vlasti i davatelje usluga. Također, organizacije civilnog društva mogu doprinijeti

nastojanjima održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene zaštiti

isključenih grupa ili zaštiti okoliša. Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi

socijalnim i ekonomskim aspektima i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava

udruživanje resursa, znanja i ekspertize. Tako JPP može značajno povećati pristup širokom

nizu osnovnih komunalnih usluga, servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.

Javno-privatno partnerstvo ili „JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog

partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:

• posluje imovinom javnog sektora za komercijalno korištenje,

• preuzima financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem institucionalne

funkcije i korištenja imovine javnog sektora, ali taj rizik djelom i dijeli s javnim

sektorom,

• ima korist od korištenja imovine javnog sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomske i

financijske koristi za javni sektor.

Motivi javnog sektora za JPP su:

• Dodatni izvori financijskih sredstva za pokretanje novih investicija,


79

• Učinkovitija realizacija projekata,

• Zajednički rizik i njegova podjela između javnog i privatnog sektora,

• Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga,

• Ekonomska i financijska korist.

Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta

najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako da

osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje stoje na

raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune privatizacije, kada

država sve rizike i Općina prenosi na privatni sektor.

Javno privatno partnerstvo nije jednostavno partnerstvo i treba se pojaviti široko prepoznata

kriza – npr. ne postojanje određene usluge ili gubljenje resursa – prije nego li su partneri

prisiljeni odlučiti se na suradnju kako bi riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može

doći i bez pojavljivanja krize, u praksi, inercija koja postoji prekida se najčešće nužnom

potrebom za zajedničkim radom. Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa

ili organizacija shvatiti da se odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za

optimiziranje korištenja nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji

kriza te postoji interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti

šireg kruga ljudi koji odlučuju, a posebno se to odnosi na javni sektor, uvažavajući način

odlučivanja u javnom sektoru i komunikacije sa javnošću u vezi donošenja odluka o važnim

projektima.


80

11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH

STRUKTURA

Razvoj Općine zasniva se na vlastitim razvojnim strategijama i opredjeljenjima, ali i na

razvojnim politikama i razvojnim strategijama drugih struktura na koje se razvoj treba

oslanjati i s tim strategijama usklađivati.

Regionalni razvoj predstavlja pokretanje ekonomskih procesa i poticanje korištenja resursa u

slabije razvijenim regijama s ciljem postizanja ukupnog održivog gospodarskog razvoja

regije, u skladu s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva, građana i posjetitelja.

11.1. Europsko okruženje

11.1.1. Europsko okruženje i regionalna politika

Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju se razvijati međunarodnim priznanjem Republike

Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine. Intenziviranje odnosa

krajem 1999., a poglavito početkom 2000. godine dovelo je do potpisivanja Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 29. listopada 2001. godine. Hrvatska je bila druga zemlja

koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om i taj sporazum

predstavlja prvi službeni ugovorni korak u institucionalizaciji odnosa Hrvatske s EU-om.

Sporazum je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine.

Slijedom podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji 21. veljače 2003. godine u Ateni,

Vijeće EU-a je Europskoj komisiji dalo mandat za izradu mišljenja o zahtjevu Republike

Hrvatske za članstvom. Temeljem pozitivnog mišljenja Europske komisije o tom zahtjevu,

Europsko vijeće je u lipnju 2004. godine Republici Hrvatskoj dodijelilo status države

kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

U prosincu 2004. godine, Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora o

pristupanju 17. ožujka 2005. godine, pod uvjetom ostvarivanja pune suradnja s UN-ovim

Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Međutim, u pomanjkanju

potvrde o potpunoj suradnji, Vijeće je 16. ožujka 2005. godine donijelo odluku o privremenoj

odgodi pregovora o pristupanju, iako je usvojen Pregovarački okvir za Hrvatsku kako bi

pregovori mogli započeti kada uvjet pune suradnje s ICTY-em bude ispunjen. Hrvatska u

međuvremenu ostvaruje punu suradnju sa Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu

Jugoslaviju odlukom Europske unije od 20. listopada 2005.g. pregovori se nastavljaju.

Nakon uspješnih pregovora države članice EU-a odlučile su 30. lipnja 2011.g. zaključiti

pristupne pregovore s Hrvatskom, što je na posebnoj svečanosti koja je prethodila sjednici

Europskog vijeća, dana 9.12.2011. u Bruxellesu dovelo do potpisivanja Ugovora o

pristupanju EU s Hrvatskom. Taj povijesni trenutak za Hrvatsku i Europsku uniju otvara put

procesu ratifikacije, te je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Unije 1. srpnja

2013.


81

11.1.2. Strategija razvoja EU

Regionalna politika strateška je investicijska politika usmjerena na sve regije i gradove EU-a

u cilju poticanja njihova gospodarskog rasta i poboljšanja kvalitete života ljudi. Ona je

također izraz solidarnosti jer se njome podupiru slabije razvijene regije.

Regionalna politika EU čini najveći dio proračuna za 2014 .– 2020. (351,8 milijardi eura od

ukupno 1 082 milijarde eura) i stoga je glavni investicijski instrument EU.

Sredstva regionalne politike služe za financiranje strateških prometnih i komunikacijskih

infrastruktura, poticanje prelaska na gospodarstvo koje ne utječe negativno na okoliš,

poticanje malih i srednjih poduzeća (MSP) da postanu inovativnija i konkurentnija, za

otvaranje novih i dugotrajnih radnih mjesta, poticanje i modernizaciju obrazovnih sustava te

stvaranje uključivijeg društva. Regionalna politika također je izraz solidarnosti između država

EU a jer je velik dio ulaganja u okviru te politike usmjeren na slabije razvijene regije EU-a.

Njome se tim regijama pomaže da ostvare svoj gospodarski potencijal, u svjetlu regionalnih

razlika diljem EU-a i unutar država EU-a.

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija:

Regionalna politika također se naziva „kohezijskom politikom” jer je njezin opći cilj jačati

ono što se naziva „ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom” u regijama koje su

prihvatljive za potporu. Što u praksi znači sljedeće:

-ekonomska i socijalna kohezija: poticanje konkurentnosti i zelenoga gospodarskog rasta u

regionalnim gospodarstvima i pružanje boljih usluga, više prilika za zapošljavanje i bolje

kvalitete života ljudima;

-teritorijalna kohezija: povezivanje regija kako bi one mogle uzajamno iskoristiti svoje snage i

zajedno raditi u novim, inovativnim konfiguracijama u cilju rješavanja zajedničkih izazova

(kao što su klimatske promjene), što stvara korist i jača EU u cjelini.

11.2. Hrvatski strateški dokumenti

Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati

kao vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i

povezanih usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim

zonama su smjernice razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.

Republika Hrvatska ističe se među tranzicijskim zemljama kao zemlja s relativno najvećim

iznosom izravnih stranih investicija. Ipak, unatoč relativno visokoj razini izravnih stranih

investicija, izostao je uobičajeni pozitivni učinak na domaće gospodarstvo, uslijed nepovoljne

strukture ulaganja. Naime, tek se otprilike 20% ukupnih stranih ulaganja odnosilo na

greenfield ulaganja dok se ostatak odnosio na privatizaciju, preuzimanja i ostale oblike

ulaganja. Navedeno je rezultat nedostatka strateškog okvira usmjerenog na provedbu mjera i

politika za učinkovito poticanje investicija. Strategija poticanja investicija RH uzima u obzir

postojeće stanje vezano uz investicije i prednosti koje RH može ponuditi investitorima u

odnosu na konkurentne zemlje, ali i definira slabosti koje se moraju anulirati i mogućnosti

koje se moraju iskoristiti kako bi se povećala količina i kakvoća domaćih i stranih investicija.


82

Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti su do sada vrlo malo iskorištene i u njima postoje

velike rezerve za daljnji razvoj.

11.2.1. Hrvatske regije u svjetskom okruženju

Položaj Republike Hrvatske i njezinih regija u svjetskom okruženju može se sažeto definirati

kao vrlo povoljan i konkurentan. Sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i

povezanih usluga, te razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim

zonama, smjernice su razvoja Republike Hrvatske u svjetskom okruženju.

Republika Hrvatska ističe se među tranzicijskim zemljama kao zemlja s relativno najvećim

iznosom izravnih stranih investicija. Ipak, unatoč relativno visokoj razini izravnih stranih

investicija, izostao je uobičajeni pozitivni učinak na domaće gospodarstvo, uslijed nepovoljne

strukture ulaganja. Naime, tek se otprilike 20 % ukupnih stranih ulaganja odnosilo na

greenfield ulaganja dok se ostatak odnosio na privatizaciju, preuzimanja i ostale oblike

ulaganja. Navedeno je rezultat nedostatka strateškog okvira usmjerenog na provedbu mjera i

politika za učinkovito poticanje investicija. Strategija poticanja investicija RH uzima u obzir

postojeće stanje vezano uz investicije i prednosti koje RH može ponuditi investitorima u

odnosu na konkurentne zemlje, ali i definira slabosti koje se moraju anulirati i mogućnosti

koje se moraju iskoristiti kako bi se povećala količina i kakvoća domaćih i stranih investicija.

Mogućnosti za razvoj navedenih djelatnosti, do sada su vrlo malo iskorištene i u njima

postoje velike rezerve za daljnji razvoj.

Karlovačka županija ima kapacitete i veliku tradiciju u razvoju upravo svih navedenih

konkurentnih djelatnosti: sinergijski razvoj turizma i poljoprivrede, prometa i povezanih

usluga, razvoj proizvodnje i uslužnih djelatnosti u poduzetničkim i slobodnim zonama, te sa

pametno definiranim i održivim razvojem može postati jedna od najrazvijenijih ekonomskih

zajednica u široj regiji EU. Uloga Općine Cetingrad u navedenom razvoju Županije vidi se

kroz sinergijski razvoj, poljoprivrede, turizma i drugih uslužnih djelatnosti, te razvojnu

politiku opstanka – demografske obnove stanovništva.

11.2.2. Regionalna politika RH

Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u

različitim dijelovima zemlje te među različitim društvenim skupinama, posljednjih godina i u

Republici Hrvatskoj sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja i potrebi definiranja

koherentne regionalne razvojne politike.

Regionalna politika RH utemeljena je na Strategiji regionalnog razvoja RH (usvojena na

Vladi 04. lipnja 2010.) i Zakonu o regionalnom razvoju (NN br. 153/09). Zadaća regionalne

politike je pripremiti županijske strukture za nove uloge i odgovornosti u ujednačenom

regionalnom razvoju RH. Također, županije se pripremaju za članstvo u EU putem

sudjelovanja županijskih predstavnika u definiranju kako će se koristiti EU fondovi na

temelju Operativnih programa te sudjelovanja u određivanju prioriteta NUTS2 statističkih

regija.

Izazovi s kojima se županije moraju suočiti su sljedeći:


83

• Revidiranje svoje strateške osnove (od Regionalnog operativnog programa do

Županijske razvojne strategije)

• Priprema zalihe projekata za financiranje kroz SRR RH i EU fondove

• Jačanje partnerstva na razini županije i šire regije (Jadranska Hrvatska)

• Uključivanje ŽPV u sve ključne korake (unaprjeđenje ŽRS, zaliha projekata, kriteriji

za odabir projekata, odabir velikih regionalnih projekata)

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) proizašla je iz konzultacijskog

procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini.

SRR RH je važna za podizanje blagostanja svih hrvatskih regija sa ciljem smanjenja jaza s

prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi i definirani instrumenti usmjereni ka

izgradnji ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te

jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognuta

područja) kako bi postali što konkurentniji. Nadalje, Strategijom je predložena uspostava

koherentnog i jedinstvenog okvira politike regionalnog razvoja kao i potrebnog

institucionalnog okvira te je osiguran koordinirani pristup održivom društveno-

gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje. Sveukupni cilj SRR RH je pridonijeti

gospodarskom rastu i razvoju RH u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta

koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih

razvojnih potencijala.

Sveukupni cilj postići će se kroz ispunjenje tri specifična strateška cilja:

1. Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU

razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim razvoju.

2. Osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim

poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala kroz

rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća.

3. Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija.

11.2.3. Strategija razvoja industrije

Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike

Hrvatske 2014. – 2020. Strategijom je definiran osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje

2014. – 2020., a on glasi: repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom

lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnog,

definirani su i drugi ciljevi, a to su:

1. Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%

2. Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 %

visokoobrazovanih

3. Rast produktivnosti radne snage za 68,9 % u razdoblju 2014. – 2020.


84

4. Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30 % i promjena strukture izvoza u korist

izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

11.2.4. Strategija razvoja turizma

Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim

okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklađen s dugoročnom nacionalnom politikom,

politikama srodnih područja i sektora, ali i politikama Europske unije. godine. S dobro

artikuliranom vizijom, prepoznatim strateškim područjima i jasnim programom djelovanja,

hrvatski turizam se treba, inicijalno, uklopiti u postojeće strateške smjernice te postupno,

utjecati na kreiranje budućih nacionalnih i europskih politika. Istodobno, vizija i strateški

ciljevi hrvatskog turizma moraju odražavati nacionalne prioritete i biti zasnovani na vlastitim

snagama i vrijednostima.

Republika Hrvatska je donijela Strategiju razvoja turizma do 2020. koja polazi od analize

ključnih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ograničenja i razvojne

mogućnosti koje se očitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruženju te

prepoznaje ključne činitelje uspjeha na koje se hrvatska turistička politika mora usredotočiti u

razdoblju do 2020. godine. Nova vizija razvoja hrvatskog turizma temelji se na sustavu

vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja:

-kakav bi hrvatski turizam trebao biti,

-koji su ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma,

-čime će hrvatski turizam privlačiti potražnju.

11.2.5. Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019. – 2021.

Hrvatska je zemlja bogatih i kvalitetnih prirodnih resursa – zemljišta dobre plodnosti,

klimatskih pogodnosti i obilja vodenih resursa. Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz

tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, već iz njene uloge u

očuvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održanju tradicijskih vrijednosti.

Osnovne prednosti hrvatske poljoprivrede su tri različite geografske i klimatske cjeline:

ravničarsko područje na sjeveru pod utjecajem kontinentalne klime, priobalno područje na

jugu pod utjecajem sredozemne klime te programski prostor u središnjem dijelu Hrvatske.

Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogućuju proizvodnju širokog asortimana

poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnoga

i mediteranskog voća i povrća. Niska razina zagađenosti okoliša omogućuje razvoj ekološke

proizvodnje. Na poljoprivredu se nadovezuje raznolika i razvijena prerađivačka i

prehrambena industrija, a poljoprivreda se nadopunjuje turizmom, još jednom značajnom

gospodarskom granom. Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u slijedećem

programskom razdoblju je izrada Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. –

2020. godine (PRR 2014.-2020.).

Stvaranje konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sektora koji će iskoristiti komparativne

prednosti Republike Hrvatske zahtjeva dosljednu provedbu sveobuhvatnih mjera na čitavom

nizu područja što uključuje: učinkovite mjere zemljišne politike, provedbu financiranja

sukladno pravilima EU, restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje u smjeru visoko

dohodovnih proizvoda deficitarnih na tržištu, te djelotvorno tržište koje pruža odgovarajuće

okruženje za tehničke i poduzetničke sposobnosti hrvatskih poljoprivrednika. Cilj je ojačati

svijest o hrvatskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima čiji nazivi su zaštićene

oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog


85

specijaliteta kako bi se povećala njihova potražnja, postigla veća zainteresiranost proizvođača

za ulazak u sustav proizvodnje zaštićenih proizvoda, postigla njihova bolja pozicioniranost te

spriječila zlouporaba zaštićenih naziva na tržištu.

Misija Ministarstva poljoprivrede je stvaranje uvjeta za razvoj prepoznatljivih dinamičnih,

tehnološki inovativnih, prilagodljivih i konkurentnih sektora hrvatske poljoprivrede, ribarstva,

prehrambene industrije, šumarstva i lovstva povezanih s naprednim kapacitetima: čuvanja,

dorade, prerade i odlaganja proizvoda koji su utemeljeni na standardima sigurnosti, dobrobiti,

kvalitete, prepoznatljivosti i socijalne osjetljivosti kao rezultata brige o samo-održivom i

skladnom korištenju raspoloživih potencijala uvažavajući načelo: zaštite okoliša, prirodnih

resursa, očuvanja ruralnih područja i tradicijskih vrijednosti hrvatskog sela i otoka, brige o

nacionalnim interesima i poštivanje institucionalnog i pravnog okvira Europske unije.

Ciljevi Ministarstva poljoprivrede

1. Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini

EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u

odnosu na EU Okrupnjavanje posjeda i uređenje poljoprivrednog zemljišta;

1.1 Okrupnjavanje posjeda i efikasnije raspolaganje poljoprivrednim zemljištem,

1.2 Provedba financiranja poljoprivrednog i ribarskog sektora sukladno Zajedničkoj

poljoprivrednoj politici EU (ZPP) i Zajedničkoj ribarskoj politici EU (ZRP),

1.3 Održivo upravljanje živim bogatstvima u ribarstvu,

1.4 Poboljšanje tržišnih mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih

proizvoda,

1.5 Jačanje svijesti o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog

podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima,

1.6 Učinkovita organizacija inspekcijskih nadzora u području poljoprivredne proizvodnje,

sigurnosti hrane u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kvalitete hrane i hrane za

životinje,

1.7 Odgovorna proizvodnja i potrošnja hrane sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od

hrane na razini maloprodaje i potrošača, te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog

lanca proizvodnje i opskrbe,

2. Zaštita zdravlja ljudi, životinja i bilja te zaštita interesa potrošača;

2.1 Unapređenje sustava sigurnosti hrane i hrane za životinje,

2.2 Zaštita zdravlja ljudi i životinja,

2.3 Dobrobit životinja,

2.4 Veterinarska zaštita okoliša,

2.5 Unapređenje sustava i programa u području fitosanitarne politike,

3. Osiguravanje doprinosa EPFRR-a ruralnom razvoju Republike Hrvatske;

3.1 Učinkovito korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.

– 2020.,

3.2 Pravovremena priprema Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2021. – 2027.

4. Održivi razvoj šumarstva, lovstva i drvne industrije;


86

4.1 Održivo gospodarenje šumskim resursima,

4.2 Razvoj gospodarenja lovištima i divljači,

4.3 Optimiziranje učinkovitosti rada inspekcijskih službi u području nadzora

gospodarenja šumama i lovištima,

4.4 Razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.

11.2.6. Prostorni planovi

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1997. donio je, na temelju

članka 17. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94.), Strategiju prostornog

uređenja Republike Hrvatske. Zakonom o prostornom uređenju propisana je dokumentacija,

dokumenti i postupci, koji se moraju donositi ili trajno obavljati, a koji su polazište ili osnova

za izradu Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i programiranja u skladu s ukupnim

gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem te sadrži osnove za usklađivanje i

usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne

djelatnosti te programske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se

donositi prostorni programi ili drugi dokumenti prostornog uređenja.

Programom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Sadrži, osim pobliže

određenih osnovnih ciljeva razvoja u prostoru, još kriterije i smjernica za uređenje prostornih

i drugih cjelina te prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, a na temelju

prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju,

zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unaprjeđenje okoliša, sustav središnjih naselja i

sustav razvojne državne infrastrukture. Strategijom i programom prostornog uređenja

Republike Hrvatske, dokumentima kojima se uspostavljaju temeljne odrednice dugoročnog

razvoja u prostoru, utvrđuje se sistematizacija prostornih jedinica, sustava i cjelina kao

trajnom prostornom osnovom za programiranje, praćenje i provedbu mjera.

11.3. Županijski strateški dokumenti

Republika Hrvatska podijeljena je na 21 županiju, 127 grada i 429 Općina.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu,

povijesnu, gospodarsku, prometnu, društvenu i samoupravnu cjelinu ustrojenu radi obavljanja

poslova od područnog (regionalnog) interesa. Županija osobito obavlja poslove koji se odnose

na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko programiranje, gospodarski razvoj, promet i

prometnu infrastrukturu te programiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i

kulturnih ustanova.

U okviru županije grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako

mjesto s više od 10.000 stanovnika koje predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku

i društvenu cjelinu. Grad je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područja više

naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana su

zajedničkim interesima stanovništva. Općine su manje jedinice lokalne samouprave sa sličnim

funkcijama kao i gradovi. Gradovi i Općine u svom djelokrugu obavljaju poslove koji se


87

odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko programiranje, gospodarski

razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, programiranje i razvoj mreže obrazovnih,

zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na nivou države ne postoji jedinstveni zakonski

akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom

teritoriju. Ipak postoji niz zakona koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike

regionalnog razvoja. Medu njima treba izdvojiti one kojima se izričito uređuje pitanja razvoja

onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju. To su: Zakon o otocima, Zakon o

područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-programskim područjima, te Zakon o

obnovi i razvoju Grada Vukovara i Zakon o Fondu za regionalni razvoj.

Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske sve jedinice

lokalne i područne samouprave su razvrstane u pripadajuće skupine prema stupnju

razvijenosti. Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno članku 26.

Zakona, definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i područne

(regionalne) jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike

Hrvatske.

Indeks razvijenosti je pokazatelj stupnja razvijenosti lokalnih i županijskih jedinica, a računa

se kao ponderirani prosjek slijedećih društveno-gospodarskih pokazatelja:

- stope nezaposlenosti,

- dohotka po stanovniku,

- izvornih proračunskih prihoda po stanovniku jedinica JL(R)S,

- općeg kretanja stanovništva,

- stope obrazovanosti.

11.3.1. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije

Županijska razvojna strategija Karlovačke županije temeljni je programski dokument politike

regionalnog razvoja nastala kao rezultat intenzivnog konzultacijskog procesa na središnjoj,

regionalnoj i lokalnoj razini. Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013.

(ŽRS)

je programski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi

razvoja Županije usuglašeni sa ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH,

kao i drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na

razini EU-a. ŽRS donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno odredbama

Zakona o regionalnom razvoju (NN br. 153/09), Pravilnika o obveznom sadržaju,

metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (N.N. br. 53/10) i

Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. poštujući jedno od temeljnih

načela politike regionalnog razvoja, načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog

i civilnog sektora. ŽRS je logičan nastavak Regionalnog operativnog programa Karlovačke

županije 2005. -2012. čijom izradom su stečena prva iskustva o strateškom programiranju

temeljena na standardnoj metodologiji izrade regionalnih razvojnih programa u EU.

Ciljevi ŽRS-a su:

•

postići konsenzus o razvojnim potrebama Županije među svim relevantnim

dionicima;

•

pridonijeti ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim županijama

te poboljšati prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju;


88

• utvrditi osnovne smjernice za izradu indikativne liste razvojnih projekata

• utvrditi osnovni okvir za lokalne razvojne programe i projekte JLS-a

11.3.2. Master program turizma Županije

Geografski položaj i prometna povezanost Karlovačke županije predstavljaju ključne

predispozicije turističkog razvoja Županije. Kroz Županiju se odvija znatna količina

turističkog tranzita koji predstavlja potencijalno gravitacijsko tržište zajedno sa

stanovništvom i gostima koji borave u destinacijama do 3 sata vožnje automobilom.

Tradicionalno je Županija bila usmjerena na prerađivačku industriju i građevinarstvo, a

turizam je bila djelatnost od marginalnog značaja. Dodatno, nedostatak ekonomskih prilika

utječe na iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva. Turizam kakvog danas Županija

poznaje, nema snagu nadoknaditi propuštene prilike u drugim industrijama i stvoriti dovoljno

ekonomske koristi i radnih mjesta.

Opći cilj Master programa turizma definiran projektnim zadatkom je omogućiti razvoj

kontinentalnih dijelova projektnog područja sustavnim pristupom turističkom razvoju.

Turizam u Karlovačkoj županiji još je uvijek u začetku unatoč stalnom godišnjem rastu.

Polazeći od prirodnih resursa, nezagađenog okoliša, bogatstva još uvijek očuvanih prirodnih

ljepota, različitih lokaliteta kulturno-povijesnog nasljeđa, kao i od jedinstvenog krškog

krajolika protkanog vodotocima četiri rijeke, Karlovačke županije ukazuje na nedvojbenu

činjenicu da postoje značajni potencijali za razvitak turizma. Pritom bi najveći naglasak

valjalo staviti na kontinuiran razvitak selektivnih oblika turizma. Takva orijentacija trebala bi

rezultirati brzim pozicioniranjem Karlovačke županije u destinaciju izuzetno pogodnu za

aktivni odmor.

Strateški ciljevi su definirani na sljedeći način:

- Rast smještajne ponude i podizanje kvalitete

- Povećanje potražnje uz dulje zadržavanje i smanjenje sezonalnosti.

- Povećati prosječnu potrošnju gostiju u destinaciji

- Profesionalni razvoj turističkih proizvoda i povezivanje s Plitvičkim jezerima

- Podizanje prepoznatljivosti Karlovačke županije

Na području Karlovačke županije identificirano je šest ključnih inicijativa za razvoj turističke

infrastrukture:

1. Infrastruktura za aktivni odmor

2. Sustav vidikovaca

3. Sustav interpretacijskih centara i muzeja

4. Revitalizacija i uređenje dvoraca i utvrda

5. Sustav panoramskih balona

6. Tematski turistički parkovi

Klasteri


89

Klaster 1 „Zelenilo i ugoda života nadohvat ruke“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne

samouprave:

gradove Karlovac i Ozalj te Općine Draganić, Kamanje, Lasinja, Ribnik i Žakanje.

Klaster 2 „Bajkovita priroda, rijeke i jezera“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne

samouprave: gradove Duga Resa, Karlovac i Ogulin te Općine Barilović, Bosiljevo,

Generalski Stol, Josipdol, Netretić i Tounj.

Klaster 3 „Netaknuta priroda i fascinacije krša“ obuhvaća sljedeće jedinice lokalne

samouprave:

gradove Karlovac i Slunj te Općine Cetingrad, Krnjak, Plaški, Rakovica, Saborsko i Vojnić.

Tablica 11. Struktura smještaja postelja u turističkim kapacitetima KŽ

Broj kreveta / postelja

Hoteli* Hosteli Kampovi**

Privatni smještaj***

Ostalo Total

2012. 0

2013. 0

2014. 0

2015. 0

2016. 665 274 2773 2690 1006 7.408

2017. 665 423 2773 3103 1350 8.314

Izvor. TZ Karlovačke županije 2018.

Tablica 12. Broj soba/ ključevi u turističkim kapacitetima KŽ

Broj soba/ključevi

Hoteli* Hosteli Kampovi**

Privatni smještaj***

Ostalo Total

2012. 0

2013. 0

2014. 0

2015. 0

2016. 329 93 948 992 369 2.731

2017. 329 151 948 1.128 468 3.024


Tablica 13. Turistički dolasci i noćenja u Karlovačkoj županiji


90

Ostvaren broje dolazaka

Hoteli Hosteli Kampovi

Privatni smještaj

Ostalo Total

2012. 25.687 0 76.589 33.240 51.001 186.517

2013. 31.193 0 80.313 37.380 47.085 195.971

2014. 47.982 341 68.761 49.542 41.250 207.876

2015. 56.880 1.168 85.711 59.911 41.330 245.000

2016. 73.913 7.448 79.872 85.865 31.370 278.468

2017. 85.491 7.044 88.442 110.847 42.372 334.196

Ostvarena noćenja u objektima

Hoteli Hosteli Kampovi

Privatni smještaj

Ostalo Total

2012. 34.803 0 120.655 51.419 96.645 303.522

2013. 42.958 0 130.854 60.085 90.142 324.039

2014. 59.695 532 117.087 82.620 71.192 331.126

2015. 70.153 1.811 156.407 98.899 68.078 395.348

2016. 100.824 13.029 146.394 150.297 70.019 480.563

Izvor: eVisitor, DZS 2018.

Tablica 14. Ostvaren broj dolazaka i noćenja po mjesecima u TZ Karlovačke županije

Ostvarenim brojem dolazaka po mjesecima

Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Siječanj 1.755 1.538 1.649 2.585 2.893 4.152

Veljača 1525 1.537 1.963 2.546 4.018 4.648

Ožujak 2512 2.259 3.179 4.821 5.198 6.621

Travanj 7443 6.648 9.814 10.086 10.081 16.184

Svibanj 14663 17.518 17.649 20.527 21.797 24.558

Lipanj 21337 22.498 26.376 29.834 31.292 43.565

Srpanj 45346 47.009 44.576 54.259 66.322 79.399

Kolovoz 56853 59.838 62.380 71.198 78.013 87.987

Rujan 23620 24.245 23.623 30.805 34.767 38.895

Listopad 6929 8.120 10.510 10.780 13.808 16.778

Studeni 2690 2.814 3.404 4.374 5.405 5.556

Prosinac 1844 1.947 2.753 3.185 4.874 5.853

TOTAL 186517 195.971 207.876 245.000 278.468 334.196


91

Ostvaren brojem noćenja po mjesecima

Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Siječanj 3716 3.856 3.521 4.334 5.295 6.708

Veljača 3467 2.715 3.402 4.287 6.124 6.995

Ožujak 5360 3.955 5.858 7.175 7.916 9.165

Travanj 11175 11.578 15.336 14.914 15.391 24.260

Svibanj 23653 28.807 26.342 32.368 34.721 37.386

Lipanj 33868 36.570 42.894 49.301 50.291 70.471

Srpanj 73931 77.592 72.214 90.804 128.337 164.774

Kolovoz 91035 96.297 100.730 117.142 133.189 150.785

Rujan 35068 38.380 34.183 47.951 55.359 60.077

Listopad 11394 14.877 15.179 15.201 20.931 25.867

Studeni 7387 5.670 6.453 7.027 8.631 9.682

Prosinac 3468 3.742 5.014 4.844 7.472 9.900

TOTAL 303522 324.039 331.126 395.348 473.657 576.070


11.3.3. Strategija za ruralni razvoj Županije

Strateški program izrađen je u skladu sa metodologijom primijenjenom u izradi sličnih

programa koji su u EU obavezni te poštujući razvojne smjernice nacionalnih i regionalnih

programa. Sukladno tome, programom su definirani sljedeći strateški ciljevi:

▪ Podignuti ambijentalnu vrijednost ruralnog područja;

▪ Osigurati laku dostupnost ruralnim područjima iz perspektive kvalitete infrastrukture i

oznaka;

▪ Podignuti kvalitetu svih dionika ruralnog turizma u vidu smještaja, gastronomske ponude,

dodatnih aktivnosti i dr.;

▪ Definirati kvalitetne projektne prijedloge i prijaviti ih na nacionalne i EU fondove

financiranja (npr. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim

područjima, Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne

i prehrambene proizvode u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, Potpora mladim

poljoprivrednicima i sl.);

▪ Promovirati ruralna područja kroz njihove prirodne posebnosti, tradiciju i nasljeđe;

▪ Osmisliti tematske pakete;

▪ Poticati umrežavanje ključnih dionika s ciljem razvoja turističkog proizvoda i zajedničkih

marketinških aktivnosti

11.3.4. Strategija održivog razvoja korištenja energije županije

Osnovni cilj izrade i donošenja Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je

odrediti smjernice za uspješan gospodarski i energetski razvitak Županije, poštujući pri tom

načela održivosti i zaštite okoliša. Glavni naglasak dan je na učinkovitom korištenju energije i

obnovljivim izvorima energije, kao područjima čiji razvitak može i treba značajno doprinijeti

održivom razvoju čitave Županije.


92

Osnovni cilj Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je na osnovi stvarne

energetske situacije u Županiji prepoznati i predložiti konkretne, energetsko-ekonomski

optimalne načine energetskog razvitka na načelima održivosti: održivoj gradnji, primjeni

mjera energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša.

Strategijom Županije utvrditi će se ciljevi energetskog razvitka te identificirati mjere

za njihovo uspješno ostvarenje, bazirane na nekoliko glavnih načela:

-konceptu održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa;

-ustavnom gospodarenju energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije

-strateškom poticanju korištenja obnovljivih izvora energije;

-kontinuiranoj podršci učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog

djelovanja: zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi i dr. -usaglašavanju s institucionalnim i zakonskim okvirima na županijskoj, regionalnoj,

nacionalnoj i

EU razini

Dugoročne koristi od donošenja i provedbe Strategije su:

· gospodarski razvitak Županije;

· povećanje energetske nezavisnosti Županije koja na osnovi zaključaka Strategije sama

odlučuje u kojem će smjeru ići njezin daljnji energetski razvitak;

· osnivanje novih lokalnih poduzeća za provođenje energetskih projekata i aktivnosti prema

provedbenom programu Strategije;

· otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti lokalnog stanovništva;

· razvitak poljoprivrednih kućanstava kroz provođenje raznih energetskih djelatnosti -

iznajmljivanje ili prodaja zemljišta za gradnju energetskih postrojenja,

uzgajanje poljoprivrednih kultura za energetsko iskorištenje i dr.;

· smanjenje energetske potrošnje u kućanstvima, nestambenom sektoru zgrada, prometu i

industriji u Županiji provođenjem predloženih mjera energetske

učinkovitosti što u konačnici rezultira reduciranjem emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i

zdravijim životnim okruženjem;

· smanjenje potrošnje svih tipova energije u zgradama u vlasništvu Županije kroz provođenje

mjera sustavnog gospodarenja energijom.

11.3.5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Županije

Od travnja 2011. godine, kada je donesena Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke

županije za razdoblje 2011. – 2013. godine, uspješno je provedeno nekoliko projekata koji su

svoje uporište imali u prioritetima i mjerama definiranom Strategijom.

U donesenoj strategiji definirana su 3 prioriteta i 10 mjera kojima će se postići kvalitetan i

usmjeren razvoj ljudskih potencijala županije.

Prioriteti su obuhvaćali:

1. Otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povećanja

konkurentnosti

lokalnog gospodarstva


93

2. Usklađenost znanja, vještina i sposobnosti radne snage s potrebama na tržištu rada kroz

cjeloživotno učenje i povećanje zaposlenosti

3. Promicanje i poticanje jednakih mogućnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada

Za svaki prioritet definirane su i mjere kojima se on ostvaruje, a to su sljedeće

mjere:

Mjera 1.1. Razvoj vještina i kvalifikacija zaposlenika u poduzećima i obrtima

Mjera 1.2. Razvoj institucionalne potpore jačanju poduzetništva

Mjera 1.3. Promicanje i razvoj poduzetničke kulture

Mjera 2.1. Razvoj cjeloživotnog učenja

Mjera 2.2. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Mjera 2.3. Jačanje kapaciteta dionika na lokalnom tržištu rada

Mjera 3.1. Podrška mladima u pristupu i održivom ulasku na tržište rada

Mjera 3.2. Promicanje i podrška jednakim mogućnostima za žene na tržištu rada

Mjera 3.3. Promicanje i podrška zapošljavanju osoba s invaliditetom

Mjera 3.4. Zapošljavanje ostalih ranjivih i manjinskih skupina na tržištu rada

11.3.6. Prostorni planovi

Prostorni program županije je temeljni dokument prostornog uređenja jedinice regionalne

samouprave. Njime se razrađuju ciljevi prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje

prostora u skladu i u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostornim razvojem i

zaštitom prostora. Sastavni dio prostornog programa županije, može biti i prostorni program

područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske, odnosno Gradske

razine određene prema posebnom zakonu.

Na temelju odredbe članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98,

35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva klasa: 351-01/08-02/277, ur. broj: 531-08/3-1-1-1-07-2 od 7. listopada 2008.

godine te članka 12. Statuta Karlovačke županije (GKŽ - pročišćeni tekst, broj 21/00,14/01)

Županijska skupština na 26. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine donijela je odluku o

donošenju izmjena i dopuna Prostornog programa Karlovačke županije.

Prostorni programi koje donose predstavnička tijela gradova / općina moraju biti usklađeni i s

prostornim programima koje donosi predstavničko tijelo Karlovačke županije. U tom smislu,

a temeljem članka 97. Zakona, Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije izdaje

mišljenje o usklađenosti prostornog programa s Zakonom i propisima donesenim na temelju

Zakona, odnosno s dokumentima prostornog uređenja državne i područne (lokalne) razine, i

temeljem članka 98. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije daje mišljenje o

usklađenosti prostornog programa s prostornim programom županije i prostornim

programima susjednih županija te s drugim dokumentima prostornog uređenja od utjecaja na

prostorni program iz stavka 1. istog članka.

Županijskim programom navedeni su sljedeći ciljevi regionalnog, državnog međunarodnog

značaja:


94

• Razvijati Županijski prostor na prostornoj ravnoteži i regionalnim osobitostima prostora

(načelo održivog razvitka).

• Revitalizacija problemskih područja koja u svom zbiru pokrivaju prostor gotovo cijele

Županije(pogranična područja, brdsko-programska područja, područja od posebne državne

skrbi).

• Prostorna, infrastrukturna rješenja i zaštitu prirodnih, kulturnih dobara, te cjelokupnog

okoliša uskladiti s razvitkom susjednih područja.

• Izgradnja i modernizacija državnih cesta.

• Vođenje infrastrukture programirati tako da se koriste postojeći koridori, po mogućnosti

zajednički za više vodova.

• Prilikom određivanja namjene i korištenja prostora težiti očuvanju šumskih i kvalitetnih

poljoprivrednih površina.

• Gospodarenje tlom i njegovu zaštitu provoditi usmjerenim gospodarskim utjecajem, uz

sustavno praćenje, a oslanjajući se na znanstvene i stručne spoznaje, tako da posljedica tih

utjecaja ne bude degradacija nego povećanje plodnosti tla.

• Postojeće površine šuma održavati pravilnim gospodarenjem temeljem šumsko

gospodarskih osnova(obnavljanjem šumske vegetacije, poboljšanjem zdravstvenog stanja

šuma obilježavanjem i sječom bolesnih stabala i stabala u odumiranju).

• Identificirati zalihe i izvorišta pitke vode, utvrditi uvjete zaštite i racionalnog korištenja te

maksimalno smanjiti gubitke na postojećem vodoopskrbnom sistemu.

• Spriječiti nekontroliranu eksploataciju mineralnih sirovina, težiti uravnoteženom

iskorištavanju, sukladno tržišnim potrebama, a primjereno specifičnoj poljoprivrednoj i vodno

gospodarskoj situaciji određenog lokaliteta uz obavezu sanacije tijekom radova i nakon

eksploatacije.

• Otvarati mogućnost upotrebi ekoloških (plin) i nekonvencionalnih izvora energije (plin,

energija sunca, energija vjetra, geotermalna energija i dr.) uz racionalnu upotrebu postojećih

energetskih resursa, kroz uvođenje energetski efikasnih tehnologija i smanjivanje gubitaka

energije u transportu.

• Razvoj definirati na nosivim karakteristikama prostora.


95

• Sanirati izvore onečišćenja radi sprečavanja degradacije pojedinih ekosustava.

• Zaštititi vrijednosti prostora, prirodnih i stvorenih dobara uz očuvanje biološke raznolikosti

svih tipova staništa.

• Zaustaviti trend pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda, provođenjem i

održavanjem mjera zaštite, naročito onih voda koje su još čiste i zadovoljavaju propisane

kriterije.

• Uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu

njegova nastajanja te osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada.

• Spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim izvorištima voda za opskrbu

vodom, odnosno malim vodotocima, gdje uslijed koncentracije zagađenja i ograničenog

kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke i ekonomske mogućnosti.

• Definirati propisane zone sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene

mjere zaštite na osnovi prijeko potrebnih hidro geoloških i drugih istraživanja uz puno

uvažavanje činjenice da velik dio Republike Hrvatske sačinjava područje krša.

• Izgradnja centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i

industrijskih otpadnih voda, a gdje je to moguće inicirati izgradnju individualnih uređaja za

zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog

sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje.

• Programima gospodarenja vodama osigurati povećanje malih protoka voda, odnosno

povećanja kapaciteta prijemnika za prijem opterećenja, a kvalitetu površinskih i podzemnih

voda i mora treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose

zagađenja.

• Zaštita osobito osjetljivih područja (područje krša, obalna područja rijeka i akumulacije

većih količina podzemnih voda).

• Izraditi županijski program intervencija u zaštiti okoliša te jasno definirati opasne djelatnosti

proizašle iz opasnih tvari i procijeniti zone rizika.

• Oživotvoriti sustav gospodarenja otpadom, kako bi se prekinula praksa odlaganja otpada na

nezaštićenu geološku podlogu koja rezultira zagađivanjem hidroloških resursa, a kroz:

- smanjenje količina te sustavno zbrinjavanje otpada pri čemu izbor lokacije i tehnologije

uređaja za trajno odlaganje pada u funkciji zaštite i racionalnog korištenja prostora,

- prikupljanje i ponovno korištenje iskoristivog otpada,


96

- trajno sigurno skladištenje i uništavanje štetnog i opasnog otpada,

- još u fazi pripreme projekta, sagledati sve moguće nepovoljne utjecaje zahvata na okoliš

kako bi se isti sveli na najmanju moguću mjeru.

• Sanirati ugrožena područja opterećena negativnim utjecajima prometa i industrije.

• Sanirati područja opterećenih bespravnom izgradnjom.

11.4. Strateški dokumenti Općine

11.4.1. Projekt ukupnog razvoja-strategija razvoja

Općina Cetingrad donijela je mapu razvoja Općine za period 2007. – 2013. koji se nadovezuje

na već izrađeni Plan ukupnog razvoja Općine te na strategiju zadanu u Regionalnom

operativnom programu Karlovačke županije.

Mapa razvoja Općine Cetingrad navodi projekte i mjere koji su potrebni za ostvarivanje

ciljeva i strategije razvoja Općine te na jednom mjestu elaborira preduvjete njihovog

provođenja, koristi za ciljane skupine, razdoblje i očekivane troškove te u konačnici način

evaluacije i monitoring njihovih rezultata.

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine Cetingrad

Cilj 1. Stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj

PRIORITETI: 1. PODRŠKA PODUZETNIŠTVU

MJERE: 1. Razvoj gospodarske zone Batnoga

2.Program edukacije lokalnog stanovništva u poduzetništvu

3. Informatizacija uprave Općine- software edukacija zaposlenika

PRIORITETI: 2. UNAPREĐENJE I PROM,OCIJA TURISTIČKE PONUDE

MJERE: 1.Organizacija sajam turističke ponude Cetingrada

2. Filmski festival domoljubnog povijesnog filma

3. Uređenje i obnova Starog Grada Cetin

4. Uređenje lovačkog doma u turističke svrhe (povećanje smještajnih

kapaciteta)

5. Program razvoja seoskog turizma

6. Planinarska staza uz rijeku Koranu

7. Planinarski dom

8. Program razvoja turizma Općine Cetingrad

9. Josipovo- organizacija tradicionalnog sajma


97

10. Projekt „ Zelena transverzala“ (Povezivanje u projekt, ucrtati i

urediti glavni smjer kretanja)

PRIORITETI: 3. POVEĆANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

MJERE: 1. Program razvoja poljoprivrede, pčelarstva, vinogradarstva i voćarstva

2. Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištima

3. Program otkupa i plasmana voća i povrća

Cilj 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša

PRIORITETI: 1. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA

MJERE: 1.Projekt odvodnje užeg dijela Općine Cetingrad

2. Osnivanje komunalnog poduzeća

3. Izgradnja vatrogasnog doma

PRIORITETI: 2. POBOLJŠANJE INFRASTRUKTUER

MJERE: 1. Izgradnja vodovoda gornjih krajeva

2. Asfaltiranje nerazvrstanih cesta u 11 naselja

3. Uređenje pješačke zone

4. Vodoistražni radovi

5. Izgradnja mrtvačnice

PRIORITETI: 3. UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE PRIRODE

Cilj 3. Unapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog

društva

PRIORITETI: 1. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

MJERE: 1. Mreža kućne pomoći i dnevni boravak za stare i nemoćne

2. Razminiranje prostora Općine

3. Dan sjećanja i zahvalnosti-organizacija događaja, zajednica

povratnika Hrvatske

PRIORITETI: 2. RAZVITAK OBRAZOVNOG I ODGOJNIOG SUSTAVA

MJERE: 1. Likovna kolonija

2. Književnici u Cetingradu

3. Izgradnja školske sportske dvorane i prostora z a vrtić i čitaonicu

4. Učenje stranih jezika i rada na računalu za odrasle

5. Otvaranje dječjeg vrtića i igraonice

6. Otvaranja općinske knjižnice s čitaonicom

7. Prekvalifikacija i doškolovanje stanovništva

8. Radionica za roditelje (rad s djecom, prehrana, slobodno vrijeme ,

komunikacija u obitelji)

9. Izgradnja dječjeg igrališta


98

PRIORITETI: 3. POTICANJE MEĐUSEKTORSKU SURADNJE

11.4.2. Plan razvoja turizma

Općina Cetingrad uvidjela je potrebu za kvalitetnijim definiranjem tržišne pozicije Općine na

mapi turističkih destinacija. Dosadašnji razvoj Općine kao turističke destinacije odvijao se

stihijski i bez strateškog programiranja turističkih proizvoda i prateće infrastrukture

neophodne za nesmetano funkcioniranje. Bogata poviješću i kulturnom baštinom,

dragocjenim nasljeđem i prirodnim ljepotama, Općina nije uspjela iskomunicirati tržištu svoje

vrijednosti i od njih izgraditi jedinstvenu poziciju koja bi osigurala kvalitetan i održivi

turizam te koja bi direktno utjecala na poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Općina

Cetingrad nema definiran svoj identitet niti jasno definiranu komunikacijsku strategiju koja će

opravdati i koja će Općini omogućiti da se pozicionira na tržištu i počinje ostvarivati bolje

rezultate.

Stoga je potrebno, uz analizu postojećeg stanja, postaviti uporišta razvoja i usuglasiti se oko

vizije turizma Općine Cetingrad te postaviti program marketinških aktivnosti s jasnim

ciljevima i zadacima lokalnih subjekata.

Master program razvoja turizma Općine Cetingrad rezultat je nužnosti aktiviranja turizma kao

nove razvojne poluge Općine Cetingrad.

Ciljevi koji se trebaju ostvariti Master programom razvoja turizma Općine Cetingrad su prije

svega:

• utvrđivanje lokalnih mogućnosti u području razvoja turizma te

povezivanje strategijama viših razina (regionalnim, nacionalnim i europskim) • analiza i objektivna evaluacija turističke atraktivnosti Općine i s time u

skladu definiranje razvojnih potencijala turizma • formulacija jasne turističke vizije, koncepta, strategije te modela rasta

turizma Općine za narednih 10 (deset) godina • izrada ključnih investicijskih projekata u turizmu Općine Cetingrad • izrada ključnih programa konkurentnosti Općine Cetingrad • izrada marketing strategije • izrada poslovno-upravljačkog okvira za turizam Općine Cetingrad • izrada akcijskog programa prema prioritetima za razdoblje 2019. –

2029. godina.

Master program razvoja turizma Općine Cetingrad obuhvatit će područje cijele Općine

Cetingrad.

11.4.3. Prostorni program Općine

Prostorni program uređenja Općine osnovni je i obvezatni prostorno programski dokument

koji utvrđuje uvjete za uređenje područja Općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu,

oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu

graditeljske baštine i osobito vrijednih dijelova prirode. Rad na izradi Programa proveden je

sukladno ''Zakonu o prostornom uređenju'' (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04),

''Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim


99

pokazateljima i standardu elaborata prostornih programa'' (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) i

''Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih programa'' (NN 101/98), te ostalim

zakonima i propisima bitnim za izradu prostorno-programske dokumentacije.

Prostorni program uređenja Općine Cetingrad donosi općinsko vijeće po pribavljenoj

suglasnosti Državnog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja o njegovoj

usklađenosti sa Prostornim programom županije.

1. Općina Cetingrad - označava Cetingrad, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu

jedinicu lokalne samouprave

2. naselje Cetingrad - označava naselje Cetingrad, općinsko središte;

3. građevinska područja naselja - odnosi se na građevinska područja 36 naselja;

4. Urbanistički program uređenja Cetingrada - je prostorni program koji se, u skladu sa

zakonom, donosi za urbanističku cjelinu, čije su granice određene u Prostornom programu

uređenja Općine Cetingrad;

5. lokalni uvjeti - smatraju se: reljef, voda, zelenilo; posebno vrijedne građevine i područja

prirodne i kulturne baštine; karakteristični i vrijedni pogledi i slika mjesta; ambijenti, mjesta

okupljanja i sastajanja ljudi; trgovi, ulice i drugi javni prostori; veličine i izgrađenosti

građevnih čestica, način te gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; opremljenost

komunalnom infrastrukturom; komunalna oprema; druge posebnosti i vrijednosti

Ciljevi prostornog razvitka Općine Cetingrad i uređenja njezinih samostalnih naselja trebaju

biti usmjereni prema racionalnom i funkcionalnom gospodarenju prostorom te uspostavljanju

ekološke i razvojne ravnoteže u prostoru.

Glavni ciljevi demografskog, gospodarskog i društvenog razvitka Općine i uređenja njezinih

naselja su:

- Kvalitetno povezati demografsku razvojnu sastavnicu s cjelokupnim prostornim i društveno

- gospodarskim razvitkom ove Općine.

- Raznim mjerama u funkciji zapošljavanja i socijalne skrbi, koje treba donositi na razini

Općine, županije i države, postepeno treba popravljati negativne demografske tendencije u

razmještaju i kretanju ukupnog broja stanovnika, prirodnom kretanju i migracijama, gustoći

naseljenosti, te strukturi i drugim obilježjima stanovništva i kućanstava/domaćinstava za

cijelo područje Općine Cetingrad.

- Gospodarskim i socijalnim mjerama zaustaviti trajno iseljavanje u inozemstvo, ali i u druga

područja Hrvatske, osobito mlađe i za rad i reprodukciju sposobno stanovništvo.

- Poticati vraćanje bivšeg domicilnog stanovništva iz drugih krajeva zemlje i iz drugih država

u njihov zavičaj.

- Organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva i uskladiti ga s razmještajem

gospodarskih i društvenih djelatnosti, odnosno novih radnih mjesta u radnim i uslužnim

središtima u ovom području.

- Potrebno je razvijati i jačati sve komparativne gospodarske i društvene djelatnosti

(poljodjelstvo, stočarstvo, industriju, građevinarstvo, promet, trgovinu, ugostiteljstvo,

turizam, malo poduzetništvo, obrt, usluge, pogranično gospodarstvo, upravu, obrazovanje,

zdravstvo i drugo), te otvarati nova radna mjesta i uslužne funkcije radi zadovoljavanja

potreba lokalnog stanovništva.

- Težiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova Općine i razvijati policentrični sustav

lokalnih središta u ovoj općini.

- Nastojati demografski obnoviti i stvarno poboljšati standard i kvalitetu življenja

stanovništva i kućanstava/domaćinstava, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti.

- Koristiti komparativne prednosti ovog prostora u razvijanju turističkih aktivnosti i pojedinih

sadržaja, kao sastavnog dijela šireg turističkog područja (nacionalni park Plitvička jezera,


100

rijeke Korana i Glina, stari grad Cetin, crkve, lovna i ribolovna područja, prometna mreža,

pogranične funkcije i drugo).

- Nastojati revitalizirati demografski ugrožena naselja, ako je to u funkciji razvitka ovog kraja.

- Osigurati potrebne prostore u pojedinim naseljima za potrebe djelovanja njezinih funkcija

(gospodarskih, društvenih, stambenih, rekreacijskih, prometnih, komunalnih i drugih) vodeći

računa o racionalnom, funkcionalnom i ekonomičnom razvitku Općine i njezinih pojedinih

naselja.

- Brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području

Općine Cetingrad.

- Osigurati svakom naselju i kućanstvu/domaćinstvu pitku vodu, prikladan sustav odvodnje i

odvoz otpadnih tvari, električnu struju, telefonske veze, televizijski i radijski prijenos,

priključak na prometnu mrežu, grobna mjesta, a kada se stvore uvjeti i opskrbu plinom.

- Prostorni razvoj i uređenje ovog područja treba regulirati Prostornim programom uređenja

Općine Cetingrad, urbanističkim programom općinskog središta Cetingrad, prostornim

uređenjem pograničnih naselja Maljevac, Pašin potok i Bogovolja, a ostalih naselja

smjernicama za uređenje naselja. Prostornim programom uređenja Općine Cetingrad

evidentiraju se, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za

nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine

kategorije korištenja prostora.

Osnovna namjena i korištenje prostora temelji se na podjeli prostora na slijedeće osnovne

kategorije:

Građevinska područja naselja

U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih građevina te obnova,

rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za:

- stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije;

- rad bez štetnih utjecaja na okoliš;

- javne i prateće sadržaje;

- društvene djelatnosti;

- trgovačke i uslužne sadržaje;

- turističke i ugostiteljske sadržaje;

- vjerske sadržaje;

- prometnu i komunalnu infrastrukturu;

- šport i rekreaciju, te odmor i dječja igrališta,

- groblja i mrtvačnice ka područja naselja

2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Prostornim programom određena su građevinska područja za:

- gospodarske namjene – proizvodna (I1);

- gospodarske namjene – poslovna (K1);

- gospodarske namjene – pretežito poljoprivredna gospodarstva (M4);

- iskorištavanje mineralnih sirovina – kamenolom (E1);

- ugostiteljsko-turističku namjenu - hotel (T1), turističko naselje (T2);

- sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1);

- površine infrastrukturnih sustava (IS);

- groblja (G

3. Izgradnja izvan građevinskih područja


101

1. Poljoprivredne površine - ostala obradiva tla

2. Šumske površine - gospodarska šuma

3. Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište

4. Vodne površine - vodotoci.

Izvan građevinskog područja, na području Općine Cetingrad može se odobravati

izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog

područja, kao što su:

- stambene za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova njegove obitelji i

drugih djelatnika koji na njoj rade;

- građevine za uzgoj životinja (tovilišta);

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti:

- spremišta voća u voćnjacima, klijeti u vinogradima, sušare;

- ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.;

- plastenici, staklenici;

- ribnjaci i druge građevine na vodi;

- športske, rekreacijske i zdravstvene građevine;

- planinarski i lovački domovi, te izletnička skloništa;

- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina;

- građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma;

- spremišta drva u šumama;

- infrastrukturne građevine (prometne i ostale komunalne infrastrukture, sa pratećim

sadržajima - benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.);

- vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih

nepogoda.

Općina Cetingrad će 2019. god. pristupiti izradi novog Prostornog plana Općine.

11.4.4. Lag „ Frankopan“

LAG Frankopan obuhvaća cjelovito područje 10 jedinica lokalne samouprave i u svom

sastavu ima gradove: Ogulin, Otočac i Slunj i Općine: Bosiljevo, Generalski Stol, Tounj,

Josipdol, Plaški, Saborsko, Cetingrad (koje sve administrativno pripadaju Karlovačkoj

županiji, osim Otočca koji pripada Ličko-senjskoj županiji).

Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Kontinentalna Hrvatska. Teritorij LAG-a

iznosi 2.392,48 km2 što predstavlja 4,23 % kopnene površine Republike Hrvatske (RH) te

40,12% površine KŽ i 10,12 % površine LSŽ. 2001. godine LAG Frankopan imao je 47.383

stanovnika, odnosno 1,07 % stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 5.016

osoba (-10,59 % u odnosu na 2001.). U 2011. na području LAG-a živjelo je 42367 stanovnika

(0,99 % stanovnika RH) odnosno 25,28 % stanovnika KŽ i 19,20 % stanovnika LSŽ.LAG

karakterizira značajna depopulacija, pa se uz broj stanovnika, u razdoblju između 2 popisa

značajno smanjio i broj kućanstava, za 1.043 odnosno -6,28 %. U 2011. stanovništvo

LAG-a živjelo je u 15.572 kućanstva u 250 naselja. Gustoća stanovnika na području LAG-a u

razdoblju od 2001. do 2011. iznosi -10,53 %, smanjenje potvrđuje izraženu depopulaciju ali i

veliku ruralnost prostora. Gustoća stanovnika LAG-a 69,11 % manja je od prosjeka RH te

39,4% manja od županijskog prosjeka. Gospodarstvo LAG-a karakterizira relativno jaka

prerađivačka djelatnost, koja bilježi porast prihoda i broja zaposlenih. Uz prerađivačku

djelatnost veoma je snažan i sektor trgovine. Ostale djelatnosti su mnogo slabije, a značajniji


102

udio imaju redom prema jakosti: trgovina, građevinarstvo, djelatnosti smještaja te prehrane i

usluživanja hrane, prijevoz i skladištenje. U LAG-u aktivno djeluje 409 pravnih gospodarskih

subjekata.

U dvije godine razvidno je kako raste broj pravnih osoba koji nije pratio i porast broja

zaposlenih. Sveukupno gledano, rast cjelokupne gospodarske aktivnosti, iako za sad upitnim

krajnjim neto efektom, možebitni je nagovještaj gospodarskog oporavka u području LAG-a.

Prerađivačka industrija koja je nositelj razvoja ovog kraja u najvećoj mjeri se je drvno

prerađivačka industrija raznih stupnjeva prerade i koja je vezana za iskorištavanje prirodnog

bogatstva kraja (šuma).

Lokalna akcijska grupa Frankopan objavila je Natječaj za provedbu podmjere 19.2.

»Provedba operacija unutar CLLD strategije«, tip operacije 1.1.4. „Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava“ koji je sukladan tipu operacije 6.3.1. iz Programa ruralnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Strateški ciljevi Lag-a „ Frankopan“ :

Strateški cilj 1. Povećanje održive poljoprivrede i šumarstva poticanjem modernizacije i

stvaranja proizvoda s dodanom vrijednosti u svrhu jačanja identiteta LAG-a

Strateški cilj 2. Razvoj očuvanja i održivog korištenja razvojne resursne osnove u svrhu

diverzifikacije gospodarstva i povećanja kvalitete života na području LAG-

Strateški cilj 3. Jačanje upravljanja lokalnim razvojem vođenim lokalnom zajednicom

(CLLD)


103

12. MOGUĆI SCENARIJ Recesija i gospodarska kriza, u Svijetu i Europi, ostavlja svoj trag na kretanja u RH u

zaoštrenoj formi. Vrlo je teško egzaktno prognozirati kretanja u budućnosti. Međutim, bilo bi

krajnje neodgovorno zanemariti ovo stanje, a i kretanja u budućnosti, stoga smo se opredijelili

predviđati utjecaj globalnih ekonomskih i tržišnih trendova na razvoj u RH i Općini

Cetingrad. U razmatranje smo uzeli tri moguća scenarija, svjesni rizičnosti u koju se

upuštamo, smatrajući da je to manje pogrešno nego li ne uzimati u obzir navedene podatke.

SCENARIJ 1:

(BEZ STOPE RASTA ILI NISKA STOPA RASTA)

• U EU minimalna stopa rasta (par godina), a poslije povećana

• U RH-bez rasta (par godina), a poslije niska stopa rasta

• BLIŽE OKRUŽENJE OPĆINE

-Pretpostavka da se poljoprivreda neće razvijati

-Pretpostavka je da će turizam imati kontinuirano povećanje potražnje (2-3 % godišnje )

-Pretpostavka je da će trgovina, uslužna djelatnost, malo i srednje poduzetništvo dijeliti

sudbinu globalnih kretanja (bez stope rasta)

-Bliže okruženje u turizmu (koje je glavno tržište poljoprivredi, trgovini te malom i srednjem

poduzetništvu) bi mogli imati nešto povoljnije trendove:

-Stopa rasta kontinuirano 1-2 % godišnje (u prvih par godina), a poslije opet narednih par

godina 2-3 % godišnje

-U takvom okruženju (uže i šire) moguće je planirati u prvih par godina stopu rasta 1 %, a

poslije toga u par godina stopa rasta bi mogla biti 2 %.

SCENARIJ 2:

(SREDNJA STOPA RASTA ( U GRANICAMA PAR %)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 2-3 %, poslije 3-4 %

• RH – dvije godine niska stopa rasta, poslije 2-3 %

• BLIŽE OKRUŽENJE

- Poljoprivreda, povećanje stope rasta godišnje 3-4 %

- Turizam, povećanje potražnje 3-4 %

- Trgovine, usluge, mali i srednji poduzetnici prati razvoj osnovne djelatnosti, povećanje 3-4

%


104

U ovakvom okruženju (šire i uže) moguće je planirati stopu rasta do 2- 3 %.

SCENARIJ 3:

(VISOKE STOPE RASTA)

• U EU – prve dvije godine stopa rasta 3-4 %, a poslije 4-5 %

• U RH – prve dvije godine stopa rasta 2 %, a poslije 4-5 %

• BLIŽE OKRUŽENJE

- Poljoprivreda – povećanje stope rasta 3-4 %

- Turizam – povećanje stope rasta 5-6 %

- Trgovina, usluga, ,malo i srednje poduzetništvo- povećanje stope rasta 5-6 %

U takvom okruženju moguće je planirati stopu rasta 4-5 %.


105

13. STRATEGIJA RAZVOJA

Strategija razvoja temeljni je programski dokument politike regionalnog razvoja nastala kao

rezultat intenzivnog konzultacijskog procesa na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Strategija analizira stanje razvoja i predlaže razvojne pravce za sve ključne sektore razvoja

jedinica lokalne samouprave.

13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Strateški razvojni program

Općine Cetingrad

Strateški razvojni program Općine Cetingrad je temeljni dokument i „program puta“ za

ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji te

na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja. Ciljevi i prioriteti

razvoja detaljnije su razrađeni kroz mjere na temelju kojih se kroz dugoročno programsko

razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za opće društveni i gospodarski

razvoj

Temeljna svrha ovakvog pristupa strateškom programiranju je osiguranje pretpostavki za

podizanje kvalitete življenja građana, podizanjem razine ekonomske moći i konkurentnosti

gospodarstva, te drugih pogodnosti, koje će osigurati viši nivo zadovoljstva stanovništva i

turista. SRP-om se pored programskih ciljeva naglašavaju i programski prioriteti, na način da

se uvijek rast kvalitete življenja povezuje s rastom gospodarstva, vodeći računa i o razvoju

svih ostalih aspekata javnog i civilnog života Općine

Analizom stanja resursa i potencijala istaknuti su pozitivni elementi snage i mogućnosti, ali i

negativni: slabosti i prijetnje. Ocjena ekonomskog potencijala Općine temeljila se na

ispitivanju pozitivnih elemenata. Da bi se realizirao ekonomski potencijal, mora se svladati

niz razvojnih prepreka ili kočnica. Glavne razvojne prepreke istaknute su kroz ispitivanje

negativnih elemenata Općine.

EKONOMSKI POTENCIJAL:

Vrlo važni prirodni resursi koji uključuju poljoprivredno zemljište, dovoljno vode, bogatu

vegetaciju, strateški položaj. Ovakvi resursi naglašavaju potencijal za razvoj poljoprivrede,

turizma i malog poduzetništva.

1)Poljoprivreda: izrazito povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u Općini (plodno tlo,

čist okoliš, klimatološki uvjeti) te značajne površine adekvatne za poljoprivrednu

proizvodnju, ukazuju na postojanje prilika za razvoj ovog sektora. Osim osnaženja

postojeće poljoprivredne proizvodnje, postoji i potencijal za razvoj organske

poljoprivrede za kojom postoji sve veća potražnja. Postoji potreba za modernizacijom

poljoprivrede, stimuliranjem okrupnjavanja zemljišta, te jačanjem administrativne

podrške ovom sektoru kako bi poljoprivredna proizvodnja postala atraktivna za mlađe

stanovništvo i omogućavala solidan izvor prihoda poljoprivrednim domaćinstvima.


106

2)Turizam: uzimajući u obzir određenu tradiciju bavljenja turizmom karakterističnim

za određeno područje i postojeće prirodne resurse koji bi se mogli iskoristiti za razvoj,

postoji vjerojatnost daljnjeg razvoja (posebno kvalitativno). Mogućnosti dodatne

(stalne) potražnje za uslugama ove vrste mogle bi dati poticaj razvoju malog i srednjeg

poduzetništva na području turizma.

2)Razvoj malog i srednjeg poduzetništva pretežno u funkciji razvoja prva dva pravca

razvoja te potreba mještana pa i šireg područja. Svi mali i srednji poduzetnici, a

osobito oni koji tek otvaraju poduzeće (poduzetnici početnici), imaju teškoća u

dobivanju financijskih sredstava u ranim fazama svojega životnog ciklusa jer nema

dovoljne ponude mikro kredita. Financijski sustav tek se treba razviti da bi osigurao

sveobuhvatan portfelj proizvoda, a nema ni dovoljno rizičnoga i

temeljnog/vlasničkoga kapitala. Hrvatska ima poduzetničke potporne institucije za

pružanje potpore poduzetnicima koje nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, a

istodobno su neravnomjerno raspoređene djelatnosti maloga gospodarstva.

KOČNICE RAZVOJA:

Mogu li i hoće li se gore opisane prilike realizirati u velikoj mjeri ovisi o mogućnosti

uklanjanja niza razvojnih kočnica. Te se kočnice mogu prikazati na slijedeći način:

• Nedovoljno kvalitetna valorizacija prostora,

• Institucionalna ograničenja,

• Neriješen u potpunosti komunalni sustav,

• Nedovoljno razvijena turistička ponuda (događaji) i ugostiteljska ponuda ( turizam na

području Općine je u početnoj fazi razvoja )

• Nedovoljna povezanost poljoprivrednih proizvođača,

• Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti (zdravstvena zaštita),

• Nedovoljno razvijeno malo i srednje poduzetništvo,

• Slabo razvijena industrijsko-gospodarska zona.

• Radno sposobno stanovništvo

• Ljudski resursi

• Iseljavanje ( ekonomska nesigurnost )

• Obrazovanje stanovništva

Rezultat ovih razvojnih kočnica jest nedovoljno visok BDP po stanovniku, nedovoljno visok

životni standard, te niska razina investicija. Od bitne važnosti je da se SRP izravno usmjeri na

negativne aspekte sadašnjeg stanja. SRP mora osigurati uvjete koji će omogućiti tvrtkama i

građanima da realiziraju postojeće ekonomske prilike i time povećaju prihode i BDP po

stanovniku, povećaju gospodarsku aktivnost, privuku daljnja ulaganja te smanje sezonski

karakter poslovanja.

13.2. Vizija razvoja Općine Cetingrad i najvažniji ciljevi

Općina Cetingrad će, u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti sva svoja

znanja i resurse kako bi osigurala najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i

zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u

oblasti školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite


107

životnog standarda i socijalne skrbi. Provodeći uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe

budućih naraštaja i održivost lokalne zajednice. Ostvarenje vizije i ciljeva . Općina želi postići

djelovanjem kroz prioritetne mjere, odnosno aktivnosti, kojima se želi dugoročno pridonijeti

razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj, zasnivan na

vlastitim snagama i mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućit će se

daljnja zaštita i očuvanje prirodne i kulturne baštine te ujedno pokrenuti i valorizacija

kulturne baštine.

Dugoročni strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se

prilikom formiranja same vizije te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja.

Definiranjem dugoročnih ciljeva osigurava se postavljanje strateških prioriteta, što nalaže

traženje strateških putova za njihovu realizaciju, sadržanih u provedbenim

mjerama, ali i kontrolnim mehanizmima kroz koje je moguće ocjenjivati put od vizije i ciljeva

do rezultata.

Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja Općine.

Uzme li se u obzir gornja ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica koje

karakteriziraju ovo područje, te šira društveno-ekonomska i tržišna kretanja, smatramo da bi

se vizija trebala usredotočiti na podizanje životnog standarda mještana putem promicanja

gospodarskih aktivnosti koje se temelje na održivom korištenju prirodnih resursa i tradiciji, te

partnerskih međusektorskih odnosa. Temeljni (početni, osnovni) podaci predstavljaju ključnu

ulaznu vrijednost u sustavu praćenja (monitoringa) i evaluacije (ocjenjivanja). Oni moraju biti

dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu output-a i učinaka projekta te dovoljno precizni da

bi osigurali da devijacije od očekivanog napretka mogu biti brzo identificirane i naglašene, a

primjerene izmjene učinjene što je ranije moguće. Osnovna analiza od iznimnog je značaja

prema osiguranju skupa početnih podataka, no ograničena je na postojeće i donekle

kontradiktorne skupove podataka. Ovakav pristup morao bi se poboljšati te će biti potrebno

definiranje, testiranje i prilagođavanje sustava pokazatelja vezanih uz svako pojedino

prioritetno područje SRP-a, kao i prilagodba istih postojećem okruženju. Što predstavlja

zahtjevnu trajnu zadaću. Odjel za upravljanje projektima. Općine moraju biti pokretač

provođenja SRP za vrijeme ranog stadija ali i dalje. To će podrazumijevati dodatne studije i

ispitivanja kako bi se izradili važni i mjerljivi početni podaci za procjenjivanje napretka SRP-

a.

Misija Strateški razvojni program Općine Cetingrad vezana je uz provedbu i realizaciju

aktivnosti, odgovornim i transparentnim upravljanjem javnim dobrima s ciljem postizanja

visoke kvalitete života i rada.


108

U nastavku se navodi 5 elemenata koji čine viziju razvoja Općine:

1. Visoka kvaliteta života i životni standard europskog prosjeka (10 godina),

2. Razvijeno gospodarstvo prvenstveno poljoprivreda, turizam , malo i srednje

gospodarstvo,

3. Razvijati sustav brendiranja (baza je ruralni prostor i turizam),

4. Naglašeni razvoj (dinamičan) i to uravnotežen, održiv, ekološki itd.,

5.Usklađeno funkcioniranje javnog, poslovnog i civilnog sektora.

13.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

Strateški ciljevi razvoja su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno

izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja Strategije. Kvaliteta

strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini kao i one

koje nameće njezino okruženje.

1.STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života i standarda

PRIORITETI: 1. Infrastruktura

2. Društvene djelatnosti

3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci

2. STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva

PRIORITETI: 1. Razvoj poljoprivrede

2. Razvoj turizma

3. Razvoj šumarstva

4. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standardi razvoja

PRIORITETI: 1. Održiv i uravnotežen razvoj

2.Prepoznatljiv lokalni identitet

3. Razvoj dobrih odnosa javnog, poslovnog i civilnog sektora

4. Brand

1. STRATEŠKI CILJ – Visoka kvaliteta života

PRIORITET: 1. Infrastruktura

MJERE:

1: Prometna infrastruktura

2. Parkirališta

3. Pročišćavanje otpadnih voda

4. Građevinski i kućni otpad


109

5. Uređenje naselja (fasade, površine)

6. Izgradnja vodovoda

7. Poticanje korištenja alternativnih izvora energije

8. Razminiranje prostora

9. Program razvoja infrastrukture

10. Korištenje sredstava EU fondova


PRIORITET: 2. Društvene djelatnosti

MJERE:

1. Socijalna skrb za starije i nemoćne

2. Valorizacija kulturnih i tradicionalnih vrijednosti ( program turist. valorizacija )

3. Društveni život (strategija)

4. Tradicijske vrijednosti, identitet (zaštita)

5. Zdravstvene usluge (viši nivo)

6. Dodatni sadržaji za mještane i turiste

7. Sportski sadržaji i dječja igrališta

8. Sportska dvorana

9. Dječji vrtić



PRIORITET: 3. Potpuna zaposlenost i visoki dohoci

MJERE:

1. Cjelogodišnje zaposlenje

2. Cjeloživotno učenje

3. Poticanje obrazovanja

4. Poticanje poduzetništva

2.STRATEŠKI CILJ – Razvoj gospodarstva

PRIORITET: 1. Razvoj poljoprivrede

MJERE:

1. Strategija razvoja poljoprivrede

2. Udruživanje u poljoprivredi

3. Stimulacija razvoja poljoprivrede

4. Potpora poljoprivrednim proizvođačima

5. Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (ukupno)



PRIORITET: 2.Razvoj turizma

MJERE:


110

1. Strategija razvoja i turizma (marketing pristup i upravljanje)

2. Prepoznatljiva turistička destinacija

3. Turističke manifestacije i atrakcije

4. Program ugostiteljske ponude (autohtona)

5. Destinacija kvalitete (4 zvjezdice)



PRIORITET: 3.Razvoj šumarstva

MJERE:

1. Razvoj državnih šuma (koncesija)

2. Razvoj privatnih šuma (koncept)



PRIORITET: 4. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

MJERE:

1. Podrška i poticanje poduzetničke inicijative (drvna industrija, manji pogoni) trgovine

2. Poticanje razvoja obrtništva

3. Razvoj gospodarske zone

4. Savjetodavno tijelo (neki vid)

5. Poticanje edukacije (edukacija i sufinanciranje)


3.STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 1. Održivi i uravnotežen razvoj

MJERE:

1. Poštivanje zakonskih odredbi i prostorno planske dokumentacije

2. Zaštita autohtonih objekata i arhitekture

3. Zaštita krajobraza i autohtonih biljnih vrsta

4. Program kvalitete i upravljanje kvalitetom

3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 2. Prepoznatljiv lokalni identitet

MJERE:

1. Odnos kulture i običaja

2. Hrana i piće

3. Arhitektura, uređenje naselja

3.STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 3. Dobri odnosi javni, poslovni i civilni sektor

MJERE:


111

1. Javni sektor i informiranost

2. Razvoj (kontinuiran) partnerskih odnosa

3. Civilna društva- poticanje razvoja i podrška

3. STRATEŠKI CILJ – Visoki standard razvoja

PRIORITET: 4. Brend

MJERE:

1. Program brendiranja

2. Vizualni identitet

13.4. Razvojni projekti

- Strategija razvoja poljoprivrede (proizvodnja, prerada, plasman)

- Strategija razvoja turizma (integralni pristup)

- Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta

- Koncept razvoja trgovačke djelatnosti

- Sustav poticaja (strategija)

- Sustav financiranja razvojnih projekata, participacija Općine u nekim projektima

- Sustav upravljanja razvojem (turizam, gospodarstvo)

- Program prometa (koncept i nerazvrstane ceste)

- Program uređenja naselja (čistoća, oprema)

- Program razvoja ljudskih resursa

- Valorizacija kulturno povijesnih i prirodnih resursa

- Program izrade prostorno planske dokumentacije (vezano za izradu strateških

dokumenata)

- Program gospodarske zone

- Program vodoopskrbe

- Program odvodnje i pročišćavanje

- Program javne rasvjete

- DVD

- Rekonstrukcija i uređenje igrališta NK Cetingrad

- Izgradnja mrtvačnice i uređenje groblja

- Uređenje i opremanje Hrvatskog doma

- „ ZAŽELI“ – pomoć starijima u zapošljavanju

- Izobrazba stanovništva (program)

- Izgradnja poučne pješačke staze

- Izgradnja vodovoda južnog dijela Općine

- Modernizacija javne rasvjete

- Projekt „ Stari grad Cetin“


112

14. PLAN PROVEDBE SRP-a

Poglavlje programa provedbe Strateškog programa razvoja (SRP-a), zamišljeno je kao

poglavlje u koje će biti bazirano na ciljevima projekta, specificirajući potrebna ulaganja i

željene rezultate. Upravo zato, daju se osnovni podaci što to program provedbe obuhvaća,

odnosno koje provedbene mehanizme obuhvaća. Nadalje, opisuju se institucije i mehanizmi

koji su neophodni za provedbu projekta. Kako bi se nešto uspješno provelo za isto je potrebno

pribaviti sredstva, odnosno osigurati financiranje svih potreba zacrtanih u razvojnim

dokumentima. Svaki program pa tako i ovaj potrebno evaluirati na adekvatan način.

Monitoring uključuje kontinuirani proces prikupljanja informacija o napretku projekta te

uspoređivanje prikupljenih informacija s programom projekta. Prilikom provođenja

monitoringa koriste se različiti instrumenti kao što su ankete, individualni i grupni razgovori s

dionicima uključenim u implementaciju projekta, s ciljem poduzimanja mjera za unapređenje

projekta i usluga usmjerenih na korisnike. Nadalje, slijedi sama i provedba programa Strateški

programa razvoja. Na samom kraju definirani su financijski okviri, odnosno izvori za

financiranje razvojnih projekata.

14.1. Uvod

Strateški razvojni program Općine Cetingrad sastoji se od niza razrađenih ciljeva, prioriteta i

mjera. Područje projekata proteže se od intervencija unutar fizičke infrastrukture do mjera za

pružanje potpore poslovanju i djelovanju koja moraju biti poduzeta radi poticanja rasta jednog

aktivnog civilnog društva.

Međutim, uspješnost SRP-a ovisi od vrijednosti samih izabranih projekata i od načina na koje

će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne

je važnosti. Doista, iskustvo nam je pokazalo da „dobri“ projekti mogu doživjeti neuspjeh

ukoliko je njihova provedba loša. Isto tako i same strategije i cjelokupan proces SRP-a može

se ugroziti slabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja i/ili lošim

upravljanjem tijekom trajanja projekta.

U ovom poglavlju objašnjeni su predloženi provedbeni mehanizmi, strategija financiranja te

postupci za evaluaciju i praćenje (monitoring) projekata i programa SRP-a Općine .

• Institucionalni ustroj – izložen je opis predložene institucionalne pripreme radi

provedbe SRP-a. Najvažnija uloga predložena je za Općinu čiji se institucionalni

kapacitet mora ojačati putem osnivanja Jedinice za provedbu projekata koja će vršiti

nadzor nad provedbom SRP-a.

• Strategija financiranja – SRP je instrument koji će Općina koristiti kako bi

prezentirala strateški i suvislo strukturirani razvojni program raznim izvorima

financiranja, uključujući Vladu RH, Europsku komisiju i brojne bilateralne i

multilateralne donatore.

• Procedure praćenja (monitoringa) i evaluacije – SRP je „promjenjiv“ razvojni

program i sastoji se od niza razrađenih projekata. Okolnosti se mogu promijeniti pa bi

se sukladno tome morali promijeniti SRP strategija, njena provedba i pripadajući


113

projekti. Učinkovita promjena moguća je same ukoliko su prikladne opsežne

procedure za praćenje i evaluaciju uspostavljene na početku.

• Budućnost SRP-a – način na koji se SRP može u budućnosti razviti i ojačati skiciran

je u ovom poglavlju. SRP je "promjenljiv“ razvojni program, kojeg je potrebno

nanovo razmatrati, mijenjati i poboljšavati svakih nekoliko godina, odnosno kad god

to okolnosti nalažu.

• Slijedeći koraci – u ovom odjeljku dan je pregled potrebnih koraka kako bi se SRP

pretočio iz teorije u stvarnost.

14.2. Institucije i mehanizmi provedbe

Općinsko vijeće i načelnik nalaze se u središtu provedbe SRP-a. To su izabrani zastupnici i

donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Općine. Unutar Općine osnovat će se

Jedinica za provedbu projekata (JPP) koja će organizirati (koordinirati) provedbu SRP-a i

pripremati odluke Općinskom vijeću. Jedinica za provedbu projekata nalazit će se unutar

Općine, a osnovat će je Općinsko vijeće.

Jedinica za provedbu projekata

Jedinica za provedbu Strateškog razvojnog programa (SRP) organizacijska je jedinica ili

pojedinac pri korisniku, u čijem je djelokrugu posla izravna provedba SRP.

Praćenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe

Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog

strateškog plana,

radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu provođenja

pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje.

Potrebno je analizirati pokazatelje mjera te odrediti koje su mjere uspješne, koje nisu postigle

svoje ciljeve te je li potrebno ukinuti određene mjere, ili ih unaprijediti te jesu li se u

međuvremenu

pojavile nove potrebe ili razvojni ciljevi koji sobom nose uvođenje novih mjera.

Način provedbe, praćenje i vrednovanje učinaka Strategije razvoja Općine uključuje nekoliko

razina. Osnovne su provedbene procedure Strategije:

· operativne procedure za svakodnevnu provedbu mjera i pojedinih aktivnosti i projekata koje

proizlaze iz mjera

· procedure praćenja provedbe i vrednovanja ostvarivanja Strategije

· procedura izvještavanja, ažuriranja i pripreme Akcijskog plana za svaku godinu obuhvaćenu

strateškim planom.

Ključnu ulogu u operativnoj provedbi Strategije razvoja Općine ima Jedinica za provedbu

SRP, a za koordinaciju i pomoć Načelnik Općine i Jedinstveni upravni odjel Općine, a to je:

· svakodnevnu koordinaciju provedbe Strateškog plana

· pripremu i pokretanje procesa izrađivanja godišnjih akcijskih planova na temelju prioriteta i

okvirno postavljenih skupova mjera


114

· izradu kvartalnih planova provedbe Strategije na temelju godišnjeg akcijskog plana,

uključujući razvoj financijskog plana za provedbu pojedinih mjera, razvoj plana

organizacijskih i ljudskih

resursa te svakodnevno operativno praćenje provedbe s ciljem poduzimanja pravodobnih

korekcija provođenja pojedinih mjera

· izradu kraćih kvartalnih izvješća o provedbi Strategije razvoja za članove Općinskog vijeća

· odabir projektnih ideja koje će biti uključene u bazu konkretnih prijedloga projekata koji bi

se prijavili na natječaje u okviru različitih fondova i programa

Na strateškoj razini, Općinsko vijeće uključeno je u cikluse godišnjeg praćenja napretka u

vrijeme utvrđivanja općinskog proračuna za sljedeću godinu kada članovi Općinskog vijeća

provode sljedeće

zadatke :

· vrednuju provedbu akcijskog plana za prethodnu godinu (vrednovanje provedbe pojedinih

mjera koje su bile obuhvaćene akcijskim planovima) i utvrđuju razine učinkovitosti i

uspješnosti

projekata Općine za koje su različiti donatori odobrili financijska sredstva

· na temelju vrednovanja akcijskog plana za prethodnu godinu pristupaju donošenju akcijskog

plana za sljedeću godinu s konkretnim pokazateljima (konkretne brojke i postoci) Općinsko

vijeće će također biti tijelo primarno odgovorno i za detaljno vrednovanje cjelokupne

Strategije razvoja koje će se provesti nakon trogodišnjeg razdoblja provedbe Strategije

razvoja (2018-2022. godine) kada će se, po potrebi, kompletno revidirati strateški ciljevi i

prioriteti.

Praćenje ili, kako se još ponekad naziva, nadzor ili monitoring projekta, sastavni je dio

provedbe projekta. Već se na samom početku provedbe Korisnik mora pripremiti na to da će

to biti konstantna aktivnost koja će ga pratiti do kraja projekta te mora definirati načine,

dinamiku i alate pomoću kojih će pratiti napredak svojeg projekta. Praćenje je zapravo

sustavno prikupljanje podataka o svemu što se u sklopu projekta radi, a odnosi se i na

tehnički, odnosno sadržajni dio projekta, kao i na financijski aspekt projekta. Rezultati

praćenja upotrebljavaju se za izvještavanje prema nadležnim tijelima kao dokaz da je projekt

postigao svoje rezultate i ciljeve.

Praćenje je izvor sljedećih informacija za aktere uključene u provedbu SRP:

• Provjera napreduje li projekt u skladu s vremenskim planom

• Provjera postižu li se neposredni rezultati (outputi) u predviđenoj količini i s predviđenom

razinom kvalitete

• Provjera troše li se financijska sredstva predviđenom dinamikom i osiguravanje dostatnoga

novčanog tijeka za provedbu

• Informacije koje se primjenjuju u svrhu nadzora napretka projekata, o čemu izvještava

Posredničko tijelo

• Temelj za provjeru prihvatljivosti izdataka projekata

• Praćenje postignuća mjera Operativnog programa kroz ostvarenje zadanih pokazatelja

• Prognoziranje korištenja sredstvima te nadoknada sredstava korisnicima


115

Partnerski odbor Općine

Osim Općinskog vijeća, Partnerski odbor („Partnerstvo“) je najvažnije tijelo unutar sustava za

provedbu SRP-a. Partnerstvo je novo sredstvo osnovano kao dio procesa pripreme SRP-a i

koje ostaje jedna od najvažnijih karakteristika u provedbi SRP-a. Partnerstvo nije osnovano

izborima, već se temelji na nizu propisa. Partnerstvo je savjetodavna skupina koja preporučuje

odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar SRP-a. Ono ne donosi izvršne odluke, već

sastavlja preporuke za Općinsko vijeće kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije uključivanje

zainteresiranih strana. Partnerstvo se sastaje redovito, kako bi se osigurala primjena

odgovarajućih postupaka i procesa prilikom njegovog odabira.

Tablica 15. Organizacijske odgovornosti vezane uz SRP

Organizacija Pregled trenutnih

djelovanja

Prijedlog djelovanja u

implementaciji SRP-a; uloge

i odgovornosti

Vremenski okvir; potrebni

resursi

Općina Općinsko vijeće. Usvaja nacrt i konačnu

verziju SRP-a. Odgovara za

cjelokupnu implementaciju.

Konačna verzija 31. 12. 2018.

g.

Jedinica za

provedbu

projekata

Formiranje predstoji. Koordinacija SRP-a i

podnošenje izvješća

Općinskom vijeću te djelatna

komunikacija s Partnerstvom

i pojedinačnim dionicima.

Formiranje 31. 12. 2018. g.

Partnerski

odbor

Osnovao se Savjetodavno tijelo

Općinskog vijeća. SRP i

projekti u sklopu SRP-a

zahtijevat će pisani osvrt i

procjenu Partnerstva prije

nego što bude predočeni

Općinskom vijeću u cilju

donošenja odluke.

Neznatna dodatna sredstva

možda će u budućnosti morati

biti izdvojena za pokrivanje

troškova.

Privatni

sektor

Trenutno ulaže kada

se za to ukaže

prilika. Niska razina

strategije i vodstva

dostupna.

Ključni dionik odgovoran za

stvaranje prihoda i održivih

radnih mjesta. Trebat će

priliku za izražavanje svojih

primjedbi i osiguravanje

njihovog uključenja pri

implementaciji kroz

Partnerstvo i druge načine.

Pitanje unapređenja

organizacije i voljnosti za

komunikaciju između Općine

i privatnog sektora. Može se

pojaviti potreba za

unapređenjem predstavničkih

organizacija.

Nevladine

organizacije

Trenutno su

aktivnije no što je u

početku

procijenjeno.

Ključni dionici uz privatni

sektor. I jedni i drugi

pokretači su lokalnog

gospodarstva i tvorci novih

Potrebno je uspostaviti

platformu za konstruktivan

dijalog, kako između javnog

sektora i nevladinih


116

radnih mjesta. organizacija, tako i između

privatnog sektora i nevladinih

organizacija. Bit će potrebno

sastavljanje strategije

financiranja te rasprava o istoj

i njeno usvajanje.

Nadležna

tijela

Županije i

Ministarstva

Predstavljaju najviše

tehničke

hijerarhijske

instance uključene u

pripremu SRP-a.

Upravljaju procesom

kroz osnovne

smjernice i

regulativnu podršku.

Koordinacija raznih izvora

financiranja u cilju

postavljanja učinkovitog

djelatnog sučeljavanja

između projekata temeljenih

na SRP-a i vanjskih

sredstava. Nadzor nad

cjelokupnim radom, praćenje

rezultira i razvoj daljnjih

smjernica.

Nema dovoljno sredstava za

izvršavanje ove zadaće.

Potrebna je dodatna ekspertiza

na području mehanizama

združenog financiranja od

strane više donatora,

upravljanja razvojnom

politikom te monitoringa i

procjene tijeka razvoja.

Izvor: Vlastita obrada, 2018.

14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje

Mogući izvori financijskih sredstava često su jedini fokus programiranja razvoja. To

predstavlja opasnost, budući da Općina mora zadržati kontrolu nad razvojnim procesom te

privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju Općine. Za sredstva postoji

natjecanje, isto kao i natjecanje među donatorima i financijskim organizacijama za „dobrim

projektima“. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je

utvrđen strategijom. Prema tome, Strategija određuje sredstva, a ne obrnuto.

Inicijalna izravna sredstva Europske unije (EU) raspoloživa su za ključne prioritetne projekte.

Apsorpcijska moć Općine je ovom trenutku niska i bit će potrebno povećati je radi apsorpcije

te efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnja kapaciteta u Općini i

pripadajućim provedbenim institucijama od vitalne je važnosti i potrebito je dati

odgovarajuću pažnju kroz SRP, kao i kroz ostale razvojne programe.

Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Općini, kao i slab financijski položaj

jedinica lokalne samouprave, strategija financiranja povezana je s pristupom međunarodne

donatorske financijske pomoći (uključujući npr. financiranje od strane EU, Svjetske banke i

drugih bilateralnih donatora). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske komisije za

maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih

fondova.

U potpunosti je prepoznato da svaki donator ima svoje vlastite zahtjeve koji moraju biti

zadovoljeni prije nego financiranje može biti potvrđeno. Uglavnom, projekti predloženi

donatorima na financiranje moraju biti takvog tipa kojeg donator želi financirati i u potpunosti

opravdani, odnosno moraju biti u skladu s razvojnom strategijom regije u kojoj je projekt

smješten. Moraju imati i dodatnu pozitivnu procjenu izvodivosti. Zadaća predložene Jedinice

za provedbu projekata biti će osiguranje da se SRP projekti podnose donatorima na pravilan

način.


117

14.4.Praćenje (monitoring) i evaluacija

Mehanizmi za praćenje i evaluaciju (ocjenu) su važni jer omogućavaju nesmetanu, pravilnu i

transparentnu provedbu programa. Također, važni su kako bi proces izrade SRP-a postao

„proces učenja“ u kojem Općina i njezini dionici razvijaju kapacitete za učenje i

prilagođivanje SRP-a promjenjivim okolnostima. Da bi se to moglo, potrebno je osigurati:

• Dostupnost podataka o uspješnosti – važno je da provedbeni program SRP-a generira

podatke koji pokazuju koji su projekti pridonosili razvoju Općine, u kojoj mjeri i

kojem vremenskom razdoblju.

• Kreirane i dogovorene ciljeve i rezultate – povezano s cjelokupnim SRP programom i

individualnim projektima važno je kreirati i dogovoriti ciljeve i rezultate među svim

dionicima (s procijenjenim datumima do kojih trebaju biti dostignuti).

• „evaluacijski“ okvir – unutar kojeg se prikupljenim podacima može upravljati i

procjenjivati ih. Uobičajen, često korišten okvir je „logički okvir“.

Test Strategije je upravo njezina provedba. Postoje 3 razine praćenja realizacije Strategije:

prva razina praćenja je praćenje provedbe programa (prioritetnih i ostalih mjera) i

ažuriranje provedbe aktivnosti. Tim osoba koji je zadužen za praćenje Strategije pomno

prati razvoj situacije vezano za provedbu, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju

programi iz Strategije sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva

stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Strategiji, promjene u procjeni troškova

ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na

provedbu strategije.

Za osiguranje uspješne provedbe SR-a, formirat će se Radna grupa za provedbu, koja će

biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe SR-a. Radnu grupu za provedbu činit će

tri člana odgovorna za:

o koordinaciju i praćenje provedbe

o ostvarenje strateških ciljeva te

o komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata

Podaci i ciljevi

Osnovna analiza dala je neke „početne podatke“ prema kojima se mjeri napredak SRP-a

(upravo je to i jedna od njenih funkcija) i po kojima se određuju ciljevi i rezultati. Ipak,

proces izrade osnovne analize pokazao je da Općina nije u položaju da može u ovom trenutku

pouzdano procjenjivati status i potrebe vlastitog razvoja. Dio osnovnih podataka nedostaje,

neki statistički podaci nisu pouzdani, a sposobnost analiziranja dostupnih i pouzdanih

podataka je ograničena. To znači da Općina možda neće biti u stanju utvrditi što su u ovome

trenutku dobri, a što loši projekti. Međutim, napredak se može postići jedino ako se uspjeh ili

neuspjeh SRP-a može učinkovito mjeriti i procjenjivati.

Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba Strategije razvoja Općine Otok

uspostavljen je sustav praćenja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi SRP-a. Sustav

praćenja i izvještavanja provjerava:

o postoji li potreba za određenim mjerama,

o jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni,


118

o do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni,

o postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje.

Praćenje i izvještavanje o provedbi SR-a odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja

na koje se SRP odnosi. Jednom godišnje Radna grupa za provedbu podnosit će izvješća o

napretku provedbe SRP-a koju će potvrđivati Načelnik. Izvješća o napretku sadržavat će

informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o

nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na programirana financijska sredstva uključujući

informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera. U

okviru sustava praćenja provedbe, Radna grupa za provedbu koordinirat će prikupljanje,

obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije

ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne

grupe za provedbu, veliku će ulogu u provedbi SRP-a imati i svi ostali službenici Općine, koji

će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera

lokalnog razvoja dok će Načelnik, između ostalog, će biti zadužen za izvještavanje Općinskog

vijeća o uspješnosti provedbe SRP-a.

14.5. Logička matrica

ANALIZA LOGIČKOG OKVIRA OPĆINA CETINGARD

Intervencijska logika

VIZIJA STRATEŠKI

RAZVOJNI PROGRAM

OPĆINE CETINGRAD

(ELEMENTI)

Objektivni promjenjivi

pokazatelji

Izvor verifikacije Pretpostavke

1.Visoka kvaliteta života i

standarda

Poboljšanje ukupne

infrastrukture i životni standard –

približno EU-prosjek

Ocjena Općinsko vijeće Funkcioniranje EU

2. Razvijeno gospodarstva Visoke stope rasta gospodarstva

(poljoprivreda, turizam i malo i

srednje poduzetništvo)

Ocjena Općinsko vijeće i

Partnerski odbor

Gospodarski rast i razvoj

EU, RH

3. Visoki standardi razvoja Razvijen sustav brenda Ocjena Partnerskog

odbora i Općinskog

vijeća

Izrada programa

brendiranja

Ciljevi i prioriteti

1.STRATEŠKI CILJ- Visoka

kvaliteta života i

standarda


119

PRIORITETI:

1. Infrastruktura Ostvarenje mjera:1-10

Ocjena Općinskog vijeća

Gospodarski rast EU i RH

2. Društvene djelatnosti Ostvarenje mjera:1-10

3. Potpuna zaposlenost i visoki

dohoci

Ostvarenje mjera:1-4

2. STRATEŠKI CILJ-

Razvijeno gospodarstva

PRIORITETI:

1. Razvoj poljoprivrede Ostvarenje mjera:1-6

Ocjena Partnerski odbor

i Općinsko vijeće

Usklađenost programa RH,

EU i Karlovačke županije

2.Razvoj turizma Ostvarenje mjera:1-6

3.Razvoj šumarstva Ostvarenje mjera:1-3

4.Razvoj malog i srednjeg

poduzetništva


3. STRATEŠKI CILJ- Visoki

standardi razvoja

PRIORITETI:

1. Održiv i uravnotežen razvoj Ostvarenje mjera:1-4

Ocjena Partnerski odbor

i Općinsko vijeće

Ostvarenje programiranog

razvoja EU RH i

Karlovačke županije

2 Prepoznatljiv lokalni identitet Ostvarenje mjera:1-3

3. Dobri odnosi javni, poslovni

i civilnog sektora


4. Brand Ostvarenje mjera:1-2

1. STRATEŠKI CILJ-

VISOKA KVALITETA

ŽIVOTA

PRIORITET 1.:

INFRASTRUKTURA


120

Prometna infrastruktura Program (dinamika, izvori)

Općinsko vijeće

Mogućnosti financiranja

Organiziranost Općinske

uprave Parkirališta Program (dinamika, izvori)

Pročišćavanje otpadnih voda Dinamika realizacije

Građevinski i kućni otpad Lokacija, organizacija

Uređenje

naselja(fasade,površine )

Program uređenja

Izgradnja vodovoda

Poticanje i korištenje

alternativnih izvora energije

Stimulacija investitora

Razminiranje prostora Program razminiranja

Program razvoja infrastrukture Program razvoja

Korištenje sredstava EU

fondova

Program korištenja

PRIORITET 2:

DRUŠTVENE

DJELATNOSTI

Socijalna skrb za starije i

nemoćne

Napraviti program

Općinsko vijeće i

Partnerski odbor

Funkcioniranje

partnerskog odbora

Funkcioniranje TZ

Valorizacija kulturnih i

tradicionalnih vrijednosti

(program turist.valorizacija)

Napraviti studiju

Društveni život (strategija) Program, razvoj, dinamika

Tradicijske vrijednosti, identitet

(zaštita)

Koncepcija, stimulacija

Zdravstvene usluge (viši nivo) Program razvoja

Dodatni sadržaji za mještane i

turiste

Program, dinamika, izvori

Sportski sadržaji i dječja

igrališta

Analiza stanja, program razvoja


121

Sportska dvorana Konkretna realizacija

Dječji vrtić Konkretna realizacija

Sredstva EU fondova Program korištenja

PRIORITET 3. POTPUNA

ZAPOSLENOST I VISOKI

STANDARD

Cjelogodišnje zaposlenje Analiza stanja, program mjera

Općinsko vijeće i

Partnerski odbor

Mogućnost financiranja

Cjeloživotno učenje Program i dinamika

Poticanje obrazovanja Kontinuiran proces

Poticanje poduzetništva Program mjera

2.STRATEŠKI

CILJ:RAZVOJ

GOSPODARSTVA

PRIORITET 1. RAZVOJ

POLJOPRIVREDE

Strategija razvoj poljoprivrede Program, koncepcija, mjere

Općinsko vijeće i

Partnerski odbor

Funkcioniranje Partnerski

odbor

Udruživanje u poljoprivredi Izrada modela i poticaj

Stimulacija razvoja

gospodarskih zona

Realizacija gospodarskih zona

Potpora poljoprivrednim

proizvođačima

Izrada programa mjera

Program gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem

(ukupno)

Izrada programa mjera


PRIORITET 2.

RAZVOJ TURIZMA

Koncepcija razvoja i

funkcioniranje turizma (market.

pristup i upravljanje)

Izrada strategije razvoja i

funkcioniranje turizma


122

Prepoznatljiva turistička

destinacija

Koncepcija (program)

Općinsko vijeće i

Partnerski odbor

Mogućnosti financiranja

Turističke manifestacije i

atrakcije

Sustav manifestacija i atrakcija

Program ugostiteljske ponude

(autohtona)

Izrada programa i realizacija

Destinacija kvalitete (4

zvjezdice)

Analiza i ocjena mogućnosti

izrada standarda

Korištenje sredstava EU

fondova

Program korištenja

PRIORITET 3.

RAZVOJ ŠUMARSTVA

Razvoj državnih šuma

(koncept)

Program Hrvatske šume

Općina

Razvoj privatnih šuma

(koncept)

Program


PRIORITET 4. RAZVOJ

MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA

Podrška i poticanje

poduzetničke inicijative ( drvna

ind. manji pogoni ) trgovine

Kontinuirani proces Općinsko vijeće Mogućnost financiranja

Poticanje razvoja obrtništva Kontinuirano

Razvoj gospodarske zone Program

Savjetodavno tijelo Definirati tijelo i organizaciju

Poticanje edukacije ( edukacija

i sufinanciranje )

Program


3. STRATEŠKI CILJ :

VISOKI STANDARDI

ŽIVOTA

2. PRIORITET 1. ODRŽIVI I

URAVNOTEŽEN RAZVOJ


123

Poštivanje zakonskih odredbi i

planske dokumentacije

Kontinuirano Općinsko vijeće Programiranje

Zaštita autohtonih objekata i

arhitekture

Kontinuirano

Zaštita krajobraza i autohtonih

biljnih vrsti

Kontinuirano

Program kvalitete i upravljanje

kvalitetom

Kontinuirano

PRIORITET 2.

PREPOZNATLJIV

LOKLANI IDENTITET

Odnos kulture i običaja Program - lokalni identitet

Turistička zajednica

Funkcioniranje Turističke

zajednice

Hrana i piće Program - lokalni identitet

Arhitektura, uređenje naselja Program - lokalni identitet

PRIORITET 3. RAZVOJ

DOBRIH ODNOSA

Javni sektor i informiranost Analiza stanja, razvoj odnosa

Općinsko vijeće

Razvoj društvenih odnosa

Razvoj (kontinuirani)

partnerskih odnosa

Stalni razvoja privatnim

sektorom

Civilna društva-poticanje

razvoja i podrška

Stalni razvoj odnosa

PRIOREITET 4. BRAND

Program brendiranje Izrada programa brendiranja

Partnerski odbor

Funkcioniranje Općinske

uprave i Turističke

zajednice

Vizualni identitet Izrada projekta vizualnog

identiteta


124

15. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH IZVORA EU FONDOVA I

DRUGIH IZVORA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA OPĆINE

CETINGRAD

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave

snose Općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,

vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i

održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su

prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz

infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih

nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja

privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu

lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Postoji mogućnost financiranja takvih

projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH.

To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo

zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta

koje je rezultat globalne recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno

financiranje sve je manje dostupno iz brojnih državnih i međunarodnih financijskih institucija

u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju započeti s korištenjem alternativnih oblika

financiranja.


125

PREGLED PROJEKATA OPĆINE CETINGRAD SA MOGUĆIM IZVORIMA FINANCIRANJA

ESI FONDOVI - EUROPSKI STRUKTRNI I INVESTICIJSKI FONDOVI I DRUGO

2.11.2018.

NAZIV PROJEKTA POTPROGRAM / NAMJENA/OPIS

PROGRAM/FOND KOJI SE MOŽE KORISTITI ZA

FINANCIRANJE

UVJETI FINANCIRANJA ZA KORISNIKA

1. Strategija

razvoja

poljoprivrede

(proizvodnja,

prerada, plasman)

Podmjera 7.1. –

Sastavljanje i

ažuriranje

planova za

razvoj općina i

sela u ruralnim

područjima i

njihovih

temeljnih

usluga te

planova zaštite

i upravljanja

koji se odnose

na lokalitete

Natura 2000. i

druga područja

visoke prirodne

vrijednosti

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.1.1.

Za podmjeru 7.1, tip operacije

7.1.1 najniža vrijednost

potpore iznosi 5.000 EUR, a

najviša vrijednost potpore

iznosi 70.000 EUR u kunskoj

protuvrijednosti.

2. Strategija

razvoja turizma

Podmjera 7.1. –

Sastavljanje i

ažuriranje

planova za

razvoj općina i

sela u ruralnim

područjima i

njihovih

temeljnih

usluga te

planova zaštite

i upravljanja

koji se odnose

na lokalitete

Natura 2000. i

druga područja

visoke prirodne

vrijednosti

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.1.1.






protuvrijednosti.


126

3. Strategija

razvoja malog i

srednjeg

poduzetništva i

obrta

Podmjera 7.1. –

Sastavljanje i

ažuriranje

planova za

razvoj općina i

sela u ruralnim

područjima i

njihovih

temeljnih

usluga te

planova zaštite

i upravljanja

koji se odnose

na lokalitete

Natura 2000. i

druga područja

visoke prirodne

vrijednosti

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.1.1.






protuvrijednosti.

4. Koncept

razvoja trgovačke

djelatnosti

(strategija)

Podmjera 7.1. –

Sastavljanje i

ažuriranje

planova za

razvoj općina i

sela u ruralnim

područjima i

njihovih

temeljnih

usluga te

planova zaštite

i upravljanja

koji se odnose

na lokalitete

Natura 2000. i

druga područja

visoke prirodne

vrijednosti

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.1.1.






protuvrijednosti.

5. Sustav poticaja

(strategija)

Sustav

(strategija)

poticaja,

odnosno

korištenja

poticaja i

potpora za

programe

Općine

Cetingrad

izraditi će

vanjski

konzultanti sa

iskustvom u

Proračun Općine Planirati sredstva u Proračunu

Općine za 2019.g. (rebalans)


127

korištenju

poticaja i

potpora,

posebno EU

sredstava

6. Sustav

financiranja

razvojnih

projekata,

participacija

Općine u nekim

projektima

Sustav

financiranja

razvojnih

projekata,

participacija

Općine u nekim

projektima

izraditi će

vanjski

konzultanti sa

iskustvom u

korištenju

poticaja i

potpora,

posebno EU

sredstava



7. Sustav

upravljanja

razvojem

(turizam,

gospodarstvo)

Sustav

upravljanja

razvojem

(turizam,

gospodarstvo)

izraditi će

vanjski

konzultanti sa

iskustvom u

korištenju

poticaja i

potpora,

posebno EU

sredstava



8. Program

prometa (koncept i

nerazvrstane

ceste)

Program

prometa

(koncept i

nerazvrstane

ceste) izraditi

će vanjski

konzultanti




128

9. Program

uređenja naselja

(čistoća, oprema)

Program

uređenja

naselja (čistoća,

oprema) izraditi

će vanjski

konzultanti



10. Valorizacija

kulturno

povijesnih i

prirodnih resursa

Operativni

program

Konkurentnost i

kohezija 2014 -

2020

11 .Izrada

Prostornog

plana/prostorno-

planske

dokumentacije

Podmjera 7.1. –

Sastavljanje i

ažuriranje

planova za

razvoj općina i

sela u ruralnim

područjima i

njihovih

temeljnih

usluga te

planova zaštite

i upravljanja

koji se odnose

na lokalitete

Natura 2000. i

druga područja

visoke prirodne

vrijednosti

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.1.1.






protuvrijednosti.

12. Program

gospodarske zone

Izrada

programa,

projektne

dokumentacije i

ulaganja

(investicija)-

Razvoj

infrastrukture

poduzetničkih

zona - Prioritet

3 „Poslovna

konkurentnost“

; Investicijski

prioritet 3a

„Potpora

stvaranju

kapaciteta

MSP-a za

uključivanje u

Operativni

program

Konkurentnost i

kohezija 2014 -

2020

Najniži iznos bespovratnih

sredstava je 1.000.000,00

kuna, dok je najviši iznos

bespovratnih sredstava je

10.000.000,00 kuna. Intenzitet

sufinanciranja ovisan je o

jedinici područne (regionalne)

samouprave razvrstane prema

indeksu razvijenosti:

financiranje u iznosu do 85%


129

proces rasta na

regionalnim,

nacionalnim i

međunarodnim

tržištima i

inovacijskim

procesima“;

Specifični cilj

3a2

„Omogućavanj

e povoljnog

okruženja za

osnivanje i

razvoj

poduzeća“

OPKK-a

13. Program

vodoopskrbe/

izgradnja i

rekonstrukcija

objekata

vodoopskrbe

Tip operacije

7.2.1 »Ulaganja

u građenje

javnih sustava

za

vodoopskrbu,

odvodnju i

pročišćavanje

otpadnih voda«

(u daljnjem

tekstu: tip

operacije 7.2.1

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.2. -

Mala

infrastruktura -

vodoopskrba

Za podmjeru 7.2, tipove

operacije 7.2.1 i 7.2.2 najniža

vrijednost potpore iznosi

30.000 EUR, a najviša


1.000.000 EUR u kunskoj

protuvrijednosti. Najniža

ukupna vrijednost projekta

iznosi 30.000 EUR, dok

najviša ukupna vrijednost

projekta iznosi do 1.250.000

EUR u kunskoj

protuvrijednosti. Intenzitet

potpore je 100% od

prihvatljivih troškova.

14. Program

odvodnje i

pročišćavanja /

izgradnja i

rekonstrukcija

objekata odvodnje

i pročišćavanja

Tip operacije

7.2.1 »Ulaganja

u građenje

javnih sustava

za

vodoopskrbu,

odvodnju i

pročišćavanje

otpadnih voda«

(u daljnjem

tekstu: tip

operacije 7.2.2

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.2. -

Mala

infrastruktura -

vodoopskrba












EUR u kunskoj


potpore je 100% od



130

15. Izgradnja

vodovoda južnog

djela Općine

Tip operacije

7.2.1 »Ulaganja

u građenje

javnih sustava

za

vodoopskrbu,

odvodnju i

pročišćavanje

otpadnih voda«

(u daljnjem

tekstu: tip

operacije 7.2.3

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.2. -

Mala

infrastruktura -

vodoopskrba












EUR u kunskoj


potpore je 100% od


16. Program javne

rasvjete/ izgradnja

i rekonstrukcija

objekata javne

rasvjete

EnU - 3 - Javni

poziv za

neposredno

financiranje

provedbe

projekata

energetski

učinkovite i

ekološke javne

i banjske

rasvjete

Fond za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

Financiranje fonda je do 80%

opravdanih troškova ali

maksimalno do 1.400.000 kn

17. Modernizacija

javne rasvjete

EnU - 3 - Javni

poziv za

neposredno

financiranje

provedbe

projekata

energetski

učinkovite i

ekološke javne

i banjske

rasvjete

Fond za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

Financiranje fonda je do 80%

opravdanih troškova ali

maksimalno do 1.400.000 kn

18. Dobrovoljno

vatrogasno

društvo

Tip operacije

7.4.1 „Ulaganje

u pokretanje,

poboljšanje ili

proširenje

lokalnih

temeljnih

usluga za

ruralno

stanovništvo,

uključujući

slobodno

vrijeme i

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.4.

Iz Programa ruralnog razvoja

Podmjera 7.4. može se dobiti

bespovratnih sredstava do

100% od prihvatljivih

troškova projekta. Ukupno do

1 mil EUR bespovratnih

sredstava.


131

kulturne

aktivnosti te

povezanu

infrastrukturu“

iz Programa

ruralnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje od

2014.-2020.

19. Rekonstrukcija

i uređenje igrališta

NK Cetingrad

Tip operacije

7.4.1 „Ulaganje

u pokretanje,

poboljšanje ili

proširenje

lokalnih

temeljnih

usluga za

ruralno

stanovništvo,

uključujući

slobodno

vrijeme i

kulturne

aktivnosti te

povezanu

infrastrukturu“

iz Programa

ruralnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje od

2014.-2020.

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.4.







sredstava.

20. Izgradnja

mrtvačnice i

uređenje groblja

Tip operacije

7.4.1 „Ulaganje

u pokretanje,

poboljšanje ili

proširenje

lokalnih

temeljnih

usluga za

ruralno

stanovništvo,

uključujući

slobodno

vrijeme i

kulturne

aktivnosti te

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.4.







sredstava.


132

povezanu

infrastrukturu“

iz Programa

ruralnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje od

2014.-2020.

21. Uređenje i

opremanje

hrvatskog doma

Tip operacije

7.4.1 „Ulaganje

u pokretanje,

poboljšanje ili

proširenje

lokalnih

temeljnih

usluga za

ruralno

stanovništvo,

uključujući

slobodno

vrijeme i

kulturne

aktivnosti te

povezanu

infrastrukturu“

iz Programa

ruralnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje od

2014.-2020.

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.4.







sredstava.

22. Izgradnja

poučne pješačke

staze

Tip operacije

7.4.1 „Ulaganje

u pokretanje,

poboljšanje ili

proširenje

lokalnih

temeljnih

usluga za

ruralno

stanovništvo,

uključujući

slobodno

vrijeme i

kulturne

aktivnosti te

povezanu

infrastrukturu“

Program ruralnog

razvoja 2014-2020

- Podmjera 7.4.







sredstava.


133

iz Programa

ruralnog

razvoja

Republike

Hrvatske za

razdoblje od

2014.-2020.

Ukoliko se radi

o šumskoj

pješačkoj stazi

moguće je

sredstva

koristiti i u

Operaciji 8.5.2.

„Uspostava i

uređenje

poučnih staza,

vidikovaca i

ostale manje

infrastrukture“

23. "ZAŽELI"

Pomoć starijima u

zapošljavanju

ZAŽELI –

Program

zapošljavanja

žena

Operativni

program

Učinkoviti ljudski

potencijali 2014 -

2020

Iznos bespovratnih sredstava

po projektnom prijedlogu:

najmanji iznos zatraženih

bespovratnih sredstava može

iznositi 900.000,00 HRK, a

najviši iznos zatraženih

bespovratnih sredstava može

iznositi 10.000.000,00 HRK

Sufinanciranje projekta: udio

financiranja po pojedinom

projektu iznosi 100%

prihvatljivih troškova tj.

prijavitelji/partneri ne

osiguravaju sufinanciranje

projekata iz vlastitih

sredstava.


134

24. Izobrazba

stanovništva

(program)

Napomena. U

Operativnom

programu

Učinkoviti

ljudski

potencijali

2014 - 2020.

ima različitih

programa

izobrazbe

stanovništva od

kojih u

nastavku

dajemo samo

neke: Turizam -

Jačanje

izvrsnosti i

privlačnosti

strukovnog

obrazovanja i

osposobljavanj

a u sektoru

turizma i

ugostiteljstva. -

Obrazovanje:

Unaprjeđenje

pismenosti –

temelj

cjeloživotnog

učenja. -

Upravljanje:

Poziv na

dostavu ponuda

za obavljanje

usluga

izobrazbe za

pripremu

projektnih

prijedloga za

ESF-natječaje

Ureda za

udruge

Operativni

program

Učinkoviti ljudski

potencijali 2014 -

2021

Financiranje programa

obrazovanja je najvećim

djelom do 100% prihvatljivih

troškova


135

25. Projekt "Stari

grad Cetin"

Priprema i

provedba

Integriranih

razvojnih

programa

temeljenih na

obnovi kulturne

baštine : Grupa

aktivnosti A) -

Priprema

dokumentacije

za provedbu

Integriranih

razvojnih

programa

temeljenih na

obnovi kulturne

baštine - Grupa

aktivnosti B) -

Provedba

Integriranih

razvojnih

programa

temeljenih na

obnovi kulturne

baštine.

Operativni

program

Konkurentnost i

kohezija 2014 -

2020

Bespovratna sredstva do

100%: Grupa aktivnosti A) -

najniži iznos 500.000,00 kuna

(petsto tisuća kuna) (b) najviši

iznos 5.000.000,00 kuna (pet

milijuna kuna) - Grupa

aktivnosti B - najniži iznos

7.000.000,00 kuna (sedam

milijuna kuna) (b) najviši

iznos 100.000.000,00 kuna

(sto milijuna kuna).

Napomena: Za sve

operativne

programe (ESIF

fondove) sa

početkom svake

godine objavljuju

indikativni

godišnji planovi

objave natječaja

za tekuću godinu

Neki od projekata Općine Cetingrad ili drugih korisnika

koji se mogu prijavljivati na natječaje u cjelini ili u nekim

dijelovima (i u fazi realizacije i u fazi korištenja) moći će

se prijavljivati i u različitim programima transnacionalne i

prekogranične suradnje koji su slijedeći:

Transnacionalne suradnje

Srednja Europa 2014-2020. Prekogranične suradnje

Slovenija – Hrvatska 2014.–

2020 Interreg Prekogranične suradnje Italija

– Hrvatska 2014.–2020

Interreg


Mediteran


136


Dunav 2014. – 2020.

Transgranična jadransko-

jonska suradnja

Transgranična suradnja

Balkan - Mediteran




se prijavljivati i u različitim Zajedničkim programima

(fondovima) EU koji su slijedeći:

Obzor 2020, Kreativna europa,

Europa za građane, COSME,

Erasmus+; Program za

zapošljavanje i socijalne

inovacije; Life




se prijavljivati i na javne pozive iz nacionalnih izvore RH

(javni pozivi ministarstava, HV i dr.)

Principi koje treba uvažavati i primjenjivati vezano za

mogućnosti provedbe projekata Općine Cetingrad putem sredstava iz

različitih ESI Fondova:

Mogućnosti korištenja sredstava EU fondova su samo okvir mogućnosti a koliko će se i dali

će se taj okvir djelom ili u većoj mjeri iskoristiti zavisi od aktivnosti koje će se provoditi.

Uz naznačene izvore financiranja vrlo je važno razmotriti mogućnosti financiranja i iz

drugih izvora kao što su značajne mogućnosti financiranja iz izvora kao Hrvatske vode,

Fond za razvoj turizma, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i sl. Također,

mogućnosti financiranja navedene u gornjoj tabeli su mogućnosti koje su poznate u

sadašnjem momentu, a kako se korištenje ESI Fondova stalno razvija, objavljuju se novi

natječajni dokumenti i dobivaju se nove informacije o mogućnostima prijavljivanja

projekata pa će se ove informacije trebati stalno dopunjavati.

Da bi se aktivnosti kontinuirano provodile potrebno je usvojiti poseban akcijski plan

provođenja projekata putem EU Fondova.

U akcijskom planu nužno je definirati nositelje pojedinih projekata sa odgovornim

voditeljima projekata i dinamiku realizacije pojedinih projekata.


137

Za pripremu i provođenje projekata potrebno je osigurati kvalitetno vođenje projekata

unutrašnjim kadrovskim potencijalima ali i vanjskim stručnjacima za EU fondove i vođenje

projekata.

Također u akcijskom planu provođenja projekata sredstvima EU fondova treba predvidjeti početnu

fazu od koje svaki projekt počinje a to je priprema projekata.

Priprema projekata u principu sastoji se od: utvrđivanja nositelja, rješavanja imovinsko-pravnih

poslova, izrade tehničke dokumentacije kao što su glavni projekti i troškovnici i izrada studije

izvodljivosti.

Pripremu projekata mora pratiti jasna politika opredjeljenja za provedbu projekata i osiguranje početne količine sredstava za nužnu pripremu projekata.


138

16. IZVORI

Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju

Analiza stanja i strategija razvoja turizma Karlovačke županije do 2025. godine

Državni zavod za statistiku

Hidroprogram d.o.o

Hrvatski centar za razminiranje podružnica Karlovac

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatska obrtnička komora

Hrvatska turistička zajednica

Izvješće o stanju okoliša karlovačke županije 2013. -2016. godine

LAG „ FRANKOPAN“

Mapa razvoja Općine Cetingrad

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo financija

Ministarstvo turizma

Ministarstvo uprave Republike Hrvatske

Općina Cetingrad

Plan gospodarenja otpadom Općine Cetingrad 2018-2023

Prostorni program uređenja Općine Cetingrad

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatska

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020

Strategija korištenja energije Karlovačke županije

Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije

Strateški plan razvoja ministarstva poljoprivrede 2019 -2021

Šumarija Cetingrad

Turistička zajednica Karlovačke županije

Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.g.-2013.g.

Popis tablica:

Tablica 4. Kretanje broja stanovnika Općine Cetingrad

Tablica 5. broj stanovnika prema starosti i spolu po naseljima Općine Cetingrad

Tablica 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Tablica 4. Zaposlenost u Općini Cetingrad

Tablica 5. Nezaposlenost u Općini Cetingrad

Tablica 6. Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava u Općini

Cetingrad

Tablica 7. Indeks razvijenosti Općine Cetingrad

Tablica 8. Račun prihoda i rashoda Općine Cetingrad za 2018 godinu.

Tablica 9. Prioriteti operativnog programa i alokacija

Tablica 10. Struktura smještajnih kapaciteta u Karlovačkoj županiji

Tablica 11. Struktura hotelskih kapaciteta i soba u Karlovačkoj županiji

Tablica 12. Turistički dolasci i noćenja u Karlovačkoj županiji

Tablica 13. Sezonalnost ukupnih turističkih dolazaka u Karlovačkoj županiji

Tablica 14. Sezonalnost ukupnih turističkih noćenja u Karlovačkoj županiji

Tablica 15. Organizacijske odgovornosti vezane uz SRP


139

Popis slika:

Slika 1. Položaj Karlovačke županije

Slika 2. Predpristupni fondovi i Europski investicijski fondovi

Slika 3. Struktura europskih i investicijskih fondova