Upravljanje preduzetničkim projektima

I DIO

Prof. dr Saša Petković

sasa.petkovic@ef.unibl.org

Ciljpredavanj

a

• Upoznati studentkinje i studente sa predmetom i načinom rada.

• Predstaviti osnovne uzroke i koncepte globalizacije i njen uticaj napreduzetništvo i preduzetničkeprilike

• Predstaviti mega (digitalne) trendovei analizirati prilike za preduzetničkepoduhvate

• Definisati preduzetničke projekte i upoznati se sa konceptimaupravljanja projektima

Literatura:

• Petković, S. (2021). Preduzetništvo i inovacije u digitalnoj eri. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet i Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT.

• Vučenović, S. (2017). UpravLjanje investiconim projektima. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet.

• Cook, C. (2017). The Entrepreneurial Project Management. New York: CRSPress, Taylor & Francis Group.

❑ Cilј predmeta je da student savlada osnove teorije preduzetništva i primjene principa eksternog i korporativnog preduzetništva u organizacijama iz sva tri sektora (biznis, vladin i nevladin sektor), bez obzira na veličinu i pravnu formu.

❑ Specifičan cilј je razumijevanje procesa dizajniranja i inoviranja poslovnih modela upotrebom savremenih alatki poslovnog modeliranja i agilnog projektnog menadžmenta.

❑ Krajnji cilј je osposoblјavanje za inovativan odnosno, nadprosječan način razmišlјanja i kreiranje novih preduzetničkih poduhvata: pokretanja novih malih preduzeća, globalnog klasteringa, korporativnog (unutrašnjeg) preduzetništva, autsorsinga i drugih srodnih procesa savremenog preduzetništva.

4

Cilj predmeta

Ishodi učenja(stečenaznanja):

✓ Student je osposobljen da pratimegatrendove unapređenjaposlovanja velikih preduzeća irazvoja MSP u uslovimaglobalizacije. Student dobija jasnupredodžbu o sadržaju, značaju ifunkcionalnosti obrazovanja izpreduzetništva i upravljanja projektima.

✓ Student će biti u mogućnosti da se uklјuči u međunarodne istraživačke projekte, samozapošlјavanje i dalјe usavršavanje u profesionalnom konsaltingu za osnivanje malih i preduzetničku revitalizaciju velikih preduzeća.

5

Istraživački projekat– pristupni rad

Svaki student će kod jednog od nastavnika kod kojeg polaže ispitpredložiti naziv teme rada elektronskimputem. Ispit se polaže kod oba nastavnika. Kada tema bude odobrena, student pristupa izradi rada, a konačnuverziju rada šalje elektronskim putemnajkasnije 10 dana prije ispitnog rokana kojem će student polagati ispit. Pristupni rad mora da zadovoljiminimum kriterija naučno-istraživačkograda. Preduslov za izlazak na završniusmeni ispit je odobren pristupni rad odstrane odgovornih nastavnika.

6

Istraživački projekat –pristupni rad

Pristupni rad mora imati jasno definisane:

✓ problem i predmet istraživanja,

✓ cilj istraživanja,

✓ definisane hipoteze,

✓ zavisnu i nezavisne varijable,

✓ indikatore za mjerenje varijabli

✓ opisanu primijenjenu metodologijuistraživanja,

✓ očekivane rezultate istraživanja,

✓ pregled literature,

✓ ako se radi i o empirijskom istraživanjuopisan metod, uzorak i rezultateistraživanja sa diskusijom rezultata –poređenjem sa sličnim istraživanjima,

✓ koncizan zaključak u kojem se postavljenehipoteze potvrđuju ili odbacuju, kao itehnički obrađen tekst prema Uputstvu. 7

• Koje su ključne razlike između „klasičnog“ projektnog menadžera i preduzetničkog projektnog menadžera?

Projektni menadžer (PM) vs preduzetnički projektni menadžer (EPM)

Projektni menadžment je disciplina pokretanja, planiranja, izvršavanja, kontrole i zatvaranja radaprojektnog tima za postizanjespecifičnih ciljeva i ispunjavanja određenihkriterijuma uspjeha u okviruodobrenih troškova, obima i rasporeda. Tradicionalniprojektni menadžeri sustručnjaci za rigoroznuprimjenu ovih veština kaonauke.

• Kao i tradicionalni PM, preduzetnički PM rigorozno primenjuju ovevještine kao nauku.

• Ali, postoje i nove odgovornosti i razlike.....

Dejvidson Frejm (1994) definiše ove noveodgovornosti kao „Novi projektni menadžment“:

• .......gdje je naglasak stavljen na konsultantske/poslovnesposobnosti projektnogmenadžera, što je atribut koji bismo obično pripisalipreduzetniku.

• Stoga, da bi osigurali trenutni i buduci uspjeh projekta, projektni menadžeri moraju da prevaziđu mehaničkuimplementaciju projekta i da razviju usavršene vještineupravljanja ljudima i komunikacione vještine, koje suusmjerene na pregovaranje i ubjeđivanje.

• Zatim, treba da postanuoštri rješavači poslovnihproblema koji rezultirajudefinisanjem novog i kreativnog poslovanja i rješenja i moraju bitisposobni da sprovodesofisticirane strategijeupravljanja rizicima, pokazujuci tako svojusposobnost proračunatogpreuzimanja rizika.

• Šta „tjera - motiviše“ organizacije i preduzetnike početnike da budu inovativni i da primjenjuju inovativne modele i alatke upravljanja preduzetničkim organizacijama?

Tri osnovna razloga zbog kojih se ljudi odluc uju da postanu preduzetnici i osnuju sopstvene firme su sljedeci (Barringer &

Ireland, 2016, str. 18):

1) biti svoj sopstveni šef,

2) slijediti vlastite ideje, i

3) ostvariti finansijske nagrade.

• Kakav je i koliki je uticaj globalnih kretanja i megatrendova (posebno digitalnih) na buduće preduzetničke inovativne projekte/inicijative/poslovne modele?

Kako definišemo

globalizaciju?

Šta je globalizacija?Poteškoće u određivanju pojma "globalizacija". Priznata i važeća definicija tog pojma ne

postoji ni u naučnoj ni u javnoj debati.

Neki pokušaji određivanja globalizacije:

"... proces prevladavanja istorijski nastalih granica. Ona je, dakle, sinonim

za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta nacionalnih država i predstavlja 'odvajanje' tržišne ekonomije od moralnih pravila i

institucionalizovanih veza društva ...“ [Elmar Altvater]

"... porast međusobne zavisnosti i integracije različitih ekonomskih sistema na cijeloj zemaljskoj kugli ...“ [Meghnad Desai]

"... socijalni proces tokom kojeg opada uticaj geografskog položaja (granica) na socijalni i kulturni angažman, a ljudi postaju svjesni slabljenja tog uticaja (...). Globalizacija ne implicira homogenizaciju (...). Ona više implicira veću povezanost i deteritorijalizaciju ...” [Malcolm Waters]

"... intenziviranje društvenih veza širom svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da događaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara udaljeno, i obrnuto ...“ [Anthony Giddens]

"... pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država ...“ [Schumann / Martin]

15

Dimenzije globalizacije

GLOBALIZACIJA

Životna okolina

Kultura

Ekonomija

Društvo

Politika

Ogroman porast trgovine Globalizacija finansijskog tržištaTransnacionalna proizvodnjaTransnacionalne kompanijeKraj nacionalnih ekonomija

Zagrijavanje Zemljine atmosfereOzonske rupe

Uništavanje tropskih šumaStalni porast nivoa mora

Svijet postaje “globalno selo”Nova vrsta komunikacije (društvene mreže, chat, e-mail, www)

Stvaranje “društva” na daljinu

”Amerikanizacija” kultureOsvješćivanje lokalnih i regionalnih kultura

• Tehnološka pojava

• Ekonomska pojava

• Politička pojava

Globalizacija se može posmatrati kao:Dimenzije globalizacije

• širenje tehnologija van granica jedne zemlje;

• razvoj industrijske proizvodnje usljed sve većih potreba;

• međunarodna saradnja naučnih radnika.

Globalizacija kao tehnološka pojava:Dimenzije globalizacije

• širenje multinacionalnih kompanija (Apple, Samsung, Coca-Cola, McDonalds...);

• Svijet kao globalno tržište

Globalizacija kao ekonomska pojava:Dimenzije globalizacije

• poredak koji se gradi u interesu bogatih i moćnih –TNK;

• ideologija XXI veka;

• predvodnici globalizacije –najrazvijenije zemlje svijeta: SAD, Japan, Francuska, Nemačka, Kanada....

• NATO

• Rusija i Kina se bude

Globalizacija kao političkapojava:

20

Uzroci globalizacije(najčešće spominjani)

GLOBALIZACIJA

Tehnologija(Internet)

Brzina i troškovitransporta

Kraj Hladnog rata (početak novog)

Globalni problemi(klima, migracija..) –globalna svijest

Liberalizacija

21

Posljedice globalizacije

GLOBALIZACIJA

“Erozija nacionalne države”

“Društveni otpad”

“Jaz između bogatih i siromašnih”

“Milijarderi koje nije moguće kontrolisati”

“Uništavanje životneokoline”

"Dinamika globalizacije je određena ekonomskim snagama, ali se njene najopsežnije posljedice osjete u području politike.“ [Klaus Müller]

Megatrendovi i budućnost preduzetničke organizacije

Poslovno okruženje u XXI

vijeku❑ Poslovno okruženje kompanija,

bez obzira na veličinu i tržišta na kojima posluju u XXI vijekumožemo opisati kao turbulentno, neizvjesno i rizično za dugoročno planiranje.

❑ Međutim, bez obzira na te okolnosti, preduzetni menadžeri koji žele da ostvaruju rast i razvoj preduzeća koje vode, a to se posebno odnosi na startap i etablirana preduzeća iz oblasti takozvanih visokih tehnologija, ne smije zanemariti „pogled u budućnost“.

Spremnost na promjene i prilagođavanje poslovanja, jedna je od osnovnih karakteristika preduzetničkog koncepta.

Poznavanje i prepoznavanje mega trendova, budućnost preduzetničke organizacije koja praktikuje eksterno preduzetništvo (u slučaju malih i srednjih preduzeća) ili interno (korporativno) preduzetništvo (u slučaju velikih organizacionih sistema), čini izvjesnijom.

Predviđanje vs planiranje

• Predviđanje je proces davanja viđenja o događajima čiji stvarni rezultati još uvijek nisu poznati....Veoma važan, ali često ignorisan aspekt predviđanja je njegova veza sa planiranjem, te se često ova dva pojma poistovjećuju.

Predviđanje vs planiranje

• Planiranje se odnosi na isprogramirano djelovanje za postizanje određenog cilja u budućnosti, a predviđanje predastavlja izjavu o uslovima (okruženju) u kojima se plan odvija. Ukoliko se predviđa postojanje više različitih ishoda, planiranjem se programira skup aktivnosti i način djelovanja za svaku od njih (Vukmirović i Lalić, 2016, str. 484).

Zašto se preduzeća moraju mijenjati?

• Promjene balansa vojnih i ekonomskih sila na globalnom nivou, efekti globalizacije, demografske promjene, klimatski i politički tektonski poremećaji, starenje nacija, neki su od razloga što preduzeća moraju konstantno da se mijenjaju i inoviraju ne samo vlastite proizvode i usluge, već i vlastite poslovne modele.

Vrste promjena

• Postoje dvije bazične vrste promjena, prvenstveno iz ugla stepena promjena (inkrementalne i radikalne), načina nastajanja (planirane i iznuđene) i obuhvata (cijelo preduzeće ili dio preduzeća), a to su kontinuelne i diskontinuelne (Janićijević, 2012, str. 30).

• Širina, dubina, priproda i dizajn promjena zavisi od potrebe za promjenama i stava preduzetnika i menadžera o modalitetima kreiranja promjena (Milovanović, 2016 , str. 172).

Megatrendovi

• Frost i Salivan (Frost & Sullivan, 2017) https://ww2.frost.com/ definišu megatrendove kao globalne, održive i makroekonomske snage razvoja koji utiču na biznis, ekonomiju, kulturu, karijere i živote ljudi, i tako definišu naš budući svijet i njegovu ubrzanu promjenu. Efikasno planiranje mega trendova podrz ava dugoroc no odrz ivi rast i pokrece kulturu inovacija.

Neki od mega trendova koje Sing (Singh, 2012) ističe kao posebno aktuelne su:

• pametni (eng. smart) uređaji, domovi i sl. kao zamjena za tzv. ”zelena”(eng. green) rješenja;

• elektronizacija i mobilnost; • inovacije; • urbanizacija; • zdravlje, dobrobit i

blagostanje;• poslovni modeli vezani za

inovacije u (ne)plaćanju;• povezanost i konvergencija;• od avio do željezničkog

prevoza – era brzih vozova;• svemirski prostor i sajber

(eng. cyber) rat;• od makro ka mikro.

Tehnologija Energija i životna

sredina

Ekonomija i politika Društvo i zdravlje

Disruptivne

tehnologije 1 Promjena

energetskog miksa

Manjak resursa

Klimatske

promjene

2

3

4

Znanje i inf.

društvo

Ekonomski pomaci

Globalizacija

„Nova normalnost“

Multipolarnost

5

6

7

8

9

Demografski

pomaci

Urbanizacija i

mobilnost

Zdravlje i

dobrobit

10

11

12

Tabela 212 najčešćih megatrendova

Bilješke. Prevedeno i adaptirano iz Eagar et al., 2014, str. 14.

Slika 1Metolodologija primjene mega trenda od makro ka mikro

Izvor. Prevedeno i adaptirano iz Singh (2012, str. 228)

Globalni megatrendovi

Ind

ust

rije

u n

ast

aja

nju

Digitalne industrije

Mobilne tehnologije

Logističke usluge

Kreativne industrije

Iskustvene industrije

Medicinski uređaji

Ekološke industrije

Napredno pakovanje

Industrije plavog rasta

Biofarmacija

Grafikon 1

Deset megatrendova budućnosti

Bilješke. Grafikon predstavlja globalne megatrendove i industrije u nastajanju krajem druge i početkom treće dekade XXI vijeka. Preuzeto i adaptirao iz European Commision, 2019, str. 1.

Digitalni megatrendovi

• Start up kompanije i mala i srednja preduzeća zahvaljujući digitalnim tehnologijama mogu da posluju na svim tržištima i da se gotovo ravnopravno bore sa mnogo većom i jačom konkurencijom.

• Četiri digitalna megatrenda koji će preoblikovati biznise u budućnosti su (Oxford Economics, 2011):– Mobilna tehnologija;

– Poslovni intelidžens (Business Intelligence, engl.);

– Računarstvo u „oblaku“ (Cloud computing, engl.);

– Društveni mediji.

• Šest tehnoloških mega trendova, prema izvještaju World Economic Forum-a (2015), koji će oblikovati budućnost društva su:– Ljudi i internet;– Računarstvo, komunikacije iskladištenje svuda;

– "Internet stvari”;– Vještačka inteligencija iveliki podaci;

– Ekonomija dijeljenja idistribuiranopoverenje;

– Digitalizacija.

• Ljudi i internet – lјudskaasocijacija iinterakcija samrežom (www) kao mentalno, socijalno ifizičkoproduženjesamih sebe.

• Računarstvo, komunikacije iskladištenje svuda - mogucnostpristupa sa digitalnomtehnologijom podacima i mrežibilo gdјe, bilo kada i na bilo komuređaju.

• "Internet stvari" -digitalno povezivanjeneživih predmeta ilitakozvana., "instrumentacijafizičkog svijeta”.

• Vještačkainteligencija i velikipodaci - mogućnostpristupa i analiziranjaogromnih i različitihpodataka, zajedno samogućnošću računarada donose odluke naosnovu tih podataka.

• Ekonomija dijeljenja idistribuiranopoverenje - digitalnoomogucenitransparentnost imehanizmi povjerenjakoji omogucavajudirektnu razmjenudobara, usluga ili novcaizmeđu stranaka izvantradicionalnih ustanovakao što su trgovine ibanke.

• Digitalizacija materije - 3D štampanje i stvaranjefizičkih materijala na licu mjesta (personalizovanoili u malom obimu) na osnovu digitalno prenesenihparametara.

• Paunova i Planes-Satora (Paunov& Planes-Satorra, 2019) identifikovale su pet trendova za inovacije u digitalnom dobu u svim sektorima ekonomije:

• Inovacije se sve višezasnivaju na podacima, što je omoguceno i primjenom Internet stvari (IoT);

• usluge su u centruinovacija;

• inovacijski ciklusi se ubrzavaju;

• inovacijski procesi suviše saradnički; i

• kompanije ulažu u noveorganizacionemogucnosti da bi boljeprihvatile digitalneinovacije.

Digitalna transformacija i digitalni megatrendovi

• Digitalna transformacija donosimnoge prednosti kompanijamakoje su spremne da prihvatepromjene, dematerijalizujurastojanje, eliminišu ulaznebarijere na nekim tržištima i otvore nove mogućnosti za preduzeća.

Slični trendovi među sektorimauključuju da Internet stvari (IoT) i podaci postaju ključni inputi za inovacije, ciklusi inovacija se ubrzavaju, inovacije uslugadobijaju na značaju, a inovacije kaorezultat saradnje znače više(Paunov & Planes-Satorra, 2019).

Saradnja ekosistema partnera iz različitihsektora

❑ “U oblasti poslovnih odnosaizmedju firmi („business-to-business“) realizacija pametneproizvodnje (Industrija 4.0) neće biti uspješna bez širokogumrežavanja drugih kompanijaiz iste i drugih industrija.

❑ Takođe, u oblasti poslovanja sapotrošačima (“business-to-costumer”), inovacije poputautonomne vožnje ili pametnekuće bice moguce samo u uskojsaradnji ekosistema partneraiz različitih sektora. " (Enkel at al., 2020, str. 164).

Preduzetnici i preduzetni menadžeri

• Većina globalnih promjena mogu biti poslovne prilike ako se znaju pravilno protumačiti.

• Preduzetnici i preduzetni menadžeri su deficitaran i veoma tražen resurs u preduzećima, a posebno u malim i srednjim preduzećima jer, za razliku od velike većine „običnih“ menadžera i zaposlenih, preduzetnici i preduzetni menadžeri uočavaju određene trendove i pojave i znakove iz poslovnog okruženja tumače na drugačiji način.

Da li svaki projekat može biti karakterisan kao preduzetnički projekat?

NE MOŽE!!!!

Preduzetnički projekat treba rezultirati inovacijom!!!!

Preduzetničke projekte treba da vode preduzetnički orijentisani projektni menadžeri.

• Povećanje efikasnosti postojećih tehnologija i smanjenje troškova.

• Zadovoljavanje uočenih novih potreba kupaca.

• Jačanje konkurentske prednosti.

• Kreiranje novih načina upotrebe postojećih proizvoda ili usluga

• Komercijalizacija inovacija.

• Kreiranje novih trendova i životnih stilova.

Koju vrstu problema rješavamo preduzetničkim projektimai inovativnim poslovnim (preduzetničkim) modelima?

Preduzetnički startapi kao ishod kreativnog preduzetničkog procesa

❑ Startap podrazumijeva planiranje kreiranja novih poslovnih poduhvata, bez obzira da li postoji ili ne pravni entitet.

❑ Još uvijek ne postoji jedinstvena definicija šta startap predstavlja.

Dok jedni autori (Botazzi & Da Rin, 2002) smatraju da su startapi novi rizični poduhvati u sektoru visoke tehnologije (high-tech sector, engl.), analizom upotrebe toga termina, posebno u SAD, termin startap se koristi u različitim industrijama i opisuje veoma mlada ili tek početna preduzeća, od maloprodaje do visokotehnološkog poslovanja (Schwarzkoph, 2016).

Ne možemo svaki novi poslovni poduhvat smatrati preduzetničkim poduhvatom!

Preduzetnički startap, odnosno preduzetnička firma je novi preduzetnički poduhvat formalizovan u nekoj od dostupnih pravnih formi vođenja biznisa i od koje se očekuje brzi, po pravilu, eksponencijalni rast.

Slijedi primjer Booking.com

Ne moraju takvi startapi biti isključivo novoformirane tehnološke kompanije

Međutim, takvi startapi su formirani s ciljem da se eksploatiše inovacija, bilo da riječ o tehničko-tehnološkim inovacijama, ili procesnim, soft (mekim), organizacionim ili inovacijama iz oblasti marketinga.

Startapi mogu nastati i u okvirupostojećih velikih preduzeća i međunarodnih korporacija, što je jedan od ishoda uvođenja uvođenja korporativnog preduzetništva u velike poslovne sisteme.

Poslovni modeli kao startapi

Preduzetnički startapi mogu biti novi poslovni modeli vrijedni nekoliko milijardi US$ koji u kratkom roku posluju globalno. Dobri primjeri takvih kompanija su Airbnb i Uber, vrijedne desetine milijardi US$.

Globalni neto prihod Ubera od 2013 – 01 . godine

Ne

to p

rih

od

u m

ilij

ard

am

a U

S$

Najatraktivniji sektori u 4.0 eri

• „Danas su najatraktivniji sektoriusluga, komunikacija(ukljuc ujuci društvene mreže), usluge na zahtjev, zdravstvo(biotehnologija, nanotehnologija i drugo), informacije, e-trgovina, ali posebno Big data tehnologije (tehnologije velikihpodataka) i tehnologijevještačke inteligencije.

• One su dom nekim od 15 novoosnovanih preduzeca, startapa u vrijednosti od najmanje milijardu US$”. (Heller et al., 2019, str.3)

Startape koji u kratkom roku dostignu vrijednost kapitalizacije od milijardu US$ nazivamo Unicorn (jednorog)

startapima.

Grafikon 2. Dinamika kapitalizacije do 1 milijarde US$ u period januar 2011 -juli 2015. godine

(Izvor: www.cbinsights.com, preuzeto izTrkulja, 2020, str. 39)

Studija slučaja: Prvi hrvatski jednorog: Infobip -jednostavni, inovativni i imućni

Od invencije do inovacije

• Inovacija je zbir invencije i

njene implementacije (komercijalizacije)

• Inovacija se tradicionalno podrazumijevala u tehničkom kontekstu. Brojne tehničko-tehnološke inovacije promijenile su naš način života u XXI vijeku.

• Međutim, inovacija u uslugama postaje sve važnija jer uslužne djelatnosti sada čine više od 80% ekonomije SAD-a i 75% ili više većine evropskih ekonomija.

VRSTE INOVACIJA

Potraga za inovacijama

• Sistematsko traženjepreduzetničkih prilika i inovacija podrazumijevatemeljan, posvećen i mukotrpanrad i velika ulaganja u istraživanja i razvoj (I&R ili R&D – research and development, engl.) novih proizvoda i usluga, procesa, tehnologija, marketinških rješenja i organizacionih obrazaca.

• Iako ne smijemo zanemaritifaktore sreće i određenihneočekivanih okolnosti, sistemastko i kontinuiranotraganje za inovacijama nemaalternativu.

Izdvajanja za R&D

• Izdvajanja za R&D u razvijenim zemljamasvijeta izuzetno su visoka, pri čemu u apsolutnomiznosu, velikemultinacionalnekompanije, univerziteti i istraživački centri ulažuznatno više novca negoMSP.

• Izdvajanje za R&D u BiH premaposljednjim podacima Svjetskebanke (The World Bank, 2018) iznosilo je 0, 0% od ukupnogBDP, što dovoljno govori da smo u velikom zaostatku za razvijenimzemljama svijeta i u apsolutnom i u relativnom smislu.

• U isto vrijeme izdvajanje za R&D u Crnoj Gori su 0,37%, Hrvatskoj su0,97%, u Srbiji 0,92%, u ČeškojRepublici 1,93%, Sloveniji 1,94%, Finskoj 2,77%, SAD 2,84%, Njemačkoj 3,09%, Austriji 3,16%, Danskoj 3,06%, Švajcarskoj 3,37%, Švedskoj 3,34%, Japanu 3,26%, Izraelu 4,95% i Južnoj Koreji 4,84% (The World Bank, 2018). Vodećezemlje svijeta u ulaganju u R&D u 2020. godini su Izrael, Južna Korejai Švajcarska, što je predstavljeno na sljedećem grafikonu.

Grafikon 7 Vodeće zemlje svijeta u istraživanju i razvoju prema udjelu BDP-a u 2019. godini

0% 0.5% 1% 1.5% 2% 2.5% 3% 3.5% 4% 4.5%

Udio u BDP-u

2.84%

2.77%

3.06%

3.09%

3.16%

3.26%

3.37%

3.34%

4.84%

4.95%

SAD

J.Koreja

Izrael

Finska

Japan

Švedska

Danska

Austrija

Švajcarska

Njemačka

Bilješke. Preuzeto i adaptirano iz Statista. (2019). Top countries by R&D share of GDP worldwide 2019. Preuzeto 25.03.2019. godina sa https://www.statista.com/statistics/732269/worldwide-research-and-development-share-of-gdp-top-countries/.

MSP i R&D u SAD

❑ Prema Battelle R&D Magazine, američkekompanije, vladine agencije i univerziteti ulažu više od 465 milijardi US$ godišnje u istraživanje i razvoj (R&D). Mala preduzeca su važan dioukupne R&D slike.

❑ Jedna studija od straneUprave za male biznise (SBA) izvještava da mala preduzeća proizvode 16 puta više patenata pozaposlenom od svojih većihkonkurenata. (Scarborough& Cornwall, 2016, str. 97)

Definicija inovacije

Prema Šumpeteru(Schumpeter, 1996, str. 66) inovacija se definišekao „komercijalna iliindustrijska aplikacijanečega novog, kao što je novi proizvod ili procesili novi tip organizacije, novi izvor ponude na tržištu proizvoda”.

Vrste inovacija prema padajućem redoslijedujedinstvenosti

Prema Hisriču i Ramadaniju (Hisrich & Ramadani, 2017) kao što je predstavljeno na grafikonu8, postoje tri glavne vrsteinovacija premapadajućem redoslijedujedinstvenosti: ❑napredne probojne(revolucionarne) inovacije,

❑ tehnološke inovacije, i ❑obične inovacije.

Grafikon 8 Inovacijski grafikon

Jed

instv

en

ost

Broj događaja

Napredne inovacije

Tehnološke inovacije

Obična inovacija

Bilješke. Preuzeto i adaptirano iz Hisrich & Ramadani, 2017, str. 46.

• Prema očekivanju, najmanjeje probojnih (naprednih)inovacija. Ove ekstremnojedinstvene inovacije čestouspostavljaju platformu na kojoj se razvijaju budućeinovacije u nekom području.

• S obzirom da su one čestoosnova daljeg inoviranja na nekom području, oveinovacije treba zaštititi štoje moguće jačim patentima, trgovačkim tajnama i/ilivlasničkim pravima.

U napredne inovacije ubrajajuse ideje kao što su: penicilin, mašina za veš, kompjuter, avion, automobil, internet i nano-tehnologija.

✓ Sljedeća vrsta inovacija -tehnološke inovacije, javljaju se češće od probojnihinovacija i obično nisu na istom nivou naučnih otkrića i unapređenja. Ipak ovo suvrlo značajne inovacijebudući da nude napredakna područjuproizvoda/tržišta. Kao takve, obično ih trebazaštiti.

✓ Inovacije kao što supersonalni kompjuteri, preklopni sat za slanje slika, zvučnih i tekstualnih porukate mlazni avioni, primjeri sutehnoloških inovacija.

‡ Posljednja vrsta inovacije, obična inovacija je ona koja se javlja najčešće. Ove inovacijeobično proširuju tehnološkeinovacije tako što omogućavajubolje proizvode ili usluge ili one koje imaju različit, obično boljiprolaz na tržištu.

‡ Ove inovacije obično proizilazeiz analize tržišta i tehnološkereceptivnosti, a ne nametanja. Drugim riječima, tržište imaveći uticaj na inovaciju (tržišnipull-receptivnost) od tehnologije (tehnološki push-nametanje)

Inovativnost može da ima više oblika, jer se može odnositi na proizvode, usluge, procese rada i/ili tržište. Prema Lampkinu i Desu (Lumpkin & Dess, 1996) inovativnost može biti spremnost da se uvede nova linija proizvoda ili eksperiment sa novim reklamnim medijem, ili na primjer fokusirani napor preduzeća da se ovlada najnovijim proizvodima ili tehnološkim dostignućima. Još jedna klasifikacija inovacija je na:

® tehnološke inovacije, i ® proizvodno-tržišne

inovacije.

Tehnološke inovacije odnose se na istraživanje i razvoj novih proizvoda i procesa i reinženjering procesa.

Proizvodno-trzišne inovacije imaju fokus na dizajn proizvoda, istraživanje tržišta, oglašavanje i promociju. Ipak, u najvecem broju sluc ajeva nije moguce razlikovati navedene dvije vrste inovacija, zato što postoji veliko preklapanje i miješanje između njih (Lumpkin & Dess, 1996).

Inovacije u uslugama 75% - 80%

• Inovacija se tradicionalno podrazumijevala u tehničkom kontekstu. Brojne tehničko-tehnološke inovacije promijenile su naš način života u XXI vijeku.

• Internet, pametni telefoni, LED tehnologija, nanotehnologija, digitalna tehnologija, samoupravljajući automobili, desalinizacija vode, vještačka inteligencija, 3D štampači, biogenetika, proizvodnja i skladištenje solarne energije, neke su od inovacija koje su našle primjenu ili još uvijek traže svoju primjenu.

• „Međutim, inovacija u uslugama postaje sve važnija jer uslužne djelatnosti sada čine više od 80% ekonomije SAD-a i 75% ili više većine evropskih ekonomija.“ (Atkinson & Ezell, 2014, str. 132)

Digitalne inovacije

Digitalne inovacije otvorile su nove prilike za inovacije u uslugama jer mogucnosti za razmjenu sa kupcima omogucavaju potpuno nove oblike interakcije. Shodno tome, proizvodne firme sve više nude usluge kao dodatak robi koju proizvode -proces poznat kao „servisizacija“ proizvodnje“ („servitisation“ of manufacturing, engl.) (Paunov & Planes-Satorra, 2019).

Navešćemo primjer servisizacije iz oblasti automobilske industrije:

⁗ U automobilskoj industriji, proizvođači automobila proširuju svoju ponudu pružanjem usluga nakon prodaje, poput usluga prediktivnog održavanja, redovnih ažuriranja softvera i novih modela vlasništva.

⁗ Link & Co (automobilski brend koji su 2016. stvorili kineski proizvođac automobila Geely i s vedski Volvo) nudi klijentima mogucnost da svoj automobil dijele sa drugim članovima mreže kada ga ne koriste, putem mobilne aplikacije.

⁗ Brend takođe nudi „sigurnost tokom cijelog života“ vozila - pretplatu koja omogućava klijentima da mijenjaju automobile tokom vremena kako bi odgovorili na promjenljive potrebe. (Lynk&Co, 2018, citirano u Paunov & Planes-Satorra, 2019, str. 13)

• Novi se proizvodi mogu klasifikovati sa stajalištapotrošača ili preduzeća.

• Preduzetnik bi trebao analizirati obje tačkegledišta jer i sposobnost uspostavljanja ipostizanja proizvodnih i prodajnih ciljeva, kao ishvatanje ovih ciljeva od strane kupaca, određuju uspjeh ili neuspjeh novog proizvoda.

Slika 55 Klasifikacija inovacija

Bilješke. Slika predstavlja mogućnosti inoviranja iz ugla noviteta za tržište i noviteta za kompaniju. Preuzeto i adaptirano iz Kuper, 1993, navedeno u Deakens & Freel, 2012, str. 135.

Nove linije proizvoda

Novi proizvodi za svijet

Poboljšanja postojećih proizvoda

Dodaci postojećim

linijama proizvoda

Repozicioniranje

Velika

Velika

Mala

Mala

No

vin

a z

a k

om

pa

nij

u

Novina za tržište

• Inovacije se kreću u svomekontinuitetu od inkrementalne, postepene, odnosno od kontinuirane inovacije čijirazvoj se odvija po evolutivnomprincipu.

• S druge strane, diskontinuiraneinovacije mogu da dovedu do revolucionih pomjena.

• Očigledan primjer je “puštanjeInterneta na slobodu”.

Slika 56 Kontinuitet klasifikacije novih proizvoda

Kontinuirane inovacije

Dinamično kontinuirane inovacije

Diskontinuirane inovacije

Najmanje uznemirujući uticaj na

utemeljene potrošačke obrasce

Ponešto uznemirujući uticaj na utemeljene potrošačke obrasce

Uključuje uspostavljanje novih potrošačkih obrazaca i stvaranje prethodno nepoznatih proizvoda

Bilješke. Preuzeto i adaptirano iz Robertson, 1967, navedeno u Hisrich et al., 2011, str. 151.

• Primjeri kontinuiranih inovacija sugodišnje promjene stilaautomobila, promjene modnogstila, promjene pakovanja, promjene veličine ili bojeproizvoda.

• Proizvodi iPod i iPhone spadali bi pod dinamično kontinuirani” diokontinuuma.

• Uistinu novi proizvodi, nazvani diskontinuiraneinovacije, rijetki su izahtijevaju mnogo novogučenja kod potrošača, jer tiproizvodi izvode ili dotadneispunjenu funkciju ilipostojeću funkciju vrše nanov način.

• Internet je primjerdiskontinuirane inovacijekoji je radikalno promjenioživotni stil našeg društva(Hisrich et al., 2011, str. 150).

U nastavku ćemo se upoznati na koji način OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) definiše inovacije.

© Definicija inovacije proizvoda data u Poglavlju 3. OECD (2006) glasi:“Inovacija proizvoda je uvođenje dobra ili usluge koja je nova ili značajno poboljšana u odnosu na njene karakteristike ili namjensku upotrebu.

© Ovo uključuje značajna poboljšanja u tehničkim specifikacijama, komponentama i materijalima, ugrađenom softveru, prilagođenosti korisniku ili drugim funkcionalnim karakteristikama“. (Stoneman, 2010, str. 48)

Inovacije u uslugama mogu uključivati značajna poboljšanja u načinu na koji se pružaju (npr. u pogledu njihove efikasnosti ili brzine), dodavanjem novih funkcija ili karakteristika postojecim uslugama ili uvođenjem potpuno novih usluga. (Stoneman, 2010, str.17)Iako dizajn igra značajnu ulogu u procesu razvoja novog proizvoda i implementaciju inovacije proizvoda i usluge, ukoliko ne doprinosi značajnoj izmjeni funkcionalnosti ili novim karakteristikama performansi proizvoda, dizajn se ne može smatrati inovacijom, posmatrano iz ugla OECD-a.

Procesna inovacija je primјena novog ili značajno unaprijeđenog načina proizvodnje ili metoda isporuke. Ovo uključuje značajne promjene u tehnikama, opremi i/ili softveru. (OECD, 2006, str. 49) Procesna inovacija treba da ishoduje ili smanjenjenjem troškova po jedinici proizvoda ili isporučene usluge, ili kroz poboljšanje kvaliteta proizvoda i usluga, i može da uključuje nove tenhike, opremu i softver (software) korišćen za proizvodnju proizvoda ili pružanje usluga.

Organizaciona inovacija je primjena novihorganizacionihmetoda u poslovnim praksamakompanije, organizacijiradnogmjesta ili spoljnimodnosima. (OECD, 2006, str. 51) Organizacione inovacijemogubiti namijenjene povećanjuperformansi preduzećasmanjenjem administrativnih ilitransakcionih troškova, poboljšanjem zadovoljstva na radnommjestu (a samim tim i produktivnos cu rada), pristupom nerazmjenjivimsredstvima (poputnekodifikovanog spoljnogznanja) ili smanjenjem troškovazaliha. (Stoneman, 2010, str. 18)

Izvori ideja za inovativnost

1. Kupci- kreatori potreba koje budući proizvod teži da zadovolji

. Zaposleni u preduzeću- ohrabriti i nagraditi radnike da iznose ideje u okviru svog radnog mesta

3. Sopstvena R&D funkcija-sistemski izvor, najelitniji mozgovi, za njih se odvaja i do trećine prihoda

Izvori ideja za inovativnost

4. Spoljašnji eksperti

5. Konkurencija- kao inspiracija, često na žalost kao imitacija i otvorena intelektualni krađa.

6. Distributeri- generisanje značajnih inovativnih ideja unutar distributivnih tokova

7. Ostali izvori: slučajni susreti, zapažanja na sajmovima, posjete novim sredinama,...

NOVO!!!!Inovacija u prikupljanju ideja izvan preduzeća su takozvane kraudsorsing

platforme (crowdsourcing platforms, engl.)

• Kraudsorsing platforme su alati koje kompanije koriste za prikupljanje ideja izvan organizacije (bilo šire javnosti ili baze akreditovanih stručnjaka) za rješavanje određenog problema ili izazova ili za pronalaženje novih proizvoda ili ideja za dizajn.

• Obično, firme predstavljaju svoj izazov na mreži, ainovatori (bilo da su to dizajneri, naučnici, startap kompanije, stručnjaci) mogu svoje prijedloge predstaviti u zadanom roku.

NOVO!!!!Inovacija u prikupljanju ideja izvan preduzeća su takozvane kraudsorsing

platforme (crowdsourcing platforms, engl.)

• Zatim odabrana rješenja mogu biti usvojena od strane firme, dok inovator dobija dogovorenu nagradu (npr. fiksnu novčanu nagradu, vlasništvo nad pravima intelektualnog vlasništva).

• Neke od posredničkih platfortmi za prikupljanje ideja su Innocentive, IdeaConnection, Innoget, Hypios ili NineSigma, dokneke kompanije imajuvlastite platforme, kao štosu Fiat Mio, BMW Customer Innovation Lab, Dell’s IdeaStorm, IBM’s InnovationJam i Proctle&Gamble’sConnect+Develop. (Paunov & Planes-Satorra, 2019, str. 20)

Hakatoni (hackathons, engl.)

Hakatoni (hackathons, engl.) su druga metoda prikupljanja spoljnih ideja za podsticanje inovacija zasnovanih na podacima. To su c esto događaji u trajanju od 24 do 48 sati, gdje uc esnicima nude podatke pomocu kojih moraju da kreiraju inovativan proizvod, c esto aplikaciju. Pobjednici se obic no nadoknađuju mogucnostima za inkubaciju ideje.

• Proces komercijalizacije inovacija se može posmatratikroz sljedeće forme:

– Spin off proces odvajanja biznisa.

– Početak biznisa od nule – start ap (start up, eng.).

– Patentiranje ideje, prodaja ili licenciranje.

Dugo vremena smatralo se da je Šumpeterov obrazac kreativnedestrukcije (Schumpeter, 1942) imanentan velikimkorporacijama i javnimistraživačkim institucijama, kojesu u pravilu, donosile radikalneinovacije.

Ne treba zanemariti inkrimentalneinovacije, ni inovacije koje su bile razlogformiranja novih biznisa, u početku mikro imalih, da bi u konačnici takve firme postalemultinacionalni giganti, kao što su Microsoft, Google, Apple, Samsung i drugepreduzetničke rastuće firme.

Na primjer, u razvoju CAD-a, inovativnog softvera za 3D dizajn, rane faze softveranapravile su velike, tehnološki napredne, mašinske inženjerske firmeu odbrambenoj, vazduhoplovnoj i automobilskoj industriji(ukljuc ujuci saradnju saproizvođačima velikihračunara kao što je IBM). Ovoje bila inovacija procesa, samalo ili bez tržišta za CAD izvan samih firmi (Freel, 2018).

• Međutim, nakon što se tehnologija raširila, započelaje druga faza. Ova druga fazabila je karakteristična sapojavom novih, malih, specijalizovanih firmi.

• Mnoge od njih su se odvojileod velikih firmi ili javnihlaboratorija (takozvanispin off, eng.) pionira u ranom razvoju tehnologije, tako što su inženjeri i naučnici prepoznalimogucnost šire primjenetehnologija. Ostali učesnicisu potpuno novi učesnici izsrodnih polja, privučenipotencijalnim profitom.

❑ Jednostavan zaključak koji se može izvucijeste da male preduzetničke firmeizgleda da imaju komparativnu prednost u ranijim fazama komercijalizacije i stvaranja tržišta, dok velike firme imajuprednost u kasnijim fazama i poboljšanjui povecanju ranih prodora.

❑ Izum je važan (ideja, tehnologija ili nekavrsta intelektualnog vlasništva), alipreduzetnik ne treba kreirati izum. Zapravo, izumi koji vode ka preduzećimavođenim inovacijama često dolaze izdrugih izvora.

Kod tehnološkihinovacija, veliki uticajimaju rani prihvatiociinovacije, koji postaju inajbolji promoterikompanije, velike ilinove, malog start apaformiranog s ciljemeksploatacije ikomercijalizacijeinovacije.

Takav je bio slučaj sa StivomDžobsom (Steve Jobs), koji je prepoznao izume drugih (najpoznatijije primjer kompjuterski miš koji je kreirao Xerox PARC) i efektno ihkomercijalizovao kroz Apple. Isto je i s Googleom, koji je većinu svognovca zaradio kroz AdWords, reklamekoje se temelje na tekstu i ključnimriječima na njihovim stranicama na kojima se vide rezultati pretrage. Druga je kompanija, Overture, izmislila takve reklame, ali je Google bio uspješan u komercijalizacijiOvertureovog izuma. Ovi primjeripokazuju da je za pravu inovacijupotrebna sposobnost da se izumkomercijalizuje. Preduzetnik stogaprvenstveno služi tome da bude agent komercijalizacije. (Aulet, 2015, str. 18)

Prema Barbarou i saradnicima (Barbaroux et al., 2016), proces inoviranja se dijeli u dvije zasebne faze:

o fazu invencije i fazukomercijalizacije inovacija.

o Veliki je broj otkrića i noviteta koji nikada ne ugledaju svjetlo dana nitiuspiju pronaći širokukomercijalnu primjenu. Na sljedećoj slici predstavljenesu faze inovacionog procesaprema Arturu (Arthur, 2007, navedeno u Barbaroux et al., 2016, str. 8) koji fazuinvencije dijeli u tri koraka:

❑ Osmišljavanje osnovnihprincipa.

❑ Stvaranje koncepta sredstavaza zadovoljenje potreba.

❑ Prevođenje osnovnogprincipa u operativnutehnologiju.

Studija slučaja:Mate Rimac, mladić porijeklom iz Bosne i

Hercegovine koji mijenja svijet!

Rimčeva firma za 48 sati privukla .000 ulagača i prikupila milion€ - javna ponuda digitalnogtokena

Samoevalucioni test –Preduzetničke sposobnosti (10 minuta)

• U kolikoj ste mjeri spremni da preuzimate rizike?

• Da li ste preduzetni?

• Smatrate li se preduzetnicom/preduzetnikom?

HVALA NA PAŽNJI