Urbana geografija

Pojam grada i Urbanizacija

Grad je kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercialnim djelatnostima radi najveći dio stanovništva,kako za potrebe stanovnika grada tako i za potrebe stanovništv okolice.Četiri osnovne varijable za definiranje grada:1.Kompaktnost (gustoća izgrađenosti) mjeri se brojem zgrada po jedinici površine primjenjuje se u Ujedinjenom Kraljevstvu i svaka zemlja ima svoje parametre.2. Veličina( najviši broj stanovnika – u nekim zemljama donja granica je 2000-5000 stanovnika, u nekim Skandinavskim zemljama donja granica je 8000 stanovnika, u Japanu donja granica je 30 000, Italija 10 000, Turska 20 000.3.Gradski način života ( mjeri se udjelom nepoljoprivrednog stanovništva )4. Centralitet ( centralne funkcije, djelatnosti tercijarnog sektora uslužne djelatnosti ).Nigdje u svijetu ne koriste se sve četiri varijable ali ne koristi se niti samo jedna varijabla. Većina kombinira dvije ili tri varijable.U zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije gleda se veličina i gradski način života.

Formalni i funkcionalni grad

Formalni grad je grad unutar svog administrativnog područja.Funkcionalni grad uključuje i okolicu koja je povezana sa formalnim gradom.Na području Mezopotamije nastaju prvi gradovi.U Australiji su nastali prvo gradovi pa sela

Prostorno funkcionalna struktura grada Bazne i nebazne djelatnosti.Bazne djelatnosti su u prvom redu industrijske kroz koje grad proizvodi dobra koja se plasiraju na izvangradsko tržište. Na taj način u grad dolaze prihodi koji se koriste za tržište izvan grada, bazna funkcija je jaka.Nebazne funkcije proizvode robe ili usluge koje koristi stanovništvo unutar grada.( brodogradilište u Puli je bazna komponenta, pekara je tipičan primjer nebazne komponente).

Razvoj prostorne strukture grada 1.ekološki pristup (najvažniji) Čikaška ekološka škola- ljudska ekologija.Ekološka teorija- prostorna struktura grada rezultat je djelovanja ekoloških procesa:sukcesija, inverzija,segregacija. Ekološke procese pokreću ekološki faktori ima ih više, najvažniji je natjecanje(u gradu postoji stalno natjecanje među socijalnim skupinama za položaj u gradu).Bitni modeli

a) model koncentričnih zona b) model sektorac) model višestrukih jezgarad) Evulitativni model ( jako bitan objašnjava kroz 3 faze razvoj grada )

1.stadij primarni ili predindustrijski ( prevladava ruralno stanovništvo,poljoprivreda glavna djelatnost,gradovi su mali i fizički su odvojeni od okolice)do početka 19st cijeli svijet je bio u ovoj fazi. Danas su u Africi neki gradovi još uvijek u ovoj fazi.2. sekundarna ili industrijska faza počinje industrijskom revolucijom u V.Britaniji 1780,oko 1880 prvi industrijski grad u svijetu je Manchester dolazi do ruralnog egzodusa,masovni bijeg stanovništva sa sela u gradove većinom zbog posla (razvija se gradska civilizacija).Tvornice koje zapošljavaju velik broj stanovnika 1.tekstilna industrija2.brodogradnja3.metalurgija (željezo i čelik)4.ruljudi darstvoU sekundarnoj fazi već 2/3 ljudi živi u gradovima,anegdje do 1/3 u velikim gradovima.

3.faza tercijarna ili metropolitanska u ovoj fazi potaknuli su dva procesa, prvi je razvoj uslužnih djelatnosti tercijarnih a drugi proces automobilizacije .Tercijarna faza razvija se u velikim gradovima.Po primjeni automobila grad se širi u prostoru i spaja sa okolnim naseljima i na taj način se formiraju velike urbane aglomeracije.U tercijarnoj djelatnosti više od 2/3 stanovništva živi u gradu.Metropolitanska faza počela je u SAD-u između dva svjetska rata.

Ekonomski pristup Prostorna struktura grada rezultat je djelovnja ekonomskih mehanizama od kojih je najvažnija zemljišna renta.Sistemološki pristup tvrdi da je grad sistem koji je sastavljen od podsistema,to su ljudske djelatnosti između kojih se ostvaruje kontakt putem ljudskih komunikacija.On je teoretski pristup.On je posljedica ili rezultat sistema koji nastoji što bolje funkcionirati na u određenom prostoru.

Elementi prostorne djelatnosti

Poslovne djelatnosti podrazumijevamo uslužne djelatnosti one su najvažnije i donose velike prihode. Poslovne djelatnosti: 1.trgovina na malo 2.financijske djelatnosti(bankarstvo, osiguranje) 3.profesionalne usluge 4.trgovina na veliko 5.ugostiteljstvo,promet.turizam i dr. One se grupiraju u obliku poslovnih zona. CBD-središnja poslovna zona,Central Business District, City, Downtown. Oblikovanje CBD-a naziva se sitifikacija Prvi grad u kojem je sitifikacija počela bio je London,poslije europski gradovi. Proces sitifikacije dolazi do opadanja funkcije stanovanja i do koncentracije poslovnih djelatnosti u centru grada CBD ima malu površinu do 5% površine grada ali s druge strane negdje zapošljava i do 40% stanovništva.Funkcija stanovanja u CBD-u je jako malo, oni su tu radi funkcioniranja CBD-a (čuvari…).Stambeni prostori su na najvišim katovima, ako je to potrebno.U Angloameričkim gradovima zapošljava više ljudi, zato što se zgrade grade skroz visoko.CBD se izdvaja na osnovu funkcionalnih i fizijonomskih obilježja.Fizijonomska obilježja:prevladava gradnja u visinu,velika koncentracija ljudi-veliki pješački promet,veliki broj razih automata,bankomata,kioska z novine ,koncentracija velikih reklama.

Funkcionalne:velika koncentracija trgovine na malo,velika koncentracija ugostiteljskih objekata,mala funkcija stanovanja.Proces humanizacije CBD-a uređuje se ne samo kao mjesto rada nego kao i mjesto provoda-pješačke zone,uređuju se restorani.City se sastoji od 2 dijela:City –jezgra bolje je iskorištena,City –okvir prijelazna zona izlaz iz CBD-a.

Industrija u gradu-najvažnija bazna djelatnost-tipična.Razvoj industrije u gradu gleda se kroz 3 faze.1.paleotehnička(prvi stadij industrijska revolucija)2.mezotehnička3.neotehnička

Palaotehnička-dominacija klasičnih industrijskih grana,prvi pogoni se grade na rubu grada u blizini rudnika (radi pokretanja parnog stroja),Zbog naglog širenja grada industrija se našla u središtu grada.Ključnu ulogu imaju željeznice.Mezotehnička faza-bitna je metaloprerađivačka industrija,el.energija.Grade se prve industrijske zone prve u Engleskom gradu Newcastle na sjeveroistoku između dva svjetska rata.Grade se na rubu grada i njoj preseljavaju svi ind.pogoni ili s grad novi.Ind.zone imaju svu potrebnu infrastrukturu na jedno mjestu i smještene du u blizini glavnih prometnica.(infrastruktura:voda,struja,komunikacije,prometnice).Neotehnička faza se poklapa sa 3 ind.evolucijom.Tipično za nju razvoj novih industrijskih grana:računalan,električna,farmaceutska.One trebaju malo sirovina.Industrija se gradi u blizini glavnih prometnica,autocesta,grade se izvan grada ili na njegovom rubu.Preseljavanje industrije:glavni razlozi skupoća zemljišta,nemogućnost širenja ind.pogona,prometna zakrčenost grada.

Stambene zone grada-zauzimaju najveću površinu grada u pravilu više od polovice,stanovanje je jedna od glavnih funkcija grada.Površina stambenih zona veća je u manjim gradovima.Stambene zone dijele se na 3 lokacije u gradu:1,središnje2.rubne 3.prigradske Oblici stanovanja u gradu:stambena zgrada,invidualne kuće.U središnjim zonama prevladavaju stambene zgrade posebno višekatnice.U pravilu što se udaljavamo od centra zgrade imaju manje katov.Prema rubu grada dominiraju invidualne kuće i u prigradskim predjelima.Može biti poremećena u slučaju planskog građenja rubnog dijela grada.Otvoreni i zatvoreni način gradnje stambenih zona.Otvoreni kada između zgrada i kuća postoji neizgrađen prostor ovaj tip gradnje prevladava u rubnom dijelu grada.Zatvoreni je onaj u kome nema neizgrađenog prostora između kuća i zgrada one se naslanjaju.Kanalski prometPromet u gradu Podjela prometa na:1)tekući promet i promet u mirovanju2)javni i invidualniPromet u gradu se odvija gradskim prometnicama od kojih su najvažnije ulice. Infrastruktura prolazi ulicama (ispod lica).

Tekući promet je promet koji se odvija u pokretu na gradskim prometnicama.Promet u mirovanju označuje parkiranje.To je najčešće problem u gradu Tri naćina parkiranja u gradu:1,na ulici (uz rub ulice ili na sredini kolničke trake)2.podzemne javne garaže3.uređena parkiralištaInvidualni podrazumijeva prijevoz osobnim automobilom (neefikasan,malo preveze,problem parkiranja).Zagađenje,buka,stvaraju se velike gužve.Nastoji se promovirati javni prijevoz,određene mjere zabrane ulaska automobila u određeni dio grada,mjere naplate.Javni prijevoz se uvodi kada grad ima 30 000 st.to je dona granica:gradski autobus(dobre strane: veliki kapacitet prijevoza,pristupačnost u svim dijelovima grada,jeftino uređenje autobusnih stanica,jaka pokretljivost).Loše strane(jako je skup zbog goriva,održavanja-troškovi amortizacije,zagađenje,buka)Tramvaj(dobre strane:ekološki najprihvativiji,kapacitet) loše strane(ograničenost kretanja vezan je za tračnice i el,.energiju,gradnja infrastrukture jako je skupa,slaba je pokretljivost)Trolejbus se smatra najboljim oblikom javnog gradskog prijevoza,autobus koji ide na el.pogon (prednosti veliki kapacitet, nezagađuje,pokretljiv je kao i autobus).Podzemna željeznica je najefikasniji oblik prijevoza u velikim gradovima.Računa se da podzemna željeznica ima smisla tek kada grad ima 1.000000 stanovnika.(prednosti:brzina,nalazi se na neiskorištenom prostoru,veliki kapacitet)loša strana:skupa. Prvi oblik javnog prijevoza javlja se u 19st kočije,tramvaji koje su vukli konji,.Autobus se javlja između 2 sv.rata.Podzemna sredinom 20st.

Socijalno-prostorna struktura grada

4-elementa1.gustoća stanovnika u gradu2.unutar gradska preseljavanja3.dnevna pokretljivost stanovnika u gradu4.socijalna topografija grada

Gustoća st.u gradu jedno je od glavnih obilježja izražava se po broju stanovnika na jedinici površine.Dva osnovna tipa :1.opća gustoća izražava se na ukupnu površinu grada2.stambena gustoća izračunava se na površinu stambenih zona može biti bruto i neto.Bruto-površina cijele stambene zone(zelene površine,parkovi,parking)Neto sama površina stana.Gustoća ovisi o:veličini grada,način određivanja gradskih granica-međa,tipu stambenih zona,starosti,funkcionalnoj funkciji grada.Raste s veličinom i starošću grada,opada sa širenjem gradskih međa.

Unutar gradski razmještaj:najveća gustoća u stambenim zonama unutar grada opada prema središtu i CBD-ju.U malim i starim gradovima veća razlika na relaciji središte-rubne zone.Gustoća se mijenja s vremenom-istražuje se periodički. Angloamerika,Australija i Zapadna Europa velika razlika između središnjih i rubnih zona-područja u tercijarnoj zoni urbaniziranoj.Ostali dio svijeta:gustoća se ravnomjerno povećava u svim dijelovima grada.Uzrok: lošiji prometni sustav i cocijalni prestiž.

Unutar gradska preseljavanja-najizraženija u zemljama u tercijarnoj fazi urbanizacije,mogu znatno utjecati na promjenu strukture.Ekskluzivni (push) i atraktivni(pull) faktori.Eksplozivni: vanjski i unutarnji.Unutarnji: promjena društvenog statusa,ekonomskog statusa, etnička i rasna promjena,životni stadij obitelji.Vanjski: proizlaze iz neposredne sredine stanovanja.Atraktivni unutarnji ponuda stanova na tržištu,cijene,veličine,opremljenost i slično.Atraktivni vanjski položaj u odnosu na ostale dijelove grada,otvaranje radnog mjesta,pristupačnost posla.Eksplozivni imaju odlučujuću ulogu.Bogato stanovništvo češće seli na veće udaljenosti.Eksplozivni 1 faza(traženje stana)Atraktivni 2 faza(preseljavanje)

Dnevna pokretljivost stanovništva –velika dnevna pokreljivost odvojenost funkcija rada od funkcija stanovanja i ostalih funkcionalnih zona.Dan:dio radnom mjestu dio u stanovima,dio u kretnji.Noć:sve zone puste,osim stambenih.Noćno i dnevno stanovništvo.analizom se utvrđuje:1.ukupna masa stanovništva koje sudjeluje u kretanju2.polazište i odredište kretanja 3.način kretanja (prijevozno sredstvo)4.vremenska frekvencija unutar 24hRVSH HAUR-izraz za dio dana kada ima najviše prometa.Najveći dio opada na kretanje na rad(40%)

Socijalna topografija grada Razmještaj različitih populacijskih skupina u gradu.Tijesno je povezana sa stupnjem društveno-ekonomskog razvoja i urbanizacije.Geografska razlika Europa homoenija od drugih kontinenata,izraženija ekonomska difencijacija.Angloamerika i Australija jako i etničko,vjerska,rasna,jezična diferencijacija.Azija i Afrika rasna,vjerska i etnička.Latinska Amerika ekonomskeTercijarna faza urbanizacije nastaju slamovi (eng.slum)-unutarnje stambene zone koje su počele propadati zbog promjene strukture stanovništva.Ne razvijene zemlje prelazak iz ruralnog u urbano siromaštvo i nastanak squatter naselja.Eng.stanovnik koji se bespravno naselio na tuđe zemljište.Nastaju spontano bez plana i infrastrukture i građene su od otpadnog materijala.Brazil:favelas,macambas,Peru,Venecuela:barridas,Čle:calampas,Indija:bustesBivše Francuske kolonije:bidonvilles,bivše britanske kolonije:slums,shanty,towns.Turska gegeconda.Uglavnom zauzimaju preko polovice površine grada.Squatter stanovnici:stacionarni i mobilni.Unutarnji (beznenadni)slamovi i vanjski (slamovi nade).Segregacija-koncentracije stanovništva u jednom dijelu grada,može biti po socio-ekonomskom statusu,etničkoj pripadnosti,vjeri,jeiku,zemlji.Geto je dio grada kontinuirano naseljen stanovništvom specifičnih obilježja.To nije psiho,stanovništvo se pridružuje.

Morfološka struktura gradaProstorni raspored i međusobni odnos morfoloških elemenata u gradskom prostoru(ulice,trgovi,parcele,javne površine,blokovi zgrada i dr).Najveća pozornost se pridaje tipovima zgrada.1.položaj kuće u odnosu na ulicu:čeoni i uzdužni2.način gradnje:otvoren i zatvoreni3.starosti zgrada:prema razdobljima4.visina grada:prizemnice i višekatnice(dalje se dijele)ovisno o starosti,položaju u gadu i namjeni.5.građevni materijal6.oblik krovaMorfološka struktura ovisi o planu gada,načinu korištenja gradskog zemljišta i razvoja grada.Plan grada sastoji se od 3 elementa:ulice i njihov sastav,raspored parcela gradskog zemljišta,raspored zgrada.Tri skupine planova:nepravilni,radijalno-koncentrični,pravokutni.Struktura homogena i heterogena.Većina gradova ima heterogenu strukturu strukturu,posebno stari gradovi.Osnovne mreže ulica:-kvadratične-pravokutne-radijalno-koncentrične-nepravilni

Razvoj morfološke strukture 18.st.rušenje zidova,širenje okolice1.od 1760 na mjestu zidina kuće2.1760-1860-zelene površine3.1860-1895-ulice4.1895-različite namjene

Ekološki problemi grada

Grad gusto naseljen,kompaktno izgrađena sredina i funkcionalno dobro organizirana cjelina.Specifični odnosi između ljudi i okoline.Problemi:1.degradacija fizičkog okoliša2.problemi socijalne sredinej3.problemi prostorne organizacijeFizička degradacija:funkccijonalno umjesto humanizirane izgradne.Veliki problemi nastaju uslijed brze i guste izgradnje.Zagađivanje zraka ( plin,dim,prašina ,manja insolacija,pojava magle,promjene u temperaturi)Zagađivači:promet,industrija kućanstvo.Zagađenost ovisi o veličini grada,zelenim površinama,cirkulaciji zraka,mikroklimatskim zagađenjima,potrošnji vode-razvijeni svijet 600l/stGrad od 0,5mil. stanovnika=1800 t krutog i 190mil. Tekućeg otpada dnevno.Problem socijalne sredine:opadanje zajedništva,smanjenje standarda i društvenog života.Dehumanizacija,degradacija,salanizacija .Posljedice pojava mentalnih bolesti,agresivnosti,kriminala.Najveći problem slamoniziranim zonama,problem prostorne organiziranosti između pojedinca i institucije postoji stalna interakcija.Cirkulacija ljudi i roba

odvija se prometnom mrežam i sistemom.Opseg interakcije u većem prostoru zavisi od broja stanovnika u gradu.

Grad i okolica

Sve do 19st.grad je bio jasno izdvoje od ruralne okolice,a gradovi su bili maleni.Gradje bio čvrsto funkcionalno integriran s ralnom okolicom.Industrijska revolucija je potakla ubrzan razvoj gradova.Grad se širi u okolicu,što potiče proces automobilizacije.Suburbanizacija (periurbanizacija) promjene u okolici koje smanjuju ruralna obilježja u korist urbanih.Složen i dugotrajan proces koji prati socijo-ekonomski razvoj.Gradska regija=grad i njegov urbanizirana okolica s kojom tvori integriranu prostornu cjelinu.Način izdvajanja:1.određivanje gracije matičnog grada2.određivanje okolnih naselja3.utvrđivanje stupnja interakcije

Tipovi gradskih regija:morfološki i socio-ekonomski.Morfološku tvori grad sokolicom izdvojen na osnovu morfološke homogenosti(gustoća izgrađenosti).Conurbations (UK),URBANIZEDEA(sad), naj ubran area (Kanada), gusto naseljeni distrikti(Jpan).Socio-ekonomsku tvori grad i okolica koja je pod utjecajem grada doživjela socijo-ekonomsku preobrazbu.Kriterij za utvrđivanje centralnog grada,za utvrđivanje socijo-ekonomske preobrazbe, za utvrđivanje itegracije između okolice i grada.Suburbanizacija potiče razvoj gradova u okolici,a njihov razvoj posebno potiče centralni grad.Satalitski gradovi su naselja u okolici funkcionalno čvrsto povezan s centralnim gradom.Suburbanizacija je bliže centralnom gradu,a satelit je udaljen od njega i nerazvijeniji.Suburbanizacija se povodi planski.Sateliti imaju dobru prometnu povezanost s centralnim gradom.Preuzimaju dio funkcija iz centralnog grada(industrija, promet,usluge),preuzimaju dio stanovništva iz centralnog grada.Nodalna regija-grad i okolica s kojim je funkcionalno povezan u obliku stalne interakcije ljudi,roba i informacija.Ključno pitanje određivanja granica jer je nadalna regija otvoren sustav.Urbani sistem skup grana međusobno povezanih interakcijama.Ima 3 dimenzije:vremenska,prostorna,hijerarhijskaHijerarhijska-važnost funkcija grada izražena.Prostorna-veličina gradskog područja,regionalno,nacionalno,internacionalno, lokalno,dnevno,svjetski ili topološka obilježja.Vremenski:razdoblja s obzirom na stupanj društveno-ekonomskog razvoja,način organizacije proizvodnje i razmjene dobara,oblik prostorne ekspanzije.

Razvoj urbanih sistema u svijetu

Europa,Orjent,Afrika južno od Sahare,Azija,Angloamerika,Latinska Amerika,Australija i Oceanija.EUROPA-jedan od najurbaniziranijih,4 razdoblja razvoja urbanih sistema:1.antika,2.srednji vijek,3.renesansa i barok,4.industrijsko razdoblje.

Antika i Staro Grčka civilizacija.Polis-grad i okolni prostor(agrarno iskorištavanje).Največi broj Polisa imao je mali broj stanovnika do 750 atanovnika.3.razdoblja u razvoju staro Grčkog grada:1.Arhajsko razdoblje-središte je otok Kreta2.Klasično razdoblje –središte poluotok Peloponez i susjedni poluotok Atrika3.Helemističo razdoblje-veliki vladari Aleksandar Makedonski-prostorno se širi na jugozapadnu Aziju i prema sjevernoj Africiok .Urbana jezgra se prebacuje na poluotok u maloj Aziji.Prostorna struktura Staeogrčkog grada 3 važna elementa:1.Akropola-svetišta(uglavnom se grade na brežulku)2.Agora-glavni gradski trg imao je nepravilan oblok(tržnice,imala je političku ulogu)3.stambene četvrti-ulice su bile nepravilne,kuće su pretežito građene od drveta.U helonstičkom razdoblju grade se široke ulice,sade se drvoredi,grade se monumentalne masovne građevine,trg dobiva pravilan oblik,grad dobiva pravokutnu pravilnu mrežu ulica tzv.miletski tip grada.Stari Rim nastaje na Apeninskom poluotoku.Država se zasnivala na vojnom osvajanju tzv.parazitski tip ekonomije.U antici Staro Rimska civilizacija je bila jako urbana i gradovi su jako urbanizirani.Gradovi su imali i politički status dvije su razine bile-niži municipiji i drugi viši kolonija. Prostorna struktura Rimskog grada:pravokutna mreža ulica,gradovi su imali zidine,ble du dvije glavne ulice,ulica u pravcu sjever-jug zvale se cardo,a ulica u pravcu istok-zapad zvaala se decumamus,sve druge ulice bile su paralelne sa jednom od ove dvije.Na sjecištu bio je glavni gradski trg Forum,imao je pravila na Forumu su se gradile državne uprave i vjerske građevine.

Srednji vijek-propada Rimska država i svi elementi rimskih gradova,unutarnji raspad političkog sastava i društveni sastav dolazak Barbara.Većina gradova nemože se obnovit,propao je gospodarski sustav novi narodi nisu imali urbanu kulturu.Sada se oblikuje feudalni društveni sustav feudalizam.Ključnu ulogu ima zemljišni posjed,razvija se poljoprivreda.Rimski gradovi su se zadržali na sredozemlju-radi trgovine.Feudalci živ u Zamaku-utvrđeni dvorac-burg na germanskim jezicima.Od 11 do 14st.dolazi do procvata gradova.Došlo je do napretka poljoprivrede i pojavili su se viškovi poljoprivredne hrane.Zbog viškova pojavili su se trgovci i obrtnici.Trgovci i obrtnici se udružuju i osnivaju gradove na 2 načina.Jedan način odmah uz Burg grade svoja naselja-podgrđe.Drugi način da zaposjedaju slobodan prostor i na njemu grade grad.Feudalni portikalizam-rascjepanost koja je bila podloga za feudalnu monarhiju vladar zapravo nije imao stvarnu vlast.Krajem srednjeg vijeka dolazi do kraja feudalizma.Renesansa i Barok-period od 1500 do 1800g. javlja se nova ideologija-stvaranje velikog moćnog vladara.Nastaju velike apsolutističke vladavine Francuska,Španjolska,Dinastija Habsburg, Rusija.Ukidaju samoupravu i donose se zakoni koji vrijede za cijelu dežavu.Dolazi do razvoja moderne poljoprivrede(duhan,krompir,kukuruz)-donose se nove kulture.Otkrivanjem novih zemalja proširuje se trgovina.Uvodi se novčarsko poslovanje,grade se banke,burze.Zvjezdaste utvrde-fortifikacijski objekti u obliku zvijezde.U srednjem vijeku gradskog stanovništva bilo je oko 10% a na kraju 20%.Središte je na Atlantiku.Prostorna struktura:najveća pozornost predaje se gradskim ulicama,grade se široke gradske ulice tzv.Avenije,sade se drvoredi,raskošni vrtovi,gradski trkovi dobivaju pravilan oblik i pravilnu mrežu ulica.Grade se javne građevine:biblioteke,arhive,škole,bolnice,vojarne,banke i burze,zoološke vrtove,najmanje se pozornost predaje stambenim četvrtima.

Industrijsko razdoblje-uvodi se najamni radni odnos.Apsolutički politički sustav dolazi u krizu,pojavljuje se demokracki parlamentarni sustav.Razvoj industrije kao nove djelatnosti počinje u V.Britaniji na prostoru Manchester a. Ugljen je bio ključni element.Tvornice se grade u neposrednoj blizni rudnika.U gradovima se razvijaju 4 grane:1,rudarstvo,2.tekstilna industrija,3.metalurgija,4.brodogradnja.Zbog velike potrebe za radnom snagom dolazi do migracija se sela u grad i razvijaju se veliki industriski centri.U Barokni grad ubacuju se novi elementi:tvornice,željeznica,radničke četvrti rade se u blizini tvornice.

ORJENT-definira se kao prostor jugozapadne i središnje Azij i sjeverne Afrike zajedničko obilježje je religija,od 7st.širi se nova religija Islam koja će oblikovati čitav urbani sistem.Nastaje na Arapskom poluotoku.Raspršena naselja bila je nepoželjna.To je pustinjski i polupustinjski prostor nije imao uvjeta za poljoprivredu pa se stanovništvo koncentrira u gradovima gdje se bavi trgovinom.Tri razdoblja.1.ekspanzivno,2.kolonijalno,3.suvremeno razdoblje.Grad je imao središnju ulogu,upravno,gospodarsko,vjersko,kulturno,vojno središte-centralnu ulogu je imao,zato su gradovi imali visoki ravoj.

Ekspanzivno razdoblje:sa početkom Islama širi se prostor Orjenta.Orijentalna civilizacija širi se na već postojećim gradovima i gdje postoji dobra urbana kultura.Postojećai gradovi na obalama mora stagniraju grade se novi u unutrašnjosti,na karavanskim putevima razvijaju se centri gradova.Osnova je bila trgovina.Od 15 do 18st. Vrijeme velikih geografskih otkrića.Glavni centri se sele sa Arapskog poluotoka u jugozapadnu Aziju:Bagdad,Damask,Istambul.Prostorna struktura Islamskog grada-stara gradska jezgra naziva se Medina obilježena je nepravilnom mrežom ulica,posebno puno slijepih ulica,središnje mjesto imala je velika đamija koja se nazivala Mošeja,uz nju su se gradile druge važne građevine:bolnica naziva se aristan,medresa(učilište),javno kupalište naziva se haman.Aristokracija unutar utvrde-kazba,središnje mjesto u gospodarskom pogledu razmjene i proizvodnje je tržnica-suk ili bazar,čaršija.Postojala je vjerska i etnička sagregacija.

Kolonijalno razdoblje:počinje sa ekspanzijom europskih sila na ovaj prostor u 19st.Ujedinjeno Kraljevstvo dolazi u perziju.Kolonijalne zemlje uvode nove elemente u gradu-dvojna struktura grada uz medinu europljani grade europsku četvrt po zapadnjačkom stilu-grade za svoju administraciju,dolazi do razvoja industrije i socijalnog raslojavanja.

Suvremeno razdoblje-počinje nakon 2 sv.rata sa stjecanjem nezavisnosti počinje 3 razdoblje.Dolazi do masovnih migracija sa sela u gradove.Orjent je danas dio svijeta sa najvećom stopom gradskog stanovništva na svijetu.Rezultat toga je veliko squatter naselje.

AFRIKA JUŽNO OD SAHARE:-prostor koji je najslabije urbanizirani dio svijeta.Uruanda 3% gradskog stanovništva.Tri razvoja urbanih sistema:.predkolonijalno,2.kolonijalno,3.postkolonijalno.Predkolonijalno razdoblje-prvi gradovi nastaju u savanama zapadne Afrike-lodna zemlja,izmjena kišnog i sušnog razdoblja.Prve države i prvi gradovi nastaju u unutrašnjosti.Do razvoja gradova dolazi u unutrašnjosti,Do razvoja gradova dolazi pod utjecajem trgovaca koji dolaze iz drugih dijelova svijeta to su bili Arapski trgovci koji su također širili Islam.Gradovi nastaju vanjskim poticajem-grad je bio strano tijelo.Kolonijalno razdoblje-prvi oplovili Portugalci počinje negdje u 19st,a europljni dolaze već u 15st. Radi trgovine.Europljani na obalama osnivaju trgovačke postaje (zlato,slonova

kost,skupo drvo,drago kamenje,robovi)trgovačke postaje stalno mijenjaju vlasnike.Princip jedna kolonija jedan grad s tim da je taj grad na obali mora,bio je istodobno luka i upravni centar.Postkolonijalno razdoblje-počinje nakon 2sv.rata kada se Afričke zemlje oslobađaju kolonijalne vladavine.Naslijedila je kolonijalnu mrežu i pokušava je promijeniti tako da se glavni grad preseljava sa obale u unutrašnjost,Nigerija-Abuja,Obala Bjelokosti,Tanzanija.

AZIJA: razvoj urbanih sistema-podrazumijeva se južna,jugoistočna,i istočna Azija.Razvoj urbanih sistema odvija se u tri razdoblja:1.doba autohtonih kultura2.kolonijalni3.postkolonijalno Dba autohtonih kultura-prvi gradovi nastaju u okviru domaćih civilizacija to je u područjima velikih rijeka Indiji na rijeci Ind, u Kini na dolini Žute rijeke i njenih pritoka i dijelom Crvene rijeke.Ovo doba autohtonih civilizacija tijekom srednjeg vijeka urbana mreža se širi paralelno s razvojem pojedinih država.Tipično je da je svaka država a i svaka dinastija razvijala svoju urbanu mrežu,stalno su se gradovi uzdizali i propadali.Najgušća urbana mreža oblikovana je u Indiji,Kini i Japanu.Tipično je veliki broj gradova preko 10.000 stanovnika.U zadnjoj fazi od 15 do 19st. na ovaj prostor počinju dolaziti trgovci.U trenutku dolaska europljana većina stanovništva živjela je u unutrašnjosti jer je prevladavala agrarna ekonomija.Europljani na ovaj prostor dolaze putem trgovačkih društava organizirano koje štiti država.Oni na obalama podižu trgovačke postaje.One će se kasnije razviti u velike gradske centre.Kolonijalno razdoblje počinje u drugoj polovici 19st. kada europljani zauzimaju unurašnjost-jedna kolonija jedan grad,poticanje razvoja obalnih gradova koji postaju najveći.Postkolonijalno razdoblje počinje nakon 2sv.rata kada se Azijske zemlje oslobađaju europske kolonizacije.Najveći gradovi su na obalama mora.Tipično za gradove veliko doseljavanje squatter naselja(divlja).Imaju dvojnu strukturu domnraju romanski jezici koji su se razvili iz latinskog jezika(španjolski,portugalski,francuski)najrazvijeniji(engleski i nizozemski).Razdoblja:predkolonijalno,kolonijalno,republikansko,suvremeno.Predkolonijalno-gradovi nastaju u okviru autohtonih kultura u srednjoj i Južnoj Americi(Maja poluotok Micatin Jonathon,Asteci na Meksičkoj visoravni,Inke na Andskim visoravnima). U doba najveće ekspanzije obuhvaća samo 5% Latinske Amerike.Peva tradicionalnu četvrt i europsku četvrt.U pojedinim gradovima u jugoistočnoj Aziji postoji trostruka ili četverostruka struktura(tradicijonalna,europska,indijska,kineska).

LATINSKA AMERIKA- to je prostor južno od Rio Grade-a.Tamo dominiraju romanski jezici koji su se razvili iz latinskog jezika(španjolski,portugalski,francuski) najrazvijeniji(engleski,danski).Razdoblja.PREDKOLONIJALNO,KOLONIJALNO,REPUBLIKANSKO,SUVREMENO.Predkolonijalno-gradovi nastaju u okviru autohtonih kolonija u srednjoj i južnoj Americi(Maja-poluotok Micatin Jahtom,Asteci na Meksičkoj visoravni,Inke na Andskim visoravnima).U doba najveće ekspanzije obuhvća samo 5% Latinske Amerike.Prva naselja nastaju oko 3000g.pr.Krista na visoravnima i u dolinama.Gradovi se razvijaju paralelno sa poljoprivredom.Imali su vojne,upravne,vjerske funkcije,imali su važnu ulogu.Rzvijena je trgovina,obrt,prerada i proizvodnja gređevinskih materijala.U sjevernoj Americi najvažnije klaasično i postklasično razdoblje:Tenochtitlan 81325)i Taleteller (1327).Tenochtitlan 165.000 stanovnika u južnoj Americi urbani sistem se razvija u priobalnim dolnim područjima od 11 do 14 st.Sredinom 15st.ekspanzija Inka za 80g.imperij sa 6 mil.ljudi

(Ekvador.središnji Čile),Cisco I Quite glavna središta.1492 dolazak Combo-a. Svi su gradski centri bili u unutrašnjosti.Prostorna struktura:pravilna mreža ulica i glavni trgovi,velike građevine,bez zidina,plodni vrtovi(činampa).unutar gradova uzgajali su se poljoprivredni proizvodi.Na glavnom graddkom trgu reprezentativne gređevine,prometa nije bilo jer nije bilo kola,kontakti postojali urbani utjecaj ne.Kolonijalno razdoblje-1492 dolazak španjolaca na Karipsko otočje,1492-1519 osnivanje gradov na Karipskim otocima za trgovanje.istraživanje i osvajanje.Neka naselj napuštana,a neka više puta snivana na različitim lokacijama(Habana,Sanci,Spites).Santo Domingo-najvažnije naselje(glavni grad Dominikanske republike)središte španjolske kolonijalne uprave.Nije bilo resursa za razvoj grada to je ključni problem.Nakon 1519.g.Španjolci počinju sa osvajanjima i to države gdje postoji gusta urbana mreža.Osnivaju podkraljevstva Meksička,Eldorado,do kraja 18st.osnivaju nove gradove.Glavni poticajni element rde,sirovine,nisu našli zlato ali jesu srebro-što je utjecalo u Španjolskoj do inflacije.Kolonijalno razdoblje-španjolci dolaze kao osvajači a portugalci kao trgovci.Od 1919.g.španjolci su širili svoj posjed nelogično-prvo su osvojili unutrašnjost i onda idu prama obali.Portugalci idu postepeno od obale prema unutrašnjosti.Grad dominira lkolicom i bio je ishodište osvajanja.Prostorna struktura-pravokutna mreža ulica(portugalci nisu imali),to su naredili kraljevi Karlo I. i Filip II. Cuadra( menzonal-112x120m,jedna neizgrađena plaza),središta neizgrađena gradile su se uprava,crkva.Najviše građevina u baroknom stilu.Katolička crkva najviše ističe barok.Republikansko razdoblje-počinje početkom 19st.kada se zasnivaju neovisne republike (u europi napoleonski ratovi).Kolonijalna ekonomija bazirana na:izvozu sirovina i poljoprivrednih kultura a uvoze se industrijski proizvodi.Španjolski kolonijalni posjed se raspada-centrifugalni sistem,jursidikacija do utjecaja sfere drugog grada.Područje administrativne kontrole i ekonomske eksploatacije.Oblikuju se gradovi-države prilikom oslobađajućih ratova(1808-1825).Fragmuntacija španjolskog posjeda zbog nepostojanja podjele rada.U Portugalskom posjedu grad nije imao tako veliku ulogu.Kolonijalni tip ekonomije zadržan,svaka država osniva svoj urbani sistem.Glavni grd ujedno i lučno središte.Imigracija Europljana povećava razvoj obalnih gradova.Suvremeno razdoblje-počinje tijekom prvog sv.rata Nijemci blokiraju pomorski promet-zbog toga dolazi do nestašice industriskih proizvoda iz europe.Počinje industralizacija koja uzrokuje ruralni egzodus i razvoj velikih gradova.Porast gradskog stanovništva brži od porasta ukupnog porasta stanovništva.Nastanak quarter naselja,preseljavanje u gradove direktno i etapno.Migracije selektivne po dobi i spolu,lavni motivi socijoekonmski.Imigracija nije ekonomski opravdana nego je rezultat težnje za životom u gradu.

ANGLOAMERIKA-(SAD-Ramada)-naziv jer su taj prostor naselili anglosanski narodi.Tri razvoja urbanih sistema:1.kolonijalno2.industrijsko3.metropolitansko

Kolonijalno-6 mil.je naselilo prvi su bili Španjolci koji dolaze radi širenja katoličke vjereni traže zlato.Dolaze na područje Rio Grande-a,Florida,California.Osnivaju prvi grad na američkom tlu 1565.Sv.Agustin (Florida).Gradovi:vjerska središta i ishodišta osvajanja.Obala Meksičkog zaljeva je bez gradova zbog sukoba domoradskog naroda.California (1769-1823) 25 najsiromašnijih stanica(San Diego-San Francusko) oko 10 km udaljene od mora i jedan

dan putovanja.Drugi su Francuzi dolaze u 17st.pod krivljem države (hugenoti),razvoj stočarstva i ratarstva.Dolaze na Atlantsku obalu St Lawrence.Velika jezera-Mississippi do Meksičkog zaljeva.Osnivaju urbana i ruralna naselja.Kolonija Nova Francuska 1803.g.gube sv teritorije,zadržavaju se u Québeu.Treći su Englezi dolaze na Atlantsku obalu u 16st. i povlače se nazad u Europu.Novo doseljavanje u 17st.(purtiranci-čistunci,svoji radom izgradili su SAD na svojoj životnoj filozofiji i šire rasizam.Osnivaju koloniju Nova Engleska (kromska)Nizozemci-dolaze trgovačkim putem na Atlantsku obalu u 17st. osnivaju koloniju Nova Nizozemska.New Amsterdam(1625)drugi naziv New York.Šveđani u 17st. dolaze u zemlju Delaware (Nova Švedska)1643 Fort Cristina (Wilmington.Rusi dolaze kao lovci i trgovci naseljavaju Aljasku (Ruska Amerika).Glavno središte Novo Arhinelsko(Sitsk).Stvoreno 6 nezavisnih urbanih sistema povezanih sa Europom.U.K.u 18st.potiskuje ostale države i stvara jednostavnu urbanu mrežu.

Kolonijalno razdoblje-odcjepljenjem SAD-a nastaju dva urbana sistema (SAD i Kanada).Širenje urbanih mreža od obale prema unutrašnjosti.

INDUSTRIJSKO RAZDOBLJE

Razvoj poljoprivredne industrije u 19 st. impuls nagle urbanizacije, začeci industrije 1830.-ih- 1880. ih nagli razvoj.Gradnja prometne (željezničke) mreže, uvoženje parobroda i automobila.Migracije na relaciji selo-grad iz Europe i drugih kontinenata.Početak 19.st. najveći gradovi na obali.1830.-1870. širenje na zapad (željeznica)Svi najveći gradovi osim Petersburga istočno od Apalačkog gorja, parobrod potiče razvoj gradova na velikim jezerima.1870.-1920. – naseljavanje zapada i jači razvoj gradova središnjeg zapada ( Kunsas City, Omaha, Oklahoma City).Naseljavanje Pacifičke obale:San Francisco, Seattle, Portland, Los Angeles.Od 1920. rudarski gradovi gube značenje, razvijaju se gradovi na obali meksičkog zaljeva (nafta) i Pacifičkoj obali (Kalifornija).

METROPOLITANSKO RAZDOBLJE

Počinje između dva svjetska rata, s procesom automobilizacije. Suburbanizacija- preseljavanje stanovništva iz središta na rubove grada i okolicu.Srastanje gradova s okolnim naseljima i nastanak milijunskih urbanih regija.Danas 80% stanovništva živi u metropolitanskim regijama.Od 1970.-ih stanovništvo urbanih regija raste brže od ukupnog stanovništva.Dehumanizacaija i izolacija središnjih zona, porast kriminala.Prostorna struktura – mladi grad, mladost, prvi se podižu u 17.st., većina u 18. i 19., razvijaju se paralelno s razvojem modernog prometa, posebno željeznice.Nema srednjovjekovnu jezgru, a zidine su bile u obliku palisada.Nema palače zbog republikanskog uređenja, pravokutna mreža ulica, donijeli Španjolci.Površinom od 16,09 m2 podijeljena na 144 kvadratična bloka (stranica 100m).Kroz sredinu sjever-jug prolazi glavna ulica, orijentacija ulica prema stranama svijeta, sjever-jug- avenije, istok zapad-streets, izuzetak neki primorski i riječni gradovi (New York).Promet jednosmjernim ulicama: manje nesreća (+), mnogo raskršća (-).

Drvo je glavni građevni materijal (70% kuća). Česti i razorni požari.Nema tržnica osim u gradovima s jakom romanskom komponentom (New Orleans, St. Lois, Toronto).Gradski trg s upravnom funkcijom, crkve se visinom ne ističu kao u Europi. Neboderi se grade do kraja 19. st. na čvrstoj podlozi pomoću čeličnih konstrukcija, pretpostavka izum dizela 1857. godine.Prvi neboder 1885. godine, u Chicagu (10 katova).Koncentracija nebodera u središtu (Skyline).Stilski uzori u Europi (neoklasika, negotika).Nazivni: nedostatak urbane tradicije i kratka povijest.Oko 3000 antičkih imena do kraja 18.st. ( Ithaca, Siracuse, Memphis, Philadelphia).Preuzimanje europskih naziva: Boston, Manchester, Halifax. Dodavanje perfeksa „novi“: New York, New Orleans, New Bedfard.Domorodački nazivi: Seattle, Chicago, Toronto.Krajem 19. st. anzivi po povijesnim osobama: Austin, Houston, Vancouver.Nizak grad- preko 60% građevina su jednokatnice.CBD-okružen slamovima, a na rubu grada srednja i visoka klasa.

AUSTRALIJA

Razdoblja: kolonijalno, industrijsko, centralističko.Kolonijalno:Britanci je prvi naseljavaju. 1788. osnivaju grad Sidney, do tad nisu postojala gradska ni seoska naselja. Podijeljen je u 6 kolonija.U 19.st. gradi se najveći dio gradova, i to na obali zbog prirodnih obilježja.Izvozni tip gospodarstva nije pružao poticaj jačem razvoju gradova.Industrijsko:Počinje nakon II. Svjetskog rata, kada je po prvi put zabilježena prevlast sekundarnog sektora nad primarnim sektorom. Jača razvoj obalnih gradova. Urbanizaciju prati: razvoj željezničke mreže.Centralističko:Počinje 1960. s naglim razvojem tercijarnog sektora. Uslužne djelatnosti koncentriraju se u velikim gradovima, veći centar je obilježje još bržeg razvoja.