urbanistiþ ki plan ureÿ enja naselja faå anaupu naselja faåana (u daljnjem tekstu:plan)...

Naziv prostornog plana:

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 PulaTel: +385 52 591200, 591 301

Fax: +385 52 591397E-mail: [email protected]

Fa ana, 06/2007.

Op ina Fa anaOp insko vije e

Slu bene novine Istarske upanije ______/ 07.

Urbanisti ki planure enja naseljaFa ana

mailto:[email protected]

http://www.urbis72.hr

2

Urbanisti ki plan ure enja naselja Fa anaOp ina Fa anaBroj ugovora: 5664Godina: 2007.

upanija: Istarska upanijaop ina: Op ina Fa anana elnica: Du anka uran

naziv prostornog plana: Urbanisti ki plan ure enja naselja Fa ana

pravna osoba koja je izradila plan: Urbis 72 d.d. puladirektor: Giankarlo upi , dipl.ing.gra .

broj ugovora: 5664godina izrade: 2007.

koordinatori plana: Op ina Fa anaDu anka uran

Urbis 72 d.d. pulaDragan Radolovi , dipl.ing.arh.

stru ni tim u izradi plana: Dragan Radolovi , dipl.ing.arh.

voditelj plana: Eli Mi an, dipl.ing.arh.planeri prometnica i infrastrukture: Barbara Peru ko, dipl.ing.grad.

mr sc Milan Damiani , dipl. ing. el.Senka Zarubica, dipl. Ing.gra .Valter Na , ing. telek.Robert Milovan, dipl.ing.stroj.

suradnik: Sergej Banovi , gra . teh.

3


program mjera za unapre enje stanja uprostoru: Slu bene novine Istarske upanije 17/05

odluka op inskog vije a op ine fa anao dono enju prostornog plana: Slu bene novine Istarske upanije____/ 07pe at op inskog vije a op ine fa ana:

predsjednik op inskog vije a op inefa ana:

Sandra Naki Pavli

javna rasprava objavljena: 17.11.2006.javni uvid odr an: 24.11.-24.12.2006.pe at tijela odgovornog za provo enjejavne rasprave:odgovorna osoba za provo enje javnerasprave:

Du anka uran

suglasnost na prostorni plan premalanku 26b.zakona o prostornom

ure enju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i100/04):

URED DR AVNE UPRAVE U ISTARSKOJUPANIJI

Slu ba za prostorno ure enje, za titu okoli a Iimovinsko pravne posloveOdsjek za prostorno ure enje

Klasa: 350 – 05/07-01/327Urbroj:2163 – 04 – 02 – 07 - 2Pula, 10. svibnja 2007.

suglasnost na prostorni plan premalanku 45.a zakona o prostornom

ure enju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i100/04):

MINISTARSTVO ZA TITE OKOLI A ,PROSTORNOG URE ENJA I GRADITELJSTVAKlasa: 350 – 02/07-04/85Urbroj:531 – 06 – 07-2Zagreb, 14.lipnja 2007.

istovjetnost ovog prostornog plana sizvornikom ovjerava:

pe at nadle nog tijela:

4


Sadr ajI. TEKSTUALNI DIO - OBRAZLO ENJE

1. POLAZI TA1.1. Polo aj, zna aj i posebnosti dijela naselja u prostoru op ine Fa ana1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.2. Prostorno razvojne zna ajke1.1.3. Infrastrukturna opremljenost1.1.4. Za ti ene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i

posebnosti1.1.5. Obveze iz planova ireg podru ja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gusto a stanovanja i izgra enosti)1.1.6. Ocjena mogu nosti i ograni enja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG URE ENJA2.1. Ciljevi prostornog ure enja op inskog zna aja2.1.1. Demografski razvoj2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura2.1.4. O uvanje prostornih posebnosti dijela naselja2.2. Ciljevi prostornog ure enja dijela naselja2.2.1. Racionalno kori tenje i za tita prostora u odnosu na postoje i i planirani broj

stanovnika, gusto u stanovanja, obilje ja izgra ene strukture, vrijednosti iposebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapre enje ure enja op ine i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG URE ENJA3.1. Program gradnje i ure enja prostora3.2. Osnovna namjena prostora3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na in kori tenja i ure enja

povr ina3.4. Prometna i uli na mre a3.5. Komunalna infrastrukturna mre a3.6. Uvjeti kori tenja, ure enja i za tite povr ina3.6.1. Uvjeti i na in gradnje3.6.2. Mjere za tite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i

ambijentalnih cjelina3.7. Sprje avanje nepovoljna utjecaja na okoli

5


II. PRILOZI• izvod iz sudskog registra• suglasnost za upis u sudski registar• rje enje o upisu u imenik ovla tenih in enjera• suglasnosti i mi ljenja

III. ODLUKA O DONO ENJU UPU NASELJA FA ANA (SN I _____/ 07)

ODREDBE ZA PROVO ENJE1. OP E ODREDBE2. UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA POVR INA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA3. UVJETI SMJE TAJA GRA EVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI4. UVJETI SMJE TAJA GRA EVINA DRU TVENIH DJELATNOSTI5. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH GRA EVINA6. UVJETI URE ENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE E S PRIPADAJU IM OBJEKTIMA IPOVR INAMA

6.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MRE E6.1.1.Javna parkirali ta i gara e6.1.2.Trgovi i druge ve e pje ke povr ine6.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MRE E6.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MRE E7. UVJETI URE ENJA JAVNIH ZELENIH POVR INA8. MJERE ZA TITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRA EVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI9. POSTUPANJE S OTPADOM10. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI11. MJERE PROVEDBE PLANA11.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA URE ENJA11.2. REKONSTRUKCIJA GRA EVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI12. ZAVR NE ODREDBE

IV. GRAFI KI DIO

1. KORI TENJE I NAMJENA POVR INA 1:20002. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MRE E2.1. PROMET NA MRE A 1:20002.2. TELEKOMUNIKACIJE 1:20002.3.a. ELEKTROENERGETIKA- SREDNJI NAPON 1:20002.3.b. ELEKTROENERGETIKA- NISKI NAPON 1:20002.3.c. JAVNA RASVJETA 1:20002.4. PLINOOPSKRBA 1:20002.5. VODOOPSKRBA 1:20002.6. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA 1:20003. UVJETI KORI TENJA, URE ENJE I ZA TITE POVR INA 1:20004. OBLICI KORI TENJA,NA IN I UVJETI GRADNJE 1:2000

6


I. OBRAZLO ENJE

1. POLAZI TA

Uvod

Op ina Fa ana izradila je Izvje e o stanju u prostoru op ine Fa ana te temeljem Programamjera za unapre enje stanja u prostoru (SN I 17/05.) definiralo namjeru da se omogu iostvarenje ciljeva i zadataka razvoja, usmjeravanje izgradnje u naselju Fa ana. Obaveza izradeUPU naselja Fa ana (u daljnjem tekstu:Plan) utvr ena je u PPUO Fa ana (SN I 10/06.) kojimsu i definirane granice obuhvata za koje se Urbanisti ki plan ure enja donosi kako je prikazanona kartografskom prikazu 3.4. PPU Op ine Fa ana.

Ugovorom broj 5664 izme u Op ine Fa ana kao naru itelja i Urbisa 72 d.d. Pula kao nositeljaizrade, precizirane su obveze o suradnji na izradi Urbanisti kog plana ure enja dijela naseljaFa ana, ime je ostvaren postupak realizacije donesenog Programa mjera za unapre enjestanja u prostoru.

Na osnovu navedenog ugovora pristupilo se izradi Urbanisti kog plana ure enja naselja Fa anakao zakonski definiranoj podlozi za ure enje naselja Fa ana.

Prethodna rasprava odr ana je 15.12.2006. te su prikupljeni relevantni podaci o postoje emstanju infrastrukture i ostali podaci bitni za podru je izrade UPU Fa ana.

Prijedlog UPU Fa ana prezentiran je na javnoj raspravi odr anoj 24.11.-24.12.2006. te jetemeljem Izvje a o javnoj raspravi izra en Kona ni prijedlog Plana.

1.1. POLO AJ, ZNA AJ I POSEBNOSTI NASELJA, ODNOSNO DIJELA NASELJA U PROSTORU OP INE FA ANA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Povijest naseljavanja podru ja naselja Fa ana mo e se pratiti od anti kih vremena, kada se,posebno u razdoblju od 2. do 5. stolje a kasnoanti ki kompleksi vila (Valbandon, San Lorenzo,vjerojatno i Fa ana) transformiraju u manje ruralne strukture, uz koje, doseljavanjem novogstanovni tva iz Panonije, nastaju i nova manja naselja (Florian, Tavain, Marana).Naseljenost podru ja se nije bitno mijenjala sve do kasnog srednjeg vijeka, kada, kao i na cijelojPulj tini, dolazi do masovnog propadanja malih ruralnih naselja i op e depopulacije, a to senastavlja, usprkos brojnim poku ajima rekolonizacije od strane Mleta ke Republike, sve do 19.stolje a.Po etkom 19. stolje a uspostavlja se relativno stabilno stanje, koje traje do druge polovine 20.stolje a, u kojemu Fa ana proporcionalno raste i zahvaljuju i turisti kom razvoju Brijuna razvijaribarstvo, malo gospodarstvo i ugostiteljstvo.U tom periodu Fa ana dobija i kolu, ime se po inje izdvajati od drugih naselja sli ne veli ine izna aja.No, bez obzira na relativno stabilno i prosperitetno stanje tijekom 19. i prve polovine 20.stolje a, Fa ana nije do ivjela sna an urbanizacijski pomak, tako da mo emo konstatirati da jepovr ina naselja od kraja srednjeg vijeka do kraja 2. svjetskog rata porasla ukupno za cca

7


100% (sa 1,0 na 2,0 ha).Nakon 2. svjetskog rata, stvaranjem dr avne rezidencijalne zone na Brijunima, Fa ana dobijastatus "strogo kontroliranog podru ja" koji sprje ava ja i prostorni i gospodarski rast naselja, tese u zamjenu za izostali turisti ki razvoj, potencira razvoj industrijskih djelatnosti.Fa ana pak postaje satelit grada Pule, "stambena zona" u svakom smislu rije i, te se razvojnaselja i dalje ne doga a temeljem kori tenja osnovnih razvojnih potencijala.Od sredine 70-tih godina urbani se rast Fa ane po inje planerski usmjeravati (Urbanisti ki planFa ana,1974.), a tek nakon 1983. (dono enje PPO Pula), a posebno nakon dono enja Zakonao NP Brijuni (1983.) i PPPPN "Nacionalni park Brijuni i pripadaju i priobalni pojas" (1989.) ,stvaraju se osnove za turisti ki razvoj Fa ane i cijelog priobalja.U to vrijeme, posebno od sredine 70-tih godina, Fa ana do ivljava nagli urbani rast, rastu itijekom 70-tih godina do veli ine od cca 20,0 ha, a do kraja 80-tih na cca 40,0 ha. Danasgra evinsko podru je naselja utvr eno PPUO Fa ana (SN I 10/06.) obuhva a povr inu od cca90 ha.

Postoje e stanje u zoni obuhvata UPU-a utvr eno je analizom i snimanjem postoje egnadzemnog stanja terena i objekata te su utvr eni slijede i odnosi povr ina u postoje ojnamjeni prostora ukupnog obuhvata UPU-a:

TABLICA 1 – ISKAZ POVR INA ZA POSTOJE E STANJE PODRU JA OBUHVATA UPU FA ANANAMJENA POVR INA POVR INA (ha) UDIO U POVR INI

OBUHVATA UPU-a (%)STAMBENA NAMJENA 34,37 33,17POVREMENO STANOVANJE 0,70 0,69MJE OVITA NAMJENA 10,42 10,27JAVNA I DRU TVENA NAMJENA 1,57 1,55 %GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA 0,54 0,53 %GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKOTURISTI KA

0,11 0,11 %

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA 3,59 3,54 %JAVNE ZELENE POVR INE 1,01 1 %ZELENE POVR INE – UME 0,49 0,48 %NEURE ENE POVR INE 0,93 0,92 %POLJOPRIVREDA 44,33 33,82 %GROBLJE 1,33 0,33 %BENZINSKA POSTAJA 0,03 0,03 %KOLNE I PJE KE POVR INE 13,78 13,58 %OBUHVAT PROSTORNOG PLANA 110,00 100 %

Iz navedenog iskaza povr ina vidljivo je da gotovo tre inu podru ja obuhvata zauzimajupoljoprivredne povr ine u isto nom dijelu naselja.Bitno je napomenuti da je snimkom postoje eg stanja uo en nedostatak prostorno planskedokumentacije u dijelu naselja isto no od C 5115 koji je rezultirao “razbacanom” izgradnjom uokviru vlasni kih parcela te nepostojenjem prometnog sustava naselja koji sabirnimprometnicama povezuje naselje.

Kroz suradnju sa nadle nim komunalnim i javnim poduze ima te postoje im korisnicima

8


prostora kroz prethodnu raspravu odr anu 15.12.2005. dobiveni su relevantni podaci zaplaniranje prostora na podru ju obuhvata UPU Fa ana u segementu namjene povr ina,infrastrukturnih sustava, uvjeta kori tenja, ure enja i za tite prostora te na ina i uvjeta gradnje,te je Nacrt prijedloga UPU Fa ana dostavljen Poglavarstvu Op ine Fa ana koje je utvrdiloPrijedlog plana za javnu raspravu.

Prijedlog UPU Fa ana prezentiran je na javnoj raspravi odr anoj 24.11.-24.12.2006. te jetemeljem Izvje a o javnoj raspravi izra en Kona ni prijedlog Plana.

1.1.2. Prostorno razvojne zna ajke

Podru je obuhva eno Urbanisti kim planom ure enja naselja Fa ana (u daljnjem tekstu: Plan)definirano je va im prostornim planom ireg podru ja – PPUO Fa ana (SN I 10/06) teobuhva a:

- izdvojeno gra evinsko podru je dijela statisti kog naselja Fa ana veli ine cca 90 ha- izdvojenu zonu gra evinskog podru ja sporta naselja Fa ana- zonu rekreacije Fa ana izvan gra evinskog podru ja.

Granica obuhvata Plana prikazana je u grafi kom dijelu Plana u mjerilu 1: 2 500. Podru jeobuhvata Plana ini povr inu od cca 110 ha.

Naselje Fa ana razvilo se je uz postoje u upanijsku cestu C 5115 i to:- zapadno od postoje e prometnice

Jezgra naselja Fa ana ini osnovnu strukturu naselja u ijoj su kontaktnoj zoni – ju no isjeverno nastale nove stambene zone sa izra enim centralnim funkcijama.Sedamdesetih godina pro log stolje a sjeverno od povijesne jezgre nastali su tvorni kikompleksi koji su zapu teni zadnjih desetak godina te doprinose zapu tenom izgleducentralnog dijela naselja Fa ana.

- isto no od navedene upanijske ceste nastale su zadnjih tridesetak godina mahomstambene zone sagra ene bez kvalitetne infrastrukture pa mnoge prometnice ne zadovoljavajuminimalne tehni ke uvjete

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1.Prometna mre a

Na podru ju naselja Fa ana, sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dr avne ceste,upanijske ceste i lokalne ceste (NN br. 79/99, 111/00 i 98/01), razvrstana je javna cesta –upanijska cesta 5115 Pula (Veli Vrh) - Fa ana - Peroj - TN Barbariga sa za titnim pojasomirine 15 m sa svake strane zemlji nog pojasa.

Osim navedene javne ceste upanijskog zna aja, unutar zone obuhvata nalaze se i slijede elokalne ceste:

L 50161 Fa ana - D3 (Kanal kod Gali ane) - "Gali anska cesta"L 50178 Fa ana – Vodnjan

Obzirom da na podru ju Op ine Fa ana nema dr avnih javnih cesta, ne provode se redovitabrojanja prometa.Stoga se, kao okvirni podatak iz PP I navodi da je tijekom lipnja 1996. Istarska upanija izvr ilajednokratno 24-satno mjerenje prometa na dionici Pula - Fa ana, te je tom prilikom zabilje en

9


promet od 3075 vozila u oba smjera.Obzirom da je u me uvremenu TN BI - Village zapo elo s poslovanjem, to je zasigurnoizazvalo pove anje obima lokalnog prometa na dionici Pula - Fa ana , mo e se dati procjenamaksimalnog ljetnog dnevnog prometa od cca 4.800 - 5.000 vozila, PLDP-a ( prosje nog ljetnogdnevnog prometa) 4.500 - 4.800 vozila, te PGDP-a (prosje nog godi njeg dnevnog prometa) od2.800 do 3.000 vozila.Na drugim je dionicama cesta u op ini determinantan PDLP, za koji, iako nemamo podataka obrojanju, pa se upanijskim planom uzela slijede a pretpostavka I to temeljem brojanogprometa na obodnim dr avnim i upanijskim cestama (mjerna mjesta Bale i Vodnjan, Hrvatskauprava za ceste, 2001.g., ) te postoje eg kapaciteta ciljanih lokacija:

L 50161 - 200 - 300 vozilaL 50178 - 1.200 - 1.400 vozila

Glavnu cestovnu okosnicu ini upanijska cesta 5115 (Pula – Fa ana-Peroj) i L 50178(Vodnjan- Fa ana) koja po izgradnji Istarskog ipsilona - dionice Vodnjan - Pula I vora Vodnjanjug postaje gavni pravac prema naselju Fa ana, Valbandon, Peroj, Barbariga.

upanijska cesta 5115 koja prodire I dijeli naselje na isto ni dio koji je gotovo u cijelostinamjenjen stanovanju I zapadni dio koji je uz stanovanje orjentiran poslovnoj namjeniOsim navedenih javnih cesta postoji I lokalna cesta L 50161 (Fa ana – Gali ana) koja postojealternativni pravac izme u Istarskog ipsilona I naselja Fa ane.Lokalne ceste prote u se prema unutra njosti (isto nom dijelu) i dijelom prolaze krozgra evinsko podru je naselja koje je (kako je ve re eno) namjenjeno stanovanju.

Na alost sabirne i stambene ulice naj e su dijelomi no realizirane i nedovr ene, pa danasine slijepe ceste.

Na spomenute glavne prometnice, upanijske I lokalne ceste, direktno se priklju uju stambeneulice naselja, dok su sabirne ulice (pru aju i se radijalno trebale sakupiti promet sa stambenihulica),a ostale na kao provedene parcelacije na katastarskim planovima, kao trag nanekada nje provedbene urbanisti ke planove. Bez obzira na parcelaciju, imovinsko pravniodnosi nisu rje avani.Poslijednjih godina Op ina Fa ana iskazala je interes za pronala enjem rje enja izme upostoje e izgra enosti I prethodnih namjera planova za sabirnim ulicama, pa je na pojedinimdionicama zapo ela njihovu realizaciju.

Osim prometnica, op ina je poslijednjih godina izgradila vi e parkirnih povr ina, a isto takopje kih staza koje povezuju naselja unutar op ine.

U zoni obuhvata zbog prostornih ograni enja – postoje a e izgradnja zna ajno utjecati nabudu a prometna rje enja.

1.1.3.2.Telekomunikacije

TK mre aNa podru ju naselja Fa ana postoji izgra ena korisni ka TK mre a, koja je u funkciji spajanjatelefonskih preplatnika naselja u telekomunikacijski sustav.Mre a je ve im dijelom podzemna, sa trasama u javnim prometnim povr inama.Osnova joj je TK kanalizacija u smjeru sjever-jug kroz cijelo naselje, koja je glavni koridormegistralne, spojne i korisni ke TK mre e na podru ju naselja Fa ana.

10


TK priklju ci objekata su najve im dijelom nadzemni.Kapaciteti postoje e korisni ke TK mre e zadovoljavaju trenutne potrebe postoje eizgra enosti.Korisni ka mre a je dimenzionirana i za potrebe naselja Peroj i Valbandon, kao i za odmarali teMUP-a.Kroz naselje Fa ana, uz upanijsku cestu Pula-Fa ana i Fa ana-Peroj prolazi magistralnitelekomunikacijski (SVK) kabel Pula-Umag.

ATCU naselju Fa ana postoji instalirana telefonska centrala.Postoje a korisni ka TK mre a naselja Fa ana spojena je na automatsku digitalnu telefonskucentralu – Udaljeni pretplatni ki stupanj (UPS) Fa ana, instaliranog kapaciteta 2000 telefonskihpriklju aka. Postoje i kapacitet zadovoljava i trenutne potrebe naselja Valbandon i Peroj.

PrijenosATC Fa ana je vezana sa glavnom centralom Pula digitalnim prenosnim sustavom putempodzemnog me umjesnog spojnog opti kog kabela (uz upanijsku cestu Pula-Fa ana).

Pokretne (mobilne) telekomunikacijeNa podru ju naselja Fa ana, te u neposrednoj blizini ne postoji instalirana bazna radijskastanica pokretne telefonije. Podru je je pokriveno signalom sa baznih stanica Brijuni i Vodnjan.

1.1.3.3. Elektroenergetika

Podru je Fa ane napaja se po srednjem naponu sa dva 10(20)kV kV kabela koji dolaze iz TS35/10(20)Kv FA ANA.Unutar predmetnog podru ja nalazi se osam transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV sljede ihnazivnih snaga:TABLICA 2 – TRANSFORMATORSKE STANICE NA PODRU JAU OBUHVATA UPUFA ANABr. TRANSFORMATORSKA STANICA NAZIVNA SNAGA (kVA)1. FA ANA 1 1x6302. FA ANA 2 1x6303. FA ANA 3 1x6304. FA ANA 4 1x4005. FA ANA 5 1x6306. FA ANA 6 1x6307. CS FA ANA 1x2508. FA ANA PRO TIN 1x400

Niskonaponska mre a razmatranog podru ja izvedena je skoro u potpunosti kao kabelska, asamo manji dio izveden je kao nadzemna mre e. Kabelska primarna niskonaponska mre aizvedena je niskonaponskim kabelima 0,6/1kV i to PP00 ili PP00-A presjeka od 4 x 95 mm2 do4 x 150 mm2, dok je nadzemna primarna niskonaponska mre a izvedena samonosivim-kabelskim-snopovima (SKS) presjeka 3x35+71,5(+2x16)mm2 do 3x70+71,5(+2x16)mm2.Postoje a javna rasvjeta izvedena je samo uz dio glavnih prometnica unutar razmatranogpodru ja. Uglavnom se za javnu rasvjetu koristila trasa kabelske niskonaponske mre e.

1.1.3.4. Plinoopskrba

11


U zoni naselja Fa ana prema postoje em stanju ne postoji izgra ena distributivna plinovodnamre a i postrojenje za distribuciju plina, te se ne mo e govoriti o postojanju djelatnosti opskrbepotro a plinom. Potro nja plinskog energenta eventualno postoji kori tenjem ukapljenognaftnog plina - UNP, u bocama ili spremnicima postoje ih potro a na parcelama istih.

1.1.3.5. Vodoopskrba

Vodoopskrba naselja Fa ana u sklopu cijele op ine je osigurana iz nekoliko magistralnihpravaca:

• iz sustava izvori ta "Gradole" (cjevovod Ø 500) se vodoopskrba osigurava prekovodospreme "Magornja", iz koje se cjevovodom Ø 400 vr i vodoopskrba sjevernog dijelaOp ine Fa ana

• iz sustava "Rakonek", a preko vodospreme "Belci" cjevovodom Ø 250 osigurana je opskrbasredi njeg dijela naselja Fa ana i kapaciteta unutar NP Brijuni; vodopskrba je tako erdopunski osigurana cjevovodom Ø 150 od vodospreme "Carpi"

Na podru ju op ine Fa ana nema izvori ta koje se koriste u sustavu javne vodoopskrbe, a odbli ih treba spomenuti izvori ta "Peroj" i "Carpi" koja djelomi no prihranjuju vodospreme"Magornja" i "Carpi".Podru je naselja Fa ana u najve em dijelu pokriveno je vodovodnom mre om. Vodovodna mre aje u ve em dijelu izvedena kao prstenasta ime se osigurava dotok vode iz dva smjera, a unajve em dijelu prolazi postoje im prometnicama i javnim povr inama. Postoje i profili cjevovodakre u se od ∅400 do ∅80 dok je mali dio cjevovoda profila manjeg od ∅80.

1.1.3.6. Odvodnja

1.1.3.6.1. Odvodnja otpadnih voda

U ve em dijelu naselja Fa ana izgra en je javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.Koncepcija sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Fa ana sastoji se od prikupljanjaotpadnih voda gravitacijskim kolektorima, njihovom odvodnjom do crpnih stanica te dalje,sustavom tla nih i gravitacijskih cjevovoda odvodnjom do ure aja za pro avanje otpadnihvoda. Na kanalizacijskom sustavu naselja Fa ane izgra ene su ukupno tri crpne stanice. Onesu locirane na najni im to kama sustava odvodnje na samoj obali, kako bi se omogu ilopodizanje svih sakupljenih koli ina voda na vi e visinske kote te priklju ak na gravitacijskisustav. Sve crpne stanice imaju i kratak havarijski ispust u more. Na ulazu u crpne stanicepostavljene su re etke, a svaka crpna stanica se sastoji iz doto ne komore, crpnog bazena izasunske komore. Sadr aj sa grubih re etki na crpnim stanicama se redovito isti i odvozi nadeponij, a jedanput godi nje se iste i komore od nakupljenog mulja. Na crpnim stanicama sumogu i izvanredni doga aji koji bi izazvali izlijevanje otpadne vode u okoli , a to su: nestanakelektri ne energije ( bez obzira na prioritet u snabdijevanju i obavezu dvokru nog napajanja,za epljenje potopljenih crpki i kvar crpki i automatike. Preventivne mjere i mjere postupanja kodtakvih situacija su propisane " Operativnim planom djelovanja u slu aju izvanrednih i iznenadnihzaga enja na kanalizacijskom sustavu op ine Vodnjan" (Herculanea, 2000.g.).

Sve otpadne vode naselja Fa ana pro avaju se na centralnom ure aju za mehani kopro avanje otpadnih voda Peroj s ispustom u more. Ure aj je predvi en za izgradnju u dvije

12


faze, a lociran je sjeverno od mjesta Peroj u Op ini Vodnjan. U njemu se pro avaju sveotpadne vode naselja Vodnjan, Gali ana, Barbariga, tinjan, Valbandon i Fa ana.

U dijelovima naselja Fa ana koji nemaju izgra en javni sustav odvodnje otpadnih voda, one sezbrinjavaju kroz izgradnju individualnih septi kih jama pojedinog stambenog i sl. objekta.

Odr avanje kanalizacijske mre e obavlja nositelj zahvata ( Pula Herculanea d.d. ). Naj ikvarovi na kanalizacijskoj mre i su pucanje i razbijanje cijevi zbog slijeganje terena, pojavakrupnih i te ih predmeta koji uzrokuju za epljenje cjevovoda i o te enje, ulaz korijenja drve a ukanalizacijske cijevi, prodiranje morske ili podzemne vode to mo e stvoriti nanos u cijevi, ahidrauli ki optere uje crpke i ure aje za pro avanje. Posljedice ovih kvarova mogu bitiizlijevanje otpadne vode u okolni teren i more. Sanacija puknu a cjevovoda se obavlja tako dase izvr i zamjena cjevovoda, a preusmjeravanje protoka obavlja se kori tenjem gumenihepova i preusmjeravanjem vode u najbli e revizijsko okno. Crpne stanice Fa ane sakupljaju i

morsku vodu koja doti e nedovoljno brtvljenim cijevima koje se nalaze ispred razine mora imeoptere uju crpni agregat, kanalizacijske cijevi i ure aj u Peroju.

1.1.3.6.2. Odvodnja oborinskih voda

U manjem dijelu naselja Fa ana izgra en je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda kojima seoborinske vode i sanitarne otpadne vode odvode dvjema odvojenim kanalskim mre ama.Oborinske vode sakupljaju se sa postoje ih prometnica te s povr ina platoa i krovova gra evina sgra evinskih parcela koje se neposredno priklju uju na javne prometnice. Odvodnja oborinskihvoda izvedena ja kao sustav odvodnje gravitacijskim kolektorima kojima se oborinske vodeobalnim ispustima ispu taju more. Ukupno je izgra eno tri obalna ispusta.

1.1.4. Za ti ene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti iposebnosti

1.1.4.1.Kulturna ba tina

Za potrebe izrade PPUO Fa ana izra en je 2000.g. od strane Ministarstva kulture - Uprave zaza titu kulturne ba tine - Konzervatorskog odjela u Rijeci elaborat "Konzervatorska studijaprostora Op ine Vodnjan" (br. el. 324), koji sadr i i sve potrebne podatke za podru je Op ineFa ana.Fa ana je malje naselje urbanog karaktera. Njegova povijesna jezgra se uspjela sa uvati ucijelosti, stoga ju je bitno revitalizirati a daljnju izgradnju i irenje naselja ograni iti i usmjeriti nave izgra ene nove stambene i industrijske zone.Pejsa ni prostor sastavni je dio naselja i to ne samo u njegovom neposrednom okru enju nego iire. Osobite je vrijednosti jer je svojom autohtonom prirodom i izvornom djelatno u

(poljodjelstvo, sto arstvo) o uvalo vizure kroz stolje a te je sastavni dio spomeni ke jezgre paga treba sa uvati to je mogu e vi e intaktnog, osobito kod planiranja infrastrukture.Obalni pojas karakterizira intenzivna izgradnja jo iz Antike, a u novije vrijeme neplanska ilineprimijenjena to stambena to turisti ka izgradnja devastirala je ovo podru je. Stoga je ubudu em ure enju obalnog pojasa potrebno predvidjeti hidroarheolo ke zahvate i za titnaarheolo ka istra ivanja u kontekstu za tite pomorskog dobra i kulturnih dobara.1.Urbana cjelina Fa ana

13


Iako se smatra da je naselje novijeg postanka, nastalo na podru ju ranije stancije i ribarskelu ice, njezina je lokacija poznata jo iz anti kog doba kao zna ajan centar kerami keproizvodnje (tvornica amfora).Ve u 12. stolje u spominje se kao samostalna upa, a u 17. stolje u postaje nad upom.Poluurbanog je karaktera, ija se najstarija jezgra sastoji od relativno gusto zbijenog tkivajednokatnih i dvokatnih objekata, skromnih ambijentalnih odlika, orjentiranih ka kopnu iformiranih u blokove nepravilna oblika. Naspram prevladavaju e "pu ke" primorske arhitekture,uo ljivo je nekoliko stambenih gra evina koje su sa uvale dekorativne elemente gotike irenesanse, to upu uje na to da je Fa ana zauzimala zna ajnije mjesto u razvoju istarskihgradova i naselja u pojedinim vremenskim razdobljima.Najveci broj sa uvanih objekata pripada 17. i 18. stolje u i nna njima se uo avaju elementiurbana karaktera. Interpolirani su unutar povijesne jezgre, dok 19. stolje e uvodi elementehistoricizma i usmjerava gradnju na obalni dio Fa ane.Urbanisti ka cjelina Fa ane registrirana je u Registar kulturnih dobara RH kao pod brojem RRI-299.Do danas je naselje uspjelo zadr ati svoju zbijenu strukturu centra dok su vanjske fasadezgrada, naro ito prema moru, rascjepkane, nepovezane i izrazito obezvrje ene raznimprizemnim dogradnjama. Nasipavanje obale po etkom 20.st. (1900., 1911., 1945.) promijeniloje tlocrtni gabarit ovog dijela grada pa je iz arhivskih katastarskih karata (1820., 1876.) vidljivoda su stambeni objekti bili locirani tik uz more.

injenica da je razvoj Fa ane usko vezan za razvoj Brijuna i obli nje Pule nije , na alost,doprinijela njenom br em razvoju i revitalizaciji povijesnog dijela ve nekontroliranom ineuskla enom irenju naselja izgradnjom objekata koji se name u izvornoj strukturi isukobljavaju se s tradicionalnim arhitektonskim oblicima i gra evinskim materijalima.Potreban je konstantan konzervatorski nadzor nad ure enjem gra evinskog fonda, uklju iv i iiru zonu, kako bi se sa uvala preostala graditeljska ba tina. U obnovi je potrebno

interpolacijama rekonstruirati zbijenu povijesnu jezgru, regulacijom ukloniti promet iz sredi ta,koje zbog uskih ulica i malih trgova nije prikladno za kretanje vozila.Rekonstrukcija postoje e graditeljske ba tine i nove interpolacije moraju se odvijati u skladu suvjetima nadle nog konzervatorskog odjela. Postoje a kamena polo enja ulica (na pojedinimmjestima slagana u obliku "riblje kosti") moraju ostati intaktna, a za nepoplo ane uli ne povr inepredvidjeti kamena poplo enja. S obzirom na ve evidentirane devastacije i promjenu gabaritaobalnog pro elja povijesne jezgre, posebno treba paziti na o uvanje gabarita postoje ihgra evina. Mogu e su i eventualna rekonstrukcija i formiranje nekada njih ure enih oku nicana trgu ispred upne crkve i u okolnim stambenim blokovima.Obalni pojas Fa ane i Fa anski kanal za ti eni su dio podru ja Nacionalnog parka Brijuni te senjihovo ure enje uskla uje s ure enjem i izgradnjom oto ja.Vizure povijesnog dijela naselja iz smjera Pule u potpunosti su zanemarive, jer je to podru jenajintenzivnije izgradnje od sredine 20. stolje a do danas sa neprimjerenom i neplanskiorganiziranom izgradnjom.Prilaz Fa ani iz smjera Vodnjana sa uvao je u ve oj mjeri intaktnost prirode te bi ovo podru jetrebalo za tititi od bilokakve izgradnje.Ispod sredi ta dana njeg naselja nalaze se ostaci rimskog ruralnog proizvodnog kompleksa. Otome svjedo e vijesti o postojanju tragova tijeskova za ulje i vino (A. Gnirs po etkom 20.stolje a), ali i opse ni ostaci velikih naslaga otpadnog kerami kog materijala od radionice zaproizvodnju amfora Gaja Lekanija Basa (ime poznatao po igovima na amforama). Ovdje je

14


vjerojatno bilo gospodarsko sredi te njegova posjeda koje je moglo obuhva ati i Brijunskeotoke: Arheolo ki ostaci vjerojatno su jako uni teni postojanjem kasnijeg i suvremenog naseljana istom mjestu. Jedini nadzemni vidljivi arheolo ki trag jest kameni blok tijeska za ulje/vino spreklesanim rimskim natpisom, ugra en u ugao jedne od ku a u staroj jezgri naselja.

Prvenstveno je potrebno katastarski odrediti mogu u rasprostranjenost lokaliteta i odrediti iruzonu za tite (daljnjih stotinjak metara), eventualno registrirati, te sistematski istra iti skonzervacijom i mogu om prezentacijom lokaliteta. Prilikom eventualnih gra evinskih zahvatainstalacijske infrastrukture preporu ljivo je izbje i ovu zonu, odnosno osigurati za titnasondiranja i sistematska arheolo ka istra ivanja u povijesnoj jezgri te arheolo ki nadzor nadsvim infrastrukturnim zahvatima u iroj zoni.

2. Sakralne gra evine i sklopovi

UPNA CRKVA SV. KUZME I DAMJANA smje tena je na prostranom trgu na obali. To jebarokizirana jednobrodna goti ka gra evina s pravokutnom apsidom i sakristijom. Sva supro elja izvedena u pravilno slaganim i obra enim klesancima, a a tek ne to usitnjenija obradazavr etka zabatnog dijela pro elja ukazuje na rekonstruiranu visinu crkve. Stoga ne udioblikovna skromnost najreprezentativnijeg dijela crkve ije izvorno oblikovanje o ito nije bilosa uvano u vrijeme njene rekonstrukcije. Na pro elju okrenuto moru sa uvan je goti ki portal uijoj su luneti prikazani patroni. Prozorski otvori sjeverne fasade u obliku luneta novijeg su

datuma (crkva je ure ivana i 1932. godine) dok prozor ju ne fasade, uz zvonik, pripada jednojod starijih faza obnove.Samostoje i zvonikhorizontalno je podijeljen na sedam eta a s monoforama na etvrtoj i petojeta i a zavr ava lu nim biforama i piramidom. Poja anje je trapezoidne kamene baze.Unutra njost crkve je poremljena s pet oltara izra enih u mramoru s drvenim retablima.Radovi obnove, sanacije i ure enja crkve moraju se odvijati prema posebnim uvjetimanadle nog konzervatorskog odjela.

CRKVA BLA ENE DJEVICE MARIJE OD KARMELA smje tena je na ulazu u naselje iz smjeraPule, na nekada njem rubnom dijelu povijesne jezgre. Datira iz 14. stolje a.Jednobrodna je gra evina malih tlocrtnih i visinskih gabarita, ija su pro elja izgra ena u vrlofino obra enim i pravilno slaganim klesancima. Na pro elju se nalazi lu no zasvo en ulaz s dvamala tako er lu no zasvo ena prozora. Odnos otvora i zidne plohe daje izuzetan sklad pro eljukoje je nedostupno direktnom pogledu zbog lopice dogra ene u 17. stolje u, predimenzioniraneu odnosu na male gabarite crkve.Unutra nji prostor presvo en je iljasto ba vastim svodom a zidovi su bili oslikani zidnimslikarijama u 15. stolje u. Prepoznatljiva su dva sloja freski.Upisana je u Registar kulturnih dobara RH - Listu za ti enih kulturnih dobara pod broj Z-867.Crkva se odr ava ali su na njoj potrebni neki manji zahvati. Prvenstveno bi trebalo izvr itidetaljno arhitektonsko snimanje gra evine, zatim istra iti njen povijesno- arhitektonski razvitak,istra iti slojeve fresaka te ih restaurirati.Bilo kakve radnje na crkvi mogu se poduzimati jedino prema uvjetima i uz nadzorkonzervatorske slu be.

CRKVA SV. IVANA APOSTOLA - smje tena je na mjesnom groblju.

15


Jednobrodan objekat bez apside, s natkrivenim ulazom (lopica). Pro elje je ras lanjenosimetri no pravokutnim ulazom i manjim prozorima uokvirenim kamenim ertama. Prozori uobliku luneta na bo nim fasadama i iznad lopice oblikovna su intervencija s po etka 20.stolje a. Sva su pro elja o bukana. Unutra njost crkve vrlo je jednostavna. Opremljena je s trioltara.Sveobuhvatnim ure enjem crkve po etkom 20. stolje a nestali su svi elementi ranijih fazagradnji. Smatra se da je izgra ena u 16. stolje u ali nema podataka o njenom izvornomoblikovanju.Radovi obnove, sanacije i ure enja crkve moraju se odvijati prema posebnim uvjetimanadle nog konzervatorskog odjela.

3. Kultivirani krajobrazSukladno Prostornom planu Istarske upanije, ire argrarno podru je op ina Bale, Vodnjan iFa ana prostor je u kojem je potrebno istra iti vrijednosti kultiviranog ruralnog krajobrazanastalog preplitanjem arhitekture suhozida (groma a, ka una) na anti koj matrici centurijacije.Obzirom da se na podru ju Op ine Fa ana nalazi najkvalitetnije poljoprivredno zemlji te, trebapretpostaviti da je zemlji te bilo obra eno u kontinuitetu, poglavito kulturama masline i vinoveloze, te se stoga matrica izvanredno dobro odr ala.

1.1.4.1. Prirodna ba tinaNa podru ju obuhvata Plana nema registriranih i evidentiranih dijelova prirode temeljemposebnih propisa i postoje ih prostornih planova.

1.1.5. Obveze iz planova ireg podru ja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gusto astanovanja i izgra enosti)

Va i prostorni planovi ireg podru ja koji su na snazi na podru ju obuhvata UPU Fa ana su:• PPI (SN I 2/02, 1/05 i 4/05)• PPUO Fa ana (SN I 10/06)

• PPI (SN I 2/02, 1/05 i 4/05) - va i prostorni plan Istarske upanije utvr uje elemente mre e naselja, projekcijebroja stanovnika po naseljima, uvjete za objekte dru tvenog standarda i infrastrukturnesustave, utvr uje gra evine od va nosti za Dr avu i upaniju te daje kriterije i preporuke zadimenzioniranje i planiranje gra evinskih podru ja na podru ju statisti kog naselja Fa ana te susmjernice iz PPI ve uklju ene kroz izradu PPUO Fa ana

• PPUO Fa ana (SN I 10/06) daje slijede e smjernice i planske direktive za izradu UPUFa ana:

1. Gra evine od va nosti za Dr avu: - prometni terminal za NP Brijuni unutar podru ja naselja Fa ana (planirani)

2. Gra evine od va nosti za upaniju: - upanijska cesta 5115 Pula - Fa ana - Peroj - TN Barbariga (postoje a i dio nove

dionice - obilaznica Fa ane) - 35 i 110 kV energetska mre a (postoje a i planirana) i TS 35/20/10 (postoje a)odnosno 110/20 kV (planirana) - dio lokalnog plinovoda 4-6 bara (planiranog)

16


- dio vodoopskrbnog sustava "Vodovod Pula" (postoje i i planirani) - dio sustava odvodnje otpadnih voda povezanog na pro iva Peroj (postoje i iplanirani) - luka otvorena za javni promet i ribarska luka Fa ana upanijskog zna aja3. ostale smjernice za planiranje I ure enje podru ja obuhvata UPU Fa ana: - Plan se izra uje za plansko razdoblje do 2010. i za granicu obuhvata, koja je utvr ena u

kartografskom prikazu 3.4. Uvjeti kori tenja i za tite prostora grafi kog dijela PPUO-a teobuhva a dio gra evinskog podru ja naselja u sklopu statisti kog naselja Fa ana, izdvojenuzonu gra evinskog podru ja sporta Fa ana te zonu rekreacije Fa ana

- projekcija stanovnika za plansko razdoblje na podru ju ob8uhvata UPU-a je 2870stanovnika (uklju eni stalni I povremeni) dok je za podru je cijele Op ine Fa ana predvi enoukupno 5110 stanovnika do 2010. godine

- utvr uje prostor za posebnu namjenu - prometni terminal za Nacionalni park Brijuni usklopu gra evinskog podru ju naselja u sklopu kojeg je potrebno smjestiti poslovni Ipakirali ni dio receptivnog punkta NP Brijuni (min1000 p.m. - 400 P.M. za smje tajnekapacitete na oto ju Brijuni i 600 P.M. za dnevne posjetitelje), mjesnu tr nicu te stambenoposlovni kompleks

- utvr uje prostor za zonu gospodarske – ugostiteljsko turisti ke namjene T1 u sklopugra evinskog podru ju naselja ukupnog kapaciteta 250 kreveta

- planira zonu luke otvorene za javni promet Fa ana sa smjernicama za njenu rekonstrukcijuupanijskog zna aja u sklopu koje se nalazi proctor za ribarske aktivnosti

Sve navedene smjernice iz PPUO Fa ana moraju se po tivati prilikom izrade UPU Fa ana sobzirom da je PPUO Fa ana u smislu zakonski utvr ene hijerarhije dokumenata prostornogure enja – va i plan vi eg reda i ireg podru ja.

1.1.6. Ocjena mogu nosti i ograni enja razvoja u odnosu na demografske i gospodarskepodatke te prostorne pokazatelje

Sagledav i postoje e stanje u prostoru te smjernice iz prostorno planske dokumentacije vi egreda, mogu e je zaklju iti da se potencijal razvoja naselja Fa ana mo e bazirati na slijede impostavkama:• povijesna jezgra predstavlja potencijal koji je potrebno sadr ajno definirati i osmisliti uz

uvanje strukture za ti ene urbanisti ke cjeline

• sjeverni dio naselja na podru ju danas zapu tenih tvornica predstavlja vjerojatnonajvrijedniji dio naselja koji se treba inkorporirati u strukturu naselja uklapanjem upovijesnu strukturu jezgre stvaraju i suvremeni prostor koji bi generirao centralne funkcije iprihvatio pro irenje javnog prostora naselja formiranjem trga i pje kih povr ina kako bi sepove ala mogu nost “ ivota na rivi” karakteristi an za Fa anu kao tradicionalno ribarskomjesto

• demografska analiza upu uje da je za plansko razdoblje na podru ju obuhvata UPU-apredvidjeti prostor za oko 500 novih stanovnika i 250 kreveta u ugostiteljsko-turisti kom

17


smje taju kako proizlazi iz postavki PPUO Fa ana

• u neizgra enom dijelu gra evinskog podru ja naselja u dijelu obuhvata Plana isto no isjeverno od postoje e C 5115 treba planirati prostor za nove stambene zone u okviruplaniranih broja stanovnika za plansko razdoblje

• pove ati povr inu javnih povr ina unutar naselja (kolne i pje ke prometnice, trgovi,parkovi i pojasevi za titnog zelenila uz prometnice, te otvorene-negradive rekeracijskepovr ine) da bi se osigurao vi i standard ivota i boravka u naselju Fa ana

• centralne i javne funkcije naselja Fa ana treba locirati prvenstveno u zapadnom dijelunaselja prema moru uz poseban naglasak na revitalizaciju povijesne jezgre u sadr ajnomsmislu

18


2. CILJEVI PROSTORNOG URE ENJA2.1. CILJEVI PROSTORNOG URE ENJA OP INSKOG ZNA AJA

Pove anje stupnja integriranosti prostora op ine Fa ana uz istovremen razvoj uslu nih,servisnih i prometnih djelatnosti u funkciji ja anja sredi njih funkcija naselja uz istovremenoumanjivanje sada dominantne uloge grada Pule kao generatora razvoja naselja iri je ciljprostornog razvoja.

2.1.1. Demografski razvoj

Postoje i broj stanovnika naselja Fa ana iznosi 2328, a planirani 2870 to rezultira sa 542 novastanovnika za plansko razdoblje (23 %) dok se broj povremenih stanovnika od oko 900 iz 2001.ne planira pove avati. Planiranje novih stambenih zona predvi a se prvenstveno u isto nomdijelu naselja Fa ana dok se u zapadnom dijelu naselja prema moru predvi a pove avanjesredi njih funkcija naselja.Utvr eno je da u povijesnoj jezgri naselja Fa ana postoji oko 140 stambenih jedinica. U skladusa smjerinicama datim PPI -om potrebno je u najve oj mogu oj mjeri zadr ati i revitaliziratimatricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgra enim dijelovima jezgre realiziratiinterpolacijama na na elima tipolo ke rekonstrukcije.Odr anje stambenog fonda unutar povijesne jezgre od klju ne je va nosti za daljnjefunkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog o ekivanog djelovanja tr tanekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novimobjektima potrebno predvi ati vi e od 50% povr ine za stambenu namjenu i druge djelatnostikoje se temeljem posebnih propisa mogu obavljati u stambenim prostorima, dok je izgradnjuposlovnih prostora op e namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebnoosiguravati u ni im eta ama postoje ih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se naobjekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete iznanosti).

U sklopu gra evinskog podru ja naselja Fa ana, u skladu sa smjernicama iz prostornog planaireg podru ja planirati smje taj cca 250 kreveta u zonama ugostiteljsko turisti ke namjene.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Cilj odabira prostorne strukture je osiguravanje uvjeta za skladni i uravnote eni razvoj naseljaFa ana sa osnovnom namjenom stanovanja u objektima obiteljskog stanovanja na vlastitimgra evnim esticama.Cilj je planirati prostore za diversifikaciju namjene prostora planiranjem zone mje ovite namjenai gospodarske namjene ugostiteljsko turisti ke djelatnosti.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3.1.Prometna mre a

U svrhu pravilnog I funkcionalnog odre ivanja prometnice, vori ta ili nekog drugog prometnogobjekta, nu no je takav objekt predhodno dovesti u vezu sa svrhom koju mora zadovoljiti.Prometne povr ine moraju zadovoljiti potrebe korisnika predmetne gospodarske zone i ukopitise u cjelovitost prometnog sustava prometnica, a sve u skladu sa va om planskomdokumentacijom.

19


Paralelno je potrebno zonu priklju iti na vodove komunalne I druge infrastrukture kako bi seomogu ilo njeno funkcioniranje.Pod tim se posebno podrazumijeva:• osigurati prometnu povezanost sa okolnim prometnicama te rje iti prometnu mre u unutar

zone koja e omogu iti kvalitetnu povezanost i opskrbu svih korisnika• osigurati opskrbljenost zone vodom, elektri nom energijom I TK kapacitetom• planirati kvalitetno rje enje odvodnje otpadnih I oborinskih voda

Ciljevi koji su postavljeni planovima vi eg reda, zapravo su programski zadaci za planiranjecestovnog, pje kog I miruju eg prometa na podru ju po ine. Za podru je naselja Fa ana,istakmuti su slijede i ciljevi:• pripremiti prostornu i tehni ku dokumentaciju i realizirati receptivni punkt - terminal NP

Brijuni i zaobilaznicu Fa ane• stimulirati pretvorbu i preoblikovanje podru ja "Lure - BAP" i "Istarske tvornice stakla" u

kvalitetni turisti ko-uslu ni i stambeni kompleks• nastavak oblikovavanja pje ko-biciklisti ke komunikacija na potezima), Fa ana -

Valbandon

Jedan od ciljeva ovoga Plana je mogu nost fazne izgradnje sukladno razvojnim programima idru tveno – ekonomskim prilikama .Za sve gra evne zahvate u zoni potrebno je ishodovati lokacijske dozvole na osnovu idejnihrje enja (projekata).

2.1.3.2. Telekomunikacije

Telekomunikacijski sustav - potrebno je omogu iti razvoj telekomunikacija u skladu sapotrebama stanovni tva sa ciljem da se svim korisnicima podigne standard telekomunikacijskihveza i usluga uz pra enje razvoja tehnologijeU mre i pokretnih komunikacija cilj je omogu iti pove anje kapaciteta i kvalitetne dostupnosti,kao i uvo enje novih telekomunikacijskih usluga.Razvoj telekomunikacija e se odvijati u pravcu sve ve eg stupnja decentralizacije, zamjenitehnologije, pribli avanju priklju nih to aka korisniku, uvo enju i pru anju novih usluga, touvjetuje izgradnju novih komutacijskih vorova, izgradnju nove i rekonstrukciju postoje ekorisni ke mre e i baznih stanica mobile telefonije.Telekomunikacije su bile, jesu, te e biti pokreta i nosioc daljnjeg razvoja, zbog ega je nu noomogu iti pravodoban i nesmetani razvoj telekomunikacija u skladu s op im razvojem naselja.

2.1.3.4. Plinoopskrba

Pod tim se posebno podrazumijeva:- osigurati opskrbljenost zone prirodnim plinom kada se za to budu stvorili uvjeti (plinifokacijagrada Pule prirodnim plinom).

2.1.3.5.Vodoopskrba

U smislu kvalitetnog planiranja sustava vodoopskrbe naselja Fa ana potrebno je pro iritivodoopskbnu mre u na podru ja novoplaniranih zona predvi enih UPU Fa ana.

20


2.1.3.6.Odvodnja

U smislu kvalitetnog planiranja sustava odvodnje naselja Fa ana potrebno je pro iriti sustavodvodnje na novoplanirane zone te razvijeti sustav razdjelne kanalizacijske mre e na cijelompodru ju naselja Fa ana.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG URE ENJA NASELJA

2.2.1. Racionalno kori tenje i za tita prostora u odnosu na postoje i i planirani brojstanovnika, gusto u stanovanja, obilje ja izgra ene strukture, vrijednosti iposebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

U skladu sa PPI koji Fa anu svrstava u naselje gradskih osobina potrebno je po tivatiprporuke za odnose namjena: stanovanje 40 - 50%; radne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 -15%; zelene povr ine, rekreacija, ostale javne povr ine, poljoprivredne povr ine 20 - 30%;centri svih vrsta do 5%.Osim toga potrebno je po tivati uvjet iz PPUO-a da javne povr ine unutar naselja (kolne ipje ke prometnice, trgovi, parkovi i pojasevi za titnog zelenila uz prometnice, te otvorene-negradive rekeracijske povr ine) moraju iznositi najmanje 30%, povr ine gra evinskog podru janaselja.Prostornim ure enjem, dakle osmi ljavanjem i provedbom sustava upravljanja prostorompotrebno je posti i slijede e ciljeve:

• sprije iti i destimulirati bespravnu izgradnju, a posebno u obalnom podru ju• osigurati prostore za daljnji razvoj naselja planskom politikom otkupa zemlji ta i pripremom

za gra enje• polo ajnu rentu (porez na neizgra eno gra evno zemlji te) usmjeriti na pove anje kakvo e

ivota u naselju• smislenim upravljanjem dr avnim poljoprivrednim zemlji tem osigurati proizvodnu osnovu za

poduzetni tvo u poljoprivredi• planske mjere za tite prostora provoditi u cilju valorizacije prostora i osiguranja razvojne

mogu nosti za nadolaze a pokoljenja• planskim mjerama osigurati nadzor nad obavljanjem gospodarskih djelatnosti na

pomorskom dobru

2.2.2. Unapre enje ure enja naselja i komunalne infrastrukture

Ciljevi ure enja naselja i komunalne infrastrukture koje u planskom periodu treba dosti i suslijede i:

• pripremiti prostornu i tehni ku dokumentaciju i realizirati receptivni punkt - terminal NPBrijuni

• stimulirati pretvorbu i preoblikovanje podru ja "Lure - BAP" i "Istarske tvornice stakla" ukvalitetni turisti ko-uslu ni i stambeni kompleks

• osmisliti i realizirati program obnove povijesne jezgre Fa ane• uvjete i standarde za komunalno priklju enje gra evina optimalizirati te na taj na in ostvariti

uvjete za ujedna eni rast naselja• osigurati prostor za javne i dru tvene djelatnosti (groblje, sportski kompleksi, tr nica,) na

novim lokacijama, te pobolj ati uvjete za pojedine djelatnosti na postoje im (dje ji vrti ,osnovna kola)

21


• predvidjeti polivalentne gra evine za razne javne i kulturne manifestacije u Fa ani• osmisliti i oblikovati pje ko-biciklisti ke komunikacije na potezima Punti ela - Fa ana -

Fa anska pineta (lungomare),• razvijati sustav razdjelne kanalizacije na cijelom podru ju op ine i osmisliti programe za

ponovnu uporabu oborinskih voda• osigurati uvjete za kabelski razvod svih infrastruktura u naselju (SN i NN elektroenergetska

mre a, telekomunikacije, CATV mre a)• planskim mjerama sprje iti postavljanje visokih antena GSM telekomunikacijske mre e

unutar ili u neposrednoj blizini naseljenog podru ja

22


3. PLAN PROSTORNOG URE ENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I URE ENJA PROSTORA

Polazi ta za izradu Urbanisti kog plana ure enja naselja Fa ana izra ena su na temelju analizepostoje eg stanja, podataka o prostoru, te na temelju prostornih planova ireg podru ja.Na osnovu smjernica i kriterija razvoja naselja, definiranih od strane poglavarstva Op ineFa ana, izra en je program gradnje i ciljevi ure enja prostora. Putem organiziranja prethodnerasprave, program se preto io u nacrt prijedloga, a zatim i u prijedlog plana, koji je upu en najavnu raspravu. Temeljem pristiglih primjedbi sa injeno je Izvje e o javnoj raspravi I definiranKona ni prijedlog Plana.

Osnovne postavke programa gradnje i ure enja prostora su slijede e:• Urbanisti ki plan ure enja Fa ana izra uje se za plansko razdoblje do 2010. godine te

obuhva a izdvojeno gra evinsko podru je naselja dijela statisti kog naselja Fa ana,izdvojeno gra evinsko podru je sredi nje sportsko rekreacijske zone Fa ana

• projekcija broja stanovnika za plansko razdoblje je oko 2900 ( stalnih i povremenih)• javne povr ine unutar naselja (kolne i pje ke prometnice, trgovi, parkovi i pojasevi

za titnog zelenila uz prometnice, te otvorene-negradive rekeracijske povr ine) moraju seplanirati tako da u izdvojenom dijelu naselja Fa ana iznose najmanje 30% povr inegra evinskog podru ja.

• zonu sporta Fa ana planirati kao centralnu sportsku zonu naselja Fa ana i Valbandon uskladu sa smjernicama iz PPUO Fa ana (SN I 10/06)

• planirati zonu poslovnog kompleksa sa javnim sadr ajima i receptivnim punktom za NPBrijuni na podru ju postoje eg nogometnog igrali ta

• planirati smje taj zone ugostiteljsko turisti ke namjene za max 250 kreveta unutargra evinskog podru ja naselja Fa ana

• novoplanirane zone za stanovanje predvidjeti u neizgra enom dijelu gra evinskog podru jaFa ana jug do Aleje maslina te popunjavanjem u isto nom dijelu naselja

• prometno rje enje treba osigurati jasnu hijerarhiju razvrstanih ( upanijskih i lokalnih) iglavnih prometnica u naselju, te i odgovaraju i prostor za tehni ki ispravno planiranje svihraskr a i priklju aka nerazvrstanih cesta.

• odr anje stambenog fonda unutar povijesne jezgre (oko 140 postoje ih stambenih jedinica)od klju ne je va nosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog

ekivanog djelovanja tr ta nekretnina, a u skladu sa smjerinicama datim PPI -om usmislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novim objektimapredvi ati vi e od 50% povr ine za stambenu namjenu i druge djelatnosti koje se temeljemposebnih propisa mogu obavljati u stambenim prostorima, dok je izgradnju poslovnihprostora op e namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osiguravati uni im eta ama postoje ih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objektejavne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti).

• planirati rekonstrukciju i pro irenje luke otvorene za javni promet unutar koje e se odvijati Iribarske aktivnosti

• predvidjeti glavni pje ki koridor zapadnom granicom obuhvata UPU Fa ana uz morepovezivanjem sjevernog i ju nog dijela Op ine Fa ana kroz samo naselje

• osigurati odgovaraju i prostor za javna parkirali ta u neposrednoj blizini jezgre irekreacijske kupali ne zone, dimenzioniran sukladno planskim veli inama i prometnomrje enju naselja.

• za posebno osjetljive zone u zapadnom dijelu naselja – zbog neposredne blizine mora i sobzirom da se nalaze u kontaktnoj zoni jezgra naselja - utvrditi obavezu izrade Detaljnih

23


planova ure enja kako bi se pobli e utvrdila i ograni ila mogu nost gradnje• planirati rekonstrukciju i pro irenje pje ke zone uz povijesnu jezgru i rivu sa obavezom

formiranja novih pje kih zona, etnice uz more prema sjeveru i jugu te novih javnihzelenih povr ina

Temeljem izvje a o javnoj raspravi izvr ene su dodatne korekcije Plana i to prvenstveno uslijede im segmentima:

- korekcije prometnica- dodatno omogu avanje izgradnje stambene namjene u okviru ukupnih uvjeta- pove anje prostora za luku otvorenu za javni promet

TABLICA1 - ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA OBUHVAT UPU-aZONA POVR INA

(ha)UDIO UOBUHVATU (%)

GRA EVINSKO PODRU JE NASELJAFA ANA

90.26 82.05

IZDVOJENO GRA EVINSKO PODRU JESPORTA FA ANA

5.13 4.60

ZONA REKREACIJE IZVANGRA EVINSKOG PODRU JA

2.28 2.07

OBUHVAT PLANA - kopneni dio 97.67 88.79

OBUHVAT PLANA - morski dio 12.64 11.49OBUHVAT PLANA -UKUPNO 110.31 100.00

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Namjena povr ina prikazana je u grafi kom dijelu Plana na listu br.1.Podru je obuhvata Plana sastoji se od jedinica namjene povr ina - zona i lokacija (osnovne iprate e namjene) za izgradnju i ure enje, u skladu s grafi kim dijelom Plana.Osnovno razgrani enje postignuto je prometnim rje enjem koje osigurava jasnu hijerarhijurazvrstanih i glavnih gradskih prometnica. Razgrani enje pojednih zona i lokacija u grafi komdijelu Plana, prolazi granicom odgovaraju e katastarske estice. U slu aju odstupanja,namjena odgovaraju e katastarske estice jednaka je namjeni zone ili lokacije unutar koje senalazi prete iti dio odnosne katastarske estice.Planom se obuhva eno podru je dijeli na zone sljede ih razli itih namjena:

1.stambena namjenaZone stambene namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i odr avanju (dalje u tekstu:gradnja) postoje ih i planiranih stambenih gra evina.

Prema na inu gradnje gra evine stambene namjene mogu se na podru ju obuhvata ovogPlana graditi kao:

• jednoobiteljske gra evine – gra evine sa max 2 stambene jedinice pri emu se i

24


apartman smatra stambenom jedinicom• obiteljske ku e - gra evine sa max 3 stambene jedinice pri emu se i apartman smatra

stambenom jedinicom• vi eobiteljske gra evine - gra evine sa max 4-6 stambenih ili jedinica pri emu se i

apartman smatra stambenom jedinicom

U zonama stambene namjene definiranim ovim Planom ne dozvoljava se mogu nost gradnjegra evina stambene namjene sa vi e od 6 stambenih jedinica, osim onih za koje su veishodovane lokacijske ili gra evinske dozvole prije stupanja na snagu ovog Plana.Stambene gra evine mogu se graditi kao slobodnostoje e, poluugra ene ili ugra enegra evine.Gra evine stambene namjene koje se grade u ovim zonama mogu u manjem dijelu ukupnepovr ine imati i prostorije za javnu i dru tvenu te gospodarsku – poslovnu namjenu u skladu saposebnim propisima i pod uvjetom da svojim funkcioniranjem ne prema uju dozvoljenevrijednosti emisija tetnih tvari i utjecaja na okoli za stambene zone (zrak, buka, otpad,otpadne vode) te pod uvjetom da na gra evnoj estici osiguravaju mogu nost parkiranja zaplaniranu namjenu u skladu sa odredbama ovog Plana.

2.mje ovita namjenaZone mje ovite namjene planirane su u dijelovima naselja Fa ana kojima se ele koncentriraticentralne funkcije naselja te u podru ju jezgre naselja.Zone mje ovite namjene namijenjene su gradnji gra evina stambene, javne i dru tvene,gospodarske-poslovne i gospodarske-ugostiteljsko turisti ke namjene na vlastitim gra evnimesticama kao i kombinacije navedenih namjena unutar jedne gra evine .

U zonama mje ovite namjene mogu se graditi i javne kolne, kolno-pje ke, servisne, pje kei parkirali ne povr ine, povr ine sportsko rekreacijske namjene, te ure ivati javne zelenepovr ine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema.U ovim e se zonama, tako er, mo i graditi i gra evine za smje taj vozila, kao i javnaparkirali ta.

3.javna i dru tvena namjenaZone javne i dru tvene namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i odr avanju postoje ih iplaniranih gra evina javne i dru tvene namjene - upravne, pred kolske, kolske, vjerske,socijalne, zdravstvene i kulturne djelatnosti.Zona javne i dru tvene namjene – kolske(D5), pored groblja u Fa ani namijenjena je gradnjiglazbenog kolskog centra.Zona javne i dru tvene namjene – kolske(D5) namjenjena je rekonstrukciji i odr avanjupostoje e osnovne kole.Zona javne i dru tvene namjene – pred kolska(D4) namjenjena je rekonstrukciji i odr avanjupostoje eg dje jeg vrti a.Gra evine koje e se u ovim zonama graditi mogu pored prostora namijenjenih osnovnojnamjeni, imati i prostore druge javne i dru tvene namjene, a izuzetno i gospodarske - poslovnenamjene u manjem dijelu povr ine.U zonama javne i dru tvene namjene mogu se graditi i javne kolne, kolno-pje ke, servisne,pje ke i parkirali ne povr ine, povr ine sportsko rekreacijske namjene, te ure ivati javnezelene povr ine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema.

25


3. gospodarska namjenaZone gospodarske namjene ra lanjuju se na zone poslovne i zone ugostiteljsko turisti kenamjene.U zonama poslovne namjene mogu se graditi gra evine prete ito uslu ne namjene – K1,gra evine prete ito trgova ke namjene – K2 I gra evine komunalno servisne namjene K3.U sklopu poslovne prete ito uslu ne namjene K1mogu se graditi gra evine ugostiteljskedjelatnosti (bez mogu nosti smje taja), obrtni ke - servisne djelatnosti (osimautomehani arskih, autolimarskih, stolarskih, bravarskih, kamenoklesarskih, kemijske obrademetala i drugih, te odvjetni ke, posredni ke, projektantske, frizerske, zdravstvene,terapeutske, rekreacijske, usluge njege tijela i sl.U zonama poslovne prete ito uslu ne namjene K1-1i K1-2 mogu se graditi isklju ivo gra evineugostiteljsko turisti ke djelatnosti djelatnosti (bez mogu nosti smje taja), dok se u manjem dijeluukupne povr ine gra evine mogu graditi i sadr aji ostalih poslovnih namjena.Zone komunalno servisne namjene K3 namijenjene su gradnji benzinske postaje.

Zone ugostiteljsko turisti ke namjene T1-1, T1-2 i T1-3 predvi ene su za gradnju gra evinaugostiteljsko turisti ke namjene - hotela (po odredbama posebnih propisa) koji u manjem dijelupovr ine mogu imati poslovnu i sportsko rekreacijsku namjenu.Gra evine ugostiteljsko turisti ke namjene – hoteli mogu se graditi i u zonama mje ovitenamjene max kapaciteta 30 kreveta u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.S obzirom da PPUO Fa ana predvi a ukupno 250 kreveta za ugostiteljsko turisti ki smje taj usklopu gra evinskog podru ja naselja Fa ana, Planom su predvi ene tri zone ugostiteljskoturisti ke namjene sa mogu no u smje taja (T1-1, T1-2 i T1-3) ukupnog kapaciteta 160kreveta kako slijedi u tabelarnom prikazu dok se ostatak od 90 kreveta mo e smjestiti u zonamamje ovite namjene.

TABLICA 2 – ZONE UGOSTITELJSKO TURISTI KE NAMJENE U SKLOPU GRA EVINSKOGPODRU JA NASELJA

ZONA TIPOLOGIJA KAPACITET(POSTELJA)

KATEGORIJA

T1-1 T1 - HOTEL 60 3*/4*

T1-2 T1 - HOTEL 60 3*/4*

T1-3 T1 - HOTEL 40 3*/4*

UKUPNO ZONE M T1 - HOTEL 90 3*/4*

UKUPNO 250

4. zone sporta i rekreacije

Zone sportsko rekreacijske namjene ra lanjuju se na:• izdvojeno gra evinsko podru je zone sporta Fa ana – R1• zone rekreacije u sklopu gra evinskog podru ja naselja – R2• izdvojena zona rekreacije izvan gra evinskog podru ja – R2-1

26


• zona postoje e ure ene pla e R3

Zona izdvojenog gra evinskog podru ja zone sporta Fa ana – R1 namijenjena je gradnji iure enju gra evina sportsko rekreacijske namjene i sportskih igrali ta u skladu sa smjernicamaiz PPUO-a. U sklopu ovog kompleksa predvi a se:

• sportski kompleks u kojem je potrebno smjestiti:- rukometno igrali te standardnih dimenzija 20 x 40 m s tartan podlogom- dva ko arka ka igrali ta i jedno igrali te za odbojku s tartan podlogom,- bo arski teren s etiri staze na pje anoj podlozi- etiri tenis igrali ta sa zemljanom podlogom,- trodjelnu sportsku dvorana sa mogu no u smje taja gledatelja- travnato nogometno igrali te standardnih dimenzija 70 x 100 m

• javno parkirali te terminala NP Brijuni za smje taj cca 10 autobusa

Gra evine i gra evne estice namjenjene sportskim aktivnostima mogu, pored osnovnenamjene, u manjem dijelu povr ine imati i prostorije kompatibilne gospodarske – poslovnenamjene (uslu ne, , servisne i sl.) te se u ovim zonama mogu graditi i infrastrukturne gra evine,ali isklju ivo u svrhu opskrbe rekreacijskih gra evina. Pod takvim komunalnim gra evinamapodrazumijevati e se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.

Zone rekreacije R2 na podru ju obuhvata Plana namijenjene su ure enju putova, trim staza,klupa za sjedenje i boravak, nadstre nica, informativnih tabli i putokaza, sanitarnih vorova,kioska za informativne djelatnosti (max povr ine do 12 m2 bruto) te javnih zelenih povr ina.U zonama rekreacije ne smiju se ure ivati gra evine namijenjene sportu (sportska igrali ta).U zonama rekreacije mo e se postavljati urbana oprema u skladu sa odgovaraju im propisomOp ine Fa ana.

U sklopu zone rekreacije R2-1 izvan izdvojenog dijela gra evinskog podru ja naselja Fa ana uzAleju Maslina nalazi se postoje a ure ena pla a – R3. U svrhu funkcioniranja ure ene pla edozvoljava se rekonstrukcija postoje ih gra evina u skladu sa odredbama ovog Plana zaure enje potrebnih sadr aja u skladu sa posebnim propisima.

5. javne zelene povr ineZone javnih zelenih povr ina ure ivat e se kao zone javnih parkova.U zonama javnih parkova ure ivat e se parkovne povr ine izgradnjom pje kih staza,opremanjem potrebnim rekvizitima, te saniranjem postoje ih i sadnjom odgovaraju ih novihvrsta biljnog materijala.U zonama javnih parkova mogu se postavljati manje monta no demonta ne prenosiveparkovne gra evine i urbana oprema u skladu sa odgovaraju om odlukom Op ine Fa ana.Iznimno se u ovim zonama, na manjoj povr ini, mogu ure ivati i parkirali ta.U zonama javnih zelenih povr ina ne mogu se graditi gra evine visokogradnje.Hortikulturno ure enje osmisliti autonim vrstama zelenila.

6. infrastrukturni sustaviZone infrastrukturnih sustava namjenjene su gradnji gra evina telekomunikacijske,elektroenergetske, plinoopskrbne i vodoopskrbne mre e te sustava odvodnje otpadnih ioborinskih voda te izdvojenoj zoni planiranoj va im prostornim planom ireg podru ja zareceptivni punkt NP Brijuni a smje tenoj na lokaciji postoje eg nogometnog igrali ta.U sklopu zone infrastrukturnih sustava – receptivni punkt Nacionalnog parka Brijuni predvi ena

27


ja gradnja i ure enje: - poslovne gra evine receptivnog punkta NP Brijuni u sklopu koje je potrebno smjestitiupravne prostore - terminala NP Brijuni sa parkirali tem od min1000 p.m. (400 P.M. za smje tajnekapacitete na oto ju Brijuni i 600 P.M. za dnevne posjetitelje), bez mogu nosti parkiranjaautobusa iji se smje taj planira izvan gra evinskog podru ja naselja u zoni male privrede iobrtni tva "San Pelegrino" i zoni sporta i rekreacije "Fa ana" - nove mjesne tr nice sa otvorenim i zatvorenim prodajnim prostorom namijenjenim zaugostiteljstvo, trgovine i uslu ni servis uz odgovaraju u povr inu spremi ta i hladnja a. - ostale poslovne sadr aje te pripadaju i prostor za parkiranje u skladu sa prostornimplanom ireg podru jaOsim u zonama koje su u grafi kom dijelu Plana ozna ene kao zone infrastrukturnih sustava,gra evine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

7. zona groblja fa anaZona groblja Fa ana namjenjena je gradnji i ure enju groblja sa svim potrebnim gra evinamaprema standardima i posebnim propisima. S obzirom da je va im prostornim planom iregpodru ja predvi ena nova lokacija groblja za naselje Fa ana – ne dozvoljava se irenjepostoje eg groblja.

8. javne prometne povr ineZone javnih prometnih povr ina namjenjene su gradnji javnih kolnih i kolno-pje kihprometnica.Prikazanom mre om prometnica u grafi kom dijelu Plana obuhva ene su planirane razvrstane

upanijske i lokalne), te glavne, sabirne, stambene i ostale prometnice.Mre om prometnica je odre en planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometnica.Grafi ki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgrani enja i dodira zone namjenjenejavnim prometnim povr inama i zona drugih namjena.Mikrolokacija prometnica odre enih ovim Planom utvr uje se u postupku izdavanja lokacijskih(gra evnih) dozvola, odnosno izrade prostornog plana u eg podru ja, pri emu su mogu aminimalna odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl. Poredprometnica prikazanih u grafi kom dijelu Plana, mogu e je za podru ja za koja je ovim Planomutvr ena obaveza izrade detaljnog plana ure enja i za zonu sporta Fa ana ije je rje enje ovimodredbama uvjetovano jedinstvenim urbanisti kim rje enjem,planirati dodatne stambeneprometnice i pje ko servisne povr ine u skladu sa odredbama ovog Plana i odredbamaprostornog plana ireg podru ja te je u tom slu aju mogu e pristupanje gra evnim esticama isa pje ko servisnih povr ina. Osim toga, pristupanje gra evnim esticama sa pje koservisnih povr ina mogu e je na podru ju obuhvata ovog Plana, unutar za ti ene urbanisti kecjeline Fa ane u skladu sa odgovaraju om odlukom Op ine Fa ana.

9. pje ko servisne povr inePje ko servisne povr ine namijenjene su gradnji i ure enju pje kih staza i javnih zelenihpovr ina. Po ovim povr inama nije predvi eno odvijanje kolnog prometa, osim interventnih ivatrogasnih vozila u skladu sa odgovaraju om odlukom Op ine Fa ana.Iznimno, mogu e je kolno pristupanje pojedinim gra evnim esticama sa ovih povr inama i tokod postoje ih gra evina, kod u skladu sa

28


10. zona luke Fa anaZona planirana ovim Plana kao podru je luke, a u skladu sa va om prostorno.planskomdokumentacijom vi eg reda i posebnim propisima namjenjena je za rekonstrukciju i pro irenjeluke otvorene za javni promet Fa ana( upanijskog zna aja) i dio unutar javne luke namijenjenribarskim aktivnostima.Za podru je akvatorija luke otvorene za javni promet i ribarske luke, a u skladu sa posebnimpropisima potrebno je izraditi maritimnu studiju koja e preispitati smjernice za ure enje lukedefinirane PPUO Fa ana:

• za luku otvorenu za javni promet :- izgradnja novog ju nog lukobrana- ure enje operativne obale od novog ju nog lukobrana do postoje eg glavnog mola- produbljavanje (bageriranje) dna- izgradnja i ure enje kontaktnog prostora receptivnog punkta NP Brijuni - terminala zaredovnu brodsku i trajektnu liniju s potrebnim gra evinama i parkirnim prostorom,- ure enje manjih pontonskih vezova (ili sidrenih blokova) za plovila mje tana- izgradnja lu ke infrastrukture - lu ke signalizacije te jedne 20-tonske kranske dizalice- rekonstrukcija glavnog mola za pristajanje turisti kih brodova do du ine 50 m, odnosno do5.000 DWT-a• za ribarsku luku:

- sjeverni dio postoje e luke u Fa ani uz postoje i sjeverni lukobran urediti za privez ribarskihbrodova sa minimalnim propisanim sadr ajima, bez izgradnje gra evina visokogradnje igra evina suprastrukture (dizalica, trailera i sl.).Maritimnu studiju porebno je izraditi za ire kontaktno podru je luke otvorene za javni promet(uklju iti dio akvatorija sjeverno od postoje eg lukobrana) kako bi se zbog ve poznatihproblema nedovoljne dubine akvatorija u ovom podru ju izna lo najkvalitetnije rje enje.

11. javna parkirali taZone javnih parkirali ta namijenjene su gradnji i ure enju parkirali nih povr ina na na in da onezadovolje potrebe prometa u mirovanju.

Na podru ju obuhvata Plana planirane su 4 zone javno parkirali nih povr ina sa ukupno cca500 parkirali nih mjesta. U zoni javnog parkirali ta P1 mogu a je gradnja I javne gara e.Osu+im toga, javna parkirali ta mogu se osim u zonama definiranim u grafi kom dijelu ovogPlana ure ivati i u zonama drugih namjena u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

29


3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NA IN KORI TENJA I URE ENJAPOVR INA NA PODRU JU OBUHVATA UPU NASELJA FA ANA

TABLICA 3 – KORI TENJE I NAMJENA PROSTORA UPU FA ANAR.B. NAMJENA ZONE OZNAKA POVR INA

(ha)UDIO UPOVR INIOBUHVATAUPU-a (%)

1. STAMBENA S 51.02 46.38

2. MJE OVITA NAMJENA M 6.01 5.64

3.

JAVNA I DRU TVENA• pred kolska• skolska• kulturna• vjerska

DD4D5D6D7

2.17 1.97

K1K2

0.390.20 0.354.

GOSPODARSKA• prete ito uslu na• prete ito trgova ka• ugostiteljsko turisti ka T1 1.42 1.29

5.

SPORTSKO REKREACIJSKA• rekreacija R2 7.63 6.93

6. JAVNE ZELENE POVR INE Z1 2.34 2.12

7. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI IS 1.38 1.25

8. GROBLJE FA ANA G 0.33 0.30

9. JAVNE PROMETNE POVR INE 12.88 11.70

10. PJE KO SERVISNE POVR INE PS 2.81 2.55

11. JAVNI PARKING P 1.18 1.07

12.LUKA OTVORENA ZA JAVNIPROMET - kopneni dio - morski dio

L 0.36

8.120.327.38

13.JAVNE POVR INE UNUTARNASELJA (PO PPI ) –5+6+9+10+11+12 kopno

27.20 30.13

14.UKUPNO GRA EVINSKOPODRU JE NASELJA FA ANA

90.26 82.05

30


15.IZDVOJENO GRA EVINSKOPODRU JE SPORTA FA ANA R1 5.13 4.66

16.ZONA REKREACIJE IZVANGRA EVINSKOG PODRU JA R2-1 2.64 2.07

17.OBUHVAT PLANA - kopneni dio 97.67 88.79

18. OBUHVAT PLANA - morski dio 12.64 11.49

19.OBUHVAT PLANA -UKUPNO 110.31 100.00

3.4. PROMETNA I ULI NA MRE A

Za potrebe prostornog i prometnog planiranja treba uzeti u obzir kombinaciju vi e kriterijaklasifikacije cestovnih prometnih povr ina (svrha i prometno zna enje, polo aja prostora,funkcija, vrsta prometa, prostorno oblikovanje, privredno i dru tveno zna enje itd.). Kod togate imo to ve oj sigurnosti prometa, te osiguravanju to manjeg negativnog utjecaja na okolinu ito ekonomi nijem prometu i prometnom sustavu. Uzimaju i u obzir ovaj prethodni osvrt na

promet u Planu se nastojalo usaglasiti i prihvatiti ove smjernice.

kategorizacija cestaUrbanisti kim planom ure enja naselja Fa ana prometna mre a se dijeli na : - glavne mjesne ulice

- sabirne ulice- ostale stambene ulice

§ Glavne mjesne ulice na podru ju naselja Fa ana su postoje e ceste:- javna cesta - upanijska cesta 5115 (Pula-Fa ana-Peroj)- javna cesta - lokalna cesta L 50161 (Fa ana- Gali ana)- javna cesta – lokalna cesta L 50178 (Fa ana- Vodnjan)

§ Uz navedene postoje e ceste planiraju se i nove trase glavnih ulica koje e se nadovezatina budu e prilazne prometnice (obilaznicu naselja Fa ane i dr. )

§ Glavne mjesne ulice su u grafi kom prilogu prikazanesu uglavnom sa svojim postoje imkoridorima jer sve im dijelom nalaze u izgra enom podru ju naselja.

§ Presjeci koji su dati u planiranim koridorima su maksimalni popre ni profili prometnica te usamoj izvedbi stvarni koridor ceste mo e biti manji.

§ Za upanijsku cestu 5115 koja dijelom prolazi i dijelom tangira naselje Fa ana, te za vespomenute lokalne ceste, sa kojih je planirano vi e priklju aka pripadaju ih sabirnih ulicanaselja, potrebno je u svemu po tivati odrednice Zakona o javnim cestama, Zakona osigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnjupriklju aka i prilaza na javnu cestu. Postoje a i planirana kri anja treba ure ivatitrakama za lijeve skreta e.

Za titni pojas za upanijske ceste koje prolaze u neizgra enom dijelu je 15 m od vanjskog rubazemlji nog pojasa .Planom se predvi aju novi zahvati u cestovnom sustavu na podru ju op ine, koji imaju utjecajna zonu obuhvata plana, ali se nalaze izvan njegovog obuhvata.Realizacijom planiranih zahvata iz Prostornog plana Istarske upanije bitno e se izmijeniti

31


uvjeti prometovanja na podru ju op ine Fa ana.Izgra ena dionica Istarskog ipsilona Vodnjan - Pula, sa vorem Vodnjan - jug, te budu aizgradnja pristupne ceste od tog vora do vora Marana, lokalnih cesta L 50178 (Vodnjan -Fa ana) i L 50158 (Marana - Peroj); - nakon izgradnje tog vora dolaze i promet sa Istarskogipsilona biti e direktno usmjeren prema Fa ani, odnosno prema Peroju i TN Barbariga, te se

ekuje smanjenje tranzitnog prometa na dijelu upanijske ceste 5115 (Pula - Fa ana).Zna ajniji novoplanirani zahvat je obilaznica naselja urida, Valbandon I St. Barbo, koja jeplanirana uz isto nu I jugoisto nu granicu op ine obilaze i spomenuta naselja a koja se planiraspojiti na postoje u lokalnu cestu L 50161 Fa ana – D3 (kanal kod Gali ane) – “Gali anskacesta”, te nastavno obilaznice Fa ane koja od spomenutog vora se nastavlja do vora Marana(postoje e raskri je L50178 i L 50158).Ta planirana obilaznica u ve em dijelu je od postoje eg gra evinskog podru ja udaljena preko500 m zra ne linije, pa je za o ekivati da e se do izgradnje iste dogoditi prometnica koja edodirivati gra evinsko podru je. U trenutku izrade ovog plana takva potreba se name e namjestu postoje eg puta koji se nalazi dijelom izvan obuhvata ovog plana, ali neposredno uzisto nu granicu gra evinskog podru ja naselja Fa ana (u kartografskom prikazu 2.1. prikazanoiscrtkanom linijom). Koridor takvih prometnica koje se potpuno nalaze izvan obuhvata ovogPlana, a nisu planirane prostornim planom ireg podru ja predstavljaju rezervaciju prostora zaprometnice koje se temeljem izmijenjenih saznanja mogu planirati i drugdje i druga ije.

U sklopu glavne ulice – upanijske ceste 5115 na ju noj strani naselja Fa ana odnosnosamom ulazu u naselje, neposredno uz sportsku zonu, a u koliko se uka e potreba postojimogu nost izgradnje nove benzinske postaje.Lokacijskom dozvolom e se utvrditi lokacija benzinske postaje, na na in da ista svojimpolo ajem ne ometa odvijanje prometa, ali da je dobro uo ljiva sudionicima u prometu.

sabirne uliceU kategoriji sabirnih ulica odre uju se ulice koje sakupljaju promet od sabirnih ulica i odvode gado glavnih ulica, kao i obrnuto. U kartografskom prikazu 2.1 sabirne ulice su posebnoozna ene.Sabirne ulice – kao postoje e ceste e se rekonstruirati sukladno profilima unutar planiranihkoridora. Prikazani su maksimalni profili u planiranim koridorima, dok se u stvarnosti profilimogu smanjiti do kolnika minimalne irine 5,5 m za dvosmjerni promet te obostrano ili samo sajedne strane ulice nogostup minimalne irine 1,5 m.Sabirne ulice moraju omogu iti i pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitne pomo i.

stambene (ostale) uliceStambene (ostale) ulice su ulice u izgra enim stambenim dijelovima naselja na koje seneposredno priklju uju gra evinske estice i koje promet odvode do sabirnih odnosno glavnihmjesnih ulica.Neposredni pristup jedne gra evne estice osigurava se kolno – pje kim pristupnom (ostaleceste) minimalne irine 3 m i slobodne visine 4,5 m na na in da udaljenost gra evne estice odprometnice vi eg reda na koju se spaja pristupna prometnica mjereno po pristupnoj prometnicinije ve a od 30 m.Neposredni pristup dviju do est gra evinskih parcela osigurava se pristupnom prometnicom -stambenom cestom minimalne irine 5,5 m sa okreti tem na kraju, ako udaljenost najdaljegra evne estice od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica mjerena po pristupnoj

32


prometnici nije ve a od 150 m.Neposredni pristup do gra evinskih parcela koje se nalaze na udaljenosti preko 150 m mjerenopo pristupnoj prometnici – (stambemoj ulici) od prometnice na koju se spaja pristupnaprometnica kao i za sve ostale gra evne estice u gra evinskim podru jima ne mo e biti slijepa,niti mo e biti u eg slobodnog profila prometnice od one koja sadr ava minimum dvije minimalnekolne trake od 2,75 m i jedan minimalni pje ki trak od 1,5 m uz prometne trake.Izuzetno, irina postoje ih javno prometnih povr ina –postoje ih koridora (pk) mo e biti manja,ako se radi o postoje im povr inama koje nije mogu e pro irivati zbog postoje ih gra evinakoje se ne predvi aju za uklanjanje.Ostale prometnice moraju omogu iti pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitne pomo i.

Ostale stambene ulice i kolono pje ke povr ine, koje nisu utvr ene u grafi kom dijelu plana,mogu se planirati u zonama gdje je obveza izrade DPU i sportskoj zoni, po uvijetom da je prvosusjedno raskri je sa cestom na koju se ulica priklju uje, udaljeno min. 60 m od tog priklju ka.Kod gra evnih parcela uz kri anja glavnih I sabirnih ulica, kolni ulaz mora biti udaljen min. 10,00m od kri anja ulica, odnosno kod ostalih stambenih ulica kolni ulaz mora biti udaljen min 5,0 m .

irina kolnog ulaza gra evne parcele je max. 6,00 m.Oblik i veli inu gra evnih estica prometnih povr ina predstavljaju elementi osovine, kri anja ipopre ni profili sa pripadaju im usjecima, nasipima i ostalim elementima prometnica, unutarutvr enog koridora.Kona no rje enje pojedine prometnice definirat e se idejnim rje enjem, odnosno projektom upostupku izdavanja (ishodovanja) lokacijske dozvole.

pje ke povr ine i pje ko biciklisti ke stazePje ke povr ine su nogostupi uz prometnice (vidljivo u grafi kom prilogu - presjeci koji mogubiti maksimalne irine od 2 m) te samostalne pje ke staze minimalne irine 2,0 m.Pje ko-biciklisti ke prometnice izvesti e se u min. irini od 3,0 m.

Na potezu izme u ulaza u zonu sporta Fa ana i novoplanirane benzinske postaje planira sedenivelirani pje ki prijelaz preko C 5115 u skladu sa uvjetima upanijske uprave za ceste.Rje enje navedene pje ke veze potrebno je izraditi u sklopu idejnog urbanisti kog rje enja zazonu sporta.

miruju i prometNa podru ju obuhvata Plana predvi ene su zone javnih parkirali ta. Osim zona javnihparkirali ta prikazanih u grafi kom dijelu Plana, javna parkirali ta mogu e je ure ivati i uzonama drugih namjena (stambene, gospodarske, javne i dru tvene, mje ovite)

U sklopu javnih parkirali ta potrebno je osigurati min 5% parkirali nih mjesta za osobe saograni enom pokretljivo u.Omogu ava se gradnja javnih parkirali ta, ure enih asfaltom, betonskim elementima ili sli nimmaterijalom.Parkirali na mjesta za osobne automobile su dimenzija 5 x 2,5 m, a njihov maksimalni uzdu ni ipopre ni nagib je 5 %.Zone javnih parkirali ta potrebno je djelomi no ozeleniti na na in da se u sklopu parkirnihmjesta predvidi sadnja novih stabla ica ( min 1 stablo na 10 parkirnih mjesta).U svrhu za tite od atmosferskih utjecaja, dozvoljava se natkrivanje postavljanjem pergola ilisli nih za titnih konstrukcija.

U sklopu zone javnog parkirali ta P-1 mogu a je izgradnja javne gara e za max 300 parkirnihmjest, odnosno max 50 % zone P-1 mogu e je izgraditi javnu gara u

33


U sklopu zone sporta Fa ana potrebno je predvidjeti javno parkirali te za min 10 autobusa zapotrebe receptivnog punkta NP Brijuni.

U sklopu zone infrastrukturnih sustava IS-1 - terminala NP Brijuni potrebno je predvidjeti diozone za parkirali te od min1000 p.m. (400 P.M. za smje tajne kapacitete na oto ju Brijuni i 600P.M. za dnevne posjetitelje), bez mogu nosti parkiranja autobusa.Prostor za rje avanje prometa u mirovanju (parkirali ne povr ine) dimenzionira se sukladnoplanskim veli inama i prometnom rje enju. Osnovno na elo rje avanja prometa u mirovanju jeplaniranje u okvirima gra evne estice osnovne namjene u skladu sa uvjetima definiranimva im prostornim planom ireg podru ja. Smje taj vozila unutar gra evne estice rje ava sesmje tajem vozila unutar osnovne gra evine ili u zasebnoj gara i unutar povr ine gradivogdijela estice, pod nadstre nicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru bilo gdje u okvirugra evne estice.Za gra evnu esticu se broj parkirali nih/gara nih mjesta za osobna vozila odre uje na slijede ina in:

TABLICA 4 – UVJETI ZA RJE AVANJE PROMETA U MIROVANJU U SKLOPU GRA EVNE ESTICENAMJENA - DJELATNOST MINIMALNI BROJ PARKIRALI NIH/GARA NIH

MJESTAINDUSTRIJSKA (PROIZVODNA ISREVISNA)

0,45 / NA 1 ZAPOSLENIKA

POSLOVNA - UPRAVA, FINANCIJE, PO TAI SL.

20 / NA DO 1000 M2 BPP

POSLOVNA - TRGOVINE 1 / NA 10 M2 BPPPOSLOVNA - TRGOVA KI CENTRI 40 / NA DO 1000 M2 BPPPOSLOVNA - OSOBNE USLUGE 40 / NA DO 1000 M2 BPPUGOSTITELJSKO-TURISTI KA(SMJE TAJ)

30 / NA 1000 M2 BPP(PREMA POSEBNIM PROPISIMA OVISNO OKATEGORIJI)

UGOSTITELJSKA 1 / NA 20 M2 BPP, ODNOSNO40 / NA DO 1000 M2 BPP

SPORTSKO-REKREACIJSKA 0,20 / NA 1 KORISNIKAJAVNA - PRED KOLSKO OBRAZOVANJE I

KOLSTVO1,5 / NA 1 ZAPOSLENIKA

JAVNA - ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA 20 / NA DO 1000 M2 BPPJAVNA - VJERSKA 0,1 / NA 1 KORISNIKASTAMBENA 2 NA STAMBENU JEDINICU (STAN, APARTMAN,

STUDIO)

Kod interpolacije gra evne estice unutar za ti ene urbanisti ke cjeline Fa ane za izgradnjugra evina stambene ili mje ovite namjene na kojima se uz stambenu namjenu planira djelatnostiz tabelarnog prikaza a gdje su oblik i veli ina gra evne estice takvi da se smje taj vozila nemo e rije iti unutar gra evne estice ili se radi o gra evnoj estici bez kolnog ulaza, tada sesmje taj vozila rje ava na posebnim gra evnim esticama javno parkirali nih povr ina ukoliko jena njima mogu e osigurati potreban prostor i regulira odgovaraju om odlukom Op ine Fa ana.Ukoliko se na odre enoj estici planira djelatnost za koju nije mogu e osigurati parkiranje usklopu gra evne estice u skladu sa tabelarnim prikazom, a nije mogu e niti osigurati proctor najavnoj parkirali noj povr ini, na toj gra evnoj estici ne mo e se predvidjeti djelatnost, odnosno

34


izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija ili promjena namjene gra evine.

Potrebno je naglasiti da cjelovito prometno rje enje je bilo na javoj raspravi na kojeg su pristiglebrojne primjedbe. Primjedbe se uglavnm mogu opisati na slijede i na in “za to cesta prolazimojom parcelom“. Komisija koja je obradila pristigle primjedbe zauzela je stav da se u to ve ojmjeri udovolji pojedina nom interesu vlasnika parcela preko kojih su planirane javno prometnepovr ine. Takav pristup rezultirao je nizom slijepih ulica.

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE A

3.5.1. TelekomunikacijeZa zadovoljavanje telekomunikacijskih potreba podru ja UPU-a Fa ana planom se predvi adaljnja izgradnja telekomunikacijske mre e, u skladu sa planskim postavkama namjenepovr ina.

Korisni ka TK mre aZa potrebe priklju enja novih telefonskih preplatnika, te u cilju pove anja kvalitete i pouzdanostie se :

- izgraditi nova i pri iriti postoje a kabelska TK mre a u dijelovima naselja gdje nijeizgra ena,

- rekonstruirati postoje a TK mre a.Izgradnja i rekonstrukcija TK mre e je planirana na na in da :- cjelokupna bude gra ena u distributivnoj kabelskoj kanalizaciji (DTK),- trase su gotovo u cijelosti u javnim povr inama – prometnicama,- dijelovi postoje e mre e koje se nalaze na povr inama namijenjenim izgradnji se ukidaji i

izmje taju,- priklju ci gra evina su podzemni sa cijevima spojenim na DTK,- u gra evine se ugra uju telekomunikacijski ku ni priklju ni ormari (TKPO).

ATCU naselju Fa ana je planiran jedan komutacijski objekt, sa aktivnim ure ajima (opremom) umre i zavisno od potreba, razvoja tehnologije i telekomunikacijskog tr ta.Komutacijski objekti i oprema se, osim kao samostalne gra evine, mogu smje tati i u drugegra evine mje ovite namjene i javnih sadr aja.

Pokretne (mobilne) telekomunikacijeGradnja antenskih sustava baznih stanica pokretnih telekomunikacija (antenski stupovi kaozasebne gra evine) nije planirana unutar gra evinskog podru ja naselja.Izuzetno, antenski sustavi baznih stanica i repetitorske stanice mogu se graditi i unutargra evinskog podru ja naselja uz uvjet da ne ugro avaju sigurnost ljudi i okolnih gra evina. Pomogu nosti antenske sustave baznih stanica i repetitorske stanice unutar gra evinskogpodru ja potrebno je smjestiti u/na gra evinske objekte drugih namjena.Gradnja antenskih sustava baznih stanica i repetitorske stanice unutar gra evinskog podru javeli inom i oblikom ne smije naru iti vizure naselja a izvan gra evinskog naselja na mjestima ina na in da bitno ne naru ava krajobraz.

3.5.2. Elektroopskrba

35


Analizom cjelokupnog podru ja koje je zahva eno ovim Planom, te planirane namjene upojedinim zonama s pripadaju im povr inama koje ujedno i diktiraju potrebe za elektri nomenergijom, definirani su potrebni elektroenergetski kapaciteti u srednjenaponskoj mre i,transformatorskim stanicama i niskonaponskoj mre i. Odre ivanje potrebnih kapaciteta vr enoje temeljem analiti ke razrade postoje eg konzuma kao i primjenom iskustava i preporukadoma ih i stranih stru njaka.Za podru je obuhva eno ovim Planom uz postoje ih osam transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV, te mogu e zamjene transformatora sa ve im nazivnim snagama (do 1000 kVA), predvi enesu lokacije za izgradnju jo pet transformatorskih stanica i to nazivnih snaga 1x 630(1000) kVA.Neke od planiranih transformatorskih stanica napajati e se iz TS 35/10(20)kV prekonovoplaniranih 10(20) kV kabela, a ostale e se povezati u postoje e 10(20)kV napajanjesrednjenaponske mre e 10(20)kV interpolacijom u postoje u mre u sustavom "ulaz-izlaz", a ijie kapacoteti zadovoljavati planirane potrebe.

Niskonaponska mre a je planirana iz novih ali i iz postoje ih transformatorskih stanica na na inda se kvalitetno mogu napajati sve nove i postoje e zone sa predvi enom namjenom. Radiosiguranja kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja predvi a se povezivanje "primarne"niskonaponske mre e u tzv. prstenasto napajanje i u pravilu mogu nost napajanja iz dvijususjednih transformatorskih stanica. Gde god je to mogu e, postoje a niskonaponska mre apovezati e se sa novoplaniranom niskomaponskom mre om. Jedan e se dio postoje eniskonaponske mre e nakon izgradnje nove niskonaponske mre e eliminirati radi neadekvatnihpostoje ih trasa koje smetaju izgradnji novih planiranih gra evina.Javnom rasvjetom planiraju se obuhvatiti u potpunosti sve postoje e prometnice kod kojih ili nijebila izvedena kvalitetno ili uop e nije bila izvedena javna rasvjeta, kao i sve budu e prometnice,etnice i staze. Glavni prometni pravci kruz predmetno podru je svrstani su u klasu javne

rasvjete B1(B2), a sabirne su ceste svrstane u klasu C. etnice i staze svrstani su u klasurasvjete D.Rasvjeta klase B1(B2) izvodi se stupovima visine 10(8)m, sa zasjenjenim ili djelomi nozasjenjenim svjetiljkama i izvorima svjetlosti NaVT. Rasvjeta klase C izvodi se stupovima visine6m sa djelomi no zasjenjenim svjetiljkama, dok se klasa rasvjete D izvodi stupovima visine 3-4m sa nezasjenjenim svjetiljkama i izvorima svjetlosti NaVT. Stupovi javne rasvjete u pravilu ese postavljati u plo nicima, dok e se kabelska mre a u pravilu polagati u iste kabelske kanalezajedno sa niskonaponskom mre om.

3.5.3. Plinoopskrba

U skladu sa prostornim planom ireg podru ja, planira se lokalni distributivni plinovod srednjegtlaka (4 bar) koji prolazi u koridoru uz naselje Fa ana. Projektnom dokumentacijom “Idejniprojekt plinofikacije grada Pule prirodnim plinom” od prosinca 2004. godine u kojem se uzplinofikaciju grada Pule predvi a i plinofikacija okolnih naselja u koje spada i naselje Fa ana,planirano je da se naselje Fa ana opskrbljuje putem distribucijskog plinovoda koji dolazi izmjerno regulacijske stanice MRS1 u gradu Puli.Ovim planom uskla eno je rje enje plinofikacijenaselja Fa ana sa gore navedenom dokumentacijom.U samom naselju Fa ana predvi a se mjerno regulacijska stanica za potrebe potro a unaselju. Ista reducira srednji tlak na niski tlak za potrebe potro a.Koncepcija rje enja plinovodne mre e uvjetovana je trasom distributivnog plinovoda koja seusvaja iz prostornog plana ure enja op ine Fa ana, i lokacijom mjerno regulacijske stanice kojase smje ta prema nacrtnoj dokumentaciji. Tako se ve i dio naselja opskrbljuje niskim tlakom, aostali dio srednjim tlakom.Tlak prirodnog plina: - srednji tlak – 4 bar - niski tlak – 100 mbarU pogledu plinoopskrbne infrastrukture planirano je da naselje Fa ana ini jednu funkcionalnu

36


cjelinu sa dijelom naselja koja su izvan obuhvata ovog urbanisti kog plana ure enja.Rje enje plinoopskrbe je vidljivo iz grafi kog dijela elaborata.

Razvodna plinska mre a planira se na na in da se ve i ogranci spajaju u prstenasti razvod kojiomogu uje istovremeno napajanje potro a s dvije strane. Manji ogranci izvode se kao slijepiogranci prema potro ima. Plinovod se smje ta podzemno u trup ceste naselja.Dimenzioniranje plinovoda i konzum potro nje plina izvr iti e se izradom projektne dokumentacije(idejna, glavna i izvedbena projektna dokumentacija). Pri izradi istih potrebno je uzeti u obzir faktorekoji utje u na potro nju i dimenzioniranje mre e (optere enje, istovremenost, faktor priklju enja), kaoi planirani broj stanovnika za dulje vremensko razdoblje.

Mogu nost priklju ka na plinsku mre u predvi ena je za sve sada nje, kao i za budu e potro e uplaniranim zonama izgradnje naselja. Lokalni distributer plina odrediti e svoje uvjete priklju enja namre u.

3.5.4. Vodoopskrba

Za podru je obuhva eno planom potrebno je osigurati dovoljnu koli inu vode za planski period odmin. 15-20 godina i osnovne grupe potro a, a to su:- potro nja vode za doma instva (podmirenje ivotnih potreba) –za planirano pro irenjestambenih zona- potro nja vode za planirane zone sportsko rekreacijske namjene- potro nja vode za planirane zone gospodarske namjene - turisti ko ugostiteljske- potro nja vode u komunalne svrhe- potro nja vode za ga enje po ara

Podru je predvi eno obuhvatom plana e se i dalje opskrbljivati vodom na postoje i na in.Postoje i cjevovodi koji su zadovoljavaju ih profila e se zadr ati, a dio mre e ukoliko je topotrebno zbog pove anja profila ili dotrajalosti cjevovoda potrebno je rekonstruirati. Razvodplanirane vodovodne mre e prati planom predvi ene prometnice. Ukoliko je mogu e iekonomski prihvatljivo, dionice vodovodne mre e koje nisu unutar planiranih ili postoje ihprometnica se ukidaju tj. izmje taju na prometne povr ine.Budu i da va a zakonska regulativa propisuje za titu naselja koja imaju izgra envodoopskrbni sustav hidrantskom mre om, usvaja se minimalni profil planirane vodovodnemre e koji e zadovoljiti propisanu protupo arnu za titu u pogledu minimalne proto ne koli inevode i minimalnog potrebnog tlaka. Planom se predvi a pro irenje vodovodne mre e doplaniranih zona. Razvod unutar zona e se vr iti na osnovu lokacijskih dozvola ili planovani eg reda.Sva planirana vodovodna mre a predvi ena je kao prstenasti sustav raspodjele vode, to zna ida su svi cjevovodi me usobno povezani. Takav na in izvedbe vodovodne mre e osigurava:- na svim mjestima vodovodne mre e dotok iz dva smjera- stalnu cirkulaciju vode u sustavu to onemogu uje nastajanje ustaljene vode- u slu aju neispravnosti samo manji dio potro a ostaje bez vode- raspodjela tlakova du sustava je jednoli na

Svi novi cjevovodi se razvode po postoje im ili prometnicama predvi enim planom. Sve trasevodovodne mre e odre ene su orjentaciono, te e se prilikom izrade glavnih i izvedbenihprojekata odrediti to an polo aj svih instalacija infrastrukture kako situacijski tako i visinski.

Potrebne koli ine vode za podru je obuhva eno planom su dobivene analizom potreba pojedinih

37


potro a na kraju planskog razdoblja koje za projektiranje vodoopskrbnog sustava iznosi min.20 godina.

- Potro nja vode za sanitarne potrebe

Za hidrauli ko dimenzioniranje planiranog vodoopskrbnog cjevovoda u novim zonama koristit ese standardi specifi ne potro nje vode po osobi u jednom danu ovisno o kategoriji potro a. - stanovnici qspec = 200 l/dan - gosti u hotelima (3*/4*) qspec = 400 l/dan

Mjerodavne koli ina vode za dimenzioniranje vodoopskrbnog cjevovoda je maksimalna satnapotro nja tj. koli ina vode koja se tro i u satu najve e potro nje.

Postoje i broj stanovnika naselja Fa ana iznosi 2328, a planirani za plansko razdoblje do 2010.godine iznosi 2870 stanovnika.

Specifi na potro nja vode po stanovniku: qspec = 200 l/dan

Srednja dnevna potro nja: Qsr,dn = 200 * 2870 = 574 000= 574,0 m3/d

Maksimalna dnevna potro nja: Qmax,dn = Qsr,dn * k max,dnKoeficijent maksimalne dnevne neravnomjernosti k max,dnZa naselje gradskog tipa k max,dn = 1,5 Qmax,dn = 574 000 * 1,5 = 861 000= 861,0 m3/d

Maksimalna satna potro nja: Qmax,sat = (Qmax,dn/24) * k max,satKoeficijent maksimalne satne neravnomjernosti k max,satZa naselje gradskog tipa k max,sat = 1,8 Qmax,sat = (861 000/24) * 1,8 = 64 575= 64,58 m3/sat = 64 575/3600 = 17,93 l/s

U zonama turisti ke namjene na podru ju obuhvata plana planirani broj postelja je ukupno 250.

Za planirane zone turisti ke namjene (T1-1, T1-2, T1-3)Planirani broj postelja za zonu T1 - 60 kreveta

Specifi na potro nja vode: qspec = 400 l/dan

Srednja dnevna potro nja: Qsr,dn = 400 * 60 = 24 000= 24 m3/d

Maksimalna dnevna potro nja: Qmax,dn = Qsr,dn * k max,dnKoeficijent maksimalne dnevne neravnomjernosti k max,dnZa turisti ke objekte k max,dn = 1,4 Qmax,dn = 24 000 * 1,4 = 33 600= 33,6 m3/d

Maksimalna satna potro nja: Qmax,sat = (Qmax,dn/24) * k max,satKoeficijent maksimalne satne neravnomjernosti k max,sat

38


Za turisti ke objekte k max,sat = 2,5 Qmax,sat = (33 600/24) * 2,5 = 3500 = 3,5 m3/sat = 3500/3600 = 0.97 l/s Qmax,sat = 3 * 0.97 l/s = 2.91 l/s

U ukupnu potro nju vode za naselje potrebno je dodati i potro nju vode za vlastite potrebecjevovoda, a koja iznosi 5-10% srednje dnevne potro nje.

3.5.5. Odvodnja

Planirani sustav odvodnje otpadnih voda naselja Fa ana je razdjelni tj. planira se izgradnjazasebnog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

U naselju Fa ana se planira budu e novoizgra ene zone priklju iti na postoje i sustav odvodnjesanitarnih otpadnih voda. Usvojeni minimalni profil za odvodnju sanitarnih otpadnih voda je∅250, a za samo kra e poteze (rubne ogranke) sekundarne mre e ∅200.Na postoje em sustavu naselja Fa ana se planira izmje tanje pojedinih kolektora u trupplaniranih prometnica.U javni sustav odvodnje otpadnih voda naselja nije dozvoljeno ispu tati zauljene, kisele ilu nate otpadne vode. Sve otpadne vode koje se ispu taju u sanitarnu kanalizaciju moraju prijeispu tanja biti svedene na nivo kvalitete ku anskih otpadnih voda.Svi kanalizacijski objekti moraju biti potpuno vodonepropusni.

- Potro nja vode za sanitarne potrebe

Za dimenzioniranje odvodnje otpadnih voda planiranih zona uzet e se 80 – 90% dnevnespecifi ne potro nje vode po osobi i maksimalne satne potro nje u satu najve e potro nje.

Za hidrauli ko dimenzioniranje planirane odvodnje sanitarnih otpadnih voda u novim zonamakoristit e se standardi specifi ne potro nje vode po osobi u jednom danu ovisno o kategorijipotro a.- stanovnici qspec = 200 l/dan- gosti u hotelima qspec = 400 l/danMjerodavne koli ina vode za dimenzioniranje je maksimalna satna potro nja tj. koli ina vode kojase tro i u satu najve e potro nje.

Postoje i broj stanovnika naselja Fa ana iznosi 2328, a planirani za plansko razdoblje do 2010.godine iznosi 2870 stanovnika.

Specifi na potro nja vode po stanovniku: qspec = 200 l/dan

Srednja dnevna potro nja: Qsr,dn = 200 * 2870 = 574 000= 574,0 m3/d

Maksimalna dnevna potro nja: Qmax,dn = Qsr,dn * k max,dnKoeficijent maksimalne dnevne neravnomjernosti k max,dnZa naselje gradskog tipa k max,dn = 1,5 Qmax,dn = 574 000 * 1,5 = 861 000= 861,0 m3/d

39


Maksimalna satna potro nja: Qmax,sat = (Qmax,dn/24) * k max,satKoeficijent maksimalne satne neravnomjernosti k max,satZa naselje gradskog tipa k max,sat = 1,8 Qmax,sat = (861 000/24) * 1,8 = 64 575= 64,58 m3/sat = 64 575/3600 = 17,93 l/s

U zonama turisti ke namjene na podru ju obuhvata plana planirani broj postelja je ukupno 250.

Za planirane zone turisti ke namjene (T1-1, T1-2, T1-3)Planirani broj postelja za zonu T1 - 80 kreveta

Specifi na potro nja vode: qspec = 400 l/dan

Srednja dnevna potro nja: Qsr,dn = 400 * 80 = 32 000= 32 m3/d

Maksimalna dnevna potro nja: Qmax,dn = Qsr,dn * k max,dnKoeficijent maksimalne dnevne neravnomjernosti k max,dnZa turisti ke objekte k max,dn = 1,4 Qmax,dn = 32 000 * 1,4 = 44 800= 44,8 m3/d

Maksimalna satna potro nja: Qmax,sat = (Qmax,dn/24) * k max,satKoeficijent maksimalne satne neravnomjernosti k max,satZa turisti ke objekte k max,sat = 2,5 Qmax,sat = (44 800/24) * 2,5 = 4666,6 = 4,67 m3/sat = 4670/3600 = 1,29 l/sQmax,sat = 3 * 1,29 l/s = 3,90 l/s

Odvodnja oborinskih voda

Oborinske vode planiraju se odvoditi sa svih postoje ih i planiranih prometnica te s povr inaplatoa i krovova gra evina s gra evinskih parcela koje se neposredno priklju uju na javneprometnice. Oborinska odvodnja predmetnog podru ja e se rije iti na na in da se sveoborinske vode sakupljaju sa slivnih podru ja te gravitacijskim kolektorima odvode obalnimispustima u more.Oborinske vode s ve eg dijela naselja odvodit e se prema postoje im obalnim ispustima kojeje zbog novog ve eg hidrauli kog optere enja potrebno rekonstruirati, a dio oborinskih voda sasjevernog dijela naselja odvodit e se u more preko novoplaniranog obalnog ispusta.

Sva oborinska kanalizacija planira se izgraditi u trupu postoje ih i budu ih prometnica, a usvojeniminimalni promjer cjevovoda je ∅300.Sve trase sanitarne i oborinske kanalizacije odre ene su orjentaciono, te e se prilikom izradeglavnih i izvedbenih projekata odrediti to an polo aj svih instalacija infrastrukture. U praviluoborinska kanalizacija predvi a se voditi sredinom prometnice, pri emu se s jedne stranepredvi a voditi sanitarna kanalizacija i s druge vodovodna mre a.

Za mjerodavni intenzitet oborina koristit e se ITP krivulja za podru je Pule za dvogodi njipovratni period. Predmetno podru je pri odre ivanju mjerodavnih koli ina oborinskih voda za

40


dimenzioniranje objekata odvodnje oborinskih voda treba u svom ve inskom dijelu promatratikao urbanu cjelinu sa malim udjelom prirodnih i zelenih povr ina. Pri dimenzioniranju glavnihkanala tj. za prora un vr nog (maksimalnog) protoka oborinskih voda koristit e se racionalnametoda.

Q = C * i * A

Q - vr ni protok (l/s)i - intenzitet oborina (l/s/ha)A - slivna povr ina (ha)C - koeficijent otjecanja

Povr ina slivnog podru ja planiranog obalnog ispusta iznosi cca A = 28.10 haNa ostala tri postoje a obalna ispusta povr ine slivnih podru ja su: A = 24.10 ha; A = 38.11 ha;A = 9.26 ha Koeficijent otjecanja ovisi o karakteristikama slivne povr ine, a iznosi:Za ulice: asfalt => 0,7 do 0,95 beton => 0,80 do 0,95Za etnice: betonske ili asfaltirane => 0,75 do 0,85Za zelenilo, prirodne povr ine: 0,10 do 0,35Za slivne povr ine uzet e se kombinacija razli itih vrsta povr ina pa je koef. otjecanja: Csr = (C1*A1 + C2*A2 + ...+ Cn*An) / A1 + A2 + ... + An

3.6. UVJETI KORI TENJA, URE ENJA I ZA TITE POVR INA

ISKAZ KORI TENJA PROSTORA

• GUSTO A STANOVANJA

Gst (nett) = odnos broja stanovnika i zbroja povr ina gra evnih estica za stambene gra evine

BROJ STANOVNIKA 2870Gst (nett) = ------------------------------------------------------------------- = ---------------- = 54.85 st/ha STAMBENE ZONE 52.32

Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i zbroja povr ina gra evnih estica za stambenegra evine i prate e stambene funkcije (ulice, parkirali ta, zelene povr ine i dje ja igrali ta)

BROJ STANOVNIKA 2870Gust (ukupno neto) = ------------------------------------------------------= ---------------- = 38.15 st/ha STAMBENE ZONE 75.22

41


Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja povr ina gra evnih estica Gust i ire stambenefunkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povr ine za rekreaciju)

BROJ STANOVNIKA 2870Gbst (bruto) = ---------------------------------------------------------------= ---------------- = 35.70 st/ha STAMBENE ZONE 80.39

• GUSTO A STANOVNI TVA

Gnst = odnos broja stanovnika i povr ine obuhvata prostornog plana.

BROJ STANOVNIKA 2870Gnst = ------------------------------------------------------------------------ = ---------------- = 31.79 st/ha OBUHVAT UPU 90.26

3.6.1. Uvjeti i na in gradnje

Uvjeti i na in gradnje prikazani su u graf. prilogu plana.Maksimalni elementi uvjeta gradnje dati su va im prostornim planom ireg podru ja dok suovim Planom pobli e ograni eni i date su smjernice za utv ivanje uvjeta gradnje za prostorneplanove u eg podru ja ija se obaveza izrade utvr uje ovim Planom.

Prostornim planom ireg podru ja i ovim Planom utvr uje se obaveza izrade detaljnih planovaure enja kako je prikazano u grafi kom dijelu Plana, list 3. Uvjeti kori tenja, ure enja i za titepovr ina - za posebno osjetljive dijelove naselja Fa ana za koje je potrebno detaljno utvrditiuvjete ure enja prostora.

Detaljni planovi koji su ve na snazi na podru ju naselja Fa ana te se predvi a njihova daljnjaprimjena:

• Detaljni plan ure enja zone Fa ana sjever 1(SN I 14/03)- cca 3.33 haZona stanovanja za koju je potrebno detaljnije definirati uvjete gradnje s obzirom da se radi ozoni koja je u neposrednoj blizini obale.

• Detaljni plan ure enja zona Fa ana jug 2(SN I 19/06) - cca 5.16 haZa zonu stanovanja koja se ovim Planom planira u neizgra enom dijelu gra evinskog podru janaselja uz ju nu granicu obuhvata potrebno je pobli e definirati uvjete gradnje s obzirom nablizinu mora, rekreacijske zone u neposrednoj blizini u kojoj nije predvi ena gradnja te sobzirom na postoje u okolnu izgradnju. Ova zona predstavlja zavr etak gra evinskog podru janaselja Fa ana te ju je potrebno osmisliti kao stambeno susjedstvo sa javnim zelenilom premamoru koje e initi tampon zonu prema javnoj zoni rekreacije.

Detaljni planovi ija se izrada uvjetuje ovim Planom na podru ju naselja Fa ana:

• Detaljni plan ure anja zone Fa ana sjever 2- cca 10.80 haZona stanovanja i ugostiteljsko turisti ke namjene (T1 – hotel) sa pripadaju im dijelom obalekoja obuhva a zapu tene komplekse industrijske izgradnje u kontaktnoj zoni jezgre koju jepotrebno detaljno sagledati i odabrati odgovaraju u prostornu strukturu vode i ra una o siluetinaselja.

• Detaljni plan ure enja Fa ana centar i luka- cca 9.66 haS obzirom da je za prostor luke otvorene za javni promet uvjetovana maritimna studija, potrebno

42


je nakon njene izrade, prostorno rije iti sve novoplanirane zahvate u skladu sa smjernicama izPPUO-a:

- izgradnja novog ju nog lukobrana- ure enje operativne obale od novog ju nog lukobrana do postoje eg glavnog mola- produbljavanje (bageriranje) dna- izgradnja i ure enje kontaktnog prostora receptivnog punkta NP Brijuni - terminala zaredovnu brodsku i trajektnu liniju s potrebnim gra evinama i parkirnim prostorom,- ure enje manjih pontonskih vezova (ili sidrenih blokova) za plovila mje tana- izgradnja lu ke infrastrukture - lu ke signalizacije te jedne 20-tonske kranske dizalice- rekonstrukcija glavnog mola za pristajanje turisti kih brodova do du ine 50 m, odnosno do5.000 DWT-a

- sjeverni dio postoje e luke u Fa ani uz postoje i sjeverni lukobran urediti za privez ribarskihbrodova sa minimalnim propisanim sadr ajima, bez izgradnje gra evina visokogradnje igra evina suprastrukture (dizalica, trailera i sl.). Maritimnu studiju porebno je izraditi za irekontaktno podru je luke otvorene za javni promet (uklju iti dio akvatorija sjeverno od postoje eglukobrana) kako bi se zbog ve poznatih problema nedovoljne dubine akvatorija u ovompodru ju izna lo najkvalitetnije rje enje.

U sklopu zone infrastrukturnih sustava IS-1 - receptivni punkt Nacionalnog parka Brijuniplanirana va im prostornim planom ireg podru ja na lokaciji postoje eg nogometnogigrali ta predvi ena je gradnja i ure enje:

- poslovne gra evine receptivnog punkta NP Brijuni u sklopu koje je potrebno smjestitiupravne prostore

- terminala NP Brijuni sa parkirali tem od min1000 p.m. (400 P.M. za smje tajne kapacitetena oto ju Brijuni i 600 P.M. za dnevne posjetitelje), bez mogu nosti parkiranja autobusa iji sesmje taj planira izvan gra evinskog podru ja naselja u zoni male privrede i obrtni tva SanPelegrino i zoni sporta i rekreacije Fa ana

- nove mjesne tr nice sa otvorenim i zatvorenim prodajnim prostorom namijenjenim zaugostiteljstvo, trgovine i uslu ni servis uz odgovaraju u povr inu spremi ta i hladnja a.

- ostale poslovne sadr aje

Kod utvr ivanja uvjeta gradnje za sve gore navedene planove potrebno je posebno voditira una o :- izgradnju u najbli em pojasu prema moru treba pa ljivo dimenzionirati vode i ra una o

uklapanju u siluetu naselja- izgradnju u neposrednoj blizini jezgre (biv i industrijski kompleksi tvornice stakla i BAP)

potrebno je preoblikovati i uklopiti u mjerilo naselja vo de i ra una o strukturi jezgre koja je uneposrednoj blizini

- obavezno planirati etnicu uz more koja povezuje sjeverni i ju ni dio naselja i Op ine te sesa sjeverne i ju ne strane “ulijeva” u intenzivniju pje ku zonu uz jezgru

- posebnu pa nju potrebno je posvetiti definiranju javnih otvorenih povr ina s obzirom natradicionalan ivot na rivi karakteristi an za ribarsko mjesto

Ovim Planom utvr uje se obaveza izrade cjelokupnog urbanisti kog rje enja za zonu sportaFa ana i verifikacija istog od strane Poglavarstva Op ine Fa ana. Zonu sporta potrebno jerije iti u skladu sa smjernicama iz PPUO-a te je u njoj potrebno rije iti:

• sportski kompleks:- rukometno igrali te standardnih dimenzija 20 x 40 m s tartan podlogom- dva ko arka ka igrali ta i jedno igrali te za odbojku s tartan podlogom,- bo arski teren s etiri staze na pje anoj podlozi

43


- etiri tenis igrali ta sa zemljanom podlogom,- trodjelnu sportsku dvorana sa mogu no u smje taja gledatelja- travnato nogometno igrali te standardnih dimenzija 70 x 100 m

• javno parkirali te terminala NP Brijuni za smje taj cca 10 autobusa

Ovim Planom utvr uju se razli iti uvjeti gradnje za pojedine zone kako je prikazano u grafi komdijelu Plana, list 4. Oblici kori tenja:1. Zone jezgre naselja uvjeti gradnje prilago eni su zate enoj strukturi2. Postoje e izgra ene zone sa mogu no u gradnje novih gra evina predstavljaju prete itoizgra ene zone u kojima je potrebno popuniti neizgra ene gra evne estice pa se uvjeti gradnjeprilago avaju okolnoj izgradnji3. Zone planirane gradnje - zone za gradnju novih gra evina u kojima su min uvjeti gradnjepove ani kako bi se u novim dijelovima naselja pove ali standard I kvaliteta ivota4. Rekonstrukcija gra evina radi pobolj anja funkcionalnosti kori tenja zone u kojima jemogu e promijeniti postoje u strukturu ru enjem postoje ih i definiranjem novih gra evina

Prema na inu gradnje gra evine stambene namjene mogu se na podru ju obuhvata ovogPlana graditi kao:

• jednoobiteljske gra evine – gra evine sa max 2 stambene jedinice pri emu se iapartman smatra stambenom jedinicom

• obiteljske ku e - gra evine sa max 3 stambene jedinice pri emu se i apartman smatrastambenom jedinicom

• vi eobiteljske gra evine - gra evine sa max 4-6 stambenih ili jedinica pri emu se iapartman smatra stambenom jedinicom

3.6.2. Mjere za tite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Za cjelokupno podru je obuhvata UPU Fa ana potrebno je predvidjeti mjere za titekrajobraznih vrijednosti, i to stoga to dio op ine ini sastavni dio krajobrazne cjeline Istarskogpriobalja (obalno podru je), a preostali dio ima osobine kultiviranog agrarnog krajobraza naodli no o uvanoj matrici anti ke centurijacije.Stoga, nu no je potrebno ograni iti irenje novoplaniranih zona za izgradnju prema temeljnimkrajobraznim vrijednostima, a neizgra ena podru ja izme u gra evnih cjelina dijelova naselja idrugih gospodarskih zona moraju se zadr ati kao poljoprivredne povr ine ili ume posebnenamjene, ili se pak mogu ure ivati kao rekreacijske povr ine s sna no izra enim parkovnimoblikovanjem.Podru ja u kojima je visoka vegetacija o te ena po arima ne smiju se obnavljati alohtonimvrstama, koje bi mogle promijeniti teksturu i specifi ne koloristi ke odnose koje je stvorilapriroda.Prilikom infrastrukturnih i gra evinskih radova bilo koje vrste treba izvr iti dokumentacijupostoje ih ka una i suhozida (geodetski i arhitektonski snimak, fotodokumentaciju), te ishoditiposebne uvjete za tite od nadle nog konzervatorskog odjela.U potpunosti se zabranjuje ru enje postoje ih suhozidnih gra evina (ka una), a suhozidiizme u polja moraju se u najve oj mogu oj mjeri ostaviti intaktnima. Otvaranje novih otvora usuhozidima, radi pristupa novoformiranim poljoprivrednim esticama, uvjetuje se oblikovanjemtradicionalnog ulaza s masivnim kamenim grani nicima i drvenom ogradom.Rekultivacija se mora provesti na na in da se u potpunosti uklone manje vrijedni gra evniobjekti (spremi ta, nadstre nice, betonirane podloge za kamp ku ice, provizorne sanitarije ili

44


sl.), nakon ega povr ine treba agrotehni kim mjerama osposobiti za nove trajne kulture(vinogradi, maslinici, vo njaci).

Urbane cjelineNa podru ju za ti ene povijesne jezgre naselja Fa ana potrebno je u najve oj mogu oj mjerizadr ati i revitalizirati matricu, a izgradnju u neizgra enim dijelovima jezgre realiziratiinterpolacijama na na elima tipolo ke rekonstrukcije.Pod tipolo kom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijomprostora, komunikacijom s javnim povr inama, gabaritima i namjenom uskla ena s postoje imokolnim povijesnim objektima, ne naru avaju i siluetu i osnovne vizure te komunikacijsketijekove unutar povijesne jezgre.Ne preporu uje se izmjena strukture i tipologije postoje ih objekata radi funkcionalne fuzije uve e prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinihgra evina.Rekonstrukcija postoje e graditeljske ba tine i nove interpolacije moraju se odvijati u skladu suvjetima nadle nog konzervatorskog odjela. Postoje a kamena poplo enja ulica (na pojedinimmjestima slagana u obliku "riblje kosti") moraju ostati intaktna, a za nepoplo ene uli ne povr inepredvidjeti kamena poplo enja.Odr anje stambenog fonda unutar povijesnoj jezgri Fa ane od klju ne je va nosti za daljnjefunkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog o ekivanog djelovanja tr tanekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoliranim novimobjektima potrebno predvi ati vi e od 50% povr ine za stambenu namjenu i druge djelatnostikoje se temeljem posebnih propisa mogu obavljati u stambenim prostorima, dok je izgradnjuposlovnih prostora op e namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebnoosiguravati u ni im eta ama postoje ih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se naobjekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete iznanosti).Re im prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre tekarakteru i obimu poslovnih djelatnosti u jezgri, osiguravaju i pritom posebne re ime prometa umirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da se za svaku stambenu jedinicu osigurajedno parkirali no mjesto.U povijesnoj jezgri Fa ane kojima obuhvat grani i s morem potrebno je osigurati izgradnju iure enje obale (pomorskog dobra) na na in koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastalepovr ine koristiti isklju ivo kao javne povr ine.Za upravljanje graditeljskim naslje em u povijesnoj jezgri Fa ane urbanih naselja potrebno jeosnivati specijalizirane ustanove (zaklade ili fondacije) koje se financiraju temeljem propisa oza titi kulturnih dobara.Radovi na podru ju za ti ene povijesne jezgre Fa ane moraju se odvijati prema posebnimuvjetima i uz prethodno odobrenje nadle nog konzervatorskog odjela.Podru je urbanisti ke cjeline jezgre naselja Fa ana registirano je u skladu sa va imzakonimai propisima te se ovim Planom utvr uju slijede e mjere za tite po zonama:

- zona A potpuna za tita povijesnih strukturaSustavom mjera za tite u ovoj se zoni uvjetuju mjere cjelovite za tite i o uvanja svihkulturno-povijsnih vrijednosti uz najve e mogu e po tivanje tradicije I funkcije prostora isadr aja. Na podru ju ove zone strogo se kontrolira uno enje novih struktura I sadr aja.Prilago avanje postoje ih povijesnih funkcija i sadr aja suvremenim potrebama mo e seprihvatiti uz minimalne fiti ke intervencije u povijesne structure. Prihvatljive su metode

45


sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Napodru ju ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheolo kim ikonzervatorskim istra ivanjima, a svaka je podre ena rezultatima istra ivanja.

- zona B djelomi na za tita povijesnih strukturaSustavom mjera za tite u ovoj zoni uvjetuje se za tita osnovnih elemenata povijesneplanske matrice I karakteristi nih skupina gra evina I drugih za ukupnost odre ene kulturno-povijesne cjeline va nih vrijednosti a prije svega oblika gra evina I sklopova, gabarita Ipovijesnih sadr aja.Na podru ju ove zone uvjetovati e se intervencije u smislu prilago avanja funkcija Isadr aja suvremenim potrebama , ali bez bitnih fizi kih izmjena sa uvanih elemenatapovijesnih struktura.Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije I integracijeu cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadr ajima koji proizlaze iz suvremenihpotreba. Na podru ju ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnimarheolo kim i konzervatorskim istra ivanjima, a svaka je podre ena rezultatima istra ivanja.- zona C ambijentalna za titaNa podru ju ove zone prihvatljive su sve intarvencije uz pridr avanje osnovnih na elaza tite kulturno-povijesne cjeline. Pri radovima na ure enju prostora prihvatljive su metodeobnove postoje ih struktura i izgradnja novih uz uvjet o uvanja ambijentalnihkarakteristikakulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera Iharmoni nog sklada cjeline.

Arheolo ke i hidroarheolo ke zone i lokaliteti

ire arheolo ke i hidroarheolo ke zone utvr ene ovim Planom potrebno je detaljno istra iti, teutvrditi na in kori tenja zona. Unutar izgra enih podru ja naselja preporu a se detaljnoistra ivanje do kulturnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situkoja mo e utjecati na izvedbene projekte planiranih gra evina.Izvan izgra enih podru ja, kao i u podmorju, preporu a se detaljno istra ivanje i konzervacijanalaza uz mogu nost kori tenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranimslu ajevima i parcijalne dislokacije.U podru jima na kojima se ovim Planom planiraju zone za izgradnju, a prostor nije izgra en ipriveden namjeni temeljem dosada njih prostornih planova, ili se planira cjelovita rekonstrukcijagra evina izgra enih na arheolo kom lokalitetu, investitor izgradnje na takovom prostoru imaobavezu obaviti arheolo ka istra ivanja ili sondiranja prema uputama nadle ne konzervatorskeslu be s time da u slu aju veoma va nog arheolo kog nalaza mo e do i do izmjene projekta ilinjegove prilagodbe radi prezentacije.

Pojedina ne gra evine

Sakralni i civilni kompleksi i pojedina ne gra evine (crkve Sv.Kuzme i Damjana, Bla eneDjevice Marije od Karmela, Sv.Ivana Apostola) ure uju se isklju ivo temeljem detaljnedokumentacije i projekata, a sukladno posebnim uvjetima nadle nog Konzervatorskog odjela.Civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvr enekonzervacije koja mo e uklju ivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipolo kerekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao po eljne u postizanju integriteta kulturnog

46


dobra.

3.7.SPRJE AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI

Problem za tite okoline potrebno je rje avati na irem podru ju, a kroz ovaj nivo planiranjapo tivati smjernice za tite koje su propisane planovima ireg podru ja.Izgradnjom gra evina gospodarske namjene ne o ekuju se posebni izvori zaga enja osim onihkoji prate takav vid izgradnje i kori tenja.

Kako se ne bi naru ilo stanje okoline u ovom prostoru treba po tivati osnovni uvjet da sezajedno sa izgradnjom objekata izgradi i komunalna infrastruktura (vodovod, kanalizacija teodvoz otpadnih tvari), te da se uz navedeno izgradi i posadi okoli oko novih poslovnihobjekata. Naro ito treba inzistirati na realizaciji plana hortikulturnog ure enja i za titnog zelenilauz glavne prometnice te u sklopu pojedine gra evne estice ija povr ina ne smije biti manja od20% ukupne povr ine gra evne estice.

S obzirom na namjenu zone potrebno je pri izgradnji primijeniti odredbe Zakona o za titi okoli a (NN82/94.)MoreZa tita mora od one enja s kopna provodi se ograni enjem izgradnje uz obalu i mjerama zasprje avanje i smanjivanje one enja s kopna.Na podru jima gdje je obalno more jo uvijek visoke kakvo e, namijenjeno kupanju, sportu irekreaciji, uskla enim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva op enito, obavezno jeodr ati postoje u kakvo u mora.

Mjere za sprje avanje i smanjivanje one enja s kopna su:- Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava

osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i naju inkovitiji izravni na in za tite mora, parje avanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pro avanje mora biti primaranzadatak.

- Rekonstrukcija s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladi ta teku ih goriva imineralnih ulja u cijelom obalnom podru ju

- Primjena mjera ponovne uporabe pro enih otpadnih i oborinskih vodaRadi sprje avanja one enja uzrokovanog pomorskim prometom i lu kim djelatnostima trebaprovoditi slijede e mjere za tite:

- osigurati opremu za sprje avanje irenja i uklanjanja one enja (brodovi – ista i,plivaju e za titne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutarvlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduze a,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istro enog ulja,- u marinama i lokalnim lukama instalirati ure aje za prihvat i obradu sanitarnih voda s

brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istro enog ulja, ostatka goriva izauljenih voda,

- odrediti na in servisiranja brodova na moru i kopnu.

ZrakZa pobolj anje kakvo e zraka odre uju se sljede e mjere i aktivnosti za nove zahvate uprostoru:

47


- Ograni avanje emisije i propisivanje tehni kih standarda u skladu s stanjem tehnike(BAT), a na ela maksimalne za tite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladnoposebnim propisima RH.

- Za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoli , visinu dimnjaka, dodono enja propisa, preporu uje se odre ivati u skladu s njema kim propisom TA-Luft.

- Zbog dodatnog optere enja emisija iz novog izvora ne smije do i do prelaskakakvo e zraka u lo iju kategoriju u bilo kojoj to ki okoline izvora.

- Ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka upotpunosti popuni prostor za budu u izgradnju.

Tlo i podzemne vodeRadi za tite tla i podzemnih voda odre uju se dvije osnovne skupine za titnih mjera:- mjere zabrane i ograni enja izgradnje na osjetljivim podru jima, i- mjere za sprje avanje i smanjivanje one enja.Obzirom da na podru ju obuhvata UPU Fa ana nema izvori ta vode u javnom vodoopskrbnomsustavu, mjere zabrane, koje su karakteristi ne za I. i II. vodoza titnu zonu, ne provode se.U manjem dijelu op ine provode se mjere za tite karakteristi ne za III. vodoza titnu zonu(sjeverno i isto no podru je op ine unutar III. zone izvori ta Carpi i Peroj).Osnovna mjera za sprje avanje i smanjivanje one enja je izgradnja sustava za odvodnju iure aja za pro avanje otpadnih voda, to se utvr uje upanijskim planom za za titu voda.Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda dijelova naselja i drugih gospodarskihzona bez kanalizacije.Utjecaj otpadnih voda industrijskih pogona na kakvo u podzemnih voda potrebno je uklonitiizgradnjom ure aja za pro avanje ili predtretman otpadnih industrijskih voda, ovisno o tomeimaju li gospodarski pogoni vlasiti sustav pro avanja ili se priklju uju na kanalizacionu mre u.Saniranje zate enog stanja u zonama za tite izvori ta vode za pi e treba provoditi na osnovicjelovitih programa za slivno podru je. Prioritete za realizaciju odrediti na osnovi va nostiizvori ta, stupnju ugro enosti izvori ta (osjetljivost podru ja i karakteristike izvora one enja),te u inkovitosti za tite u smislu koristi od ulo enih sredstava.Kako na podru ju Op ine Fa ana nema podru ja karakteristi nih podru ja s izra enom erozijomtla, mjere za tite svode se na obvezu rekultivacije opo arenih povr ina te na primjenu mjeraza tite poljodjelskog tla od prekomjerne uporabe mineralnih gnojiva i sredstava za za titu bilja,a poglavito poticanjem biolo ke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.U slu aju izvanrednih one enja provode se mjere temeljene na dr avnom i upanijskomplanu za za titu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slu aj izvanrednihone enja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera.

BukaZa podru je obuhvata UPU Fa ana, zbog o ekivanog porasta cestovnog prometa u naseljima idrugim gospodarskim zonama, ili na rubnim dijelovima navedenih podru ja, potrebno jesukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te temeljem toga donijeti i Program mjeraza tite od buke.Programom mjera za tite od buke utvrditi e se lokacije i dati opis tehni kih zahvata zasmanjenje postoje e ili sprje avanje negativnog utjecaja o ekivanog pove anja buke.

Ioniziraju e i neioniziraju e zra enjeUnutar izgra enih podru ja naselja i zona, zabranjuje se obavljanje svake djelatnosti kojaprimjenjuje tehnologiju ioniziraju eg zra enja ili proizvodi otpad koji emitira ioniziraju e zra enje.

48


Unutar izgra enih dijelova naselja zabranjuje se gra enje visokih gra evina namijenjenihpostavljanju ure aja koji emitiraju neioniziraju e zra enje (pokretno-komunikacijske, radijske,TV , radio-relejne ili sl. osnovne postaje).

Za tita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnostiNa podru ju obuhvata UPU Fa ana nema gra evina i podru ja od posebne va nosti za obranu,kao niti drugih gra evina koje bi mogle predstavljati cilj napada u slu aju ratnih opasnosti.Stoga se na podru ju op ine ne primjenjuju mjere obvezne izgradnje javnih skloni ta, a uslu aju neposredne ratne opasnosti osigurati e se prostor za evakuaciju i zaklanjanjestanovni tva sukladno planovima sklanjanja stanovni tva koje izra uju nadle ne slu be civilneza tite.

ekivane elementarne nepogode mogu se pojaviti u ekstremnim slu ajevima tu e, su e iolujnih nevremena, a koje mogu prouzrokovati znatne materijalne tete, ali bez ve ih opasnostipo stanovni tvo.Mogu e elementarne nepogode u slu aju po ara, osim znatne materijalne tete, mogu bitnougroziti i sigurnost stanovni tva.Za tita se provodi poja anim vatrogasnim nadzorom i osmatranjem od strane vatrogasnih slu bi(DVD-a), te obukom stanovni tva, a posebne mjere primjenjuju se u vrijeme poljskih radova(zabrana paljenja korova i drugih biljnih ostataka na otvorenim povr inama u ljetnom periodu).Svi zahvati provode se obvezno sukladno slijede im propisima:

• Zakonu o za titi od po ara (NN 58/93 i 33/05),• Zakonu o zapaljivim teku inama i plinovima (NN 108/95),• Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 34/95 i 151/03),• Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94 i 142/03),• Pravilniku o zapaljivim teku inama (NN 54/99),• Pravilniku o izgradnji postrojenja za teku i naftni plin i uskladi tavanju i pretakanju

teku eg naftnog plina (NN 158/03),• Pravilniku o tehni kim normativima za hidrantsku mre u za ga enje po ara (NN 158/03),• Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98),• Pravilniku o gra evinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gra enja glede

za tite od po ara (NN 35/94),• Pravilniku o za titi od po ara ugostiteljskih objekata (NN 100/99),

kao i ostalim pravilnicima i usvojenim pravilima tehni ke prakse kojima su propisane mjereza tite od po ara.Izrada Studije utjecaja na okoli obvezna je za sve objekte koji ine tehnolo ku cjelinu uproizvodnji (skladi tenje sirovina, proizvodnje i pakiranje proizvoda) i to sukladno Uredbi oprocjeni utjecaja na okoli ( NN 34/97 i 37/97).Gra evne dozvole za zahvate u prostoru iz stavka 1. ove to ke ne mogu se izdati prijepribavljenog odobrenja nadle nog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoli namjeravanog zahvata uprostoru.

Prilikom izrade glavnih projekata (za isho enje gra evnih dozvola), kao i prilikom izgradnje, apotom i kori tenja gra evina neophodno je uva avati okoli i primjenjivati mjere kojima se ne eugroziti njegovo zate eno (nulto) stanje.U zonama nema direktnog izvora buke, osim one uzrokovane koncentiranim motornimprometom, a ona se mo e rije iti irim za titnim pojasom uz prometnice, izgradnjom zelenihpojasa, nasipa, za titnih zidova i sl., ime e se problem ubla iti.

49


Deponiranje otpada rije it e se odlaganjem u centralno odlagali te otpada, koje je lociranoizvan podru ja obuhvata Plana. Na in zbrinjavanja otpada reguliran je posebnim op im igradskim propisom.Neophodno je koristiti takve energente koji e se uklapati u ekolo ki o uvano podru je, topodrazumijeva upotrebu solarne energije, plina ili sli nih energenata kao alternative.

Mjere za tite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti regulirane su Pravilnikom o mjeramaza tite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure enju prostora(NN 29/83, 36/85, 42/86). Dimenzioniranje, projektiranje i izvo enje skloni ta mora se temeljitina odredbama Pravilnika o mjerama za tite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti uprostornom planiranju i ure ivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86) i Pravilnika o tehni kimnormativima za skloni ta (SL 55/83), koji je preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona ostandardizaciji (NN 53/91).

50


II. PRILOZI- izvod iz sudskog registra- suglasnost za upis u sudski registar- rje enje o upisu u imenik ovla tenih in enjera- suglasnosti i mi ljenja:

1. suglasnost na prostorni plan prema lanku 26b. Zakona o prostornom ure enju (NN30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

URED DR AVNE UPRAVE U ISTARSKOJ UPANIJISlu ba za prostorno ure enje, za titu okoli a I imovinsko pravne posloveOdsjek za prostorno ure enjeKlasa: 350 – 05/07-01/327Urbroj:2163 – 04 – 02 – 07 - 2Pula, 10. svibnja 2007.

2. suglasnost na prostorni plan prema lanku 45.a Zakona o prostornom ure enju (NN30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

MINISTARSTVO ZA TITE OKOLI A , PROSTORNOG URE ENJA I GRADITELJSTVAKlasa: 350 – 02/07-04/85Urbroj:531 – 06 – 07-2Zagreb, 14.lipnja 2007.

3.suglasnost na prostorni plan prema lanku 56. Zakona o za titi i o uvanju kulturnihdobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak):

MINISTARSTVO KULTUREUPRAVA ZA ZA TITU KULTURNE BA TINEKONZERVATORSKI ODJEL U PULIKlasa: 612 – 08/05 – 10/372Urbroj:532 – 04 – 11/10 – 07 - 06Pula, 10. travnja 2007.

4. suglasnost na prostorni plan prema lanku 13.a Izmjena i dopuna zakona o vodama(NN 150/05):

HRVATSKE VODEVODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRU JE PRIMORSKO ISTARSKIHSLIVOVAKlasa: 350 – 01/07 – 01/36Urbroj:374 – 23 – 1 – 07 - 2Rijeka, 25. travnja 2007.

51


III. ODLUKA O DONO ENJU UPU NASELJA FA ANA (SN I _____/ 07)

urbanistiþ ki plan ureÿ enja naselja faå anaupu naselja faåana (u daljnjem tekstu:plan)...

Documents