Svjetska urbanizacija nove vizije

A. Deli; B. KinclArhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Saetak

Godine 2005. objavljeno je izvjee United Nation Revision koje zakljuuje da se svijet sve bre urbanizira. Oekuje se da e se svjetska populacija izmeu 2005. do 2030. poveati za 1.7 bilijuna ljudi, sa 6.5 bilijuna godine 2005. na 8.2 bilijuna godine 2030. Oekuje se da e se taj porast dogoditi u urbanim sredinama. Godine 1950. postojala su samo dva mega-grada, New York i Tokyo, no taj se broj do 2005. poveao na 20 gradova, a oekuje se da e se do 2015. popeti na 22, od kojih e se 17 mega-gradova nalaziti u zemljama u razvoju.

Kako je posljednjeg desetljea dvadesetog stoljea svijet zaao u novu eru globalizacije, trite rada postalo je meuzavisno, a mobilnost je pojaana i sloenija. Migracije zbog boljih ivotnih uvjeta za posljedicu imaju gubitak domovine, naputanje kulturnog okruja, a s druge strane intenziviraju potrebu za stvaranjem nove domovine. Obitelji razliitog etnikog porijekla imaju razliite ivotne stilove koje bi eljeli sauvati. "Digitalno doba" u kojem ivimo doba je konstantnih i velikih promjena. Jedini ograniavajui imbenik za mogue promjene je prostor. Promjene i napredak nerazdvojni su dio modernog ivota, odraavaju se na sve intenzivniju edukaciju, porast ivotnog standarda i blagostanje. Evolucija drutvenog ponaanja vodi nas novom pristupu modernog projektiranja gradova i stanovanja, novom konceptu rjeavanja pitanja doma i okolia. Taj proces mora biti dio ekolokog sustava uravnoteenog ivota na Zemlji.

Kljune rije: urbanizacija, mega-gradovi, odrivi razvoj, ICT

Svjetska urbana populacija Predvianja UNa

Prema Reviziji razvoja svjetske populacije koju su godine 2005. proveli Ujedinjeni Narodi, dvadeseto stoljee svjedok je rapidne urbanizacije. Urbana populacija poveala se sa 13% 1900. godine na 29% 1950., a godine 2005. dostigla je ak 49% ukupne svjetske populacije, to znai da je broj urbanih stanovnika godine 2005. dosegao broj od 3.2 bilijuna ljudi. Predvia se da e tokom iduih 25 godina, do 2030., urbana populacija narasti na 4.9 bilijuna ljudi, to je nekih 60% svjetske populacije. Do 2030. dvoje od troje ljudi ivjet e u gradskim naseljima, a najvei rast bit e zabiljeen u zemljama u razvoju.

Brzina urbanizacije razliita je od kontinenta do kontinenta. Godine 2005. Kina, Indija i Sjedinjene Amerike Drave imale su najvei broj gradskog stanovnitva. Urbana populacija u Africi i Aziji, koje su danas jo vrlo ruralne, udvostruit e se izmeu 2000. i 2030.: urbani razvoj u ove dvije regije udvostruit e se u samo jednoj generaciji. Afrika trenutno ima najniu razinu urbanizacije ali najbri razvoj urbane populacije. Predvianja za Aziju zastraujua su, jer se predvia rapidan porast populacije a time i potrebe za energijom i sirovinama. Gradovi razvijenog svijeta e do 2030. initi 81% urbanog stanovnitva.

1.1 Mega-gradovi

Porast broja mega-gradova ija je brojnost vea od 8 milijuna stanovnika rezultat je demografskog i prostornog rasta. Godine 1950. samo su dva grada imala 8 milijuna stanovnika London i New York. Meutim 1975. bilo je 11 mega-gradova, ukljuujui est u industrijski razvijenim zemljama. Godine 1995. imamo ve 23 mega-grada u svijetu, od kojih se veina, njih ak 17, nalazi u zemljama u razvoju. Za 2015. godinu predvia se broj od 36 mega-grada, a od toga e se 30 nalaziti u zemljama u razvoju, time da e njih 22 biti Aziji. 2005. najvea urbana aglomeracija na svijetu bila je metropola Tokyo, sa 35 milijuna stanovnika. Iza Tokija slijede Ciudad de Mexico i New York Newark, svaki sa po 19 milijuna stanovnika i Sao Paulo sa 18 milijuna stanovnika. Mega-gradovi su 2005. godine inili 9.3% svjetske urbane populacije.

Meutim mega-gradovi nisu podruja najbreg rasta stanovnitva na svijetu. Od 20 mega-gradova identificiranih 2005., njih 13 imalo je populaciju koja je godinje rasla manje od prosjeka svjetske urbane populacije izmeu 1975. i 2005., odnosno 2,4%. Izmeu 1975. i 2005. samo su Dhaka u Bangladeu, Lagos u Nigeriji, Delhi u Indiji, Karachi u Pakistanu, Jakarta u Indoneziji, Bombay u Indiji i Manila na Filipinima doivjeli rast urbane populacije vei od 2,4%. Oekuje se da e 2015. godine najvei gradovi na svijetu biti Tokyo, Bombay, Lagos, So Paulo, Dhaka i Karachi.Mega-gradovi se sukladno mjestu i nainu razvoja mogu podijeliti u dvije skupine:

1. veliki aglomeracijski sustavi u visoko razvijenim zemljama. Razvoj se temelji na vrhunskoj tehnologiji i rastu populacije mehanikim prirastom iz ega proizlazi niz pitanja vezanih za multikulturalnost

2. veliki aglomeracijski sustavi u zemljama u razvoju. Njihov rast prvenstveno je povezan s prirodnim prirastom. Takvi su sustavi jo uvijek naelno monokulturalni Azija, Juna Amerika, Afrika.

Prema Predvianjima Svjetske Urbanizacije, Revizija 2005. Predvianja i politike vlada, pola svjetskih Vlada izrazile su jaku elju za modifikaciju populacijske prostorne distribucije. Veliki broj razvijenih zemalja nastoji preraspodjelom populacije smanjiti ili ak promijeniti/povratiti ruralno-urbani trend. Vlade manje razvijenih zemalja vjerojatno e intenzivno koristiti politiku kako bi smanjile migraciju u urbane sredine za razliku od zemalja u razvijenijim regijama.

Posljedice urbanizacije

2.1 Utjecaj na okoli

"Current global development trends are incompatible with sustainable development and ability to build the future. Sustainable development is the most important political concept at the start of the 21st century." Franz Josef Radermacher

Slika 1. Ekonomska, ekoloka i socijalna dimenzija odranja

Odrivost okolia (prirodnog i od ovjeka stvorenog), te socijalna i ekonomska odrivost od prijeke su potrebe za globalni opstanak. Koncentracija stanovnitva u gradovima neophodna je za okoli, kako bi se stvorile ekonomije odgovarajue veliine, te postiglo uinkovito upravljanje resursima.

Svijest o ekolokoj zavisnosti ovjeka i okolia u kojem ivi sve je prisutniji na globalnoj razini, na razini postizanja dinamike ravnotee izmeu prirodnog i po ovjeku stvorenog utjecaja na cjelokupni sustav planeta. Gradovi su utjelovljenje tete na okoli koju je poinila moderna civilizacija. Mali dio svjetske populacije konzumira gotovo 80% resursa planete i uzrokuje 80% zagaenja okolia. Zgrade su odgovorne za velik dio potronje ukupne svjetske energije i sirovina a jednako tako su odgovorne za oko 25% sjee uma i 16% smanjenja pitke vode. Urbanizirana podruja proizvode 40% krutog otpada koji se zbrinjava na lokalnim odlagalitima.

Strunjaci i politiari sve vie prepoznaju potencijalnu vrijednost gradova za dugoronu odrivost. Ako su gradovi oni koji uzrokuju probleme okolia, u njima se onda nalazi i rjeenje istih. Hijerarhijsko naelo u tom smislu govori da se naredna otvorena pitanja rjeavaju u podrujima u kojima se i pojavljuju. To znai, na najnioj moguoj hijerarhijskoj razini, tamo gdje nastaju problemi. Ekoloka ovisnost see u samu bit ovjekovog postojanja. Danas na svijetu ima est bilijuna ljudi iji broj i dalje raste. Jedno od kljunih rjeenja za daljnji razvoj je odmjeren odnos ovjeka spram prirodnog okolia, to je pitanje dinamike ravnotee labilne stabilnosti. Ekoloka zavisnost i odriv razvoj temelj su naih nastojanja za odranjem dinamike ravnotee svijeta u kojem ovjek ivi.

2.2 Zaviaj

Prostor je jedini ograniavajui imbenik za mogue promjene u budunosti. Obzirom na to, istraivanje zaviaja kao sveukupnog pojma o drutvenoj sredini (okoli, ekologija, kultura) temelj je ovakvog istraivanja. Prirodne osobitosti zaviaja vezane su za geografske osobine. Prirodno i od ovjeka stvoreno manifestira se ljudskom prisutnou. Zaviaj bez ljudi prirodan je okoli, jer je domovina dio mentalnog sustava. Globalni sustav Zemlje sastoji se od brojnih zaviaja, koje su polazina toka u naem razmiljanju. Migracije stanovnitva ka mjestima s boljim ivotnim uvjetima za posljedicu imaju gubitak zaviaja, naputanje kulturnog okruja, no jednako tako i izrazitu tenju za stvaranjem nove domovine. Stvaranjem novog zaviaja ostvarena je dinamika ravnotea.

Godinje u svijetu emigrira 2 do 3 milijuna ljudi. Vie od polovice odlazi u Sjedinjene Drave, Njemaku, Kanadu i Australiju. Na poetku 21. stoljea 130 milijuna ljudi ivi van zemlje u kojoj su roeni.

2.3 Siromatvo

"Nema urbanih rjeenja okolia bez smanjenja siromatva", Janice Perlman. Trenutna koncentracija siromatva, rast slum-ova (sirotinjskih etvrti) i socijalnog raskola daje zastraujuu sliku: No ni jedna zemlja u industrijskom razvoju do danas nije postigla znaajniji ekonomski rast bez urbanizacije. Siromatvo se koncentrira u gradovima, no grad istodobno predstavlja najveu nadu da se isto izbjegne. Vie od 100 milijuna ljudi u svijetu (ponajprije djeca) nemaju stalni smjetaj. Smanjenje urbanog siromatva bitno je za osiguranje urbane regeneracije okolia. Gradska sirotinja naelno nastanjuje ekoloki krhke i uslugama siromane dijelove naih gradova.

Jo jedna znaajna prijetnja urbanoj sigurnosti danas je nasilna deloacija i nesigurnost vezana za pravo zadravanja posjeda. U zemljama u razvoju to je esto povezano sa ruenjem squatter-skih naslja i slum-ova, kao i za proces nasljeivanja, potede i ponovnog urbanog razvitka kako u gradovima zemalja u razvoju tako i u razvijenim zemljama.

Danas su u mnogim gradovima kriminal i nasilje postali vaan uzrok straha i nesigurnosti. Izmeu 1990. i 2000. godine broj nasilnih zloina u svijetu se poveava. Zloin je rastua i sve ozbiljnija prijetnja sigurnosti gradova diljem svijeta.

2.4 Prirodne i od ovjeka uzrokovane katastrofe

Sve ljudske aktivnosti, ukljuujui arhitekturu, ometaju prirodnu ravnoteu. ovjekova egzistencija povezana je s tom ravnoteom, zajedno sa svim dogaajima, kao to su ratovi, klimatske katastrofe itd. Katastrofe, bilo prirodne ili od ovjeka uzrokovane, jo su jedna prijetnja sigurnosti gradova. Nedavni dokazi upuuju na injenicu da su prirodne ili od ovjeka uzrokovane katastrofe diljem svijeta sve ee, a taj je trend djelomino povezan sa klimatskim promjenama. Od 1975. do 2005. broj katastrofa u svijetu poveao se sa 100 na 400 katastrofa

godinje. Uragan Katrina, azijski tsunami i potres u Pakistanu samo su neke od nedavnih katastrofa kojima se nismo nimalo nadali.

Gradovi potencijal budunosti

U budunosti e veini ljudi kvalitetu ivota odreivati kvaliteta gradova. Opstanak svjetske populacije ovisi o nastavku intenzivnog razvoja gradova, koji se najvie zamjeuje u zemljama u razvoju. Veina urbanih sredina bit e siromana. Takav rapidan rast istovremeno stvara nove probleme preivljavanja gradova, jer gradovi nee biti u mogunosti apsorbirati brz porast broja stanovnika.

Pitanje koje se postavlja je nezadriv rast mega-gradova (gradova sa vie od 10 milijuna stanovnika) u zemljama u razvoju. Budunost gradova i budunost samog stanovnitva ovisi o odlukama koje se donose u oekivanju takvog rasta. Moramo biti svjesni budue uloge gradova kao dominantnog tipa naselja. Gradovi nee tu ulogu imati samo zbog stvarne potrebe, ve i zbog nunosti. Ruralni modeli razvoja naselja u budunosti nas vode u ekoloku nestabilnost.

"Gradovi su temelj napretka, nacionalnog i obiteljskog. Postoji neko ludo miljenje da e se problem gradova rijeiti ako u njih ne budemo naseljavali ljude." Marc Weiss, predsjednik Prakog Instituta za Globani Urbani Razvoj.

Neizbjena je urbanizacija, porast urbanog dijela ukupne populacije. Mega-gradovi uivaju prednosti kojima pogoduje koncentracija talenta, raznolikih mogunosti i znaajnih resursa. No ti se gradovi esto povezuju sa stresom i otuenou u svakodnevnom ivotu. Potencijalne pozitivne strane urbanizacije mega-gradova potrebno je permanentno istraivati te tako spoznati naine za otklanjanje moguih nedostataka.

3.1 Osnova za istraivanje novih metoda

Potrebno je preispitati alate koji planerima i projektantima stoje na raspolaganju, kako bi se udovoljilo potrebama masovne urbanizacije u svijetu danas. Postoje barem tri podruja koja izravno utjeu na istraivanje novih metoda urbanog i arhitektonskog projektiranja. Ve u prethodnom stoljeu one su vrile utjecaj na velike drutvene promjene i snaan razvoj moderne civilizacije: ekonomska mo investitora, ekoloka zavisnost i ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija. Inenjeri i arhitekti ponovno se susreu s novim izazovima, koji proizlaze iz velikih i brzih promjena koje su posljedica izrazitog bogatstva investitora. Ekonomska mo investitora postaje sve znaajnija kad se radi o sve veim i sloenijim projektnim zadacima, koji trae sve sloenije timove razliitih strunjaka, dok se krug u potpunosti zatvara implementacijom i odravanjem novo stvorenih materijalnih vrijednosti. Ekonomija je natjecanje. Odriv razvoj okvir je takvog natjecanja. Za nas je odriv razvoj zaviaj kojeg razvijamo i odravamo na temelju kriterija ekoloko-socijalne-trine ekonomije, koja je sama po sebi dinamika ravnotea izmeu prirodnog i od ovjeka stvorenog. Okosnica takvog natjecanja je kulturna, civilizacijska (ukljuujui ekoloku) i ekonomska. Globalnost ekologije i odnos prema zaviaju izravno utjee na budunost koja je povezana sa sveukupnom ravnoteom u svijetu. U tom smislu arhitekt nastupa kao jedan od onih u timu koji

prouava fenomen ouvanja ivota na Zemlji. U tom smislu, temelj istraivanja trebalo bi biti prouavanje duha mjesta (genius loci) kao ope spoznaje okolia (ambijentalne, ekoloke i kulturne) kojeg nastanjuje ovjek.

Digitalna revolucija ne mijenja samo prirodu arhitektonskih rezultata, ve i lokaciju i uzroke redefinicije arhitektonskih rezultata povezanih s kulturama pojedinih regija. Od kljune su vanosti razmatranja arhitektonskog i urbanog planiranja u novom kontekstu digitalne revolucije, minimalizacije elektronike, digitalizacije i sve intenzivnije dominacije software-a, pa tako William Mitchel izjavljuje sljedee: "Contours of as yet invisible cities of the 21st century are emerging. Architects are faced with most diverse tasks, imagining and creating digitally related environment for the ways of life and types of community we may wish."

3.2 Utjecaj na istraivanje novih metoda urbanog i arhitektonskog projektiranja

Kvalitetu ivota veine ljudi u budunosti odreivati e kvaliteta gradova.

Posljednjih godina svjedoci smo brze i drastine transformacije gradova u Europi i svijetu. Promjene fizike stvarnosti prisutne su kako u unutarnjim strukturalnim mutacijama starih gradskih tipologija tako i u nezaustavljivom rastu novih, amorfnih predgraa.

Suoeni smo sa velikom zadaom modernizacije gradova u kojima stambena arhitektura ini gotovo 80% urbanog tkiva. Nositelj takve urbanizacije je srednja klasa, a ona je usko povezana s razinom urbanog stanovanja. To postaje duboki socio-psiholoki i mentalni proces. Pitanje urbanistike i arhitektonske tipologije postaje jedno od osnovnih pitanja struke.

Kako graditi gradove za 10, 15, 20, 30 milijuna stanovnika? ovjekova identifikacija s prostorom jedan je od elementarnih mentalnih procesa koji ga dovode u harmonian odnos s okolinom. Kako to postii u mega-gradovima kada je takav teritorij nemogue identificirati i teko ga je kontrolirati.

Potrebno je definirati postupke i metode kojima bi se trebalo pristupati takvim koncentracijama. Cilj je kontrolirati i upravljati rastom megalopolisa, nema zaustavljanja razvoja ve usmjeravanje na najpovoljnija mjesta za razvoj.

Pred nama je ogromna rekonstrukcija postojeih mega gradova, ali isto tako i priprema za razvoj novih.

Tepih megalopolisa je substandardan, neopremljen mreama, stratifikacija ne postoji, on se iri kao tumor. Za takve megalopolise nuno je provesti rekonstrukciju koja vodi u odreeni sustav grad mrea. Nove koncentracije moraju biti planirane na nain da takav sustav bude podloga za razvoj. Novi gradovi trae hitno uspostavljanje nove metode kao presudni faktor za uspjenu urbanizaciju. Potrebno je razraditi strategije razvoja, legislative, procedure za osiguranje provedbe planova.

Neophodno je napraviti procjenu vrijednosti velikih sustava, postaviti prave kriterije procjene da bi se vrednovala dostignua koja e donijeti znaajne promjene. Ti kriteriji moraju se temeljiti na racionalnom, objektivni i usmjereni

prema pravim ciljevima temeljeni na odnosu ovjeka i njegove okoline, te trebaju obuhvatiti slijedea podruja:

Izgradnja sloenija i kompaktnija izgradnja i rast uz preciznu procjenu potreba grada i stanovnika, kroz legitimitete vizionarskog, funkcionalnog i izvedivog plana potujui pri tome lokalne kulturne vrijednosti i naslijee; Napredak - ouvanje prirode i naslijea kao i paljivog odabira novih podruja razvoja, investiranje i obveza spram odrivoj energetskoj tehnologiji koju je mogue obnavljati, a integrirana je u formu;

Razvoj - paljivo upravljanje, optimalno iskoritavanje zemljita kao izuzetno vrijednog izvora, obnavljanje unitenog okolia i sprjeavanje gubitka prirodne raznovrsnosti;

Razvoj transporta investiranje u javni prijevoz, efektivna zamjena osobnih automobila javnim prijevozom, stvaranje etalita u raznolikim urbanim zonama koja bi omoguila i potaknula hodanje i vonju biciklom;

Proljepavanje slike grada - vizualna koherencija i jedinstvenost mjesta i dobre arhitekture;

Poboljanje okolia - atraktivne stambene zone, isti i zeleni okoli, ukljuujui sve dodatne principe za stvaranje odrivih gradova, kao to je nulta emisija CO2, nula otpada; lokalni i odrivi materijali i roba, odriva voda, jednakost i primjerena trgovina, zdravlje i srea;

te niz drugih vrijednosnih podruja.

Kako bi se takve ideje sprovele neophodno je okupiti tim strunjaka i profesionalaca, ukljuujui gradonaelnike i predstavnike velikih gradova, koji pokazuju ili imaju potencijal voditi takvo odrivo urbano planiranje.

3.2.1 Singapur Grad sloenih aglomeracijskih sustava

Singapur je primjer grada sloenog aglomeracijskog sustava novi koncept za mega-gradove moe posluiti kao primjer za organizaciju novih gradova, ali jednako tako kao potencijalni primjer rekonstrukcije postojeih aglomeracija. Grad sloenog aglomeracijskog sustava zbir je nekoliko sasvim nezavisnih gradova unutar mega-grada, od koji svaki ima oko 1.5 do 2.5 milijuna stanovnika, svoj vlastiti poslovni centar, nova gradska podruja, javni inski prijevoz, kulturne objekte i upravu. Takvi gradovi, smjeteni jedni uz druge, meusobno mogu bit povezani sa MRT ili svakodnevnim vlakovima. U Singapuru se planira 23 gradska podruja, visoke katnosti i gustoe naseljenosti. Sloeni aglomeracijski sustavi svojim stanovnicima nude najbolje od oba svijeta: sloeni aglomeracijski sustav privlai talente, tehnologiju i financije i tako stvara monu sinergiju. Relativna nezavisnost svakog grada unutar mega-grada jami manje stresan, ugodniji i jednostavniji nain ivota. Novi mega-gradovi trebali bi se u poetku planirati kao konstelacijski gradovi. Postojei mega-gradovi trebali bi regionalne trgovake centre unaprijediti u razvijene komercijalne zone, te planirati podruja oko komercijalnih zona na nain da se stvaraju gradovi od 1,5 do 2,5 milijuna stanovnika. Unutar svakog grada uvijek postoje podruja i novi dijelovi grada izmeu kojih bi trebali biti zeleni pojasevi.

3.3 Arhitektonske tipologije

Pravi izazov je zamisliti nove gradove, nove oblike gradova, koji prihvaaju istinsku, uroenu ovjekovu potrebu za izravnim kontaktom i uravnoteenim odnosom s prirodom i ostalim oblicima ivota s kojima dijelimo planet.

U tipologijama novih vizija horizontalno kretanje postaje vertikalno kretanje. Gradovi se poinju razvijati u visinu to je direktna posljedica nedostatka teritorija. Tipologija stambene zgrade okrenuta je vertikalizmu. Pojavljuju se velike gustoe stanovanja, 1000-1500 st/ha, visoki stambeni neboderi sa visoko izraenim participativnim procesom. Horizontalni put zamjenjuje se vertikalnim kretanjem koje je puno krae. Stvara se cjelovita vertikalna kolektivna organizacija ivota. Kod takve organizacije vertikalnih gradova pojavljuju se kao kljuni problemi pitanje komunalnih infrastrukture, prometnih problema, velika koncentracija potronje vode, veliki postotak izgraenosti, ogromna koncentracija kretanja ljudi i roba. U tako smanjenom prostoru individualni prijevoz nije mogu na dananji nain, javlja se kolektivni prijevoz kontroliran na svim razinama.

Posljednjih godina mnogi su arhitekti i istraivai uloili svoj trud da bi unaprijedili i doveli stanovanje do nivoa visoke kvalitete primjerene dananjem nainu ivota. Raunala su postala sastavni dio prostora za ivljenje i uinila nae domove umreenim jedinicama. Nova tehnologija (beini prijenosnici, senzori) i materijali otvaraju sasvim nove mogunosti nainu ivljenja. Pitanje koje se postavlja je kakve posljedice e nova tehnologija imati na stambenu arhitekturu u bliskoj budunosti?

Nadalje, sve zgrade u budunosti moraju biti zelene, to je sukladno injenici da je priroda u sreditu urbanog projektiranja.

3.3.1 "The Seoul Commune 2026"

Interesantno je pogledati projekt tvrtke Mass Studies koji se temelji na primjeru Koreje. Projekt je potaknut brzim tehnolokim i arhitektonskim razvojem Koreje, a projektanti taj razvoj opisuju kao "anarhini". U Koreji se dogaa najbra urbana tranzicija posljednjih 40 godina. Dogodila se transformacija 80% seoskog stanovnitva u 80% gradsko. Prijedlozi za Seoul-u 2026. nude u potpunosti funkcionalan razvoj zajednice, efikasan, visoko-tehnoloki i beskrajno odriv. "The Seoul Commune 2026 Tornjevi kao dio projekta park" istrauje ivotnu sposobnost alternativne i odrive zajednice u prenapuenoj metropoli budunosti. Ova Komuna smjetena je u Apgujondond-u, sredinjem dijelu junog Seoul-a. Smjetena je u urbanoj razvijenoj zoni koja je moda jedna od najgue naseljenih mjesta na Zemlji. Na 393.400 etvornih metara zemlje i povezani rijekom Han na sjevernoj strani, 15 nebodera razliite visine od 16 do 53 kata funkcioniraju poput velike kue u ovom ambijentu nalik parku. Zajednicu formiraju tornjevi i park, to je kompleksna mrea privatnih, poluprivatnih i javnih prostora. Ovaj nain rjeava problem socijalnih interakcija povezujui interijere sa eksterijerom i javne sa privatnim prostorima. U tom sluaju toranj postaje park i park postaje toranj inei jednu cjelinu. Sav promet automobilima odvija se ispod zemlje i povezan je sa podzemnim parkiralinim prostorima svakog od tornjeva. Jednotrana eljeznica

na drugom katu nudi javni prijevoz povezujui susjedne tornjeve. Sveprisutna digitalna tehnologija u toj zajednici omoguuje efikasnu upotrebu i upravljanje ovim prostorima. Ove tehnologije su programirane da tite i omoguuju odreen stupanj privatnosti u stambenim jedinicama i takoer omoguuju pojedincu uvid u razliite javne prostore u odreenom trenutku.

Kostur tornjeva izraen je od razliitih vrsta stakla, od fotovoltainih do udubljenih staklenih ploa koji stvaraju zasjenjene balkone. Iznad stakla je geotekstil koji omoguuje rast penjaica i ostale flore koje stvaraju dodatan hlad a time i prednosti za zgradu i okoli.

Slika 2. Mass Studies: The Seoul Commune 2026

3.4 Novi odrivi gradovi Masdar City

Abu Dhabi je poeo s izgradnjom grada Masdar, prvog grada na svijetu sa nultom emisijom CO2, nula-otpada i bez automobila. Podruje od 6.5 etvornih kilometara stajat e 22 bilijuna dolara, gradit e se osam godina. U njemu e stanovati 50,000 ljudi a biti e potrebno 1.500 struka i vrhunskih umova na podruju odrive i alternativne energije. U gradu nee prometovati automobili, kako bi grad unutar svojih granica zadrao nultu emisiju CO2.

Slika 3.: Norman Foster: The Masdar City

Cjelokupni prometni sustav mobilizira se ukljuivanjem ciljano razvijenog brzog transporta koji e osigurati brzi tranzit unutar grada.

Izvan granica razvoj grada je strateki smjeten tako da postojeom cestovnom infrastrukturom i novim javnim cestama povezuje osnovnu transportnu infrastrukturu grada Abu Dhabi, sredite Abu Dhabi-ja i meunarodnu zranu luku. Uz paljivo planiran prijevoz tu je i svjesno ukljuivanje vjetra, te fotovoltane farme, istraivaka polja i plantae koje Masdaru omoguuju potpunu samostalnost. Projekt potie urbani razvoj, a ujedno izbjegava irenje podruja niske gustoe (naseljenosti).

Autor projekta, Norman Foster, izjavio je sljedee: "Ambicije Inicijative Masdar nula emisije CO2 i nula otpada najvanije su na svijetu." One predstavljaju zahtjevan projektantski zadatak koji obeava propitivanje uvrijeene urbanistike mudrosti na njezinoj temeljnoj razini.

Masdar nagovjetava postavljanje novih mjerila za odrivi grad budunosti.

Umjesto zakljuka

"Svaki grad 'Prvog Svijeta' u sebi ima grad 'Treeg Svijeta' - smrtnost djece, loa prehrana, nezaposlenost, zarazne bolesti i beskunike. Isto tako svaki grad 'Treeg Svijeta' ima u sebi grad 'Prvog Svijeta' sa razvijenim financijama, modom i tehnologijom. Gledajui na taj nain mega-gradovi izmeu sebe imaju puno vie zajednikog nego sa gradovima i selima u njihovim zemljama, te e profitirati budu li meusobno dijelili urbana rjeenja."

To je osnovna misao naeg istraivanja otvorena prema istraivanjima i rezultatima drugih strunih sredina. Treba stvoriti klimu koja e voditi eksperimentiranju, meusobnom uenju i suradnji u kojoj e pristup prema lokalnom i odnos prema globalnom biti uravnoteeni. Budui da svijet postaje sve urbaniziraniji vano je da politiari shvate mo gradova kao katalizatora nacionalnog razvoja. Gradovi moraju osigurati uvjete ivota za sve svoje stanovnike. Na koji nain to postii sigurno je jedan od najveih izazove sa kojima se susreemo. Svi se ti parametri brzo mijenjaju to zahtjeva kontinuirano istraivanje i primjenu modernog znanja, materijala, programa i najnovijih tehnolokih informacija, sa strategijom odrivog razvoja. Cjelokupan proces mora biti dio ekolokog sustava kako bi se odrao uravnoteen ivot na Zemlji.

Reference

[1] United Nation Revisions, www.un.org

[2] The Megacities Foundation, www.megacities.nl

[3] UNFPA State of the world population 2007, www.unfpa.org/swp/2007

[4] Mitchell W.- City of Bits, City of Bits WWW Team, MIT 1995-1997., http://mitpress.mit.edu/e-books/City_of_Bits/

[5] Reducing Poverty and Greening Mega-Cities, www.worldchanging.com/archives/000048.html