UDZBENICI SVEUiILISTA U ZAGREBUMANUALIA LTNTVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

prof, dr, sc. Ivo Karadoleploi dr sc. Ivan Knezeviidoc. dr sc. Darko Crbeia

Vera Volari6, dipl. ing.

Nada Ciamak, prof.

Hrvatska mlj ekarska udruga, Zagreb

HLAD - Papima konf€kcija, Pluska

Tiskara VARTEKS d.d., varazdin

1000 primjeraka

Grufrcka

Objavljivanje ovog sveuailisnog udrbenika odobrio jeSenat Sveudilista u zagrebu, odlukom brojr 02-1039/3-2004,,od 14. rujna 2004.

Izdavanju ove knjig€ pripomogli su:Ministarstvo znanosti, obmzovanja i lporta Republike HrvatskeMinistarstvo poljoprivrede, Sumsrstva i vodnoga gospodarctvaRepublike Hrvatske

CIP- Ktrhlogiz€ijr u publikocrjiN&ioMlnr i slcutililna k.jiznid - Zasrcb

uDK616.2(075.8)

UREMOV lC, ZvonihnGovedmlvo / Zvonimn UrcDrovii. -zrgcb : Hrva$ka mljckarol{ odruga. 2004,- (Udtbcni€i Sveuailitu u Zlsrcbu =Manualio UnivcBihris sNdiodm

ISBN S53-96089-8-8

,t4l t09t5 |

Prof. dr. sc. Zvonimir UREMOVIC

G(lUEDARSTU(I

HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGAZaqeb,2O0d'

'r.rl"ft&*t"a .'f" alew ?.fr7yo o'qn .ryvu q*tn au fu ru6

_J"! rugolsN

"ti'i'ii'oi ontuq / ; q

7r9kk

PROSLOV

Ruzlozi ztt pi:tunje knjige <GOl/ED,lRSTl/O> su:. nelavoljnu ruziuu ztldtljd nd obiteljskin /Arndma u Ilr|atskoi zl)og koje

nemd \)e[c i.ialiinic proizvolnic nlijale i govcdcg mcsu,'koliiina ilidk|ota \nluninozne h)'enc tc na(tin drZuflja krava i poclmlatkt

ispotl .tu oplimolnih uujclu ncophodnih zu boli( iskariiluvanie tlusAcdncujnur t t t t l i t , t :n t ' r t f t t t tz t t ' . ln i . n i . . .1

. zbog ni.sle proizvtxlnje u nlijeitlon goveddrstru nena dovoljnih kolitntrnLijeka i ficsa nili ckonomilnosli btz koje ncma konkurenlnosli n,!.tlratnon lriiilLt.

Zhog navcdenih razloga knjiga <GOVEDARSTI/O> je nanijenjena:. shtdentinu studijd BILINOGOJSTItO Agrononskag /Aktlteta Sreuiiliita u

Zagrehu (kuo dio predmeta STOCARST\O) ova le l jiga omogucitistjecdnje znanja za unaprjedenje gorcdatstNa u Hrrdlskoj,

. ttudentima stLtdia STOCARSTVO ,'lg'onomskog .fakulteto Sveuliliita uZagrebLt i ostalih poljoprivrednih i sndnih uiiliita u Hr\utskoi, nozeposluiiti kao dapuna postojetoj literaturi iz govedarstva,

, strltinjaciua saujetoclawih sluibi da uzgajatelji a na obileljskingospodurstuima pomognu uiinkovitije proizroditi mliieko i mesa. Na taiie naiin pridonijeti da govedurstvo u Hnatskoj zauzme ono mjesto uEuftpi kaje mu pripadu s obzirom na objelctivlle moguitlosti zd njegoyrazvoj.

-. Co|.EDARSTITO

U knjizi je uliuzano na ogranilatujule tinhenike boljeg iskoriitavrnjdpostoje[c naslje(htc osnore u ule got,elertlt\t. Islatkn le sn mjere i naiinipostizunju bolje reproduktive elikasnotti he. koje nentu vete i .ic/iinijepntiz,^odttjc mlijt'hu i mesu. Opisanc tu rdzliiite tehnt)lagie hrunidbe inaiini.lt:unja srih kategot ia go\tede iposlup([ koje lrcba piowdili tluzgoju i bru go|cla. Is(ryno su olrisani naaini spt?nnnja k|elIlelttcroluninoznc hrattt hez kojt se ne trc:c postici rcia prcizvodtit! tlijckd iicsa. lsklitl ta.i( \'u:nost i naaini po\lizrnja boljc ltalitetc tnlijeku o kr.tjoj

ot,isi ttc sutro pruluirn cije u vet i Drcgutnosl ltreradc i itto:a tlii.'kd nalt:i3te Iut rryc.

Print.jt'nu nuvultnih njua, tehtnhgiia i lostLtpuku prcdurjet ic zat)sl|ari|dnia orrc rd:ine ptoi:todttj( got,cde^ltr! koiu su u:guidlclji uliuropi lxtttigli .jo: osa dcrclili gotlittct ptoih)g stuljk'u. Eitrlt.rki .ruproizvotluti mlii(La itncsu yliazali du sa pblildl)il o grt'edatslwt no2a

lxtsti<ti rc<ttn i kwlitatnijo t luoizvolnjofi nlijcku i ntcv, d ne.ran ) rciitpotiujim i vclotlt ptulainon die on nliieku-

U pi.';on ju kn jiga <COf IDARSTI/Or, uz ht oiln litct dtut u, .tlu:it) \um .tc,'i.*cgodii ii l isk .r!\,tr , t!:ullulinte yluslilih isltu:iwttja. kuo istt:ttati.ii tu.rlcte i r :uruinj()Dt ., ugt(tttotniDlu i |clcri urinu a r,alikittt t,tliieininl

.furnanu i Hrrat\koj.

Nd kl,isnitrt .ra|icti rt ia Lhtt|st|cne zaititc gorult :uhtuUrlicnt s(nw:cnot kolcgi prcl: lr. sc. Vlutku llupit\r s tlgtrunnsktg lirkultetu Sve i-li.ittt tt Zugrcbu. Zohwljujant sc gospoli lluri ji n)lh-Zwnuftk.t Agnnnskoglrkultctu S|euliliitd u Zugt?hu, ikolcgi Mihotilu Marriitu lipl. ing. polj. izIIUPIK-! lTktvu w i.ru.li o1e:u i grulikonu koii su fidonijeli hoAdtehniakol ottcitli o\ti knjigt', lc kol.'gi Du1'ku Uhcl'u ! A!!1)nomtktg lttkul-tctd Sr.rliili.ita u Zagrcbu na tt'lo kvalitctninl lblogrefijenu knlnih kulturu.

Zah\\tljujci| rr'(en.e titrlu koii s|oiin sarctinta pridonijeli.nunstr)cnoj i slntatloi yt ije.ttio.\li o\'.' ktljigc.

Poschno se zuhtttlilienl .rpot1:orinta (iiji j( popis tlutcden nu liraju) jcrlrc: njifutr,e.finunLijskc potpotc ne bi hilo nlogule tiskuti otrt ktiigu.

Pi.ruttic loljigc <COVEDARSTVOT potuknula je Hrretska nljekarsk.turlrugu iz Zagrebu kojoj se, kuo izda|uiu ove ktljige i prc licuteliu litcralurc:d unspiadenje govc(lotsN Htlutskoi, ndjljqie zolt|uljriet .

Zagreh, studelli, 2004. godina Auk)r

lt.rirrt I Iltal.!Ol l(

Sadiaj

SADRZAJ

PROSL0tI

I. (;OYEDARSTYOL l. VEnosl govcdarstva1.2. (;o! cdarslvo u Hn'atskoj iusvi iclu1.3. Razlozi postojeae'n stanju i nrjcrc za unxprcdenje

govcdarstva u Hrv Nkoi

2. PODRIJETL) I PASMINE GO]/ED/I2.1. Podfi jct lo goveda2.2. l)rsnrine govecla

3. RAZII N OZA ]/'1NJ E (iOruIDA3.1. Pubcrtcl govcda3.2. Spolni ciklus3.3. Znakovi gonjcnja i optinralno vrijcnrc osicnlcnjivanja1.4. Pbd|lost krav:r3.4.1. Cnrbcnici koj i ut jctu n pbdnosl kmvn3.5. Plodnost krava i visoka proizvodnia rrllijcka3.6. I ' roirvodni i l i roproduktivni cikhN kravir3.6.1. ltazlozi dugog scrvisnog rozdobl.illJ.6.2. lndcks rcl jcnja1.7. I icmont i l i zamjena krava u stadu3.8. Optimalni pokazatcl. i i u ru/nnoT vaniu govcdl3.8.1. Utjecaj rezultat.t rcprcdukciic na pft) izlo(lniu podnrlatk0

i obnovu slada

4, BREDOST KR,!V,l4-1. Porod i l i lcl jcnjc kmva

5. CRADA VIMENA5.1. Fiziologija I uaenj a nl i lcka intuinjekr.rva

6. PROB.|YNI SUSTAY PttEZll,la,l

'7, KRMIYA U IIMNIDBI COVEDI7.1. Voluninoznaknniva

'Flr- GAEDARSTTA

t2

1 7

l 9l 920

2',7212lr29303 tl23 ll63lt3lll9

39

4 l

4 l

474()

5960

l&

- sa&zaj

1.2. Konccnlriranakrmiva'7 .3 . Sporedni proizvodi prehrambene industrij e1.4. Mineralnakrmiva7.5. Krmnesmjese

8. CIMBEN]CI O KOJIMA OVISI PROIZVODNJA MLIJEKA8. L Naslj edna osnova za proizvodnj u mlij eka8 .2. Kolie inil I kak\ oia stoane hrane8.3 . TehnoloSk i proces proizvodnje ml ijeka8.3.l . Suhostaj8.3.2. Rana Iakucij t8.3.3. Srednja i kasna laktacrja8.3.4. Zastojepotrebno ostvariti visoku proizvodnju mlijekapo kravi?8.4. Kadrovi i organ izacija rada

8 l858687

899091929299

I l5l l 9122

9, LAKTACIJA124128t29

t33t33138

9 .1 . Tij ek laktacij e ili perzistenc ija laktac ij c9.2. Cimbenici koj i utjedu na laktacijsku proizvodnju9.3. Cimbenici koj i utjedu na masnodu mlijcka

IO. FIZIOLOSKO- PREHRAMBENE KAMKTERISTIKE10.1. Uzimanjeil ikonzurniranJehrane10.2. Volunrinoznostobrokazakrave

II, SLJSTAYI DRZANJA KRA]/Al l .l. Vezano drtanje kravall . l . l . Vrstcstajazavezanodrzanjei let i i ta

KRAYA

. t39139l4 r

I1.2. Slobodno drZanje krava 143I 1.2.1. Dr2anje krava u pojedinainim lige boksovima ili u skupnim boksovima 14311.2.2. Drzanje krava u stajama s vanjskom klimom l4'l11.2.3. Drtanje kravanadubokoj prostirci 14911.2.4. Sustav drzanja krava -tele 14911.3. Ko)nbinirano drzanjekrava l5l

12. UZGOJ TELADI12. l . PosrupaksteletomnakonporodaI 2.2. Prehrambeno - fizioloske karakteristike teladi12.1. Krmivauhranidbiteladi

t53t53156159

zvohi mn u REM o yt c .,.t t tt.t-..1

I

Sadliai " -"-*

r65165169l / lt14

1751',7 6t77

179t0

I ta?l9 lt92t92t94

1971982042052012082092102 t2

215223229231

I3, SUSTAV] HI?ANIDBE TLLADI13.1. Naiiniuzimanjiteku6ehrane11.2. Vrslc i kol ia inc tckuie hranc u uzgoj u teladi13.3. Shcmc hmnidbc tcladi razl idit im koli i inama lckutehranc13.4. M oguanost i rac ionalnijcg uzgoj a tc hdi u Hrvalskoj

14, UZCOJ,JUNICA14. l . . luniccprcJ l . . lJcr jc14.2. TeSko6e pri tcljenju junicr

t5. 10v Govt:DA15.1. ( i [r l)enici o koj irn ovisiusp_jeinosl tovcjunrdi15 .2 . ' I ovm lade junac l i15.3. Konlbinirrni loviunadi15 .4 . l bvgovedon lpa i i15.5. Klaoniaki pokvatcl j i u tovujunadi15.6. Noainidrzanjajunadi r i lovu

16. NEKI': BOI.ESTI KIIAI//1 | TEL/1DI16.1. Upala vimcna (nrasti l is)16.2. Zaosraianic postcljtcc lRtt cn I i o sKtul i na i u,,i)16 3. Kctoz krrv nruzrn16.4. Mli jcanagrcznica-pucrpcralnaparc/irI6.5. Kiscl indigcsl i jaburagn(ircidoza)16.6. Akulni nadanrburaga(l inrpanija)16.7. Bolcsl ipap.rka16.8. KolibAciloza(inlekci jalcladibakteri iom t.. .)/ ,

LITERATUIIAKAZAL0 POJlt|Ol/AO AUTOIIUlZDAy,l N,l U KNJ lG f: PRI Po lt4( )G Ll S U

n-

corltDl/rsl?

l. l, Yai,nost goyedurs6ru

(iovcdarstvo jc u svijctu nirjvaTnija lititnr stoaarstva i pol.ioprivrcdc. UNjcmaikoj je. na pl imjcr. 1996. godinc u ukupnoj vri jcdnosti pol joprivlcclncproi;,vodnic govcdarslvo zi lslupl icno s,l4'2,.

Istodobno. sbiarstvo Lr hf\nlskoi pol jopl ivrecinoj proizvodnii sudiclujcs 45'% (2(X)1. godino 43 '1,). t . l ukupnoj vri jcdnosti stoiarskc proizvodrrjcgovodarslvo je u Fl lvatskoj zastupljcno s oko -14 '%. Ovi podrlci lkazuju niLtcikoac irgrara protcklog rlzdobl. jr u I I fvalskoj.

( iospodarska vainost govcdrNtv .,c viscstluka:. za lotrcbc stanovnii tva dl jc bioloiki vri jcdne namimicc (mli jeko i nrcso)

o koii lna ovisi standard slanovnii tvir.' proizvodi sirovine za plcrudivaiko irrduslr i je: nrl ickarsku. klaoniiku.

koZarsku u kojina se zaposl.jall znlliln dio stanovniitva,. mli jcko. rneso (kao prcradcviDc) i) iva govcda vazni su ir lorni

proizvodi.. goveda su biljojedi i primarni polroiaii cncrgijc sadr2ane u biljkarra. govcda preraduju manjc vri jcdnc rdtarske proiz\,ode (si jcno.

kukuruzovinu, l isie iglavc icacrne repe. stodnu repu, zelenlr krmu soranica) i tra\u s paSnjaka. kojo sc na drugi naain ne nogu iskoristiti.

. goveda u prchrani nisu konkuronti dovjcku, za razl iku od svinja i pcradi

1 l

koji sc hranc pfctcTilo i i taricarra.. govcdir proizvoLlc najbolj i stajski gnr.r j ko.j inr so pobolj i i rvl plodrx)st 1la i

znatni jc povcaavuiu pfiro(i i u ratarslvu (kukur-Lrz. Sctcma fcpa. pscnica ios l r l o ) .

. govcdafstvo ul icac na oslanlk stano\nrS1\a na scl[.

. u rnanjc razvi jcnim zcnrl. jurna govc(lo ic jcf i ini l rar. lna snagiL (bi!ol i . zcbugolcdi l ) .

Covcdu f ska p ro i zvodn . j aproizvoLlrr ic.

Razr i jcnost gor cdarstva ni l i tcicc sc iskr/ujc:. broicnl kra\a i slc(rnih.jurr icr.. trroicnl krlvn po lr i l ornnicn.. godiinjorr ploizlorlnjonr nrl i joka po krari.. g , r l i . r r i , r rn p r , , i z r , r l r r i , r r t r r r c . . r I t , r k r i r r i .

lnlcnzivno govctlu|stvo r iuvi. i0no.ic Lr I irropi. SAI). Austrl l i i i . NovonrZc landu . L r eks tcnz i vn i j c . j c L r A l i i c i i A . , i j i i r ko . i c n r l i n r kon l i ncn t i rn r oko50 ' l o go \c ( l o . l h r i zvod r r j a n r l i . j cka po k lu r i u A l i i e i iAz i j i k r c i c sc od 5 (X )do 7(X) kg. i l u Auslf l l i j i . l :Lrnrpi i Sjcr 'o|nojArnc|ici ocl 3(X)0 t lo l t(X)0 kg.

1.2. Govtltrslvt u Ilrvttskoi iasriitilu

13rrr jno stln. jc kfavu i stconih jrrnicLr rr l l rvutsl ioj zr frotcklopclnrcslo,lodi(n.jc rrrclobl jc nuvedcno jc u tabl ici L

Tablica 1. Braj goveda, krava i sleanih iunica u Hrvatskoi u razdobliLt1988.-2002. (040 kon)

a in i l 0n rc l j r n ; / \ ( ) i l l uk0 lne s toau rskc

lzvor SLJH 2002

t l

Godrna Ukupnogoveda poduzeia

lndividualnagospooarstva

Krave + steone

1988r99019921 S 9 51997199920012042

8438305904944514384384 t 7

1 9 12071177 15 l

57

652623473423400391381375

513492383335304296280274

Govedarstvo

Bolj i ekononrski poloZaj u proizvodnji mli jeka u posljednjih nekolikogodina nijc zaustavio pad broja krava.

l)Lije zabrane uvoza, zbog govede spongiformne encefalopatije - kavljegludila (CSE), sma{ivanje broja krava nastojalo sc zaustavit i uvozom junicaiz Austl i je. Njemaike itd. Domaiih junica, i pofed staltu)g smlnj ivanjakrava. ima dovoljno. One su .jeliinije, prilagodene naiirn uvjctirna. popr'oizvodnji nc zirostaju za uvoznirra inc prcclstavl j ir ju opasnost od bolesti( iSE. kojc rnogu ugrozit i nc samo pojcdinc far-nrc vci i govcdarstvo ci jolcl lrvatskc.

Zbog sralnog smaniivania broja krava, sman.i ivana . jc ukupnaploizvodnja mli jcka ito sc ncpovoljno odri lzi lo nd stupanj dostatnostipotroir ic mli jcka u IIrvalskoj. Ukupna proizvodnia. potfosnja mli icka igovedeg mes!. tc stLrponj dostatnosti u potroinj i mli icka irrrcsa, prikazani suu tablicarnd 2. i 3.

Tablica 2. Proizvodnja i potroSnjate dostatnast mliieka u Hrvatskoiad1987. 1999. godine (u niliiunina L)

.l

GodinaUkupna

prorzvodnJalJkupna

potrosnjaDostatnost

o/o

1987.1992.1996.*1999.*

1 .013690593621

9s5

7917 t4

106957587

l zvo . HGK. I997' B o s n c G r g a 2 0 0 1

Tablica 3. Proizvodna-potro;na bilanca gavedeg mesaod 1996. do 1999. godine (0A0 kg)

PokazaiejiGodina

1996. 1997. 1998. 1999.*

Proizvodnja govedeg mesa 37.068 32.534 32.284 3 9 . 4 1 6Uvoz govedeg mesaizvoz govedeg mesaPotroSnja govedeg mesa

16.2611 .594

51.736

22.5741 .835

53.274

17 .9101 .263

19.896

960

48.931 58.352SiLrpan dostatnost 72 66 67

zvor Zalod za ma elng L agrarL. Agrononskl iaku tet 2000' B o s n i G r g i 2 0 0 1

0at:LD.1RSf|O

l l

Goveda6fia

Prerna Capulu (2003.) dostatnost u proizvodnji tnl i icka u hU iznosi108 ' /o. a u proizvodnji nlcsa 106 7o i lo ukrzuje na slabc noguanosli izvozai/ Hrvatske u zemlic EU.

Posljedica stalnog srranjenja bnria krava, dakle iukupnc proizvodnicmli icka, te slabij i t kupovna moa stanovnistva, rczult irala jc ni)omgodiir iom potrosnjorn Inl i jckn (konzurnno + prcradcvine) i mcs.t. i to icvidl j ivo iz podataka u tablici4.

' U r c m o v r c I s l r 1 9 9 7

" B o s n a L G r g i 2 0 0 1

[J odnosu na rcmlic l iu:/natno zaostit icr] lo u poltoinj i mli jcka i nlcsl l .Potrl) ini0 fo slf lrovniku r.r l ]U iznosi 100 kg nl i jckrt (konrumno F

prcradovir lc) i20 kg govcdcg nrcsA-

I '(nro!l1ia nrl i icka vaTna.ic nc slno /bog nicgovc bioloikc vri iodnosti.ncgo i zbog nizc ci jcnc u odnosu nr ostalc stoan$kc pfoizvo(lc (trbl icn 5.).

Tablica 5. Cijene proizvoda isle energetske wiiednosti kao mlieko

lzvor : Uremov c 2002

Codiinja proizvodnla nl i jeka (po kravi) i nrasa polovica u Hrvatskoj je

niska. ito znadi da s0 uz f'ostojcci br(i krava n0 moic oslvariti veiaproizvodnja nipotrosnia nrcsa. Zbog nedovolj c doslalnosti za mliicko, kojaiznosi 87 ol,. razl ika nrl i jeka uvozi se iz Njenladke, Madarskc. Slovcniie,

Tablica 4. Potro|nia mliieka i mesa po stanovniku u Htuatskoi

Godina Mlijeko. LGovede* meso,

kgSvinjsko* meso,

kglndeks

Gov.: Svini.

1987.1990.1996.1999. i*

2081 9 9170

1 5 9

1 7 , 41 1 , 81 3 , 91 3 . 0

34,724,6

25,0

50,048,0

52.0

ProizvodCijona l l tre, kom.,

ili kg, knJednako 1 L mlileka

po energijiCijena jediniceenergiie, kuna

Nllijeko

Jaja

PrSut

Teletina

1 ,1

100,0

60,0

] L

6 jaja

0,14 kg

0,30 kg

4 , 1

6,6

1 4 , 0

1 8 , 0

1\ r in r t L Rt , \ l j l I (

(io|edaBh't)

Austfljc itd. Po broju krava na ha oranica flrvatska jc ispod eLrropskogprosjcka S1o.ie vidl j ivo iz podataka u labl ici 6.

Tablica 6. Godi'nta prcizvodnja mlijeka i masa palovtca pa ktavi te brcjno

l2vor FAO Yearbook Produclron 2001

l \4i!si! polovicl zaklanih govcda ni jc ckrvoljna za ostvl l ivanic veaeproizvoclnjc govcdcg nrcs:l u I l |vatskoj. Osinr por.clanjI nl sc Iolovicirtovorn do vctc za!r inc n1nse. pr'oizvodnja govcdcg rresa n I lrvrtskl) i moiosc povcall i oplodnjori vcicg broja junica sjcnrenonr bikovr nrcsnih pasminasuslavonr proiz!odnjc krava{elc.

Od ukupno ploizvcdcnc koli i inc nrl i icka otkupljcno . ic / ir polrcbcmljckarr u 1999. godini 65 'L (ranijc ispod 5{) rL). i to ni jc ( lovoljno za boljckoli i tcnjc postoici ih prcracl ivaikih kapacil0ta ( iskori i lerrosl kapacilclanrl jckrra u Hrvalskoj . jc nrania od 50 ' f ;). i /a vecu potr 'oi lr iLr mli jckd postaDovniku. Malo mljckirrc inraju ist i ploizvoclni progfam kao ivcl ikc. OncDlogu uspjct i na t l i i i tu. lko slL u lrsort irni!1u pfepornirt l i i !c. spccif iane ia t rak t i vnc (Crpu ( i su r . . 1993 . ) .

Razlog relativnog povcalr ia olkupnih kol i i inn . je u slabil i / i raniuolkupnih ci jena i znaanjni j i pad ukupnc proizvodnie nrl i jcka. Prcostalaproizvedena kolidi ia lnl i jeka trosi sc u vlasti tom domaainstYu. prcradlr je usir. prodaie na lrznicarna i troi i za ishranu teladi-

Zbog nedovoljnih kol idina mli jeka i rnesa. al i i oslal ih poljoprivrednihproizvoda, Hrvatska jc 2002. godirrc lLvczla poljopl ivrcdnih proizvoda Lrvrijcdnosli \ei(i od nrili.jardu dolara.

stanie krava po ha aranica u2001.godini

Zemlja Mli jeko, L Masa polovica, kg Krava/ha oranicaNizozemskaDanskaNjemaikallalijal\,4adarskaSlovenijaAlbanija

7. t437 .5166.256

6.0363.0431 .701

2112513222702242431 0 6

4,270,380,270,081 ,230,83

Eurcoa 5.262 260 o,25EU 5 866 281 0,29SvijetHrvatskaUSA

2 2062.4048.226

204205327

0 , 1 60 , 1 80.05

t5

Govedarstvo

Proizvodnc jcdinicc za mli jcko suNjihova veli i ina r,r [U stalno raste, aproiz.vodnjc mli jcka po kravi. Trcntluje na gral lkonu l.

Iarme na obitel. jskim gospodarstvinla.broj im opada zbog stalnog poveianjaproizvodnji mli ieka u Furopj naveden

Trcnd smanjivanja krava ul-uropi uz povc6anjc mlijeino-sli po kravi. nastavljcn ic inakon 1990. godirre. Zahval.ju-.juii povcdanjLr mliicanosli pokrav i (1991. god. ,1177 kg :2001. god. 5262 kg), i porcdznatnijeg pada broja krava uislotn raldoblju za 26 7u, ukup-na prrrizvodnja mlijeka u lirro-pi u razdoblju od 1990. do2(X)1. snraniena.ic za svcga 6'lo.

tJdjcl larmi kravr po vcli(] iniskoj navcdcn.ic u tablici 7 iodnosikonlmlonl.

Na obitcl. jskim gospoda|slviDra pod kontfolonr l lSC. prosjcina voli i inal lrmc iznosi 5.4 kmvc.

lzlor: Hrvalskr sloaa.sk cenlar, 2003

U llu prosicana jc l lnna 2002. godinc irnala 36,7 krava s pros'ednolrgodisnjom proizvodnjom rnli jeka po kravi 6152 kg, dok je u Hrvatskojprosjek po gospodarstvu iznosio 3.0 krave s prosjednon godiSnjourproizvodnion1 mlijcka po kmvi 3225 kg (s pohranjcnim nrlijckorn za tclad).

Od ukupnog broja m)ijednih krava u Hrvalskoj 2003. godinc larme -poduzeaa imale su 6l3l kravu s prosjcanon godisnjom proizvodnjom oko51:t00 kg nrlijcka po kravi.

Grafikon 1. Trend ploizvodnie kzvliegmliieka u Eutopi (Meyn, 1997.)

na obitcljskim gospodarstvima u IIrvat.sc rur 2t ' . ' f . l u/gir i i r lc l i i r i i i i r \ r r . lJr l i l lor i

- - - - - - |

Iablica 7. Veliaina skda krcva po uzgajatellu u HNalskol

Broj krava po gospodarstvu Udjel %

4- 1011 - 15> 16

50,94,62.3

/\o,iuir' Lllf:ll()1 rc

Govcdur:tvo

1,3. Rl:lo:i posnieten sttnju i n.jtra:a unqrrea[e .ic gtrre.larstr\t u

I lr 'ruttkt i

I}o1 klava po l i lnni nu ()bitel jskirn gospodalstr inra u l l fvutskoj \ ' r lo icnizirk pa jc ncmoguc bi lo krkar ozbil jni i i rad Lr prorodcnju sclckci jc i l ipl injcne suvr-cnrcnij ih tchnoloSkih pnrccsa proizvodnje iniraina drzirnj i l . Toje ozbil jna kotnica 7a rircionrlni ju proizlodnjLr vci ih kol i i inu nrl i jcka pokrari. Vi ie vccih l ir tr l i podrrzeta / l proi,, \odrl iu nrl i leka. gdic jc nroguickononritni j i isurr-eurcnijr nai in or-rrrnizi lan.ju pr'oizlodnjc. prcsl l l l su sradollr zbog nist0 prodLrl(t ivnosti |aclu. odnosno skupc i nccl<ononri incproizloclnjc nrl i jcka. Nckoliko jc lazloga ncdovol. jnc ploizvrxlnjc mli jcla uHr\ ir lsLq u r lzdobliu 199{). ( lo :001. go(l inc:

I n0 ( lovo l j nc s l i rDu l r l i vnc c i . i cnc m l i j c l i a . i ako j c (L r nov i j c v f i . j cn rc )p i r f i l c lci junc ir l i jcka i picnicc kol iginn u l .rn-isl ci jcrc nrl i . ickr (2.,1 : | ).

' u f0 tu . i co t r ( l c r to iu r l i i l cno l :0 .0 (X )k r l \ i l i l i 25 " . o t l ukL rpnog b r r r i a k |av r .

. kl injcrr ic ispl i l lc /u prrxlano rtr l i . jcko.

. krSnicnic ispl ir lc prcnri ja zu ntl i jcko.

. nedorol jnr stnrina 1n)krivcnosl f f i \ i r ln()s sckl(nr.

t neodgo ! l r f l j uc i l hu r i db i r k f l v l ( ncd { )vo l i no kvu l i t c tnc s i l u i c i s i . i cnu uobroku krava). i to. ic icclrn od glavnih r-azlo{ir nisko ploizrodtrjc rrr l i jckir

fo krr\ i n r)bitcl iskinr l iral l ] ; lr l i l .

Plcrra projckci j i I)rogranra lrzvi lka govcdrrskc prl izvodn.jc Lr RcpLrbl icil l r \ , l tsl(oj (100:1.) godiir i l l t)otfcba rrr l i iclQ iznosit ac L200.000.(Xlo l i l l1l.Lz lrnosl 75 ".. ukupna lol i t inr nrl i jcka:,u polrcbc sl iuolni i l \ ' l trl Ir ' r tskoj iznosit ae 9(X).(X)0.(]0(J t-. i to. jc dorol. jno za gocii injLr pot|oi| juoko 200 l i tara nrl i jcka po slano!ni l<u. NrVcdcnir kol i t inir nrl i jcka hit icosigu|irnl na sl jeduai raainl

Vrsla farme Vel ibina Ukupno krava Po kravi,L Mil i juna, L

[,4ale iarme

Adaptirane farme

Spec jalzirane farme

Velike farme

4 krave

15 krava

40 krava

600 krava

169 000

90.000

48.000

12.000

2.500

4.500

6 000

7 000

423

405

288

84

Ukupno (prosjek) 319.000 3.759 1.200

G 3 1 l l " ' , r r r 0 ! I aNarodrra knJ?n ca VrOovec

l 7

Za godiinju polrosnju 14 kg liovcdcg mcsil po stlnovnikLl potrebno jc

osigunti Lrkupnn pfoir\odnju go!caleg nrcsa 611 150 t lo sc moTc ostvarl l l s

phniranih l l9.(X)0 krava za proizvodniu mli jcka i 140(X) kra\a u stslcl l l l t

klava-lclc i l i ukupno s 333.000 kfl !a.

Nckoliko i inlcnica ukazLrje cla jc planiranrr proizrodnju rnl i icka moguic

oslvarl l l l

u 2(X)3. godini bi lo. ie 659 rrzgLriatcl j i l s vi ie od l5 kri l !a.

u 20{)3. goclini pocl sclckci jorn.ic bi lo 62.5 ' f i , krara.

u 2(X)1. godini urr l iclnim osicrrrcnj i ! irnjcrr l obuhraccno.ie 7l i '5 "1' krrt!11'

u vcaini sl i tdr plodrx)st kravl. ic zadovoljavir i trca (r 'clLr od 80 'L) '

odgorar' : t juca pt-odlina ci lcrra mli ick.l i nlcsi l uz prinl icnu dugol) 'nc

clrTitvnc nrknadc t l l rnl i icko l l txt i lno I. ickafitnla' uzgoi iurr ica i

u tov l j cnu . i unac i .

clal jnjc proxxlcnic ttztoinoe plogmnra u l l tr alskoj

I)r bi bi l i l oslv rcnr gocli irr jrr proizvocltt j .r od 4(XX) kg rnl i jcka po kravi '

potrcbno.ic pobol. i i l l l i nl i l l r i lgcn)cnl na nlaniir l l l l trmanra rtz p| inl icnu ni lcg

inpLrl ir . l i ) sc ntolc postir i i hrrniclbon kravl kvl l l i l0ltronl volt lnrlno/noli

hlunont uz ntinimalnc koliainc konocntri l t i l .

t) f i jc dcscr godir i l osnovana.ic u I lr ! i l tskoi pol jopl ivrct lna s!\ jckxh\nn

slulbu sa svrhont poticlr l l ! l r ipostiznn.i i l vccc ptoizvodn.ic mli icka i rrcsa po

kra\i . Sr\ jcl(xlavrla sluTba. tu porrx)t drTx!nih Potici l inih t) l jcra' trcba

priclori let i bol icrn iskori i t varl i0 ntsl ict lne osnovc za proizvodnju nrl i jcka i

nr tr i nadin uklonil i glnvnc prcprckc daljnicnr pcrvccl lniLt i poict l irr icniu

nrl i jckn ir lcsir u IIr\arskoi. Kro rezull i t l podtr/cl ih nl jcra. nrl i ie'nost po

klnvi u 20ll : . l lodini jc izrrosi l i l 2 674 kg (bez nrl i . ickl zn Lrzgo! lclddi) '

I lorcd podu/cl ih nl icla. znatrr i j ih pomaka u proizvodnji rr l i jckr irncsa

.ios Lrvi. ick ncnra (Caput. l99l ) Vctina proizvodatl blvi sc go!edafslvorl

zbog lradici jc i l i kao t lopunskim zarrimaricrl bez prinjcnc odgovafl luce

hraniclbc i dr7anla- [o nroze dolcsl i u pi lai ic opravdanost policania o\nko

organiTiranc govcdarskc pfoizvodll je t l l l rvalskoJ

l\.r in t t t. lll: \ | | ) l'l(

t

Podfijetloaod pnsntrite Ciatedu ie

2.1. Podrijetb goveda

Coveda (hovinae) se ubrajaju u rod sisavaca (manmalia), rcddvopapkara (puridigitata), podred preZivada (rumindntia) i porodicuSupljot oLaca ( c a v i c o r n i a).

Govedo je domesticirano prije 6000-8000 godina u rnladem kamenomdobu. Gospodarsko iskoriitavanje goveda poieloje u brondanom dobu.

Prcma polozaju zatiljne kosti prema tjemenoj kosti govedd se dijele udetiri skupine:

. pravr goreda - rrurins - bui pt imtEdiiu,'- bos brachyceros

. azijska goveda - bibovina - banteng- gajal-gaur-lak-zebu

. bizoni - bisontina bison europaeushi\on ontcrrCAnU:

. bivoli bubalina - bubalu,g indicus- bubalus aliicanus.

GAI|EDARSTYO

t 9

( ' istc buic ir l t rralt t .

Raiircni su kf i ianci s bu-

ion. l l ctapitnlc u l l l lcgavcr ni j c bi lo uspJcino

leddlq (slvostcPska

pasrnina) krupnogovcdorazviicnog plednjeg di jela

trupil , svrjet losivc je boje i

karakter'lstiinih velikih fo

gova (sl ika l .). Do 20 sto-

l jeta u Slavonij i jc bi laqlavna pasnrina. Kasno-

aclo 0unice se tclc s 2.5

do 3 godjnc) izrazito radno

20

Podrijella i p1smile gaNeda

Pravin govcdina zali l ina l t jencna kosl gotovo su pod pravl ln klLtom' a

bivolima (goveda na najnizenr stupniu razvoia) iedrra kost prclazi u drugu

gotovo u ravnoj l ini j i

lzvornim oblikon cloma[jh curopskih govcda drZi sc divl j i tur (bos

lrimigeniLlt) izurnlo l6T2 gotlinc- Drugi izvonri oblik ic kratkorozno

iou". lo (/ra hrn./r r ' . cr trs). takodcr izurnrlo. al ipo t ipu i okvim o'LrvanoJc u

bu i i .

2.2. Pusmine goveda

Ocl 449 pasrrina govcdil u svi jclu. pf iznata jc 251 pirsmina (Claput'

I t)91 .). Pfoma prnit"oi lni i pasminc govcda di jclc sc uglrtvnom nrt nrl i jcino'

nlcsnc i konrbiniranc Paslr inc ( imli. lcko inlcso)

I)o Mtc a tohlonc losninc:

!1!l ! - jc prim it ivno . icdnoboino kfi l lkoroTno govcdo glubc konstlt lrcr ' lc '

nisk,,g ort,t i t t t t I l t l cn, visinc). l jclosnc lr l l tsc 150-3(Xl lcg lcclnobojna jc' i

to si ia, snrci la i l i /uta s cfninl plpci lna i sluznicrni l (tzv snlc' 'r niuska)'

Proizvodni k| lplrcitot i /r1osi 1000 do 20(X) kg mli icka s 4 do 5'Z' nrl i !0inc

nlasti . lck otcl jcnir tclrd tci i l5-16 kg lJ boli im uvjct ima kravc di l lu

gocli injc icio 3(XX) kg mli icka ((.rpul, l99l ) l lui l . ic krsnozrclo govcdo'

i pripustorr u dobi otl24 r l l icscca i\4csoic slabijc kakvocc

/rltinit laR[' Allc

Podri.jetlo i pasmine goveda

govedo proizvodnjc600-800 kg nli jeka s5-6 % mlijeine rra-sti. Meso je lolc ka-kvoic. T.jclesna rna-sa krava jc 400 do600 kg a bikova 700do 900 kg. Ova za-konon zdtiicna pa-smiDa, dobrog jczdravlja i dvrstc kon-stitucije tc skronrnihzahtjcva.

lslarski poft)l lc.io msprostrnnicn u Istri. osobito u olcolici l3uja. t3ojadlakcjc siva. a rogovi su s crnim vrhom u obliku l irc. Cvrstcic konstitucijc.Mli. ictnost jc lJ00 do 1200 kg i oko 4.2'X, nrl i jcinc nllsl i (uglavnom za01hr nu loladi). Masa krava.jc od 450 do 550 kg. a bikova 700 do 900 kg.Meso jc kvali lctno i ukusllo. Zilkonoln.ic zastiacna autohtona D{smina.

Uvoz e lawtire:

D&grrylc (l ' inzgau) - sc uzga.jl u okolini Vrbovco. Kriicvaca iuCorskom kotaru . IUlezcn jc iz Auslri-Jc. Kravc su tclkc550 do 650 kg, p()-izvodnja ic nrlijcka1000 kc uodiSnic s I: . r ' . i r lctn. 'n,r- |sli. Uzsoiri ci l i ie Ip,trvo-ani".nrtil"i"

I4000 kg s 4 '% nli-jedne masti. Visinakrava je do 135 cm.Potiskuje ga simcn-talac- Crvenc jc bo-je, bUclog trbuha s

2 l+- Got EDRSttt)

fSlika 3. Pincgavac

Podruetlo i pasmine goveda

bijelom prugom prekogrebcna i gomjcg dijelanogu (slika 3.). Ima dob-ru tovnu sposobnost.

Smcdc govcdo (uo-bidajeni naziv monta-fonac) - potjcde iz Svi-carske i Austrije. To jcotporno govedo, ralirenona planinskim paSnja-cima u Gorskom kotaru,Dalmaoij i, Lici i Istri.Potrcbno mu ic manjchranc ncgoli simcntalskom govedu. Ta je kombinirana pasmina sivo smcdcboje, srneie njulkc (slika 4.). Visina krava jc 132-138 cm, tjelcsna masa600-700 kg, proizvodnja 3500-4000 kg mlijeka. Danas su poznata dva tipaove pasmine: europsko smcde alpsko Braunvich govcdo dajc 5000-6000 kgmlijeka. U SAD jc rasircn ameriaki nll i jednij i t ip Brown Swiss smcdcgovcdo kojc godiinjc proizvcdc oko 7000 kg mlijeka. Smede govcdo jeslabiji proizvodai mcsa nego sirnentalac. Ova jc pasmina prilago{lenabrdskirn uvjctirna. ali inizinskim s dovoljno pasnjaekih povr3ina.

Silg-ggrgdg (poznato pod nazivom obcrintalac) potjeic iz Tirola (Aus-trijc), raiircno jc u Dahnaciji i Flcrcegovini, svijctlosrcbrno-sivc bojc. To jekasno zrclo govedo,400-500 kg delcsnc mase, daje oko 2400 kg mlijeka s3,8 % mlijeanc masti. Potiskujc ga sve viie montafonac. S buiom je daokasnozrelo gataiko govedo.

SjErIf4lc'r - najpoznutijc kombinirana prsminx na sr i jctu. namijenjenaproizvodrrj i mcsa i Inli jeka. Porjeee i./ Svicarskc {dolina ri jckc Simme). Ullrvatsku je ova pastnina uvczena kajem 19. stoljeda u okolicu Krizevaca,Bjelovara, Durdcvca, Koprivnice iVrbovca. Prve marvogojske udruge zauzgoj simentalca osnovanc su 1905. godine. Bojcje svijctlozute do crvene. svelikrm bijcl im plohama. bijelc glave i rcpa {slika 5.,. Zivotinja jc snaznekonstitucije. prilagodena uvjetima proizvodnje u nizinskim i breiuljkastirrkrajevima Hrvatske. gd1e je i naJbrqnija pasmina.

Tjelcsna masa kravaje 600-750 kg, visoke su 136-140 cm. Prvi put sepripuita sa l6 mjeseci a teli s 25 mjeseci. Porodna masa teladi jc 40-45 kg.

Slika 4. Smede govedo

22Zrorittit UllEUOtll('

Prema podatc imaHSC (2001.) standardnalaktacija od 305 dana iz-nosi 4618 kg s 4.0% mli-Jcinc masti i 3,35%, pro-teina. Prosjcina godiinjaproizvodnja po kraviiznosi ,1000 do 5000 kgmlijeka, s 3,9 clo.1,0 %,mlljedne masti i 3.6-3,7% protcina. U odnosu nasinertalca iz drugil l cu-ropskih zcmalja zaostajc

Podrijetlo i pasmine goveda

Sirka 5 S/merialska pasmtna goveda

u proizvodnji zbog lol i je hranidbc i nranagcmonta. Odnos plcdnjih i st laT-nj ih ietvf l i vimcna iznosi 45:55.' l 'akav oclnos ni jc idcalan za stlojnu mulnjukruva. Sto sc nastoj i popfavit i stalnolr sclckoiioDl.

Tovne sposobnosti simcnt: l lcr su visokc:. dncvni prirast u tovu mlaclc. junarl i "baby bool ' ' do 450 l(g l iclcsno maso

iznos i 1 .2 -1 ,3 kg ,. utroiak ncto cncfgi. ic hflnc po kg prirrst l jc 3.4-3.(r SJ ( iklobna.jcdinica)

. randman mcsa iznosi izr lcalu 60-(12'%"

. kasnti poacti lk zdmaSiivania trupa,o vrlo dobra kakvoca nrcsa svi jct locrvcDe bojc. prorl l i tcno lojcm

(mmmonrano).

Holi tajnsko - fr izi iska pasmina (l lF - IJolstein F esidn) nrjrr l jcini jajepasmina rasp()stranjcnla gotovo ri ci jclom svi jelLr. nastala selekci jonr Lr USAod crnoiarc istotno tiizijskc pasn)ine. Cmoiaro liizijsko govecio u E ropisre sc viSc pretapa u IIF pasmirlu- U vetini zemalja Burcpc Hl ' pasrnina dinitcmcli govcdarske proizvodnje jer najefikasni. jc proizvodi mli icko. Najvcaaproizvodnja mli jeka po kravi, vi le od 10.000 kg, jc u SAD, Kanad i i lzraclu.Crno - bi jclc jc boje, bi jelog repa i donjih di jeiova nogu (sl ika 6.). Uz crnigenotip. I '% jc crveno - bi jel ih genotipova (fed holstein). Kravc su visoke145 cm tjelesne mase 650-700 kg. Ploizvodni kapaoitct mli jcanosti iznosi7000-10.000 ivi le kg s 3,6 % mli jeinc masti i 3,2 % protcina. Za uzgoj ovcpasiline krava potrebni su odgovarajuai uvjeti ddanja idobra hranidbakvalitetnom volLrminoznom hranom kao i odgovara.jutim koliiinamakoncentnta. HF pasmina poclloZnajc.jalovosti, rnastit isu ivisokorn lomontu

)3

IItlrijcllo i pustn i ttt' rrtt't lu

Tovne pasnine:

Sodt!!t (Shofl-hom) pasmrna iz [nqtesNc.

I Icllbd (Hcrcfb-rd)l irsnina poljcie izI iruleskc. rr i ir 'ena uI {L rs r1 i . cncnc . l c bo j c .i l l i b i i c l c ghvc i no

8u )fu 1 iuhu i{fcbc-rr Lr inlr l) i jclu prruLl( s lLkN 8 . ) .

l l jcclni iko zrL objc pusnlnc jc:

- d i r s u \ n i l T n c k o n s t i t u c i . i c i k v l u l l l r t i i n o g o b l i k t L s r r l o m z l i j c n i n t n t c : n i r r rLl i jc lor inr l .

'd ir Inr lu rarr(Lnitn (oko 7{) ' r . ) i ( lncvni pf i f i lst 0 lo\ Lr oko l . . l kg.- dr svc l )roizr cdcno nr l i lcko posi ic tc lar l u sLr\ t i r \ u ( l tTuni i t l f i t \ a, lc lc.

, \ bc r t l i n 4ng l r( r \ bc r ( i cc r r r \ n rus )pl\r] ]rnir pol lcic r,,Skotslc. r 'anozlcla jc

f i l \rrrrnir. cmc boic ibr/ rol lovx (sl ikr () ).Irko(lcf . jo pogodnrzu k| i7uIjc zbog pro-r/vodnje nra\il I sltlll

nii! i ! l j r leikoar pril c l cn lu .

Slika I Abercih angus govedol tuncuske pasnine:

Lirnurin (Linlousin)prsnti l t i l (cl\cnosD nlesr ncnta lclkoar pfi tclcnjU(s l i k r 1 (1 . ) .

Saqlg {Chalolais) roclccr plsnrina u s\ i jclu po koliaini nrcsa.rzraTcnim leiko6anra pl i tcl jcnju (sl ika I J .).

Slika L Herfarcl pasnina gaveda

: 5

F

RqNmno*uvufiegovedlrl

RazmnoZavanje govcda tcmclj jc proizvodnjc mlijcka i ntcsa. tsczteljenja krava, proizvodnja rnlijcka opada ikonaano prcstajc. Efikasnostrazmnozavanjn iskazujc se brojcm iivo orcljcnc tcladi godi(njc (po kravi).Od efikasnosti razmnoiavanja govcda ovisi intcn/i lcl sclckcijc i sclckcijskinapredak u govedarskoj ploizvodnji.

Govcda sc u 9'1 do 99 ' sludajcva rasploduju uniparno, a blizanci sejavljaju u I do 3 % sludaia. Selckcijom sc pokusalo sclckcionirati krave nanultiparnost (vciibroi potomaka), ali bczuspjclno (Car, 1983.).

3,1. Pubertet goveda

Pubertct goveda javlja se nakon spolnog sazrijcvanja, a tnanifeslira sepojavom spolnog ciklusa. Gralbvi folikuJi r.azvijaju sc vrlo rano, odnrahnakon poroda teleta, ali nc dozrijcvaju i nc pucaju prijc pojave pubcrteta.Prema HammondLL, cit. Car, (1975.) uz normalnu hranidbu pubertetgovedajavlja se u dobi od oko 9 rrjcscci. Na pojavu pubcrtcta utjedul- pqqin4 -junice dcrzi pasminc (ranozrelije) ulaze u pubcrtet u dobi oko

13 mjescci, a HFjunice (kasnozreli je) u dobi oko l0 mjeseci;, ' ' hnnidba - obilnijc hranjenc IIF junicc ulazc u pubcftet u dobi 8-9

mjescci, a skromnijc hranjenc ulaze u pubertet 3-4 mjeseca kasnije:

col.ED)RSTR)

27

lla:nnrturatt je gowtltt

' 1!cl9!n! l)1!.sl! lrljedc |iie na pojarnr puberlcta ne-lloli dob:. sgle!]lr lcLjrrrj4 junicc olclicne u prolicac ulaze u pubcrtet 2 rnjcsecir

rani. jc ncgo.junicc olcl jcle u jcsen. Sczona lel jcnja utjeac. \ ' jcrdirhlo.prcko hrunidbc i diclo\ anja s\ jcl la.

lako jc junica u pubertc(u nc osjcnrcnjujc sc. jcr sc nlorl i analonrskimzr i t i za nornralno noiclr ic i usl ieino tudilnic zdl ir\ o1r tclcta. Niska t jelosnarnasil (nranja od 550 kg) iclob {mlatla ocl 20 nrjcscci) pri tcl jcnju po\eaa\'abloj osjcncnjivanja po slconosli do 50'1, iu/rokuie tcikoac pri lcl jcniu zn50 (lo 90 ";. O\isno o pusnrini. holStrjn l l izi . jskc . iunicc pr' \ ' i put scosjcnlcnjui lr u t lobi ocl l5 nrjcscci. r od l6 do l7 micscci sinrcntalskc_junicctjclcsnc nri lsc 180-.190 kg i l i oko 60 "1' od l iclcsnc ni lsc u odfasloi dobi.Kl\ni j inr prifust(nn.iLrnicir Dfoduiava sc i ivotni vi ick. r l i snrnniujc l ivotnitpr-oiz\ '(rc r jr nrl i . jckl. . lLrnicc pri tcl jcnir.r nrorir iu bi l i st irrc 25 (lo 27 l l t jcscci it fcl)r iu inrl l i U0 ' I) od zi lvf irro l jclcsnc nirsc. U,/ tu t jclcsnu nrirsu i dob prit c l j cn ju . j un i cc pos l i i u n i r i vcau l ak tac i j skL r iT i vo tnu p ro i zvodn ju rn l i . j oku src l l t i vno n r i r l o l 0 i koa i r p f i l c l i on iu (d i s loc i i l ) .

-1.2. Spolni dklus

Spolni ciklus junica lrajc lrosi0ano l0 ( l i lnir. r kf ir! l pfosjcano 2l ( l i l l(17 do 24 danr). SPolni ciklus rno/c bit i pxrrluicn na 25 i vi ic ciuna. tJzlociproduicnih ciklusir sur puc|pcri j . t i l ra gonicria. lof/ istcntno ;ulo t i iololLrtrptrt l tr l t , trnt lr lr l . !k,/r.r). ncl i lnl(cionulni ovali j i i cnrbl iontlnr snrrtnost.Nujvc[i broj krrva pr-oduljcnog spolnog ciklusir sklon.jc ncplodnosti. Pf\1)gonjcnjc posli jc tel jenia rDo.tc sc uoii t i vc[ nakor l0 ddn.l. a procluTava scpod ul jccnicm razino pr)i /vodnjc. povccrnog b|ojr muTnji. r lobi krava.sc/onc it(I . I)Nil ovl l l i rci ju posli jc tcl lcnja icslo ni jc \ idl j i \ t ((t ihicstnrs) ').

Zdrave l<ftrve ulazc u csl lus unular 40 drna nakon lcl icni i ! . i t l ]osl i jc k)gasc gonc svaki 2l dirn. Ako kfavir nakon tol jcnja ni jc u !!onie ju. onda se mdii l i o (t ihom gonicniu, i l i jc kf irva bolesna (Lrpala nrlr lernicc. cislc nafol ikul inra). ( l iho eonicnjc) nc slr jcaava oplo<lnju ako sc km\a osicnlcni.Ranile osjcmenjivanjc kmva skracqc rr i jcme izmetlu dra tel jenja. pa.jerazunrl j ivo naslojanjc u,.gajttcl ja da s osjenlen i i \ rnicm kft\ 'a zapodnu itoranijc. NiTc proiz\odnc kmvc nrogrr se oplotl i t i nrkon 40. di lna. a\ isoko l i jcinc nlkon 80 dana posli je lcl jcnja.

2N

Ra:nnoluttuttle gorcda

3,3, Znakovi gonjenja i opti,,MIno vrijLne osjemcniit'atrja

' l lctanjc i l i gonjcnjc krava javl ja sc u procstrusu i cstrusLr t i jckorn

spolnog ciklusa a trozc se olkri l i po rarl jskinl znakovima. Kravc suncmilnc. slabi jc. jcclu. mli icinost sc suranjLrjc. a vulva . jc crvcna i natcicna.ZDrkor' i gonjcnja naiaeiac so uoaalir ju fr i jutarnjoj nLrznji : krava poslajei ivahnija. oblrta vi lc pozornosti nr rnLrNta. sustcic rnl i icko imuinia sclezc obr! l ia. lz sl idnice sc iscj0(luje sluz kojorn jc Lrprl iana okolin sl idDicc ircp ki lvc. U ispustim{ kruva pokuii lva / lskoait i druqe kfi lvc. n kasnijenrimo sloj i ((fcf lcks stajrDja)) kadil na nju ski lau dnrgc kravc i l i bik. t i to! f l j cmc t r cb ob l r i t i os j cmen j i r . an j c k ra rc (Hc Iak . 1995 . ) .

Znrl<ovi gonjcrr ja nl ibol. ic sc 0oeilvir iu u slobo(lnom (ltdnju krlvn i llcTc u vczallon dfr. nju. KonrDjuk)rskinr oaita\ irnicnl uz ponroc pcclorncltautvfduio sc gonjcnjc kfuvu nx tcnrcl. iu ni ihovu krctunilL. Kfctunic kf vapojaiano jc t i jckom gonjcr. ja. a sman jcno.jc;rko su kri l ! i rnl ir o/ l i i0(lcnc nogc(icpavost) i l iako su bolcsnc (prol jcv. upalu l inlcni l . kck)/a).

Znakovi gonjcrt j l izraicni. j i su u prinri t ivnih pasnrinl. Krirvc kojc r icpokazLrju.jrsnc vanjskc Tnrkovc goni0nji l u t ihonr su r-tonjcnju. Ako sc tukvakmra osjcnr0ni. l lkodcr nn)ic dooi do Iofr]r ir lnc oplo(lnjc. T'oft lnic i l ig0njci ic tr ir ic od 24-- '16 soli clo nckoliko dana. Osjcnrcniivanie jc

nujuspjcini jc pri jc ovullci jc. odnosno l2-lu si l t i ni lkorr loj irvc prvihzndko\ cslrusl. Kasnija oplotlrr ja u cstfusu aci[c u,/rokuic enrbri(nri l lnimorhli lcl . LJ visokourl i . jcinih klava. kojc sc lc krcc!r dovoljno (vczirnodrrdnjc). o\ 'uluci ir icsto k sni za 24 t lo, l l i srt i . i to uticac na ncrnoglr[noslol lodDjc.icr sporni j i , bLrduti da nisu dotckl l i ovuluci jLr, ult inu. l i rkvc kfrvcnakon osjcrrcrr j irarr ja dobi\ ' l l iu r i l iTing honronc hipohhmusn (( inl i f l ) f irdiubravunja ovLrlaci ic. Ovi holnroni sklaiujLr tmjlnjc cstrusit i diclLrju napoveaanjc fol i t(xkn stconosti kravn (Vrko\ ia i sur.. 20(X).). Krarc sr.rprlon nl i l le ice i l i cnckrnrelr- i l isour nc lnogu ostr l i stcone. Kolnbinir lrnicl l1prostaglandinskih prepari l t ! i ispiranja nratcrnicc lolagcnolrr povccava sekortrakti lnost n'rate r ice. ubrzuvd se nicno sanirunjc i lutcol izl per/ istcntr()gZulog t i icla.

' [o rczult ira usposlavl iNnjcnr nolnralnc l irnkci je . jajnika i

uspjcinim osjcnrcnj ivanjenr krrva.

Odrcdivanjc pravog tr-cnulkr os.jcnrcnjivanja otciano.ic. jcr sc r i iotko zDapoactak gonjcnia. I)a bi osjenrcnjivanje bi lo bl iTe ovulaci i i . potfcbno ieobavit i dvokratno osicmcnjivanic krrva u csh'Lrsu. Krave koje su se poacle

t9

Ra:nnoiavanjc goveda

goniti ujutro treba osjcmcniti popodne i obmuto. Optimalno vrijemc zaosjcmenjivanjc kmva moTc se odrediti prcma rozini progcstcrona u mlijekukrava. Optinalno je vri jcmc za osjemenjivanje kava kada jc razinaprogcsterona u filijeku niia od 2 ng (nanograna).

Prcma istraZivanjinra Haysa i sur, cil. Cnf, (1975.), uspjeh osjcmcnjivanja krava koic teiko ostaju bredc rrroic sc poboljiati trctiranjem krava sl5 IJ oksitocina i/v 5 rnin nakon osjcnrcnjivanja. i l i masaTon matemicc l-3nrin u vri icmc u. o. (Tho|npson i sur., cit. Car. 1975.) tc masaZom klitorisa ti iekorn u. o. Za razliku od krmllir. kojc so osjemcnjujLr svjeZim sjcure-non. osjcnrcniivanje krava mo,e sc obrvil i i cluboko smLznukrm spemom(na - 196 "C) .

3,1. Plodnost kruvu

Na ckonomiinost u govcdarskoi proizvodnji utjcac visinn proizvodnjcmlijcka inrcsa. Obic proizvodnio ovisc o plodnosti klava. Od oko 30pokazatclja plodnosli krava ( M a i. jn Ia. l97ll.) nnvcst acnlo naivairl i jc:. Mcdutelidbcno raz&)bljc jc lazckrbljc izmcdu dvaju tcljcnja; razdobljc

vc6e od 365 clana znak.jc slabijc plodnosti l, Vrjjcnlc do prvo{ osicrncnjivanja nakon lcljcnja i l i vri icmc odmora.

P|"va ovulrcija nakon tcljenja javlja sc obiino oko 2l . dana. najici ic bcz.iasnih vanjskih znitkova gonicnja. Fiziokrikim vrcnrcnom do noveoplodnjc clri i sc razcloblic od 13 clo l0 tjcdrna ndkon tclionja;

' ScNisno razdobljc pod utjecajcnr.jc nrnogih dirnbcnika kojc trcba dobropoznavati, kako mu (ra.janjc nc bi bilo dulic od oplinralnih 80 do 90 dana(v id i 3 .6 .1 . ) l

' Indeks osjomcnjivanja oznadnvil broi osicmcnjivania po stconoj kmvii' lndcks tcljenia je odnos izmedu ukr.rpnog broja tcljenja krava i junica i

prosjeinog broja krova u stadu. Plodnost krava je zadovoljavajuia kadaje indcks tcljenja u stodu 100-105 iviie. Akoic inclcks teljcnja ispod100, smanjujc sc broj krava i snizavd ploizvodnja mlijcka u stadu;

\oltElun rclullal o./naaavc u(ljcl osJcnrr'njcnih krJrir po bilrr k0jeunutar 60 (NR 60) i l i 90 dana (NR-90) nakon prvog osjemenjivania nijebilo potrcbno pol1ovrlo osjemeniivati- I{ozlika izrneclu prvog idnLgogNR rezultata u visokomlijedninr stddina iznosi ido 9 r%; taj pokazateljnajva2nUijc za ocjenu plodnostibikova ( Pa v una i sur 1984.).

l 01\auirr' lRLrlot'l(

Razmnoiuvatrje goveda

3.4.1. Cirnbenici koji uAetu n(r plo.ltrosl krava

O normalnoj fuirkcijijajnika najviSe ovisi plodnost krllva, a do smetrlji utunkciji jajnika dolazi zbog:

Nedovoline opgkbc clqgijotu Prcma nekirr istra2ivanjima opskrbacnergijom na raz,im 66 lo od normotiva za mliieine kravc dovodi dozakainjelog podctka rada jajnika. srrctnji u ovulacij i i pojavefolikularnih cista;

Maniak fJ karotina utjcde na snlctnje u ovulaci.ji, a manifestira seproduljenom ovulaciiom za dan-dva i snranjcnom podrailjivosti jajnikana lutcinizirajuii hornron. Ncdostatak Il karotina mozc sc javit i zboghranidbc krava vciim koli i inanra silale i l i i ia ieicme repc, ali taj semanjak rroZc sanirati dodalkom zelcne lLrccrnc i l i kvalitctnog lLrccrninasijcna suicnog u suiarama;

Fitocstro{cni u hrani utjcdu na produTcni cshus, norcdoviti ciklus idcgencracij u ja.jni ka;

Prcvisoka onskrba krlijcm i nedovol.ina opskrbl l]!lr'ijr!]] uzrokujcproduljcnu ovulaciju. cistc n^ jajniku. ncrcdovito i l i stalno gonicnjckrava. Srranjivanjc kolidinc travnc ikukuruznc sildzc proizvcdonc napov*inama gnojcnim vclikiIn koliainanla gnojcvkc (visok sadrZ|j K) i l ikali jevim mincralnim gnojivirna, oroTc utjocati na saniranic porcnrciajau funkci.j i . jajnika. Dodatkom stoanc soli u obrok z^ kravc nornralizira seopsk$r Na;

Ncdostatak bakra i ioda izlziva otczanu ovulaciju i l i rrjczin izoslanak;

Ncdoslatak nlangana dovodi do prcgonjcnja i cndonctritisa (upnlemalemicc) krava.

Na phrdnost krava utjdn i drugi tiuheniti:

Hranidba krava pljesnivom hranonr (silazon. si. ienon) srranjujerczultatc plodnosti;

. H.Iadd[Lfafl obrocuna s r iic r lakrna pobrrlli r a rc/ultalc of lodnje.smanjuje medutelidberro razdobljc i zdravstvcnc probleme kfava;

'r Dugotrajne ternpgla1lle ILSe od 32 o(l i rclativna vlainost visa od 75 7osmanjuju rczultatc plodnosti krava:

aorED,tRsTt oI

Ruzttnrtutatrjc gtadu

- LLjs$qajqrrcltjl'.i4j,t takoalcr.jc znaaaiirn iirrbcnik .jcr su u vriicmcpr rsc b , ' l I r cz r r l t e t i f l oJn i ' s l i L r5 \ J i r ! r ) , , r n t , :

. l l { i i ! {2a1j! fuavr - bol j i su rczultal i plodnosti u slajrma sa slotroclninrdtanjcl]1 kravr u orlnosu na vczlno chZanjc:

' a1icryutel j - razl ika u rczull l t i [ la osjcnrcnji |anj l izrneclu pojedir ihosienlcnitcl ja iznosi i ( lo l0' l i ;

, Dqb ps.j !^r!rc_Li!artr jul] ]cjt - optinrir lna dob os.jcrrcnj ivanja za I l f jLrnice

.jo l5-16 nrjcscci. za sinrenlalskc.junicc l6- 17 nrjcscci:- Yollal l f i \ tr t l l l t - pomstonr vcl i i inc stad rc,,ultat i osjcncnjiranjr padrju i

do l{ 'X,i- Yi j tu Erqizlxhjc rr l j jcla porccanjcm proizr 'odnic nrl i jcka NIt

rcrult i l t i sc sniTavaiu ( lo 9'); ;

- l)rcnalalni ggl i lci - u stadi. ju cmbli la (cnrbl ionalna srnflnosl) i {ubi l i lkl 'ctusa (i lb(r ' tus) ul jcau nr sni i i l \ i l r ic plodnosti krirvi l .

l inrbrionalni rrortr l i tct urrckLr. ic zN l5 ( lo 20'r i , visc prcgrni irn. ja krrvanirkon oflodnic. tJzrl)0i cnrbfioni l lnos r lroft ir l i lcl i l rnogLr bit i i gcnotrki.intunoloiki (slvrf nic irnt i l i ich pr-oti ! sDcrnraloroida i f loda) i inlcktivni (/ i .ctt l i , B. prottt t . t i l l . . \ ! tqtottxTu\. brucclo/r. lcplospiR)rr, lr ihonr(rr i i l t7a.v ib f i o l c l us i d l . t r g i ) .

-l-5. I'lolnost Lratu i tisoku ltroi;,ty niu nliicku

Vrlo acslo visoka pr-oizvodnja url i jcku iplodnost prikazLrju sc kaoluntrgonist i . icr jc visokomli jcanr plolkinj l u st l lnoln pfocjcpLr i /nrc(lLr dobrcnrl i . jcinosl i i plo(lnosl i .

' la tvrt lni.r tcnrcl. i i sc nu l izioloikinr proccsimr sinterc mli ieka lc nr

odnosinrr ccntri l luo{ Tivaanog suslavir i spolnog ccrtrnr hipot lamus -

hjpolira.

Zbog visokc potloini0 gl lrkozc za slvi lrnrr ic cncrgi. jc polrcbnc za sinlczumli jeka. slabi jr je opskrbd ccnlralnog;ir ianoS sustava i spolnog ccntrir. Totlovodi do dcprcsi jc plodnosti pri rastuaoj proizvoclnj i rrr l i joka zbogpogr j cSaka u l l an idb i (Pavuna i su f . l 9 l t 3 . ) .

Visoka proizvoclnj ir lnl i jeka. zbog visokih zahtje\t organilnra kraletipiaan je stfesor koj i dovodi do hormonalnih disbaLansa. Zbog k)gl sc

1\ ' r tn" , I Rl : \ l t ) i l ( '

l l

r- Razmfio;avanje goreda

aktivnost hipofize pomiac prema jaaem ludenju adenokortikotropnoghonnona (ACTH), sornatotropnog honnona (STH), laktogcna i tircotropnoghormona na radun gonadotropnih honnona Sto uzrokujc izostajanjeovogcneze i tjemnja krdva.

Visoka proizvodnja mlijcka dovodi ido mctaboli jskih poremeiaja:hipokalcemiic, zaostajanja postel.j icc, pucrperalnc parczc i kctoze(porcmedaj cncrgetskog metaboliana).

Antagonizam izmcdu visokc mliicanosti i plodnosti krava pokazujc daje potrebno osigumti optimalan managemcnt hranidbc i rcprodukcijc. bezdega sc nc rnoic posti6i istodobno visoka nrli jcanost izadovoljavlju6aplodnosl krrva.

3,6. Proizvotltti ili rcproduktivni ciklus kruva

ldcalno jc ako sc kravn tcli jcdnom godiinjc pa laktacija poainjcponovDo svakc godinc. t j. ako proizvoclni ciklus krava trajc godinu dana. Sproizvodnog itchnoloskog n()trista razdobljc izmc<lu dvaju tclicnjd nilzivase proizvodni ciklus krava, a sasloii sc od dva razdoblja:

Proizvodniciklus : Iaktacij l F suhostaj(idcalni 365 dana) (305 dana) (60 dana)

S rcprocluktivnog motri ltr razdobljc izrrctlu dvaiu tcljcnjl sastoji sc odservisnog razdoblja i razdoblia gravidnosti i zovc se reproduktivni ciklus:

Rcproduktivni ciklus: seNisno rdzdoblje + gfavidnost( id(.r lni :1( '5 di lnc) (l i0 dana) (285 dana)

Proizvodni i rcproduktivrl i ciklus identidni su i. jcdnako haju. Itazdobljeizmedu dvajLr tcljenja rnedutclidbeno.ic razdoblje (MIt) i ono ic trajanjcmidentidno proirvodnom ili rcproduktivnom ciklusu krava. Produljenjc proizvodnog il i repfoduktivnog ciklusa iznad goclinu dana uzrokLrjc produljcnjclaktacije i opadanje prosjeanc dnevnc proizvodnje nlliicka. 'fo jc vidljivo izpiloienog crtc2a 1., prcglcda. i grafikona 2.

Produljcnjern proizvodnog ciklusa za svaki dan iznad 365 dana srnanjuje sc godiinja proizvodnja prosjeano za 5 kg nli jcka (Fcrdej, 1975.).Prema podatcirna iz Nizozcnrske, produljivanicm mcdulelidbcnog razdobljazajedan dan smanjuje sc dnevna dobit za I do 2 dolara.

GOt ILJ.IIST|A

3 l

Proizvodni crklus 365 dana

servisno ra2doblle gravidnost

T 80 dana opl. 285 dana

laktacija suhoslaj

375 dana 60 dana T

servisno razdoblje gravronosl

T 150 dana opl. 285 dana T

Reproduktivni ciklus 365 dana

Prorzvodni cihlus 435 dana

Reproduktivni ciklus 435 dana

Ciei 1. Utiecai prcizvodnog ili reprcduktivnog ciklusa na dul|nu lakacije

Razm oiava je gowda

ktava (U removic, 2002.)

Produljcnje mcdutelidbcnog razdoblja uvijck je posljedica produljenjarazdoblia od teljenja do oplodnje i l i servisnog razdoblja. Holnann i sur.(1984.) ustanovili su da se dobit smaniujc za 0,43 dolara po jcdnom danuproduienja servisnog razdoblja (pri proizvodnji 6900 kg mlijeka). Utjecaj

l.l

hrnhn LiRElVOt'lC

I

Razmnoiavanje goveda

Utjecaj duljine laktaci.je na prosjednu dncvllu proizvodnju mlijeka:

Grafikan 2. Utiecai duliine laktaciie na prosieinu dnevnupratzvodnju ntiieka ( U I e n av i 6, 20A2.)

dulj inc servisnog razdoblja na i ivotnu proizvodnju rnl i jcka. br.oj teladi iprosjcinu dnevnu proizvodnju mli jcka sirnontalskih krava. koje.su bi lc 6godma u proizvodnji , p kazanjc na gral ikol lu 3.

fbt 'g,dugog .cn i .no!_ ra,,J,,blJa rnl ja.;e zirorn.r pn,izr,,Jrr j .L rrr l i jckc

i,/40\Uc laklxcr,tc). rnrnj i bruj nrel jenc lr l i ldi i / ! 2 rcler i I i ; :r n-o.jeir.ronona prorzvorlnl l nt l i jckLt.

,, , Ranil nploJnir^krrrrr r j . r.puJ o0 dcnJ rJkon rcl. tenjJ lrernjrW_t l t t r ' sJ . , - c i r .

.Cd r I 1q75 . ) . ( l , , voJ i do cc ; , , i l t l ho r i r r . : , . r c r cnc i j : . .

0l\ l0cU,r. endomctrir isd I te,/cg,/dsuii \ cI jd kt.c\ ir .Na jpo ro l l n i j c r r i i cmc z r op lodn ju k r r r ra j s p6 . . c1 . ,L . , cdn i c I ck r .Lc i i e i c r'u Uave u lo vri jeme najb, ' l je priprernl jenc za opl,,dnju .r ancl; jrn

omogucava postizanje dobrc kondicijc na kojoj se ternelji bo4:a oplodnja.

GOIIEDARSI YO

-J i

Razmnoiavanje goveda

Gnfikon 3. Utiecaiduliine seruisnog razdoblja (uz 6 godina iskariitavanjasimentalske knve) na 2ivotnu proizvadniu mlijeka, broiteladi i prasjednu

dnevnu proizvadniu mlijeka, (U re navi6, 20A2.)

3.6.1, Razkrzi dugog serrisnog riztlohlja

Poicl jna clul j ina servisnog lazdoblja iznosi 60 do 90 clana (Schacffcri sut. 1972.). ViSe jc razloga zbog kojih sc kravc nakon tcl jcnja nc nroguoplodit i u optimtlno vri jcme :. Slabijc otkl ivanjc gonjcnja klava desto je glavni mzlog dugog seNisnog

razdoblja. To se osobilo odnosi nd prvo gonjenje nakon leljenja krava kojeje vrlo deslo nevidl j ivo ((<tiho gonjenien);

. Intikcije leproduktivnog trakta (vaginitis, endometritis, upala jajnika)posljcdica sLL loi i je higi jene u porodil i i tu, nestruane pomoii pri porodu,zaostajarlja posteljice ili tezeg teljenja;

. Ranijrrrr prcglcdom lrrr.r. pred kraj puerperi ja. mogu *< na rr i jem<ustanovit i poreDleaaji , i i ja su posljedica disfunkcionalnost. jajnika i <t ihagonJenja);

. Loia kondicija nakon poroda kao posljedica neodgovaraju6e hranidbekrava (i kolidinski i kvalitetno) u kasnoj laktaciji, suhostaju ili nakon

I

$o s F o m i

o" orc or or

"ol'".o-

36Z\ui"tit LREMAIIC

l?azn |):dreIt ia go.'\'tld

Slika 13 Plasliina tLiba za alkivanle krava u ganieniu

Poroda. Slo u/fokuje kclorLr i opirdan j c t j e l csn eltase kti t l i l u fuc rpen . i u (ncdos to ta l cnc ru i . i c .prrrtcinl i l i rninc-rah):

. KNno otkfi \urr ici su i l r n j c n rc l l rbol i tkih porcnrce l r l a ( k c l o r i l ) L lpucrpcri. ju;

. Polrna "tihog" i

'2" l{D

ptodLrl jr:nog grrnjcnja. tci i .r u visol ionrl i jcenih l)ol i t i l i r) l i izi jsl i ih kluvu.posljct l icu je forcnrccir i ir l iurkci jc j l jnikrr i l i rru&xoljrurg krcl lnj ir pri!clanonr ( l fTi r iLr kri l \ i l i lo do!o(| do slubijcg otkri Ianju goijcnj ir i l iosjcnrcnii ! l lnj lr Ll rrc()ptinri t ln()nt \ fctDclu Lt ot lnosu rlr o\Ltl lrei. iu. /aslr i lacnl0 \ren)cnr gorrjcrr ja i lrrt iclrDjc rudu jujniku Ino!.u sc Upolri . icbit iho nonski pfcf l ful i inslr lrnlrskulufno i lo odnrlrh nal<orr osjcnrcnjivrrrr jakrur'a:

. Slabija kukr'oin sjcnrcnl bikova. lc(lovoli l l pokfctl i i ()\ t i l iorrccntrrci jaspcmulozoicl i t Llr l ' ()kuiu nclf ' l jcino osicrrcni i \xrr ic i p|otlLrl jcnjc scr-! isnog fuldobl. i i r ;

' I) iucnjc u srlxisl\u ul icac ni l pfcgiul iLlnic plolkini ir:

' [ ] stadinrir s vcainr b()jcrn klrvi l olciuno.jc otkrivanjc gonjonju i lul<ic jci irenjc oboljcnja koia uzrokuiu slabiju plodnost kra\ir. Otkfi \ imic gonicDja rnoTc sc rr l lkiat i l i jcpl jcnjcnr phsti inih luhu u koi inra.ic lekuainac r ! cnc bo i c ( s l i k r 13 . )na s t ru in j i d io i zned l cp rL k re rc . l ) r ' i t i s kon r k lu rek0ja skaic na krar u r.r {onjcnjr.r cI1cnl boja se |rzl i je i r lr i rrxain o/nraikl lvu koia sc t icl lr :

. Zlrazcnost kra\ i t i blko\ r \ ibrio letuson i tr ihonronusrrn Lurokrric upulrrc

f l .occsc \polnih olganI iplegrrt janjn klava.

Da hi spri jci i l i prlrgl lnjanic kr-ara i poreianjc scf\ isnog f lrdobl. i i r .polrcbnojc stalno prati l i fezultr lc osjcnlcni i ! lrnja prrjccl inih bikovLr. BikoVcniskih "norr feturn" vri ic( lnosl i lreba i\kl iui i l i iz rLzgojl .

( Ai{a n

r7

Razmno2avanje goveda

Radi pravovremcnog lijcdonja, potrebno je njeriti tenperaturu krava uprvih l0 dana nakon teljenja. Ukoliko je temperatura viietelki iznad 39,4'Ci prvotelkj izna.d 39,2"C potrebno je odmah primijeniti odgovara.ju6clijedenje plotkinja. Zdravstvcno stanje reproduklivnog trakta treba utvrditi uvrijcme prLerperija.

3.6.2, Indeks teljenja

Bez ponovLjenog teljenja krava prcstajc proizvoditi mli jcko. Zbog togase treba telit i svakih l2-13 mjcsoci, Sto je moguie uz servisno razdobljeduljinc 80-90 dana.

Plodnosl io krava zadovoljava.juda kada sc od prosjednih 100 krava usladu. i vi letelki iptvotolki zajcdno, dobijc godiinjc 100-105 il i viSe leladi.

Broi otcljcnc teladi Lr stadu iskazuje sc inclcksom tcljcnja krava:

Indeks re jenja krava = broi teljonjl :i6.+el\i

+ prvotelki xtooprosjecnrorol Krava

Ako .jc indcks tcl,cnjn nlanii od 100. broj lcl jcnja u laruri nijczadovoljavailri i . To utjcie na slabijc plovodcnjc sclckciic pa sc sniiavaukupna ploizvodnja url i icka,.icr sc u stadLr zadfiavaju i slabijc ploizvodnckravc.

3.7. Remont ili zamjena krqts u stqdu

Kr-ave izluacnc iz uzgo.ia z.bog ialovosti, niske proizvodnje i boleslizamjcniu.ju sc prvotelkama odgovarajuie mlijeinosti. Norrnalna godiinjazamjena ili remont krava iznosi do 25 %. Na velidinu remonta najvise utjedestanic u reprodlrkciji krava. Sto je to stanjo losijo (nizak postotakkoncepcije, dugo servisno razdobljc ili jalovost), bit 6e veii postotakremonta. Zbog vcicg postotka prvotelki u stadlL, na fami se ostvaruje nizaprosictna godisnja proizvodnja mlijeka po kravi.

Postotak remonta izradunava se pomoiu formule:

y. ,"rontu - btojjtir'9?nil kt'u" ,rooproslecnr orol Krava

38Z\.nintr' UREYOI'K'

Ra:t nn:d\ ' , t t t Ic r ]o\ ' ,Jd

SniTavrnjenr postolka rcntontit kr 'avr povctavr sc broj Vi ictclki nafarmi. snranjujc porrcba uzgoja vc[eg btoja pr\otclki i po\eaavilekononlianost proizr 'odnje nl i . jeka. Rcnront kfar'a na rel ikint lar 'manti l ,poduzeaim{ iznosi oko l0 '1,. i lo je vel ika rezclva u pobolj ianjuekononianosti pfoiz\odnje nl i jcka na l iut l i l t lni lnra.

Da bi bio srnnrrjen poslotak fontonla k|ava. potrcbno . je fr i tvodobnoli jci i t i bolesne klarc u pucrpcri ju. le pri l \odobno i dVolmlno konrR)l i l i rninrsjclucnorn biko\ir osjcnrcnjival i kri l \e l i iekom cstrusa. Ako krara nc rnoTcoslati slconir i porcd podu,/ct ih lnicra. polrcbno -iu je osjomcrrit i rr istontestrusu sjenrcnorn dvaju razl i i i t ih bikovl l i l i sjcntcnout biku dfL||tc losntinc(Hl krirvu sjcnrcnonr sintcnlalskoll bika). lclat l dobivcna na l l j nlain ncupolrcbl. ia\ lr sc,/r r i lsplod. Za rcmonl km\a u stadu potrcbno.ic. o\ isno ()pasrrini. ostir! i t i ocl 55 ".1, &r 75 ", i , otcl. jcnc lenskc tcladi.

3.8. Optinulni poktzatclii u rui,tt,n:ayu,tju go rLt

Oplinrir l0i pokrzi l tcl i i u nrlnnro)i lvi tniu golcda. I ioj i ontogucuir lpostiziul ic ckononri inc prci/\ ,odnic ntl i icka.. lcsu:

J,8.1. Utjecqj rciultata reproluktije na proi1.r'o.htiu podnlatl<ai obnont slada

Utjec.tj rczultata u rcprodukciji krar.a na proizvodnj0 podnlttka imoguanost obDovc stnda navcden.ie u sl jcdcicnr prikazrL:

Pokazatelji

Ptua oplodnja lunica

Prvo leliente Jun ca, mjeseci

Seruisno razcloblje, dana

Medutelidbeno razdoblje, dana

Mrtvorodeno teLad , %

1 5 c l o l 7

380 do 400

24 do 26

80 do 85

80 do 90

365 do 375

do 20

1 0 5 d o 1 1 0

t 9

Razmnoia\)a je goveda

lzvor Can e ierli ly PC Lvestock Oenkerk. 1997

Ako je remont na fanni 22 "/o, uz do&c reprodukcijske rezultate modi 6ese obaviti normalna zamjena krava te provesti selekcija i prodati l4 steonihjunica. Na farmi loiijih reprodukcijskih rezultata, sz22 Vo remonta, ne mozese provoditi sclekcija a ni prodati nit i jedna steonajunica.

PokazateljiBezullati reprodukcije

Dobri Lodi

Broj krava 100 1 0 0

% steonih krava (.olodnost)

Broi oteljene teladl

85 65

a5

2

65

5% mrtvorodone telad

Zivootelj€n€teladl, kom 83,3

a6 1 , 8

20Uginuee od 0 do 24 mjeseca, %

Broj :ivorinja s 24 mjeseca, kom

21:!: tlyllil"r 50 %lz luoenejunce, %

76,6 49,4

34,3

5

24,7

1 0

Steons junice, kom

lvlogu6nosi zamjene krava, %

36.4

36.4

40T,vorinir UREMOYIC

Bredostkruqtu

Brcdost. nolcnjc i l i gravidnost krava u naiirn uvjctinr{. ovisno opasmini, tmjc normalno od 2713 dana u holitajn fiizijskc pasmine do 2115dana u sincntalki. Ako.jc brcdost kraia ocl 251 dan, onda jc 10 abortlrs.0sim pasminc na clulj inu nolcnjr utjeic:c spoltclcla (brcdost s muskirr tclctorr tr0ic dan duljc);'' paritet nosenj! (stariic kravc nosc ncsk) dulje od nrlaclih kravr);. ' individualnost krave;. ostaliaimbenicir nadin dr2anja, godiSnja dob, hranidba krava idrugo.

Radi sprjcarvrnja ncplodnosti vazno .ic obaviti pfcglcd klava nasteonost. Prcglcd sc obavlja rektalno pipanjcm nratcmicc 30. do 35. dananakon osjemcnjivanja. Bredost se moZc utvrditi i plcma saclrZajuprogcsterona u mlijcku i ultrazvudnonr dijagnostikom.

4.1. Porod ili teljenje krava

Tcljenjcje radanje tcleta. Do poroda dohzi zbog:- istezaoja natcmice pod utjecajcm fetusa, ito utjeic proko ;ivdanog

sustava na hipofizu i lueenje oksilocina koji izaziva kontrakcijunatomioe i istiskivanjc ploda.

CJOYEDARSTIIO

Bredost krara

; povcianja konccntracije estrogcna i prostaglandina u stijenci matemice

pri kraju nosenja. Sto zauslavlja sekreciju progesterona i poJa'ava

kontrnkoiju matcrnicc i trudovc. Vrlo jc vjcrojatno dir fetal ia

nadbubreina i l i iczda s adrenokort ikostcroidima ( 'ACITH) izaziva

podctak poroda. Uklanjanje nadbubre2nc Zlijezdc fetusa ovaca ko'i

po javuporoda(Adarns i D ras t . c i l Ca r . 1975 . )

Z ako't'i hrcrlosti i skorog Potods krtlr'u

Tijckorr noienia nastaju pronlicnc u ponlslnju ivanii t ini krava

Mijenja sc vel i6ina ipoloZai mrrtornice i to sc moze utvrdit i rektalnim

prcgledom. Na tai narl in vctcrinar rnozo utvrdit i gravidnost 5-6 t jedanrl

nakon osjcmcnji!al1ja. Na sl ici l4 ptiklzanje ul lr i tzvtl i l l i skcncr 50S Tringn

za otkrivanjc ranc gravidnosti, spoln lctusa i fiziololko patoloikih promjena

na ja jn ic ima.

Vidlj ivi rnakovi broalosti:. ncnra novog gonjcnja jcr ' Tuto t i jclo

t( i ' r l ,rr: lut.tun tr ir | i / i rrrr ) trnctt loguduvllutcnic fbl ikul st imulirajutcg hormona(FS ) .

, 30 do 50 danl nakor osjcnrcnJlvanjamogt|ac - ic rektaloo ulvrdit i Sravidnost,

. Tivotinir sc poiinjo opreznijc i polaganUc

krctdti,

u t lrugoj poloricr gr.rr ir lno.t i p, ' i r tr l jujc sc

desn asimetri jalrbuha,

. gibanjc fetusa na krit ju 5. micseca gravld-

nosti (napajanic hladnonl vodotr lzaztva

smanjcni dotok krvi u matenllcll pa se tctuspokreic).

N.rjvaZniji znrkovi pred Porod:' 7-8 dana pred porod popuitaiu

vezovi zdjelicc i oko rcpa Pu sekraljcznica i sjedisnc kvrge a trbuh se

tetlvnlizbodc

Slika 14. Ultrczvuani skener505 T nga

/,vnntn UllEl.ll)11(

12

spuata.

llradost ktavu

shdnc usnc ol iaLr. postaju mckanc i crvcne. a iz vaginc l-2 clana pri jeporoda izlal l bislra. visko/j]a, sl i tklasla sluz. Ornckianjc vulvc pratiomekSavunjc ccrviksi l .

naglo nali jer rn jc vinena (7 danl Dfi ic tcl jcnja).

nasli pad tcDrpcflturc na l8 '( . l l - : ]6 h pri ic rcl jcnjn (s -]9.9.10 "C u 7.mjcsecu !favjdnosti).

Navedeni znukovi Lrl i i rzuju niL skoli por-oci.

Itriprenc in porol

Nakon pojavc znaIora koji uDozofit \ i l ju na skori por(xl. klal i trcbaoprrl i strr)njr ( l io t i icla i smjcsl i t i . ic ( l aistu. dczinl lcif i trru i proztuanrlpfostori ju. LcTil lc t leba bit i nastrto t istonr i higi jcnski isl ' rravnonr slanronr.' I icbl pf ipronri l i . jorlnu otopinu. srccist lo za Llczinlckci ju nrku i prokuhanikonopac la pornoa pfi tcl. icnju.

Tijck porodu

Prcnu Ok l i c i i ( 1957 . ) 1c l 0si ldfTaia nulcmicc. i l svc osti l lot9-401,.

U poictkLr por(xlr jaVlj ir jLr sc l f tdovi. rbog konll lkci. jc nratcmicc,pruacnj ncnri l()nr l(fuvo. l i) . ic l lNu lu^ Doroda i l i l izi l olvafi lnj lrrtcrnicc.U poaclku su trutlovr r jccl i . s\rkih l5 nrinutn. n knsnijc sc irvl jr iu slakc Jrir innle. Zbos l ih pcristalt i ikih pok|ct r ibr sc plod prenra gdiau nttternicc.lJ rr i icmc otvunrn.ju {r l ica 7i\.ot inic su ncntirnc. Lrstir j tr i l i jcTu. jedu. rnokrc.balegaju. gledljLr odostrag i ld. I)rcnri l NoakcsLr (1q97.) pf iprcmna f i tzi ltrrjc u prosjckLr 6 sali (l-24 sata). lJ drugoi lirzi po(rcla ili tirautrskrraUako ju t ra le o l co 70 In inL r la u msponu 0 .5 -4 sd t i r (Noakcs . 1997 . ) . i av l j a ju sckontrakci jc rrbuinih nri i i ia idi jal iagmc. i lo djclujc nu ist iskivaI1je ploda{rot/ \'agrnu.

Tq pntisak bitan jc nakon proltskl { la\.e koz pofodit jni kanal zbogpolrebe brzog ist iski\ irnja. Kroz ol\or rnatcmicc ir lari plodni mjchur(vodcniak) ipopLrl kl ina nastoi i proi i f i t i put da bi glava tclc|n polozena napredn1e noge Iurgla izi[ i u vanlsku srctl inu (crtei 2.). I , lod govcda . jc u95 % sluiajcvr Lr p|cdnjenr poduZnonr polozdu s lealima prcnrit gore.

plcd pororl obuh\lcit 60-61 '1,; ukuDnog(arDnionskn tckuaina. lclalnc nrcmbrnno)

.l-i

Brealost huttt

CfteZ 2. Ptavilan polaiajteleta pri poradu

Ako sc vodenjak prcrlno probuii .otc7ava sc porodari lclcla jcr sc poro-dajni put nc prosir i dovoljno (crtcz

3.). Nakon izlaska kroz otvor st id-r l icc vodcnjlk spontano puca. Sadli l jvodenjaka podnrazuje poroalajni kir-nal: nlatcrniou. ccrviks. vaginu i vul-vu i lo olakiava izlazak plodit. Nakonpucanja plodnog mjchura pojavl jujuse glava inogc lclcta umotani u amni-onsku ovojnicu. Kmva sc nd' icSaetel j u lcToaoln po)ozaju. - l 'cl jcnjc

krave u stojcdcrr poloiaju vidl j ivo je

na s l i kama 15 . i 16 .

PoZeljno jc vrlo paZljivo ponloaitel jenju krave ina taj naain skrati t ivr i jeme poroda. ' l t le treba povlai i t ipo ravnoj l ini j i prirodnog kretaniaploda premo doljc i uskladcno stmdovima.

Ctle2 3. Poradajni put u krave(Okl ieia,1957.)

i

d - desnircg rnalern c€

)an"hir LRta.\l)l l(

Bt?dosl kt ard

sc. nakon lrosjetno 6.5 sati unsponu 3 do ll sati. plodncolojnicc (fctalnc mernbranc)kojc treba spali t i i l i zakopati.Ako sc plodnc ovoinicc nisuizbrLci lc It-12 si l t i nakon poro-da. znadi da ic doilo do zaostajarrja i l i lctcnci jc placcntc. l 'o-sl jcdice rclcnci jc su poiava cndonrctr i t isr. produl jcrr jc sclvis-nog razdobljd. potrolnjir vcactrbroja doza za osicnrcniivanic ismujivanjc rr l i jcinosti u lak-laci i i . Rclcnci ic su acicc u go-vcda ncgo u ostol ih vrstd do-maaih Tivol inia. a uzrok su nri ltcmiira rt()ni ja l(oiN nasll jczbog dugog porodit, tcikog po-rodn s dugiln pomagaDjcur.dugog I nlporno{ transporla.slajskog dfTanja i drugo. Uzr(rktetcnci jc . ic placontit is. ncdo- |slalak Ca i vi lalnina 10 oslalo.Atoni. ja naternicc sanira scdavanjcnr i. nr. utofotonika ok-sikrcina. i lo uticic ina bolic(puitanie) mlijekd ndkon po-rcda krava.

Nakon ist iskivanja ovoj-nica iploda nastaic pucrpcri j i l ibabinjc, tj. vrijemc smilivanja ivracanja spolnih orgrna uprijainje stanje. lo se nazivir

Shha 15. Paieta| letenta Atave

Slika 16. Krava pred krai teljenja

Slika 17. Krava liie tele nakon Ielienia

Bft.dost krava

involucija maternicc. Puerpcrij trajc nomlalno oko 45 dana poslijc poroda,ovjsno o proizvodnom tipu govcda. U tomc razdoblju dolazi do prvoggonjenja i l i cstrusa s vidli ivim znakovirna tjeranja (l lcrak, 1995.).Konrplikacije u pucrpcriju povezanc su s organizacijom rada. Naime, porodnaldeiic obavljaju priu6cni radnici, a na.jbolj i rczultati se postiZu porodom uposcbnin nastambanta ili porodiliitima i pod kontrolonr vcterinam. To jemogu6c na vclikim Iarrnana sa 600 iviSo krava.

Nakon teljcnja visokorrrlijeinih krava, a osobito prvolclki, icsto dolazitlo oticanja i l i cdema vimena, Sto otcinva muznju kra\,a. Na smanjivanjcedcma nloZc se utjccati diurcticima. masazoln vimcna. aktivnim kretanicmktava. burovim oblozima itd.

Nakon poroda iz spolnih organa iscjcdujc sc iscicdak i l i lohijc. Lohijc sciscjcduju do 15. dana nakon poloda. Ako sc lohijc iscjeduju duljc od 20dana il i kraie od 7-8 dana, potrcbno.jc pozvati vctcrina|i l, jcr nakupljanjcmlolri ja u rnatcrnidnoi lupl.i ini nrozo doii do intoksikacije i trovanjaorganiznra (Hcrak. 1995.). Ako porod kravc nijc dobro obavljcn, plodugiba priic i l i t i jckoln poroda. Railanjc rrrtvog lclcla tolcrir0 sc do I %.

Cubitak tcladi, koji u plva 24 sata nakon porocla nroTc iznositi iukupno6-tl %, uljcdc na snlaniivanic rcproduktivnc ctlkasnosti krava i intcnzitctasclckcijc.

Zrriirt LRLtl()l lC

Muduwmenu

Vime jc izgradeno od 4 grozdaste Zlijczdc koje se sastoje od alveola,mlijednih kanala, kanaliia i cistemc (crtcz 4.).

ViSe alveola imaju grozdast oblik. Unutrainjost alveola dini jednoslojniplolasti sekecijski epitel u kojemu se sintetizira mlijeko. Mlijeko soizluduje u srediSnju Supljinu ili lurnen alveole. U sekrecijski epitel kNne Ziles kapilarama dovode krv, koja sluii kao izvor hranjivih tva potrebnih zasintezu mlijeka. Vanjski sloj alveola dini mioepitel ili kontraktilno tkivosastavljeno od glatkog miSi6ja (crtez 5.).

Arteriozna krv dolazi aortom koja se dijeli u dvije anerijc, pa jednaulazidirektno u vime a druga ulazi sa straZnje stmne vimena. Krv iz vimenaodlazi dvjema venama: vena iliaka i vena abdominalis. Abdominalna venavijuga ispod trbuha, a na temelju njezine debljine moZe se procijenitimlijeanost krave. Mlijeko iz alveola odlazi u manje kanaliie, zatim u veiekanale te u sabimu cistemu. Na razvoj i velidinu alveola utjede progesteron(osobito u prvotelki). U vrijeme suhostaja prcgesteron djeluje naobnavljanje sekecijskog epitela alveola. Na razvoj kanaliia i kanala vimenadjeluju estrogeni. Mlijekom se puni najprije cistema, a na kraju lumenalveole. Od cjelokupne kolibine sintetiziranog mlijeka oko 60 o/" je ualveolama, a oko 40 %je u cistemi vimena.

GOYED,IRSTYO

47

Grada tinenu

Proccs purrjcnja mlj jekonr onroguaava zadrzavanic nrl i jeka u vinlcnu.Punjenje alvcola rnl i jekom izal ivr prit isak na alvcolarnc zidove. Jedrlralveola pl i l iSco drugu ah'eolu tc kNnali ic ikanalo. Na lai nai in nasldioir l trarnamami pri l isak koji onroglauio zadfalanjc nl i . icka u vinenu doidu6e muZnjc. a pi tomc krava nc lroSi cncrgi ju. Pri l iskom sti jcnki alvcolana krvnc Tilc prcslajc dotok kryi u vimc (anemija vinrcna). Sto uzrokuicprcstanak luacnia mli jcka clok djclLrjc irrtramamarni pf i t islk.

Za strojnLr nruTnju kravd vaii ln. jc odnos pr'oizvodcnc koli i inc mli jeka uprednjirn i / tdnj inr dctvrt irra virrcnir. S10 . jc vcaa proizvodnja rnl i jcka Lrradnjinl aclvrl inlnla. dul ja jc muTnja u odnosu nl plcdnio aetvt. l i . pi lstrojnoln nruzniorr moic bit i ozl i jcclcno i l jcTdano lkivo l moic doii i clrupalc vimcna. I lcrcditabi lnost za odnos prednjih i stmTrl i ih ! 'etvrl i ni icv i soka : h 0 .1 .1 z . r l l c ckv i ch . h 0 .18 za b rau r rv i ch ( , ^ l ps . 1974 . . c i t .( i lpu1. l1)96.). Sto znaii da.jc shbij cf lkasnosl selckci. is na to svojslvo.l n t l cks v in rcnu s imcn ta l sk ih k fav i r u I lN r t sko i i znos i 0 ,42 (Scba l . j i su r ' . .1971 . ) . N r jbo l i i o r l nos p rc t l n j i h i / r dn j i h ao rv r t i i r n l ho l i l a i n l i i l i i s k l

l ] i lsnrina kftv (:19 : 5I). Sto.ic rcrul lxt stalnc sclckci jc.

1. a lveoe;2 ml i jeanikanar i 3 . cs lefnai4. ssa 5. krunisudovi 6. :v6aniogranci

Cne2 4. Gnda vinena (Lebrun, 1974.,cit. Skvorcov, 1983.)

,18

CrteZ 5. Grada alveole (Baldwini sur. , 1977 )

I

5.1. Fiziologija ludenja mlijeka i muinje krava

Sekeciia mllieka u vimenu kave obavlja se pod utjecajem laktogenihhormona hipofize (prolaktin) te adenokortikotropnog homona (ACTH) itiroksina hormona Stitnjade. Djelovanje laktogena najjade je u prvimmjesecima laktacije. Pod utjecajem laktogena formira se laktacijska krirulja.

Laktogeno djelovanje ima zelena hrana pa u tom razdoblju, uzlaktogene hipofize, djeluju i laktogeni zelene hrane Sto djeluje na povcdanjenlijednosti. U vrijeme zimske hranidbe djeluju samo laktoge hipofize.

MuZnja kava - izvladenjc mlijeka iz vimena ili muZnja krava moie seprovesti samo suradnjofi krave i dovjeka. Kada pripremanro kraw zamuznju pmnjem i masiranjem vimena, stvara se refleksni krug: nadraiall izvimena prenosi se Zivdanim putem do straznjeg reZnja hipofize koji izludujehormon oksitocin. Oksitocin krvnim putem dolazi do mioepitela alveolaizazivajuii njegovu kontrakciju koja omogu6ava istiskivanje mlijeka izalveola prema cistomi (crteZ 6. i slika 18.). Oksitocin podjnje djelovatiminutu nakon primanja nadraZaja. Sekrecija oksitocina podinje refleksno(lupanje kanti, rad stroja za muznju, pojava teleta), a nastavlja se podugecajem podrazaja koji naslaje rnasazom vimena ili sisanjenr teleta (slika18. i 19 , ) .

Oksitocin djeluje tako da krava "puita" mlijeko. Djelovanje oksitocinataje ?-8 minuta, pa za to vrijeme kravu treba pomusti. U protivnom se diomlijeka zaddi u vimenu zbog dega se sniZava proizvodnja rnlijeka jersekrccijski opitel ne radi maksimalno ili nastajc upala vimena. Zato muznjakava mora biti brza i nc smijc se prekidrti.

Djelovanje oksitocina spdedava adrenalin homon medule nadbubreZneilijezde. On je antagonistoksitocinu, a djeluje nasmanjivanje kontraktilnostimioepitela alveola. Na izlu-divanje adrenalina ili "hor-rnona sftaha" djeluju dim-benici koji uznemiravajukraw: buka, promjena mje-sta, pomjena temina mu-inje, boravak teleta uz ka-w, grub postupak s kavom,

COIEDANryO

Gruda vimena

PRIJE OKSITOCINJE PFISUTAN

Ct1e2 6. Dielovanje aksitocina na alveole(Lebrun, 1974., cit. Skvarcav, 1983.)

49llil

Slika 18. Utjecaj nasaZe vinenan a d je I ovan je oks itoc i na(Claeson i sut.,1971.)

ulazclric nczuposlcnih i kudnih l jubimaca u staju, itd. Zbog toga je potrebnoosigumti mir u vrijcmc mltnje i organizirati muznju uvijck u isto vrijcmc.

Broj nruznji t i ickon dana utjcic na proizvodnju mlijcka. TrokratnamuTnja u ocfnosu na dvokrntnu povciava nrli jednost u viSetclki za 18,5 yo..\

prvotclki za 25,2 %'. Kr vc tfokratnom muznjom posti iu vcii vrh iboljupcvistcnciju laktacijc (n nros, l9lt5.).

Povcdanjc broja mlrznji visokomlijcdnih krava rczultira povcianjcmDrlijcanosli zbog onlogucavanja ravnomjcrnog i intcnzivnijcg rada sekrc-cijskog cpitcll u alveolama, ito skraiujc djclovanjc intramamamog prit iskaza vrijcnc kojcga sc mlijcko nc proizvodi. Zbog loga je potrebnoorgirnizimti lrokratnu rnuZnju onih krava kojc proizvodc 25 i viSe kg rnlijckana d i !1,

Uvodcnjc dctvorokratnc nruznjc za kravc s viic od 35 kg rnlijeka na danpoiclino .jc, ali sc najici ic ne provodi zbog problcnra oko organiziranjatakvc nruinjc ivciih tro$kova ljudskog rada.

Za proizvodnju odgovor.rjuio koli6ine mlijeka krava mora biti u dobrojkondiciji jcr za sintczu I kg lnlijeka kroz vime mora proii oko 500 litarakrvi. Kroz vime protjedc manjc krvi nakon postizanja vrha laktaciic pa todjcluje na snranjivanjc proizvodnjc u kasnijim mjesecirr'ra laktacije.

U krava koje su oplodene 60-90 dana nakon tclienja veii dio laktacijcpodudara sc s lazdoblicm gravidnosti. Poslije 5. mjcscca gravidnostismanjuje sc broj sckrecijskih stanica u alveolama i proizvodnja mlijcka, stoje nlrnje izfaZeno u negravidnih krava u tom razdoblju laktacijc.

Slika 19. Utiecai uredaja za muZnju kravei hranjenla na dielovanie oksitocina

(Claeson isur., 1971.)

50

Zvniitir UREMOYI('

Probavn;isusfiuqt

Y. Y

wemItucuOd dornaiih Zivotinja u preZivade se ubrajaju govcda, ovce i koze. Zbog

specifiing graile probavnog sustava prcZivadi vrlo uiinkovito probavljajuvoluminoznu hranu. Razlike u probavnom suslavu pojcdinih vrsta Zivotinjanav€dene su u tablici 8.

Tablica 8. Kapacitet probavnog sustava razliaitih wsta zivolinja

Vrs18tltuotinja

Kapacitetzeluca (L)

Kapacitet cij€logprobavnog sustava (L)

Ouljina crijeva u odnosuna dutjinu tijela

Svlnj€ I23 gg

3002@

15 puta26 pula20 puta15 outa

ovceGoveda 180

18Koniibrcr Eoar i io td,1996

PreZivati imaju sloien ieludac sastavljen od trit€luca:

Obujam: ,burag(rumen)84 90 - predzeluci (rkapura ili mreTac (rcticulunl

r knjiiavac ili listavac (omasum)

16 % - pravi Zeludac - siriite (a6orrarrrr, koji gradom i

predZeluca i pravog

funkcijorr odgovara

100 %

COYEDlNTVO

5 l

Zelucu nepreZivaia

,, Probavnt sustav PreZiNaial

Mladi preZivadi (telad) imaju dobro razvijeno siriite. PredZeluci se

postupno razviiaju do trcnutka odbiianja od tckude hranc (cftez 7 ).

Crtez 7. Zeludac preiivada: A - teleta; B ' odraslog prczivaCa

PrcdZeluci imaju kutanu sluz cu. U predzelucima se natapa i usitnjavahrana i priprema za mikrobioloSku razgradnju celuloze di.ji je udjel u

vlaknima najvcii. Burag jc fermentacijska komora, a najvciije predZeludac

smjestcn na lijevoi strani trbuSne iupljinc (cftez 8.)

Burag

Kapura

Knj zavac

Burag

Kapura

Knjiiavac%z

52

IP ro hu \,n i \Lt I lttr p rc: ̂ 'dia

Poietak

JednjakFsophagus

^apura

Lrlevadislokac la

Desnadis okacija

Crlez 8 Slozeni zelLtdac pre2ivata s maguaam dtslokacijam stista(1 PC Livestoc k O e n k e r k, 1 997. )

f lr i lnir Lr bLrl l ! l r lolrzi iz jccinjnl<r. l) fci ivuai hfrnu i\ ,rau p()vf ino. l lr lczino Lrsitnjavanjc naslavl. ia sc u prc(l iclucirna. l l frnn sc ponri ic iz jcdnog

u drugi pfcdTcludrc i Lrsi|njr! i l l rcnjcnl o st i jcnkc predTcludrcr. Sl i . icnkdbuLrgl prckrivcnl. jc mrroitvonr trf l ldnvica. Klpulr . jc plckrivcna sluzniconru obliku picl injcg saaa i l i lnrc2c. a knj i2aluc ima slrznicLr u obliku slr 'rnici lkr j igc poklir 'cnu mnogim l ini ln brrdaviclnre ne koiinrlr sc hmna usitnjnvukro ra f ibc;Lr. l \4ehrniako usitnjrViinjc hranc n0slavl. ia sc Lr pfoccsUpreiiunja. Neusilnjcna hrana iz bLrraga \ 'ruar sc u oblikLr kLrl l l jcar u usla.Vnianic hrinc u usnu iupl j inLL na dodntro usitr ja!anjc . jc prczlt l tnjc.lre2ivanje poiinjc. jcdan sat nakon uzirranja hfanc. a tfr ic dncvno 7 3 sul i .

Sir i i te. Hruna iz predZeludaca odhzi Lr sir i i te pr-ekriveno ZljezdanornJu , r i . u rn ' . ' j r ' u l r . c r . j c c r r z r r r ' c z r 1 ' n l ' : . r r . p lo t c i r . r .

G A T L D 1 k t 1 ) O

5-l

J) ro hartl i .ru | tu\t pre: i \ai a

U uovljcnih krala i krar.a s lccim ucl jclonr koncenlnta u obroku s tnalodugog si jcna. pomidc sc sir i l lc l i icvo (u l l5'% sl[ iajcvr) i l i desno ocl njego-! ir nornralnog polo2rja. Krave dislociranog sir i i ta (3.3 'L) imaju slLrbi j i ape-l i l i skloniic r iu kelo/ir lr i l . Dobrirrr postupkonr s kravanu u suhosti l iu, izbjc-girvanjcnr pl. jcsnivc hranc. tc d()davanjen ( a klorida. sprjedavr sc poii lva(l islokrci jc sif i i tr .

Ratagrul id c?luloic u but(gu

llranidbu plcTivai l tcrrel j i so prctcTito na voltrminoznoj hfani svisoki ln \ ir( l f ;diem rl irkana u i i . jcn saslx'rLr najvcai ut l jcl i ini ccluloza ihcnriccluloza. (.clLrloza . jc lciko r lzgrirdivi pol isaharicl. Ni . jedrn r i i iorgi lr i- lrnr niJ sintct izif l onTinrc zl niczinu razgrirdniu. Buklefi i0 buragirsirtct i l i f i l iLr cnzinr cclula,/u s kojottr pt-cl ivai i cl ikrsno f l lzgfadtl iu sclulo/lr

Pir sc nr/ i \ ir i I cclulol i t i ikc brklcri jc. t ir b klori jc u burlgu i i \c gl j ivicc i

lrok)roe koio. /ujcdno: traktcri janra. i inc rnikrobc bulagr-

l laktcl i jc t inc oko 59'1, nrikrobl burulr. f fotoroo oko 33'2,. r gl j iviccoko l l '11, inisu pri. icko polrcbnc rir nornrl lnn r ird burnuil . Vrlunrinoznr hranaulicac ni l brTi razvoj rDikroba burrga u odnosu nu korlccntf i l i tnu hr;rnu. Nilpovcailr is broid cclulol i t iakih biktofi iu utjccu rdit ir i nr ba/i kulturc kv scl.l ' r cma ( i i f i r f ( i u (1996 ) dod rm jcn r ovog0 p f i p f i l vka pobo l . j i aV r scisko.i i l r \ ir1jc cclI lo/c i l t inrc i pnrizrotlnja mli icka.

' fakodcI sc boljc

iskori i ta!a nrl i jeinu kiscl ina (vi iak pri hfonidbi konccntf lknn) i trkospt jctava acit loza burrrgi i .

.llehuni:un ljthtwnja ccluh,lititkih bokturij( u b ragu

N0pfcl i !aCinrr \ ' l i lknr slr l)r last koj i st imulita nloti lnost cf i icvr. i lpfczirai irnr Vlakrl ir su izvol cncr'- l t i jc. Pfcnrir Krvavici (1970.). ujve[a jc

konccntlaci ja cclul ir/c (cfte2 9.) na rr l jeslu gdje bak(cfi jr doi l i t-ujc st i jcnkLrbi l jne strnice.

I r z r r l i i l , r I z . r r l . , e l r r i . n . r . l . j c Jc . r i r u i i r r :

celulaza celobiaza------------.} --------|'ueluloza celobioza glukoTa N[,lh

Nakon ruzgradnjc vlaknastc st i jcnkc bi l inc stanicc iziazi Dfotoplazrri lkoja saclr i i lkrob. pK)tcine. Drasti i \ i lalninc. Molckule glukozc pl ivaju usadr2aju burasa. sudur^ju se s buktcrijama i ulaze u baktedje. U brklcrlatna

Probavni sustav ptezivaia

biljna stanica

K,"v---- --- ---- ---- Krv--- ' J€t la

CdeZ 9. Razqadnia biline stanice u buragu (Krvavic a, 1970.)

nastaju, nakon fosforilacijc glukoze, niie masne kiseline (NMK): octcna,propionska, masladna. U rnanjim kolidinama stvaraju se mravlja i rnlijednakiselina ietilni alkohol. NMK izlaze u sadrZaj buraga i iz buraga se krvljuprenosg u jetru. Amilaze stanice mikroba razgraduju Skrob na glukozu. Podutjecajgm lipaze mast se razgraduje na glicerin i masne kiseline. Proteazc idezaninaze bakterija razgraduju proteinc do amoniiaka. Zbog toga uburagovu sadriaju ima vrlo malo aminokiselina, Sto pokazuje lo5e(gospodarenje, bakterija s proteinima u bumgu.

Bakterije buraga iivc u simbiozi s prezivadima, 5to znadi da semedusobno pomazu.

Simbioza bakterija s domaiinom se oiituje u sljedeiem:

PreZivad omoguiava normalan razvoj bakterijajer im osigurava:a ternp€mturu 39'C - 40'C,e anaerobne uvjete (bez zraka),e kiselost buraga pH 5,8-6,8.

Bakteriie razgmduju celulozu do glukoze koja sluZi kao izvor energijepniivaCima. Bakterije sintetiziraju vitamine B kompleksa, a iz spojevaanorganskog N (ureja) sintetiziraju bioloSki vrijedne proteine koje preZivadiskoriltava za vlastite potrebe na nadin da probavi bakterije u siristu.

(NIEDANTVO

Pt'ohdr\i s sIa| pre:it'uiu

Itazl ika u probavi ccluloze u buragu isl i joporn cfi jevu pfcziva(la uodnosu na n0prezi\'lac je u to c Sto sc probavonr ra./graaleni sasloici uburagll lnogu polpr.Iro rcsorbi l- l l l i u l i lnkonr cri ic!u. [J ncprczivaiaprobar l jcni sc sastojci iz dcbclog cfi jeva Dc rlogu lLacati u lanko cri icvo.nego sc resorbiraiu u dcbclom cri. jcvu. lJ dcb0lorD . jc cri jcvu rcsorpci jah r . rn j i r i h t r r r l i : Lb r . j u ; c r r r r l ehc lu l r i l l j c \u l ( r l i l l c . i . i l .

l4tanost sline

Mchrniika r. l lz8r' lrdnia hfrnc poainjc u ustinu prc)ivnaa. a biokcmijskau lrcdiclucinrl jeI sl ina nc sirdfi i onzirnc- l \ ' i tonlo i / cclulozc nirstajcglukoza. U lraktcri . janra iz glukozc nastir ju niTc nrasnc kiscl inc kojczakiscl iuiu burng (crtcz 9.).

Sl j lu pr-oizvodc sl inovnicc, Tl i jczclc usnc iupl j inc. Sl int. jc laTniju zarad plcdTcludrca ncgo za rad sif iSl i l . Onl fcguli l i l kisclosl burirt l i r sbikarbonrl inrn. klol icl irra i l i )sl:rt inrN Nr. ( r i Mg. koj i sluic kaoncrlt fxl iralori i l i pulcri za NMK. Na tuj ni iain odf;nva sc optinri l lna kisclos{lTuritga. u iznosu pl l 5.8 6.8. bcz kr.r jc ncma nornralnoq lazvojl baktcri jrburaga. Ako sc spri jcCi clotok sl i [o u buflg, prlst l jc rn(l bumgn i prcTiv augibu. I iol lu opskrbir plcTivda \, l kninrir (colulozonr) utjcac rr vcaoizlui ivanjc sl inc- l)ns,na koli i inr sl inc koju govcdo ir[raujc i /nosi l(Xl l90l i taf ir.

Ncdosl! l i rk nrclraniikou podll lTrjr zr dotok sl ine uzrokujc nirditDbU lg!!. SadrTrj bLrlaga postrjc guii i . pa pl inol i oslr i ! u slrdfi .aju huragrizazivl jut i naclam. t) ostal irr di jclovima probavltog susli tva pfoccsi probav0su isl i k^o u ncprc2i!nda:' u sir- i i lLr sc probavl. jaju bjclanicvinc.

r r l l l r l ku r r r r f i i < \ r r \ k r , ' h . h ' r l r r t r i r r r ne r r r t r . t r .'u debcloDl cf i . icvu pr'oba\l. iu se ostatak cclulo/c. fcmrcnli l- l l iu sc

bjclanicvinc. resolbim sc vodil i iTbacujc balcga.

Spe(:ifitnosti probaw ugljikohi.lratu u ptc.l:el cirrlu

I) ielovanicm mikloba u prccl lclucinra (brktcri ja. pfotozoa i gl i ivi0a)razgradujc sc pojcdcna hrilnr. P[oiz\od tc razgradnje su ni;e nrrsne kisclirlc(NMK): oclc a, propionska i nraslaina. U vcl ikim kolir l inama nastaju

I56

Probav i susl1r preZi|aia

plinovi CH.,, CO: i H. (oko 600 L/dan). Od ukupne koliiine

razgraduje se u predzelucima, a 30 70 u slijepom crijevu. Uz

hranidbu, i uz povoljne uvjete, sintetizira se dnevno:

1500 - 2000 g octenc kiseline,

800 - 1000 g propionskc kiseline,

400 - 600 g masladne kisclinc.

NMK su izvor encrgije za sintezu mlijcka Oko 60 % energetskihpotreba preiivadi podmiruiu s NMK. Povoljan odnos octenc i propionske

kiseline iznosi 2,5-3 : 1. Takav odnos postiZc sc hranidbom krava volumino-

zlom hranom. Octena kisclina koristi sc za sintezu mlijcdnc masti. Hranom

koncentratima sinlctizira se visc propionskc kisclinc. Uz hranidbu ve6im

kolidinama koncentrata (vi!e od 70% od suhe tvari obroka) sintctizira se

veda kolidina mliioane kisclinc koja dovodi clo pojavc acidozc buraga i

poremeiaja u radu buraga.

Propionska kiselina izvor jc cnergiic za sintezu proteina i masti pa sc

koncentrirana krmiva, kao izvor propionske kisclinc, viie upotrcbljavaju za

proizvodnju mcsa.

Za nonnalnu probavu u predielucima potrcban je skladan odnos

voluminoznc i konccntriranc hranc, jcr utjcte na vrstu mikroba djclovanjem

kojih ie se pojcdina krniva uspjeino probaviti u predZelucima Nagliprijelaz na drugu hranu (sa silaie na zelenu hranu ili voluminozne na

koncentriranu hranu i obrnuto) uzrokuje probavnc poremedaje i snizava

sintezu mlijcka zbog nedovoljnc prilagodenosti mikroba buraga na drugu

vntu kmiva. Za prilagodavanjc rnikroba buraga na novu hranu potrcbna su

2-3 tjedna.

Pogrjesno je u kratkim razdobljima mijcnjati pojedine komponente u

obroku ili ih izoslavljati, jer nisu nabavljene na vrijeme (primjcr repini

rczanci) ili nisu proizvcdcnc u dovoljnim kolidinama (na primjer kukuruzna

silaza).

Neot isnost preiivota o biokrikoi wiiednosli proteina hrune i sadrZaiuvitamina R korflDleksa u hrani

vlakana 70 %,odgovaraju6u

{

Prezivaai trebaju odredenu kolidinu proteina u hrani' ali do odredeneproizvodnje mlijeka ne ovisc o bioloSkoj kakvoii proteina Fcnnentacllom u

vo

r- Prcbavni srstav DreZivsia

buragu iz proteina hrane i jednostavnih anorganskih spojeva, kao sto jeanorganski duiik, mikobi stvaraju vlastite visokokvalitetne spojeve sa 42-46 o/o silovih proteina. Probavom mikoba u siriStu prezivaii dobivaju oko 2kg aminokiselina kojima kave podmire protqine potrebne za dnevnuproizvodnju mlijeka do 20 kg. Za proizvodnju vedu od 20 kg mlijeka kaveu obroku trebaju dobiti proteine za5ti6ene od nzgradnje u buragu ili (bypass)) proteine iz zastidene <by pass> soje, kukuruznog glutena, ribljegbraina, suhog pivskog tropa i ostalo.

Krave ne ovise o izvorima vitamina B kompleksa iz hrane zahvaljujudimoguinosti njihove sinteze u mikobima buraga. Samo visokomlijednimkravama, s dnevnom proizvodnjom mlijeka ve6om od 30 kg, potrebno jedodavati vitamin niacin u dnevnoj kolidini 6-12 g ged kraj suhostaja i uranoj laktaciji. U niZe proizvodnih krava niacin se more sintetizirati iz vilkaprimljene esencijalne aminokiseline triptofana.

Zvoaini UREMoYtC

IkmivuaIwamidbd,Soveda

Prcma wsti i kolidini hranjivih tvari u krmivima razlikujemovoluminozna i koncentrirana krmiva.

A. Volutti oz dkfi iva

Voluminozna krmiva u velikom volumenu imaju nizak sadriaj energije ivisok % vlakana ili vode. Prema tome saddaju dijele se na suha i sodnavoluminozna krmiva. NajvaZnija suha volumilozna klmiva razlidite sulrste sijena, slame i kukuruzovina.

NajvaZnija sodna voluminozna krmiva sut pa5a, zelena krmiva s oranicai livada, nzlidite vrste silaia i sjenaza te stodna repa. U sodna voluminoznaknniva ubrajaju se sporedni proizvodi: glave i li36e Sedeme repe, pivskibop, repini rezanci i ostalo.

Voluminozna krmiva, s dovoljno suhe tvari, potidu rad buraga i siltezumlijeka. Sodna krmiva povoljno utjedu na ludenje sline, bolju probavljivostobroka i na poveianje proizvodnje rnlijeka.

B. Koncentfim a ktfifua

Koncenhirana krmiva u malom volumenu sadrie veliki udjel hranjivih tv-ai: ilooba (izvor energije), sirovih proteina i sirovih masti. Razlikujemo ener-gebka - s visokim udjelom ikoba, i proteinska - s visokim sadrZajem proteina.

59

Krnivt u hrunitlbi govtlo

Bcz dovoljnc kol idinc konocntrala u obroku krava ne noze sc postiaivisokl proizvocfir ja mli jcka. Za dnevnu proizvotlnju ir l i jeka iznad J5 kg.udjcl konccntraia u suhoj tvari obroka tr-cba iznosit i f i) do 70'X,.

Nair.a2niia konccntf irani l krrniva za govcda su: zrnjc Zitarica ilcgunrinoza. ul janc pogatc isnanre. posije ikrmiva Zi,"otinjskog podri jel la.

(. Minctalnu kfiflit,4

Kao izror nrincri l l i l i nrikroclcnrcnlrtu uDolrcbl javaju sc nrincralnakrmiv0: stoanil sol. koit. lno Lrri l i ro. cl ikalci jcv lbslat, tbslbnal. stoanl krcdi l(\ 'apncnac) iosl i | l i | -

D. Krnnc sntjcse

Krmnc snrjcsc i l i konccntrrt i r ;r i l i r ju nri jci lnietrr razl i i i t ih konccntl i-frnih. minolir lnih krmivir i prclniksi l-

7. l. l/o lrt trr i ttoaru k nn iru

Vrluurinozna kmrivir su bi l jnog poLhijct la. Vl lo sLr ! i l inr u hrirni( lbiproTivi l ia: govcda. ovirc i koza.. icr ainc Sluvni dio osnovnog obrokir.

Visokokral i tctna !olLrnrinornl kmli! ir tc[]cl i su \ isokc i . jcl i in0ploizvotlnjc mli. jcl<a. Njihova kakvoi.r ovisi o sadrTuju vlxkanil . sifovihprolcina. mincfrLr i ! i tanina. Vlakna ain0 cclulozi l . hcniccluloza i l iguin.Ona ocirecluju probavli ivost krnrivl r obnrkr te kol i i inu krnriva koju kravamoio pojesl i . Za slaki I '% \ ' l lkanr (ND|). iznad 24'2, Lr obroku. slrranjujcsc u ros suhc t v i r r i r i r 0 .16 kg i n r l i j e i nos t z r 0 ,25 kg dncvno ( ( i r bcSa .2001.)- Nckvali lctnN volulr inoznr krmiva sadric Dlrnie pK)lcinl i r iSevlakirnd zbog acl i ir jc povcia n polrosnji l konccntmta u hranidbi govcda i loposkupljujc proizvodnjLr rr l i jcka i mcsa. C i. jcna hranjivih t!rr i u kvrl i lclninlvoluminozDim kmrivinra u pravi lu bi trebala bit i niTit od ci jcna ukonccDtr-alrDla.

Na volulninorni ln kmlivinra trcbxla bi se tcnrcl j i t i proizvodnia nrl i icka imesa u Hr!atskoj.

Sotna yoluninoatu krniva

])!!90 jc komplctno i najdci ie krnrivo u hranit lbi govcda (sl ika 20.). Pasrl

. je jcdino krrni lo u bnlsko planinskinr podrudjima i najckonomiini j i nai in

o0

Krmiva u hranidbi goveda

koristenja travnja-ka. Kvalitetna pa-5a sadrzi svc hra-njive tvari potreb-n€ kftvama. Kra-ve na paii imaju umlijeku veliku ko-lidinu vitamina A.Na paSi su govcdaizlo2ena svjetlu iketanju na svjc-,em zraku, itopovoljno djclujcna njihovu plod-nost, zdravlje i kondiciju.

Kakvoia paSnjaka ovisi o vrsti istarosti tfavc, o tlu io gnojenju. Starijcbiljke sadrie viSe vlakana, manjc vitanrina, protcina i cncrgijc, pa je ihranjiva vrijednost slabija.

Najbofja pala sastoji sc od 'lO tYu lrava i 30 7o lcgunrinoza. Trave supokretad govedarskc proizvodnje i osnovica su na kojoj lreba tcmcljitiuspjeSnost i prolllabilnost govcdarstva.

Na hranidbi s travama tcmclii sc najvcii dio govcdarskc proizvodnje unaprednim zemljamA Europe i svijeta. Najboljc trave su: livadna vlasnjada,livadna vlasulja, madji ili lisidji rcpak, cnglcski ljulj, klupeasta oitrica, a odleguminoza: bijela icrvcna djctelina, roikasta smiljkita igrahorica. Tloutjeae na sadrzaj mincrala i mikroelcmcnata u travarna, pa lako paia ncmaselena ako ga nema u tlu. Na kisclom tlu rastu kisclc travc (iasevi) kojesnizavaju kakvoiu pase.

Gnojenjem sc povcdava prirod palnjaka iutjede na botaniriki sastavbiljaka. Gnojidba dusikom ikalijcm poboljiava razvoj trava, a fosforomrazvoj leguminoza. Najbolja paia je kada su biljkc visokc 12 do 15 cm.Ispaia podinje u travnju ili podetkom svibnja, uz postupan prijclaz na pasudnevnim davanjem I do 2 kg sijena. Na painjaku, tijckon vegetacije, nijejednak intenzitct porasta biljaka. U svibnju i lipnju viiak masc valja spremitiu obliku sjenaze.

AOYED.!RSTIO

Slika 20. Krave na paii

travc s l ivada in' lalu n' lanJc sl-

rovih protcina i rnincrt la a vtSo

llakana, icr sc u odllosu ni l Pi l_snjakc korislo kasnije Ovisl lo

o kakvoii trava kravc nogu

dncvno proizvesti 3 do dak 20

kg mli jcka.

Llranjiva vri jcdnost sjena-

lc trava manja-ic od vri jcdnostl

zelcnc ttavc zbog gubitaka do

koiih dolazi t i ickorn provcnja-

vanja i skupljanja nasc, iir-

rncnlaciic hranjiva i iLlvanja(Crbe !a , 2001 . ) . I l nc rge tska

vri jednost si laZe trava ni;a jc

od siiena trava. Silaia trava sa-

drZi nalo energi jc i vi ic Pro-1eina, pa se dobro nado_

punjuje s kukuruznom si la-

iom.

Krmiva u hrallidbi goveda

Painjaci sc najbolje iskorlitavaju uz primjenu pregonrlrog ndpasirdnja'

pa ih mii toga tf;ba podiicliti rra prcgone ogradcne elcktidnon'r ogradom

iiruo, .trujc j"e akurnrLlator) Dok sc jedan plcgon koristi drugi se obnavlja

iot un irpui" korov treba pokositi a tlo pognojiti umjctnirr gnojcm' Broj

pregona ovisi o brojr.r stoke i gnojeniu painjaka- Na I ha osrednjcg painjaka

iolazi , .1 turnusu 15 do 20 knva. Za cjelodnevno napasivanjc potrebno le

oko 100 m' dobrog painjaka po kravi (aizek, 1972 ), Sto.je dovoljrlo za 60 kg

paie po kravi uz priroci 0,6 kg/mr painjaka. Dobri painjaci omogu6uju visoktL

proizvodniu rnl i icka irnesa uz dodalak manjc kol i ' ine si jcna i konccnlrala

Livadc sc, zil razliku otl painjaka. iskofiltavaju koinjom Svc travc i

l"get'r,inozc k,,je ru"tu na pasnjaku rastLl i na livadamt Prirodnc livadc treba

tn'r i t i t . lo 2 puta goLli injc jel inaic claju niskc prirodc Sijrtnc I ivadc' uz

odgovaraiutr.t gntr j idbu. val ia kosit i 3 do 4luta godilnic' Naivi lu.hrunlivu

u,i j"dnurt trou" imaiu u vri jcno vlatanja kada sLr iskorist ivosl isaddq hra-

nj ivih tvari naivooi (gral ikon 4.) Kod optimalnc ko$nic probavlj ivost trava

.ic botia kao i mogllanost dobivania novog otkosa U odrn)sLl ni l pasnjakc'

Grcfikon 4. Optimalno wiieme kasnJetrava (Pf laun,2a00 )

62

L Krni,a u hranitlbi gowlu

Sil irane travc srL stati je. slabi jc pfobilvl j ive pa ih 2ivotinjc uzirnaju zaoko 30 % manjc !L odnosu na zclcnu tf i i \ u koja jc rnlada kod kolnjc i zbogtogr probavlj i \ i jd.

Siliranje kruit'o

Kori i tenjc zclcnih klnrira u hranidbi !o\cda \ ' fcntcnski je ogritr iaenona 5 nicscci godisnje. Zbog lola zclcna krnri |a s oranica lreba sprcnil ikonzcrvir lnjen (si l i ranicnr i l i sLricnicnr Lr si jcrro). Kukuntzna si laTa ir i lzncsjcnaie lenrcl i su uspjcinc i ' . isoko proizrodnjc mli jcka i rncsa.

Kukutuitur siltaa

SilaTa ci iclc bi l jkc kukuluza.jcl l inu.jc i . jcLlnoslrvno sc pl-oizvodi. Sr(ir ivi$ku konccnluci ju encrgi. jc u sulroj tvLrl i . oko 7 lr4. l NElikg pa i vi ic.Nalvcci sadliaj cncrgi jc Lr si l i rTi ic s . l(J do - '15 '11, sLrhc tvirr i . Ovak\,onrsi l fonr. klo gl iLvninr lrr lunrinozninr krnrir '(nn. nroTc sc dnc!no posliai l0kg nrl i ickl.

Kor;/crvir. lrnic ci jcle bi l ikc kuklr(r., ir \r i i sc si l i r ' l rnjcnr u,/ lonroabaktcri ja nl i jcino kisclo.\tcri i \ . h ni iht)\ ' i \kl l)ott1' l) o iL o\igututi .

- odrcdcnu koli i inu ieccfir koj ir f{) l icic i , , ikfobl.- unacrobnc uvjctc {bcz zruka) i- o(lrcdcnu vlagu Lr nasr koju sc si l i r ir .

N.l ininralnu koli i ina (cicra koju bi l j l ic nro|ir ju sirdfi irval i dr bi sc nroglo$il i tul i nNriva sc icicrnl lnininruur. 1\xl icacmim nrinimun'tolD podri l , /u-nlevr s0 postotak Sctc|u potrcban rl l sc tr si l i |aIoj lDasi vrcnjclr slvori onrko l i i i na n r l i j c i nc k i sc l i nc ko ja co sn rz i t i p l l na op l i n la ln ih 1 .8 do .1 .2(a i i ck . I 972 . ) . Sve ku l tu re n i su p r i k l i u | t u za s i l i | dn i c . L rko se s i l i f i r c i i c l i ibi l jki i kukuruza. mljcvcni kl ip i rhino z|no kLrkuruza. glavc i l iSac Scacrncrepe tc ci jcla bi l jka sirka.

-fciko sc si l i l i r iu lcquminoze s mil lo ikroba i

visokitn sadr2ajem protcina kiro ibi l . jkc s visokim poslotkom \.odc (sloar)ikcl j). Ora krnrira. jc mogule si l irat i u pro\cnut(n]r slanju i l i Di jesarl jenl skrmi\ inra koja se dobro si l iraju.

Ako sc ci jela bi l jka kukuruza si l ir t sit zclcnotrr lucemorr. udjcl i scmogu utlrdi l i uz ponroi Pirsonovo{ kvudli t t ir ( A d a rr o v i 6, 2001 . ). Tako napflnler. ako icl irno mijeSanu si laiu s l0rr; s[hc tvari (ST) ucl jel i lucclno i

6.r

Klmira u hranidbi goYeda

zelcnog kukuruza moraju iznositi:

l!

stvaranjcmasc koi u30'C kao

i i r l t cnz ivno'C pogoduju

Zerenarucema20o/oSt ----__ ^_----\)!jtlt"l

Cijela biljka kukuruza 45 % ST Ukupno: 25 (100 %)

Potrebni udjcli dobiju sc odbiianjem rnanjih brojeva od vciih'

Vrlo uspjcSno sc moic silirilti kukuruzna silaZa cijelc biljkc sa stodnim

kcljom u omjeru 2.5 : I Ova silaia utjcic vtlo povoljno na mlije'nost krava

i nasnoiu mlijcka.

Za optirnalan tad nli jcino-kisclih bakterija vaino je

anacrobnih uvjeta. To sc poslizc gaZcnicn ili sabijaniem

siliramo. Za proces hladnog siliranja (s tcmperaturonr do

najpogodnijorn za mlijedno kisclo vrcnjc). potrcbno je stalno

galcnjc rnasc tijckonr siliranja. Tcmpctatulc vcic od 35 do 45

razvoju baktcrija nvrslainog vtc-nja zbog kojih govcda slabijcjcdusilazu. Uslijcd slabijcg sabijanladolazi do toplinskog razaraniaproteina koji sc nc nrogu Probavl-ti. Masa koja sc sil iro nlora inlat'odgovaraiuiu vlagu jcr Prcko-mjerna vlaga dovodi do sPorijcf'crmerltacije i ciicdcnia soka shranjivim tvarirna (gubilak protcl-na). Sil iranje bil. jaka s nii im'/ovlagc utjcie nc samo na slabijesabijanje silirane masc. vcc I naslabiju kakvoiu silaie zbog vcicg7n cclulozc i nizeg 70 ProteinaOptimalna vlaznost u siliranojmasi cijelc biljke kukuruza trcbaiznositi 65 do 70 ol,, a to sepostize siliranjem biljke kukuruzau mli.jcdno voitanoj zriobi (slika

21.).

64

Slika 21. Silianie ciiele bilike kukutuza

Krmiva u hranidbi goveda

Kvalitetna kukuruzna silaZa postiie sc dosljednom primjcnom potrcbnihuvjeta tijekom siliranja. Takva silaza upotrebljiva je za hranidbu govcda 30dana nakon zavrsetka siliranja.

Vrloje vaZno dodavanje inokulanata masi koju siliramo. Inokulanti (Sil-All"') utjedu na maksimalnu konverziju ieiera u mlijeinu kiselinu i na tajmdin poboljSavaju fermentaciju (osobito travnih silaia), Dodatkominokulanata osigurava se niza tcmpcratura siliranja, brZioptimalni pH za radmuedno-kiselih bakterija, ubrzava sc intcnzitet vrcnja, smanjuje gubitaksuhe tvari i do 20%, poboljiava se iskori3tavanje silaZc, smanjujc amonijaku silaii, poboljSava uzimanje silaZe, skraiLrje razdobljc do polctkakoriltenja silaic i produljuje vrijenre koliStenja silaZe.

Sil-All"' omoguiava upotrcbu silaZc ved nakon dcdan dana od podetkasiliranja i postizanjc veic kolilinc mlijcka i dnevnog prirasta u tovujunadi.

Tijekom sil iranja potrebno je gubitke smanjit i na minimum, nc samomvedenim uvjetima tijekom siliranja, vci i odgovarajutim pokrivanjemnakon siliranja. Zrak i voda su najveii neprijatelji silaie. Zbog toga ugaZenusilaZu tr€ba pokriti plastidnonl folijom, a uz rubove zida silosa udvrstiti ie\redama napunjenim pijeskom ili zcmljom. Hcrmctiaki zatvorena silaza bitae za5tidena od ulaska zraka ili vode, a osobito ako je pokrivcna ihrpapirom iiji se spojevi zaliju bitumenom. Kakvoii silaie pridonosi i:

Omjer sadrZaja kisclina u silaZi. Dobra silaZa sad'Zi 2 V. mlijcdne kise-line, Zbog prisustva ostalih kisclina govcda jedu manju kolidinu silaZe.Normalan sadrZaj octenc kisclinc je oko 0,4 %. Masladna smijc biti samou tragovima zbog ncugodnog nririsa i loieg okusa silaZe. Mlijcko kravahranjenih ovakvorn silazom ne smijc se upotreblavati za proizvodnjusireva zbog nadimanja sireva (Mokos, 1978.);

DuZina sjeckanja kukuruzne biljkc. U voSlanoj zriobi duZina sjcdke trebaizrositi 0,7 do I cm (duza sjcaka znadi slabije sabijanic i posljcdidnoslabiju probavu). U mlijeino voltanoj zriobi duZina sjeikc iznosi I do 3cm, a 3 do 5 cm akojc biljka u mlijcdnoj zriobi;

Odsustvo zemlje i korova (oncdis6cnje zemljom pridonosi veiem 70nasladne kiseline):

Bnina punjenja i troSenja silosa - ovisi o dncvnoj potro5nji silaic i lirinisilosa. Sirina silosa mora biti uskladena s dncvnom potrosnjom silazc.Treba uzimati najmanje 20 cm 5irok sloj silaZe dnevno. Otkrivenupovrsinu nakon izuzimanja silazc treba ponovno pokriti.

Uz prinrjcnLr navedcnih postu-paka gubitrk si laZc iznosi 5 7u. Do

-qLlbitka dolazi /bog ul|oskir skrobaza rud hilktcrija mlijcano kisclog vrc-rr ja. Orit j gubitak sc nc nlozc izbicai.

Nt guhitak \ild:c tuie('(:

. Visina si l i lanc nrasc u odnosu nlnrogutu visinu 0irdzclnnog si losl l .Sto . ic ! isinu si l iranc nrasc ni ix.

lroporcionalno su \ cai gubitci:

. Naiin si l i r 'arr ja. tJ hi lr\ 'ost( ' !r sugubilci 5 'X,. u lrcna si losu l5 'X' iL r h lpana 20 'L :

. lJkupna sc si l irana rn sl slrr irn. 'ujc uk0l l cn r i / n rd 1 l l .

sc bil jka kukuruza kosi iznad l0 do

Poil\ i l crno{ sloia (ur oklasak) ukit/u. jc nir poiclak si l iranjn vlaTnog zmai l i k l i pa kuku ruza .

Nrjpo!olyni jc vri jcmc la si l i I l rr ic ci jclc bi l jkc kukurura mo2c sc uslano-vit i pomotu rl l i jcino cftc na zrnLr (sl ik 22.) koin oznnaava pri. jelaz izrrct lugornjcg tvr&)g i donjcg nrckanog di jcla zlna. Sldtai vl lgc u ci icloj bi l jcikukLrruza ic (r5'f i , ( i l i J5'Z, suhc 1\ ' i l r i) kir( la tvrdi dio zluzima 2/3 zrna.

U toj lazi Lrdjcl kl ipa u ci jcbj bi l jci iznosi 40 %.,Ako jc srdriaj vlago ubil . jci kukulLrza ispod65 'r i . nirsu /d si l i rr-nic lrcba polni jcsali sirzclcninr krmi! iu1l (sl(Fini kcl i . luccma. surr-cok rc t ) i l i j o j dod t t ivodu uz.jcdnoli ino rasplskavanjc. Si lai l ku-kLrruza. kao krnrivo snrir lo pfolcinx, nroicsc lni je(ir l i s ur! jolr(42 do 46 'L N) kroirvoroln nepfotcinskog(anorl lanskog) duii-

Kntia n hrani, lh i got, td, t

Slika 22. Mliietna crta icrni slaina znu Ku]<uruza

IIJ

Slika 23. Nadzemni"ttene" silosi

ka. Dcrciaje sc 5 kg ureje na I tonu zclcrre rrrasekukuruza u7 ravnonlcnto tni jcian jc.

U obrok za krave dobro jc mijcsali kukuruznul " : \ f - . 1 . . / t I o r r r l . t '

- : : ' < t . l . r r c r r r , r . u , . . r : u r r

u onrlctu 70:10. O!rko ponri. jeiana si laia utjcicna povccarje rnl i jeinosti i pojef-t injcnjc mli jcka.

KLrkrfuznlr st la2a sc rnoTc spfcrrnl i u nt( lzcnl_nc bctonskc si losc - ( l l -clta)) si losc (sl i l (a 21.). vcrl i-kalnc icl i inc i l i haf\,cskn.si losc (sl ika 2,1.) koj i icsu skup l j i a l i su rn in i rna ln i g l t b i t c i s i l i f an j l l . S i l i rN t i. c n t . ' 7 r r , I ( ' \ l r J r r . t r r k . r j i r i l . r j . . t l r : r , \ j j . .r ' i z . r r r l t i . r r : r r l . r r . t , l . r : . k . r r r . . { r r . n r l j j i i no r lsl iran.ja vclrk . jo gLrbitrk i tr. jol(orrr i I l lkonsil i turir. Ih)stof potfobun 7i l si l i f i lnjc f l launa sc ni llcmcl u ntasc I nr si l i rTc od 750 tkr l{50 kg.

I ) . . . 1 . . , h r , r l \ r , r \ , , \ l u r i . . r r i . . r : z . r l r * t i z : r r r t . .dobrc si lalc \c ispl i l l l . . jcr sc si l i r i l ncl iol i l ({) ounil lrg0drni. a kI i tr i l sc hritni ( l()bft)nt i l i loiont srru,,ori l165 drnr Lr godini.

Krm iu u hru nilhi,qorcla

Slika 24 "11aNestar,, sitotataDl

l l c / k ! i t l i l c l nc kuku rL r , , nc s i l a i r : l cSko . j c p fo i / ! cs l i c | r ro l j nL r l i o l i i r I L rJcl i irog lnl i j0kl po kfrvi. ' lb

ptoit l iv) i t . pocir lakrr du sc po hl poi jo_prirrcdnih pol| i init , / l tsi j i lnih kukLlU/noltr si laiont ntoTc p|oizVcslr nir jVi ienclocncryi lc inujvcca l<rl i i ina rrr l i . ickl l Lt i , ,nosLt 10.000 kg. o(lnosu tr i l hitl . \ . r l , . r 1 / t r l r , r p , n i r , . . . r . r r , , , r r . , , r t i , ^ tFU t : l \ , r . t . t . t , , . , . t ( r r i i t / , 1o r , r / r . r . l r . 2 l . r I x r . \ r , I l \ l l l r r L , . | | l r i . . , ,

Sjenoi!

Slen|l7aJc si l irrna provcnulu tr i tvu. ( l iclcl irrsko tf i lvnr sr) l jcsi l i ] i luccrnus40 do 45 % suhc tvnri. tJ!cnuac lelurrr inozl ontogutavr nj iholtr Lrspjcslosi l iranic.

Osnovni lazlog zbog kojega sc lcguminoTc u sl ieZcm./clcnonl sttnju ncmogu usplcsno si l imti. jcst vcai 9/o protcina i vode tc nizi l l ( Scccmi rr l inintunl.To repor'ol jno uticae na aktivnost baktcri j nl i jearo kisclog \,fcnie.Lrenutern se pove[a koli i ina srLhe t!nri isl tdl iaj ugl j ikohidrata. i loJ l O ! l . : , \ . . . 1 \ r ' : 1 c l , \ J . t j / . t L n J c . n n , i ' i f ,

. t ( .

( , -

Krmiva u hra idbi goveda

U sjcnazu se sprema prvi otkos zbog destih kisa u vrijeme kosnje. Ostaliotkosi se mogu uspjeinije pretvoriti n sijcno zbog manje mase i stabilnijegvrcmcna u vrijemc njihova spremanja. Ko5nju treba obaviti kada su trave uvlatanju, a djetclinsko travne smjese i lucema u podetku cvatnjc. Kosititreba po sundanom vremenu, a nakon kosnjc zclenu masu valja okrctati dabi se lto prijc posliglo 40 do 45 % suhe tvari u provenuloj masi. Ako je niZi%' suhe tvari. iz n]asc se cijcdi sok i gube se hranjive tvari. Ako je 70 suhetvari vcii (iznad 50 %) biljna masa sc teiko sabija. Da bi masa bila ito boljezbijena i da se iz nje istisnc zrak, potrebno ju jc sjeckati na duZinu sjcdkeoko 3 cm. Sjeckana sjenaZa sc lakSe izuzima iz silosa. Pri siliranju sc moravoditi raiuna o odrcdenoj visini sil irane mase, Sto jc visina sil irane maseni7a. gubitak sil irane rnasc jc veii.

Za uspjcino siliranjc potrcbno jc puniti silos bcz zastoja, a gazenjepodcti odmah nakon podctka punjenj.l silosa. Zbog kvarova i slabeorganizacije siliranja, sibsi se iesto predugo pune lto ncpovoljno udede nakakvoiu sicnaie.

Nakon Sto je provenuta masa dobro zbijcna, trcba.je pokriti plastidnomfoli jom ivrciama pijeska i l i starim gumama, da sc sprijeai ulaz zraka idizanic fbliic u sluiaju ncvrcmcna. Folija sa UV zastitorr ititi od glodavaca,a zaalitna nrrcia od ptica.

Sjenaia mozc biti si l irana u bale lnasc 450 do 600 kg (slika 25.). Bale suumotane plastiinomneostcdenom foli-. jom. S jenaZa scsprcma u oale po-sebnin rolprcsatnai uvijadirna rolbala.Raspodjela sj(-Da-Zcuba la lnauva-lovc obavlja se po-moiu razliditih stro-jeva kojc pogonitraktor

KJave se moguhraniti sjenazom do35 kg dncvno. Ako

68

Slika 25. Stroi za baliranie sjena2e

Krmiva u hranidbi goveda

je u obroku l0 do l5 kg kukuruzne silaic. kolidina sjenaTc rroZc iznositi do20 kg.

U odnosu na spremanje sijena, sprenanje sjenaie imo nizprclnosti:'Tijekom spremanja sjcnaTc manji jc gubitak hranjivih lvari (proteina.

vitamina A). zbog nranjeg otpadanjl lista i cvjetova tc kraicg vrcmcnasprcnanja sjenaZc:

. Manjije utroiak rad[, jer se proizvodnjd s.jenaZe i rrspocljcla u slaii rnoicpotpuno mehanjzirati;

. Zbog kra6cg vrcrnona sprcmanja sjcnazc, dmgi otkos poiinic rasti ranijc.Tako se postiic vcii broj otkosa i vcii prirod zelene nldsc po ha:

. Manja je ovisnost o vrcmcnu. jcr uz sundano vri jcrnc uvcnuac tnrjc 24 do36 sati:

. Proizvodnjom lravnc sjcnaic udinkovil i jo sc koristc vclikc lnvn0 povriinc;

. Primjcnorn sjonaZo srnanjujc sc koli i ina skupih konccntrirt l u hranidbikrava.

Trave je nroguic silirali u silosima i u svjcTcm stlnju s baktcrijamamlijedno kisclog vrcnjr. Pri tomc sc nrogu dodati inokulanti koji sprjciavajurszvoj i lctnih baktcri ja, glj ivioa i pli icsni (Kanpl,2000.). N ovai naairpoboljsava sc l'cflncn1i|ciia, ubpava sprcmanjc zclcnc rnasc i postizc boljakvaliteta silaic s viic pfotcina,Ito pridonosi llltcdi konccn-hata.

Lucerna

Lucema ((koniaricar) jevilegodiinja lcguminoza kojadaje visoke prirode zclcnc mase(slika 26.).

Po vaZnosti i vrijcdnostilucema se smatra (kraljicom)krmnih kultura kojc sc upo-trebljavaju u hranidbi goveda.Lucema se u hranidbi upo-tebljava u zelenom stanju, kao

Gol/EDlP,'TtO

Slika 26. Lucena

Kmtud u hranidbi goveda

silaia ili sjcna'a, ili u suhom stanjukao si jeno. Sadri iveic kol idinc sirovihproteina, vitamina, (osobito vitaminaA) tc minerala. (najviie kalcija) i vla-kana. Stirnulativno djeluje na rad bura-ga svih katcgoli ja govcda ina mli jc-dnost krava.

l lranidba nrladorr i vla2nom lucer-nom moze izazvati nadam buraga, zatojc dobro pri jc hlanidbc luccrnom govc-da najpri je hranit i si jcnom.

Luccrnr na korijenu ima kvrZicc u Slika 21. KvrZice na kodienukojima su sirrrbiotske baktcrijc koje lucernekoristc duiik iz znka (slikd 27.). Toutjcie vrlo povoljno na prirode kultura sijanc nakon luccrne. Budu6i da sukvtiinc baktcrijc osjctljivc na kiselost tla, lucema sc ne moic uzgajali nakisclirn tl inra. Ako su prirodi vc6i, duiik kojcga bil jka dobijc kvrZidnimbaktcri jarna nijc dovoljtn, pa sc luccrna mora dodatno gnojit i dusianimgno i iv ima ( C i 7ck , 1972. ) .

Vrijcmc <skidanja> prvog otkosa jako utjcdc na ukupan broj otkosaluccmc. Najveii prirod suhc tvari i proleina posliic sc uz 4 otkosa luccnrc. Naprvi otkos otpada 40 7,, na drugi 25 "/o, trctr 20 "/o i na eelvrti otkos 15 ')/o odr.rkupnc rnasc u.jcdnoj godini. Ako luccmu kosimo u drugoj polovici travnja, anorrnllnajc kolidina oborina tijekom ljeta, luccma moZe dati i pcti olkos.

Nujpogodnije vrjjcme za koinju lucerne je kada jc u cvatnji l0 %'biliaka. U toj I'rzi razvoja jc najvedi postotak probavljivih protcina u lucemizbog najpovoljnijeg odnosa lista i stabljike. Kosnjom u podelku cvatnje odukupnc mase biljkc luccrne na lisie otp dd 10 t%, a koinjom nakon cvatnjesamo 30 %, (C orup , 1998. ) .

Krave najbolje odrcduju optimalno vrijeme za kolnju luceme. Rano poko-Scnog l. otkosa krava konzurnira 40 do 45 kg dnevno. Kasno pokolcnog prvogotkosa konzumira dnevno samo 20 kg zelene mase slabije probavljivosti, zbogvcieg udjcla vlakana. Veiom kolidinom konzumirane luceme stedi sekoncentrat u hranidbi krava. Vedu kolidinu zelene luccme krave 6e pojesti akoje svjeZe pokoicna. Ranijom kosnjom l. otkosa smanju.je se kolidina L otkosa,sto se nadoknaduje ostvarivanjem ve6eg broja otkosa boljc kakvoie.

10

Zvaninit URtil,lOVlC

Krnt i t t r t r h tr t n i l l , i so rr l i t

Ntrodnjar lLnje nirkon sr lkog otkosa povol. ino ut icac 1ra pf i fod lLrccnlc.Da bi Iuccrrra bol je prezini lu. l rebl i rulcdu l) fcdzaclnjcg i rudn.tcg olkosl lbLt i lc i r ! rcrrrcrr \k i razrrral . r l r r l i nul iupLjunju t lo lol . tnc kol i i inc lezerrnihtvrf i u kof i lc i rLL lLrccmc.

l - u c c r n n \ c r r r o i c s i l i r a t i L r z e l e n o r n l . l r n i L r ( b c r u \ e n u a u ) s k r r i l r r rkola imrlLr vcci ' l ' , , ik lobr i l i icccfu. Sjccl(rrrol , ,c lcrr) l luccrr j l roTc scdodel i u/ ra! norn. l . rno rrr i jc i r I je:

pfcl ' r 'ufN kLLku,1r, ,nol i zr nir -s do 7 ' l ; .

s r r h i t c p i t r i r c z u n c r S d o l 0 " i ' .- nclrsu I do 5' l ' ; .

LrLceIrta sc rno/c sr. tut i l i ru. tcnr l io lo\() /r i Poacl l ionr |Lr inu r l i poicl l o l l

l r r . t c a r I ) f t ) l i c l n i l l L L c c r - n u 1 c z l k o | o r l j c I i l i r i : r r n i i r l r D r i f ( ) ( l ( ) n r I r ) I r i l .l l r p r c n r u z a s l c l r r r l r r c c t r t c r r r o r r h i t i l r c s p r i j c l , o r n u l t d l L r . i c t l r r l r t ' c r c r l L r b i r r cr t . 1 ! L i o ( l k o i c o \ i s i n j c z i n l i u s n i i | l z r o j i p I i | r x l p o h i r .

l L r c c f n i r \ r r c s r l r i j c s i j r r t i u l i i s c l r l l u j c r l r o i i r r n ( r g ( ) L l r l c j l L L r j L g l r L rk i s t l o r r r t l L L r r e r r r r d o l o l i n o . l ( i s c l l l L r s n r r r . i L r j u r i r i / \ o l l ( o f i i c n { r \ o g , i i \ l c r u iI ' r t T i i t t i l r b r r l , t c r i l u . i l o c p f c l I o \ ( i r ! l i i r r l L L g o v j c i r r o s t i l ! c c r r c . N Irhrr( l \ t0 irr t )s l l r i rcrn. Lr l .c ic i upolfchl s lcrfcrr i l 1)()z i r lc l ( i l l ! ( )ar lho!r L r z r i L : r r r r ! I ' o r i j c r r o l o ! \ i s l c r r i r l ( o i i r l o I i r c i I r c l i o 3 r r r l r r b i n c - r L c c r r i r j c

\r lo ol for l rr n| l suiu.

o!tutu l?|!rmi !t:(:

( f \ e r l ( l i c l c l i r r i r ( ( ! , f r \ r r c r , ) s l r r b i j e p r r l n o s i s u i u o { l l u r c r r c ( l m a i

k 0 r . j e n o \ \ i s l c l l ) . l < \ r l i l c l r l o j u l c r t L r n r i r r o z r l r l r n r i r o . t r l i \ l t d r i i r r r r r j .p r o l c L n u . \ L u l r i n i l i L x l c r t l ( s l i I r ] S . ) .

Slka 28 Crvena dietelina

] L

Slika 29 Biiela cljetelina

Krmiva u hrantdbi goveda

ll i icla dictel ina ima punoli i ia i ncma stablj ikc pa . jcvrlo kvali(ctna jcr nc mo7c<odncnit i). Podnosi ispaiu(s l i k r 29 . ) .

Slniltiti! rqikq!1q .ic lc-gulninoza koia podnosi sulu iispaSu tc. je sasta!ni dio l ivir-da ( s l i ka 10 . )

Sijcno

Siiorlo nirsl ir ic soicnjcrlzclcnih bi l j lka lcgurninoza. Srka 30. Sm/4iria ros/.asla

travd i l i djctcl insko travnih snricsa s 130 do 135 91, vlaSe na l5 ckr 20'Z' vlagc.Nl l ir i naain sc snl lniuic aktivnosl cnzinrlr koj i kvalc zclcnu masu. Zolcnobil jkc. od kojih suscnjcln proizvodimo si. jcno. lrcba kosil i kacla sarhTcnajnr njc vLrkaDil i ni l jVi ic siro! ih p|.()1oina. mincral ir i vi lnr)r inr. Suicnjomsc sni,ava 'L \odc (k) onc nzirc na ktr.joj sc nc n1ogu ralvi.jrlir l i l \r i 'or!rnr/r] l i kui i Ultciu nir l ! xrcric .r jcni| .

Viir: tlinfunifu utjc<tt'tut LuAroiu sij.'nu:. l let l lLc'tr !rt ! !r Najkvali tctni jc . jc si. jcno luccrnc. ̂ t i rr diclcl insko

lfnvnih smicsn i tmvt. Osim luccmc l ldl ik,/rc lL'guninrre su: crvcna.b i j c l a i h ib r i dna d j c t c l i na . s r r i l j k i t a ro i kas ta . i r nznc v f s t c g raho f i ca .Kvir l i tctno I ivldno si jcno sastavl jcno . ic ocl visokih tmva: l isi i jeg rcpa.k[rpdaslc oitf icc. l ivarhrc vlasuljc. francuskog i tal i ianskog l jul in tc m a.jegrcpka. r od niskih trava: cnglcski l iul i . vlasnjaic l ivaclnc i rosuljc bi jelc.

' Vl i jcnc koSnjc. Luccmu lrcba kosit i u poactku cvrtnje. a lnvc u vlataniu.Ako su bi l jkc tnladc, sadrTc viSc probavlj ivih hranjivih tvafi protcina,vitaninl imincrala tc ni i i '% vlakanir. Sto su bi l ikc slari je, imeju vei iprirod si jcna po ha islabi jc su hrrni ivc vri jednosti.

. Naiin suicnia. Ako jc suicnje pokolenc rnasc du)jc. vei i su gubilci hranjivih t lari u si jcnu. Do gubitaka dolazi zbog otpadanja l iS[r prcokrctanjcmpri suicnju na tlu, kod utovara. prijcvoza i raspodjclc u stajarna. jspiranja

zbog djclovanja kiSc i l i rose, kao izbog disania stanica r bi l jklrna. l) isa-nje starica prcslaic kada se '% vlagc u rnasi snizi ispod 40%. Susenjc scmoic ubrzati ut prinrjcnu gnjciilicc koja ubrzava suSenje pokoScne mase.

'72

Krmiva u hranidbi goteda

. Naiin iuvnni4 liicna. Sijeno se najbolje duva ako je vlainost oko15 %. Ukoliko mu.ie vlaznost vcia, moie do6i do samozapaljenja sijonazbog samozagrijavanja. Sijcno se mozc auvati u plastovinra, dobro sloZenimkamarama baliranog sijena ili na tavanima staia, ito nije preporueljivo zbogopasnosti od poiara.

Natini sulenja sijena

A. SuScnjc na tlu

U aridnim podruij irna sijcno se moie ckononlidno sulit i na l lu. Ovo jepogodnij i naiin suienja l ivadnog sijcna zbog nranjcg gubitka l i!cd pri l ikompreokrcta ia, u odnosu nr lucemu. U vtuacm dijclLr dnna sijcno sc no smijcokretali zbog velikog otpadanja liiaa. DuTin suscnjcn (3 do 4 dana pa iviSe)znahije sc srnanjujc hranjiva vri jcdnost sijcnl zbog ispiri|nja rosom, adcsto se i upljosnivi ako jc kiiovito u vfi jeme sulcnja sijcnr. Ako jc sulcnjcsijcna sPor,). foki\ icnu nr :u lrL'h u\ i jcl rr\trc"irt i.

B. SuScnjo sijcnr na napravama

Printjcnjujc se u pla-ninskim plcdjolima. Sijc-no se susi na Svcdskilnja-hadima i kozolcinra (sli-ka 31.). Suicnjcm na na-pravam siieno jc kvali-tetnije. jcr li!ac manjeotpada, a ispimnjc hra-njivih tvari svccleno jc naminimum. Nakon stavlja-nja sijcna na napravcpovrsinc se blic osloba-daju i sljedcii otkos mo-Ze rasti bez zasloja.

Slika 31. Kozolciza suienje sljena

C. SuSqnic sijcna u suiarama

Primjenjuje sc za suienjc vclikih koliaina sijcna. SuSenjcm sijcna usu5arama znatnije se skracLrjc duljina suienja sijena. Su!iti sc moZe hladnimzmkom pomo6u vcntilatora i toplim zrakon koji sc zagrijava u pokictnimuredajirna pomo6u nafte (najdcSie) ili ponroiu sundeve energije (crtcz 10.).

GOIED,.lR5TIO

?3

l- Krmiva u hranidbi goveda

Cftez10. Suienie siiena (Steinet isut., 19U.)I u jednom i drugom sludaju sijeno treba slagati na drvene resetke koz

koje prolazi hladan ili topli zrak koji oduzima suvisnu vlagu iz rnase koja s€su3i. Prednost suSenja toplim zrakom (skuplje zbog utroSka energije) je utome Sto se su3enje moze vrsiti po obladnom wemenu.

Sijeno se moie suSiti u dehid$torima uz utrolak mazuta. Na taj nadin sedobije dehidrirana lucema. Za ovaj nadin suSenja sijena pohebna su velikaulaganja.

Suienjem u susarama dobije se najkvalitetnije sijeno koje po svojojhranjivoj vrijednosti moZe zamijeniti skoro I kg koncenhata.

Bez obzira o kojem se nadinu susenja sijena radi, zbog opasnosti od kiselreba pokositi samo onu povrsinu pod lucemom koja se u iduia 2 do 3 danamoze uspjesno osuSiti.

Steno je vaZna komponenta u hranidbi goveda jer potide rad bumga ipreZivanje. U hranjivoj vrijednosti obroka za kmve i tovnujunad sudjeluje:- u suhostaju oko 40 %,€ u ranoj laktaciji oko 15 %,- u cijeloj laktaciji oko 20 %,e u to\,'u junadi I 5 do 30 %.

\\\

tro6nda:'|. Salonit2. Zagdjani zt*3. Dovodnl kanal4. Rodetkasti pod5. Ventlalof

Zwninh UnE OnC

Krntitu u hrunidlti gotedu

Sijcno usitnjcno dlobljcnicrrr (\cai ulr 'oiak encr! i ic) smanjLric tLrr lr inulnuaktr\nosl.

Kvrl i tctno si jcno vrlo . jc vaTno knnivo jcl pol i ie i pri jclaz lcla(l i i /i i rot inj l s t lobro (rr\ i jenirn sir iSlcm u pr'cTiraic s dobro r ' i r l \ i . jcrr iJnprcdTclucirni l .

Lt o nosu nn silirunjc, sprcnuni( sU?tta ino ndioliko ndloslul(kt:. reci gubituk hlanjir ih trari pI i sp|crnirr ju si jcrr l 1do l0 9i,) u odnosu nr

si l irrnjc (oko l0 r) ' ;1.

nc nr(r ic sc olr i l ! l j i r l i za oblairr l i I( i inir !rcnrcnil .' \cai. ic ulrr) ial( I . jut lsl<rg ruda.

potrchrn ic \cei sl l l ( l i ini pr()st(n ( l nr \ i l i r lc irDr nusu 650 l!1. i l si . icrro7{) clo l l0 kg).

Krnni ncluusjcvi

lntcnzirnl i lacionalna prrr izrodnja nrl i jeka rc nr()7c sc posli t i bcrkunnih rncduusjcvl koj i sLr vi icstrLrko kolisni. Si ju \c Lr ( lobLr godirrc ku(l i l biorlnicu i /nrc([r t | l qlLlrnir lrsjc\r oslLr| l nciskori i lcr]u. Nrl o! ' l i nuainintenziviI i sc poljopl ir lcdnl pfoi./ !(xlni i l . icr sc unricsto ( l \ i ie nl i \ tr) jpor r i inr r lobrjLr tr i 7ctlc.

K uti t ! t l t tu\ irI i ind j t t

. Lr sislcrnu <Lr\ ' i ick./clcncgodinc rr l() icnru ncdos t r l c k rn rc i p r o l ! cec il tcto).

. os ta r l j l j u ! r l l L r \ c l i l okoli t inc orglnrkc n uri.

, ontogLrairvl l iu s l i ln. i ivai ic lo\r Sinr pod jcdnogodiini im kfirnirn bi l jerr1 l i \ ' i lddnrir i po\ct lva scpo\ri ina pod 2i l i I icunla.

- onNeuaavriu povcarnjcbroja go!cda Ll pospo-dtNt\ u-

i I n t 4 ' l ) t t l | ( ) . \ | i

p o ! r i i n c r d i r i u k r a l i t c t n u k r r n u L r o n o r D d i ! c l u

t-\

uljcau ni i povcairn.ic prito(l i l qlav_

nih kul lum rbolr bol ics plo(loredr Izbog prinrjcnc zclcnc gnrl idbe.

P() ./aslul l icnosti k|ntrr i l t rncclLr-usjcru oc' jcnjuic sc intcnzi lcl pol jo_ l

pr- irr-cdnc prrr izvodrric.

l lazl ikrr jcrrro: t): int(- t tdl i t t t tdttr i ,

/) .)!rr?. kmrrrc nlc(lLtt lsjc\c. NlLl;/nrinjni j i ozirni l lnrrt i rrrcdtrrrslcvi str\Q!ni gfr i i$ tsl ikl l l . i l l .) i l i g!r lho r i cu ( s l i k i r . l . l ) u sn r i cs i s r t ; i t i t f i -cirrrr lr {picnicorn i l i r t lTi) l(() ic sltr;ckuo rrosi lar sf ir ikI i : l r irhofici. lc tr l . i r i_ni l fcl) lcl l .

l i snricsi s rfuhoficorrr Tit l l f ici ll rcbr bi l i \ i rDo tol iko da nc bi ckri loclo prrl i jcgunia ! l fr lrof icc. I)obrl . icsn r i cs i l ! l | l r ho f i cc i l ) i cn i cc i l i j ea ln i l .

Sloani g| ir ixl( sc si. ir nrt jaci ic u - lcscns isl in) i i turierrDa kLto i grlhorlcl l .o\c srn.jesc rDosLr sc kofisl i l i l l l ()/0lcnr hfi l l ]r i l i . /u si l i l iLt. l l t si . icl lonisU podobnc. Zrclo znto g|lr iki t t tprckfupljcrr()r)r sl irrr iu rr l()7c sc trpolf i_

. jcbit i kao izvor prolcint 7Lr pfc; i '" irac(irko si ldrl i rrcdo\ ol. ino ntcl iott inn).

t l l iurn rcEiqr clospilcri t u plvoj

Ir) lo! ici t fu!ni l . u !f i . icl t lc l lcdosll l l l ( l lz i n r : k ih k | rn i va . L l t j cae po \o l j no n i rproi/\odnju mli jcka. Nrkon tr l iane rc-picc Lr agR)lchnjakolrt roku Inozc \cposijari kukunrz krLrcc \cl lcl i tci ie {\ l i -ka l 5 . )

K!!\llrq,, se nroTc sijllli niUiciccnrkon.iedrDit. krlqcrn l ipnj lr. kao nLlk

na(lni mcalLrusic\ za rclen!l hranidbtr i

zi! si laTLl. Kofist i sc u t 'a1i nlcl i iaal l la.

Krntiw u hruttitlbi !tvula

Slika 31. Ozina gtahanca

Slika 35. Ulpna reptca u cvatnl

i

H$$ruNitt#,d#,\Rft

Slika 33 Mlaksinirskt

rlI':: ?r't{e

Krmiva tt hranidbi goveda

Za sila2u se kosi lr'i mjcsccanakon r,elve. SilaZi sc moZcdodati luccrna kao izvof

, l

prorcrnll,

SlllEokrel sc koristi zirzeleno i l i za sihlu. Doblopodnosisuiu.

!j14! sc nroTc sijari kaonaknadDi usjev (sl ika 16.).Kao glavni Lrsjcv dajc vcccprirodc. t-l odnosu nil kukurur.sirak jc otlxrlni j i Da susu. Mo-Ze sc kofist i t i kao zclcnu hta-na. si l i rZa i kao si jcno. Djcluje vrlo povoljno na proizlodnju mli lcka. l lraniclbamladim sirkolr. u zclcnoll sliuliu. nt()ic frouzroaiti trovanic 7i\'olinia ciiitno-lodianonr kiscl inonr. a stal i jc bi l jkc nisu otlovt)c. Zbog toga sc siruk kosiEnad visinc od 60 cnr, n l ivotinjc sc hranc nckoliko srl i nokon koinic. Sitdf; l icijanoYodiinc kisclinc u tor]r .jc stacliju koirrlc l'rzopasan- Si|ak sc moTcuspjcino si l iral i sa zclcninr suncoklckrrn i l i kukuruzoni.

$ldnlkql j si jc sc u rr lno pft) l ictc (sl ikl 37.). Dir jc vl lcr visokc pl i loclo800 do I000 tntc,ha s malo suhc tvari (oko l5'X,).

Bogil l . ic protcininra. pa cl jclujc vl lo povolino nr nrl i . jcanosl kri tvit .

SIika 36. Kmni sirak

Htanjivir vri jcclnost ovisi o . -kol i i ini l i i ia. Sitno isjeckan !

dajc se vi ic od 20 kg svjcZcg ,

stoani kcl.i kravc ncfndojcdu.

U dnevnonr obrokLr nc

kelja zbog po.jarc arrcrnijc imirisa mli jcka po l ibama.

Stoini kcl j sc mo.Ze si l i-rat i s oi iclom bil jkonr kuku-ruza u onr'cru lil : 2/l. lhk-va silaia poveiavo ttllijcCno-st i % mli jcdne nlasti za viscod l0 %. Slika 37 Stat keti

77

IKrntiva u hrunidhi goveda

Djetclinsko travna sn'ljesa (DTS) .jc sastavliena od viie vNta trava ilcguminoza - lepinl jaia (sl ik l l t .) . tJ kratkotrajnim smicsama odnos sjcmcnalcguminoza i trava trcba iznosit i 70 : 30, a u dugo(rainim l5 : l l5-

Primjcr D-fS za srednje tcika, dubokl i plodna tla ( C o r u p, | 991t. ):[,ljernajedinica livadna

Klupdaslaostrica

Itlaaji Engleskiljulj livadna dj6telina

Biieladj6telina Ukupno

Kg 8 01 4 5

6,51 1 , 8 6 2

1 6 , 4

2 9 71 4 , 1

25,5 7 6 100,0

Pri sastavljarliutrava. Tali janski I juljrudujc viScgodiSnjalivadna vlasulja.

Pri sjclvi l)1'SplirnjcnjLrju sc dvijcsictvc. Pno sc siiciznr i. jcSano s.icnrctrava. a zalim izrni-. jcsano sjcnlc lcgu-

DI S trcba voditi raauna o visini. tr i l ianju i prodornostitrajc kroae pa nije zu dugotrojnc DI S za kojc sc prcpo-klupiasta oStrica. Za kratkotrajne DTS jc pogodnUa

=

Dinoza, Na ovai na-ain postiZc sc ruvno-mjcrna izmijcianostin iccn io t rava i I c -SLrrninoza.

_l- lo 7a

sjctvu mora bit i ide-ahn) mvno. l)ubinirsielvc 1.5 crn uz ob- shka 38. DFlelinska ltavna smiesa

veznu primicnLr drl ianja ivdljalrin niLkon sjclve.

Stoina rep4 ie vazno sloano knnivo. osobilo zimi (slika 19.). Kravc jcradojedujcr u suh(i lva irna prcko (r0')/" lcaera koji poYolino utjeac nairpclrl krir\:r i n:r snrrhtl i jr 'rarrjc rrri l lohrr hrrlrrgr crcrgr.;,rrrr.

Krave sc:rc siri ju haniti dncvnin kolidinana vcairn od 35 kg zbogsadda.ja bctaina koii daie mlijcku neugodan nlir is. Stoinu rcpLr u dncvnomobroku treba kombinirati s voluminoznom hmnonr. Nc snije bit i uprljanazcmljorn, jer u/roklrjc probavne smctnjc i hipokalccnriju. Sjeckana stoanarepa u obroku za kravc rnuzare nlo;c izrlositi do 20 70 suhc tvali. Ona I

t7E

Krmiva u hranidbi goveda

povoljno djeluje nap€ristaltiku, probav-ljivost i bolje koriste-nje krmiva ni;e hra-njive vrijednosti. Sto-dna repa se moie sili-rtrti s cijelom biljkomkukuruza, koja imaiznad 35 % suhe tvari,u omjcru 1:1. Mije-lanu silaiu govedajedu u veiim kolidi-nama negoli samu ku-kurumu silazu, pa setsko ltedi koncentrat. Sli/i€ 39. Stodna rcpa

Glave ili5ie 5e6eme repe su nusproizvod u proizvodnji Seierne repe.SadrZe 13 % suhe tvari s dosta protcina. Ne smijc sc davati kravama iznad50 kg dnevno, jer moZe izazvati proljev zbog oksalne kiseline ili prisustvazemlje, Uz glavc i lisie ieicrne repe trcba davati suhu voluminoznu hranu:sijeno, slamu ili kukuruzovinu. Sadric betain od kojega mlijcko dobivaniris po ribi, Betain se razgradi tijekom siliranja. Clave i liSie Seierne repes€ siliraju sa suhom voluminoznom hranom da bi se smanjila kolidinaiscjetka a s njime gubitci hranjivih tvari. Dnevna kolidina silaZe iznosi od 25do 30 kg. Maksirnalna dnevna kolidina u obroku za kavc iznosi 50 kgsvjezih glava i liSia Seieme repe uz dodatak suhih krmiva. Na taj nadinsprjeiava se proljev. Da bi sc neutralizirala oksalna kiselina, u obroke hebadodati izvor Ca. Na taj se nadin sprjedava hipokalcemija u organizmu kravc.

Uai,nost risokoktalitetrrih volumi oznih ktmiva

VaZnost visokokvalitetne voluminozne hranc proizlazi iz iinjenice da:@ su izvor vlakana potrebnih za rad buraga i zdravlje krava,e line 30 % do 70 % suhe tvari ukupnog obroka, ovisno o fazi proizvodnje

nlijeka i govedeg mesa,@ sadrie ido 20 % sirovih proteina ienergiju, ito utjeie na smanjivanje

skupih proteinskih krmiva i koncentrata u obrocina goveda,

CfiYEDANTIIO'79

Krnt;rw u hnuitllti gotvrht

pojct l injLrjc h-oikovc hfanidbc go\cda. lcf sLr lroikol i sprcrnanir isl i kao'

l ' f . \ 11 " . I l r ' . r r . | | , r r ' ' r l f u I ' r . r l r t c t r r i l r k r r r r i r . r .

\ isokok\ al i tctna \ olunrinoznn kmli\ a nc k(r i l i l i r l . oni l sc isplale.

K\,al ih,t i tolunritr). t l ktt. l i tn .\r i . t l l t tL' , l( t \r t l i ih()ton tt l) t) lkhottt. i t ( l i I ouL ( ' u l t u t . I ' r c r r r i r . l o f {e r \ cnu (191 t .1 . ) v i sokon l l i i c i r r c k laVc t l l j uri ic nrl i jcku lko dobirr jLr obfok:uslal l jcrr od l{0 r),; luecrnc koicnc pri icc\atrr jc i l() "u konccnll l tu u txlnosu nl ol)rok luccmc slabr;c kral i tclc i7l ' l i ) I(onccrrl l i r l i r . l1)vcclnjcnr u(l icl ir ko ccrrl fut l . zhog loi i ic \ ' (r lutrt i t toznehliu]c. trkodcf sc snirn.juic ' f , rrr l i icin0 rnusti ir l i i dobit. Kako l(vrl l lcla\olurninoznc lr l i lnc ul icac na proi/\odniu nrl i ickir ipolf() irr iLr konccnlftr l i r .r i d l j i r o 1c i z po r la tak r u tab l i c i 9 .

Tablica 9. Utiecai kvalitete volLtmtnazne htane na hranjivu vriiccinost obroka za krave

Kg/dao

Sadr:a ihrani iv ,hSuha tvar

energije ! kg ST[,1J NEL P B g

kg

Suhirep. rezanci

3r01 53

2.41

1 7 2

90

3635

85223388

2 5 52 2 44 9 52.64

61 50 1 025 12.34 4 98 I\,'IJ NEL

B Osnovniobrok3

1 01 53

2,312.25

1 3 1

35

853533a8

2,55

4.952.61

83,47 1 358 t 3 6 4 6 , 1 2 M J N E L

Tvor U re n ov ' . 2004

Neto cnc|gi ja i p|otcini .1. uirrrttog ohntfu lslabi ia kvali tcta rolLrnri-nozne hl ir lo) zi ldovol. ia!u.lu urdrrnu dnc!,uc polfcbc od I l . . l lJ MJ Nlrl- i - j50g I)B ipotfcbc :o ln(\ 'nu pnti:vrlniu 1// / . rDli jekr i l i preraiLrnato na!( i iniu l)t() i : \ \) inj l .165() | i to)l

\elo drcfgi j i l i protcini R. rxtunttog rhntLu (boli i t l \al i tctr \1)luni-noznc hrdnc) zrdo\iol. javajLr uzdrZnc dncvnc folrcbc od -l l . l13 N,l. l NIrl- i 150g f)ts i polfcbe za (lnc\nu p/rtr.)(/ / , iu 17..1 L ntl i i t ' l ' t i l i pfef aLrni l lo na

::otl i \nju t r) i : to(l t iu 6.1l i l i t \uu

Krntiu t.t htunidbi got,cda

Zt postizanjc istc godiSnje proizrodnje nrl i jcka od 63 l5 L potrcbrro ioosnovnom obfokLr A. dodali dnevno J,. l kg konccntrata ( lJ. l . :17 \4.1 NIrl . -61.50 \ '{J N!.L - 21.97 N4.l NIl l . = 1.4 kg konccDlmla). [ . i o\un sluiajugodiinj i ulroiak l(onccnh-ata po kravi je veci za 124(l hg. i to rr ' lo jasncrpokazujc dir sc isplati proizvoc|t j i t kvali letni jc volunrinoznc hranc LrgosPodafst\rl.

.\ tnottiltd ltftutill)? lw v tott(,linu ru.bgd nirIL' i .:Iuy pni-totlnjetli(kt i t(.tu lx) Lt:ttri iuLupnc ltroi:twlnjt,utlijtliu i ntt'.ut u llrtutsl'oj:, ncdovol. jna upohcbe. U hrtnidbi l( f i lvu i . junadi. kVali tctnc !olt l l rr inoznc

htrnc.' /bog loi i jc volunrinoznc hfanc t loi i sc vi i0 l ionccnllr l l koj i jc s loi i j inr

osnovn i l n ob fokou r s l rb i j c i sho l i i t cn . pu sc d i . j c l ou t r . l L rb i kaoncf(rbltvl jcnir hfunir.

' n0i/hulunsifunosl obrol<u nir crc|gi. j i i ostir l int hrunjivinr 1raIinLrlo l f cbn im k fa !un ra L r o ( l f c ( l c r ro . i l az i p Io i z rodn .1c . l nkodc r ' .n r . ' r . ' n . . r ' r . r l r r . r r i , l l ' . r . i i , , , ' r r ! , r l r r r . .

! |L: t lott l i t t i l t fut l ir ' i t t t t l \ \ t l i t4lt)g \ i lot i \ i l t( ohhli Li! \ \ t i lundtl ii tr t iba( t( l) t)\ ' t , i t l i l ) t1t i : t txlt lu nl i icl , tr i I t . \d. i l ) lr) l l . i t t i t , l iorto t iL:rtot lpni:torluic lo jc vt l i l i t t r t :L,rrtt ai i i ] t \( Lt i I inul iot nttt Ttlnl j . i t t il i t tnt i l tko lxxk^tt t t jc u . ! ) \ \ ' t l t ! t \ t | , , Lt) l ' tdt ! t t . ) . \ t t l i t t : i i t Idt) i

WLlt t t i f t \ t j ( l ) t ) l t . l ,d l (rnu(:9 u: i i t t n l i jLktu i at*nt. l ) ( ( : ( tL i i : \ ' t ) : ul

7.2. Konc?n|tito a kh iru

Koncenlrirann kfnrivr sadfic u nti l loln volunlenrL visokLr konccnlrnci julako prob.rvl j ivih Lrgl. j ikohidrara i l i pfolcinir tc ni l i lk sadrrj vl.rkrna. To.jcLemclina hf0na ncprcZivaia (srinje ipcraci). tJ hrrlr idbi go!c(l l i lodalirk su\0lurninozno] hrtni.

,1. Ugliikohitlt dtna kn ir,.t

Kukurut (sl iku .10.). jc cnclgctsko l<r 'nrivo kojc stdrTi 70-75'f; ikfobr LlST,4 do -s o.. i , Lrl ja i I do 3 ' l ; sirovi l l lakonr. Prob|\ l j i losL l(ukuma l(oclgoleda le 8.1 %.

Sadr2j nirak o.1' sirovih pfotcina (7 do 8 '11t. r iske je bioloi l(e \ ' f i jednoslizbog ncdosti l tku esencijalnih anrinokiscl ina. ( lo!cda sc h.lne kukuruzorr u

GOI'LDR'1I I )

Kt ti|d u hILtItiIhi .gt)\'eltI

suhorn isi l i rarronr ohliku klo prckrupljcno.,mo i l i prckrLrpl. jcni kl ip s 25 do35 " " r l agc .

. lcaanr. Encrqclsl(r nu.jc vt i . jcdnost 92 clo 9(r orir ocl lr i . icd osl i kukuruzr( s l i k r - l l . ) . Sa ( l f 7 i l l ( i o l l " " s i r o r i hp fo l c i na .d \os l n r ko \ i i e \ l akan i t ( 5do6 "1,) od kukufu/a i 55 ( lo f i) r l , ikroba u suhrrj tvuri. Dncvnit kol i i inl zuhl. lnidblr kfrr ir rno7c i. /nosit i 6 do l l kl l icanra. lznad orc kol i i inc dolazi r loirci( lo/c. l)rTcrri jci i l l rr uroic poslul i t i sunr|1 rn lU l ] f o l i c \ l 1c l i d1 .

Zqb sl( i t i JJ ", ikfobir u suhoj l \ al l . okoll ' l ' , , si fo\ ' ih Ir)tcinri r l l do l2 ' l ' i , vl i lkirnl lr / l \ , : f l t ( \ r j : . r . I . n , i r . . I r , : r z . r k r : r r r r | l , , 7 .\ L r ( l l c l o \ ' l l i r l o l 5 r l i , . l i vcacu r r l , ; s rn rn lu i cI r i r sn0cu n r l i i c k i r .

I r i t i k l l c i c k f iT rn i r c p i cn i cu i r i r i i . Usrn jcsi rnrrTc zurni. jcnit i polovicLr kukLrruzu.

I]. I\'otai sk lttl ir\t

So j i r r r r z rno ( s l i ka -11 . ) saL l rT i i l L l o .16 " .sirr\ ih l)r) lcinr i I l t ( lo l0 ' l1J rr sl i .

Kr'arirrna sc nroTc (l l l \al i ncprc|aclcno rro ! f l n iaono j k r r l i t i n i . I do 1 .5 kg d r r c \no .zbog sad rT l j a rn l i nu t f i l i ! n i h t r ' a r i . l ) j c l L r j cpo\ ol ino ni l rDu\nocu mli. ickir.

!urcrtrctovo Tfrxr si( l t i r ,rsol i ' l i Lrl iu odl f i ( l o 10 " , , . s i r t x i h p r r r t c i na l ( r t k r 10 " . ir tul iunlr 2{) do l. l "1,. Sl l(h7i ur)) inokiscl inr | lrel ionir. Krr\ i i r t t ir \c rt loTc (l i t \ i l t i u ol)focinriL do1.5 l ir : dncr no.. jcI rrc srdf./ i ar)t inLrtI i l i \ nc 1\ ' irr i .

l \ :picl l lo zl lro sc nloTc l lpolfr. lchi lr iopl inski obradcno Lr hnuriclbi prcTirair do I kgdnclno. [] l icac nlr lovcarnjc nri lsnoac mli-

Jckx .

Sloirrj lr'rrraL \rdf7i .1,1 (lo 50",i, ilifoba..1.5 do 10"." \ l i rkrni l i l0 clo 28 ' ,r i , sirovih

r r r , r t ( t \ . . r . . L t l u l t \ r - r \ t f , . t . r , t \ , t l c l t r . t i

oninonl i cist inour. l t l i i l izinorr u odnosu na

Slika 10. KukunP

Slika 41 JeCam

Slika 12. Soiino zrna

tt

I

f :

Krmita u hrdnidhi got'cda

raTliaitc sairnc. ( iralak.jc ukusno krrr i lo kojc sc rnoic upotri jcbit i uzclcnom stanju. kl lo sjcnaza i kao slanrr koju 7ir 'ot injc rac|r. jec1u. L; obfok semoic ukl. juait i u prckrupltcnorlr sldnju bcr lopl inskc obfadc u l<oli i ini 1.5 clo2 kg dnono.

Gnh sadri i 20 do 28rf i , sirovi l) prolcinr s dosta l izinr. Ll srlr jeslrr ir zn

lrci i laac nx)7c sLrdjclovrl i do :0'1i, . irko jc l , l i i jcg ol<usr. I 'o2cl jno gu ickLrhrt i pri .1c hranidbe knrva.

'hp!rn!i!b!!q![ Toplinskorn ol)fadonl sojinog zrnir iztnd i10 ''('

u tr ir j lnjLL nckoliko sckUndi srnarrluic sc zi l 90 9i ' i rnl i l r ipsi l l diclo!atr jclr ipsin inhibiLofu u zlnu sic. I I idlotcmri ikom obfxdo|n soj inog /ml (cl istNdil . lrnjcnr. pfZcnjcr]1 i L()st i l i l r jcrrr) snraniLrjc sc i tkt ivnosl untinLrlr i l i \ ' tr ihtrrr i i po!cer!u ncI ' irzgrirdl. j i \osl l l folci l . i lo ic vaTno z | l I .() iz\odnjLl

l i c l 0 . l J sn r j csc /a k r l r \ o do ( l l i c s0 do l 5 r l l , t r p l i ns l i i oL r l u i l cnc so i c " i l idncvno rlo 1.5 l ig. l1 1oj kol i i ini t l jclrr jc vr ' lo povol. jno nr rnl i . icinLr nrirsl.

Iqjt l l r t l i r lul sr( lr i i 4;1 l t ; si |r)vih pR)lciDr s visol ' i rrr l l ' ; l i , , i rr l (2.9rf;]i tu ih i ini bioloi l i i \ , f i jc( lrr inr IR)lcir irnir. I l l l /gf ird l j i \ 'osl 11()lcinr . ic pfcl(o65 9,1'. lu prcTivaio ic pogotlni ju trpl inski oblutlcnl soju.icr. ic fr lgftrdl. i i !osl

fr lr lcinu isfod i5') i , . i lo ic ai i !r l tni l l l ( lodu{korrr \rrr ic\urnir zir \ is{) l()-n r l i c i no k f t r \ c . So j i na su in r . r i c i z !o f pR) l c in i r k |uVanru ko i c p |o i t ! o t l ci/rrr( l 25 l(! l rul i . icku (lrrcvno.

Strncok|clora sl lanl ir slr( l f i i Inno!l() i l |rr inokiscl inc l l lcl ionirr i l . Zirhranlt lbrr jc t lobra suncokfcL()vu srarna o(l ( l iclorlr iano ol. iLri lclrog rmu s i ld0 l f l ' ) , i , si fo\ i l r pl1)tcin! i oko I E '1, i , vlr l(urr. Ll l i l rnna s.r jcs0 nrnri jcnicncklr!unul rnoTc \c urDi. ici l l l i do 25 ' f ; i l i t i l (ufno (lnclrr() t lo 2 kg. StLttcoktckl!d I fcf iairr i l srann irvor su l)folcini l / i l ki l !c s dncvnonrproi/!odrrionr nrl i jckr ispod l5 l ig. Suncolirelovit \r l i rrrr. ic ir\or l)folcinrmli ldoi iunadi [ 1(rvu.

Rcd!!t4 !!U1trr slclr i i l2 do J5'f, sirorih pfolcina Visokc |azgradl. i i rosLi ( i /nid 7(l ' l i ,) . Ll obfoku 7a l(rrvc fepiair i i sir ir) l i r bc/ crlrka kiscl i lr l l igluko/inolata (C arroh (()(t) sranrr) mozc sLrdiclovrt i Lr kol iairr i 2 do 1.5 kgdncrno. a u krrnnoj srr jcsi zl kl l \c do 25 (l l i .

P(cniinc posijc (nlckinlc) st( l tc I4 do 1l ') i , sirovih pRrteina i i ja bio-loika vl i jcdnost ovisi o sorl i sarrl jcvene pScnicc. Sadtc oko 10 -0,1, r luklna.bogatc su fbsforom. rnrgnczijcm i kul i jem. Posi. jc su vdo ukusuc. djclujLlIaksati\ 'no. LJ s r jcsc za hranidbu kfa\.a r lrogu sc Lrri ielal i do l5 ') ; . lJl(Lrfnou obroku mogu sudiclovati od 2 do 5 kg. Ndlini je posiic su hnrno btaiDo.\kroLrnalo krnivo s 5 do 6' l lovlakana.

3 l

Ktntirtt rr httnitlhi gn'cr!tt

Ktt[rfuzni glLrtcn je rLrspR)iz\o(l rkrbiran ju ikr 'oba iz kukunl/4. Srst() i isc oc l p |o l c in r ( . 10 ( l o 60 ' r i , ) n i skc f r zg rad l j i vos l i ( 27 '1 , ) s v i sok in r ud i c lon rrrrr l ioninl. Ll l jcac rr ir TulLr l)() lu nrasluca. Slnbijc jc ukusnosti I i l \c ne kofisl l11 ()trroku ! i ic od I ( lo - i kg dnclr lr i l i r lo 15 ",, 11 snricsarnir za kf i l \c.

! ibl jc l4rino Llobir l sc prcluLlonr ci jclc l ibc r l i di lclora r ibit Lrploizrodnii l ibl j ih Lonzcrri . Ribl je braino slr lrTi pl)sicano 6.1 "o (60 do()5 ' lo) : irovih Irolcinir \ isokc tr ioloi l ic rr i jct lnosti /bos sLrdrTil ia l l ,airra(5.:1 ' l ' ;) . In)gulo lc Lir lci lcrr. l i rsl ir |orr i \ i l l l l rr inirru. Sl iLrpo jc l irnriVo pu sco ! r i r i acno ko r i s t i L r sn r j csa r ra zn t c l i u l i r i sokon r l i j canc k f i l \ c . \ ' i sok "uIf() luiru r) i \kc |eu., l | i rrhrlc Lr hLrragLr inrir jLr Dfolcirrsl ir l imri\ lr : clslru(lI l | |Lrsoj ir. krr l irrruzni glrrtcrr. r ' ihl jc braino. nrcsno i l(r!no l)fuino.

\ l l i j c l t ' L r p r i rh r r r l ob i r i r sc sL r i cn j cn r ( r l ch id r i nn i cn r ) s r j cTcS n r l i j ckaSu t |7 i o l i o l l " , s i r r l i h p ro tc in i r : 1 .7 '1 , , l i , , i n i r . t i l ) { ) l r cb l j r \ i t sc s i rno t l\nr. ic\ irrr ir / ir hrrrnidhLr lclrrr l i i l iuo sustrrvni t l io zarrr icrr icu.,Lr Inl i . icl(o.

L,lL.1:r lklrterrr i t l t jc i / \of lnofqirnskoq (lui ikir kojcgir slr|7i - l l ". . orr icl ino ql i lrrLrl i l inir i hi iclc jc ho1c. Zirr jcnir. jc zu lul io plobuvlj ir ,c plotcinc. lhrgglrrbl jc gl irnLrluci lc rr lej ir rnincrulno gnojrrrr nc rni jciu sc u k nnc snrjcsc.\ l lo. ic \ i l7rx),/u lrf lrr i( lbLr ncpxrtcinskrrn dLri ikorrr t la obrok zu prcTi\aae \r( l17ido !o l j n r r I ' o l i i i r r r r i l \ r l ) h i r . l ) r ( ) l c i r l i r . I l i r r c | i l l l r i v i l i r r ) l i r t r l ) { ) l f ch r r1h / i l f us l

l i l ,r l) l) ir u bLrrr.r i . Sirnro cc r1 torrr slLrariLr rrnoniial( i / ure' jc Lrci nl jbl lc Lrsrrrtczrr rrr lrrrbskor.r prrrtcirrrr koj i sc r 'azgr':ulrr jc u \ i f i i lu nir urninokiscl inc.Arrirr(r l i iselrrrc se resrr 'hi i l iu Lr l !rr l iorl eri . ic\ 'u./ l folfcbc pfcTi! irar. Arnorri ixkLoji ni jr rr irur Lr \ inlc.,U nrikr 'obskog protcina tIr l l lzi Lr tclr 'u. l() i I ga Lrspjcino

l)rcf i l( lul. (( lctoksir i f i l l LrlLrl i l<r konecnt|aci j ir lrDonii lku (\ l l ) rrc prcl l , / i l0l)r r r i t , l (X ) r l r l . bL r f i r ro \og soh r ( . l uhL rs . / i su r . . l ( ) 65 . . e i l . l : c l dho l c f . 1985 . ) .

1)rosicanr l l , , ioloiki opl imulrl kol iainr urc' jc. l .ojLr l fci i \ i r i '1 rroguLrsp l c ino p l cn r r l r t i u m ik r rbsk i pn r t c in . i zn r r s i 10 do . ' l { ) g r r rL j c n i t l ( } 0 kgl i c l c sne r r r r sc ( l c l ( l ho l c f . l 9 l { 5 ) .

L \\rhu \ lr icai l \urr iu nuslc r 'uzlr ' idrr ic Lrrqje lod ul jcerjcnl ufclrcl i l rklcri i .r r fcsor' l)ci ic.rnronr. j irka rL kr 'r. Lr|e1rr sc nroTc \czuti nir nl incfir lnrll(onrpolrcnLu BLTNAI u pfoi/vod l(r j i sc zorc l lhNLlltAL (S). l lcnrl fol iaci r k t i r nos t rn i k r r rh : r hu l r : r l . i \ e7c su \ i i n i NH, od f2a \u iuc i non l i r l n r rl ioncr'rt t I lci ju \ l l , Lr buri lsu. [ ]crtal spr-jciarir naelo / irkiscl j ir \ i l rr ic bufitga.onloquci|!r jLrl i ur tr i nuairr siguIni. ju LlpolrcbLr urcjc U hrrnidtr i . l ]cnur'al <Srr:ad r2 i l l " u u re j c i l i I l 5 " , , ck \ i \ r l cD l i r s i | o r i h p r r r t c rn l . l l r r sun r fo f i r 155 ' , l u bc ru lu .

Kftxiva u htu idbi goveda -*4tt

Benural <S> poboljSava iskoriitavanje celuloze i ukupnog obroka. Vrloje pogodan za obroke s kukuruznom silaZom, jer silaZa nema dovoljnoproteina. Na Benural (S) Zivotinje treba postupno navikavati (najmanje 7dana). Hranidbu urejom nije prcporuCljivo prekidati. Urcjom se mozezamijeniti do 1/3 ukupnih proteina u obroku preZivaaa. Nakon hranidbe brzose razgraduje uz naglo pove6anjc koncentracijc NH. u buragu. Ako jetra nijeu stanju razgraditi viiak prispjelog NH., on ulazi u krv i dolazi do trovanjalivotinja. Znakovi tlovanja urejom su: zastoj u radu bumga, ncnlir, udestalomokrenje i baleganje iivotinja uz izraZcni puls vene jLrgulais. Nastajcapatija, neprirodni pokreti glavom, !kripaje zubima, mukanje,lekonholirano kretanje i guienje nakon 20 minuta od klinitkih znakovalovanja. Najuspjeinija metoda lijcdenja otrovanih Zivolinja jc kirur3kootvaranje buraga i izbacivanje sadrZaja (Pavidii, 1999.). Iskoriitavanjcueje putem mikroorganizama buraga se nroZe poboljsali dodavanjcm ulranu lakoprobavliivih ugljikohidratnih knnivat Zitarica, mclasc, melasnillrepinih rezanaca i drugih (M<iller, 1976., cit. Feldholer, 1985.). Urcjuleba dati u obrok s veiom kolitinom ostnlih krmiva i u viSc dncvnih obrokaali ne sa zelenom hranom, silazom mladih trava i leguminoza koje imajuvile od 70 % razgradljivih proteina. Kao Bcnural 60 ravnomjcrno se dodajcod ldo 1,5 70 pri si l iranju kukuruznc silaZe. Na taj nadin povciava sesa&iaj proteina u silaZi, ublaZava kiselost i povc6ava probavljivost silaze.

7,3,Sporedni proizvodi prehrambene industrije

Reoini rezanci u svjc2em stanju sadrT-c oko 90 7o vode i5 7o saharoze uj tvari pa ih kravc rado jedu. Dnevna kolidina rezanaca u obroku kravaido l2 kg. U svjeiem stanju repini rezanci sc upotrebljavaju u blizini

Vogu sc sil irati. ali se uglavnonr upotrebljavaju suhi rezanci ui peletiranom obliku s mclasom. Po udjelu energijc jcdnaki su

ijama, s niskim 70 proteina i visokim % vlakana. Kravama se dnevnole 3 do 6 kg suhih rezanaca, ne samo kao izvor energijc vci i vlakana.

Melasa Seiernc reoe je gusti tamnosmcdi sirup. Sadrzi oko 50 % iedera20 do 25 % vode. Sadrii dosta kalija (4,8 %) i neaatno bjclandevina. U

hranu se dodaje za poboljianje jc5nosti i sprjodavanje praienja, ailen glikolu za poboljSanje ukusnosti. Sila2i trava dodaje sc kao izvor

i to na m' 50 kg. Vrlo je dobar izvor energijc u hranidbi s urejom.

85

Krnivu u hrunidhi got'elu

Kao por czir at razl i i i l ih koDrlonenala upotrcbl j irva sc u nrincfalni lnciglanra. Vcar kol iairra mcLrsc. rbog povcarnc koli i iuc kal i ia u obrol<u.' r ru / ( . r l . i ( ( J l i | | . r . l r h : . i c \ l , r i r \ I n ie rn i rgn .z i . l : " .

l) i ! ! l ( l 1|(D (( l fcbcf)) \c upoifebli irvl u svjczerD sl i lnju !L okolicip i \ o \ ' r f t r . S |d t i oko l l 5 ' l u \ ' odc i c l o 7 '1 " s i ro r i h p ro l c inx . Ukusno jc k rm i -rtr. pobolj iara uzinrirnjc ostal ih klnrira i porccar'a dncrnu p|0iurrxlrr ju irnasttoirr nrl i . jckir. \4o2c sc auvuti Lr svjcicnr sluniLr t lo 7 dana. Kr-avanra.jcdo ro l . j na ko l i i r na oc l l 0 do l 5 l ( ! l ( l ncvno .

()sujcni l imrni kvasac satlrTi pnrtcinc visokc bioloikc r.r ' i jcclnosti ivisokrutl jcl l i tunrinu. I)o(l l jc sc u sl ir- lcf 1r tchd i u obroke risokonrl i jcininrL ra r r r rna ko l c p ro i z ro r l c i znac l 3 l ) kg rn l i j ck r .

7.1. .11 in eralna Iirn ivr

\"olLrrninozna kr'rniru su glurni izxr nrinctala (si isno. r i laTu. pir i l) non i r su i nu j zas tL rp l j cn i j a u l r ran i c l l r i p rcT i \ i r an . t l r o lu rn inozn in r k |n r i r i n rarrdjcl nt incr'rr la. ju ncLrjcdniracn. Zclcni l luccmir. si jcno luccrrru i si l i l i i r luccrlrcsi l( l f7c ffc! i ic kalci. ju i ntrr lo l irsl ir |u. a kukurLrzna si l l2r int l l pfcrnir lo (u

StuIi lc hi l j l ic sr( lr. ic r)urrjc l irslrrr l i kal i ja. I \)kislo si jcno inra nrirrr jcrrr incl ir l i l /bog ispi lan.ja. lz nar crlcnih razloga. kao i zbog slabijeislol isl ir osti nrir)cl ir l i l . \ olunrinornir krnl i ! ir nisLr dovolj ln izvor- mincrulu zr

l)rcTiVirac. pu rDincfulc vul. iu ckrcl lVuti smicsunra (l()nccntf i l l inrr ) u oblikLrInincfr lnih l . fnri \Ll l(ro i tr) sLr str)Cnir sol. sloani vaprrenrc. ( l ikr lci jc\ l i )shl,lbsl inral. r)(nrokrlci. jc\ lbsl ir l . koi l lno blaino i osula. Nrl. jot lnostavnil i inni iclt irr i . i i nui in clocluvanju rrakr-onrineri l la i nl i l ( fonrincr. lr l0 je u ol) l ikt lknnrcnc soli kojLr govct|r po volj i l iTtr u slohodnonr ni lainI driarr ir.

Slaaua sol ic jo(l i l rnu zboq spljciavlnj l tuirvosti i ivol iniu. a sadti Nli ( l koj i pobolj irLrl ju okus obroka. Doclujc se oko 0,5')u u konccnlfrtc.

Steani \ !rplr!!rq i l i {r)alt!r l ! !rr l !r iz\of .1c kl lci ja. Kalci jr u !apncncu ncsnri ic bi l i ispod .1.1 "".

!.oil!!!ro bfi6lo dobi.jc sc p|cutlonr kosti.jLr. Sadlii l0 do l5'1,1, Ca i 1.1clo 15 ' l i , lostbla.

Dlkdqtjqr l!;lut jc izror' lirslbta (lll ol,) i krlci.ia (2{r %).

Forlbu1 jc izvol krsfura. Sadrl i l8'11, f irslbf ir. do I ' lo kalci. ja i9 91,d l r i i k . r ( ck r i va l cn t 56 '1 , s i I . ( ) \ i h p ro le ina ) . l ' f e l ] r a Fc ldho le ru ( l 9118 . ) l bs '

s6

Krmiva u hranidbi goveda ---*.^.tr

fonalpojadava aktiwost alkalne fosfataze i mineralizaciju kostiju. Fosfonalsa&iiL 20 o/o benala koji potide metabolizam kalcija i fosfora u organizmulivotinja. Bjelandevinasta vrijednost fosfonala uzima se u obzir samo zapreiivaie, Kravama se preporuduje dnevno 50 do 100 g fosfonala.Nedostatak kalcija u fosfonalu nadoknaduje se dodavanjem vapnenca usmiese.

7.5. Krmne smjese

Krmne smjese (koncentrati) su sastavljenc od energctskih, proteinskih imineralnih krmiva u odrcdenim postotcima prema vrsti doma6ih iivotinja ihzi proizvodnje. Razlikujemo:

A, Potpunc ili komplctne smjesc

B. Dopunske smjese

C. Predsmjese il i premiksc.

A. Potoune ili kompletne smiese, kao izvor cnergije, sastavljene su od 60 do80% prekrupljenih Zitarica,20 - 25 % proteinskih krmiva biljnog iliZivotinjskog podrijetla i oko 5 70 mineralnih krmiva i aditiva. S potpunimsmjesama se dopunjuje voluminozni dio obroka.

B, Doounske smiese ili <suoeri>r ne sadrze Zitaricc vei proteinska,mineralna krmiva i aditive. Na obiteljskim gospodarstvima, ,itariceFoizvedene na vlastitim povdinama mogu se kompletirati (superima)).Omjer Zitarica i (supcra>je od 70 do 80 % naprama 20 do 30 7..

C. Predsmjese ili prqluikqi se najdeiie dodaju 0,5 % u potpunim smjcsama.Izvor su vitamina, mincrala i aktivnih tvari (antibiotika).

Pravilnik o kvaliteti stotne hrane odrcduje kojim zahtjevima ktm eMj e.se noroj u udoro lj i t i.

Bitho je napomenuli da pojedina kmiva u smjesdma moraju biti zdrcya,do1/oljno usitnjena (bolja probaw) i dobro izmijeiana. Za svaku fazuproizvodnje proizvodi se posebna krmna smjesa: za suhe kmve, za mnulaktaciju i za preostali dio laktacije. Sastav i kolidina smjese ovisi o kvalitetihrniva u smjesi, kvaliteti osnovnog obroka ivisini dncvne proizvodnje.Knnne smjese poveiavaju uzimanje ukupne suhe tvari obroka i sfianjujuuimanje voluminozne hrane. Najveia dnevna kolidina koncentrata je u

PSryO

87

Krmlva u hranidhi goveda

rano.j laktaci j i i iznosi do l5 kg. Zbog povoijni jeg ul jccajr na kolidinu ikakvotu rnl i jcka. ona se t i jekon dana raspocliel jujc u viso obroka.

Dod alc i yisokorrt lijel n i n kravan a :

Nakon tcl icnja kmvc ostuiu bcz antioksidanata (Se, Zn, ( u) Stotumanjujc nj ihov imunitct. Navest icmo nekc od pripravaka koiina sc moZesanirl t i t lk\ 'o slanje i poboliSati probava. Jcdan od nj ih jc l t iapl$ koj isldrl i aurinokiscl inc. pcptidc i najvalni jc nrikroclcnrcnlc Zn. ( u. Mn. Co.l;c i ( ' r 0 kel ir lnonl obliku.

I)odavaliern bioplcxa dva l jedn0 pri jc lcl i0njr ipfvr dcl ir i t icdnr uranoj laktaci. j i . srnnniujc sc broi somit lskih stanicit zo 40%, i povciavamli jotnost u rand lakluci j i . Dodavlnjcnr bioplcxa otklanja se ncdosli lhkInikroclcrnenala. pol 'nl j i tv:r ju lczultat i mzrnnoiavarria icpitcl izrci ja tkiva.l(no iopar otpornost na diclovrnic slrcsorn.

Sc i ! iy(4u1in sman.juju pojavu zaostajanja postcl j icc. upalu nrNlcnicc(rr(r, ' / /A) i ubr/rvai!r involrrci ju nratcrnicc.

[)oclavanjcm JcrlSaca ' proizvo<la kLl l turc kvnsca tr sn]icsc poboli i lvi l

so razvoj cclulol i t i ikih bakteri jo i plobavlj ivost \ ' lakrnl. Slo ul icac napolccirr ic lnl i jcanosli kul l .

Plonilcn gl ikol jc dodatak zl sinlczu laktozc. ovinr dodalkom scspljciava pojlva kctozc. . jcr smal1jujc nrobil iziranjc masnih kiscl ina izrnasnog tki la i nakupljunjc r) l i lsl i u. ictf i . Povciavr uzimartje hranc u ranoilaktrci. i i .

Z4!re!q!x!d1sd!19 zahval.jujuii nrikrobiura u bur-agu kr-avc. mogupodrl ir i t i l ' rotrcbc nl protcininla zl cincvnu proizvodnju do 20 kg rr l i ioka.Za proizvodnju iznad 20 kg rnl i . jckLr dncvno troba dodavnli zai l iccncprotcinc koi i sc r1c moli lr mzgradit i u bumgu vei u cri jcvim!. Zastidenaaminokiscl ina nrcl ionin u ranoj laktaci i i potidc uzi l i i rnje hmne. povcfavarrl l i jcenost i masnocu lt l l i jcka.

11x

Cdmbenicd oI Oa O a

R(,larrafl o'utslotoprorsrroanSQ

mlfiehuGoveda su (tvomiccD za proizvodnju mlijcka i mesa koje ovisc o gradi i

kakvoii iivotinja (slika 43.).

Slika 43. Krava - "flotnica" za prcizvadniu mlijeka i mesa

GOYEDARSTVO

u9

Cintbcnit:i o kojina o|isi lroi:rol ia i)11ilckd

Uzgojnu \ ' f i jcdnost za proizvodnju rnl i jcl<a i nrcsa odrealujc gcnolipi ivotinic.5 obzirorrr na i injcnicu da gcnorip i ivotinjc ni jc dircktno mjcfl i i \ . ,osnovicu /A ocjenu genotipo aini lenolipski,r ploizvodrrj i i koia je jcdnnkanoln lnom l iaprcitct l l pR)izvodnic mli jeka postignuto|n u oplinralni lnu l j e t imd p fo i zvodn je (C la r . t sa r i c . 1969 .c i t . C rLpL r t . 19E0 . ) .

8.2, Kttlitinu ikakvolo stolnc Irrrnc

Za nornlr lno l irrkoionir i lnic problr!c prcTi\ lrai i bol. jc iskori i tavanlc0b()k ] lotfcbno . jc osigLrfati l(oml)iDifanc obrokc odloVarnjutcq odnoslllolunrino/nc i k() lrccntri l i rnc lrr irrc Lr sLrlr(r j lvirr i . TiLk!i obroci sLr ukusni. i i iI t l j c zudovo l j ava jL r l i z i o lo i kc po t r cbc l ( r i r v l ( ( a f . 1960 . ) . I r j on r i c f f a r l i a i t1c z.r pojcdinc l lzc lrr l . tuci. jc.

Za iskori i l rvnrrjc proiz!odnor l(rpi lcl lcl . ,u nrl i . jcanost. l<rrvc nl(r[r jLrdobil l t i obrrrkc odlcrlcnc l ionccnlr irci jc cnclgi. ic. or. lnosno koli i inc cncrgi jcus rLho j l \ r f i ob r ) k r . l o i c v id l i i vo i zs l . j cdcccg p r i l <aza :

Kg mljeka/danKoncentrac ja energ jeMJ NEUkg suhe ivari

Probavjivost organskelvar 7o

0t 02A30 6 . 2

50667480

Porcalrrr]unr rIrcvnc pnrizr,rxIr jc nrl i jckr nr{)fu sc povcaLrvutilracr. jr crcrgi. ic obft) l( i l . al i i p|obavlj ivost oflr i lnskc lvlf i ob(lkl. Topostiai krr l i lclr l i iorlr hl ' i rnour zu nrl jcini le kravc. Konconll- lrci. jrob()kr ovisi o vfst i i kvrl i lcl i knniva. i lo. jc vicl l j ivo iz podrtr l<a:

l(onccn

cncrgr. lc

Nelo energ le l\,'U NEUT 00 kg slhe fvari

Lucernino si jeno, L k asaLucernino sjeno, l . klasaLivadno s jeno, L kasaLivadno s leno, LklasaKukuruzna s laza. oS laKukuruzna s la2a, dobraSirkova sia:aPosile

385343296237414592

s33740

Cinhanici o kojinn ovisi pnti:vothla mlijeka

Ako se kravc hlanc loi i jonr loluminoznorn hranom s ni iomkonccnlraci jon encrgi je. nranjak cnergi jc u obroku nxua sc nirdoknir( l i t iskupl. jorrr snricsonl za krirvc. i lo poskupljujc ploizrodnju nl i jcka. Na tajnaiin pogora{\ 'a sc odnos lolurninozne i konccntdftnc hmne u obtrkukmvir. Sk) ncpovoljno ul jcac nr md pfcd2cludircir (nrikfol lofc). sadri l jnl i jcine nrrst i i rcprodukti lnu etikasnost krirta.

8.3. Tehnoloiki prorcs proixlodnje nlij?ktt' lchnoloi l<i pr 'occs fr 'oi/vodnio rnl i jcka. zbog frzl iait ih prchmtl lbcnih

/rhl jc\,a krntl u pojcdininr raztlobl j ima frci/ !o(lnog ciklusa. t l i . jcl i sc uclvi jc l lzc:

- l ' r ipr! ' luu!! l l z.t! . koja obuhvata suhoslir i i f nu l lkl lci ju (prv;l 2-J rnjcsocirnakon tcl,cnja kfavir). LJ toj l 'uzi clolazi ckr t lunzici. jc krava iz ncl lkt i-l l juecg i glaviclnog u ncgrirvidno i lakl i l l jucc st lnjc. s rczulhl. ic ponovnolirr-r l i larr jc proiztodnr)g kupilci lcl l l i icanosti;

- l-azlj$or'$1auanjiLJuo irlql]rog f,illlr!! rlqli! li]nnifrnog Lt priprcntnoj litzilaktrci jc koja trr jc ocl zl lr ictka pl iprcnrnc l irzc do krrja hktaci jc.

13r.oj k|ava u pojcdininr lazanra Dfoi/vodnio nrl i . ickir InoTc sc iruaur)irt it)r( n) l i ' rnul i' Nxn

365N - prosjeini bloj kf lva u l i l rmin - brr) j dlni l u l irzi ploizvodnje

l\-osical l i udjcl /asuior] ih kf l ! ir u st l( lLr izuosi oko l5t l , . l oslr lo sukri lc u r irzcloblju iskofiStlvlnjn pRlizvo(lr l( |g kirpucilcla nl l i jcanosti.

8.J.1. Suhostuj

Veti dio uzgajivada dfi i slrhostir j razrlobl icnr mirovirnja u koicnr kravane proizvodi mli jcko pajoj nc trcbir pddr\ l t i osobilu pirTnju. Mcdutirrr. lojcvflo vaZno fazcloblic priprcrl lnc l lzc laktaci jc fa sc plcm kfavi u k)mrardoblju l foba l i lko iodnosit i .

. \rro'/r/ l . je razdobljc pfi je tcl icnja u kojern sc kravo ̂suiuiLr prckidonrproizvodnjc mli jekr. Na taj rai in orrorutavr sc rarv(i lelusa. koi i jenajintenzivni j i u zaclnja dvl nl jcscca gral idiosti . U tom razdoblju odri ja seoko 60 % ri lsta letusr. U pNih 6 nricseci glavidnosti plod se spoli je razvi ja i

92

nakon 6 mjeseci ima masu oko 6 kg. U zadnja 2-3 mjeseca gravidnosti masafetusa naraste na oko 40 kg tjelesne mase pa su potrebe za razvoj fetusa utom razdoblju mnogostruko veie nego u prvih 6 mjeseci gravidnosti. U 8.mjcsecu dnevni prirast fetusa iznosi 200 g, a u 9. mjesccu njcgov jc dnevniFirast 750 g.

Suhoslaj mota trajati najnanje 40 dana, a obitno traje 60 dana.Problemi visokomlijednih krava pri zasusivanju mogu se umanjitishaCivanjern suhostaja na 50 dana, Sto utjcde ina pove6anje kolidinenlijeka zbog produljene laktacije. Ako suhostaj traje viie od 60 dana, kravese debljaju zbog poveianja konzumiranja encrgije. Takve krave su manjeotporne na patogene mikroorganizme jcr je smanjena proizvodnja leukocita(Huber, 1982.).

Krava moZe i sama zasusiti ako je scrvisno razdoblje dugo a zbog toga idulja laktacija. U tom sludaju prestaje proizvoditi nrlijeko prije planiranogzasulivanja, sto ekonomski ni.jc povoljno.

Zasu3ivanje krava normalnog proizvodnog ciklusa treba obaviti prisilnoinaglo na sliedeii radin: prije planiranog zasuiivanja 7- l0 dana krave dobi-vaju (ovisno o kolidini mlijeka u trcnutku zasuiivanja) samo Iivadno sijeno ivodu, bez koncentrirane ili zelene hrane. Broj sc muZnji ne smanjlujc. Nakonzadtje nuinje u svaku se sisu stavua antibiotskct mast radi preveniranjanaslilisa, o zatin se svaka sisu uroni u dezinfekcijsko rvel,rtvo. Stavljanjeantibiotskc masti moZe se ponoviti mjescc dana prijc odekivanog teljenja.

Pritisak mlijcka, koji se stvori u vimcnu poslije prckida muZnje, djelujens zaustavljanje sekrecije rnlijeka u alveolana. Nakon toga sc resorbiranlijeko u vimenu ipodinje obnova sekrecijskog cpilela pod utjecajcmprogesterona ili hormona gravidlosti.

Uspjelno se mogu zasusiti samo krave zdravog vimena,sto sc mozc!5hnoviti pregledom svake detvrti prije zasulenja vimena. Ako jc mastitist€st pozitivan, treba lijeiiti kravu odgovarajudim antibiotikorn uz prethodnuizradu antibiograma.

Nakon zasusivanja potrebnoje konholirati vime. Ako se vime pove6a ilizacNeni, potrebno je postupak zasuSivanja ponoviti.

Vaitost suhostqja

Zbog vaznosti koju suhostaj ima u proizvodnji mlijcka, nroie se re6i dalaktacija poiinje zasusivanjem krava, a ne njihovim teljenjem.

Cimbe ici o kojima ovisi ptoizwdnja hlieka -. ,,, -,**t

YEDARSTYO

93

Cinhenici o kojinru ot isi prui:rodnju nlijeka

Va2nost suhostaja pr(rizl^zi rz. iinjcnicc da sc olganizirlr,cnr suhoslajaposti ic:' nomalan razvoj ploda.. r lrdanj e ! i lalne tclndi.' obno\, l i l i rcDlont vinlena.' popuna rczervi \ ' i tanrina ir i incrala.. ckrbm nrl i jcr)nost r.r iduaoi laklaci i i .. formilanic kolostrunu. Ako sc kr-avc muzu clo lcl jenja. izostir jc sintcza

kolostrulr! bc7 koicgi l sc u lclcta nc mozc stvorit i lasivni irr lunitot.

l t i tru: i \ :dnid u S,1l) 1x*utt lu:u lu kruv<, k!) i t , . \ intdl( snl lr)slui, urxlno.;u nu krore koje trisn toil( suht)stui, ttttti:vxla tr.sljatlcttti htktatili 15&) -10'%nll i iaku i]c. Dt: i sc(l(1 i :()\k! lunic \uht)\tuju u l) i kl i t 'ni 1t!t ' i ( l inarui:4wt tiiliiL'<:no\t u.rlirl&\i luktu(iii :( l 5-:0');.

Kfnvc u suhostir iu Inoir ju bi l i t | unl jcrcnoi konclici. j i i nc smiju scudcbl. jut i . Dobljanic krava. to ncadokvatno opskft l i ivnnic mincral irna icrlcr! i ionr l i ickonl suhoslir i i l i oL|nirh nakon tcl icnia uzlokujc mctabolir lkc izdrrvstvcnc pofcnrccl!c. Dcbclinr kruvi lnia u suhostrl ju l ir loTi sc progcslcronu loju i to mozc f()uzroait i sl0f i lnosl nakon lcl icni .

Prccicbclc kravc u suhostaju nrkon tcl jcnjr inrai l t slabi j i apcti l . i tofc; lult i f i r opadilnicln l jelcsnc nrasc i sniT.lvanjcnr kol iaiDc pr'oizvcdcnognrl i icka.

U l l1l i jcanih krrva koic su u suhostdiu dobivalc obrokc ncuskladcnihodDosa ( a i I,. ili prcviie (ia ili prcrnalo Mg i l'. jtvlia sc !!Iljj!{qt glgzjlirakao posljedica ncdovoljno brzog nrobil izir lnja f a i / vlasl i t ih rclcrvi nakontc l l cn ia .

Klavc u suhostaju icsto i lobivaju edcn vin]ona. i lo ni jc posliedicavclikih kol idina konccntlata u obroku ra zasuicnc krevo. nego poveaanekoliaine Nr i K Lr ob|oku. pa trcba vodit i miuna u prc!cniranju lc p(iave.

Najici i i mctaboli iki porcmcairi visokomlicdnih k| iNa jcst keb,/a nakontel icnia. Tri porcmciai aesae se . javl ja u krava kojc su se udcbljaic usuhosla'u, i krava koje nisu opskrbl jcnc dovoljnom encrgi jom nrkonteljen.ia. Poreidnje etrcrgije u obtoku prel tcljertje s dovoljnont koliiitronrkrulitetnog sijctu ili sicnda! tc hranidba po |olji i:bulottsirunint obto(inaodnuh tlekon teljcnja, tutiboljd su ptevrti,a:d poj w keto:c.

l vnu t t , LRI : , l l i l 1 l '

"-. Cimbenici o kojima ovisi ploizvodnja mlijektt -,**a;

Da bi se zasuSene kave mogle hraniti po metodi hranidbe za suhe$ye,. moraju biti odvojene od proizvodnih kava. Zasuiene krave jenajbolje drzati na pasnjaku s nadstresnicom. Ako to nije mogu6e, mogLr sedriati u staji uz moguinost boravka u ispustu. Najbolja kontrola zasuienihl(ava postize se njihovim drZanjem na vezu, ali takav na6in &Zanianepo\oljno uieae na njihow kondiciju ir i jek reljenja.

Etqnidbs kruta u suhostajuRa5ireno je pogrjeSno miSljenje da kar,u dok ne daje

hraniti lo3ijom krmom: kukuruzovinom, loiijim sijenom,Suvremeni management u proizvodnji mlijeka postupcima

mlijeko trebaslamom itd.s kavama u

suhostaju injihovoj hranidbi pridaje vrlo veliku vaznost. O tome oviserezultati reprodukcije, mlijednost krava i zdravstveno stanje nakon teljenja.

Neurqjereno konzumiranje energije i bjelandevina prije teljenja uzrokujenepoZeljno debljanje kava, a posljedica.je:d smanjenje apetita nakon teljenja i pojava ketoza,e zaostaJanJe posteuice, upala matemice j ciste najajnicitna,a tesko teljenje,d produzeni pueryerij.

Visoka bredost dovodi do poveianja retencijg vode, minerala i proteina.kao obrane organizma kave od nedostalka ovjh tvari u poeelku lakracije.

Hranidbom zasuienih kava treba zadovoljiti njihove uzdrine potrebe ipotrebe ploda koji se intenzrvno razvija. U hranidbi zasusenih krara rrebazadriati njihovu odgovaraju6u kondiciju i na taj nadin izbjeii negativnuenergetsku ravnotezu i pad tjelesne mase nakon teljenja zbog ketoze.

Prema postavkama suvremene hranidbe obrok u pf,,om dijelu suhostajaod Sezdesetog do dvadesetog iJi petnaestog dana prije teljenja trebasadriavati manje energije a vise vlakana. U zavrinom dijelu, od dvadesetogilipetnaestog dam do teljenja, obrok treba sadrZavati viie energije a manjisirovih vlakana. U zadnjem razdoblju suhostaja kave se privikavaiu naobrok koji ie dobivari nakon lcljenja. Taka\ naiin hranidbe zasusenih kravapofeban je da bi se odriao veliki volumen i motilitet burasa. saniraleozljede buraga nasralc hranidbom krava veljkim kolteinama ko;cenlrala. iptaknuo razvoj papila buraga.

95

RSTI/O /-i:r 1,,. -.1,.,.

Cinben io l<tjinu ct,i\i proi:volnie rlijeka

U sr. i jctu su primjcnjiranc. iprinrjcnjLrju sc. rai l l iai lc mclodc hranidbcsuhih km\ a u suhostaju or isno o proizr odnonr k!pacileltr / l mli jcanost.

l . Za kravr i icg kapacilctn ra nrl i jctnost (do ,1500 kg |r l l i iektgodiinjc po krari) u Hr\alskoj jc dugo bi la u upolrcbi nlclodl hmnidbczasuscn ih km\ r po l )opo \ ' u {1950 . ) . I ) o l o j n re lod i h ran idba km\a usuhoslir j ! po(l i icl jcnl jc u 6 t lckada. Nclo cncr-sclskl \ l i . icdnosl obroka ovisio l iclcsn()i nrasi kra!r. n kol i i ina cncrri jc obfol(a f irstc P|cnra srcdinisuhostl i i r . Ll zatlnjc dl i jc dcl<udc cncrgclskLr vri jcdrrost (rb|oklr fad:r cla bi scspri jci i lo prc' jako nali jcvanjc Vimcna i foiava rni lsl i t isir. Po toj nrclodiprosicani obfol( zr rusuicnc l(favc sN(lfTavuo jc hIirr j ivc IV koic srlo(lso!i lr i l l0 polfobirniu na LrzdrTnoj hranr prclr ir I . jclosnoi nrasi ihrarrj irctvirf i kao da l(f i l \ 'c l)roizvoclc prosjctno rlncvno I0 kg nrl i jcka.

N l ko l i t i n l n r l i j ok r i l i i ok l a l i t ac i . j c . os i rn h la r t i dbc k la r i r u su los l i r i u .L r l . j c t c i l t | an idba u l a r to j l ak tac i j i . ( r i r ( 1958 . ) i cn I t cn rc l . j L r na i c l r h | rn r t l bcpo Popo!u i / fu(l io Inc(o(lu f ir l( loj l / i l hri lr i( lhU krirva rr strhostl ju i Lr pn ih30 clana laktirci lc. I \) t() i Inct(xl i l<nrvc su hranjcnc u suhostujrr po l)olo\ u. lu lanoj l i rkt lci. j iprinrjcnj iranrr jc urrxlno rirzdobl. je. I \r rnctodi l ludoja l larcsu nirkor) lcl icl l iu hr 'arr jcnc ogllnitcno u/ poslul)no uroclcnjc r irncnu upnrizr odn.ju nrl i . jcku.

2.;/ ,a krn!e knprcitelr nrl i . ic[nosli od .15{X) do 601)(l kg rDli . irk1lgodiin. ic, na nekinr l :rrmurD:t ! l l fralsk()i pf iuricrr l I jc sc nrodil ici frnrlh[tni( lbir u sLrhostl jLr. U o(|rosu nu nrclodLr r /d() i ir ovu n]clodir . ic 'jcdnosllvni. i l . i l s proiz\odnoll i l izioloikog nrotr i i lu prirnicrcni. iu l irr lunri lrciel l proizro(|rou kapacitcla za 0)l i ica0osl. DncYna l iol i i inrr volLrrr inoznchranc . jct|raka . jc u ci jclortr suhoslaju. Konccnlf i l l sc upotfcbl j vu Lr istoldnclnoj kol i i ini. t j . J kg Lr zutlrr j ih l5 duna sLrhostrj l . I)R)si!ani ol)r)k. foloi lrclodi. zaclrVol. iava potfcbc rrsuicnih k|avu nu uzd|Znrrj hr ' irni tchfaniivc tvuri /r proi/vor|r jrr I l kg nrl i jckir clncvno.

3. l l ranidlta krrvr r isokog kaDacitelr nl l i j r inosti (vi ie od 60ll l) kgnrl i jckr) u suhostaju tcnrcl. j i sc rra nracl inra utvrd!ninr u istraTiVunjinup ro !cd0n in r u SAD. P fen ra B . l t hu (1967 . ) d rc !n i ob roc i / d k r i r \ c usuhostuiu l fcbir ju saclrzavati kol i i inu cncrgi. jc polrcbnu./a ulclf ;ne potrebckravir t jclcsns !r irsc 650 kg i potlebc cncr-ei. jc / i l prosjcc:nLr drcvnLrproi/vodniu o(l 6 do 7 kg nrl i jeka. Po toj mctocl i . u razdoblju o(l ie./dcsclogdo pctnicstog dana pri ic lcl ie| ja. obroci za krr\ e u suhoslaiu tcnrcl jc sc na\ol!r lninoTnoj hr 'ani i nc sadr-Zc konccnlmt. Od pelnaestol. l dnna pfi jc lcl ienj ir

Cimbenici o kDjima ovisi proizvo&tja mlijeka

pa do teljenja, krave dobivaju konccntrat uz dnevno povedanje za 0,5 kg. Tanetoda hranidbe krava u suhostaju naziva se "steaming up" i sastavnijc diometode pospje5ene ili izazivajuie hranidbe ("challenge fccding") koja seprinjenjuje u prvih 60 dana rane laktaoije. Razlika u razini neto energijeobrcka po dekadama za suhe krave po Pop ov u i po B ath u prikazana je nalrafikonu 5.

Grafikon 5. Razina neto ene@ije obrcka po dekadama za suhe krcveA - po Popovu; B-po Bathu (Urcmavi.,20A2.)

Po Gtcaming up)) metodi krave se, l5 dana prijc teljenja, privikavaju naobrok kakav ie dobivati nakon teljcnja. Svrha takve hranidbe zasu5cnihhava je da sc:

potakne razvoj papila i poveia apsorptivna povr5ina buraga,- krave naviknu na konzumiranjc veie kolidine konceDtrata.

mikrobi buraga priviknu na obrok koji ic krava dobivati nakonteljenja.

Na taj nadin odrzava sc apetit krava i izbjegava gladovanje u ranojlaktaciji. Posljedice gladovanja su gubljenjc tjelesne mase i pojava ketoze.

Prema Ensmingeru i sur (1980.) po (steaming upn metodi dnevniobrok zasuienih krava rnora sadrZavati:

X prosjedna n6to enersiiaotoka po Popovri

X prosleara ieto €r€rqta

1 2

1 0

6

97

:

* -, -. (imbenici o kojina ovisi proizvodnja ml|eka

- 2 % suhe tvari (ST) od tjelesne mase (za kravu 600 kgdnevno 12 kg suhe tvari),

--' 12-13 Vo sirovih proteina u suhoj tvari obroka, odpetnaestog dana prije telj€nja,

tjelesne mase

iezdes€tog do

,= 13-14 % sirovih proteina u suhoj tvari obroka, od petnaestog dana p jeteljenja do teljenja,

.- 25 %o vlakana u suhoj wari obroka,,-- odnos voluminozne i koncent mn€ hrane:90:10 u suhoj tvari obroka

(ST),.- Ca, 0,30-0,35 % u STi B 0,20 % u ST.

Primjer dnevnog obroka po "steaming up" netodi hranidbe kava usuhostaju.

lzvori Ur€movia,2002.

Zasusene krave od Sezdesetog do petnaestog dana prije teljenja mogu sehraniti zelenom hranom i razliditim vrstama silaie. kao Sto ie navedeno utablici 10.

Krmivo Od 60, do 15, dana Od 15, dana do teljenja

Lucarnino sieno, kg

Suhi repini rezancl, kg

Kukuruzna sila:a, kg

Koncentrat prosj6k, kg

3

10

Tablica 10. Dnevni obroci za zasuiene k@ve od 60. do 15. dana suhostaia

Krmivo Zimski obrok U6tni obrok

KrJkuruzna silaZa kg

Travna silaia, kg

Dj€t€linsko " travna smjesa, kg

20

6

35

Livadno sijeno, kg 4 3

Kukuruzna prekrupa, kg

Slama, kg 3

zvor: Uremovi6,2002.

98Zwnirur UREMOVIC

\- Razdoblje Kolieina €n€rgije u hrani0d 200. do 3!0- dana laktacij€0d 60, dana do teljenja

norma + 1 7 l onorma

+19 %+18%norma

fonzumiranje hrane i proizvodnja do 90. dana laktacijEl(olldina pojedon€ hranq kg ST/danDn€vna kdidina mlije,!* kg

&ll!!!1e!o!el!a ! qtij€lqr ks/danKolldina mlijedn€ masti u mlij€ku, kg/danGubltak tjelesne mase, kg

18,4

?2,41 ,14'1,45

-'t I1 ,2A

-42

1 4 t

2t ,90,811,0936

Cikbehici o kojima ovisi proizrodnja mlijeka '..'--

Slama se dodaje zbog nedostatka suhe tvari u obrocima (zasuSenimkavama potrebno je najmanje 10 kg ST u dnevnom obroku). Uz navedenednevne obroke krave trebaju dobiti 100- 150 g mineralne smjese.

Dnevni obrok moie sadrzavati i druga krmiva u ogranidenim koliiinama:pivskog tropa do 5 kg,

stodne repe do 5 kg,

svjelih repinih rezanaca 5- l0 kg itd.

Hranidba krava u razdoblju kasne laktacUe i hranidba u suhostaju,utj€ae na konzumiranje i proizvodnju krava u 90 dana rane laktacije. To jevidljivo iz podataka u tablici I l.

fauica 11 , Utjecaj hrcnidbe khva u kasnoi laktaciji i suhostaju naproizvodnju mlijek i gubitak tjelesne mase u rcnoj laklaciji

Krmiva u obrocima za zasusene ktavc moraju biti vrlo kvalitetna. Trcbaizbjegavati veiu kolidinu kukuruzne silaie, najbolje je davati oko l0 kg(hevno, Hrana za zasuiene krave nc smije biti smrznuta, prljava od zemljcilipljesniva. Obrok mora biti izbalansiran u encrgiji, proteinirra, vlaknima,nineralima i vitaminima.

Da bi se dobila vitalna telad otpoma navitaminiziranje krava vitaminima A, D,, E i todana prije teljenja i 3. dan nakon teljenja.

E 3,2 Rana laktacija

Razdobte rane laktacije u kava haje okomzdoblje wlo je vaZno u pripremnoj fazi

infekcije, potrcbno je obaviti15. dan nakon zasuiivanja, l0

60 dana nakon teljenja. Tolaktacije zbog formiranja

RSTIJO

99

('inthe iLi o Aoiit u o|i.ri l)toi:\!ntnid ntliieli

f foiz\1)dnih kirpacitcta. _l i l( la

sc posliTc !fh Iuktaci je o ko.jcnlu or isi ukupnalaktaci jska ploizloclnir. I)rc]nr l lroslcr-u i sur. (1977.). zir s! i lki kg porastakolicinc nrl i jcka Lr toj { irzi porciara sc ukupna laktaci. iski! proi/\odrl ja /a2(X) kg rnl i jcka.

Za postizanjc InaksirDalnc proizr.otl tr je Irr l i . jcki l u torr fazdobl. i trnl jr ainrja jc Ir 'anir lba lrar a koi ir jc zrr jcdno s hrl lnidbonl u suhort ir iLr - icdnacjcl inir. Mct(xlc hr-irniclbc u pIiprcnnoj lazi laklLrci jc fr l l iaitc su. ovisno oproiz\ (xlnorn ki lprci lclu Inl i jcanosli . () nrclodiurri l hranidbc ri lsuicnih kruvagtrlor-cno jc u poglul I . ju o hr'arr idbi k|Lrva u !r-r jcnrc suhoslir j i t .

t- l lunoi luktaci i i kr i l \c \c o\isno () kl l)rcitclu froi., \odr)ic. nrolttr hmnit ini l \ ' r ic r larr l :

l . l r lunidba klura niTcg proi/\o(lnog kal)aci lclu rrr l i icir losti .nrl i jcl iu. hi la. jc sastuYni dio Inc(o(lc r i lz( loiur

L h|anidbr kr-ara s|cdrt. jcg Lupacitcta nrl i jcinrrst i . od -15(Jl)

nl i . jcLir. \ i lstu\ ni jc dio nrodil iciranc nrcl(xlc furdoilr

.1. hlunit lbu l i luvu visokoq kupacilclrr nrl i . ictnosti. irrr i lcl (r0(X)kg rD l i j ck r .k l r r a tsir\ l l \ ni . ic ( l i() r))ct(xlc "posPjcicnc" i l i " izazir rr iucc" hrirniclbe

.1. hr ' .rnir lbu l isokourl i . icinih kt in' i l u lr i tnr/ ici jskour fa./dobl. iu.

l . l l rNni( lba krr\r u raDoj l :rktrci. i i po melodi rardoja

l i nlclo(l i f i l . ,doi l l h|rrrr i t lba k|uvu u sUhostuiu pr'ov(xl i l i l sc po I)opo!u,ir u |anoj laktirci j i Ir ' inrtcnj irun ic u\(xl ! nrl i icatrosl r l i uroclno razdobljc po( irrLr. I ' rcnrir lrNaclimu nrclo(lc laztkrja kondici. irr kri tva trcbu sc l i) nif ir l i t lsuhoslr iu. l) fcd lr ir i \uho\1ri ir lrcbr smari i l i kol i i inu obrokl da bi spri jci i l ipojavrr cdcnrl i upl lnih proccsu u vif icn! rr i lkon lcl icrr ln. Ororrl Inctodotn. up|r ih

' i0 dana luklaci ic u !\oLlnorn l i l /dobliu. o(lgo\ al i l i t lcint naatnoD]

lrranidhc l i luvl l fcbl sl)r i lci i l i t taglo nit l i jcr lnjc vi lrcna i of ioqLtait i

| loslLrl lno u\odanjc kra\i l I nrl i . ictnosl. l i ) sc prorotl i lo na sl jcdci i nai in:

A. Pf\Ldo-(csl i l l i rn !td(orl] lql ic_i! di jctalnorr hrlnidbonr krava uz prinricnuobR)kd suslir\ I . icnog (xl:

- l i \ i rdiros si icnl po \ ol j i {oko 6 kg,dan).

- posi ja dncvno od 0.5 3 kg Scsli dl l l l (ur poslupno povearnje).

i \ ' { l i icanosr je konlrol i fxna i.st i dirn.

do "150() kg

(lo 6(XX) kg

h l i ) l l

Cimbenici o kojima ovisi ptoizyodnja mlijeka

B.Postupnim ooveianiem hranjive vriiednosti obroka prema normativimaza progroziranu proizvodnju mlijeka 24. dan. Prognozirana ili odekivanaproizvodnja mlijeka izradunavala sc poveianjem za 25 % kolidine mli-jeka dobivene kontrolom 6. dan. Razdoblje od 18 dana dijelilo se na 3dijela po 6 dana, u kojima je razina obroka postupno povciavana dorazine koju krava treba dobiti prema odckivanoj proizvodnji mlijeka 24.dan.

C,Dvadeset detvrti dan obavl.iena ie kontrola mliiednosti. Ako je kravaostvadla prognoziranu proizvodnju, hranjiva vrijcdnost obroka poveia-vala se za l0 % (najdeS6e s 2 kg konccntrata). To je tzv. avansiranjc.Poveianim obrokom krava se hranila 6 dana. Trideseti dan ponovno jekontrolirana mlijcdnost. Ako .jc krava rcagirala na avansiranje, razinaobroka poveiavana je za joS 10 % sljedeiih 6 dana. Tridescticsti dankontrolirana je lnlijcdnosl. Na temelju utvrdcnc mlijeanosti u nastavkulaktacijg kravc su hranjene po nonnativinla predvidcninr za kontrolomodredenu proizvodnju mlijeka.

Temeljni uvjeti za provodenje uvodnog razdoblja bili su individualnahranidba na temclju obavljenih kontrola mlijcdnosti i primjena vezanogDlCina drzanja

2. Hranidba krava u ranoj laktaciji po modificiranoj m0todi razdoja

Po ovoj se metodi krave u suhoslaju hrane obrokom koji osiguravabranjive tvari za uzdrznu hranu i dnevnu proizvodnju mlijeka od 8 L Obrok0d iezdesetog do petnaestog dana prijc teljenja sadrZi voluminoznu hranu.Ol petnasstog dana prije teljenja do teljenja dnevni obrok, uz voluminoznu[ranu, sadrii do 3 kg koncentrata.

Sest dana nakon teljenia krave dobivaju obrok istog sastava kao usuhostaju u razdoblju l5 dana do telicnja. Primjcr obroka:. livadno sijeno do 6 kg,- kukuruzna silaZa l0 kg,. suhi repini rezanci 3 kg,. koncentrat do 3 kg.

Sesti dan nakon teljenja obavlja se kontrola mlijednosli. Prognoziranamlijeka 24. dan izradunava se poveianjem izmjerene kolidine

za 30 Vo.

l 0 l

t('intfuniL i o koiifita aIisi ptoi:\odttid tlliicko

od 7. do 2.1. dana l irktaci jc hranidbiL krlva provodi sc bez uvodnogr'azdobl. jn ipo nofmativimo / i l l roqrrozimnu koli t inu nrl i jcka 2.1. t l i rn.KonlR)l ir rrr l i . icinosti obavlja sc 24. dln lrLktrci jc.

Ako jc kl lva 24. dan pnrizvcla oackivanu proizvodnju nrl i . ick0. provodisc i( ' f /rrrr.r ' /?{) u\ 'on\ireDir dodirtkorD . joi 2 kg konccntf i i t i i dncvnolr

Ako . lc kr 'ar a fci lgi l lh nir pn o ar ansir 'anjc po eca icnl dnc\ rrc kol iaincnli jckrr. ploroci i sc na ist i nuain lntgt) o\\tn\ inutir i tr t l l l . ( lo.16. ( l irnt ll i lk t i rc l lc .

' l i idcscl icsti drn obll \ I ja sc kontrola nrl i . icinosti. tJ nasti l \ku l lkl i tci . jc

Itr 'art idblr kr 'ulu ffovodi sc po nonrrr l ivirni l /a utvrdenu kolicinLr rnl i jcku.

Mrxl i l lcir irrrorn nrckxlorD hfrni( lbc l ir irva nnkon tcl jcnja izbjcgava scpolIr ' i rrr. j ivan.jc u r 'azdobl. jrr od . l0 r. l i rrra nukon tcl jcnj i l . i lo sc ( l()! lu(lulo

lf iur. icnonr u\o(lnog fuldobl. j i l . Nr t i l . j ni lain izbjcgirva sr: pujavlrrDclrboliakih pofcnrcail i i r (k0lo/i l) Lrirvl sr-cdnjcg grxl i injcg kapacitctanrl i jcinosti o(l .1500 do 6(XX) kg. Kro i pr- inrjenom u u\rxlnonr lrrzdobliu. ir)x)( l i l icinr)t)r)r hf0nidbonr u f iux)i hktrci j i primjcnjujc sc inri i l idurlnu io!| irniac|l lr nofnrif lrni l hraDi(lblr kl ' l r \ i l .

-1. I 'osp.jcicna hranidh:r ! isokoI|r l i . icinih krrvl l u r{no.i hkt ci i i

Nrjvcai jc pft)blcru Lr htaniclLri visokotrl i jcinih krirva Lr 90 ([rnr f irnclaktlci. jc opskrba dovol. jnirn kol i i inanru cnclgi jc i vlaklnu. l1 tazdobljLt rrr ltLl jut i t lo t l t t lukturi l t l t) t tLh! hMti i | ih /r!r ' i . pfcnrN ( lrf l(u ( l9l i0.).

l \^\\11|l iu \r 1 .100 700 ",, i t t) \ ' t lo . i . t .r t) upuiujr nu l)tr)hlt: t t loltsl ir l t l iutosti lntv lnt t i i I i t t \ \ l i t I t t t t t l r) i htkkki j i .

I ' roblcm opskr-be cnersi ionr nlslujc zbog "pragn" btt l tga isnritrr jcnotLlpoli ta kri l \ i r nnkon tcl icnj;1. KonzurDi|anjc hranc rastc spori jc i closti2crrrrksinrum nckoliko t jedlna nakr)r l ort\ orivrnja naksirnrloc pfoi/\ o(lrr ic. Lranoj lLrktrci j i visokomli jeanc kravc proizvocle u nrl i icku /r lutno viSccnc|ri . jc od koli i inc koju nroSu p(rjcsl i nonralno s stuvl icni l lr obrocinta.Posljcdica.jc loga polhrihjcnost l<r 'ava i rrrgrlrvrru en(r,q(lsl iu hi lett((r. l lorczult ira nrobil iziranjcm tjcles|ih nrirs(i i prolcina zbog acgLr sc snr njujel ielcsnr nrNsi.r i nasta.ju rretaboli iki porcnrctaj i . od kojih. ic najioit l k1o:d.Visokonrl i jcinc kravc gubc l jelcsnu rrasu t i ickom rane laktaci ic. kacl le

t r l

', Cimbenici o kojima ovisi pt'oizvodnja mlijeka

pmizvodnja mlijeka najveia a apetit najniZi. Prema Haresingu (1981.)prebrzo gubljenje tjelesne mase (vise od 0,5 kgldan u prvih 70 dana ranelakacije) izaziva metabolidke poremeiaje, smanjuje proizvodnju mlijeka ircproduktivnu efikasnost kava. Gubitak tjelesne mase podetkom ranelaktacije (iznad 5% od podetne mase), prema Mendlcru i sur (1981.),znadajno smanjuje 7o koncepcije i produiava servisno razdoblje zbogmpovoljnog utjecaja na involuciju maternice i aktivnost jajnika.

Povezanost izmedu unoienja hranjivih tvari, proizvodnje mlijeka i{elesne mase krava u proizvodnom ciklusu navedenaje na grafikonu 6.

Cnfikon 6. Povezanost izmedu uno$enja suhe tvai obrcka, prcizvodnje mlijekaitjelesne mase u prcizvodnon ciklusu kava (JPC Livestock Oenkork, 1997.)

Da bi sprijeiili pothranjenost krava i pojavu ketoza, obrocivisokomlijednih krava moraju sadrZavati ve6u konce[traciju energije. To sepostize veiom kolidinom koncentrata u obroku, Sto smanjuje moguinostopskrbe kava vlaknima prijeko potrebnim za rad buraga, masnoiu mlijeka idobre rezultate plodnosti krava.

Veia koncentracija energije u obrocima visokomlijeanih krava moze sepostiii dodavanjem zd.itilenih masti (megalac, zma pamuka ili ekstrudirane

SFEDNJA

Nogativna

* ' * - - -

stvaranle

t| ,4"."*%---;r;

- lr:9:9Tssi - -'

TEUENJE 10 miss€cl

Proizvodni ciklus

GOyED,(RSft/O

103

Cinhctt i t io koj inu o\ '^i prai:\ 'ol iu nl i jeka

sojc) bc/ frekornicrnog povcianjr u(l j0ln konccntft l l i l u suh(i t \uf i ainle seizbjcgava daljnjc srr i iavanje po\tolkr ! lakanil u obfocinl i l . Pfelr i lfczultul inra isna2iran.jn svaki postolak povcailnj l l rDusli u obroku po\ccavadncvnLr pr-oizrodnju rDli jckir 7a {).(.) l ig. Najrccr ffoi. / \odnia rr l i jck{ postiZcsc u:/ 5 6 "r nrlsl i u sLrhoj na|i obroku.

l ' f c r l l l B ros l c fL r (1978 . ) . vc io l r r ko l i a inon r konccn t ra ta u ob foc i rn r

fosl i lc sc \ 'cce pfoiz\o(lnjn nrl i jcku ibol j i t i jcl i laktuci jc. I)rcnl i l lo1rl i lulor 'r l75 o" r( l jcl ir konccr)tf ir l i r ic g()l lr j i l iuri t .

\ccinir irulof ir t l t i i l , t tul j t l l \ t) t . t t t tdtt u.\t lk) i tvutir lutAu u nnoll( l i l t( i i i I i tok)t l l i j r t ' t t i l l I tut(. t (, t t( ht l) t t , le: i l i 70 "".

Kxko proci ie|| i l i ol lskrbl. icnosl visokonli jcinih krara cnelgi. jon?

Opsk rba cnc r -q i j on r nL r ] raTn i j i j c p lob l cn r u hnn idb i r i sokon r l i l cCn ihLrirr, lr . Osrrorni izror crrclui jc jc { lLrko/i l k(r j l nusl i l ic po(l ul icci l icrr rrr ikrr)-orguni:/ i l rnLl u br.rfu! lu. nuivceinr ( l i jclorrr iz niTc nrastr ih l( iscl inrl (NMl().

l ' r op ionsku k i sc l i n l r s l uT i p f c i i \ x i u ku ( ) gL r \ r r i r s i ro \ i nu : / i l s i r r l c r t l{ lr .rkr)/c u proccsu ! lrkr)r)co!cnc/c Lr jctr i . ), la oruj nutin Tirotirt jc tkrbir;t iLt( ) ko ( )0 ' r , , s l uko , / c

( ; l I l ( o . / u ! I n l i i cano i T l i j c l d i s l L r i i r u s in l c /u [ l l ( t o / c i / i l ( ) r t u l c s in lo rc uofqi lni: /rnu kfi ivc. l(onccnll i lci j i l qlLrl io/c !r kr! i rrc rno/c bit i pol iuzl l tcl iol)skfl) l icrr()st i kl irra cncrri jonr . jcr ' . jc postojunl i kadu rpskrt l jcnostcncr-l i jorn ni jc dostatnu. Mobil izaci. jorn \ l i r \ l i l i l ) rr) lsnih rc./cr\ i u kr\ ipo!ccr\ l sc konccntr- lci ja slobrxlrr ih masnih l( iscl inu (SN4K). T!i jc

fol(rzi l lcl . j ncpouzdil l l /r ocjcnLr crrcfgctske opskfl) l icnosli l( f i lvu . icf I i lkortccntruci jU SNtIK ut. jcau i slr 'csofi.

Konccn r rac i i i r kc to l i i ! ' l a u k f \ i l f i r \ i i Dc nx )7c pos ln2 i l i k i ro i nd i kn lo rcnelgctskc opskrt l . jcnosli ier \c kcto t i jel ir u kfvi . ir \ l iaiu kir(Lr sc \capoiu!i l i r koro./r.

Ntil)t)u.dtuiji l)oLd:dtall :u l)k)(iL',1 optlitl,ltcnt)\ti liftt\\t ttt(t!iitr11 )lkrtL ott & ij urtlt u uliicku i t l,rt i kruv. 1,,, ncdoslillilk cncrgiiesnraniLrju sc r lr iklobi u bulagu. u unronijrk koi i nlrslajc mikrobitt lo!korrfaTsflrdnjon prolcini i . rc moTc sc pol| l lno upotri jcbit i za sinlo/u vlasti t ihprolcirra. Vi iak NII u. ictf i prelvi ir ' l sc Lr Lrreiu, pi l rr ic/ ina konccntrirci ia mste

Lr krvi i mli jcku kl lvo (gmllkon 7.).

I ( ] +

aimbenici o kojima ovisi proizvodnja mlieka *.--^

Zbog nedovoljnesinteze bakterijskogproteina, smanjuje sekonc€ntracija proteinau krvi, a kao posljedi-ca toga iuml i j eku .Hmnidbom krava pre-na polleDama na ener-giji i proteinima, kon-cenhacija proteina unlijeku iznosit ie iz-t d 3,2 Yo, a sadtZajureje ispod 4 mmol ulitri mlijeka (gomji li-jevi kvadrant). Nedo-voljnom hranidborrhava energijom i pro-teinima koncentracijaproteina u mlijeku bitde ispod3%iurc jaispod 4 mmol po litrimlijeka (donji lijevi kvadrant). To je dcsta pojava u ranoj laktaciji pri demuse povedava i postotak mlijedne masti (iznad 4,5 %).

Na temclju tih podataka moguic je ranije dlagnosticimti propuste uhranidbi krava, pravodobno ih ispraviti te tako stvoriti osnovu za boljeiskoriltavanje kapaciteta mlijednosti krava ipostizanje boljih rezultata urcprodukcij i.

Natela hranidbe visokomlijetnih krava u ranoj laktaciji

U suhostaju se primjenjuj€ "steaming up" hranidba visokomlUednihkava po Bathu uz zanemarivanje "prejake" kondicije u suhostaju. Po tojmetodi umjerena se kondicija treba formirati u kasnoj fazi laktacije, a ne usuhostaju, jer se hrana efikasnije iskoriStava u kasnoj laktaciji. Pred krajsuhostaja krave treba priviknuti na uzimanje ve6ih kolidina koncenhata i nataj nadin poboljSati konzumiranje suhe tva nakon teljenja.

GOYEDARSTYO

Protein

5,O

4,0

rgija I En€rgija -Protein++Protelnt

3,0

. o . ' , i o ^ o

; ' ' " . . '' " i 1 " t

Energija'--i Energiia-

Prclein- a Protein+1 ,0

47Ureja, mmol/L

10

Grafikon 7 . Povezanost koncentrcciie uteje i prcteina umlikku knva s razliCitim sadrZajina enoryiie i prcteina

u obroku (Mansfeld i Jiryen Fischet,2000.)

105

(" i nl)en i ( i o k o i i N tr ar i r i pt oi : t od n fu tl i j ek u

Prcnr r Ensmingcru i s r r r . ( l9 t l0 . ) \ ' i sokorn l i i can in r k ravanra u rano]ll lktaci.j i . dnevnc proi/\odnlc l5 kg nll i jcka. u s!rhoj 1\lri obroka trcbao l t v i l l l :

l7 - I l l o. i , siror ih plotcinl.

l 6 - l 7 o l , ! l akdna .

6 .1 6 .5 M j N l rL kg ST nck ) cnc r - { i i e .' l tntal l t t i

:r t lotul i hntnit l l t t i toLottt l i jL'(:ni l t l i tu\,t . lc utttkt inulrtokon:ttnintn jt, .wfu twri .t tlsolitnn hrtt tttrru( iit)n (tlrr'lij( Auo o:;nutt\ ' i \ok( l)R)i. i \)( l t t i( , i /ryrful. Konzurnif njc suhe lvlf i u obrocirni l prvihnckoliko l jcd nu nc ffclrzi 1.5' l i , od t jclcsnc nusc kra\i l . lznrcdu (r. i 16.l icdna kon;/unrirrrr ic suhc t\ lr i r i lslc ( l().1 ' lu od t jclosne nrrsc I nirkon l(rgirsc smirrr iLric. ( lo prir l i l rrul p|oizvoclnjc mli jckr t i . ickorn lakl i |ci jc.

Da b i k r r vc konzu rn i ra l c n l j n r i n j c J .5 kg S I r l 0 { ) kg t j c l csne n rasc .pfirrr j0rr i( l j0 sc "i :d: i \ ' t t lutu" i l i " l)o\ l)tdL,tkt" ("t lnl lutgt, l ldiu!") tndt)( ld/ lcl lr l /rr, . Nrrjbol j i naain du sc 1o posliqnc lc l t i t t t t i lhu knttu ktnp!ttntntr tntiurtt 1xt t olli rxl ttltrtjt tht lirutt t tltt( lulitdt tt!.

Pl ir) l jcnonr l lk\ c hflrr i( lbc kft\ c rrc sr) l i . jLr snran.j i t i t jclcsnrr nrLrsu r i ic ot l0.5 kg/(Llrr u pfvih ()0 dirni l l Iktaci jc jcf bi u pro(ivnonr l ]rogl i l ]rsl ir l i pr-o-blcrni u |cproclLrkci. j i kl irr i l . Sloga inr Lr konrplctnc snricsc trcba dirvi l t i viso-kocnclgctska klnrir 'a. kiro !tr) ic prcnr i l i ckstrucl i lana soja i l i mlsl (oko 0.5kg , l dan ) . L l f 0n roV ic i sL r r ' . ( l ( ) 92 . ) sL r uvodcn jcn r cks l rud i l i r nc so j c imds l i uoblokc r isokornl i jeirr ih kfr\ i l u ranoj laktaci j i po\ccali koncentf irci ir .r cncrgi je. i to jc prir loni jelt) signi l lkrnlrxnn po'veailniu drrcvnc ploizvot!r jc nrl i jc 'la 2r,1.2 kg i l i 12.: l l l , do 6.6 ku i l i 19.5' i i , Lr odnosLr na |foi/ \o(luiLr ntl j jckakrnvd kojc l isu dobivulc visokocncrsctsku krnriva. Od ukupnih sirt^ihproteinu. r.r suhoj tv r i obrokr. razgl. l ldi\ i fR)lcini t fcbujLr iznosit i 60 (r5'X,

OsIalo su ncr;rzsradi\ i protcini (b) ' pirss) ir ! l lul.na i l i r ibl i0g bmi[ ir.

Visokonrl i jcininr klavnnra sklonirr kclori polrcban.j0 ! i tamin niacin 6-l l g,cl ln lr i l jo(lna lr i ic i l(X) dan! nolon lcl icr l jn. Oslalc L] vitanrinc. osinrbiotinir. ne lrcbu dodl! i l l i jer ih kravir sanlr sinteti / ir t .

Kot plel i ohroci u hrunitlbi visokotnlijttlttih kxtvu

Sllrndarduoln hralr idbonr kla\ r od\ ojcrinr kl- l)r i ! i rna. frerna froizvodnjinrl i jeka. r 'r ' lo ic tciko poslici txlgovanrjLri i o(lnos suhc tvari izncdukoncen t f i r anc i l o l u r r i noznc h ranc . I L rkodc r sc n0 mo ic pos l i a i

1-Ii ( , 6

Cimbe ici o kojihxa ovisi proinodnja mlijeka

konzumimnje potrebne kolidine energije, sirovih proteina i vlakanajer se tajmdin hanidbe temelji na dvokatnom dnevnom davanju odredene kolidinepojedinih knniva.

Nedostatci standardne hranidbe mogu se ispraviti hranidbom kravakompletnim obrocima po volj i. Prema Ensmingeru (1980.) dner.nepotrebe hranjivih tva za proizvodnju 35 kg mlijeka mozemo podmiriti s 30kg kompletnog obroka sljede6eg sastava:

Kompletni obrok

Krmivo

Kukuruzna sllqiqK!kuruzni Srot4!.€Jnino sij€no

2A6

20Konc€ntrat 46lJkupno 100U kg komplelnog obrokaSLrha tvar, kg 0,72IVJ NEL 4,80

13 ,10Sirovl proteini, %Vlakna,% 11,00U kg suhg tvari kompletnog obrokaIt4J NEL neto energijeSirov'proiein., ",tUakla, %Ioncentrirana : voiuminolna krmiva

6,6618,0015,30

64 :3630 kg/dan kompletnog obroka sadrrlKukuruzna sila:a 8,40Kukuruzni Srol 1,80Lucemino sijeno, kg 6.00Koncentrat, kg 13,80I\,{inefalna smjesa po voljiukupno, kg 30,00Suha tvar, kg 21,60IVJ NEL 144,00Sirovi proteini, kg 3,90Vlakna, kg 3,31

COYEDARSTYO

107

Cimbenici o kojina ovisi proizvodnja mlijeka

lzvor: Uremovid- 2003,

Kompletni obroci sadrZe svc komponente standardne hranidbe pojedi-nadnim krmivima. Kompletni obroci sadr2e u odredenom omjeru homogenoizmijeianu voluminoznu ikoncentrirarlu hranu u obliku koji ne omoguiujeselektivno uzimanje pojedinih knniva, pa zbog toga predstavljaju jediniizvor hrane (Owen. 1978.).

Urjecoj komplctnih obroko ,ta proizeodne rczullote i reproduktivnuefikasnost kmt a

Hranidba komplctnim obrocima po volji krava u ranoj laktaciji u odnosuna standardnu, nonniranu hranidbu pojcdinadnim krmivima bolje zadovo-ljava potrebe krava, postiZu se bolji proizvodni rezultati (Piva, 1985.),bolje isko Stavanje hrane (Rossing, 1978.) i bolja rcproduktivna efikas-nost krava. To potvrduju rezultati vlastitih istrazivanja (tablica 12.).

fablica 12. Utjecaj kompletnih obrok u mnoj laktaciji na prcizvodniu mlijeka

laor: Uremoviarsur., 19O0.

108

Koncentrat %

Kukuruz

{96a-PSenidne mekinjeSuncokretova sadmaEkslrudirana sojaMinerali

1 9 , 0

20,516,5

Ukupno 100,oukgsulqlYq! 119MJ NELsirot p;oteini, %

0,896'72

7,ao

i rcprcduktivnu ofikasnost keva

Pokazaleljvrsta obroka

Normkan oo orolzvodnll Komol6lniobrok40,2

?.573090,4

3,905o

l*,..3,70

177,2

4l .7% mlij€an€ masri1'98 dana 4% MKM, kgMJ NEUKg 4% MKM

?241,43,55

37Do 1. pipusq, danaBrcj osjem€njiy-anja za oprod4LSeruisno razdobljs, dana

75,5' ..

149,4 -

75,O 8 1 , 3

Zroritrn UREMOYIC

Cithbe ici o kojima ovisi proizvodnja mlueka

Na rezultate proizvodnje mlijeka i plodnost krava utjede takoder udjelvoluminozne i konccntrirane hranc u obrocima.

Rezultati ishazivanja o utjecaju razliditog udjela koncertrirane ivoluminozne hrane u suho_j tvari kompletnih obroka u prvih 60 danalaktacije na proizvodnju mlijeka i rezultate reprodukcijc visokomlijednihhava prikazani su u tablicama 13. i 14.

Tablica 13. Utjecaj razlititog udjela koncentrirane ivoluninozne hrcne u suhojtvarikompletnog obroka na prcizvodne rczultato visokomliistnih krava

Koncantrkana :,voluminozna h€naI u ST obrcka

Dnevnaprolzvodnjamlleka, L

% mlljgdnemasti

llllijoka u 305dana laktacij€, L

MJ NEUKg4% MKM*

7 5 : 2 5

6 5 : 3 5

40,5 .*

3.45

7.623"

7.251" 3,90

t4% MKr',l= mijoko koris rano na 4% m.m.lzvor lJfemovia sur. 1990.

Tablica 14. Utjecaj razlititog udjela koncenthane i volumlnozne hpne u suhojIvai kompletnog obrcka na zdravstvene porcmeeaje i rcprcdukivnu

eli kasnost viso kotnl i ietn i h kava

Udjel koncentrala Ivoluminozne hran€

t u 6uholtva obroka

Endom6tritis,[,4aslltis,%

Kotoza, Servlsnofazdoblje,

dana

Brojosj6m6njivanja

75:25 17,6. 1 1 , 8

0,0

58,4 '173

137

2,77

1,85r P < 0 0 5zvor lJramovid isur , 1990.

Na temelju istraZivanja udecaja hranidbe po volji komplctnim obrocimau 60 dana rane laktacijc visokomlijcdnih krava proizlazi da hranidba s vedimudjelom konccntrata znatnije poveiava dnevnu iukupnu proizvodnjumlijeka u laktaciji s niiom masnodom mlijeka. Hranidba krava po voljikompletnim obrocima s veiim udjelom voluminozle hrane utjede na boljezdravstveno stanje krava, Sto pridonosi boljoj reproduktivnoj efikasnostivisokomlijeEnih krava (servisno razdoblje kraie za 36 dan i manji brojosjemenjivanja za 0,92 po steonoj kavi).

COVEDARSTYO 'rl

t 09

("inhenici o klina o|i\i pni:\'olnjd nllieka

Ptcalnosti i nethrst(ki hranilbe kmva konpletnim ohrctima

I'rednosti hranidbc krava kontpl!1lr!u 1)bfocl l l . rr odnosu nastundardnu hranicibLL poid(l inaaniln lrnt ivrnla:. bcz hlanicibc lornplctninr obroci lni l nc rnoZc sc pl int i jcnit i hlanidba klava

1'ro volj i.

. nrogu sc lr imijeni l i , ,1 hranidtru r isokonrl i jcanih kftr\ i t s rrzl i t i tonlproiz!odn.jonr i u mzli i i t inr stadij inrl proizrotlrr jc.

. povcdavaiu ploizvodn.jLr nrl i jcki l i lnl i icanc nnsli ru manii u1()Silk crrcryi. icpo kg m l i j cka .

. prtvciar ' ; t jLr produklivnosl rada zbog nro{ucnosli ntchanizir 'un.ja hranidbckrava.

. povccavir jLr tcpr-oduklivnLr cl ikusnost kri tvi l .

. olklanjr ju I)oia\ u dislokitci ic sir i i l i r .

. orDoguaavil iLr nraski lan jc rrotrkLrsnilr kt.rniva {Ltfciu).

. otnogu[avir ju l iksifarr ic o(inosi l volt l l inoznih i konccnlr i lunih kr-nti lu.

. pri latodli i \ost k)gl ni l i inr hrani( ibc na f l , / l iairc sl ir i \kc \ur, l ir \c.

' / fu)g tt i : t l) talu().\ l i l ,n)l i ult t)t i t l r le hrunilhu ko tplL't t t int ohtrxitnt

sint l t iont tut n ntanL, l tnttt ir lht l inttt t t l tnt i : t rnlul i nt l i i&u.

Ncllosl irtci hrlrni( lhc k|uva !gnrplctrr inr ohroc.(q1

I r ( , i , , . r . r r . r l . k \ : r l i r \ r r r l r"rDikser" Lrrc(l i l ja (sl i-la .1.1.).

rrcckonollr i inosl pf irr-

. jcne u nranjinr stadimai kod krir\ i l niTe lfo-i / \ odn j c n r l i i c k r .

rcie lnga)iranjc l jLrcl iu tbrmifrn ju skupinnkrava po proizroduiin r l i l c ka .

I'

Siika 44 Kamian mjeialica za pnpremukampletnag abroka

0

Cit heiiLio Loiintu oi\i prci:\ndnj.t n1|i&u

4. Nlctod{ hranidbc krava u lraDZici iskom razdobl. iu

Tranzici jsko razdoblje kfava t lajc 20 duna u suhoslaju. i to je dorol jnoza pi jclaz s \ ' isokoVlal(nastog obroku na I isokoikrobni obrok i 2(l clalranakon tel jenja. jcr sc u tom razdobllu javl jajLr mctaboliakc i z. iravstvcncp0relrctnlc.

I{ lrzclobljc tranzici je klava najlaZnije. jc razdobllc Lr proizvodnji nrl i jcka.Kalaktcrizira gu svc nttnie icl ju zu uzinrnrrjcnt hranc t lo tcl jcnjn ispori|)olasl uzrnlania h|anc nakon lcl icnja. ̂1iIn nlLgli ponsl nrl i . ical losti . acstorel iki gubilci l jclcsnc mi.rsc i nrctaLrol i i l<i pofcrrrcair i i . fr4ctrLrol i i l<i izdfa\st lcni pofcnrcarj i (kclo^. nt l i ici tr l g,1)znica. zanraicivanju . jcb.c.acidorc. nrclf i l isi . lnusti t isi i Iatrr ir i l isi) u,/fol(uiLt u SAI) !o(l i injc po l(f tvi100 6(X) dolufu gubit lka. Zbog loui:t sc lr i tnrici. isl \ont |aztlobl. jLr nroraos rgu r ' u l i v i so l (o kon /u l ] i i l un i c suhc 1 \ l r i . cnc r - l i j c i h |nn j i r i h l v i r r i po l r cb r t rh/ir r ir l \1)i plo(Ll i sintozu rnl i . jcl iu nir l ion tcl. icni i l . l i ) sc l tosl iZc kvuli lct l tolnhfrnonr ir i lzninr ( lo(l i l lcirrN koii st i tnLtl i f l t j rL lpcl i l l i f trru. sintcztr nt l i . jcka lcsf l lcairvulLr nrclubol iakc polcrnclrr jc.

l lranidbcnc folrcb0 kri lvu U funotn sUllo\ lu. iu. t |unzici jskoIt r 'uzdobl. jLr Ir i r ro i L rk l i r c i i i po l l n r c f i i l ( ( r j rDc l { x l i " l ( o io i . i c L r r l t { ) f ( i r L ] l r r r c f (19 ( )5 . ) .f tr lc( lcnc su u l i tbl ici 15.

11) nrclodi (poslioicnc i l i izirzir, l jLrco> lrr-unidbc l ir irvrr. da bi sc izbjcgl lncfr l i !nu cncrgclska bi larrca Lr ran0j l .r l . t l rci j i . Ll jLr sc rcl i l ic l iol i i inckonccnll i l lN. Visol i i ut l jcl TiLufici l l ( i to izro|u ik|oba (u,, vi ic o(l 60 ,f;

k0nccIrlr ir l i l Lr ()bfol(u)u7ftrkuic hipcfi lcidi lct (pl l . 5.5) brLfugu i ncpovolj irnLlt lcci l t nr nrikR)b0 burugu. lb dorodi r lo ntclubolial i i l t pofcnlel l t i i :/amriacnjr . ictrc. slubi. jc ploba!c. sklonosli kcro,, i i ld. I ,r inr. jenonr(posp jc i c rc ) hn rn i c ibc po I i ns rn insc ru (1980 ) pos l i i e sc r i so l i l p l o i z -rodnju mli jcka popri laenil ntctuboliakint i p|oba!nint pofcl l tcal l j inlu. I)fcnl lpod . l l c i r ) . l o rdan r i I r ou rc i r a i na . 1991 . . c i t . ( j f bc (a . 2 (X )0 | l 6 lnalploiz(xlni joj l l rni u SAD do ,1.1 ' l l , kra\ 'r bi lo jc zahvaicno nrl i jcdnonrlfoznicorr. kclozonr do 20')n ( i l i 37 ,1,i , pfctne p(rdlt lci l t lu U labl ici 12.).lnctr i t isima do 66r); iTaoslxlon postcl j icorn do 22,1.1, kr.arr.

\ ' lctodon hranidbc kravl Lr t lunzici jskotn rnzaloblju po (irurrrncrLr(1995.) postiTc sc r ' lsokr pr-oizvorlnja mlrjeka s nairnerr]. netirbol i tkih izdravstvcnih porcmc[aja. To sc osn.arujc upolrebon dodataka u tr i tn-zlcl;skclrn razcloblju koj ina sc stabil izira unos luanc ispl icie\a i l i ubl 2ava

l l l

Cinbeniti o kojinn o|isi pt'oiz|od ia lickd

Iablica 15 Hranidbene patrebe krava u rcnom suhostaju, tranziciiskom razdobljui u ranoi laktaciii (Lt Sf obroka)

nrclaboli ike porcnrca ic. lr i l jc( lrra nrkon tcl jcnja. ckononrsl<i jc isplativirLlpolrcbu poscbrrih iz\1)l i t cncl-qi jc ( G rb c i u. 200-1. i :. lelcbx4llladcrylLTitaIicit. Flckiiano Trno kukurLlrlt u odnoslt ril

rnl icrcno zrno povisLl ic dn0vnu rrr l i . jcinost za 2.3 kg nrl i ick . iclpo\ccaYr korlccnlrrci. ju glukuglonc propionskc kiscl inc i ncto cncfr:clskuvfi jc( lnost ob()ka.

. \ l isqko Drqbitr I j ivih l lakana (kao izvor- r:ncrgi jc nikrohinra burlg ). kojcsadfTc rcpini re,,anci. I juskc ul jarica. i l i pit lruka. [crnlentirci. jom tihvlakanir nasli l ic pr 'opionska kiscl ina Lr bufagLl iz krl jc glukogcnczonr

t / \1 , rMi t I k l : \ lO t l (

i

Hranidbene potrebeSuhoslal

do21 dana

Tranz cijaod 21. dana

21 . dananakon leljenja

Ranalaktacija

o d 2 l . d o100. dana

Mlijeinost, kg/danKoli6 na suhe ivar od t jelesne mase, %Suhalvar (ST) u obroku, % min.Kiselost pH, mrn.S rov h prolelna (SP), %Razgradlj ivi prole n. % od SPNerazgrad. prolein. % od SPStruklurna vlakna, %Vlakna iz voluminozne hrane. o/.Sirove masti, "/. maks.Nevlaknasti ugl i ikohidrati , % rnaks.Neto energija MJ/kgKalc i , %

Natrl j , %KLor, %Mangan, ppmKobat, ppmSelen, ppmVitamin A. lJ/kg STVitamin Or, lJ/kg STV iamin E, ppm

1,8 -2 ,0555 .513 065-703s 3040305324,0<0,50o,25010020400100,3038001400t5

1 ,6 -1 ,8555 .5

62-6535 38322463850<0,500300100.2050010-0 ,200,304500200015 40

30 351 ,8 -2 ,055

17 ,O65353522635

0,700.45a,20,0,250,30 0 2540 500 ,10 -0 ,200,10-0 304000120040 25

n l

Citnhcnici o kojima ovisi pni.NoLlnjd nliieka

nastaje slukoza. lJpolrebom visokoprobavlj ivih vlakana stnaniLrie scnepovoljan ui inak pfevelikih kol iaina ikrobo.

. X44$!. koje i Inir iLr 2.25 pula \ isc cncrgi. ic od zrnr 2i larica po!ciavtiukonccntraci. ju cnef!! i jc obfoka bcz suri inog udjcla ( iznad 50 55 ,11,)

i i larica. Vlrst sc nrcic dodati Lr mnoj lal<raci j i i to 2 3 , l /o od suhc tvl l . i

' \crazqratllijlljll protc'j14 i 1q!l1rkisclin4. kii su izvor cncrqi.jc:izblcgavlju r-azglac|r ju Lr buragu tc nc sntLurjLrju pl l bLrraga i apcl i t kf i tvu.310 sc nn)ic do[odil i s topl j ivirn ugl. j ikohiclratinra.

V i so l l r n r l i . j c i nc k ravc i ' 30 kg n r l i j c k l ) u lNa t f i l i cdnN l l k l i r c i i c t f cb l j udobit i clo (r.5 M.' NliL cncr-1ti ic. l5-:10'f; nc\, lrknNsli l) rrgl jr l iohiclr. l la i l(r r lol i ' l i , si lorih pR)lcina Lt S l obR)kr.

Dod(Mni( olitit,t obroli? ktut,u u tru iidisLot nr;lohlju poAuinlos! r'r'lo oprtwhtnim:, l \ l l l i nrlr i j0v bi l(afborrir l (150 gld po I i luvi)st i lbi l izir ir l( isclosl buflun i

f o \ cau r i l ( i ncvnL r p ro i zvod r r j u rn l i l cku z l r I I ' g t nu l f i i cV bc l t l on i l ( l l 0 , 150g/d) ul. icic nu irpcti l kl lvu. l .ol iainu itni lsnoau ntl i jcka; rnalnczi. icl ol isidn i i c pu l c f a l i sc t l o t l u j c zu j cc lno s n i l l f i i c v i tD b i l ( i l $ r )na ton r L t o t l t i o rL r , It l io nraunczijcva oksidu: I .1 ( l i . iclu nxlf i icva bikutl)oni l lu: l .ul i . jcv klrrtonul(27{) 1l{) gkl) ublaTa!ir ncpovol. i ln Lrt jccuj Visol<ih dltcvnih lcrnIcfLrtuflrra krirrc PLrlcr0 s Na i K ni jc dobtl) ( l i l \ 'ut i pri jc tcl jcnju zbrrs rrrrrguccpojuvc ctlorr l i nrl i jcanc q11)7nico nul(on lcl icrr jLl.

. Kvrsnicc i ivc kLrl lulr . \ ikry'rr lr?rr?l ( r, t cL't. t ' r i .siuL djclLrju zir jodno spLrlcrinrn Lr bLrrugLr. L,t. jcaU lrt povcaitn. ic br0ja cclulol i t i i l i ih baktcri ju. nauzimarric sLrhc tVuIi pri ic i nlr l ion tcl. jcDjr. na sntarrj i ' , ,an.jc tubitka t jclcs|cnrasc u fuzdohlju 42 dirna uul<rl l tcl. jcrr ja i nu povcalnjc tnl i . icanosli .

' lnzi11 (l ibrol i l iaki) poLiiu lcnncrrlaci iu vlaklna u bLrlagLr ipr.obuvLr LrLrnkonr cri jcvLt l inrra. (to rczult ira po',,ccrnjcnt holi i inc nl i jckr za 0.t do1.2 ksidrn.

. lrupi lcn gl ikol Lr buraall pr-ct\ 'ari l sc u propionsku kiscl inLr. on u jctr i uglukozu iz l<ojc sc sinlct izifa lal<toza u nl i jeinoj 2l i jczdi. To rrt jcdc nrsnranjcnlc nrobil izaci jc masti iz t jelesnih rczcrri i nakupljanjc nrasti ujctr i . Propilcn gl ikoJ povoljno dicluic na u,, imlnjc hranc nakon tcl jenja inr l(onccnlraci ju glukozc i inzLrl inu bez l<ojih sc l tc rno.ie proizvcstidovoljno energi jc.

n l

Cinlrcnici o kojina ot'isi pni:votlttiu mlijeku

. lqlta&)r-lua!qt!! povisuje u lranzicijskom Irzdoblju konccntracrjupfopionske i nrasladnc kisel inc u buragu ito uticae na poycaanjckoncentraci je glukozc za l5 '% i na smanjivanje kctoza za J5 '%.

. Nlrgll u kolidini od 6 do 12 g clncvno tli tjedna prijc tcljcnia pa &) stodana nakon tcl jcnja snlanjLrjc pojavn kctoza i zamaiac!!e . iclrc tepovcairvl dnevnu proizvodnju r l l i icka u ranoj lakucii i za 6.5'%.

. /-!!!!iqoni !!!tior!!t u ob|oku krava u tranzicijskom razdoblju i u ranojlaktaci j i povisLrjo urinrNn.jc S I hranc. pobolj !ava kondici ju pri je tcl jcnlatc kol i t inu i kakvocu nrl i jcka nakon lcl. icnia.

' Alloni i katjrut Visoki saclrTaj K i Na (i l'% u S-l obroka) fotitc nzvojh ipoka lccmi j c . l ) oda tak an ionsk ih so l i MgSO, . (N l l , ) .SO, . ( ' aSO, . N f l , ( l l

i (a( l cl jclujc na posli / lnic povolinc kisclosl i obfoka.

. A4ioksiclrnsi u obroku krava u suhostrju (t l kaft)ten. vi ldmin A i t)povelar,aju olpor)ost kri lva u lrnnzici iskoln mzdobliu. [)odali lk Sc ivi lanrina I i snr njujc pojavu r/!ostalc postcl j isc inlctt i t isa tc ubzavilinvoluci. iu lrr lof lr icc.

/=q- nrcl j j)nin snrai juic pojrvu icpavosti krin,a ipovccilva mli. jcanosl.I l l l l t l sarlr i i u kcl iranom obliku Zn. (u i Sc. smanjr.r jc broi sonratskrhstanica u nrl i jcku. dodalak jc hrani clva t joclna pri jc tcl icnir krava.

Koniplclnc obrokc kravc clobivir ju nitkon tcl jonia po nctodi hrnnidbckrlva u (frnzici. iskonr r 'azdobliu. Sirstav konrplcl iog obroka (konccntrnci ia

cncryi jo. ' ! , SP.'L r ' lakana) varirt ovisno o visini ploizvoclnic nrl i jckl kravakojima jc namijcnjcn. Mclodom hranidbc krava u lrnnzici iskom razdobli t lposcbnim adit ivirna posliTe sc visoka ploizvodnja Inl i ickit rtz minirnNlnupo javu mctaboli ikih i zdrl!stvcnih porcnlclnj i klav0.

Ako sc n0 rroic prirni jeri t i kolnplotan obrok i l i sLr kravc ni2cgknpacitela |nl i jcanosli . lrcbi l ih hranit i pojcdinainirr krntivinra. Osnovntobrok voluninoznc hranc uzinrir ju po volj i i lo sve kritve ncovisno oproizvodrj i . Na koli i inu konccntrata, koiu su cl<rbivalc pri ic tel jcnjn, odtrcccg dlna nakon tcl jenja dodajc sc dncvno ioa 300-500 g konccnlmla svc

clok klavc ne rcagiraju povcfanjcnr kol iainc n1li jcka. Granica iznad kojc se

konccnlr i l t vi ic nc dodajc.ic 70 7, u suhoj lvari obloka. Nakon toga klave schnne prcnra pfoiz!odnji nrl i jeka. Kravanra nizcg kapacilcta mli icanostinlogu se takoder u hranu ckrdar,ati aditivi prcrna prcporuci proirvodaaa.

Ciuhoiti o kojinu otiti ptoi:tvrluiu tttlil&u

\i lo jc vuTno dr sc u razdoblju lr i ln/ ici. ic kfr\c hranL'\r lo k\ i l l i tctnimrn l r r r r i r r , ' z r i r I t k , r ' r L r t t l r . t , r n r t r k r ' r r r r r r r r r : , . i . _ cc | | \ r . n r , r l r r " r r r / , \ l , r l lui inak do(l ir \ irrr jr skupih acl i t ira. SIt l) i dl i t i r i u obroLiDut r i :oktnl i iL,t:ni l tklrltu !| irl)lt!tit i irr ft,.ultituj lx l\\ttrnt) t l,oi:uttlttjtnr nrlijLlirt.

l l cn ra l l I c rno r i cu i su f . ( l ( ) l { 9 . ) D fos i cana god i i n i r p f t ) i z rodn jam|icku n0 !cl ikinr nrl i . jcdnirr l i rnrrarrr l 0 l lr \ ,r lskoj iznosiia jc 51,)l l .gmlt jeka po ltrr lstcin l i icsian (l l l ' ) l( l i r \ i . i to . ic l)rcnl| l uulofu niskl lp ro i zvo t l r r j u i nc odgo \ .a la p ro i / \ o ( l n i rn ka l ) i l c i t c t i rD r r r r l i i ca r ros t i I IFpasrnirrc. | ( l i rni ls. ia rnl i . jcCnosl frcosl ir l i l l l l l : kr ir\ l l nir \el ikini lu|1lr i t lni l oko5:00 kg rnl i jcl l gocl i injc.. lcclan od l l j tr inih fr l lorlr odstupmiu rnl i jcinostiod f i l l ine (xlfcdcnc nitsl jcr lnonr o\rro\ olrr . ic ncodgor ar'ujuca hr'unidbrr kr 'rn iru suhoslr iu i rrrnoj luktuci j i koja ni. jc usl i ludcna s cncrgclskifr polfcbiInl l l ]kraru u l irzrlobl. jLr l i r lnriranju rr j ihorir hlpxci lcI l . ,r rrr l i icarro\1. I ir jc

poslict l icl pI irrr icnc ncodgo!arir juci lr r lrclo(l ir lrr irr idbc Lr pIiprcrrrrrol l i rzrl k l l l c i i c l ( o i c \ L r nun r i . i cn j cnc l i l u r l r n l r n iTcg u nc l i i cg l i i l p l r r i l c l lnrl l lcanosli .

8,J,.1, Sntlnju i Ausnu luktucijrr

Nukon lunc s l i j c t l c s l cdn ju i k i r sn i r l i r k t l c i . j i r u ko j i n r i r sc i sk r r l i i t u r i rprr izrodni lupireitct nrl i leanosli I ir lnrir irrr rr pl iplcnrnoi I lr i Llklrci ic. Kl() iu fr l f fcrttnr) i luzi laktuci jc l inrni ohnrci rxrru.ju [r i t i srsl i l r l . icni rxlkrr l i tctnih l irrnivu. SLrnlr kvlr l i lclrr irrr obnrcirna rxlgovlr lujLric l iol i i inc.kr !c nrogLr chbit i l tranj irc tVi lr i l )olfchnc / ir odfi i lvunic i i \otu (1r,,( ir iruh rau r ) i z r p r r r i z ro t l r r j u n r l i j c k i r (p ro i zvodnu h r i rnL r ) . K ra l i t c tn i r l i n r i r a0nx )gu f r \L l i L r konzL rn r |an j c t l o ro l l nc ko l i i i nc sL rhc t ve r i ob r ' o l r r . r L ko l i i i n i1 .5 t i o 1 kg na 1 (X ) l g t j c ' l csnc n tsc k f r \ c . i t o o \ i \ i o s t l r l i j LL l uk tuc i j c idnelnoj kol i i i r i rnl i jclu.

Orgrnirrci ix hrl lD.i |rn. i l l kravr

U sreclnjoj i kusnoj laktrci j i l<I. lrc hfirnirro preD ducvnoj Proizl 'ot inj inrl i jcl(r uslurrovl. icnoi ur kontR)l i nrl i jcar()sl i l i r ir jcnr rnnc lal i1lci. i0. ()snoVni

obrok srsl irr l jcn.ju od volunrinozne hfuno. Osrov0in obrokonr podl]r ir 'uiuse potfcl)c kf l l ! l r rud12nolr hfanorn i l tr lrnj iVinr tr.arinrl polrcbni r zaodrcdcnu koliairu rr l l i jcka. Potrebnu hranjiru zir rnl i jeko proir\cdcno i/rra(lkol i i inc koja sc podmirujc osnornirn obnrkonr. nadoknaduju sc snricsonr i l ikonccnlmtonr,

5

( iDthrnh I t) kolitiitl o|isi pni:\\ )tjd nliiakd

Ichnika hrlnjcnia krava ovisi o naiinu dr2anja inrl i icanosti kf i ! \n.\t / l lninr ni lainoln drzanj4 kravc su urcclrrsobno odvojcnc prcgfi ldorrr. pa ncnlogU.jcsl i hmnLr susjednilr krnvirrDil . KoliainlL krnriva u osnornonr obfoku

.jc jcrlnaka zir svc kravc. Po prt izvcclcnoj kol i i ini mli jeka kri lvc ( lobivltu

Proir!odni ob|-() l( sasta!l jcn od konc0nlfutu.

Ll slobodnom naainu dr; lrr j i r kntlc su podijcl jcne u skupinc foplosjcinoj r lncrnoj ploizroc|r j i nrl i jcka. Osnolni obrokjc uit jcdniiki za slcskLrpirrc k| irr l l . Sr aka skupinr t iobir u (xirc(lcrru kol iainu korccnlrala. or isnoo h lL r j L r k ra r l i p ros je ino j c l nc rno j p ro i z ro r l t t j i m l i j cka u skup in i . O \ l k l \nrrairr lrrarr i( lba jc ncracionahn jcr-nckc kravc dobiiu rnirntc l t t iutc. a nckc\ i ic orl l)otfcbnc koli t inc zir prr izvrrt lnju mli jcka. Ako jc hlanidbakonrl) iLrl()r ' i i l i funLl. kr-nvc clobivuju konccrtf l t po proizrct lcrroj kol i i ini

r l i . jcl( ir u l .{)rDl) j l l lorsku hrnnil icLr.

I J slobrxlnorn naainLr dtrni l kfuvc sc n]ogr.r lrr i tni l i konrplctninrob|1)l,or)r. I lcdLr\. icl zi l l r iuricrrLl r)! ' r){ ni lainu jc !cl i t inu l irnnc. Za l ir Irncrcl ir ' inc isptrt i 100 lfr\r rc isp[r lr sc nrbir\ l . i i r l i skufu o]r iLscr) prikol icu i l ikarrt iorr za rrt i . ici iuric krnrir u.

.\ko lrranir lba lonccnlmtonr ni jc konrpjutoIiz iruna- ir dnc\nir l){) lroirr i i ljc iznud (r kg. Lrkupnu koli i inLr konccntrata tfeba podiicl i t i u vi ic ob(rkn.I 'rcnra rczullal irnu istf irTivi ia. hfuni( lbor)r islc kol iCine konccntruta u ScstLIr iLr\ l() u l f i ob|oka. konzLrrni|un.jc konccntf l tu vcac.io:,u I kg. I pr 'obirvir. icholir. l i ) ul icac nir povcairn.ic dncrnc ploizvodnjc nrl i jcl ia (za 2.0 kg).pov r : ca r r j c ' 1 , i , rD l i . j canc mrs l i i nu bo l . j u pc rz i s t cnc i j u L rk t r c i i c ( ( i r f i s0 f . .I ( )85 . ) .

Visokonrl i jctninr kralunlr trcbu onlrgucit i po \ol. i i uzirDirrr ic urincrrlN rr i turninu unri. jcianih u rDindlir lr ]c sr)r jcsc. Ll \cTrnonr suslr\u drTllrr i i l lo sanlr.7c Posti i ' i posta\ l i rnienl fosurlu s nrincf lnirrr snl icsirnu rlr prcgri ldui z rnc t l u rh r j u k rua ( s l i ku -15 . ) . l l r k rbodnorn nac inu d rTan j r pos la \ I . i a i u serDinrfr lnc <ciglc, i l i kanrena sol kojc k|uve nogu l i lat i fo !() l i i . N.t o\ l l lr r a i i r r snabd i . l u r l l u s r n r i nc l l l i r l l i r i t u r r r i n iu ra u op t i u r l l n i . j i n r ko l i i i nama.

Vf lo. ic Vlqno:

O(lf1u!rt i vrlovc Lr i istonr stuniu s\rkodne\nirn t i iccnicur o(l /rostl l lchf i l Ic :

Orno{Lrci l i kra.,ama dolol jnu l iol i t inu svicze lodc ugrldtt jont poji l ica(s l i k -15 . ) :

I

Cimbeniti o kojina ovisi proizvodnja mlijeka

- Hraniti krave u toanoodrcdeno vrijcmc. Mi-jenjanje vrcmcna hra-nidbe utjeie nepovolj-no na proizvodnju mli-Jeka;

- omoguiiti kravama do-voljno vremena za pre-iivanje. To sc postiieleianjcm krava na lc-Zistu s dosta prostirke,bez buke i uzncrnira-vanja.

Slika 45 Posuda za mineral"u smiesu (hle\o)

Ndtin hronilbe krur'a obziron na vrslu voluuinoznih krai|a uosnovnon ohntku

Standardna hrrnidba kmva pojcdinainirr krnrivinra moTc sc ostvarit iprimjcnom tri vrstc osnovnog obroka:

A. Zelenonr hranorn

B. Konzervimnom hranonl

C. Kombiniranjcm zclcnc i konzcrviranc hranc

A, Osnovni ohrck - zelent hrana

Radi pojeflinjcnja mlijeka potrcbno je u razdoblju vegctacUc kravchraniti sto veaom kolidinon zclcne hranc: luccmonr, lravonr ili djctelinskohavnim snljesama, sirkom, orvenon djctelinom ild. Hlanidba mladirn,svjczc pokoicnifi zelenim kmrivima, nora biti stalnr, bcz icstilr promjena usastavu dnevnog obroka. Do promjcnc osnovnog obroka nrozc doii zbogkise i nemogutnosti ulaska mchanizacije u tablu.

Zbog nedovoljne kolidine zelenc hrane u obroku, potrebna .ic vccakolidina skupih koncentrata. Zato je najboljc u dnevni obrok krava ukljuditipasu gdjc godje to moguie.

Hranidba zelenom hranom najracionalnij i jc naiin koriStcniavoluminozne hranc, jer su gubitci hraniivih tvari najmdnji.

GOt:ED.tR'ft O

1 t1

Cinheni.i o kojina ovisi proiztodnja mlijcka

B. Osnovni obrok - konzeNira a rolutttihoT,na htdna

Kada ni je nroguia stalna hranidba zelcnom hranonr t i jckom vcgetaoije,potrcbna . jc stalna hranidbu konzer! iranom volulninoznon hranolt l :razl iait im vrstarnir si jcna isi laze. Na ovaj naiin se postiTc uicdnaicnijadncvna proizvodnja mli. jcka idobla pcrzistenciin laktaci jc bez padovr up ro i zvodn j im l i j cka .

('. Kotlbi tt i rattl i os,, or,n i ohrok

Kotrlbinirani osrtovni obrok sitslavl. jcn jc ocl zclcnih i konzcrviranih\ 'olunrinoTnih kfnrir 'a. r onrogutlva Lrpolrcbu i/clcnc h|i tne kad god jc tomoguic. Kolnbinifrnim osnovninr oblokorr izbjcgirvaju sc posljei l iccizostarl janja zclcne hranc iz obroka zbog visc si lc (atrnosl.:r i l i jc, kvaroyimchlni/a0i ic i1(1.). Hflnj ivc tvari iz zclcDc hranc (u sluiaju iTosti lvl iaria)nrdoknilduiu sc povcaanjcnr kol i i inc konzcn iranc htlnc (si l i r2c. sjcnazc) zi ldi ju plobavu v0a postoic nrikfobi u bulagu.

' l rko sc nc srnrnjLrjc

uainkoli tost pfobrvc i izbjcgara lal iranjc u ploizrodnjimli lcka.

P lcn ] i r non l i r t i v i n r i r po l i nsm iDgc fu ( l 9 l l 0 . ) k r t v t j c l csnc n t r so 650 kgidn$nc proizvoclrr jc 25 kg mli jcka tfcbr kon/unrif t t i 19,5 kg suhe tral i(3 kg S' l / l(X) hg t jclcsnc nrasc) i u kg S l min. l5 '1, sirovih pfolcinl ( ' l ) SI,)i r) l in. l7 '1,; \hkanx (91, V). Nlvcdcnir)1 nornlati l inlt mogu rrckrvolj i t idnovni ob(rci A. I l i ( razl iaitog sirst lvi l . obzironr nr vfslu voluminoznehrlnc. nnvcdcni u sl jcdcaenr prika/ul

Dnevniobrok B cA. KrmivoZelena lucerna, kgKukuruzna sila:a, kgLlvadno si ieno, kgLucernino si jeno, kgSuh rep. rezanci, kgSvje:i pivskitrop, kgKoncentrat, kg1\rineralna smiesa

30

4

5,8po vol i i

25

2

5

po vol i i

2015

33

4,9

oo vol i iB Hranjve tvaf u obrokuSuha tvar, kg/danMJ NEL/danIt J NEUkg ST

19,41 T 0 , 5

5.68

19151 1 1 , 6

5,72

19r5110 ,4

s,68

I (

sir. prolein/kg sT, %Vlakna/ko ST. % 22.5

15 ,0189

15.22 1 , O7A:22Volum nozna : koncentr rana krmiva 75:25 77 23

C Saslav koncentrata

Krmivo %

Kukuruz 7,O36,040,0

3,5

25,030,01 0 , 0

3 , 5

l,4ek njeSuncokretova sadmaEkstrudirana soial\,4inera iUkupno 100 ,0 100 ,0 100,0

N,,U NEL/Kg

sP, %7,05

17,706,00

5,6824,801T ,40

6,2820,30

8,90

Cimbenici o kojima oNisi ptoiz|odnja mlijeka

Opicnito. svaka pforn_jcna u sastavu obloka (icsti pri jclazi sa si laio nazclcnu hftnlr i obrnuto, acsto izostavl. irnjo iz obroka svjolog pivskog trolai l i svjci ih rcpinih rozanaca itc1.) Lrl icac na varir irnjc kol iainc i kal(voacmli jcka.

U nonnalnirr uvjct i lra poslovanjr ln!kovi htuit i( lh( u ptaizvalnt) jctjoi ! kg ntlij(Lu izno\a 50 do 55 % ik) ztld(:i, tlLt sc snunjirutiicrlttoiko,u hrunilhe no:e zndidjnije pt)l)t)ljiali ekononittlosl proizro(ltiirnlrTclra. Troikovi hfanidbc ovisc o ci jcni hlanjivih tval i u pojcdinirnknnivirra. Najjcf l ini je hranjive lvuri su u paii . koja sc ncdovoljno korist i uhranidbi krava. Skuplja cncrgi ja iprotcini u razl i i i t im su vNlrrr la si laTa,srjena i nusprolzvoda prchranbcnc induslr i jc: satmama, rczancinla Scaorncrcpc, mckinjanra. pivskom trolu. Najskuplje hfrnj ive lvari su ukoncentratirna ili smjesarna proizvederlil11 u tvolnica]na stodnc hranc.

8.3.1. Zuito je potrcbno osbiriti |isoku ptoizvodnju nlijeka po kravi?

Visokomli jednc krave daju l0 50 % vi ie rnl i jeka. jedu 10-20 % vi icsuhe tvai obroka i bolje iskoriStavaju hranrL za 10-15 '% ncgo kravesrcdnjcg kapacitcta mli jcdnosti.

Najhalji linancijski rczultdti postitu se najvelom proizt,otbtiun ntlijeka.Prihodi i f inancijski udinci rastu s porastom proizvoclnje. Sarno visoka

cot LDtRSt lol t 9

(intbenici o kojina ovisi ptoiz,,odnja nlijeka

ploizvodnja mli jekr po kravi moic bit i unosna i gospodarski opravdanu( l I a l uSka . 1999 . ) .

U stacl imir visokc proizvodnjc rnl i jcka niZi su l iksni troikovi po kgrnl i jcka (tfoikovi cncrgi jc. amorl izaci je krava, oprctnc inastunbi. di iclaosobnih dohoclakr. otplalc krcdita i td.). Cijcni l hranc ni ia . ic po kgproizvcdcnog nrl i jcka. jcr jc uzdfznir hrana l iksni troiak i sniZirvr sc po kgnli joka poreianjcrn proizvoclnic rnl i jcka po l i |avi. l-o jc vir l l . i ivo iz podatakau tab l i c i 16 .

Tablica 16. Utiecajvisine proizvadnie mliieka na utrcSak neto energiie hrane pa kgmlijeka kftve ttelesne mase 650 kg

' !r 50 9'! t.olkova ra lrranr 50 % osl.l lroik.vz v . r : U . i r . v c 2 0 0 2

( i . jcna h|anc po kg nrl i . jcka izraiunutu jc nit lcrr lcl ju prosjcanc cl. lcDc M.lNIrL u irnosu 0.20 kunr 7r knniva kojr sc nulicicc upotfcbl j l lvr ju t lhfarridbi kfavri

zvor U re ni.v c 2002

Kako visina proizvodnje rnl i jcka po kravi Lrt jcac na proizrodn!L ci icnu idobil u proizvodnji nrl i jcka priki lzano je u tabl ici 17.

I

PokazatellGod Snja proizvodnla rnl i jeka, kg

4 000 6.000 8.000l-)zcJt2na hrana(god Snle nelo energile, l\/lJ NEL/kravDProdukt ivna hrana(3,0 MJ NEL/kg ml i jeka - ukupno I \ ,4J NEL)

1 1 4 5 2

12 000

11.452

1 8 . 0 0 0

11 .452

24.000

Ukuono 23.452 29.452 35.452utrosak neto energi le, IVJ NEL/kg m i jeka

Cijena hrane kn/kg m i jekaPro zvodna c jena kg rnl jeka* knProdalna ci jena m jeka kn/kgFinancjski rezu tal /kg ml i leka, kn

5,861 , 1 72,342,20

- 0 1 4

4 9 10,981 , 9 62 2 0

+o.24

4 4 30,891 , 7 82,20

+0 42

Kn/kg N,4J NELiKg Kn/MJ NEL

Sileno

KLrk. sila:a

Konceftrat

0600,301 ,50

3,00180650

0,20

4 , 1 7

4,23

o.20

l t 0

iimbenici o kojima ovisi proizvodnja mlijeka

17. Ekonamski prcradun GZtei h razina prctzvodnje (u kunana)Opis/prodano mlileko po kravr (L) 3 000 4.000 4.500 5.000

PRIHODI 8.946 I 923 10 901 11 878

IZDATCI 5.370 5 692 6 326 6.934

TBOSKOVI( zdalc +Amori zac ja+Zaledn 6kl lroskovi) 6 721 7 043 8.295

Zaiedni6k troakov kucansiva 3381 0 1 3

3381 0 1 3

3381 . 0 1 3

338

DOHODAK 2.226 2 882 3 225 3.585

FINANCIJSKIREZULTAT 3.576 4 231 4 575 4.944

Prozvodfa ciiena (prema zdatcima) kn/liiraPro zvodna cijena (prema swarnirflroakovima) kn/liira'

1 7 9

2 2 4 2 0 5

1 , 6 2

1 , 9 3

Prodalna c jena mlijeka 2,46 2 4 6 246 2,46

Dobit po rri mlijeka 422 0 4 t 4 4 7 0,53obuhvacen zdatc 2a stoa. ! hranu repromater ja l . !ast t rad !suge' obuhvacen naveden zdalc i lroskov amorlizacte opi tro6kov, os g!ranla

zvo. Bosn a I sur .200t .

U 2000. goctini prosjcdna prodajna ci jcna rr l i jcka u f i tvniddfskonlpodrui ju iznosila. jc 2,4(r kuna. Plcnrn kalkulaci. j i proizvodna ci jcna rnl i jcka,na razini proi/vodnjc otl 3000 kg po krdvi. godiinic iznosi 2,24 kLrnc i toomogudava dobit 0,22 kunc po litri rnlt.lckit. Ptrtizluzi tlu jc prodajna cijenonlijeku povoljnu i(t onogulayu dohit val pri :rcdnjoj ptrtizwtlrtji mlijckopo fu'd|/. Dobit sc povciava pomstom proizvodnjc mli jeka na 0,53 kune poli t t i mli jcka godiSnionr proizvodnjom ocl 5000 l i tam mli jcka.

Proi:luzi tltt je visoku pntizvo&tju mlijeka rentubilniiLt i ckonomiinij.lnego ni;o, pu .ic poht'bt1o paduzeti .rye mjerc Llo se poholi.iajLt utetipraizyodtije (osobito hranidba) i tako maksimalno iskoristi proizvoclnikapaoitct mli jcdnosti krtva.

U novije vri jcmc, uz razinu proizvodnjc rr l i jcka po kravi, postavl ja sckao svrha ckonomidne proizvoclnjc i cfikasnost iskoriltrvanja hranc po kgnrlijcka kao idugo\acanost krava. Radi toga se, kod odredivanja uzgojnogcilja u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoi treba uzeti u obzir nc samo visinaproizvodnje mlijeka po kravi, nego i efikasnost iskoriitavanja hrane po kgnlijeka, tc dugovjednost krava, o kojoj ovisi ukupna Zivotna proizvodnjamlijeka i tcladi po kravi.

GAfLDARSTYO

l2 L

- Cimbenici o kojima ovisi proizvodnja mlijeka

Buduii razvoj mlijeanog govedarstva heba temeljiti i na sniZavanjutroskova proizvodnje, a ne samo na povedanju cijene mlijeka, sto se mozepostidi primjenom racionalnijeg managementa u proizvodnji mlijeka(eftiniji nadin drianja, suvremeniji nadin hranidbe i lijedenja, boljaDreventiva itd.).

8.4. Kadtovi i organizacija rada

Kadrovi su vrlo znadajni jer o njima ovise rezultati u proizvodnjimlijeka i mesa. Pod pojmom kadrova podrazumijevaju se strudnjaci,nositelji managementa u farmi, ali iizvrsitelji koji provode tehnoloskiproces (hmnidbu, preventivu i ostale zahvate) u procesu proizvodnjenlijeka. Ulaganje u kadrove najrcntabilnia je investic|a. Zato le vrlovaZno obrazovanje kadrova (na tedajevima, struanom literaturom,srcdswima javnog informiranja, TV, radija), i upoznavanje s najnovUimdostignudima u proizvodnji mlijeka i mesa,

U proizvodnji mlijeka vrlo je valna organizacija rada na farmi.Organizacija rada mora biti racionalna iomogutiti postizanje visokeproduktivnosti rada. Ona mora biti i ahaktivna, odnosno djelatnike uproizvodnji mlijeka treba izjednaditi s djelatnicima u ostalim djelatnostima.Dvosmjenski rad u proizvodnji ulijeka (u odnosu na dvokratni rad\ dao jedo sada najbolje rezultate, mjerene ne sano koliiinon mlijekq nego izadoro lj stvom zapos lenika u prcizvodnj i mlueka.

Zvoninir UREMOYIC

t22

Laktue$uProizvodnja mlijeka od teljenja do zasu5enja krava naziva se laktacijom.

Ttajanje laktacije razlidito jc i ovisi o viSe dimbenika od kojih istidomolplsminu, dob, kondiciju, plodnost, hranidbu i zdravlje.

Stawlarclna laktacijd tlaje 305dana ili l0 nieseci. Kraia laktacijapremdunava se korekcijskim fakto-rima na standardnu )aktacijLr. Tijeklaktacle moze se prikazati krivu-ljom u kojoj sVaki mjesec ima svo-ju relativnu vrijednost. Postojel. idealna ili nomalna laktacijska

kiwlja,. swama laktacijska krivulja.Tijek idealne laktacijske krivuljc

prikazan jo na grafikonu 8.

Vrh ptoizvodnje mlijeka u laktacijiNiZe i srednje proizvodne kave postignu maksimalnu mlijednost u

drugom mjesecu laktaclc, a visokomlijedne kave izmedu 60. i 90. danalaktacije. Raniji vrh laktacije znadi dostizanje niieg vrha. Procjenavrijednosti maksimalne proizvodnje (MP) mozc sc obaviti na temelju

GOI|EDARSTVO

123

Grafikon 8. ldealna laktacijska krivulja(U renovi6, 2002.)

Lalctadj0

prosjedne proizvodnje (PP) nl i jcka 4. 5. i 6. dan nakon tcl jcnja, pomoaujednad:be za pNotelke i vi ietelkel

MPpryotelke: - 1,4 + 1,57 x PP

MPvisetelke :- 1,4 + 1,38 x PP

zvof Grbe ia 2000

I{azl ika izmcclu poactnc prosjcine proizvoclnje mli jeka i maksirralncproizvodnjc nrl i jcka rnoic varirat i od 6 kg u krava s clncvnonr proizvodnjommli jeka 20-25 kg. i vi ie od l0 kg u krava kojc daiu 35 do 40 kg nrl i jckadncvno.

O vrhLr nrl i iodnosti ovisi ploizvodnjr mli jcka u 0i. jeloj Lrktoci j i . Bitno jc

da krava nraksimalnu proizvodnju zadr' l i i to ctr l . jc . jcr cc imati voiuproizvodniu t i jckom 0ijclc laktrLci jc. UkLrpna proizvodnja u l0 micsccilaktaci jc u l<orclaci. j i jc s nraksinralnonr dncvnorn proizvoclnjonr ostvarcnonru 2. i l i 3. nrjcscou laktaci jc.

Prcma I lroslcru (1975.) poraslom vlha pr-oizvodnjc mli jcl<a za I kg,rasto pfoizvodnir nrl i jokr u ci. jckrj laktaci i i zr i 200 kg. Ako su kravc slabi. jckonclici jc. i l i nisu opskrbl jcnc dovoljnom koli(: inonr oncfgi. ic i plotcina.ostvarit ac ni i i vrh mli. ic<)rosti i nranju ukupnu laktaoijsku ploizvocinju-

Ukupnu prognozir-anl pr-oizvotlnja nl i jcka (UP) u slan(ldldnoi Ial(taoi j iviSctclki dobijc sc mnoicnjcm l\4Psa 190 i zd pfvotclkc s 220:

URkg= I90 x MP kg/dan za vi ictclkc

UR kg : 220 x MP kg/dan za prvotelke

zvor Grbe ia 2000

Naliotl postignutog vrhu ntli.jtinosti kra: r,iDlc ptolitlt nunju ktlittinakt|] zhog (tega s? lnoitiujc ltoizratlnju nliiekd Lt osldlin miese(i 14

9.1. Tiiek laktscijc ili perzistencija laktaciie

Laktacijska klivulja predstavlja kretanje razirlc proizvodnjc rnlijckatijekom laktacije. Tijek laktacije odreden je nasljednorn osnovom idirnbenisima vadske sredine, a prikazarl krivLrljom naziva se perzistcnci.ialaktacije ili ustrajlost laktacije. U m.jesecu nakon teljerl.ja iznosi 62 %. a u

l l :1

Laktacija

u 2. mjesecu laktacije.ako zd't)riara s 40 '% ili

desetom m.jesecu 59-60 % od proizvodnje mlijekaDobraje pelzistencija ako zavtiave sa 70'%, a loiamanje.

Ako je u zadnjem mjesecu laktacije dnevna proizvodnja mlijeka manjaod 50 % od proizvodnje postignute u 2. mjesecu laktacije, potrebnoje:

' pojadati kontrolu muZnje kava,. nefunlcionalne muzne jedinice zamijeniti ispravnim ili suvremenijim

muznim jedinicama,. kontrolirati kondiciju i gravidnost krava,. analizirati hranidbu kava u zadnjem dijelu laktacije,. bolje kontrolirati zdravstveno stanje krava.

U krava s visokom proizvodnjom mlijeka slabija je perzistencija lak-tacije. Bolju perzistenciju laktacije imaju pwotelke. Takoder laktacijskakivulja s jakim porastom na podetku laktacije jade opada nakon postizanjavrha (Jakopovi6, 1993,). Perzistoncija laktacije najvi3e ovisi o hranidbikava i nanagementu.

Ranijim istraZivanjima nastojalo se odrediti odnose pojedjnih dijclovalaktacije. Prema Johanssonu i Hanssonu (1940.) ocjena perzistencijamoZe se ocijeniti indeksima dobivenim dijeljenjem kolidine mlijekapostignute u drugih 100 dana s kolidinom mlijeka u prvih 100 dana, Takoizradunat indeks ne treba biti niZi od 80 %. Indeks dobiven dijeljenjernkolidine mJijeka iz tre6ih 100 dana s kolidinom mlijeka ostvarenom u prvih100 dana )aktacije ne treba biti niZi od 60 % (grafikon 9. i 10.).

Gralikon 9. Dabra perzislencija la|laciiee Grafikon 10. LoSa perzistenciia laktacije(Urcmovi6,2002.)

perzistencije laktacije po Johanssonu iHanssonu:

GOI/EDIRSTYO

(U tenoviC, 2002.)

izradunavanj a ocjene

t25

- Laktacija

l. 100 dana 3,000 kg mlijeka,

2. 100 dana 2.400 kg mlijeka (2,400 kg : 3.000 kg = 80 %),

3. 100 dana 1.800 kg mlijeka (l.800 kg : 3.000 kg = 60 %).

Ukupno 300 dana 7.200 kg laktacijska proizvodnja.

Prema kasnijim istraZivanjima tijek laktacije moze se matematidkidefinirati primjenom fomule po Wo odu (1969.):

Y^ = anbe ""y" = kolidina mlijeka u n tjednu laktacijec = baza prirodnih logariramaa, b, c, = konstantea = prosjedna dnevna proizvodnja mlijeka na podetku laktacleb = uzlazna faza tijeka laktacijec = silazna faza tijeka laktacije.

Na temelju ovog modela mogu se izradunati, metodom multiple nelin€-ame regresije, parametri tijeka laktacije a, b i c.

Uz pomod Woodova opisa tijeka laklacije moZe se pouzdano odreditinjezin tijek. Matematidka definicija tijeka laktacije moze se primijeniti priprojekciji laktacije, Sto je vaZno ne samo za praienje tehnolo5kog procesanego i za uzgojno selekcijski rad,

Aimbenici koji uieiu na tijek laktacijske krivulje

Tijek laktacijske krinrlje uvjetovan je genetskom osnovom (h' = 0,3-0,4). Zbog togaje pozeljno provjeriti tijek laktacijskih krilulja kderi bikova.Bikove, dije kCeri imaju strmu laktacijsku krilulju, treba iskljuditi iz uzgoja.

Na laktacijsku krimlju utjede, osim genetske osnove, i velik broj nege-netskih dimbenika. Paritet laktacije, sezona! seryisno razdoblje i stupanjiskori5tavanja kapaciteta za mlijednost utjedu na ukupnu kolidinu mlijeka itijek laktacijske kivulje (Jakopov i C, 1992.).

Odstupanje od idealne laktacijske krilulje moze nastati zbog djelovanjarazliditih dimbenika:

l. Utiecai kondiciie

Nedovouna pripremUenost krave za laktaciju nepovoljno utjede na tij€klaktacije. Proizvodnja mlijeka vrlo je napoma. Za sintezu I kg mlijeka krozvihe mora ptuti oko 500 L kni. Ds bi krava mogla proizvesti veliku

ZvMini UREMOVIC

t26

kolidinu mlijeka, mora biti u dobrojkondiciji. Ako nema dobru kondicUu,petzistencija laktacije imat ie ovakavtijek (gmffton 11.).

2. Utiecaj hranidbe kava

Nedovoljan sadrZaj energije ipoteina u obroku krava dovodi dovarira.nja proizvodnje mlijeka tije-kom laktacije i odstupanja od stvamelaktacijske proizvodnje (grafikon12.). Zato visokoproizvodne kavetr€ba haniti ujednadenim obrocimaneovisno o godisnjem dobu.

3. Utjecai upale vimena - masti-tisa ili metabolidkih poremeiaja -ketoze

Nagli pad proizvodnje mlijeka ulaktaciji nastaje kao posljedica upalevimena ili metabolidkog poreme6ajaketoze (grafikon 13.). Nakon sanira-nja upale vimena ili ketoze proizvod-nja mlijeka poraste, ali ne do one m-zine mlijednosti koju bi kava imalada nije bilo zdravstvenih poreme6aja.

4, Utjecaj steonosti (gmvidnosti)

U 5. mjesecu gavidnosti opadarnlijednost kave kao posljedica hor-monahog disbalansa. Pad mlijedno-sti blaZi je nego kod mastitisa ($?fi-kon 14.). U gavidnih krava, poslije 5.mjeseca steonosti, smanjuje se brojepitrlnih stanica u alveolarna pa iproizvodnja mlijeka, 3to se ne doga-da negravidnim kravama u laktaciji.

E

Grcfikon 11. Utiecaj kondicije kava natiiek lakacije (U renovi6, 2002.)

E

Grcfikon 12. Utjecaj nedostatne hmnidbektava na tiiek laktacije (U renovia, 2002.)

Laktaciia . "*J

Gmfikon 13. Utjecai mastitisa ili ketoze natijek laktacije (Utenovi6, 2002.)

E

Gnfikon 14. Utjecaj gravidnosti ktavana tijek laktacije (Utemovia, 2002.)

@t/ED,4RSlyO

t2'7

Ldktacijd

9.2. Cinbenici koji utjelu nu laktutijslia proizvrdnju

lu:.t itkori:tuI ni t)n)i:\'otlnt)g ktl\k itt'tt! nliiclnosti kruru

Nakon 9(l dana lane laktlci. je nastrvl ja sc lazclobl- ie srcdnjc laktaci jekoja trajc 150 dlna i kasnc laktaci jc u l f l i l rr iu 60 dana. I{azcloblje sreclnic ikasne laktaci jc . jc f ' rza iskoIi i tavrnju prrr izvodnog krpi lciteta nrl i jcanoslikravc. U tcl lazi trcbr hrnrri t i p|crnr kol i i ini pnrizvcdcnog nrl i joka Lrtvrdcnoikontfolama mli jcinosti. LJ razdoblju slcrlrr jo laktirci. jc .rpcti t . jc krava nl jvccipir sc l jclcsna rnrsa vraia u nornrir lnu. ' l i ) t ! l) trdutj4:( t t . tpjt , . inu r4tlrt l t t i t tkoid lc ntj tc!& potdko t .v&lnl( /ol lrrcl lc l( lsni jc osicnrcnjivatt ic kravatlrr jc slrrbi jc rczultrtc r-cprociLrkci. jc. . jct sc zboe holir! ep(l i l !1, t) ln)\ t)ld)lidnid onk!*dtitt jttini(i l)l \t \l(hiii n:ilktti t)\iotutiittnlu.

l l krsnoj hktrci j i klaru trcba l ir lnrr lrrtr kontl ici ju polrcbrlu r l l rrovulakt ci ju nrkon lcl icniu. I ;ornri |anjc l ionri ici ic u suhol ' tr ju Dijc po,Zcljno,/bogacslc poja\c sindronra dcbclih kf irvr i l i t ' r)blcrr) i ] r ' lpctikrn nakon tcl. icn.j ir .tJl\rdcrlo jc dir jc Lr klsr)oj l i rktaci j i iskol i i tarunjc hranc bol. ic neuo usuhosti l ju. fr od{o\ ir l l jucLr korcl ici ju krr\ ir lrcbit l i tnuifat i u kasntri luktrci. i ii l l lc t l \ l lhost l l0 .

,\'u lulttrtijsku proi:wlttin uA!t1t'tiit'iit huik :. l) lrsnrinr. Vciu Iaktaeijsku plorzrrxlnju inra l tol i tujn l i izi jsku ncgo

siI lronldlski l pirsnrinr.. K,qnsli lLrci jr kl. lr t l . KI. lrvc snl, ini jc konsli luci ic proi/\ ,odc vi ic Inl i ickr icf

su otporni jc ni l bolcsl i .. I) lodlrosl kl i lVi l . K|avc kourbinir irnih ] iusr)r irr i l rnoft iLl se tcl i t i svl l l<ih l2

rl jcscci. Mcdulcl idbono taztlrrbl jc nrl i . ictrr ih pnslninr tfr ic nl jcscc di lni lclul jc. t ' rociul j iVanjc laklaci jc. zbog ciLrl jcg rqvisnog |azckrbl jr. ut jcic nitsni iavan jc pnrizvodn jc rnl i . jcl<u.

. Veliaina kra\a. PovocilDiclr I . iclcsnc nl lsc l(rava rasle Veli t ini i \ i lDcrri l .probi!nog i krVoTilnog suslIvi l . i lo iz[ l \no ul jcic ni] povcadnjcproirvcdcnc koliCine mli jcku. Sr rt l Lugoja lrcba bi l i !cl ikl (rcp rc \ c l i ka ) k f r va . j c f s0 ko l iC in r n r l i . j cka ne po \eaa \ ' ! l iDc r rnopo\ ecanjcln t iclcsrre nritsc.

. ! !ql idba u suhosll ju i mn(l j Iaktrci j i (piprlrrnoi fazi laktrcrjc).I lranidba krava polrcbnonr kol iainonr hlanjir ih lrari j izbalansiunoslobroka u enerl l l j i i protcininra. , , lakninra i nincral inra utjeau nnpor . , ra r r j c p lu i z r u , i r r l c r r r l i . i . \ r r r , l u l t . r e i ' i .

l l s

kravi!,

Udobnost

Laktacija

Naiin hranidbc visokonrliicinih krava u ranoj lakta iii. Hranidba po voliikonpletnim obrocirna u odnosu no ogranidenu hranidbu pojedinadiinlknnivima povcdava laktaci jsku proizvodnju mli jeka. I lraniclba kravaobrocima s vcdiln udjclom konccntrala. u odnosu na voluminoznu hri|n!r.povciava laktaci jsku proiz!odnju i poboljSava pcrzistenciiu laktaci ic.

Dob krava. Lnktaci. jska ploizvodnja kornbiniranih pdsmin0 rirstc do,1. i l i5. laktaci jc, a zatim opada sa staroltu kmva.

Broj rruZnji klava. Trokratna muirr ia krava poveilva laktaci iskuproizvodnju za 20 %, u odnosu na dvokratnu rnuinju.

Kakvoia i funkcionalnost ufcd4ja za InuZtjLkut:it.

&hvs1!!!e llllrric kraviL Bolesti knvr (uprlc vincna. bolcsti prpakiri td.) i nlctaboliaki polcnrcrl ir j i (kck)zc) smaniui!r laktaci jsl<Lr ploizvoclrr ju

k1iulir i mjkleLlim4 u stajalrtllz! \qyg. Vczani nitain drzanil uodnosu na slobodni naiin u olvorcninr str jdnrn. ni ic udobun. nrikrokl iuruu st j nl.r jc loi i ja, pa ncpovoljno cl jclujc nl Iaktaci jsku pr-oizvoclrr jukrava.

' Klrttot-rt libltlslr llcr odgovira.iuoih slruanjakl ikvali f ioiranih izvl i i tcl ja u ploizvo<1nji nl l i jckr nc nroTc sc l(rcif i l l i iprcvodit i l lanogcmcnt potrcban za poslirAnjc visokc lakt ci. jskc proiz-vodnlc.

9,3. tiubenici kdi utjetu ,ra nasnotu nlijek.t

Mli jcann nlasl sastoiak ic mli icka i jcdLrn.jc od airrbcnikd o kojcm ovisikakvoca rnl i jcka iploda.jna oi jona nrl lckr. Od Lrkupno suhe tvlr i u nl i jckn30 % jc ntlijcdna fiLrsL Mlij('nt nasl \\'lo.jc vdt'ijdl)ilon sastoju| ntlijeku.Od srih sutlojoku ntlijcku najstubilnijtt jt lukn:n.

Prcnrir Pravi lniku o kakvoti svjeZcg sirovog mli jcka (20(X).) svjezcsirovo |nl i jcko trcba sadrZavali n. l jmanjc 3.2' lo n]l i jcanc masti.

llie iimbenitu utjeie na uulriaj nlijetne nasti:

hranidba kmva. zdmvlje. starost ikondici ja krava. vaniska lcDrperatura. stadij laktaci jc . mzmak iznledu nruTrrj i . trajanjc muZnjc i bloj muTnji. nasl jcdna osnova.

GOI'ED.1RSfI1)

129

Laktdcijd

Hraniclba krava. Povctianjc kol i i inc konoentrata i smanjivanic udiclavolurrinozne hr'ane. osobito si icna, utjcac na snranjival1.je postotka mli jcancnlasti . l ' rema l lnrcry.jLr. 1989.. cit . Jciea, 1990. nasnoia lnl i jcka znatnrjesc snlrnjuje kada konccntrat pri.icdc 55 % neto ene€ije obroka. Zbog vcicl<oli i ino lako plobavlj ivih ugli ikohidrata u buragu dolazi do iaic sintczenrl i jcinc kisel inc. zrkisel javanja (acidozc) buraga i snizavdnja postotkarnl i icanc nrasti . Zclcna hruna sniiava poslotak Inl i icdnc lnasl i . Postotakmli jcanc nrasti u pozil ivnoj je korclaci j i s konccntr-aci. jom octcne i nlasladnckiscl inc (r 'oluminoznr hr'anr). a u ncgalivnoi ic l<olclaci j i s propionskonrkiscl inonr (konccnll ir l i ) .

Si l ir irno zr-no kuku|uza razgraciujc sc dvostr ' l lko brTc ncgo suho zrno. Sto

l)ovcauvil opasnosl od acidozc islabi. jcg r 'acla brtraga. Do slabiicg ruclaburaga i ni lcu postolka nrasl l dolazi al<r. jc cluZina sjctkc si l l /c mania ocl Icrtr. Nil nri lsnocu nrlr jcka povol. jno djoluju konrf lctni obroci i clavaiicvolunrinoznc hlnnc pl i jc l(onccnlral ir. Nil si ldri j mli. ictnc rnasli nlozcpovol. jno utjccati dodatal( bikrrbonir l ir (pulori). nircinr. Mg oksidrt.zai l i icnih nrasl i . nrl l f i . icvu bcnt(nrita i l(1. l l i l (afbonir l i oclr i lrvl ju lazinu nrastiuz hr'anidbLr s pUno l(onccnlral i l . osobikr al<o . ic kukul1rznN si laiN gl i l !novo lun r inozno k r r r r i vo ( . l c l ca . 1990 . ) .

lcnrfcf ir lu|| Zl l lkiL l l lsl lcrnporl luro okoli i .r o(l l0 ' ' ( do 40 "( ut j0acnl snraujivlnjc posL()lka rnl i . jcinc nrasti . SniTrvanjc tcmpcratufo rmka islodl l r ( l \ ' \ . . i 1 \ . r l \ , . r , t : l l I r l i . i . : nu t t t : . . 1 i .

Zchuvllc kriryri I lolcsti virncnir (1r.rsl i t is). !cidoza bufuga. i nlctrboli ikipo|cnrclu j i ( l(cLo/u) smiln. iuiu loslotirk lr] l i . icanc nr. lst i .

Sl di i lrkt lci ic. lJz nornraluLl h|anidbLr u suhosti i jLr, r latkon tcl icnj l l .postdirk nrl i jcanc nrasl i_jc nizrk. zutinr postLrpro l i tslc kao i sadrir i kazcinti l l rotcinir. Li lkto/l slalno opacla. tJ visokomli jodnih krava. kojc su pri k|| julal<taci jc iu sLrhostir ju prcobilno hranjcDc. u prvih nekoliko l jcdana (pNal<ontrola) nahon lcl jcr l jr povcaavn sc postotak nrl i . jcinc mrsl i ( i iznad 5' lo).To.jc posljccl ica poVeirnc razgradnjc t jclcsnc masc zbog srnrnjenog apetitaklava. i LrkazLrjc na cner-getski nranjak uz rnoguonost pojavc acelonerni jc.

Slarost kra!c. Se sta(ricu kr-avc smunjuju se s!i si lslojci nrl i icka.

Kondicijqktyq qlkon pon)d4 Krave Lr dobroj kondici.ji nakon polodaproizvode za 0.5 'r; vi ic nrl i jcanc rnasti nego klave loi i jc kondici jc, tc za0.2% Lr ci jelcrj l i rklaci j i uz istu razinu hranidbc.

Razrrak iznrcdq muiujj krala Uz neravnomjcmi razmak iznealumLLlnj i rnl i jcko irna ni2i postotak mli jeane masti.

l i 0

II

III

Lakta(ia

Razdoblie unutar nuznjc krale. Tiickom muznic postotak mliicancnastr mstc. Rezidualno rnli jcko ima l0-15 % mlijcinc nrasti. Nepotpunoiznuzivanjc krava snizava prosjcinu nlasno6u mlijcka.

Broj muTnilkqlq Jcdnokratna lnuznja. u odnosu na dvokratnu.poverlava postolak mlijeinc rnasti i poslotak proteina.

Nasljcdna osnova mlijc!te!l!i. Ccnctske korelaoijc izrncdu koliiinc imasnoic rrl i jcka vrlo su.lakc. Visokomlijedne pasminc itraiu niTi postotakmlijeine nrasti nego pasminc krava niTcg kapaciteta nrlijcanosti. PtI)sidnisult: iuIiitl,tI tL!\|i l),'tt\Iinih Ftrt inIt.

holSrrin lr izi jska 3,6 - 3,7o1, smcda pasnrira 4,0't1'

simcntt ldc 3.9 - 4,0 "l lclctzi 5,4 ,t"

Ostuli sasl(ici o k(iittru olisi kakvola nlijeka

Prehranrbcna vri jcdnosl mli jckr ovisi o suhoj tvari koic l t l l i jcko int i l odIl do I4'2,. U procjcni kakvooc Inl i ickir vrloic vaian poka4tcl j suhr lvarbc/ ru.l i . i r rr nir irrT, ' i i r ' \c./ i :r i . lJ17lrLnr bichn('Lvirr ir U nl l i iL' l( lL Pfcrrr irPravilniku o kakvoii svjlz.rg-lrtgtg&lrlict! (20(X).) kf.rvlic nrlijcko nrorasadrZavati nirinlanjc ll,5 ')i vha lvu i hc ntd.rli i truin nia 3.0 1\) l)idat-crel,i,rd. Stnanjcnjc sadrZuja suhc lvari ispod 8,5 'I' upuiujc na tltxlavlnjclodc u n l i j cko (An tunac . 1999 . ) .

Prcma Urcdbi o ciljnoj ciieni svjszcc-$ralec ut11j!! (2(X12.). 0ilinllci jcna rr l i jcka ne ovisi sarno o !1, nl i j0tnc lnasti. vca ior% pfotcint ! lmli jeku.

SadrZit i biclarlacvina u mli jcku valira od 2.9 do 4.{} ' lo. Nuitwlni i is1stojak biclenlevinu .ic kazein nu k(i(tiitt .re lcni!lji l)t1)i:i)odni( \itu.Alburnin iglobulin sirutkinc su bjelandcvinc, a u mli icku ih ima rralo.

Na postotak proteina u mlijcku ulictc opskrba kftva cncrguom iprotcinima. Da bi baktcri jc buraga iskotist i lc Nll , koi i potjeie iz hnnc. za

sintczu vlasti t ih protcina potrcbna irr jc cncrgi ja. U protivnon se t l io Nll ,

izluiujc u nrl i jeko kao ulcja (preko 40 mg Lrreje/100 nrl, nl i jeka). Ako.icsinteza protoina u baktcriiama smanjenit zbog ncdostatkn cnergije. snlxnjuicse i sadrTaj proteina u mlijcku. Viiak proteina u hmni optcrcaujemetabolizam krava, a nlc uljeae na bitnijc po!cianje bjelonacvina-

Loktozu ili mlijeini icler sluZi kao izvot energijo za rnikroorganizmekoji fcrrncntirajr.L laktozu. Prosjcdni sadrzaj laktozc u rnlijcku iznosi 4.8 %.

GOt f,t)..t R STt 1)

l ] ]

Laktdcia

Ako u nlijeku il11a anje od ,1.5 % laktoze, drli sc da mlijcko potjeie izbo l csnog v imcna (An tunac . 1999 . ) .

Od ninerala zo siretiie mlijel@ nujruitliji je tnlct koicga u sirovommli jeku irra od 0.120 do 0.125 %. pl l vri jcdnosi Inl i jcka (kiselost) trebaiznosit i od 6.5 do 6.7. a vazna je r,r proizvodnji sira. Kisel inski stupanjsvjeZeg nl i jeka iznosi od 6,6 do 6,8 'SI I ( 'SI I Soxlct I Icnkcl).

Gu.rtu(:u t li.i(,ka pokazalcli jc koji sluii za ocjcnu razvodnjenostinrl i jeka. ( iustoia (nornl i l lnog)) lnl i jeka na tempolaluri 20 'C trcba iznosit iod 1.0213 do 1.034 g/rnl. Mli jcl<o.jo sigulno mzvodnjcno i lko je gustoaal ] r rn ja od I , 026 g /mL (An l L rnoc . I 999 . ) .

Ilroi sontutshih stahi(rt u tt ijcku i mastitis

Zdfavstvcno slanjc mli jodnc Tli jozdc nl jvaZnij i . jc i imbcnik higi jcnskcl<.rkvoic rnl i . jcka. Najdcica bolcsl mli jcdnc i l i jczclo jc upala vimcna i l imasli t is. Subl( l ini i l ( i nrasti t is clcl inira sc nazodnoiau pak)gonih nri-l<roorganizanra Lr mli icl(u i brojoln somatskih stanico ( l lSS) vci im od5(X).(X)o/ml- nrli.jckr. Olliu.it?N ?lit(lna :ldtii(( fitli.ju'nih lid l.t i !(uk(\ iliu nl i lcku nd:i\ \ t l t ! . t( .v)tt tul\k( ( l j ( l$n() . \ latt i4.

l lroi son tskih st.rnic ( l lSS) vi i i n. jo poka/alcl. i l (dkvoac mli i0ka. Uml i j cku s povc ian im l lSS sman ju j c sc sNd f in i mas l i , l dk to rc i ka l c i i a .Osobito.jo vaTan l lSS u prrr izvoclnj i sif l . icr sc iz rr l i . jckr s povccanim IISSckrbi jc manjc si la slabije l<akvocc zlrog snranjcnog postotl(a kazoina. BSS.iepok.rzatcl j z(lr. lvslvcnog stanja kuvl. al i i nj ihovo nrl i jcinosl i . Ur povcinniIISS mli jcanost padil ncovisno o |cdosli jcdu laktaci ie. t l vi ictclki pldnrl i jcaDosli . jc dvoslf lrko Vcci ncgo Lr pfvolclki.

Ako.jc povccan IISS. potfcbno ic l i jcait i kravc s rrasti l isom 1c provodil iprevcnlivu da bi sc sl lr i jcdi la upala vincna.

U nl lUcku zdmvog vincna nalazi sc do 250.(XX) somalskih slanica.Plcma Pravilniku o l<akvoti svjcZcg si lovog rr l i jeka (2000.) u I lrvatskoi . jcdopuitcno 400.000 somatskih stanica i< 100.000 rnikroorganizorra u I mLmli jeka.

Na srranjcnjc BSS mogu utjccati razni doclatci hrani za krave. PLenaHanscnLr (1992.) dncvni t lodalak 2,5 g bioplex cinka (kelatr l i obl ik Zn) udva mjeseca snanjio je BSS u mli jcku visokorrl i jcinih krava prosjedno za39 L. Rbpler cinle rhrzuva epit.tlizo.iu sisnog karutkt, spieaa|u ulazakinlekte u |ine i stlllttljLtje lju.itenjc cpilcld a na tdj ndiin i BSS u tnlieku.

I - t l

FdNioloJlko -yelwumbene

m*rist;i,ke70,U odnosu na ostale domadc 2ivotinjc, hranidba krava razlikujc sc zbog

speci{iCnosti potrcba u hranjivim tvarima i zbog fiziobikih svojstavaprezivada.

U hranidbi kmyu mora se ohtu tipainiona;

dimbenike o kojima ovisi uzimanje hrane,

voluminoznost obroka,

razlike u probavi ugljikohidrata u prcdZelucima,

moguinost opskrbljivanja proteinima iz drugih izvora osim iz hranc, ivitamina B kompleksa vlastitom sintezom.

10.1. Uzinanje ili konzumirqnje hrane

Temeljna zadada hranidbc krava je omoguiivanjc maksimalnogkonzumiranja suhe tvari u kojoj su sadrZane svc hranjive tvari potrcbne zaproizvodnju mlijoka. Apctit krava regulira srcdiirji Zivdani susta\ukljudujuCi i djelovanje raznih stimulatora za veie uzimanje hrane.

Uzimanje ili konzumiranj ctravi, kvaliteti i vrsti hrane.vodom i ostalo.

COVEDlNTYO

suhe tvari ovisi o nekoliko dimbenika: onadinu hranidbe, okoli5u, opskrbljenoiiu

l l l

Fizioloiko prehntnbtne kurakkristike kravu

t l l i r ) l i u l j c s u h c ,

L Krava

Kra|c r.e[c t jclesnc masc. zbog lcicg obujma prcdzcludaca.. jcdu l iScncgo kravc mrDic l iclesnc nlase-

Mli jodnc klalc. zbog vcacg obujn bumga za oko 4(l 7u.. jeclu vi ic suhclvr! i ncgo rasuienc kra\ c.

Visokomli;cdnc kravc jcdu za l0 20r1, vi ie suhc tvi l f i nc{o kravc niZcgk pNcilcl ir / t nt l i jcanost.

Visokonli jcinc kri tvc ntogu pojcsl i suhc tvai t lo 4') i , o(l svoje t iclcsncntasc.

Nrjvccc konzurniranjc suhc tvari krnva dostizc u 10. t jcclnu laktaci je ioDo lf i jc do 6. nrjcscca lakti tci jc.

I1-\olclkc kon./ulnifI ju oko 2 kg nrrnjc sLrhc tvafi ncgo ! i ictclkc-

2. Kvrl i iet l l i vrst{ hrtnc

l l lrni l l rcbu bit i ukrrsna s prosjcinim srdr2l jcnt suhc tvxri u obroku od50 do 70' lr.

Nir konzLrnriran.jc hfi tnc Ltl ieac nujvi io plobavlj ivost obroka. I l) t l ' ()SnjLlvol irn)ino;/0ri hr 'ano rioblc kvi l l i t0tc vcca . ic od konzunrir irn. i ir() lLrnino/ne hlanc slabi. jc kvali tctc. jcf sadr'/ i nranjc lciko probavlj ir . ih\, lNklnl (sl ika ,16.). ' lc7e

plob vl j ivi l vlakna duljc sc r/adtitvt ju upfddTclucinrir tc snrnl l iuiu nto{Uinost uzin)atr i i t hf irnc.

lvuri ovisi o kc-nroslr l iakolD dje-l ovan . i u h ranc .i lo lc poslicdicl lupo t r cbe !ea ihkoli i i r i l t pfoleirr-skih knl i \ o. ki-sclc si ldie i l i sr-nr(J si iona u hra-niclbi kmvr. Prilonle u krvr raslcsadrzai octcnckiscl inc i l i umo-

- ]

Slika 46. Kvalitetna voluminozna htana (Foto: Adamovi6)

/ , t 4 t , t ^1 \ t t t t t r

I r'1

Fizioloiko - prehrambene kalaheristike krat)a

nijaka Sto utjede na smanjivanje kolidine pojedene hrane. Radi izbjega-vanJa te pojave, kiselost (pH) kukuruzne silaZe treba biti manja od 4,2, asilaze leguminoza manja od 5.

- ILanidba ve6im kolidinama voluminozne hrane. s veiim sadrZaienvlatana il i s previSe proleina. do\odi l jeli do termosrariekog urjecajahrane na organizam krave. Pove6ana proizvodnja topline i pojadanozagrijavanje tijela depresivno djeluje Sto se odraZava i na uzimanjehrane.

c Svjeziju zelenu voluminoznu hranu ktave bolje jedu nego odstajaluzetenu nranu,

e Usitnjena i peletirana hrana probavlja se lakic pa je krave konzumiraju uve6oj kolidini.

- Organoleptidka svojstva hrane (slan, gorak, sladak, kiseo okus) udedu nakonzumiranje hrane.

3. NaCin hranidbe€ Jednostrana hranidba voluminoznom hranom snanjuje mogudnost uzi-

manja hrane. Ako su Zivotinje na pdmjer hranjene samo volutninoznomhranom, konzumiranje suhe tvari izlosi 2 kg na 100 kg tjelesne mase. Uzdodatak kolcentrata konzumiranje suhe tvari iznosi 3 kg na 100 kgtjelesne mase. Krave mogu pojesti najvise hrane ako su obroci sastav-ljeni od voluminozne i koncentrirane hrane,

e Hranidba krava po volji omoguiava za oko 20 % veie uzimanjevoluminozne i koncentrirane hrane. Za yece konzumiranje hrala trebabiti na raspolaganju kavama 20 sati dnevno, jer kava dnevno uzimahtanu u oko I I obroka i pri tome preiiva oko 13 puta ili ukupno 7,5 sati.

- Ve6a udestalost dnevnog davanja koncaltrata (na primjer Sesterokratnoumjesto trokratnog) utjede na poveianje dnevnog konzumiranjakoncenhata za I kg, poveianje dnevne proizvodnje mJijeka za 2,5 kg ibolju pezistenciju laktacije (C ar i sur., 1985.).

- Hranidba krava ve6im kolidinama koncentrata (viSe od l0 kg/da.n) moieprouzroditi zakiseljavanje buraga (acidoze) i smanjeno konzumiranjehrane.

€ Vede konzumiranje hrane postize se obrccima istog sastava u duljemrazdoblju. Na taj nadin stabilizira se mikopopulacija buraga i poboljSavaDrobava hraniivih tvari.

GOYEDABSTYO

135

I''izitloiko - 1tn, h ram ba nc ka ru kteri st i ke kru \\t

kisol ine i l i arno-

1. Krar'a

Knvc vcic t jelcsnc masc. zbog vcaeg obujmiL pred;cludaci!. . jcdu viSencgo kmvc nlanje l iclcsic I1rase.

Mli icane krr\e. zbog vefcg obujnra buraga za oko 40 '?1,.. jcclu vi ie suhct! i lrr ncgo ri lsuscnc l(fa!0,

Visokomli jcinc kravc.jedu za l(120 9/, \ i ie suhc lr 'ari nego krl\c niZcgkapirci lcla zu mli jcinost.

Visokonrl i jcinc kravc nrogLr pojcsti suhe t\ari do 4'14, od svoje t jclcsncInasc.

Nljvcic konzunri lanje suhc tva.i kravi l dosl iTc u 10. l icdnu laktlci ic iono tI. ir ic do 6. l ] l ioscci l l i lktaci ic.

IrNolclkc konrunrir;r ir t oko 2 kg rni lnjc suhc tvirr i ncgo yiSctclkc.

2, Kvrl i lcl{ ivrsla hr:rnc

IIf lnu lrcba bit i ukusna s pros'caninr sadli l jcnr suhc tvnri u obroku od50 do 70'1,.

Na konzLrnri |anjc hrrnc utjcic n;t jvi ic probavlj ivost obrokn. Potrci0j i lvo lun r inoznc h |0nc r l ob |c kv l l i l r : 1c vosa j c od kon run r i r i l n j artr lunrinoznc hrune slatr i jc kvali tctc, jcl saclrTi manjc tciko probar l j i r ihv la l i l na ( s l i ka 46 . ) . ' l c zc p fobav l j i va v lakna du l . j c sc z rd tav i l j u u

Pfudiclucinri | lc snranjuju mogLrcnosl urimitnj i t hrane.

LJ l i rDan . i c suhct\ 'uri ovisi o kc-nr()sllltiakonr djc-lovi ln_iu hfanc.i lo jc poslicdicrlupo t r cbc vc I i hkoliaina protein-skih knrivn. ki-sclc si laic i l i sa-mo si.jena u hn-nidbi krava. Pri10n1c u kr\'l rastesad rZa j oc tcne ffi

Slika 46. Kva|Ietna voluminozna hrana (Fota: Adamovic)

l - 1 1

I i:ioIo.iht - prthnnhote kuruk!?ri\|ikt kt art

ni jaka ito uticae na snlaniivrnjc kol iainc lojcdcnc hranc. I lacl i izbjcgl\anja lc poja\c. kisclost (pl l) kukuruznc si lr2c trcba bit i nrrnja od -1.1. lsi la:c lcgunino,/a nrania od 5-

Hranidba rccinr kol i i inanli l rr lunrinoznc hranc. s vci iDr sad|Zajcnr! lakano i l i s previ ic l lr 'otcini l , ckrvodi I jct i do lcl] l l ()sl i l l iakog utjccuixhmnc ni l orqltnizanr kravc. l l) \ 'ciuna proizvo(lnia topl inc i poj i lai lrr()/agri j i r \r lnjc t i . jela dcplcsir no djcltr jc i to sc ()( lr l7a\ir i na Lrzinran.jchranc.

SrjcTilu zclcnu rolunrinoznu hmrru kri l \d boljc jeclu rrcgo odstujalLrlclcnU nl-anu.

tJsitnjcna i pclct iranl hranir probar l j i r se lakie pa . jc kl in c LonzLrrr ir 'ujLr rrr cioj kol i i ini.

Or-uanolcpti ika srojstva hr-l lnc (slan. gorak. sladirk. kisco okus) uticiu nulonzurni lanjc hrunc-

3. N:ri in hrn idbc.lcLlnoslf lrni l hf l lnldblr volunrinoznorn hranonr snri lnjuic rr)ouucnosl u/ i-m niu hranc. Ako sLr 7i\ 'ot inic na pIinrjcr lr |anjcrrc sarno rolunrinoznornhrlrnonr. konzunriranjc sIh01\,uri i , /rx)si 2 kg nl l(X) kg l iclcsnc rnirsc. t , /dodutal( l(onccntf i l l i l konzunrifturjc suhc l! lr i i . /nosi ] Lg nLl 100 l(! ll iclcsnc nlasc. Krrvc nrolu pojesti nir jvi ic hnnc irko sLr obroui sirstar-I. jcni od volLrrninoznc i kon0ct)tf ir i l ]c hftnc.

l l r an idba k la ru po \o l i i o rDo ! :uc i r \ n . / i r oko l 0 ' l u \ dac u . / i r ) l ; r r i cvolunrinoznc i l(onccnlf i fNnc hlanc. Za vccc kon,, t tnrir i trr jc hri lni l l rcbl lbi l i na l lLspolaranju krar.anra l{) slt i Llnc\no.. jcr krava dncvno Lrzirtr lrh ranu u oko l l ob roka i p r i t on re p rc i i va oko l l pL l t l i l i ukL lpno 7 .5 sa1 i .

V0aa uaostalosl dnevnog drvanja koncentfuta (na pl irr jcI icslcfokraln()trr]] ieslo lrokrir lno!) ut jeic na l)orccunie dnc! no1l konzunriran.j irkonocntrnl i za I kg. povccunic dncvnc p(rizvoi|r jc url i jckr ze 2.5 l<g ibol ju pcrzistcnci ju laktaci jc (( ar i sur.. l9l{5.).

I l lanidbil kravl vccinr kol iainalna koncenlf ir la (! i ic od I0 klt idIn) mozcprouT()Cit i . , irkiscl ja\!!rr je buragu (xcidorc) i snl lnjeno konrr.Iniranjchrane.

Vcic konzurriranje hf|ne postize sc obrocima islog slstr\a u duLjcnrfazdoblju. Na l i i naain stabil ir ira sc mikropopulaci. ja bu|r,: l ipoholj iavaprobava hranjivih tvari.

f. Fizioloiko - prehrambene karakteistike krava

' Vccc konzlLInir-anje obrokir posl iZe sc postLrpnil lr pri jclazonr sa zirnskoga l jetni obrok ioblnLrto.

. [ ,sl( ladcn odnos cncrgi jc. pfoteina i\ lukana u obroci lna. prctposl vka.jedobre proizvotlnjc rr l i jcka i apctita krrva. Travnu si laiu val ja dopunit isrr icsalna. kukur znu si l tZLr prolcinski ln l(rmi! inla (suncokfctol i l .repiai l1u isoj ina saima). e konccnlrr lc si. icnom i l i si laTorr.

4 .oko l i iKrr!,c su Lr slfosnolr stanju kadr lcrnpcralLlfN zr ' .r l<a pIi jcclc 27 '( ' arlaTnost l l0'11,.

Visol(c tcnrpcnrt lrfc ol(ol inc {vi ic od J{) '( ) srranjuju apctit l(r i lvi l zir 60' l ' ivi ic- Tcrnpcfl lurc ni ic oci 0 '( ul ioaLr nir fovcaavinic Lrzinl i :uria hmnc ido 20 'L . a l i i na s lab i . j c i sko r i i t r van i c h fanc ( s l i ka 47 . ) .

Vla/no vl i . jcnrcUllc00 ni l snla-n j i van j c L rhL rs -nos l i l f l l v c arbo! lo{ i l I n l lsrnl lnjcno kon-Tr.rDif i l r ic tuk-

Klava cc konr I n r i f r t i v i i chrrnc i rko iml lrudoban sm jc

sl i l l . oclgovaft-

. ju te l cz is lc idovol_jno \ ' fc-rncnr r l ! prc2ivanje.

5. VodnKrave moraju irnati na raspolagarl. ju dovoljnLr kol i i inU vocle(,1-5 l i lara zd svdku i i tru rnl i jcka). Potfcbnc koliainc pitkc voclc ovisc olempef tLrf i okoli ia. l<ol idini mincrala i proteina. Za kri ' rvu holl ldjnfr izi jskc pasrrinc potrcbe /a vodorn n !edene sLr u labl ici 18.

Slika 17. Rashladivanie staie za krave

[ 6

Fizioloiko - prchrambc,rc karaheristike krava

Tablica 18. Utiecajvanjske temperature na dnevne pottebe k@va za vodom

ao. Mjeka6ki nst tut Ga nsvi e, usa. 1992

Koliiinc vodc nranjc r)d navcdcnih snrnnjuiu mlijcanost kravc. l)io potrcb-nc vodc kravc dobivaju u dncvnom obroku. r taj dio ovisi o vlaTnosli krrliva.

" Bcz odgovarajr-r6c kol i i inc vodc smanjeno jc uzinranje hranc.. jcr Tednaiivol injr jcdo slabiic za 25 do 30rZ,.

. Poji l ica i povr-lina vodc Lr va-lovu nc s i icbit i visa od l{0cm od r i t z i ncpodr (sl ikA 48.).Neposrcdno na-kon rruTnic kra-ve popiju oko30 %, vodc odsvojih dncvnihpotrcba. Pojiliceu obliku valovail i korita najbo-l je odgovaraju

Slika 48. Valav za napajanie krava

uroniti gubicu u vodu ipit i dugim gutljajimn. Vodatcmpcmture priblizne tjelcsnoj temperaturi i pH

kavarna Jcr mogumora bit i dista,vri jcdnosti 6-8.

o Voda moro biti odgovarajuae mikrobiololke kakvoie. Desalinizacijavodc utjcae na potrosnjr l vode, konzumiranje hranc idnevnu proizvodnjumli jcka (tabl ica 19.).

GOt,EDARSIK)

137

Kategorija krava Mli jeko,kg/dan

Temperatura, "C5 28

Voda, UdanKrave u suhostaju (630 kg) 46 62

Itllijedne krave (630 kg)

9

27

36

45

46

a4103

122

55

89't21

143

68

94

147

174

F6.ttl

Fizioblko prehramhene kdrakteri.etike lTatd

.;' Na pasnjacima obratiti paznju na distoiu napajaliita (potoci, barc), abunari moraju biti dezinficirani i sa distim valovima za napajanje.

Tablica 19. Utjecai desalinizactie votle na potra'nju hrane i vade te dnevnuprotzvo.tnju mlijeka

Pokazalel j i Kontrola Desa in zacija vode

Koldina sulfata, b karbonata, mg/L

Poirosnja vode, Udan

Konzumiranje hrane (:itar ca), kg/dan

Proizvodnta rnliieka, kg/dan

4.363

117,4

1 0 6

27,4**

441

141 ,2

14,O

zvor Pat ence 1989. c i l Cha s sur i9S7

6. Ostrlo' Kfavc na trokralnoi muTnji pojoclu za 5-(r,% vi ic suhc tv.rr i idnjLr oko 20%,

vi!c mli jcka ncgo klavc no dvokratnoj muinj i .. Krdvo Lr slobodnom naiinu t lrT.anja uzimil iu vi lc hr.anc ncgo kravc na

v0zll ,

Konrltmiranjc i iskori i tavarrjc hmnc vrlo jc vaino za proizvodnjumli icka i niczinu ckonomianost. Zbog toga sc u uzgoinom radLr stalnoodabiru gl la vcdeg apcli ta ibol icg iskori i tavanja hranc.

10.2. Voluminoznost ohroka za kravs

Visokomli jednim kravama telko . jc u obroku osigurati odgovarajuiekoli i inc hranjivih tvari iz voluminozne hranc. Zbog toga se svc vi leupotrcbl javaju koncentrati koj i smanjuju voluminoznost obroka.

Za nomlalno funkcioniranjc probavc rL predZclucina idobar sadrZailnlijedne masti u mlijcku, potrcbno je nalmanje 20 ,% s!fie tvari u obroku izvohnninoznc hmne a prosjedni sadriaj vlakana Lr suhoi tvari trebao bi iznositil3-14 %. Gomji udjcl koncentrata u suhoi rvari obroka rreba biti 50-60 %, ltoomoguaava postizanje rLdjela vlakana od l8-20 % u suhoj tvari obroka.

Uz Lrpotrebu lo,alitctne voluninozne hrane, i s minimalnom koliibnnlkancentrdta (samo u prvih 6t) darut laktdcije) moie se ostvariti g()diinjaproizwdnja mlijeka od 3500 do 4a00 kg mliieka po kraNi.

l -l8

/,\r,1i"tit IiRtVArk'

I

tffiWffi&awwsw, 11,

Za proizvodnju mli jckl vrlo jc va2ln naiin drZanja krava koji moraosigunti individualni postupak ikonlrrr lu krava. odrTavanjc zdravl j t . visokuproduklivnosl rada i odgovarajuiu dobrobit kmva. To su prctposlavkc zapostira[ ic visokc i jcl i ino proirvodnjc rnl i jcka, uz nraksirnalno iskori i ta-vanjc hmne. Zbog togil . pri odabiru nnr)ina t ldanja krnva, mofrno vodil iraduna o njcgovu Lrt icoit ju na produklivnost rada. uitodLl hranc. zdravl jc,cf ikirsnosl muznic. rczult l l tc plodnosti, troikovc gradnje, jor bcz toga se nemoTc ostvarit i prol i l i tbi lna proizvoclnja mli jcka i mesa.

Postoje tri su.\!t|u dt,tttjo kruvu;L vczalo drZanjc.2. slobodno drlanjc,3. kombinirano cl ial jc.

ILL Vezano drianje krava

U vezanonr sustavu ddanja (sl ika 4q.) krave su vczarc na jednommjcstu u staji. gdjo sc obavlja muZnja, hlanitlba i njcga krava. Karakteistikesu toga sustava:

- moguinost individualne kontrolc ihranidbe krava,

t39

rSL\taIi .liatt ja krovl

h

Slika 19. A Staia za vezatrc dr2anic ktava s ktatkin le'iitenB Gnbnercv vez (Maistu Melken. Westlalia, 1988 )

r lru, inlI l( l i l \ i l nu lrr. icslu bori lvl( i l u ntu/nc l( iLnlo (sl i l iu 50.) i l i un r l . i cko \o ( l i sUs lav ( \ l i l ( i r 5 l . ) .

\ ua i r p ro i ; , vodn i i r rD l i j c l i 1 ro k l r r r i i bo l j c i sko r i i l a r l n j c h runc po k i lnrl i jckLr. u odnosu nr slohrxlni nl i i r dfTlnju u k() j i ni jc Lrl l i rdcnaLornpjutrrr- i ; , ir lni l hfanir lhu krur lr.

d()hrir jc prcglc(lnosl 7i\ ot irr i i r .

k f c l i l | r i c km\ r \ r l o . i c o r l i t n iac l ro t k | ccL r sc s i r r r ro kod p l c t j e l i r i r n j i r us r r l r o \ l i r j i i r sL rhos l i l i i r u p ( ) ru l i l i s kL r s t i l j l r .

s l i l b i . j c u ( )a i r \ u r r j c cs l f L rsu i s l uh i l i l c z r r l l a t i opkx | t j c k lu ra .

s lub i j a c lob rob i t 7 i ! o l i n iu . ko i r sc ( )a i l L r j c l o i koa l rD i i p r i us l l l j un j r r il i jclulrr ju lo voainl orl jcdaurir \ ir lrcrr lr i noeu.

s lub i j a h ig i j cn l k l r v i r i kn r i i v i i ck i s l i o r - i i t l v i r n ja .

icicc i , ,vNle fodnicc inri l lcfnic\ j . trstrhrlo ul io jc ncpovol. j ln pacl lci i i tu( ' , ,ccr od 1' l i) .

niTu proci lkt ivrrosl r 'adu zbol ncn()! l0anosti ntchlnizaci jc hlnnir lbckonccnlfdlon le zbog sloTcri. jcs tanipuli l i ln. j i t stujskint !nojctrr (kiLnit l isp()lrcln() lr lrakonr s lopit l ici tnl l t . kosi t | irnspoier za utovtr u pfikol icc.l | irn\pofl do dclorri j t l i t gnoi).

rr ' i i t loikoriulaganji t u ni lsl i lntbc ioprcmu zl ntu,Znju klara. izunojar i rn je i r cn t i l i r l n j e .

\ car l loiko\iodrza\anir nr l : l f lni.

L + ( '

I+

Shk.5A M\inja ktilve u

\ r \ t t t \ i l 1 - l t n i o l n t \ u

Shka 51 M|)nla kave u tr l iekavoLl

( ) s n o r n i p r r r b l c n r i ! c / i I r o r d f T i l r ) i r l \ 1 1 r r r .. r . r : . t . r i , k . r r , t , , r . r r i . r 1 , r . , , r " , l r . , ( . r t . . r , rl c l i r n r l r l c L ' r r { ) s 1 i . . l c s L r : s l l r b i . i i r c , , u l l i r t i f r , , r r r n o, i r \ i r n l i l . c a l i k i t r n i r i c k \ i l l i l a l n r . i i l t r 1 u , i I l i t t r i lr r r i c \ l t l . s l r l b r l i r r r r f h i | | r i / r r i r r o \ l l I a n t t l b c o s r t r r r

r r i r r r o l ) f o i r o r l r i r r c r l r ( u L r u | l ( ) \ l i r r t l i r t t l L r i r l n c h f i l n i t l b c k o r r c c n t r l t i r r r u ( ( l .l 9 l 9 )

I l . l . l . l i \ k , \ t u i : u t ( . . u m l r : ! i L , i l 4 i : t u t

: i l i r lc z i l \c/r l r r() ( l rTlrr l jc r l l ( r !u bi t i ln lnnt ln. i r l i su nl j ic icc r /r ' r , rr ' r l r r i( k r x \ c s u \ r r r l f i t f n c r r d \ r f c d l r ) . . l u d D o r c r l n c \ l i t i c l ) f I l l l c n i i L t \ c n r r l r n i i r r ri i t t n r u r r r l l i u p r r c i l c t l l 5 t I r l 0 [ r r r | a . l ) r o r c t l r r c s L r ( l \ r ) s t l - t t ] i ( , \ c i c ( K i l l i t l i

r r i i . 1 9 9 - l ) .

[ \ t l i c . , i l \ c z i l r r ( ) d r 7 l I r i c k f u \ l t I n o g u s c t ] q f i l d i t i l f i \ f \ l e l c , Z r i l r :' I f i h i t .

s fc0 l l l t (U1. l i l .

- i dL rg i i l cT i i l r .

K r . r r k . r l . z i . r . r . . l . t / , . l . r r - , r { t r ' r , r , , , i i ! . \ , r . , , , 1 r , t . , . . r . r . r , r , . . .

U in ) to l r j u jL r sc L r p (x ln ra j i r r r l s f l i n i ac i I l r i L rez s lan rc ( i l a r i r k ra rc . j c s t i r l noiznld r i t lol lr . Klnrlr jc zl vl lo\ rt jaciac \c/ l lnr gf i lbncfo\ int \clont l / i lkf i t l l ( 'g laZii t ir ugrulu.ic sc acl iarrr rciclkx (\ l i la l() r\) iznirr l l i nl la zl i , tgnoil \urr je i l i blulr i le u/ Llpolfcl)Lr slcl ja i nrchuIi, , i funr) izgrrtr ja!aIjc.l \ ' inrjcrlom kfr lkih lcTii lu aoslc sLr ozl icdc \ l f irTnii lr r)()gu i r rrncnu Lru u.

I

Susta\)i dianje kraya

Slika 52. Srcdnje duga leiigtaza kftve

Srcdnie duga leiiita, du-Zinc 170-180 cm, imaju otvo-rcni kanal za izgnojavanjc(slika 52.). Dnevnojc potrcb-no 3 kg prostirkc po kravi. Smotriita dobrobiti krava ovojc leziitc boljc od kratkog, iomogu6ujc zadovoljavajuiuhigijenu krava. Srcdnje dugolezislc ima pad l-2 % premakanalu za izgnojavanje. U obasludaja Sirina lezi!1a, ovisllo ovclidini krave, treba iznositiI l0 do 130 cm, a i ir ina valo-va (asala) 50 do 60 cm. Dabi kravajeJa prirodno, dno va-lova treba biti 15 cm iztadrazine leziita za kravc. Visinaruba valova u prosjcku je 30cln (28-32 cm). Rub valova(do leziita) treba biti zastiiendrve tom zbog dobrob i t ikrave.

Duga staialiita, duzine190-220 cm, najviic odgova-raju Zivotinjama. Higijena

t12

Slika 53. Stala za slabadno dianie kravas baksovima za leZanje

Cftei 11. Presjek boksa za leZanje sgumentm podom

Slika 54. Baksoviza le;anje ktuva ililige

Dt"l" -,i;:l'il"""

Zt\rti"11t UREMOItC

2. 12 mjesla zajunlce3. porodllgts4.rellcnlak

CieZ 12. Tlocrt staie s lige boksovima za 30 nlijednih kava

nije zadovoljavaju6a, a ve6i je utroiak ljudskog rada zbog di56enja kava idodatnog rudnog izgnojavanja leZiita. Dnevni utrosak prostirke iznosi 4 kgpo kravi. Takva su leii5ta u stajama za teljenje kava (porodili5te za krave).

11.2, Slobodno dimnje kruva

Staje za slobodno drranje krava podijeljene su na:- pmstor za lezanje i odmaranje krava (lezista),- prostor za slobodno ketanje kmva u staji i izvan staje (ispusti),- prostor za hranjenje klava (nedisti dio),- prostor za mutnju kava (centralno izmuziste).

Slobodni sustav drZanja krava (slika 53.) omoguiava maksimalnu me-hanizaciju i automatizaciju muznje, hranidbe i izgnojavanja te postizanjevisoke produktivnosti rada u proizvodnji mlijeka, a izgradnja je jeftinija.

ll.2,L Drionje krava u pojedinadnim lige boksovima ili u skupnimboksovima

Drzanie krava u boksovima za lezanje ili za odmor krava (lige boksovi)(slika 54; crteZ ll. i 12.) omoguiava: bolji komfor i higijenu kava,proizvodnju kvalitetnucg mlijeka i manje uznemiravanjc Sto omogudavadulje preZivanje kava, Velidina boksa za lezanje treba iznositi 2,3 m x 1,3 mili4,5 m'po kavi tjelesne mase 600-700 kg, bez prostora za ketanje kava.Na svakih 12 do 15 boksova za leianje poprjeanije prolaz za kave. U ligeboksove nastire se sjeckana slama, piljevina, pijesak itd.

' ' Sustavi dria ja krara ""..<''

t43

Sustevi drianja krai\1

Pijesak ni je clobar, jcrstvara plobleme u kanalirna zaizgnojavanjc. Prostirka Lr bok-su za lcZanjc moZe biti slamapomijciana s ugasenim vap-norr. a trcba jc mijenjati svaka3 do ,1 tjcclna- Na ovakvoj mje-iavini kmve vrlo rado Ic7c.

Uoks za lezarle nlo;e bit ipokrivcn i gumom il i pol iurc-tanskirn nradracima koji ncslni ju bit i skl iski. Sustav jc do-biu u podrui j ima koja ncnrajudovoljno sltnrc. Cnoj dobivcnovim nadinon dI2anil kt i lvr. jcu ob l i ku gno jcvkc .

l)od u prostoru za slobocl-no krctanic i l i hlanjcnjc kravan\)2c bi l i rcictkdst, s kanalonlza gnoicvl(Lr ispod rclcl l( i (sl i-ka 55.). Sir inr pojcdinc foictkctrcba bi l i l t om i! raznrak izmo-dLr rcsclki 3,5 cm.' lhkvo rcict-kc onc rnogu iava ju k l i zan j cknva i oStcccnjc papaka. Akojc povri ina prostort z slobod-no krctarlje kr'ava bctonska ili

Slika 55. Prostor za hranidbu krava srcietkastim podom

asl'altna, ona mora bit i ravna i hrapava da bi sc izbjcglo kl izanjc krava.

lspust rro2c bit i proSiren i izvan stajc. l i r j prostor moie bit i natkriven iiskoriitcn za vanjsko lnanjenje kfava.

U prostoru za hranidbu potrebno je osigltrat i na krrnnoj zabrani nt jcstoi ir ' ine 70 80 cm za svaklr klavu. Konocntfatc trcba davali izkompiutorizi lanih hranil ica. Drugi nadin hranidbe visokomli jcanih kravakoncentratom su komplctne smjese odrealenog ornjcra voluminozne ikonccntriranc hrane. U tom sludaju kravc trcba podijeliti u najmanje 3skupine po proizvodnji mli jcka zbog razl iditog omjera voluminoznc ikoncentrirane hrane u obroku.

H r an i I ic a za ko m p i uto rizian uhranidbu krcva

II

Slika 56.

I4,+

Sustavi drianja kravq

Primjenom kompjutorizirane branidbe koncentratom iz hranilica (slika56.) i identifikacijom krava u staji i izmuziitu, omogudena je individualnakonhola mlijednosti i individualna hranidba kava koncenfatom.

Primjenom kompjutorizirane hranidbe moZe se ustedjeti oko 30 %koncentrata, Sto utjede na znatnije pojeftinje4je hoskova hrane u proizvodnjinlijeka. Isto tako izbjegava se premije3tanje krava iz jedne u drugu skupinui njihovo uznemiravanje. To pridonosi boljoj mlijednosti krava i manjemunosku ljudskog rada (PopoviC, 1990.). Izjedne hranilice moZ€ se hranitikoncentratom 25 kava.

Ulaganja u mehanizaciju nuinje isplate se, jer udjel troskova muznjekava dini 50 % pa ivi3e od ukupnih hoSkova rada u proizvodnji mlijeka(BrdiC i sur. 1986.).

U suwemenim cenhalnim izrnuzistima upohebljavaju se poluautomatskemwne jedinice koje obavljaju mehanidku stimulaciju kava, izmuzivanje iskidanje muznihjedinica s vimena (slika 57.). Kompjutorizirana muZnja omo-gudava svakodnevno mjerenje kolidine mlijeka na temelju koje se odredujekolidina koncenhata za svaku kravu.

U centralnom izmuzistu moraju biti optimalni uvjeti za rad muzada.Pred izmuzi5tem je prostor za dekanje krava pred ulazak u izmuziStepovrsine 1,5 m' po kavi(slika 58.).

Primjenom auto-mata za muznju kava -robota, potpuno se me-hanizira mulnja kavai postize maksimalnapodukti\arcst rada. Pre-ma Ros s ingu (1987. )roboti operu i izmasi-raju vime, automatskistavljaju muzne jedini-ce na vime (uz pomodsenzora), obavljaju mu-znju kava, skidaju mu-zne jedinice i dezinfi-ciraju vime nakon mu-zre.

Sli//a 57. Centalno izmui5te s poluautomatskim

EOI.EDARSTYO

mumim jedinicama

r45

Sustavi driania kravct

?Y litF'&d,ft.:

Slika 58. UlaZenie i izlazenje ktava iz centralnog izmuzi;ta

io! jck sunro kontR)l i l i l . l ) f iDtjcnont roboli l ntozo so obavif i .1 (r ntLrinj idncvuo i l o po r , ccav l u l i j c i nosL k |ava za 25 ' )1 , (M iddo l . l 98 l l . ) . ZL rfr inrjcnLr robotl polfcbno.jc potpuno izic(lni l icno vinlc i l ' tmrit s vi ic od 60k|uva. ( i1cnr ()bota izlosi oko 120.{X)0 culi l pa sc nc isplalc na lur-ntanta snrrrr j i l r bR)jcm kfara.

Izgntl iartunjc Lr slobodnont nri inu dr2rnja kri lvt naj iclac sc oba\, l l i t1l i l l ( torin s p|cdnjin uLrratom i l i ral icom s vrcntcnskint r-clcjout zavi icl(I ir trr{) dncVDo i i ! [cnjc. Nr taj uai in plostorlc aist. bcz cmisi ic i tctnihplinova. lel<Lrt i gnoj ubacujc sc u hgunc iz koj ih sc prcpultpava isustavontci jcvi r lzbaoLrjc na okolne povr-i inc.

Lj l fosak l judskog mcla najrnanji jc u slobodnorn sustavu drzania jcr jeLrl lcl la 1ckua.l. lruTrria jc Lt ccntralnotr izmuzii tu a hranidba kontpjulorizimne. S!c lo utjeae na ostvarivanjc visoke pr-oduklivnosti rada uproizvoclnj i nl i jeka.

S lobotlno c i4qjq[414 115\1p!q[rl!sovi ma. u koj in'ia nije ugladenrkornpjutorizirana hranil ica za konccntmt. zahti jeva grupiranjc krava poproizvodnji mli jcka. Krave u skupinama ncntaju jednaku nego samoplibl i2no jcdnaku nl i jeanost. zbog acga dolazi do pothranjivanja mli jcini j ih

i

Su\tat'i dr:d id li kt\11

krava iplekornjcrnog hranjcnja kriL,"a u sklrpini ni2c ploizvodnjc nrl i jcka.Na hi naain ne nlolc sc lniksinrahro iskorist i t i pr-oizrrrdni kapacitctmli jcanosli . Veai jc utr l) iak hr-anc po kg mli jcka jcl sc nc nroTc pro\()( l i l ituini jr hmnidba konccrrtrrt ima po proi/vcdenoj kol iaini nrl i jeka.

fucclnos! sloboclnog sustava dtaniu ktrva sLl:- slohodno krctanic kl irvi l povoljno !r l jcic nabolje zt|ur ' l jc inpetit k(r\1.

bollc ie uoea\anjc cstrrrsa ibol j i |czultut i osjcnlcni i \ i lnju kra\a.- dul j i 1c ploizvodni r i jck krava.- bol. j i su radni oviol i / i l Inuzlrac u ccnllr lnonl iznrLr/r i1u.- ni ir su troikovi ulaguniu u nnsti l l ] ]bc i ! ,calt produklivnosl l- l tda.

Nll lostatci slobodnoq drTLrnja krar ir srr:

soci. j i r lnosl ntcdrr kr ' irvl lnt ir i lcTl l konlrol l l kr- l l \ i r .- nc rrroTc sc priDli jcni l i l l sladu urirn. jcnr rr l l0 k|at ' ir .

11.2.2. I)t: ttjc ktnru r ttujauu s runjtkout klinonr

Sll jc s ranjskonr kl irDonr (cr1c7 l l . . sl ikc 51) i ()0.) gf ir( lc sc u no\ i . ic! icnrc u./ prrmjcnu sloho(hrog dri i l r i i l kr ' i rr a r bokror irnlr zu lciunjc.

Susli lv drarri l l ( f i lvu r.r slu'anrN s vanisl(onr kl inronr polirzi od spozll t jcdr k|uvrnrr vi ic otlgovara suh i hladirrr : / frk. ncl lo r ' luiun i topLro. . jcr 'krlrana kojc pr-oizvotlc r i !c mli jcka boljc r)duo\itr i t iu ni,7c ldrnlcf i l lLtfc.

0stltrlttu ohilje:jasktiu s tuttjskont

Ali ttk,trt .i?s a :' l cL lnos tavan n l i i n

izgt acln.jc prirn jcnonr nraela "uradisarn" od lr lalcri ialrkoj isc ni i laze na f irrnri : zidovi od dasii-Kn 0d/ pfozom. Ztoplinsku izolaci jukro!r i1lr.

. sloln horirontalni l

t 1 -

Crte' 13. Staja s vanjskom klimom

iznrjena zraka postranim provjctravanjelr iznad zonc iivotinja,bez propuha kroz otvore na zido-vima za prolaz sviczcg zraka, altctni pl inovi izlazc kroz sl jemeklova,

. u usporeclbi sa zxt\ofonom staionrZivotinjc irrajLr pl ibl i ino optirral-nc kol idinc zraka (kisika),

. nruTnja krava _jc u centralnonl iz-nlLrzi i tu (s l<l irnatizaci. jorr). uzkojc sc dogladu.jc rr l jekamica iodicl jcnjc za tcl. jcnjc kfrva,

. vlaTnosl i tcmlcrntura zrakl U sl i t-j i sl idna.jc vl lTnosti i tcmpcraturina olvorcnolr. klimom

. stajc osvi jct l jcnc clncvninr svict lorr uz ugradnju svict larnikr.

. kr 'avc so odnrar-r l ju u plost(r ' ! l zi l IcTanjc (u boksovinra za lclunjc).

U sti l jama s otvorcnom kl inloDr vri icdnost ulaganja po lci i i lu (zajcdnosa stconon junicoDl) iznosi oko 3{).(X)0 kuna. S motl i i tr doblobit i i zd|avl jaZivol inja to . jc nnjbol. jc i nai. iol i ini jc slobodno clrTanjc krava. Kmtkotrajnanzcloblja nisl<ih lomporatura nc ogmnidavaju i irLr prirr jcnu slaja s vaniskon'lkl inronr.

P rcn l t I f psL r (1995 . )varrjantl l olvorcnc sti l ic jckombi otvorcna slaja s bok-sovilna za lcianic. To jekonrbinacija jeclnog rcdaboksova lcziSta. hodnc (blat-nc) povriinc iirokc 2,5 m ipoviienog reda boksova zahranidbu. Uz hodnik zahranidbu ugr-aalene su hra-ni l ice za doziranjc koncen-tfaIa. Slika 60. Stala s vaniskam kiimom u Centru

zatravnja6tuo, Slieme

Sustavi drianja kra|d

S//ka 59. Unutrainlbst staje s vaniskom

/\l,thn LiRf\JQflC

T

I1,lE

Susta drianja krava

II.2,J. Drionje krava no duboLoj prustiru

Sustav drzanja kra-va na dubokoj prostir-ci (slika 61.) moZe seprimijeniti u podrudji-ma u kojima se proiz-vode velike koliiineslame. Visioa prostorau koji se stavlja pro-stirka iznosi 80 cm, aovisi o duljini vremen-skog razdoblja u ko-jem se obavlja izgno-javanje. Po kravi trebaosigurati povrSinu po-da 5,5 rn'i 16 m'zradnog prostora. Temeljni uvjet za primjenu ovog sustavaje dovoljno radne snage i 5-6 kg slame dnevno po kravi. Tai sustav ima viseEgd!O!!r- bolj i komfor te rnanlc ozljcda virncna inogu.- bolja higijena u staji,- kvalitetnije mlijeko,- manje ulaganja u nastambe,- proizvodnja kvalitetnog stajskog gnoja,- ekoloski prihvatljiv sustav drzanja.

lnacajnij i nedostatci sustavr. dubolom pro.lrrkorn:

- potr€bne su vede kolidine prostirke,- veiije utrosak mda za svakodnevno nastiranje slame.

Kruti gnoj u stajama s dubokom prostirkom izgnojava se traktorom sprednjim utovarivadom svaka 3-4 mjeseca.

11,2,4, Sustav drianja krava-tele

Sustav drzanja kmva - tele (slika 62.) usmjeren je na proizvodnjugovealeg mesa. Prema Jakopoviiu (1998.) ovim sustavom drianja kava,ublaiavaju se suprotnosti u proizvodnji mesa i proizvodnji mlijeka nastale

GOVrD4nSrrO

Slika 61. Aianie krava na dubokoi Dtostici

149

Sustai drianja kruya

zbog stalnog poveaanjaproizvodnje mli jcka pokravi zbog acga sc sma-njujc bfoj krava itcladi.SrLSlav dIiania kr-ava -

telc najbolj i je na povri i-namn KoJe sc nc moguupolri jobit i za intenzivnuIi l taNku proizvodnju- Uloln sustavu.jcdini je pro-izvod tclc namijcn.icnolovu . Ukupno p ro i zvc -dcno nrl i . jcko Ltt loSi sc zaolhranu telota sisanicln.Zolcdno s tclclom. r i l jvci idio gotlinc kruva trcba pfo-vosti nr fasnii lku. Udiol. judskog racla u sustavukfNvir - tclc ncznflan -,c.

stka 62 Sustav drzania krava'tele(1o pridonosi ckonomianosti ovog sustavt. Vcic. jo angaTir.anjc l juci i zir l i zavri jcnrc bomvka Tivotirr ja Lr staj iurn. Naivcai dio potrcbnc hr.anc kravc itcldd nnlrzc na painj lku. PlocjcnjLrjc sc dd po grlu trcba osigural i najm njoI ha povtiinc. Ztt sLrstuy Lrut,u telc pogolne \u nestle pa:ninc. iurale,linuzin, hdgij:Lo plurn gotttkt. helil i ab('tlin 4ngis.

Ktttttltjutoriziani sustuv zs hrunidba kruva konccutratont

f)vaj se sLrslav s|rstoji od nellani(.tkog 1 elektn>n$og rli1cla (crtez 14.), aelektronski dio od: ccntralnog plocesora (kontpjutora). idcntif ikatora(pcri lclni mikforadunar), ovretnicc i kablovske veze.

A. Ccntralni procesor prati proces hranidbc krava. Pemti podatkc oprogmmiran(i i potroienoj kolidini koncentrata za pojcdina grla i cijelostado. Prcko pr-ocesora mogu se pojcdinadno prati t i hranil icc,progranirati kol idina koncentrata, vremenski mijcnjati dinanikahranidbc koncentratorn.

B. Idenlifikator prina signale s ovrattlice i ialje ih na obr.adu u centralniprocesor. Od centralnog procesora prima podatke o kolidini koncentrata

I150

Silosza koncenvat

TnnsporteDozator

IKmni boks ld€ntilikator

OwalnlcaV Centralni

Sustari dEanja fuava

Crtez 14. Kompjutotiziana hrcnidba kava

za pojedino grlo na hranidbcnom rdcstu io vrcrrcnskoj raspodjcli dozal(oncentmta.

C, Ovratnica sc sastoji od clcktronskih vcza zalivcnih u plastidnom kuiistu,Svakom je grlu na ovratnici upisan broj pod kojim se vodi u proccsoru.

D. Kablovske veze sastoje se od cnergetskih i komunikacijskih vodida.Energetski vodiai dovodc energiju identifikatorima u hranilici, .rkomunikacijski vodidi prenose infomracijc izmedu ccntralnog procesofoiidentif ikatora.

Primjenom kompjutorizirane hranidbe znatnije sc atcdi konccntrat (oko30% il i oko 150 g po kg mlijeka),sto utjeie na pojeftinjenjc proizvodnecijene mlijeka i ostvarivanje veieg profi1a.

11.3. Komhinirano drianie krava

Kombinirano ili poluslobodno drianje kava omoguiava veie kretanjehava negoli vezanim drZanjcm- Postoji nekoliko kombinacija vezanog islobodnog drZanja krava, ovisno o fazi proizvodnjc i o godiSnjem dobu:

1, slobodno drzanje u suhostaju i vezano drZanje u laktaciji;

GOIIEDARSTVO

l 5 l

Susrovi dr2anja Arava

Slika 63. Pokretna izmuziSte za krave

2. vczano drZanje krava zinri i slobodno drianje l jeti na painjaku; rnuZnja seobavlja u pokrctnonr izmuziitu (slika 63.);

3. hraujenjc irnuZnja krava u staji, a ostlrlo vri jcmc slobodno Ll ispustu i l i napainjaku.

Trcaa varijanta kombiniranog drZanja zahtijcva svakodncvno vczanje iodvczivanje krava, Sto utjerle na znatnijc povedanje utfoska rada.

Pokrctno iznuziltc omoguiava cjclodnevti boravak krava na painjaku.Primjenom ovakvog izrnuziSta izbjegava se svakodncvni odlazak i povratakkrava s paSnjaka u staju na muznju. smanjivanje mlijednosti, upale virnena ibolcsti nogu.

152'/,rotrrn UR {OYIC

uNpoi tel,udti 72,Uzgoj dobrog podmlatka najvaZniji je zadatak svakog uzgajatelja

goveda. Uzgoj teladi zapodinje izborom kvalitetnih roditelja. Teladi dobrenasljedne osnove treba osigurati odgovaraju6e vanjske uvjete tijekomvgoja. Bez optinalnih u|jeta drZania, njege i hraniclbe - osobitoneposredno prije i nqkon roilenja - ne moie se uspjeino uzgojiti lele.PogrjeSke u prihvatu, hranidbi i drZanju teladi uzrok su uginuia 20 % i viseteladi, Sto vrlo nepovoljno utjede na ekonomidnost uzgoja a dovodi u pitanjeobnovu stada i provodcnje selekcije. Hranidba mora biti podeienafizioloiko - prebrambenim karakteristikama teladi.

12,1. Postupsk s teletom nakon porcdq

Nakon poroda teletu je potrebno: odistiti gubicu od sluzi, prekinutipupdanu vrpcu na 10 cm od stijenke hbuha, obaviti dezinfekciju pupka ipribliziti ga kravi da ga olize (slika 64.). Ako kmva ne olize tele potrebno gaje, radi pospjeiivanja cirkulacije krvi, istrljati guivama slame. Dobro je telestaviti pod infialampu zbog brzeg susenja. Osuseno tele stavlja se upojedinadne diste i dezinficirane boksove s dosta higijenski ispravne slameGlika 65.). U roku 3-5 sati tele treba obvezalno dobiti prvo mlijeko ilikolostrum.

GAVEDARSTYO

153

L':goi tt!di

Snjeitaj i natin driunja teladi

Pojcdinaini boksovi 7a srnje-itaj tcladi trebaju bit i od materi-jala koji ornogucava odriavanjehigi jcnc. . jcr je lchd vrlo pod-loinn inlckci jarra. I)()stori jc zasnrjcit ir j boksova lnofi l iu bit i svi-jet lc. ; ,rdane iodxrjcne od pro-stora za tcl icnjc.

IndiViclualni boksovi nrogubit i snri0itcni izvnn str jc nr otvo-rcnorrl pfostoru u obliku kucicaizgradcnih od dlvcta i l i pla-sl ianog nrit teri . jala (sl ikn 66.). Uplasti iDin boksoviurl s ispu-stom lclad moic b0rirvit i doodbij l l j l l od tckuae hmnc.

U pojcdinaanirn boksovirra.dirrcnzi ja 1.2 x 0.13 nr. tclad bo-rnv i l ( l l 5 dana nakon t c l j c r r j a , lr t t i l n u skupn i l r boksov i l nasn'r icitc| l im u nadstfcinioanlr i l iznlvorcnirn naslanrbanu- U pojc-dinaininr boksovinri l vooih di-mcn/i ju ( 1.0 x I ,8 nr) lol ird moicbolLvi l i do 2 mjcscca sturosti .Svaki boks ima na preclnjoj straniugrldcnu kanlu za napdunje nrl i-jckom i vodom tc j slc za si ieno.Boks urofa bit i nastft dovoljnomkoli i inom higi jcnski ispravncslanlc.

U pojcdinatninr boksovimapod nrozc bi l i resctkasl i izdig-nut izn{d t la oko 30 cnt.

Slika 64. Krava liie tele nakon teljenia

Slika 65. lndividualni boksovi za telad

Slika 66. Plas eniboks za indivldualnadrzanje teladi

l$r r;-€:i

154

7\oaiDn l lll:tlol lC

U skupnim boksovinatelad rro/c boraviti u posebnom dijelu staje s kravamasmjcitcnim u boksovima zale:onje (sl ika 53.) i l i vani uplastidnim boksovirra (sl ika67.). Mo.Ze boravit i iu zat-\''orcnim nasternb ma - teli-injacirra u skupninr bokso-vima s ispLrstimr (sl ika 68.)i l i u nadstlcinicarna ogmdc-nin s hi zida. Teladi odgo-vara ihladni nadin drianja smnogo slanrc u nadstrcsnrcanrr u koj inrr jc tcmpcra-tura jcdnaka vanjskoj. Ovir jjc naiin dr'7anja jcl i ini j i zbogni2ih troSkova gmcln jc. Nor.nralno ftzvi icno lolo boz slc-tnih posljcdic| podnosi niskctcnrpcraturc i clo -15 "(1. Zanapnjanjc vodolr nlogu soupotri jcbit i poj i l icc u koj imase voci[ nc noTc smrnuti(sl ika 69.).

Optirnalna vcl i i ina skulino jc 6do 8 tcladi po boksn, Lrz osigumnicl,J m'boksa po telerlr do 8ledanastarosti i 1,5 rn: za telad starijlr od 8tjedana. U skupnorn drZanju u bok-su moie bi l i 10 do 20 tcladi ako.jcnapaJanic automatsko.

U t inr boksovima za teladpodovi rnogu biti: rcictkasti, betonski (presvuieni izolacijskin matcri-jalom) is dubokom prostirkorn.

colED..tnst t1)

Srka 68. Skupri boks s lspustima za dianie teladi

Uzgoj !akdi

Shka 69 Palthca za napapnie lelddizini

Stka 67 Plastiini boks za skupna drzanje teladi

155

U:go) leloJi

: { ' . "

I

\\ .-\.

Slika 70. Reieikasli pod u teliCniaku

RcSclki lsl i loclovi u skLrlnim boksovima upolrcbl javl ju sc za LrzgojtcluLl i stari jc od 2 mjcscca (sl i l<a 7{).). I ' rcdnostjc t ih podovl dobra higi jcnaru boksu. uz nrininralan ulroi i lk rf ldr. Ncclostatak.ic nranja udobnost tcl0di.proizr rrdnj:r grtr lcr kc i ( ' tL'7:rn(' rnirnipulirrnic s njurr.

Dr2anjc tcladi na toplinski izol iranonr bctonskonr podu zahli jcva nranjukoliainu shnrc. rrz svakodncvno rasl ir i tnic i izgnt!avlnjc. i to sni i i lvi lproduktivnost radr.

Najboljr uckrbnost tclacl i i rr ikrokl ima u lcl iani irku posli io sc na podu sdubokom prosti lkom. Ncdostatak jc upotrcba vccc koli i ine slamc (oko 2kg Jcn po l c l c l u l u / : . r : r kudnern r ' r u r . t i r r r r r i c .

I 2, 2, Pre h ra n bcn o-li iio I oike karokteristi ke telad i

Nakon por-ocla podinje rasl irazvoj tcladi. Dncvno povcitvrnje t jclosncnrasc nijc ravnonlicrno. Odraslo govcdo zavrsava rast u dobi 5-6 godina(tablica 20.).

Najintcnzivni.ji rast govcda ostvaruju u pn,ih 6 rrjcseci. ili u lt.5 '/"

vrcmena od ukupnog vremela do zavrsctka Lasla. U krn mzdoblju oslvari sc32 % od ukupnog rasta. pa .je zu tako brz rast polrcbna odgovarajucahrarlidba. U prvim nljesecima probavr lclddi prilagoclcna.jc uzirrranju tekuichranc - rr l i . jcka. kdo jc sastavom i biolo(korr vri jednoiiu idcalna hrana zatclad.

l 5 t '

Tablica 20. Ra6t goveda

Dob, mjeseci Tjgl€€na ma,sa, kg Dnevni prirast, g

1 6303 125 10706 190 69012 50018 380 57024 430 260

3 godin€ 514 2405-6 godina 600 60

Iwoi Crnoj€v ia, 1986.

Razvoj prcbav ih orgarra ,eladi

Tele se rada kao neprc,ivai s ahatonski i .lizioloiki dobrc razvijenimsiriilem i nerazvuenim pred2elucima.

Za telad je karakteristidan postupan razvoj predz€ludaca, Sto se vidi izpregleda:

Nakon rodenja tele ima detverodijelni Zeludac s dobro razvijenimsiristem. Zbog toga probavni sustav teladi ne sadriava celulolitidke bakterijeza probavu celuloze i za sintezu biolo3ki vrijednih bjelandevina te Bvltamma.

Probava teladi odvija se kao u monogastridnih iivotinja pomodu enzimakojima se aktir.nost mijenja u prvim tjednima iivota teleta.

U siristu novorodenog teleta pH ne omoguiava efikasnu proteolizu. Akoodmah u podetku pije ve6e kolidine mlijeka, zbog nedovoljne kolidine HCI ineodgovarajude proteolize, nastaju uvjeti za poja!.u proljeva. U dobi 5-6tjedana telad moZe u veioj mjeri koristiti proteine animalnog i biljnogpodrijetla. Najsliiniji mlijednim proteinima su proteini ribljeg bra5na.

GOIrcDARST'/O

Uzgoj teladi

Dob Sirl6ie, % Predreluci, %Rodenie 60

2040

2,5 - 6 mles€ci 80Odraslo gov€do 92

t57

U:goi !e!uli

U poactkr. zrhvaljujui i enzinlu rcninu, tele najboljc iskoliStava protcinciz rnl i jcka. Ocl ugli ikohidmla tcldd dobro korist i Iaktozu (mli jcdni iedcr)pomodu enzinla laktaze koja . jc aktivna i nakon 8. dcdna. Osim ldkbzc.moze dobfo probavliat i iglukozu koia sc korist i u zarnjcniciza mli jcko.

Do kraja 4. t jcdna tclad nctna dovoljno akti \ ' l lu i tnt i laru imaltazu pa ncnrozc probavliat i ikrob imaltozu. nmilaza dostignc normalmu razinu nakon6. t jedna. pa jc znrtni ic korislcnjc ikroba od 6. do 9. l jcdna.

Zbog navcclcnih lazloga. osim mli jcka. tclc u plvinr l jcclnirna i ivota vrlotciko korist i osti l lc izvorc ugli ikohidfata i lroteini l .

Dakle. u prvi l l1 t jednima 7ivola tclcta probava.jc pod uticcajel l1 cnzinla.kao u 2ivotinia s. icdnostavnint icluccnl.

I'r|cktz, leleta ii ncpt'eiiw.rd u prci.it'uto

Na bvinu ff i . icl lzir lclcta iz ncpfc7ivraa u prci ivi l ia ntjvi!c utjcac vNtahranc. U: runijc prihtdttiirdtlj( tdr'to sijutotit i ko (dtt!tto i u dobi od 10.lo !5. lunu. l( l( lroskia lr?: i tu(\ | ) fu) J,5 t, t ia! i&u. Ako sc tclc dugonapaia vcl ikinr kol i i inarna ntl i jcka. posluic pr!7ivaa u tkrbi od 5 ckr 6mlcsccr.

Utjccrj vfst l hranc na rrzvoj butugit u lcladi vidl j iv . io iz poda(lk usl jcclcicm ploglcrlu:

Bolja tvolba bulagovih rcsica uticac na jaie upijanjc hmnjivih tvari ibol j i razvoj tcladi.

Usporcdo s fazvqcm predZeludlcd koloniziraju sc mikrobi prcdiclu-daca i uspostavl ja prc7ivanje. i imc se omogucuic probavljanjc jel i ini jcvoluminozne hranc. Volurninozna hrana (vitanl insko si jcno) utjeie na brTimzvoj ikroba buraga negoli koncontrimDa hrana.

Tele trcba biti ito ranije pfciivaa da bi sc izbjcgli strcsovi pripri lagodavanju tclcta na novu hranu i srcdinu u rospl(xlu i l i u tovu. l i t

I

Dob teladi Vrsta hrane D(Jljina buragovrh resica, cm

12 t jedana

12Ijedana

IWijeko

I\rliieko + starter+ si jeno

0 , 5 - 1 , 0 c m

1 , 0 - 2 , 5 c m

158

omogu6ava mniji podetak tova s tjelesnom masom 180-200 kg i maksi-malno isko itavanje kapaciteta za rast u razdoblju tova od 300 do 350 kg.

12,3. Krmivs u hrqnidbi telsdi

Za hranidbu teladi kodste se krmiva u tehrtem i kfltom stanju. Odtekutih krmba za telad/e nai,ainiji kolostrum, puno i obruno kravljenlieko i mliehti nadomjestak.

Qd krutih L;rmiva za telad je naivainije litadno ili lucernino sijeno,smjesa, silaia i paia.

Kolostrulno razdobUe u othrani teladi

U kolostralnom tazdoblju, koie tlaje oko 5 dana, tela.l se hranikoloslrumom (mljezivo ili gruialina). Kolostrunr se podinje sintetizirati uvimenu u suhostaju nekoliko dana prije poroda. Kolostrum se sastavonlznatnije razlikuje od kravueg mlijeka (tablica 21,).

Tablica 21. Saskv kolostuma

Sas to i c i

S a s t a v , %

Kodporoda

12 satlnakon potooa

24 satanaKon poboa

48 satinaKon porcoa

Normalnomllj6ko

Suhatvar, 20,9 15,6 '!4,0 12,46,5 2.5 3,6

Prcteini, 23,1 13,7 7,1 !,91 , t

3,5o,7|munoglobul ini( lG)16,9 9,0 2,4

Laktoza 4,2 4,8Vitamin A (lJ) 12.000 8.000 4.000 3.000 700

Inor Schrag Singer, 1987. , c i l . Posav , 1997.

U kolostrumu je visok postotak suhe tvari i u njoj visok postotakproteina, imunoglobulina. Na gamaglobuline, koji dine najveii dioimunoglobulina, vezane su zaltitne tvari koje osigulavajl] straranjepastuhog imuniteto protir ruzliiitih tqrcinika bolesti. Pasivni imunitet trajedo 20. dana nakon teljenja, kada se formira aktivni tli astiti imullitetleladi.

Uzgoj teladi , ".---,al

GOYEDARSTVO

159

Uzgoi teladi

Sto je krava viSe izlozcna razl i6it imstvarania kolostruma, vcaa . ic raznolikoslbioloiki vrjednij i .

Osin ik) licluie na u\po'larliani( pd"^ivnog intunitetd teladi, kolo,^tt'unt je;

- izvor cncrgi. jc, protcina. vitarr ina i nrinclala. bcz koji lr se nc nroie posti i ibrzi rasi tclcta nakon poroda;

' kolostrLln sadrzi I7 pLlta vi ic vitamina rasta i l i vi tarninaA ncgoli obidnolnl i j eko;

. djclLrjc laksativno jer iz cri jcva odstnnjuj0 zaostalc tvari (nlckonij)nakupljene u vri jemc intfaLrtcrinog nzvoja tclcta.

U pNirn satima i ivota teletir stvi lmju sc uvjcl i a dobfo zdfavl jc t i jckomcijclog l ivota. dobru ploizvoclrr ju i dug Zivolni vi jck.

ll(di .tlt\uuniLt utinkaril( ahrun( ( u.to(:niko h)lcsli, t?l? notL! lohilil iak)slt uut io - l \ult t idlon lrnrxht. To . ic vidl j ivo iz podataka nrvcdcnih ulablici 21. SaclrTl j I( i . jc nl jviSi odmah nakon porod.r. ir rut im brzo pada.lmunoglobulini obl.tu sl i icnl(Lt l lnkog ori iovi l i l i tko sprjoaavtju r i tzvoibrktcri . ir Ll cf i icvinrr. l l t : t) | : i ta i(, Ialosttu tu t)tu.\(,(rt logutt i t i tclct ii : s I j rtlctt i h ro : I o gr t.. plol lrz zait i tnih 1v1rri kfo/ st i icnku cfi . icva nrogui. jc si lnlo u Drvi ln sdtinl i l

Tivota tolctal. nakon 2,1 h potp0no sc gubi propustl j ivost ganlnglobLrl ina sir zasl i lninl

tvariulal

sanlo su u prvirn satimn cnzirr i u cr- i jcvnoj sluznici inaktivni. pagamaglobulini sa zlSti lnirn tvrf i l ra moL:u ncpromiicnjcni proai u kfvotokleladi;

' uzrodiici bolesti prisutni su vca u pNirn satima i ivota tcladi.

Si san ic ili nd pd i afi ie k o lostuht oht?

Sisanje koloslruna irra viic !!qdqst4!4k!i

telc uznemilava klavu.

slabija higi jcna virnena uzrokuje prol jev teladi.

novoroalcno tclc pronalazi vime tek lakon 4 sala. a u prvote]ki inakon 6sati (prckasno uzimanje koloslruma),

uzroinicirna bolcsti u vri jcmcimunoglobulina i koloslrunr jc

160

- ve6ina teladi (oko 80 %) podinje sisati prednje sise u kojima jekoncentracija zastitnih tvari nEa nego u stra;njim sisama,

- kolosfum mladih kava do 4. laktacije sadrzi 30 % manje antitijela negokolostrum starijih krava, Stoje razlog dei6e pojave proljeva teladi.

Nap4l4qi9__k9lq$ruq9q bolje je jer se tele moze bolje opskrbitiimunoglobulinima. Ato tele ne moZe dobiti kolostum majke, daje mu serezervni kolostrum ili zakiseljeni kolostnrm dn-rgih kava.

U prvirn danima tele ne treba popiti vise od 1,5 do 2 litre kolostrurna ujednom napajanju. Ova kolidina kolostruma je ogranidena obujmom siri5takoji iznosi 1,5 do 2,0 lite u teleta tjelesne mase 45 kg.

Napajanje teladi obavlja se iz plastidne boce ili kante sa sisnom gumom(dudom) na sljedeii nadin:

L dan 3 - 4 puta po 1-1,5 L mlijeka,2. dan 3 - 4 puta po 1-1,5 L mlijeka,3. dan 2 - 3 puta po 2-2,5 L u ijeka,4. dan 2 puta po 2,5-3,5 L mlijeka,5, dan 2 puta po 3 L mlijeka.

Tele treba popiti najmanje 25 litara kolostruma, Postotak uginuia t€ladikoja ne popije kolostrum viBi je od 50 %. ViSak kolostruma moZe se davatiostaloj teladi, ali razrijeden s vodom 1i2, Rezervni kolostrum smzava se na-20 "C i duva za telad prvotelki, uginulih krava ili krava kojima je izostalalaktacija. Rezervni kolostrum uzima se iz strainjih detvrti starijih kava jerima vedu koncenftaciju zastitnih tvari.

O cijeni kravljeg urlijeka i urlijednog nadomjestka ovisi kojom 6e sevrstom tekuie hmne telad hraniti nakon kolostralne faze i koji ie se sustavhranidbe orimiieniti s obzirom na kolidinu tekude hrane.

Mlijeini nado jestak

Mlijedni nadomjestak sadrZi 60 % (najmanje 50 %) obranog mlijeka uprahu. Obrano mlijeko moZe biti djelomidno (do 20 %) zanijenjeno suhomsirutkom uz dodatak glukoze. Mlijedni nadomjestak sadr1l i 10-20 %orafinirane biljne masti kao izvora energije, vitamine, minerale(mikroelemente), probiotike i antibiotike. PoZeljno je da mlijedninadomjestak sadrzi suhi pivski kvasac koji djeluje povoljno na apetit teladi i

I 6 l

Uzgoj teladi

razvoj bufaSa. Dio pfotcina u nadomjcstku za mli jcko moic sc zamijcnit iprotcinskim konccntratorn soje bez tripsill inhibitora. VaZna konponenta LLsirslavu lnlijednog nadonjeslku lrebtlo bi biti rnljeveno laneno sjerne koje uprobavnorn traktu stvara zaititnu sluz kao barijcru za patogcnc organizrnckoji izazivaju prol jev leladi. Uz ekonomskc korist i kvali tetan mli jeininadorricstak sigulrr i . j i . jc u uzgoju rcladijcr mu sastav ne varira kao u punogmli jeka.

Suhi rnl i jcdni nadornjcstak korisl i sc u obliku otopir lc di j i . jc saslarsl i ian kravl jcnr rr l i jeku. Mli jer)ni nldorrjesl i lk ot iLpa sc u vodi u omjcru l :8(1 kg sLrhog mli jcirrog nadornjcstka na l l l i lara vodc), lclad ga dobiva utckuacm slanju.. ier. jo isko|i i lavanjo oncrgi jc bolic za l5 do 20 7u ncgo Lrhmnidbi sLrhinr nrl i . icanirn nadorn'cslkom.

Ii lzlozi Lrpotr 'cbc nrl i . lcanog nadonlicslka u htaniclbi lclacl i :. nrTa ci. jona olopinc nrl i jcanog nadomjcslka ( I l- kravl jcg mli jcka ..

2 .20 kn : I I - o t rp inc m l i j c i nog n ldon r ios tk = 1 .25 kn .0z o i i cnu I kgsuhog nrl i jcinog nadr)nricstl( ir l0 l(n).

. ncnri l f lrzl ikc u f lrzvoiu lcladi.

. i / icdnllacn srstar otrpinc nrl i . jcinog nadomjcstka.

l\4l i icanil ] ] nird(nrjcslkoDr potiao sc l l /voj bumgn. Za lazl iku od punognrl i jcl<a. nl i jctni sc nldomicstal( u probavnom tlaktu zadrZava krrio,3-4s|ir. a purlo Inl i . icko l2 sati . Zbog logn lcl i ld u/ mli jcini nrdonljcslak.icdcvi!c osnovnog obrokr. ik) ut jcac nr bl i i pri icl0z lcladi u prc7ivaac.

Stttits( iu tehul

Za prihlrnj ivanjc tcladi u dobi od I0 do l2 dana uz kvali tctnuru lu r r r i r r uz r r . r l r r ' . r r r . r r r p . ' t r ' . h l j : r r . r ' r r . . , i r i i . . r n i . sL : { l : ' r l , r l F_ , r \ . r ' .

Sl i t cr snl ig!4 Lrpolrcbl java se z prihrr i ivanjc tchdi u mzdobljuhr-anidbc tckuconr hranom. Sta|tcr za tclad sadri i najrranjc lE'% sirovihprolcina, od toga l0 %, anim.llnog podrijetla. Llneno sjenle ili lanenapogriu Lr slarter smjesi djelLrjc povoljno na prcbavu teltdi. l_elacl dobivastaftcr po volj i . Startcr. ic boli i ako . ic pclct iran. Nakon 2. nl jcseca tele l cbadnerno konzumirati 800 1000 g ckr rnaksiuralno 2 kg staftera.

Crovel smig!4 upolrebljava se za ishmnu teladi nakon odbijanja odlekLrae hrane u dobi 2 mjcscca. s t jclcsnom nrasom oko i lo kg. Dajc sc po

l 6 :

Sastav star-tera i gloveral

Slarter, % Grover, %

Suncokrelova saama

D kalc jev losfat

Sol

5 4 0

1 5 01 0 03 01 00 5

0 51 , 0

60,0

1 0 . 0

1 50 50 51 0

1 0 0 . 0 r00 0S fovi proreini 1 8 0 1 5 0

(l.goj t(l.tli

volji dok se ne dostigrle dne!no konzLrlniranje 2 kg. (lrovcf trcba sadfTavati15 % si lovih ploteina.

zvor : ! remov c 2002

Smicso /a tcLrd l fcbaju bi l i ul(usrlc isadtir lr l i po kg 6.4 ( lo 6.1 M.lN l i l , cnc rg i j c .

lhluninoznt hrunu u hrunilhitahuli

V)lunrinozn hran l ir hf i lnidbu lcl i ldi' r . L . r I ' i t i r | 1 , , l \ i , l i l J l r . , . I i r . r , i r r , , . i j r r r ' ,i l i l u cc r -n i no s i . j cno s puno l i i t a(vit .urinsko si icno. I l . i l i I l l . otkos) tclctLrsc . l . , j c f u \ r ' . j i r u , ' . . 1 10 . , i , ' 12 . , i : r r r . rn rkon po roda ( s l i ka 71 . ) . . l as l c ^ s i j cnone r r r i j u b i t i t \ \ i * ' \ ( | r r \ i . r , \ l

- t t ( r ' r Icla nc bi doi lo do ulcknuia lcdir. Na priu. c c l c I nu ) ( p | i r i k r r . r t i u . l . 10 . , l . r r r : rna(0n poroda.

S r< r r ' : t c . i l : r 7 . l c l i , , l I n , , / . i r , t inakon I nrjcscca starosti . Plosjeir l i it l ne r r r . r ku l i i i n r : i l : r u u k , , j r r l . l . n , , j ( , i c r ltom razdoblju iznosi 3 do,1kg.

Slika 71. Kvalitetna siieno zatelad

161

Sustuwdym" 73,Postoji viSe razliditih sustava hranidbe teladi, ovisno o;L nadinu uzimanja tekude hrane,

2. kolidini tekude hrane.

13.1. NaCini uzimanja tekute hrane

Dva su nadina uzimanja tekude hrane:- slsanJe,- napaJanje.

Sisanje je prirodni nadin hranidbe teladi mlijekom. Primjenjuje se naobiteuskim gospodarstuima i u sustal'u drzarja krava tele (mesne pasmine).

Prednosti sisanjal- tele dobiva zdravo higijenski ispravno mlijeko optimalne temperature,- utjede povoljno na razvoj vimena u prvotelki,- uhoiak rada je minimalan.

Nedostatci sisanja:- mogu6nost prezderavanja teladi i pojave proljeva,

GO"EDARSII/O

165

Susktvi hraniclbe teladi

nelnogLranost kontrole mlijeino-sti kmva ipravi lnc hlanidbe krava prcrra proizvodn j i m1i jcka,

potrcbno . jc iznruzivanjc visokorrl i jeinih krava zbog zaostalogrrl i jcka nal<orr sisan ja.

- sisanjc tclcta izaziva poviicnjekonccnlfaci. ic cndoff ina u hipotal i lr lrLrslr, i lo ul jede na pojavu lak-laci jskc ancstri . ic kfava.

Nu pu i d I t j a t ) I n ( )gu (t d \\!- ishrirnLr tcladi otopin(rr mli jci-

no{ nadonrjcslku.- plavi lni ju hlanidbu tcl ircl i odlc-

dcnom kolir l inonr nrl i . joka.- prlvi lnu hl.t lnidb0 l(f trva prcuri l

p|oizvoclnj i Inl i . iokr na tcf icl. ir lkontnrlc nrl i jcinosti klava.

Ncdostl l lk nrpaii td{ . jc vci iutfoiak ftrda. lr i no(loslatak rroTcsc izbjci i pl irr jcnonl oprcnlc zra!r1(rmlltsko nrpr janic lcl ldi.

NaPil i njc lclu(i i nloic sc obt-vit i iz otvorcnih i l i rrtvorcnih po-sLrda s dudonl siskont (sl ika 72.)odnosno iz stal<lcnih i l i plasti inihboca (na prirnjcl od ( loca colc) scluclonr (sl ika 73. B). Naryrjanjc vcicg broja tclMi nroZc biti kompjutodziruno (crtcZ 15. i sl ika 74.). ' l l lad

oko vfata nosi ogrl icu s aipovima.signalc kojih prcpoznajc kompjutorNa taj nai in postiZc sc racionalni jci higi jcnski ispravniic napaianjc tc-ladi a prol jcv tcladi. jc r jcdi.

Slika 72. Otvarene pasude s dudom zanapajanie teladi

Siika 73. A Napajanje teladi iz kanteB Napaianje teladi tz bace

(Fota: Geishauset, Leh4

Sut tavi hranidb e te ladi

Cnez 15. Shena konpjutarizinnog napajanja teladi (Posavi, 1997.)

Slika 74. Kompiutotizirana napaianje teladi

Mjerc za uspjei o napajanje teladi

Temeljni preduvjeti uspjeinog napajanja su besprijekomaposuda za napajanje i odgovarajuia temperatura mlijeka (38 'C).

Mlijeko u siri5tu mora se Sto prije usiriti da ne bi proJazilo uprcuzrokovalo proljev. Brzina usirenja mlijeka ovisi o temperatuZa usirenje mlijeka temperature 35 "C tleba samo 5 minuta, amlijeka temperature 20 "C traje 34 minute.

GOIIEDARSTI/A

distoia

crijcva imlijeka.uslrenje

Su.r|ai ht a,1i.lb(. teLadi

U prvim darl jma : ivora teletl l mli jeko tfeba zaobiai predzclLrdac idospjeti u sirilte Lr k(ielru sc rnoZc potpuno probaviti. To .jc onrogrLicnozxtveranjcnr jcdnjakova ili.jcba ('-rrlr'ls ocsophagus) (crteZ 16.). Najjadipoticaj zn stvaranje i l i jeba jesl sisanjc. . lcdnjakor' 2l i jcb Inotc sc uspostavit ii napajanjcrr iz l<antc koja nrora irrat i gutnenu dudu (sl ika 71. -A). Pi tonleglnva leletir ncrr'a biti poclignLrta pfcrra gorc. NulalLtnjen iz kunte ltz lut[cdio lijeI.L uluzi u l)unt.g i izuziw pntbawtc \ ktnj( krtt 17.).

SarIo Lr lorn polozrju glavo tclcta svc rnl i jcko zavfiava u sif i i tu- Tcladsc nlr)zc napriati tcl(Llcom hranonl stajskc tcrnpertture (u prvin daninta neniiorrr od 20'f ), nujboljc oko 25'( . Lrz zakiscl javanjc kolostr-urnakoiccntf iranonr l l5' l ' nrlavl jcrrn kiscl inon tazri jcr lcnon s \,odon (Lt omjeft l| : l 0 ) u ko l i d in i 40 l nL po l i l r i i l i 30lnL po l i l r i ostr lc tckuac hfanc. Nala . j naa in po rcc rva sc k i sc los tsrr( l f i i r j i r sir i i l i r pl l ispod 4.2. l i rkvakisclost dovol. jnr . jc zu unii tcnjcpatogcnc mikrol lo|o (/f , . r 'ol l) koianir jaciao i/ i i l iva pojavLr prol jcvirl cL rd i .

Zirkiscl jcnu lckuau hmnLt bol. ic

. ic davnti siskorr d n0 i/ klntc.. jcf sctuko uman ju j c m i r i s n r ruv l j c k i sc l i nokoji ncpovoljno uticac ni i irpclr l lcl ad i .

l)r inr jcnonr ocluovara jui ih postu-paka s tcl irdi nxkon poroda. nail inatLZanja i nai ina hranir lbc tcladi. ugi-nuaii leladi ne bi snrjela bit i vcaa od5'% Sto jc manjc od ueinuia lcladi unaprcdnirD /cr) l l janra (Njel l laaka.Nizozemska itc1.). gt l jc iznosc od l()-l 5 % .

S obziroln na i injcnicu da jellspjesan uzgoj le1adi temell ckonomi tne p ro i z \odn ic rn l i j cka i da scitctc nastalc u pr-va 2 tnjeseca

Cftei 16. Poloiai glave teleta pri sisaniu

Crtez17 Nepravilan poiaZaj glave telekpri napatanju nliiekan

Sustavi hranidbe teladi -

kasnije ne mogu ispraviti. potrebnoje poduzetisro vrse smanje.

sve mjere da se gubirci leladi

13.2, Vrste i koliiine teku1e hrane u uzgoju teladi

T€lad se moze othraniti:1 . velikitk kolidinana tekute hrane (800 d.o t 000 litarc po teletu) :

- punomasnog mlijeka,- obranog I punomasnog mlijeka,- mlijednog nadomjestka;

2. snanjenim koliiinama tekute hrane (od 500 do 600 litara po teletu):- punog i obranog mlijeka,- mlijednog nadomjestka;

3. nihimalnin koliiinama mlijeinog nudomjes,*o oko 100 li,ara po teletu.

l. Velike kotitine tekude hrane:

I.l. Hrahidba telqdi velikim koliiinama punomasnog hltijeka:- je skupa. jer je porroinja I 0 L mlijeka.ikg prirasta,- pjjlflj"j" se. u seljadkim gospodarstvima uz odbijanje teladi s 3_6mJesecl starosti,- omogucava brz razvoj teladi uz dnevniprimst 1000_1100 g,- opravdanaje akoje telad skupa a o&upna cijena mlijeka niska,- uz primjenu ove metode teskoie nastaju nakon odbijanja teladi zbogmoguiih probavnih poremeiaja.

L2. Hranidba teladi velikim koliiitvma pukog t obranog ttlijeka:- je skupa metoda. P mjenjuje se samo za telad velike uzgojne vrijednosti,- telad se odbija s .].5 - 4 mjeseca sarosti,- omoguiuje dnevni prirast 900_1000 g.

Trolkovi hrane izlose l7 kn pqkg prirasta teladi.

GOI/EDARSTYO

169

Sustavi hranidha teludi

1.3. Hranidbtt tdatli velikin kolilinatna mlijeanog nolonlje"^tka:- primjenjujc sc r tovLr teladi za "bi iclo" meso.- odmah nakon koloslruma upotrcbl.i.rva se mlijeini nddonljcstak (bez drugc

hrane).- potrosnja po kg prirasta iznosi 1.5 kg rnlijednog nadomlcstka,

uz prirnjcnu ovc Drctodc tov trajc 3 mjcscca uz dncvni prirast 1300 g irandmarl 65 'X,.

- meso.je bl i jcckr. jcr sc telad nc krcac. a u rnl i jeku nonrl dovoljno icl jcza pase razvi ja ancnri ja.

TroSkovi hratc i4q5q!f;!(4 pq l<g pl.asta tetad,.

2. Smanjono koliaine tekudc hranc:

C)vin nnainoln hmnidbc lcl irdi skrnauje sc vri jcnlc tckuic hranidbc t i .do 2-3 micscca slarosti . Sto poli io tclc da uzirra si jono i sm'csu pa.ic illzv<rj prcclTclr.rcllca bol.ji.

2. L lltunilhu taludi sDtatijoont k)!iiin(rn punog i t$runog nlijcku:- ukupn0 polr 'oinia iznosi 500-6(X) L punog iobranog mli icka (200 L puno

r -300-,100 I- obl lno mli icko).- tclut l : .c.rt lbi ju r ' t i rnl i . ieku . I2 t. ic( i irnx 5urusl i .- ukupno sc polroi i 5(f(;0 kg srnjcso i 40-50 kg si jcna.- posti2c sc dncvni pr irast 800 g/don.

Troskovi hranc izposc pe kg p!iIr!1!LL2,Lk!.

2.2. IIrunitlht tt'ltuli nuditn koli('inuDru t tlicanog nulomicslk.t:- . icdan je od vrznii ih naaina uzgoj:r lchdi.- lekuia hranidbr tcladi traje2 micscc.r- zavrSna masa tcl0di starc 3 mjcscca iznosi l lul20 kg uz potrolnju 17.8

20,7 MJ NEL/kg pl irasta,- postize se dncvni prirasl800 gr{nra

Ciiena hranc no kg orirasta l0 do I I kn.

3, Hranidba tcladi minimalnim koli t inama tckudc hrane:- odbijanjc tcladi provodi se s 5 tjcdana slarosti nakon I00 L pohranjene

tckuie hrane,

170

1\1 , t i , tn LRt . \ lOt 1 l

Sus tav i h ranid be te ladi

trosi se dnevno 3-4 L nadom_jestka + starter + sijeno po volji,postiZe se dnevni prirast 200-250 g,niii p rast kasnije sc nadoknadi kompenziraju6im rastom,

Ovotfi metodotn hrani se samo nuika telad t\amienjena lovu-

Cijene krmiva koje su uzete kod obraduna hrane po kg prirasta zapojedine metode hranidbc tcladi:

- puno mlijeko- obrano mlUeko- starter- grcver- sijeno- mlijedni nadomjestak 12,0 kn/kg,

13.3. Sheme hranidbe teladi razlititim kolitinama tekute hrane

U shemama l. 2. i 3. opisane su navcdcne metode u uzgoju teladi, sobzirom na kolidinu tekude hrane i vrijeme odbijanja teladi od tekude hrane.

2,2 Un4<g1,2 krlkg2,0 kn/kg1,8 kn/kg0,5 kn/kg

Troikovi hrane iznosemase,

GOYEDARSTIIO

17 kn po kg primsta od 40 do 150 kg tjelesne

1. Hnnidbavelikim kolieinama teku'e hmno ( puno + obrano nlijeko)

Ti€danUden

Obrano mlIeko, S[eno, kg SmJ€sa, kg

1 .2.3.

5.6.7.

8.9_10.1 1 . - 1 6 .

r kobstfuml7

puno { 8I roL ro

I6

2

; l:J'l l .o*".

po vollpo voll

povoliipovoljipo voljipo volji

Ukupno 450 45 80550

t 7 l

2. Hranidba velikim koliiinana mlijeinog nadomjestka

Tjedan Otopina, Udan Odnos nadomjestak i voda'1. (kolostrum 3 -5 dana) 6

7

8I

10l l

2.3.

5.

9.-10.11 . -12 .

5,5

Ukupno 900

Susta hranidbe teladi

lzvor : Urernovia 2002.

Troikovi hranc po kg prirasla iznosc 17,5 kn od 40 do 150 kg tjelcsnemasc.

3. HQnidba teladismanjenim koliainama mliieinog nadonjestka (110.120 kg)

Ti€danMlijekoUdan

Mlijedninadomj€slak, udan Starler Grover Sijeno

1 .2 .3

5.6.7.8.L1 0 .t t .

576653

t

+

I2,o kgld 2,0 kgld 1,s kg/d

Ukupno 80-90 30-35 (suhr) s0 50 50

lzvor U.emov 4.2002

Trolkovi hrane iznose l0-l Ikg tjclcsnc rnase.

t '72

kn pu kg prirai la od 40 do I l0 i l i do I20

Zn n LReIPt t

Sustavi hra idbe teladi

J edn o krot o napaj ahj e te ladi

Radi pojednostavljivanja i pojeftinjenja uzgoja, telad se mo;e napajatijednokratno umjesto uobidajenog dvokratnog napajanja. Prednosti

iednokratnog napaianb llg!!4!i sq- manji utroiak ljudskog rada (za 50 %),- radno vrijeme moZe se orgallizirati u jednoj smjeni (atraktivnije!),

- omoguiuje postizanje dobrog zdravstvenog stanja teladi, zadovoUavajudepriraste (0,75-0,80 kg/dan) i niske gubitke teladi do 5 %.

Prikaz jednokratnog napajanja teladi:

Lzvor Ur€movid 2002.

Dinamika razvoia msplodnog podmlqtka

Pozeljan razvoj rasplodnog podmlatka govedapregreou:

naveden je u sljedeicm

Dana obj€kt Nadinnapajanja

Mlijeko,L

Nll i jedninadomjestak,

kg

Smjesa,t(g

Sij€no,kg

0 -12

13 -20

porodiliste

t€li6njak

teli6njak

dvokratno ++ +

+

100

+

+

+

jednokratno

jednokratno

jednokratno

+

21 -50

51 -55

56 -150

teliinjak

teli6njak

Ukupno 90

Razdoblje razvoja,mlesecl

Prosjedni dnovniparast,g

Tjel€sna masa, kg

poc€tna kajnja

19199:23 - 6 880

4080

79

185

Prosjek teLad 800 40 185

!:12

17 , 2 i

750670600

186

4U

320400490

22 '27 (letie^ie) 6 1 0 491 595

650 186 595

zvor Uromovia,2002

GOIIEDARSfI/O

1',73

* Sustavi hranidbe teladi

13.4. Mogu(nosti racionslnijeg uzgoja teladi u Enatskoj

U Hrvatskoj se na velikim farmama telad odbija od teku6e hrane u dobi8 tjedara. Na obiteljskim gospodarstvima telad mpajaju velikim kolidinamamlijeka a odbijaju u dobi od 3-4 mjeseca kada im je tjelesna masa 130 kg,To je s ekonomskog motrista leopravdano jer su troskovi hmre po kgprirasta dvostruko vedi od troBkova hraae pri branidbi teladi ogranidgnomkolidinom tekuie hrane.

Neoplardano je zanemarena upoteba mlijeinog nadomjestka u htahid-bi teladi, a otl je d|ostruko jefti.hiji od kxavljeg nlijeka. To je velika rezervau ostvarenju ekonomidnije proizvodnje mlijeka. Njegovom primjenom uhranidbi teladi bilo bi znatno viSe kavljeg mlijeka za pohebe stano\.niStva uHrvatskoj. Na taj nadin povedala bi se dostatnost u proizvodnji mlijeka uHrvatskoj, koja sada izrLosi 87 Vo.

TroSkove rada u uzgoju teladi mogude je smanjiti (u stadima s ve6imbrojem kava) automatizacijom hranidbe tekucom hranom i uvodenjemjednokatnog umjesto dvokatnog napajanja teladi.

Zvoninir UREMOYIC

Dobjun caDnevni

Krm va, kg

silazaprvsr(

pogaaa

(tjel. masa 150 kg)

7-12 mjeseci(tjel. masa 250 kg)

13 18 mlesecr(iiel. masa 350 kg)

(tjel masa 450-500 kg)

12

2

l

2

55

1 01 0

1 01 0

32

32

32

32

3

5

5

l?

2

3

;

Uzgoj jutlica

. imaju nranju rnlteanost nakon tetenja, sklone su masno.j degencracijijajnika ito dovodi do neplodnosli,

. irnaju zamaSicno vimc s manjc iljczdanog tkiva.

Hranidba.junica rnora sc tcmcli i t i na kvali tctnoj voluminoznoj hrani, l toutjede na pojellinjenje troikova uzgoja.

Primje obroka za rasplqbg illlilg temeteni oa volunlinozno.j hrani(kukuruzna silaZa. lucernino sijeno. pivski trop), koncentriranoj hrani(visokovlaZni si l i rani kukuruz. posijc. suncokrctova pogada) i nincralnimsrrjesama navedeni su u labl ici 22.

Iablica 22. Dnevni obtoci za junice tuzleite dobi itjel-asne mase

' Obroc za lun ce do suhosla la za proslenn dnevn prrast650q.lzvor : Uremovic 2002.

I 1. 1. .htnice pred telienje

Junice moraju prodi mzdoblje dva mjeseca prije teljeda kao i krave.Ako ih nc hranimo na odgovarajuii nadin otclit ic slabiiu tclad, imat icslabijc razvijcno vime nakon teljenja iproizvest ie manje mlijeka u iduiojlaktaciji.

U tablici 23. navedeno je nekoliko obloka za junice prije teljenja.

Dncvninr obrocima, navedenin u tablici 23., bit ie omoguien dobarrazvoj l'etusa i visoka proizvoclnja nrlijeka u L laktaciji.

Junice se trebciu teliti u dobi 25 27 mjese.l. Najboljijunica je uzgoj na painjaku jer povoljno cljeluje

176

i najjelliniji uzgojna razvoj ploda,

7\\,trrn URtil OU(' i

L lui. iunt, ' t

Tablica 23. Dnevni obroci za iunice u razliaitim razdabliina priie teljenja

Bazdob je pr i je ie lenia, dana

6 0 1 5 15 do tel jenlaKukuruzna si la:a, kgTravna siaZa, kgLuc. s jeno kgP vskitrop, kgSmlesa. kgSlama kgtr/linera na smjesa, kg

203

301

1 0

55

0 . 1

203

0 5 -3 kg30 ,1

55

0 5 3 0

0 . 1

10

zdfu!st\ icr1o stunio i po-sti /anic msplodno kond ic i j c . j un i c rL . Ako nc rn . r

lai i iuku. . iLrnici lnlu 1fc-bi l osigul1l l i odgo\'Llfu

iua i i spus l ( s l i l ( r 75 . ) .

( )l)l i Ilu ln i l)k)\lt t:tl idntt,ui l) t i t ( \ t i :ut)\ i650 g.d j t l t i tr t ir lr tnt 'nutt txl llil)-)00 lig tht

loirtLt \nht)\tdjd.

Siika 75. lspust za nsplodDe juntce

11.2. Tcilio/c ti talic ju.iunicu

' lc ikotc pri tcl jcr jLr. junica Vcae su Dclto pl i tcl icniLr kfa!r. osohit(r rko. . f r ' f r i l ( r l i : r r e . l u r , , l t r t n r l . t i l c ' r r " r . ' l r i , . " l l . r , * i , r r ' . r r I i r . - . i . t I . t r , , t r tbikova koji r laju vcl i l<u tclad. MuikLr lclad iLrnicr lcic lcl i . KriTi lniclr lpasn ina I c tus . i c l cc i i . j ad i p r j c t c l j cn i c t c i c . Nu jvca i poskn k jL r r i c r (oko35 %) lcl i se rorralno. Osim !tubirki tclcla, tcikocc p|i tcl jcnju junicl

ut jcau nclovol. ino na zdravstvcno slanjc pNotelki. no proi,/ \ ,odnju Inl i . jcke uL hktaci j i ina nj ihovu reproduklivnu cl ikasrrosi. To.jc vidl l ivo iz podrtakau tablici 2,{.

Tcikoic pri tcl jcnju.junica Lrl jeau i nr vete izlLrdi!anjc ir proizvodnic 7a74 rld u odnosll na normalno otcl jcnc . jL l icc. Uacslalost ovjh lcikoia

L t7

Uzgoj junica

(distocija) razlidita je za pojedine pasmine: 8,2 Vu za derzi pasminu, 19,9%za HF (Uremovia, 1994.).42,6 To zabelgijsko plavo bijelu pasminu.

Tablica 24. Utjecaj teskoca pri teljenju na proizvodniu mlijeka, zdrcvstveno stanje iplodnost HF junica

Pokazatelji Normalno teljenje TeSko teljenje

Kol idina ml i jeka u 1. laklaci j i , kg 7.O70* 6 . 8 1 2 *

% mliieane masti 3,23 3,21

Zaostala posteljica, % 32,3**

Servisno razdoblje, dana 1 5 8 , 7 173.3

"/" steonosti 64,6**

lzvor : UremoviC sur . , 1994

Bududi da o kolidi-ni rrl i jcka i rcprodu-ktivnoj cfikasnosti ovi-si ekonomidnost proiz-vodnjc rrlijcka, potrcb-no je poduzeti mjere zasmanjivanjc postotka iposljedica teskih lelje-njar izbjegavanjem bi-kova koji daju klupnutelad, odgovarajuiompriprenom junica u su-hostaju, savjesnij im ipravilnijirr pomaganjempd teljenju (slika ?6.). Slika 76. Uredajza teljenje ktava

Navcdcnc nrjere pridonijet ie boljem iskoriitavanju proizvodnog kapa-citeta mlijednosti junica.

r78Zroninir UREMOYIC

Tow goved,u 75,-Swha tova goveda je proizvodnja mosa. Intenzitel proizvodnje mesa

iskazuje se godiSnjom kolidinom mesa u polovicama po kravi.

Tovom mladih goveda pove6ava se tjelesna masa, ili popravlja kvalitetamesa tovom starijih goveda. Poveianjem delesne mase nastajc prirastbiomase u kojoj, uz vodu iminerale, prevladavaju bjelandevine. U starijih segoveda prirast sastoji pretezito od loja.

S obzirom na dob postoji viie yrsta tov.t:- tov teladi (za bijelo meso iJi kao materijal za daljnji tov),- tov mlade junadi (do 15 mjeseci),- tov starijojunadi (do 24 mjeseca),- tov odraslih goveda.

Teme ljna razlika tovakoja se upotrebljava za tov.

Prirast teladi i mladerezultat rasta. Krmiva kojavoluminozna hrana.

Budu6i da su odrasla goveda prestala rasti, pirastom se stvara prctezitomasno6a. Tove sc pretezito voluminoznom hranom, jer se za prirast losije

GOYEDARSTVO

junadi sastoji se od mesa s neito masti, Sto jese upotebljavaju u ovome tovujesu koncctltrati i

je u intenzitetu i kvaliteti pdrasta i vrsti hrane

179

Tov goveda

kakvo6c ne isplati upotri jcbit i skupi koncentmt. Tov odrasl ih goveda je

masni tov, proizvodi se mast za koiu na trZiStu nena rnteresa.

I 5, t. eimbenici o kojima ovisi uspjeinost tova junadi

l/i!t iifi1l)enikd utjeic nu u.\plc.it1t)sl lova iunddi. o noj'ttiniji su.

- p snina. - vrst i l i kval i lc la hranc.

- dob. - matcr i . i r l za tov,

spol. - konpcnzirajurl i rast t l tovu govcda.

I'{snin{. Mc,\rc \Lt pu\nine .ictnle, liuLtzin, hct'/inl. pktwt-biir'luh(, lgi l \ka, dhaft l in Ltngtn. u l ;ontl inirunt lxttt ]1it l( su.t i i( lal4(, nonl14t)no(lkl lc pi lsminc intcnzivni. jc nstu. povoljrr i i i . jc oclnos ntcsa i masti. i to. jcr-czullat nranjcg udjch lrasti a vcaog Lrcl jcl i t protcina i vodc u pr' i f l tst! . Zbog

logl. ic kalori jska vfi . icdrn)st prirasla nrcsnih pasmina mrnjt ncgo kalofi iskvfi jcdnost pfirasl i l prinri t ivnih fasmina (kf i i t lnci buic) i l i mli jcinih pasmina(ho l i r a jn l i i / i i s ka ) .

Uljccrj prsmin0 ni l ( lncvDc pfirastc i iskori i tavanjc hr-arrc rtavoclcn.ic ut.rbl ici 25.

Tabiica 25. Utiecaipasmine na dnevne prircste i iskari'tavanie hrane u tovu mlade

, 1 HJ = 6.20 MJ NEMzlor l l remov c , 1984

Vclikc su razl ikc u brzini lasta pojccl inih pasntina, odnosno u razl i i i toidobi u kojoj pojedine ptrs:r inc zapodinju nakLrpl janje loja. Loj sc rrmrlenakupljr u l ' r izi . jca, hcrforda i aberdin angusa, a kasnijc u simenlalskc, iarolci l i rnuzin pasmine Slo ornoguiava tov do vede zav*nc t- jclcsnc lnase l ihpdsrnina. Prcma Ddnicl(e i sLrr ' . (1978.) f i izi jski bi i i6i, Lr odnosu na

simcntalskc, inlenzivnim tovorn imali su 7 %J nanje nernasnog tniSianogtkiva i 20 % vi ic masnog lkiva. Zavlina t jclcsna masa u tovu l i izi iaca nctfeba bir i iznad 550 kg. Loj sc nakupLja u bubteinjaku goveda, zdjel idnoi

iunadi baby beef

PasminaUkupni

pnrasl, kgDnevn

pr rast, gUtroSak/kg prirasta

HJ* Pb, q

Simenialac

CrnoSara frizijska

255

243

1 , 2 7

1 , 2 1

6,07

6,85

622

700

lE0

ztDritir IiRE)\IOllC

I

Tov goveda

Supljini, ispod koZe i izmedu mi3i6a. Mramorirano meso nastaje zbognakupljanja intramuskulame masti-

Dob. Impulsi rasta nastaju pod utjecajem hormona rasla. Inpuls rastavaZan je dimbenik u proizvodnji mesa jer utjcdc na retenciju du5ika inakupljanjc bjelandevina te na bolje iskoriitavanje hrane. Impr si rastanajjade djeluju nakon poroda pa do 15 mjcscci. Intcnzitct rasta iskazuje soprosjeinirn dncvnim prirastom. Sto je Zivotinja mlada tov je kaii jer sudnevni pirasti veii, manji je utrolak hrane po kg prirasta a boljaje kvalitetamesa. Utjecaj dobi na rezultate tova.iunadi vidljivjc u tablici 26.

' 1 HJ = 6,201,,1J NEM

Najbolj i udinci u tovu simcntalaca postizu se do dobi od 15-16 mjescci.Tadaje nakupljanje bjelandevina visoko, a rnasti nisko. Nakon toga naglo senakuplja mast i znatnije poveaava utroiak hrane po kg prirasta (Car, 1981.).

U pojcdinim fazarna tova dnevni su prirasli razlidilil

Iablica 26. Dnevni p rast i utroiak hrane u tavu simentalaca razliiite dobi

KategorijaDob na

kraju tova,mj.

Tjel. masana kraju lova,

kg

Dnevniparasl

s

Uiro$ak/kg prirasta

HJ* Pb, s

To ad

t l

15

22

256,8

410 ,5

486,7

561 ,3

1 ,26

1 ,47

1 ,32

5,65

6,73

10,41

466

568

571

420

Junad do 12.mj

Junad do 15 mjjunad do zo mj

Tjol€sna masa Dnevni prkast Tjelesna masa Dnevniprirast

200 - 250 kg

251 - 300 kg

1200 9 351 - 400 kg 1300 g

'1300

1400

ss

401 - 450 kg 1 1 0 0 g

301 350kg 451 - 500 kg 1000 g

U to\u od 200 do 500 kg1200 g. Maksimalni prirast u

GOYEDlR:'TTO

tjelesne mase prosjednimlade junadi postiZe se

dnevni prirast iznosiu dobi 8-9 mjeseci s

181

To| gt)\'eda

tjclcsnom masom 300 350 kg. Nakon toga sri iavaiu sc dncvni primsli .postupno sc srranjujc apctit ; ivotinja i iskoristavanje hrane.

Tiickom tova dolazi do pfomjena u kenriiskom sastavu prirastll. Sve seviie ni,rkuplja rnast na raiun vodc i pfotcina. I)rcma rezultat ina islrai ivanjapostotak masti mstao.jc od 4 %, do 25 %), Lrz jslodobno smanjivanje ucl jelavode s .75 'X , na 56 ' f ; . Zbog povc6an ja pos to tka n las t i povc iava sccncrgctska vri. jcdnost pfiruslu iulroadk hranc po kg prirasta.

Slo sl vcci d cvni prirasti . cl(onomianost tovu je \,eta zLrog ni icgutfo\l(f nclo cncr-gi jc za uzdtnLr hfanu po kg fr irasia. lo proizl irzi i tsl . icdcaih po.hlakai

- tr.r innjc loVe 2(X) drna.

pR)siodna ncto cncfgi ju zi l uzdfznlr hranlr 113.6 M.l NEM/dan.

Dnevniprrrasr, Kg

Ukupniprirast, kg

Ukupno uzddna hrana,MJ NEI\4

lJzdrZna hrana,l\4J NEN4/kg prirasta

100

1 ,40

200,0

250,0

280,0

3720

3720

3724

1 8 6

1 4 , 9

lSol. ja . jc ckonomiinosl u lovu junadi, u/ vcoc dncvnc pfi faslc, zbognil ih ostdl ih l lksnih tro(kova po kg primsla: nrorl i^ci. jc n.rstarrbi ioprcnrc. r,ccih osobnih dohodaka, manjih trolkova oncrgi jc. olpl irtc krcdit i li1d.

Spol. Junice u rovLr, koj i /avrsava sa l2- l l mioseci. posl i :u z.a l0-l '5"/ani7i prirast od nckashiranc.junadi izo tol iko nlanju /avrinu t iclcsnu masLr.' lb

. jc posljcdicu djelovanja honnona androgcna bi i i6a u lovlr. pod dUimuljccaricrr clolazi do rctcuci jc N anaboli ini elekt i vcicg intcnziteta r-asltzbogjddeg nakupljanja rr i i i ia - rniotropni cfckt (Sli l inovit, I960.). Junicculazc ranije u luzu ntkupljanja loia i zato inraju za oko 15 % slabijukonvcrzi ju hranc, pa.ic optimalna t jelesna nasa jurl ica u tovu 180 400 kg.lako je rncso junica i kastrala mekle i soanijc tc zbog toga pl ihvatl j ivi je narrzi i tu, !ov nckastriranc . junadi . jc ckonornidnij i zbog brZcg rasta i nrzekonverzije.

1U2

1\ . r i , t r r l , ^L 0 l l (

U tor,u goveda nije uobidajeno kastriranje, jer muski hormoni ne utjedunepovoljno na organoleptidka svojstva mesa, a stvaranje biomasemaksimalno je pod utjecajem mu5kih hormona androgena. Prema novijimishaZivanjirna androgeni djeluju na smanjivanje aktivnosti proteolitidkihenzima smanjuju6i razgradnju proteina a poveiavajuii razgradnju mastistimuliranjem aktivnosti lipolitidkih enzitna.

Kastrati proizvode manje mesa i viSe masti nego nekasfati, Sto jevidliivo iz oodataka u tablici 27.

Tablica 27. Sastav truDa crno iarih f ziiskih bikova i kastnta u tovuu taiantu 18 mieseci

lzvor M.L.C. ' , c i t capul ,19e3* l',leal and Livgstock Commision, Volika Brtanija

Nekastrati u tovu imaju veii kapacitet rasta u odnosu na kastrate istedobi, pa se mogu toviti do veie zavrine tjelesne mase bez suvi5nognakupuanja loja.

Biostimulatori u tovu junadi. Rast junadi u to\u moze se stimulintibiostimulato ma: dietilstilbestrolom, klenbuterolom itd. Biostimulatoridjeluju povoljno na sintezu biomase Zivotinja. Medutim, Stetno djeluju nazdravlje potroiada paje njihova primjena u proizvodnji mesa zabranjena.

Vrsta i kvaliteta hrane, Potrebe tovnih goveda za energijom,bjelandevinama, sirovim vlaknima, mineralima i vitaminima ovise otjelesnoj urasi i dner.nom prirastu.

O tjelesnoj masi ovisi i uzdrzna hrana. UzdrZna hrana potrebna je zaodrzavanje Zivota, a produktivna za proizvodnju prirasta. Prema krmil'rr snajvedim udjelom u dnevnom obrcku postoje razlidite vrste tova:- tov koncentatima,- tov voluminoznom hranom,- kombinirani tov koncenhatima i voluminoznom hranom.

Tot, goveda -,:F,'el

. , ' ' . ' . ' ' J i , . b h n * l 9 ] , .

183

Pokazatelj Bikovi Kastrati

Masa polovica, kg 258

Lol, '/o 14,2

62,9

17 ,4

l\4eso, % 68,6

Kost, % 17 ,2

COYEDARST'/O

IO oclnosu konccnlr iranc i roluntinoznc hranc u obroku za kx'nu jrmad

. Konzunlirt tn, ic hranc. Covcth u tovu t l togu dncvno konzuntirat iprosjcCno ocl 2.5 do 3 kg suhc lvlf i nr 100 kg t jclcsnc ntdsc. Sk). ic vcaiLrdjcl konccnlr i t t i i u obroku. vcac.ic konzumimnje 1uane.

. Konvcrzi. ia hrrnc. IJz vcci url jol koDccntrata u obroku bolja jekon!cvi. ja hfnnc (ni7i ntfoitk cnc|gi. jc po kg Dfir irsl l l ) . l \4cdu1im.pfckonr. icmi udjcl konccnhrlu u obroku zu junad (r, i ic ot i l to ') i , u suho.jtvafi obr{)ka) uzfokujc zrkiscl. iu\ i I l jc buli lgn (acidozu) i porcmcll jc unjcgor rr radu.

' Dnet iprir:rst. Kvtl i let i l tovl icnikir iranrlman utovl jcnc.junacli lo! i j i sui lo ic Vcci u(l jcl !olunrinoznc h|anc u obr-okrr . junrdi. Vrluntinoznonthranonr . junacl s0 lovi sltnto ako . jc volLrminozrra hri lni! . icl i inu i ako sc nclnoic l(of isl i l i nl ( lrLtgi nai in (pl ia. nusproizvodi plchralrbcnc int lLrstr i . jc).

U tovu govcdl nl j ici ic sc kol istc sl lcclcta klrr iva:i i t l l t . l0c - r) ir ivulni i i . jc kukl lrrrz jcr. jc cncr-!. lctsko. ukusno i plobavlj ivokrrniro al i sir 'onaino bioloiki rf i . icdnin Ifotcinintr rbog nc(losl i t lki lb i l n i l ) i ! ) t i nok i sc l i na :

sairnc i pogit& suncokrctu. ul. janc rcpicc i soic - biclanac\ i trasl i t sukrnri! ir k0ja sluTc kat) dopLrni i cncrgctski l l t kmtivini i l :

si . jr ' r ! l ivl( ln() i l i luccr-nino izvor'_jc plotcin i vl i lki tnu;

s.icnl i i l l f i rvc i l i cl jctcl insko-l l . i rvrr i l l sntjcsi i s 40 clo zl5, l , suhc tvariLlkLlsni l . ic i l r 'c^rl l l i lov su isl i l ( i to iU loVU kukLtruznont si l i t iol)t ;

k t t k r tn r , , t t i r . i l . r 7 . r . i i . l c h i l kL e r r . rgc rsk , ' j . l r r r r i r , ' k , , t i l r ' . . h i ldopLrnjural i bjclandcvinustint krnti \ ' i lDi l . si lantaDla i l i fol.r i t i nrl l :

Di l iu jc k\ ir l i lcl l l i l pr- ir-odDa hfLtna koju trcbt dopunja\ t i si jcnont i l iDl lrrr ionr kol iainoul konccntf l t i t ; prihranjiranje tovnih lovcdt nrcm bit ivec0 ito jc krk\ 'oaa painjaka slabija;

ltrl!L!!t:ii!ki !1p!td!i svjc2i ili suhi fspini fezanci, rrelosr. pivski trop,Divski kvusuc, al ibra iostalo.

- !Ug!! ncrnir cnergelskLr rr i jednosl. bjcl irnievinasto je kl. l1rivo ano|ganskogpodri j0l l i r . ir njezinoln upotrobont Stcdc sc skupa bjel nacvini lsl i t kl lniva.l)rcizrodi sc Lr tr.ornicama untjclnih rnojiva na sl jcdeti nai int

(H )p r i rodn i p l i n+N ( i zz raka ) N l l

NH - (O ( i z z raka ) : u l e j a

I S:l

/ ' , , , t r r t I l l l \ l L ) l ̂

Tov gotrda

Kompenzirajudi rast u tovu junrdi. Intcnzivni jorr hranidbom govedamogu nadoknaditi (kompenzirati) zaostali rasl (u vijeme slabi.je hranidbe) iposti i i normalnu zavrinu t jclcsnu maslL. Premd Uremovi6u, (1991).kompcnzirajuci rast omogLralrva u tovu govcda uspjeinu primjenuproduZene hranidbc obrocinra niTe koncentrilcije nekon fazc uzgoja tcladi.

Hranidbom junadi u prcdtovu jcllini.jin obrokom. tj. vetim udjckrrrvoluminoznc hlanc snranjerje se dnevni pfirast. Intcnzivna hranidbapovcdava plirast u Ilzi pmvog k)va. Zato , tlt hi djclovunje konlpu:irajuiegrusto hib ito vt'ie, hroniil:u u toz&tblju i tcn.i\,n( hr tiLlhe nnra hiti (pa

Vcli i i rra kornpcnzirajuieg rcsla ovisi o l<ol idini i traianju ogranii0 ehraniclbe pri je | lrzdoblja intcnzivni jc hraniclbe . junirdi. Prclnl fozult l l t i l ]1aistr i l : ivlnia ( tJ Ic mov i6. 1991.) holi tujn 1r' izi jska.jLrnacl u tovu ostvari la. 'cvo[i l<ompcnzilajui i f lst kad.io mz&)bljc poth|anjivanja trajalo klaic (60 anc 90 di lnl). Islo trko, konrpcn/irajui i last bio.jc vci i uz l lnt ioronij i stupanjpothmnjivarrja u 90 dana prcdtova (75rX, u oclnosu na 55 %) od fazincintcnzivnc hranidbc).

Zlhvl l jujLri i diclovaniu koulpcn/imjltcg rasta u plvom primjcruuitcdcno ic I90 kg konccnlr.rtr po tovl joniku. a u dfugom pfi lnicru 163 kgl(onccnfnla. KoiIl)cuzi|u jn(titlt Iu\tt)n t)gu(.o jL,, d^klc. toaiotlllniiapn i.t\ )d tl I u gorr'tlcg n a\ u.

Visokr ci icna konccntmta. koj i t ini osnovicu hranidbc u hvu mladc

. i un l ( l i . r rn r l - cc pu t r rb r r . k r ' . r , r i r r rn i . r r r i r t : r l . r i r i l l . . n / l \ nL 'g l u \ r 1 , , n r i n l j Jn l ltchl1ologijc koja sc tcrncl i i na udincinla kornpcnzifaju6cg rasta.

Srnanjivanjcm ruine encrgi jc u obrokl l sa I00'% (po volj i) nt 55 %,Andersen (1978.). ic u tovrlc iunadi postigao veau rrasu mcsa a manjcmasti. i to. ic utjecalo na bolje iskori i tavanjc hranc.

Karadolc i sur. (1983.) su istmzivali ut iccai kontpcnzirajuieg rasta utovu sirnenlalske jLrnadi. Ljstanovil i su da jc razl ika u dnevnorn prirastu upredtovu izmealu intcnzivno i ogranideno hranjene junadi iznosila 477 g i l i52,2 %. a u ci. jclom tovu 96 g i l i 7.3 %. l to ukazujc na kompenzimjui i rast uzav$nom dijelu tova. Pod udccajem kompenzimjuaeg rasta ostvarcn .ic ivcti udjcl ncsa !L rebLanom dijelu: 64,2 7o prcnra 60,8i/o mesa intetzivnolrral jenejunadi u ci jclon tovu.

I E 6

Zv, nit LtRL\1OrtC

Tot tovecla

U sluiaju ncdovoljnc i skupc hranc zimi. kolr lpcnzirajuci rastprim.jcniLrje se u poinom razdoblju, kad ima dovoljno jcftine hranc. Na tajnaain smanjuje sc pfoizvodna ci jena govedinc jcr se poveiava udjeljeft ini j ih hranjivih lvari iz paSc u proizvodnji kg pfir.rsla. Djelovlt l jekonrpen:iraiuteg fttsto t(t,t(lji s( ( iinj(ni(i du :i|otinj( nukotl

lothftttlli\'un ju iDtuin ni:u li(l(snLt nasn, udtiin z.hi t htdttu i !inlc.utt lasti , i lo ul iei( no l)ol. je irkoti . i larutl j<'hranc. U mzdoblju pothrarl j iv{njabrZc sc razvijaju probavni orgrni. ato u razdoblju punc lrmnidbc utjcic nabolje konzumiranjc hrane ifostizanjc vccih prirastn.

15,2. Tut, tttlode junadi

Najva7nij i nai in racionalnc proizvodnje vccih kol i i ini l kvali tcl log a

icft ini. jcg nrcsajc lov mladih govcdajcr u 1r)vu troic nlanjc cncrl i je hranc zaproizvodniu kg prirrsta a posliTu vcci pri t i lst zbog djclovanji l inrpulsa rastapod Lrt iosir jcrn ho rona frst l (sl ikir 77.).

Tov nrladc junadi cla-sti ini j i je. jer sc u slLrdajuporcmchjc nn tfTi i tu tovnroic produlj i t i bcz /r1i l-tni jeg nakupljanja loja.Tovom mladc . iunadi po-sl izc sc i vcar ci. jcna. rl imc i bol ja rcntirbi lnosltova. Mli ldu . iunad mo-guae jc tovit i d0 razl iaitct je)csnc mase idobi: 250kg (7 Djcscci), 350 kg ( l0mjescci) i l i 450 kg ( l2- I lmjescci), ovisno o zehtje-v ima i c i j cnana na t r z iStu. Slika 77. fov mlade iunadi

Svrha tova rnlacle junatl i je ito pri je postioi planira[u tjclcsnu masu,odnosno ito viic mesa. Naibolja sc kakvoca mcsa poslizc intenzivnomhranidborr. Takar' lov zahtijeva kvalitetnu hranu ivcliki utroiak konccntrata.

187

IToy {oyeda

frste lovajanadi pret ( trsli h4utc

Prcma rrst i hrane- k<rja jc vcainr udjclom ukljudcna u obroke zu krvnu

.junad. razl ikuje sc:L lo\, iunadi konccnlr iranonr hranom.L tov iunadi volominoznom hranonr.

l . Tov junadi koncentrirano hranom

Inlcnzivan tov govcd;r pfovodi sc Lr podnraj i lra intcnzirnc bi l jncDr 'o i zvodn jc i l c l nc l . i i sc na h lun idb i kuku ruzom. Tovon t . j una t l ikonccl1tral irna. s visokim url jclorn kuku|uza. iskoriStava sc u Sto kf i l tcnrvrcnrcnu kapiloitet zr l . i lst i posti ic l iclcsnr nrasa _junica od 380 clo 41)0 kg 0nuikc.iunadi do 450 kg. Na t l j nai in pfoizvodi so mlnda uk)vl 'cnLr. junLr(il i f f l )aby bccl u ckrbi I2 ckr l3 nrjcscci. Zt ldl ie| k^, el l t iklului l( s|l i t)nthi i tutt( pd.r t i) lc go\ '( ld, ot l k)l i11 i( nulholjo i )tejpo:ndti i(\ iut(ntulskd pdsntint. Mcso nrladc ulovl. icnc.iunndi svi jct lo clvcnc.jc bojo.krr lktcrist ianog ukusa govc(i ine i Llohro profi t i tcno ntasnint tkivol l l(ntmnl()r irano nrcso).

Nil j inlcnri\r i ja nrctodl u iskori i t i l \ i r l ju r;ui l i t mlndih go\cda.ic nletulapunc hr-anidbc zrnonr u kojoj . jc osnorrro cncrgctsko kr-nriro kukuruz. I irrDc l r )du . f r0 r1d pos tnvknnr Sna fpa (1951 . ) raz lad io . j c ( a r ( l 95 l i . ) .l iazdobl. ic k)\ 'a po ovoj nrctrxi i potl i jcl jcno.ic u ,1 vrcnlcnski icdnakc l lzc po50 dLrn ( labl ica 2i{.).

Tabl'ca 28 Metooa pune hentdbe zrnom u rcvu baa\ beFt'a

Fazatova

Trajanje,dana

Na 100 kg i jel. rnase, kg OdnosHJ:Pb, gkuK, zrno sunc, sacma luc. srleno

I

2 .3 .4 .

Ukupno

50505050

200

1 , 5 01 , 6 0

1 , 7 01 , 5 0

1 , 5 0 1 , 7 0

0,250,250.2s

o,25

1 ,201 ,000,800,60

1,20-0,60

1 : 9 51 : 9 5

1 : 1 0 01 : 1 1 0

1 : 9 5 - 1 1 0

l . lnricsto preknpljenog kukLrru/r u aist(rn obliku. nrogu se upolri iebitisnrjcsc razliaitog sastava (tablica 29.).

Upotrebon smjesa odrcdcnog sirstava pojcdnostavljLie se prirnjonlmclodc pLrne hranidbc zrnom (tablica 30.).

] |1 l l I

Tov goveda

Primjer dnevnog obrcka u toru mlade junadi visokovlaZnim siliranimkukuruzom i urejom (benuralom):

Sastav "supera":prekrupljcni suhi kukuruz 40%

benural<S> 10%

suncoketova sadma 22%

dehidrirana lucorna 22%

mineralno-vitaminska srnjesa 6 %

Ukupnol r00 %lzvor: lJ remov 6 2002

Zbog visoke cijene koncentrala ivisokc proizvodne cijene mladeutovljene junadi, obrok s veiim udjelom koncentrata postao joncekonomidan, pa se desto zamjenjuje tovorn veicg udjela voluminoznehrane u obroku.

2, Tov junadi voluminoznom hranom

Tov mlade junadi obrokom s veiim udjelom voluminoznc hrane, kojiiznosi 60 % energije, i nizim udjelom koncenfata s 40 % energije u suhojtvari (ST) obroka jc poluintenzivni tov. Tov traje do 18 mjcseci starostijunadi i do ve6e zawsne tjelesnc mase od 550 do 600 kg. U polu-intenzivnom toru postiiu se:= nizi dnevni prirasti od 1000 do 1100 g/dan,'-' slabija konverzija hrane od 43,4 do 46,5 MJ NEM/kg p rasta i- slabija kakvoia mesa tamnije boje.

Krmivo Podetak tova Kraj tova

VSK, Kg

Super", kg

3,0 8,0

1 ,0

4,0

2 ,5

KuL. silaza, kg 6,0

190

Z,onihltt UREllOll(

Tov goveda

Primjcr prosjednog dnevnog obroka u poluintenzivnom tovujunadil

kukuruzna silaZa. kg

kukuruz, kg

posije, kg

suncokrelova sadma, kg

minefalno-vitaminska smjesa. kg

15.0

I .5

0,5

1 .0

0,2

loo

l140

)

% ST obroka

'% ST obroka

Veaim udjelom vo|.rminozne luane (vei i od 60'/o ST) u obroku,rozullal i tova su slabij i , a kakvoia utovl icnc . iunadi loSija. Ovakva hmnidbajc opravtlana ako je voluminozna hlana jel l ini ja i ako trzi i tc prihva6autovl jcnu.junad slabi jc kal<vo6c.

I 'oluintcnzivnim tovonl r11ogu se izb.jei i nedostalci intcnrivnog tova:

- manja godi5nja proizvodnj a po klav i ( 100 clo 1 20 kg Tivc nraso) i' slabi ja profi tabi lnost zbog vcailr oi jor1n konocrlt f ir t i ! .

Poluintcnzivni tov acsto sc primicn,uic do t jclcsnc masc 350-400 kgobrocirna u koj ima.jc oclnos voluminoznc i konccntri lane hfanc 50r50. UdrLrgom dijclu tova (do t jclcsnc nlosc 600 kg) junad sc lovi obrocinra vccinludjelon konccntrata (60(%). Dncvni prirast u tovu iznosi 1000 do I 100 g, astarost. ic utovl icnc . iuratl i l8 do 20 mjcscor.

Pol inlenzirni ktv lttttttocli se ! nesni posminu d govedu; iuntle,

I 5.3. Kombinirani tov.j u nudi

Kad.jc ci jcna kukuruza visoka, a irna dovoljno kvali telne volurninoznchra11e, Lr prvoj polovici tova (prcdtovu)junad nroic dobivati na svakih 100kg tjelesne mase 1,5 2,0 kg sijena i 0,75 do 0,90 kg kukuruza uz doclatakbjclandcvinastih i mincralnih hranjivih tvari potrebnih za izbalansiraniobrok. Umjesto sijena, u predtovu se mozc Wotlijcbiti kvalitctna kukuruznaili travna silaia U drugoj polovici k)va (pravom tovu) hmnidba icintenzivna, s vedim udjelom koncethata u obroku.

t 9 t

To\: oaj:eda

- i iva masajc i jelesna masajlLnadi pri jc klanja,

masr polovica obuhva6a polovice tr 'upa s bubrczirna a bez glave. donjcgdijcla nogu (ispocl skodnog ikol jcnog zgloba), kolc, rcpa, krvi isadrZtjaprsne. zdjel ldnc i t |buinc Suplj ine.

Na randman rLtjcic i iva tnasa pri- je klanja. Vri jcdnosl mndmilna fastc od101) do 400 kg Zive masc, a zatinr ostajc isl,r. Rondtnen lt vl l i idhi ldtt i t tuIi41./ uliut? nnogo tinhcnik :

hrlr4icniql uapqiolq i ivotirr jc pri jo klanja sui i iva randman.

- l frnsoofl - nakon dugog tmnspoii l Tivol init vcai . ic f i lndnrnn (na

khonial(Lr tc; inu).

L(ovl jcrl !) l lgdr! - ! l lovl jcno govcdo u odnosu ni l rnanic ulovl. icno gflo islc

Liclcsnc nrasc inra voci tandnritn.

uqlctx !]bnds - zi l( lr iavrnic i l i ul( lanj i t t l ic zdjcl i inog i btrbrc2nog loi.r.lazl ika moic bit i i clo (r 'X,.

- randman toplih pob11lrt vcci jc oko 2'L ocl nndntana hlrrt lnih polovica.

pdll t f i ] a - nrcsnc pasntinc int l ju boli i f t l l ]dnlt ln ncgo nl l i . jcanc pl lsl l l inc;i lrolc i horl ir lcl (65-7{) ' I) imlju vcti randnran ltogo si l lcnlalac (60-62

91,). i l sinrcntaluc vcai ranclnran ocl I I I ' pLlsnrinc {51{'L).- l fsta hratQ ul icdc ni l f l lndl lan ( l .bl ica 3l.).

Iablica 31. Utiecajwste hrane na randman goveda

Pokazatelj Vo uminozna hrana Ztna

Ziva masa kg

Randman %

384

8 ,0

52,0

389

90

55,8

Boja mesa poka/alcl i jc l<akvotc mesa. Na boju r lcsa utieic dobutovl jcnih govcda i nai in hranidbc.

Svijct lo cNenu (ru:idast$ boiu mcsa ima nlada . iunacl tovl jenaprelezi lo koncentraton. TarrnocrvenLr boju mcsa imaju sla je Tivotinictovl jcnc volulninoznorn hmnorn. si laiom i l i paiorn. Bi jclo rncso i lna teladto!l jena velikim koliainama tekuie hranc (nadomjcstak zr nl i- jcko).

t;ol t:D.1R\Tt'0l 9 l

Tov goveda

Konlbrmacija trupa.Kolidina mesa ovisi o kon-fonnaciji trupa, odnosnoobraslosti trupa utovtcncjunadi miii i ima.

Pojmom dobre konfbr-macijc izrazava sc dobraobraslost nii i i ima dijclatfupd iznad dijagonalekoja idc od vrha grcbcnado sko(:nog zgloba slraz-njih nogu (crlci I8.).

Crlei 18. Kont'otmaciia ttupa i najvriednijidiielovitrupa

15.6. Nu{ini dri,unia junadi u tovu

Junad u tovu nloic sc driati na vczu islobodno.

U vczanom natinu drian.ia jundd u tovu vcz:dt1 jc 7,a valov (asle).Sil ina jc lcl i i ta ltO do l l0 orn. a duZina lcziita I60-180 cnr, ovisrro ovcliaini i ivotinjd. lzmcdu dvijc i ivotinic na valovlr ugradena je poji l ica zavodlr. lza zivotinjc mozc bil i kanal s rcsctkorn u koji propadnju krutc itckuieotpadnc tvari. Kanalom, kojcmu .jc dno ravno, odvodi se gnojevka dosllbirnejaDrc i l i lagurle. U tom sludajLr ne upotrebljava se prostirka na IciiStuza junad. Ako .jc iza ju-nrdi ugraden kanal bezresetke, izgnojavcnje semoTc obavljati rudno il irrehanizirano ugradenomoscil irajuiom rnotkon] slopaticame. Pri tome seupotrcbl.iava prostirka iproizvodi dvrsti stajskigno.i.

Vezani naiin drianiaj!@di!1evu, i pored dobrih dnevnih prirasta osobito u vadjanti s krutim

I 9 4

Sliha 78. Reiet(asli pad u Iovu junadi

1 - prrollca

5 - tuia

IZr0"inn UREMOt'IC

Tov goveda

gnojem, ima nekoliko ncdosta-laka:- slabo iskoriStavanje smjeltaj-

nog prostora,- niska produktivnost rada, 60-80

tovljenika po zaposleniku,- visoka ulaganja u nastambe za

tov junadi.

Zbog neekonomianosti napu-Sta se ovaj naain d.Zanja i ne pri-mjenjuje u masovnijoj proizvod-nii tovnejunadi.

Slobodni naain drranja ju-nadi u tovu. S obzironr na vrstupoda i naain izgnojavanjd, tovna.junad u slobodnom nadiou drZanjanroze biti ina rcietkaston podu(slika 78.) i na dubokoj prostirci(slika 79.).

Primjcnom resetkaslog podaproizvodi sc tckudi stajnjak ili gno-jcvka, pa sc Tiog toga nc upo-trcbljava prostirka. U kanaliz-aciju(s ravnim dnom) padaju otpadnetvari i odvodc do sabimc.iame za

Slika 79. Tovna iunad na dubakoj prosttrciu Centru za tnvnja{tva, Sljeme

Slika 80. Tov junadi u boksu smanjom kolitinom prostike

gnoj ili pak u lagune. Ta.j nadin dganja junadi u tovu primicnjuje sc ukrajcvima gdjc ncma dovoljno prostirkc.

Higijena jc u tovilistu vrlo dobra, produktivnostjc rada visoka, (oko 500junadi po zaposlcniku). Ncdostatci drzAnjaiunadi na rcictkastom oodu sul-visoka cijena reictki,-slabija udobnost Zivotinja i moguie ozljcdc nogu,-slozeni postupci s tekuiim gnojem (odvajanjc tekuie od krute faze gnojevke).

U krajcvima gdjc ima dovoljno slame junad u tovu moZe biti u slobod-nom drZanju na dubokoi uqslipi. Da bi leZaj zajunad bio suh i topao, nastirese svakodncvno s 3-5 kg slarne po tovnom junetu, ovisno o ielesnoj masiiivotinja. Izgnojavanje dvrstog stajnjaka obavlja se nakon zavrsetka turnusa.

OOYEDARSTYI)

195

Tcw govecla

Postoj i i naain clrZanja lovne junadi na manjoj kol i i ini prostirke (sl ikal l( l-). Mchanizifano izgnojavanje je s!aki drugi dan do gndista traktorom spfcdnjim gufaaem.

I 'rednosli dlzanja tovrrcjunadi na dubokoj prostirci su:- pri fodnij i natin drianja junadi.- udobnij i natirr ( clna ozl jcda nogu),- r, isoka higi jcna i dobr) zdmvstvcuo slanje

rikrokl inrc.ckoloiki p| ihvall j ivi j i nrain drz0nja iunadi . icr. jc bcz tckuaog gnda.pr.oiz()dnja ivNtog slajskog gnoia kao ir\ofa hurnusa za poljoptivrednc

Iovri inc.

Ngd$L!Li drZanja junacli rra clubol<oj l fosi i fci su: polrcbir sprcnaniavci ih kol i i ina sl lrnrc i sviLko(lncvno nastifanjc loi i i ta za.iLrnad.

Ploizvodnja govcalcS mcsl . jo potl nanjiur Lrl iccnicm vanisl( ih l ' i r l( tom.pa.jc nranjc vnl i jabi lna ocl pxrizvoclnjo nrl i . icka. Usli jcd toga u tovu.iunadir l i ic polfcban pojc(l inltrn konlakt sa;iVoti11jamr l(ao u pfoizvorlni i nl l i 'cka( ( a r. l9(r5.). Zbos nirvc(lonog u nastalnbanra za slobodno dr'7anjc.noovisno o vrsti podil . . iunrd l fcbr bi l i u sl(upinanra n0 vcaim o(l l5 gfla.izjc(|r i la0nirr po t jclcsnoj masi. spolu idobi.

Na valovu (. jaslama) do hmnidbcnog hodDika svako bi gIIo molir lo inratihlanidtrcni prostol i i r inc 30 clo 70 om. ovisrlo o dobi Tivol inja.

. lunl( l u to\,r.r moic sc dtati slobodno i na jcf i iDi j i nai in na paSnjacinrabcz nrdslfcinicc (sl ikr 81.) i l i pod nrdslfcinicorn s ispust(mr.

Slika 81. Tav junacli u slobadnom clrzaniu na o[/arenom

'lakav lov moze bi l i rentabilan, i porcd ni i i l r dnevnih pl irasttr. jer jcj . f t i r i j r i zp r r Jn j l n . r - l i n rb i / c I n \ rnad i .

Zivotinja kao posljcdica cloblc

l l i

1 9 6

m:iffi,*[6,VaZan dimbenik o kojemu ovisc rczultati u proizvodnji rnlijeka i

uzgoju tcladije zdravlje krava i teladi.

Zdravlje Zivotinja, Sto jc prctpostavka visoke i ekonomi6nc proizvodnjcmlijcka i podmlatka, mozemo saduvati hranidbom kvalitetnim krmivima.Krmiva ne smlu bitipljesniva, ni sadrZavati strana tijcla (iicu, iavle, staklo,manilu), primjese (zemlju), otrovne biljkc, itd.

Sastav obroka znadajno uljede na rad probavnih organa, a desto mozeprouzroditi bolesti. Nedovoljno energije u obroku moZe izazvatimetabolieki poremciaj ketozu, nedovoljno vlakana izaziva acidozu i atonijuburaga, a nedovoljna kolidina minerala (kalcija) injihov disbalans -mlijednu groznicu.

Znaiajnie bolesti koje umanjuju rezultate i uzrokuju itete u proizvodnjimlijeka i u uzgoju tcladi su:- upala vimena,- zaostajanje posteljice,- ketoza,- mlijedna groznica,

GOIODlRSTYO

- kiscla indigestija buraga,- akutni nadam buraga,- bolcsti papaka,- proljev toladi.

19',7

'\akc holc.;ti knlct i tt'ltuli

C. Katar{lnc upale vimena. Dva su kliniaka oblika upalc:l. akutna kltaralnl upah. i2. kloniinn kataralnn upala.

l . Akutna kataralna up lasc . iavl ju nakon Sto jc &)Slo doposcbno vimcrrl- Vinre (act\ f l i )t i jol ir rDoic bit i po!iscnl.

Opae strnjc orgi lnizDli l . ioirgloda. vodcnlslo, iuakastr). spfinricsrnrI kfr i .

L i j cc i re r rp l i k r rt r i um ln t i b iL r t s l i h - frnirrtr tr r inrc r l rkt,n

'-K,

nrLrTnic (crlc7 l(). t . ] . i ' fFdj f%

.,.1,.'l.rf'l-;l l"i s.,: -: ,:::,..1; r;;,i:i.l;.],,,.,1i;;.i". Mr t o n r i l i u l r ' l L l l r r -

skirr. broianion so- j I i0 t i l l s k l h s l a t l c a u l

j e r id l i i va Is rn ln i i van i rjc nalc icn(

p(ncl l lcc0I

u8r'uiciuri l

i

p@\r/l5

ij

i razr i . ja se \con1n brzo. l lolcsll t opcc olpomostr organr:/rDa. i l(). cr\cno. toIJlo. n lcmpcfit tura

no. l \4l i ieko . je p|orri jcnjcnogi l i k l p i can ru gn ( ) j i l - aes lo i s

-\ + .'.,rr,"o'ra;i;,*

hs:. a

I l i l t \; l{,.

. ,l\1.r f "

rnl i jclu jcrlnonr nrjc-scaDo (P rav i l n i k okirkvoai svicTcg si-

C,'|e: 19 P/es/ek slse j slavlianje antibiatskemasl/ u s/su

rovog mli ickr.2000.). Vainr prcvcnlivnr nr. jcra.jc od|l irranjc higi jcnc ruku.\uslavr,/n muTniu ivinrcna. zatim opia higi jenr str je.

2. Kronidna ktfaralnn uptld vime a najacSae ni jc vidl j iva. LJ poict-ku je opae stanic kra\ 'c dobro. ncnlir pronlicna na r ' imenu i u nrl i . jcku. l{azr i-ja se l i ickon nckoliko mjcsoci. Ovuj kl ini iki obl ik rr i lst i t isi l dini nrjvctcslctc u proiz\ lxlni i Irr l i jcka, i zbog njcga sc sIrrarl iUe I lr l i jcanost ido:0"i, .

Upalni proccs zahvaaa svc slLr/nice lr l l i jednih putcvi l i alvcola virncna.NiLkon duzeg tft ianin upalc vinrc pfopada. Dugo na vinrcnu i nrl i jeku nerravidl j ivih promjcna. . jcdino jc povc6an bf( i sonralskih stanica u nrl i jcku.Zbog propadania vimcna, kralc Ircba izlui i t i iz proizr odnje. Ocl or c upalc(]ciae obole st r i je kf irve. Zasusenc aetvrt i se nc l i jcac. I- i icienjc krava lal j i r

Neke holesti kran i telddi +

zapodeti antibiot icima nakon dobivcnog antibiogfama. Li jcdit i sc moZe isulfonanridinra idmginr kcrnotcrapcuticirna. Ti jckorn l i jcdcnja. inckollkodana nakon l i jetenja, r ' lasnik se oftr p drzi ival i karence (najdesae 5 danaztr upotri jebl jenc l i jekovc). Za to vri 'crnc rnl i jcko nc smijc i6i u prodaju nit isc srr i jc upotrebljavati za hri,rnidbu leladi, svinjr idrugih vrsh Zjvotinja.Zbog opasnosii Sifcnja bolcsti na zdravc kravc najbolic . jc kfavu. sl(ronianorn kataralnorr upalon vi!e od clvi je ielvrt i , izlul i t i iz uzgojo.

I 'rcvcntiva kronianih kataralnih upala virncna zasniva sc rra pobolj ianjuopic higi jcnc stajc. higi jene rnuZnje i oprcmc za tr iuZnjLr. Vrlo je vaZnosll t lno kontfol i fanjc zdmvlja vimcna mastit is lcstorn i l i b|ojanjcnr sornatskihstanica u mlijcku. Plutrrnjt nlijcku lr( tu btoju san(tsliih st(nitu ttd)aprilotli.jcIi snkl jit\tnju hxtju litaw tlnljtlih (n! Did.tIi!i.ro.

D. Akutnc i l . iczd{ne upale vimonr r jcdo sc . javl j ir jLr, al i kada so pojavconda . ic 1() naglo r popmccno visokour l iclcsnonr tcmpcfalufom. UpaluzahVacr i l . iczclani (pi lrcnhirr irtozni) dio vimcnr. Nilsl irnkLr ovc upalcpogoduic loia higi jcna nruinjc i ncpravi lna muinja. loSc ol l ic higi jcnsl<cpli l iko rr strr j i iprl javo vimo. LJzroinici qrala s! l . : . (ol i . ( lostt i l i t ,Ittctttktntrutut B. tareu:, Sl. turatt:, Klcl::icllo, 1.. ntntlthorunt t Lltttgi.

Upllu lrcLrl l i jci i t i oclmah. oclnosno nckoliko sati nrkon pfvih zndkov0bolcsti . . ior Lr pr1)1ivnofi l(r i lvl nroic br:/o Lrginuti. Ny'. icrc r i l su/bi. jxnic akulncTljczdanc upalc ! imcnn slr istc l<ao i kod ostal ih raniic sponrcnutih kl iniakih, ' l t l i k i r r r l t r r l r r .

i t t t t , ' , t t ! ' , t t , t I i / , .1 , , / \ r , r ' / \ ( \ / r ' l / /n .

snunjenjc proizvodnjc mli jcka.

z : r . L r i i r . r n : c l roJc , l i n i l r i l i . r i l r i . t r l t r r i r r c r r r r .

visoki troikovi l i jcdcnja. i- rnl i jcko sc nc nroic upotri jcbit i za proizvodnju sifcva. . joglrrta, ni

prchranu l judi zbog rezidLra i lnl ibiot ika u vri jeme l i jeicnja.

Zhog ttuvetlcnih ilela upulu rinluil .\tllult utito najtkupljrnn hole.';ti tr

|)rcizvodnii nlijeku.

Uslijcd toga sle propisrne rnjele za suzbijanje upale vinena lrebatlosl jedno provocli t i i to:' Odgovarajuton opaom higijenom u staji kda se postiZe Lrpolrebom

sLrhe idiste stel jc na lcZii tu odgovaraju6c duZinc;

t00Z\oriai L,RIItOt l(-

Neke bolesti krava i telali -.**6-

- Redovitim pranjem i dezinfekcijom staje;- Pranjem vimena toplom vodom akoje vime prljavo, i brisanjem distom

krpom ili spuZvom (cfte' 20.) da bi sprijedili oncaii6enje mlijekaprljavom vodom. lstom vodom nc smijemo prati vimena viSe kava, jerse prljavom vodom Sirc upale vimena;

.--- Brisanjem vimena (bcz pranja) papirnatim ubn-rsima koji su navlaZeni udezinfekcijskom sredstw, akoje prije muznjc vime disto,

.=- Pripremom za muZnju samo onih krava koje 6e biti istovremenomuienc, jer je djelovanje oksitocina ogranideno;

- Izmuzivanjem pr.rih mlazova u posudu s crnin dnom. Ovo mlijeko senc upotrebljava i nc baca pod krar u.

'- Ruanom muZnjom krava s punom sakom, a ne podvijcnim palccm,.- Izmuzivanjem zaostalog mlijeka povladenjem sisnih aaski prema dolje

(ukoliko nema duovac pulsatora)i'- Dezilfekcijorn sisa nakon muZnjc umakanjem ili prskanjem vrhova sisa

dczinfckcijskim srcdstvom;'' Redovitom izmjcnom sisnih guma ovisno o intcnzitetu njihova

koristcnja;

" OdrZavanjem propisanog vakuuma u vakuum sistqnu od 48 do 50 kPa,'' Dodavanjem bioplcxa u obrok krava mogla bi sc smanjiti pojava

mastitisa. Bioplex utjede na obnovu keratina u sisnom kanalu pa na tajnadin pridonosi obrani vimena od mastitisa;

'-' Istovrcmcnom muZnjom svih detvrti, a preduvjet je pravilno gra<lenovime. Na tajnaain se iz-bjegava mu-inja na praz-no vei pomu-zen ih p red-njih detvrti injihovo ozlje-divanje (slika82.).

GOI/EDARSTIIO

Slika 82. Prcvilno i nepnvilno gndeno vimeA - Navilno gndeno vime B - nepravilno gftdeno vime

201

1Neke bolesti kravd i telddi

Cfte, 20. Redoslijed zahvata p uabiiajenaj muZnji krava

t'\,a,i,|i Li R FMQ L'l('

qEi\"9

Hi, \flPranje toplom vodom Efektivna mu;nja

Brlsanje krpom il spu:vommasa:a vimena

Kontrola izmuzavanja povlaaenjem.nLrznejed nice prema dolje

Izmu2avanje i preg ed prvihmlazeva m ijeka

Sk danje muzne jedinice

' ' ' , F / . . ' /',t/ ./(

::^ nf\N' / v " ;1\Yt -->

W-Stavljanje mlznejedinice na sise Dezinrekcija sisa

202

Neke holesti ktu\'0 iteladi

, Odvajanjem bolcsnih Zi\ot inia od zdrrvih. Bolesne krtvc rnusti nakonzdravih krava;

- Krave koje jnral iu lr lcntne upalc a nisu zf lsuscne upotrcbom antibiotika.nrogu i ir i t i uzroanikc upala virncna u sl i t j i . Zbog toga pri jc zasuienjat|cba prorjc| i t i zt lravslvcno slanic vinrcna odrcdivrnieln broJasornatskih stanica u mli jcku;

MuTnjorn koju nro[r i obavljat i sanlr kvl l i l iciranc osobc i k) ispnvnimnruzninr urccla j imr;

l , i jcicnjcn oboljcl ih 2ivol inja u plopisrnom lazdoblju cl sc upala ne biponori la.

' Li jcCcnjc nrasti l isl nc snri jc prrr ' txl i t i vlasnik kri l lc:- l- i ictcnjc Zivotinju upit l . icnog ! inrcni l t lchi l vri i l i samo vclcrinitr.

Li jctcnjc upalc vinrcna trcba zrpoacli i inr s0 pfir)r i jcto prvi znakovibolcsli. Lil?[tni( lit |t Ltnlihiolifu) t ltc: tntihiognlnu liir(\utic .i( no<tlijclxDt ito pnxlrtirti( lilct\rilia o u:tot'tti(iulxtlt nrllu l)t)sltlli t)lPt)trli nod t i l) iot ikc. / .ulo \r orict l j i rorl hakl(r i ia nt t t ihit)! i l ( ! ir l) i lui(un!ihit)grunbtt l . Na tr j nai in sc odlcdLrjc naiuainko\i l i j i iul ibiol ik zaunistcnjc urroaDikir upnlc.

v i n i po \ l up ( i d i i r gnos l i c i r rn ja up | l h r im(na su :

A. Orgnnoleptitki prcglcd rr l i icka u posudi s crninl ( lnorn pri jc svakcnruZnjc kravc. lznruzujc sc nckoliko mli lrova mli jckl (oclvojeno iz svakcictvrl i) iprorlatf in clcnturlnc pronicnc u izglcdu. boji . nri l isu iokusumli jcktl :

- kod kroniane katrralne Lrpi le lnl i jcko (sckrcl) jc vodcnrsto.

kod zl jezdanc upalc sckrctjc gust i l i vodcnast s primjcsrnu gnoja,

- nl l i icko (sckrct). ic cNcnkastc bojc rko sadli i prinjesc krvi.

Zbog upalnog proccsa u nrl i jeku nogu bit i ugruSci. pahulj icc i l i grudice(t ibrina. gnoja).

Irmuzavanjc prvih nrlazova mli jcka vaZno je i s higi jenskog rnotri i ta.Prvi mlazovi saddo najvi le mikroorganizama pa sc nj ihovinr izrnuzivanjcmsnranjuje broj miktrorganizama u mli jcku.

B, Mastit is test (kal i lorni jski mastit is test - CMI') jc mctoda kojaomogutava fravovrcmcno otkrivanjc uf.lla vimena bcz otkrivarl.ja uzroka

t0i

Neke bolesti h'ava i telalt

bolcsti. Primjcnom CMT povcdava se ekono idnost proizvodnjc. jerlijedenjc nijc dugotrajno a ni kravc nc lrcba izluditi. Mastitis test sc provodisa sirovinr mli jekom upotrebom nlasti t is reagensa, a ni imc sc olkrivapovedan broi somatskih stanica u mlUcku. Mastit is reagens (ooa 2 mL) sepomiicla sa cca 2 mL nrl i jeka. a nastanak Zelatinozne masc sl i ian bjolanjkuukazr,rjc na upalu vimena, potrcbu olkrivnnja uzroka a nakon togt i lijedenja.Ma.\lilis ta.\l se ne protrxli l4 danu nukon puoda i ll ddno pt'iic:as\ltienjat.

C. Elektronski brojai (sonralocel) odrcdujc broj sontalskih stanica(cpilclnih stanica i lcukocila) u lnl i icku koje su pokazatcl zdravstvcnogstaniit virrrcna. Ako je hroj ,nndt.\kih .\kuti(d ispotl 250.000hn1, vinc je

l lanim olkrivanjcm upala vimcna gubici se mogu znaaaini ic slnnnji l i i l ipotpLIlo izbjoai.

I 6.2. Zaostajanje posteljice (Rclenlio sccun.linarium)

Ibstcl j ica (placenta) s plodnim ov(inicama izlazi iz nratcrnicc nornralnoza J-l.l sati nakon tcljenja. Ako nakon toga vrcntcna posteljica ostanc unlatcrnici. naslaic bolcsno stanjc kojc sc naziva zaostajaDjc postcl j icc (sl ikaIt3.). I 'ostcl j ic. l sc iz matcrnicc ist iskujc konlrakci jama sticnkc nlatcrnicckojc lrr jLr nokoliko dana nakon izlaskir lctcta.

I lkononrskc posljedice rctcnci jc sLl sutiut i ivanje ploizvodnjo rnl i jcka zasul{niivanjeploizvodnio mliickr70 do I(X) L mlijckau laktacij i . produljc-njc scrvisnog raz-doblja za 43 dana iza jedn! dozu ve6apot ro inJ a s jemcnapril ikom osjcncnji-vanja. l'fi poslo kra-va s rctcnctom ugi-ne. a 2070 lijedi seduljc ali s loiom pro-gnozom izljcdenja, a50-60'/o krava bolujc

Slika 83. Krava sa zaostalom Dosteliicon

II

" \

1201

I,'i

Ztorr\tt l Rli.\lt,l l('

Nekc hrlcsti kruvu i tcltuli

kracc vfi icrne uz sn1nnjcnu mli jednost. Uzrok acSac pojavc zaost. l j i lniapostel j icc u prezivaaa. u odnosu na oslt lc vrste i ivotinja. je dvrsia lczafetalne (kol i lcdona) i mit jaine (karunkull) placente. I lorionske resicc ulazcduboko !t kripla karr.rnkula. koj i ncmrlu mii i inih r. lakana pa sc kontrtkci jczidlt nrir lernicc nc pfcnosc na karunkulc. Plocentit i \ jc najiei i i uzrokzaostajanja postel j ice u prcTivata a nrolc bi l i posl. icdica oto i jc matcl] ico(neclovollrr ih i l i ncstal ih konltakci ia mal0mice) naslalc nakon dugolr i l jnihporoda. I lornronalnc prorrjcnc nakon tcl jcnja oslabljuju otpomost kf 'ra ipridonosc zaostnj iLnju postcl j icc. Stnlni boravak r st ir i i . l i tkodcr. pri nosizaostrianiu postcl. i icc. kuo i raclanjc bl izanaca. Rotcnciju uzrokuicnedostlt irk ( a u obroku i/ i l brcdc k|avc. zir l inr ncdosli t l i lk. ioda i vi lanrina A.staDic pfcosicl l j ivosl i . noki l i jckovi i olrovi. nizak %, bjclanicvina u oblokukra\a u suhostaju ( ispod l i 91'). zrl inr ugoicnost kmva u suhoshju. np lcpapaka i l i gnojnc ranc na prpcinra. Ol 100.,t( l iut ih krutu tt lrn(i ju i t tut 5"ti l i l ( Atuyd, u yi. \ok) tI i i (<:tt ih I5poiyi i("ol i t(t \ t .

Oslirrrc l i lostcl i ica du/c u matcrnici. u/rokuic i lutoir l toksikaci ju i 01lal0sluzrricc lr 'r i f lcrnioc lL,ntl !)nk't t i l i \J i lo sc oailujc poviicDicur lcnrpcmlufc.slabij inr petitor]r i ncnx)guanosli konccpci. jc kmr,a. Ako sc poli lcl i ici t si lnt i lnc oclvoj i ocl rn{tcrnicc \rctcrinnl rukorr | l ]oRr skinuti postcl j icu i njcnccl i jclovc sit st i . icnko ntl l lcmicc (oclvrjarjc koti lcdonc od karunkullr) lr Atinrsl lvit i l i . ickovc u rr lLrlclnicu. l)ostcl j icu trcba ncikocl l j ivo uklonit i .

Zaosluj i lnic poslcl i icc nx)Zc sc snri lni i t i inlrantrrskrrlarnint davarrjcmr isokih t loza vitaDlina A (bcta karol ina). \ ' i laDlinr D. r ' i lamina E i sclcnx. tr ido acti f i t icdna pri ic lcl jcnja. Na tai naain poveaa\a sc opfl olpomosl kur' i tnakol lcl icnja i prcvcnila zaostir janjc postcl j ica.

Ll l i . icaonjLr rnatcnrisc. zbog zuostulc lostcl j icc. nro/c pornoci rrpotrcbageonicin picnuSavih oblcl0 s antibiol icinrn i ulcrolonicinra svaki drn u fNih6 danlr r) kon leljenja.

16.3. Kctoz,q Lrqvs uuzura

Kclora jc bolcsl visokom)ijcdnih kmra a naslir jc zbog nlelaboliakihporcnlcanj (ugljikohidlata. masti i bjclanac\ ina), uz povccano sllaranjcketonskih t!ari (acck)n. i lcetoacetat. 0-hidroksi maslaanr kisel ina). Za bolcstlc kafaklcrisl iana pojava hipoglikenijc. brzi pacl t jelcsnc nrasc i smanjcnjc

t05

Neke bolesli kraw i teladi

proizvodnje mlije-ka. Stvaraju se pove6an e ko l i d ineketonskih tijela ukrvi, nokaii i mli-jcku t ipi inog mi-

sa na aceton. Jed-na od posljedicaporeme(jenog me-taboliana je nedo-statak apetrta u pu-eryeriju i kasnije,osobito kod viso-kornl i jcdnih krava.U bolesnih kravajavlja sc pothranjcnost i anorcksija (slika 84.), ito rezultira mobil iziranjcrntjelesnih nrasti i bjelandevina, a posljcdica .ic kahcksijd. Kctoza naidcldenaslajc 2-4 tjcdna nakon tcljcnia. Bolcst sc mozc prcvcnirali na viSc oa-dina.

Vrlo jc vaino sto raniic otkrit i poaclak bolcsti analizon mokra6e nakctonska ti jela (s ketoglur trakama). Keloza prvotclki moic bit i posljcdicanepravilne hlanidbc ti. jckorr l lzgo.jtt. Uz ogr.lniacnu hranidbu. iprcnapudcnost u objektu. nekc junicc se uclebljaju i postaju sklonijc kctozi.

BoLest se moze sprijediti vciin] udjclom konccntrata (cncrgijo) u obrokukrava u ranoj laktaciji. Povetanjem energije s veiilrl udjelon konccntrata uobroku za visokomlijcdnc kravc smanjujc sc udjel volurninozne irrane kojine smije biti rnanji od 30%, jel se snanjuje '% masti u mlijcku i rcmetiDomalna probava. Zbog toga konccntraciju cncrgije u srnjesi moiemouveiati dod.rtkom suhe masti onegalac) koja sadl.zi znatno vciu kolidinucncrgijc (2,25 puta viic od kukuruza).

Smanjenju mobilizacije masti i povetanju proizvodnjc propionskekiseline irazinc glukozc, pridonosi moncnsin (300 mg dnevno).

Mobilizaciju masti i bjelandevina vlastite tjelesne mase noze snanjitiupotreba propilen glikola, koji potide sintezu laktoze u mlijcdnoj ilijezdi.Propilen glikolje u teku6em stanju i mijela se s melasom u omjeru 40 : 60.Dnevno se daje 300 do 400 rnl po konccntratu u razcloblju l5 do 20 dana

I

Sti(a 84. hrava abaliela od kebze

lI206

zroni"'it UREMOYIC

Neke holesli kran i teladi

pl i je i l5 do 20 dana rakon tcl jcnja. Melasa uklanja rni is po propilen

glikolu i izvorjc cncrgi je. Na ovaj nadin se znaiaini jc smanjuje pojava i

intcnzitet ketoze nakon tcljcnja krava.

Dobri al i kratkotrajni rezultat i u l i jeienju kctoze posti iu sc

intmvenoznorr inluzi jon l0% glukoze. Bo1.i i rczultt t i u l i jcicniu ketozc

rnogu se posti6i, prcma iskLrst\r irra prol l{upi ia (2003.). prjnl lcnonr

slozeniic tcfapiic koja se sasto.ir od:

l /2 L gl iceina po kmvi (pio) dncvno t i jcl(on 4 dana (po polrebi ponovit ijoi 4 dana),

- Pl ivacor ( i /nr. s/c) 20 m L. jcdnokratno ( istu dozLt ponovit i zaTdana).

\ i r i r n r rn ( l 5 r r l l r i r n l l i i . k , ' r . r 5d : l n i r i

- 1.5 kg posiia Lr l0 L rr lakc voclo s. iodnonr vcl ikonr Tl iconr kuhinjskc soli

t i jckoul pct dana.

Mcso l i jcicnih ktava ni ic za l iudsku upotrcbu osrm dana rakon zaclnjcg

l i jcicnja. Mli jcko ni ic za pfchfrnLr l . iLrcl i t i . ickom l i jcictr ia i7 clrnd nakon

za,Jnjc prinrjcnc Plivtco|a . l lolcsl sc uspjcino I i j0ai dr!anicm 20'l{. tnc

ottpinc kalci jcva boroglukonata, vitamina I) i prcpafrtr nadbtrbrclnc

i l i jczdc (dclt l tcorlr i l ) . Ovu tcrapiiLr l fcba ponovit i . I)obfi fcrLl l11l l i posl17u sc

i insullaci jorn rmka u viurc pfcko sisnih kNnala.

16.1. illliietnu gtuztticu - Itu?ryrerul,ru larczu

Mli jcina groznica . ic nrctabolidki porcrncani f la i Mg u organiznlu

mli jcdrih krava. Mli jcina gloznica.ic polodajna hipol<alccnija (smanjcna

korlcentraci ia Cia Lr krvi). Snizavanju konocntraci je Ca fr i jc lel jel l ia

pridonosi slvaran_jc kolostrumil.

Bolest sc javl ja kod star. i j ih visokomli icdnih krava najdcsac l2 do 72

sata nakon poroda, a izrazena je slabim apcliloln i ncsigufnosti u hodu zbog

iega krava nakon sto legnc nc moZe vi ie ustati . l 'olozaj lcianiaje specil ldan(crtci 21.) - nogc su ispruZene. a glavaje zabadcna na lopalicu . lavl ia se

potpuna slabost iparal iza.0ai su poluotvorcrrc, naslaje zadcp (opstipaci ja)

Tcmpentun t i . jcla u korni se snizj na l5oC, a koia i ui i su la opip hladni

Ako sc u tezim sluaajevirna ne poduznlc liicacnje, Zivotinja moze ugirlLLti.

t ; o t t l ) 1 . \ f l o

1 0 7

' \ ' tk. l : , . '1,:t i kturu t rcladi

P rav i l n j rn pos -tupkom sa Z i vo t i -n la lna (d rzan jc napaii. ietnja ni,r zmku ii zbac i van jcm konccntrata iz obrokakod ugojcnih brcdihkravd). spricdava scpojava rr l i jeine gro-znicc. Mcdutirn. nckcsu kfavc sklonc o\,ojbolcsl i .

t=:i-- : =

,. ?'.--':'

? --A:. )-

16.5. Kisclu indigestii.t huruga (uci.lozu)

Kisc[r indigcsti ir naslajc rbog ploobilnc hraniclbc krmivinra bogltLinruglj ikohidratinra. pl imjorico ikrobom i mzli i i l im lopl. i ivim icccl inla.l{azglaclrr jonr iotcr-a i iknrtra nastuju vol ikc kol i i inc Ir l i jodnc i drugihoryanskih kiscl ina kojc sniTaVuju pl l i rcnrol0 r 'acl plcdlclLrdaca. Kisoluincl igcsti . jLr nujicir lc u/fok!r ic Tfnjc i pr-cl<nrpa l<ukur'uzl. molaslr. r l l inarsl<iotp.l( lci . razl iaik) voac. icacnln fcl i l i ( l fuga Lrgl j ikohidmlna krmi\,0.

Zrkiscl javanjc bumgl (sni l i l \ , iu1ic pl l na 4 cio 5) nasli l ic izbog ncpo-voljnog odnosa voluminozuih ikonconh-iranih knrriv| u obrokLr zl krtvc.IJz povca nu koliainu konocntratr i nckvrl i telnn kiscla sihi lr kao incdovoljnx kol iaina kvali lclnog si jcna u obroku dovodc do zlkiscl. iavanjasadrZaja bLrr 'aga i l i acictrzc. l)rcniski pl l ncpo\,ol ino utjcac ni! r i lzvojmiklobnc populaci je bumga i tako smanjuic uainak probavc. Posliccl icakiscle indigesti jc . jc srrarrjcn 7o mli jeine nasli ( ispod l%). Nrgl irnpovcianjcrn kol iainc koncentri l la u obroku i l i naglim pl i jclazon s jcdnog naJ r r rg i ob r t r \ t . r kndc r r l , ' l . r z i r l , ' k r sc l c i r r , l i gcs t i i .

Povcianjc ucl jela volutrr inoznc hranc u odnosu r1r konccntratc udnevnom obroku za kravc i l i visekraha hranidba konccntrati lna l i jekonldana, tc pfimjcna konplerrl ih obloka u hranidbi kmvlr, povoljno uticdc naprevenimde acidoTc buraga.

Pojavu acidozc visokornl i jednih krava nakon tclcnja mogude je spri jedit idavanjei l pul 'era natri jcva bi l<arbonata (100-150 g dncvno) i rnagnezijevog

CneZ 21. Tipi6an paldaitiiela pri puerperalnai parezi

108

.1i,n i m i I L : R E i\j O L'l ('

Neke bolesti krava i teladi

oksida koji nije pufer (50 do 90 g dncvno). Davaljem kvasnica iivc kulturcl0 g d[evno, u buragu sc poveiava broj celulolitiakih baktcdja i smanjr.rjekoncentraci ia mli jcane kisel ine.

16.6. Akutni nadam buraga (tinpanija)

Brzorn razgradnjom htane naslajo akuini nadam buraga zbogna lup l j an ia 1 . l i nov . r i l i p l<ne u bu l i r gu i l ' ap r r r i .

Naddm nastajc nakon uzimanja vei ih kol i i ina Iako lcrmcntirane hrone.a to su lcgulninoze (crvcna dictcl ina. grahorice, luccrna), l i i6c kupusa, lr 'op.korjcnjdac. krurnpir idluga hrlna kda obilujc probavlj ivinr proteininl i \pol isaharidima i saponinima. Nadanl nloic bit i posl jodica hlanjcnjapokvarenon i pl jcsnivonr hr-anom. i l i napujonia odlnah nakon hlanidbcsoanitrr knnivima i l i hranidbc paiom. lnva pocl mrazom. pokisla. rrokra i l irosna, odnosno leguminozo uzr'okuju pojavu nadmil. Nildtnt ntoTc nrslal i izaacplicn iotrr . icdn iaka. Postoi i nasl jcdn sklonost Tivotinir prcrra ni ldntu.

Pojavorr nadnra prcslaic prcl iv0r] ic. a bumg sc.jako proi ir i t .rko da.jctfbuh napct i badvastog izglcda. . lavl ja so stmh, 6csro balcgrnjo i nlokfcnic.a tuminaciic i podligivanjc ncshiLr. Disrnic. ic svo tcic i pl iac. Zbog bvognakupljanja pl inova i l i picnc. Zivotinia uginc od Lrguicnja. Ako . jc t i ickbolcsti spori j i . od-nosno sfolo naku-pl janje pl inova. po-lrcbno jc snainomasirati bumg sva-k ih l 0 do l 5 n r i nu -ta kako bi doi lo dopodrigivanja i izla-Zcn . i a p l i r l ova i zpredzeludaca. Pritome treba Zivoti-niu postaviti s pred-nlrm nogama napoviieno mjesto ilije t jerati uzbrdo(crtei 22.).

AOVEDARSI 11)

CfteZ 22. Pravilno (1) i pog4e:na (2) zaboden troakari Zivotinja s podignutim prcdniim diielan

109

, \ t k t huh t r r L r t r . t i r . l uJ i

\ c pon ro -gnc l i ov i r kn !na i i n . D I i no ! i i /buragir ispuilajuse sond(nn i l i . un u id i . l r oak i l -I() ln. lr 'oakar scubadlr u srcdinrll i j c vc s lab i r skcudub l r r c ( c r l c7l l . ). ir dobro jc

kro,, lR)akar u]i1l u Durag slc(l-stro r ir spr' ic-aa\ irn. lc \ rcn.l ir(tynlpLrn).

Ako sc |a<li o pjcrrtr i i rvom nil( l tnLt. t fcl)r odnnh sonclirunjcrn t lal i\rcdsl\ i l k() i ir r. lr . / lr f ir iu f icnI i spl jcinrl ju r ir( l l l ] ika()bnc populaci jc.

- l i r

srcdst\u.ic Ino{Lric ( l i l l i I l i jc!xnicr) l kro/ t foaki l f . I ' r ' i t |oakirulr ju Tirotinj i scnc srni. jc do|)Lrsti t i dr lcg|c. Nildunr sc sDIict va poslIpninr pri. jcl i l ronr ni lpir iu i l i /clcnu kr'nrLr uz izbjcqarunjc hlanidbc pokislonr i l i losnont t lavont.i l i lcrtunrinozarnl. l)r i ic i , , ! lonx na puiu. kmvanu trcbu dati sol idan obroksi jcrr ir i l i sl i lnrc. l)otr lo. jc dr Tivotinj ir ni l pai i i l lu slobodit l l)r istup si ienu.

16.7. Rolesti paptku

l 'apci kr ' irva staluo f irstu (micscirro oko 7-lt nnl). nko sc rc(iovno ncobrc,,uiu. miieDji l sc toikl lczi i ta koja sc sa s|cdine papnka prcnosi na pctrr idio.

' l i rcl ir sc () l tcfcaujc si lnro pelni dio lab;lnit . i l 1o . ic ntanja po\' f i ini! r l

od|()su na nofnrrlnu sl i l l ik0 stal i i lni i l . Sln t jcnjelr porf i inc ol lcfcccnillrbi lnu polccu\ir \c Ir i l isak nl . jcdinicu po!r ' i inc pa dolLl,/ i do (crlc., 2,1.)slabijc cirkulaci jc iposl jcrl ieno do oi lcccnjt. Na nl jcstu povefanou prit iskanaslr ju iul icvi. ro; ina pucl iodvaja sc od podlogc. Zbog bolova u papcimakrn!c lcSko srojc. slabi jc. jcdu pa nrl i jctnost opach za 5 clo 20o.{,.

Ir l iologi in bolesti p paka je r l lo slo2cnl. Ist iecnx) neke ocl \ lzni j ihi inrbcnika koii pf iclonosc pojavi bolcsti kao Slo je loi i i l higi jcna Ic2i i ta

Crle2 23. A trcakatt B " nieslo uboda troakarcm

I l 0

1\ rn t , r i t I l t l a \ lO l l l

Neke bolesti krava i teladi

CrteZ 24. A - Narmalna duljina papaka 7,5 cm i debliina vrha papka 0,5 cmB - Nepravilni stavovi straznjih nogu krava

krava i deficilama hranidba. Prckomjerna vlaga na podu omck5ava rozinupapaka i pridonosi ulasku baktcrija (Fu.\ohuctcriun necrophorum). ko.icuzrokuju gnojnc upale papaka. Ako se na vri jcnlc nc poduznrc l i jcdcnic.upala sc prosiri ina zglobovc.

Oboljenja papaka naibolje se sprjedavaju rcdovitinr obrczivanjerr clvaputa godisnjc (slika 85.), osobito u vczanom nadinu drzanja kada sc papcislabije i l i uopic ne troie. Suho leziSte krava, s dovoljno slarne, pridonosiboljoj higijeni izdravlju papaka.

Slika 85. Stojnica na traktoru s priborcm za rezanje papaka

6A) LDARSIJ t )

211

Neke bolesli krava i teladi

20 mg biotina dnevno poboliiava sintezu keratina i kakvoau papaka.

tsioplex sa cinkom (Zn) u hrani za kravc poboljiava stvararljc keratina iivrstotu papaka.

16. 8, Kolihaciktza (infekciiq teladi bakteriiom E. coli)

Kolibaciloza je zarazna bolcst koju trztokuje [s&ei&ia .o11. Najieiieoboli jeva tclad u prvih l0 dana Zivola.

U slrukturi uginuaa leladi najvc6i udjel imaju uginuda zbog prol. jeva.

Javlia sc u teladi koja ima slnanjenLr opiu olpornost ofganizma zbog raznihpropusla u hmnidbi urojke (hipovitarninoza) iu ranorn uzgoju leladi, teusl icd djelovanja ncpovolinih aimbenika:

- hladnc. vlaZno i tamnc prostori ic u koioi tclad boravi.

- ncplavodobnog i ncdovoljnog konzumilania kolostr l lnla i l i nicgova

izostajanja.

- hfanidba lcladi rrrliickor Lr kojcrr sc I tL\|\7) li. eli.

- slabc higi icnc u lol i injal<u bcz cftrvol inc kol idinc kvdli tctnc slalnc.

- ncodgovlr4Lrac aistoac i izosti lnkr dczinlckci ic posuda za napdiania.

- nizo lcnlpcr.rtufc ( ispod 37'Cl) nrl i jcka i kolostrLrnla i l i otopinc za

napajanjc tclacl i .

- ncclovoljnog opskrbl j ivanja tcladi vital l ] inoln A u vri icrro inlmutcrinogrozvoja inakon po()dr.

- rani jcg i l i naglog pl i . jclaza na l<r 'utu hrdnu (mlada tclad od 6 t jedana).

Ovisno o kl inidkom ti jcku, zntkova bolcsti i lna vi le (sl ika 86.). Tclad

nema apelita, u poiclku bolesti blago .ic poviiena tenlpcratura, a kasnije

ispod donje f lzioloikc granicc. l 'eces teladijc kaiast i pjenu!av, bi jelc bojc i

kiselo srnrdl j iv.

Tcle s proljevon nc moze noLnulno probavljati hranjive tvari iz

koloslruma (mliicka). zaoshje u razvoiu, podloZno je drugim infekcijama i

vrlo acsto ugine. U perakutnom tijeku bolesti, dcsto bez znakova proljeva,

teLe Lrgine u roku ocl nekoliko sati.

Proljcvom se gubi tekuiina iclcktroLiti. smanjuje sc rcsorpcija glukoze i

aminokiselina, ito dovodi do zaosta.jania u rastu teladi.

zr.nrnir t'REllOl:l('

2t2

INlicre za suz-

bijanjc bolcsti su:. p f a v o v f c l l t c n o

napaianje (sisa-n lc ) ko los t rul l lonl nakon 1e-l j cn ja L r p rva 4saIa.

' u pr-vim danimalclnd lrcbir ici tcnrpajati nrrn' inrkol i i inirma rnl i-

. j ck | (2 do I l i t -fc) .

' bospri. jckona i istoiu posudu zr r lrpi l i i lnic.

poslupan pri jclaz na hfrnidbLr \coinr l iol iainlrDr nrl i ickLr.

upolfct) l i lvl l i nrl i . jcko zLr nupujanjc sunro o(l r( l fr! i l r kf i lVi l .

pri napnjanju pazit i na pl. l lvi l i rn poloTil i gl i lvc lclct l .

kmvc u suhostl iu lrcbir hl i lnit i kvali tctninr si. icnonr i dvokri l lnov i l un r i n i r i f u t i , ^ . l ) , . I l v i l un r i n im i l .

u prvonr srlu nNkon lcl jcr l ju drl i lclelu (pcr os) dV ni l i . iunlr l . l l i lanrineA Lr vodcr)oj otopir l i .

. vit l lurinizifNli lclrd s.^. L),. L vi lamininrr f do J di lnu ni ikon porlxla

- LlVa pLrlI ci jepit i blei lc kla!c nujutcstr l i j inr scfololkirn t ipovinu / i . r ' r11koji sc nalazc u srcrl ini u k,:r joj krava bonvi.

tJz navcdcnc rr jclc kol ibaci lozu tcladi sc uro2c sff i joi i l i rcdovit irrrizgnojavanjel lr, tenrel j i lol lr dcrinlckci jorn i nakon loira rr. lst imnjcnr tcl ianj l lka kvtl i tctroln zclmvom slarrorr. Vl lo Lri inkovita nrjera Lr prcvcniftr l jubolcsti tcladi, al(o srnjc(tajni prostor to dopuita. jc <odmulanje) nakondezinlekci je lel iaixkir Lr lrr janjLr deset dana nakon izlaska odbi. jcnc tcladi.

Kolibi,rci loza se l i jeai razl idit irn anlibiot jcina ikcrnotcrafclrt icima. koj isadfzc clcktrcl i ic. p|obiotikc. visokc dozc vitarr inr. glukozu. aminokiscl inc.kor-t ikoslcroidc, antihistaninikc, adsorbcnsc, adstringcnsc i df.

Neke ltolcti krava i leladi

Slika 86. Tipi6an kalibactlozni prcljev teladi

It

I l t l

- Neke bolesti krcva i teladi

Kolibaciloza se sanira dijetom (gladovanjem od 48 do 72 sata), a kasnijese daje razrijedeno mlijeko. Telad s proljevom ne smije piti mlijeko sve doozdravljenja. Prema novijim saznanjima (Klee, 1988, 1990., cit. Posavi,1997.), kod teladi s prcljevom ne pr€kida se napajanje tekudom hranom veise izmedu obroka, s mlijekom ili mlijednom zamjenicom, daje daj i otopinaelektrolita. Najbolje je telad napajati cmim dajem (minimum 3 litre dnevtto),jer sadrii najviie tarina, a moZe i daj od kamilice. Dobro je dati i sluzlanenog sjemena. Tanin i lanena sluz tankim filmom za5tite oitedenucrijevnu sluznicu i na taj nadin sprjedavaju ulaz bakterijskih ohova kozsluznicu. Na I lihu daja dobro je dodati 50 g gozdanog 3€6era (energija) i 9g kuhinjske soli (NaCl). Cajem se nadoknarluje izgubljena tekudina ielektroliti.

2t4

boninir UREMOI4C

LITERATURA

ADAMoVIC. M. 200 Li Proizvodnia si laic i senaze. Drni lvo poljopl ivrcdnihirricnjcrr i tchniaari] tscograd. i ostali. l]oograd.

A.MOS. I L E.. LOEWllNSTIl lN. M. 19115.: Inl luencc ol nri lking f|cqLtcncy onproductive and rcprulocti \ c cfTicicnccs.. l . Dairy Sci. (r l l .3. 732-739.

nNDI-. l l .SF-N. R. IL l97$.: I l l l 'ecl ol cnct-! ly lc\el on gro\\th ancl cl l icicncy.Pallcrns ol gfo$th lnd ( lovclopmcnt in cit l t lc. I Iaguc. l loslon. Lon(lon. J9l-401 .

AN fU N A('. N. I 999.: lnutdi kemiiskog s sttva i I izikaln ih osobina trr l i . jckru prcladi. I ' r 'oizvotlnia mli icka nr scl j i lc 'kinr gospodalstvima tr l i rnkci. j iodrTi!og ri lr ! i tka. Zbornik r dova. Zagfcb.l6 33.

BAL t )WlN . I { . L . . l l t l t l lSA . PLU( ' INSKI 1977 . : l l cP roduc l i on i n ( l on rcs l i c

aninrals. Ncw Yot k. Srn l ' rancisco. I-ondon. 372.

l lAfl l . D. 1967.: Motl i l iccl challcngc lcccl ing (hiry Irr()gfi lnr ' I 'ccdmonugcnlcnt xl l .

Bl-OWlrY. R. 1999.: N4ilst i l is: Is i t incVit bl0l (Our Industry un(lcf lhcrl icrosl<opc>. Londun

BOA I Ir l l i l , t) . G. 199(r.: f lml l , ivcstock. Ips!vich. Crui l l I ]r i1rr in.

BOSNI(. P.. CRGIC. Z. f001.: Analiza slanir nrl i icanog govcdaalYa-industri jskc prcradc i l t i i l i t Inl i jckl inrl i jeanih p|oizlocla u H|valskoj.Mljcknrski l isl br. 12, l l i log I - 16.

Bl{alc.. l . . sALAMoN..l . . N' loKIlR. K. I 9116.: Mchani/ iroi jn na govedirmk imi'annarnl.Agrotehnit rbf. 4. l4-54.

BROSTIjR. W H.. STIIIC KLAND. M. .1. 1977.: Fccding lhc dairy co\ s inca r l y l i r c t i l I , n r . ADAS Q l t c \ . : 6 8 r - l { )<

BROSTIiR,WH. l97l l .r Concenhirlo: l ini lgc rations t in high yiclcl ing cowsRecent advanccs in aninidl nutr i t ion. Bullcrworths. London. Boston,9t)- 126.

CAPUT. P 1980.: Utjccoj dobi krava na proizvodniu nl i jeka i toanoslprocjcnc Lrzgojne r r i jcdnosli . Sloaarstro. J,{. J-,1.7 | lJ5.

CAPUl'. P. I983.: Pohcbno.ic poznavali proces rasta u goveda. Aglonotrskig lasn i k . l . c )7 -102 .

( ; t ) t 1 : . t ) t ( \ t t t

I 15

Literatura

CAPUI P 1991.: Govedarstvo, u udibcniku Stoaarstvo, Skolska knjiga.Zitgrcb.

CAPUT. P. CRBESA, D.. JAKOPOVICI. l. I993.: Aktualnosri u govedarskojproizvodnji. Stoaarstvo, 47.3-4. | 67 - 1 7 2.

CA PUT. P. 1996.: Govedarstvo. Celcbcr d.o.o. Zagreb(lAPUT. P 2001.: Covcdarstvo l lrvatskc i inozcmni trendovi, Stodarstvo 57,3 .203-216 .('AR, M. 1958.: Ekonornika proizvodnjc i naain tova mladih goveda tipa babybcof'r. StoaaNtvo,3-4, l l6- I43.

('AIt, M. I958.: Proizvodnja mlijekt. Skripta. Zagrcb.('All, M. 1960.: Visoka proizvodnia mlijcka, njcnc ekonomske osnovc,bioloiki rnaiaj i tehnoloiki proccs. Agroromski glasnik, 9- 10,423-439.

CAR. M. 1964.: Intcnzitct rasla kao ti lkku proizvodnjc ntesa i iskoriitavanjahranc u tovu govcda. Agronorrrski glasrrik, l-2,3- 10.

CAli. M. 1965.r Suvrcnrena problcnllt ikr nilsc proizvodnjc lrrl i jcka igovcdcgn1csa. n gr onomski glasnik, l-2,l-27.

CA lt. M. I 975.: Rcprodukcija govodl. Skriptn. Zagrcb.('AR, M. I979.: Suvrcmcna lchnologija proizvodnjc mlijcka ipovczanost snrohanizacijom. Zbornik radova, Srvjctov.rnjc o aklualnim problcnrinlarnchanizaci jc pol joprivrcdc. Oprli j :r. 97-911.

CAR. M. I981.: Crowlh Plttcrns ol'( 'roatian Simmcntal. 32ntl AnnualMccling thc EAAB Zagrcb.

CA R. M. I 983.: O rnoguinosti iskoriSlavan ja bliZnjcnj a u proizvodnj i mcsa isclckcij i . Biltcn, Poljodobra.9- l{). 18.

CAlt. M. 1985.: Prilog poznavanju pronrjena apctita, Tivc tczinc i visincproizvodnje nlijeka u prvorrr dijclu Iaktaci.jc visokoproizvodnih krava. PZS.

CAR. M.. UREMOVIC,2., URI]MOVIC'MARIJA, MARKOVIC, D. I985.:[Jtjccaj frckvcncijc hran_jcnia konccntratom na visinu proizvodnje i nrasnoaunrlijcka visokoproizvodnih mlijcinih krava. PZS.'7 1, 473-480.

CLAESON, C. O., SANNI, S., ISAKSSON, A. l97l.: Rihtiges Melken-hdhcrc Rcntabilitiit. Alf'a Laval AII; Sbckholnl.

216Zr.rixtit LiRl:M()lt I(

Li!aroturu

( LA RK. J. H.. DAVIS, C. L. I9U0. I Somc lspccts ol ' l 'eeding high pfod00ir lgcows..1. Dairy Sci. 63,6,873 l l l i5.

( l{NoJllVlCl. Z. 1986.: Stoaarslvo. Inlcmr skripta. Poljoprivredni inkultct.Z{gfcb.

( lZLK. . l . 1972.: ProizVoclnja i konzcn iranjc krme. Skripta. l 'ol joprivrcdnilakultct. Zagreb.

lX)N l( KF-. R.. ROHR. K. l97l{.: Inl lucncc ol-nutri l ion on body colnposit ionIncl car'cass quali ty offattcning bulls ol di l ]cfcnt brccds (sennan , i iosi i tn i lndsinrnlcnl l l) . Pallerns of {ro\\ ' th i lnd dc!clopnrcnl in catt lc. I Iaguc. l loslon.l-ond)n.

l iMllRY. l{. S. l9l l9.: ( 'onrposit ir)n ol dicl inl lucncc milk contponcnls.I:oodstuIl ! . 20.. Milf0lr.

l iNSN4 lN( ih lL . M . F l . . O t - l iN l lN l i . ( i . ( i . l 9 l t ( ) . i Fccds nu l r i l i oD con rp l c t c .Ncw Yr)fk.

l :AL( ONI-.1{. I). S.. M,\( KAY. l l tLJI)Y. I: . (. I996.: lnlro(luctio| toquanli lol ivc gcnctics. : l th cd. l :ssex: Longnll |n.

Ir lrLI) l lOIj lrR. S. l9l i5.: l l lni ir tr lnic nckih proiz\odno-rdrl\st\cnihodnosu rr suvrcncn()i hranidbi ureonr. Krn)i\ r 27. l-(r. l l7-92.

IrH-l) l lOI: lr l t . S. l91l l l . : Klr i lklorist ikc l i)sl i)ni lLr kno l i)sl innincfir lnogd()dutkir za stoanu hraDu. Krnr ivi l . l0. 5-6. l{.}-117.

l : ( l ( ' l lS . N . 2 ( )0 ,1 . : l l i o l o i k i i noku lun t i za s iL rTu . ( i ospoc l r l sk i l i s t . 15 . o iL r j ak ,Zugrcb.

(; l l l .Al. l . l ) . . i . [) . I996.: C]hamctcfirrt ion ol sl imulrlory activi l ics l ionrSaccurorDyccs ccr-cvisial on thc qrowtl l irnd i lct ivit ics ofruminal bacteriu. l)h.[). Discrt l t io . U n iversity ofKcnnrcky. t.cxrnglon. L]SA.

(iORUI'. Z. l99l i . : Sjct!a. kosidba. sprcnral l jc si jcnl l . Gospodalski l ist. Lsvibarrj . Zagrcb.

GRIl lrSA. D. :000.: Vodii za hlanidbu kla\ 'a. Plcclavanja za poljoprivrcdnikcB jclovarsko bi logorskc zupaniic. Poliopri\ rcdni sav jctnik. I l l -23.

CRLll iSA. I). 2001.: Krmiva u h|anidbi visokornl i jeanih kra\ 'a. Zinrskirprcdavanja za pol joprivr-ednike. Bjclovaf.

(; l{ t} l tSA, D. 2004.: Prcporukc za hranidbu visokornl i jcdnih krav0 ulranzi0i j i . LJ: Prirudnik o proizvodnji i upotfcbi stodne hmne krnc. l lNatskoagrononrsko druStvo. Zagrcb, 505-54,1.

: t7

Literatura

GRUMMER, R.R. 1995.: lmpact ofchangcs in organic nutrient metaboLismon leeding the transit ion dail l cows. J. Animal Science 73,2820-2833.

HALUSKA, I. 1998.: Cimbenici visoke i uspjeSne proizvodnje mli jeka.Stodarstvo, 52:5, 3 87-393.

IIANSIIN. R. 1992.: Eticcls of Bioplcx Zinc Supplcrncntation on Sornatic( 'cl l( lounts in Thrcc II igh Producing Dairy l lcrds. 8th Annual Syrrposiun ontsiotechnology llie [-eed induslry. Poster.

I IARtsSI(;N, W l913 L: Body concli t ion rni l l< yiclcl antl tcploduction in catl le.Recent dcveloplnents in ruminant nulr i t ion. Butterworths. London. I - I 7.

l lA \RANI K - l t KA ( JAS \4 lNC. R l P l ( . \ . l r ) q ^ : M l i i c k , ' r l , ' h i r . r r r i . .auvanic i kontrcla. Ministafstvo poljop|ivrcdc i iunraNtvit. Hrvatskipoljoprivrcdni zadruZni si lvez. Zagrol l .

I IAVRANtsK .IASMINA. RUPIC'. V 2003.: Mli joko od f irrmo do mljckarc.Hrvltski l mlickarskr uclruga. Zagrcb.

I I I IRAK.M. I995 . : Kako s loaa r rno i c sam fobo l i i a t i p lodnos t svo j i h k tava .Zbornik radova. I lNrtsl( i I 'arn1cf, Zagfob. I l- 14.

l l o t tMAN. M. l 997 . rK r l vc u suhos t i l j u h ran i t i um. jo rcno . . ^g ro l chn i t r f , I ,33 -34 .

FIOLMANN. Ir. .1., SIIUMWAY. l t . . BLAKhlt. W.. SCllu^.lq R. B..SUDwIUKS, l . M. I 9134.: Lconomic vl l luc ol drys opcr lbr I lolstcin cows ol 'i l l tcf lr i l l ivc rni lk yicld rvith varying ci l lving inlcNdl. J. Dairy Sci.,67.3,636.

l l [JBEIl. J. ' f . 1982.r I .ccding t lrc high ploducing cows in carly loctotion.Feedstul l 's I2 July, 20-22.

I RI'S. H. 1995.: Kombi olvorcnd staja s boksovimo za lczanj e.,^grolehnidar 5,27,28.

. IAKOPOVIC, l . 1992. :Lak tac i j skakr ivu l ja i fak to r iko j iu t j cdunan jcz in tok .PZS, 51 : | 4t)- | 57 .

JAKOPOVIa, L 1993.: Utiecaj nckih ncgcnctskih dirnbcnika na laktacijukrava. Stodarstvo. ,17:5 6, 187 195.

JAKOPOVIC, I. 1998.: Proizvodnja govedcg mcsa u sustavu krava-tclc.Ml.jckarski l ist, br 10, l5-16.

JELEC. S. 1990.: Faktori ishrane i kornpozicija nlijeka s posebnim osvftomna rnlijcdnu mast. Stoiarstvo, ,l4, 5-6, I 99-208.

218

Z\.titnn IIRI:MOllC

Literaturo

JELEe, S. 2001.: Intenzivni tovjunadi. Provis. Sarajevo.

JOHANSSON, J., HANSSON, R. 1940.: Causes of variation in milk andbutcrl'at yield of dairy corvs. Kungl. Landrbr Ridskr 79:127.

JORGEN SEN. N. 1984.: Fann digest. No. 5, Univclsitas Wisconsin, SAD.

KnTAL IN IC. I. 1994.: Covedarstvo, Nakladni zavocl Clobus, Zagreb.

KAMPL.8.2000.: Moguinost povctanja proizvodnjc mlijeka iteladi uBjclovarsko bilogorsko.j Tupaniji. Zirnska prcdavanja za poljoprivrednikcBjclovarsko bilogorskc Zupanijc, 2000. 29-33.

KAMPL, B. 2000.r Uzgoj teladi. Mcd narodni scrrinar za proizvodadcmlijcka, Stubidke Topli,cc, 27 -21).

KARAEOLE. 1., RAKO,4., M IKU LEC, K. 19113.: O kompcnzirir iuacrn mstui kvalitcti r.nesajunadi u tovu. Stoiarstvo. 37. l-2.65-69.

KRVAVICIA. S. 1970.r l ' iziologijr probdvc. Magistcli i iz govcdarstva.7,agrcb.

MAIJALA, K. I9713.: Brccding lbr inrprovcd rcproduclion in cattlc. 2l3lhIIAAR Stockholm.

MANSFELD, R., FISCIIER JUR(;EN. ('.2000.: Prcvcntiva zdravstvcnih ircprodukcijskih problcma pravilnom kontrolom obroka kod krava s visokonlproizvodnjom. Mcdunarodni scminar za proizvodaic mlijeka. Stubidke'loplicc,23-25.

MDNDLER,2 , , KASAPOVI . , S , , ZULJ. V , DOMAZETOVI ' , N , .OVNlCEVIC, Z. 198L: Utjcoaj gubirka tjclcsnc tciinc krava posli je porodanir neke pokazatelje. Nauka u proizvocinji, IPK Osijek. 40-41 , 91-98.

MIDDEL. R.(;. 1988.: Aulorna(ish Mclkcn. 21. Kongrcs Mednarodne svczcza znanstveno organizaciju dcla v kmctiistvu, Bled, 1988-09-13/16,CIOSTA/CIGR, Ljubljana, I 89- I 92.

MOKOS,D. 1978.: Opia hranidba donraiih l ivotinja. Zagrcb.

NOAKES. D. E. 1997.: Fcnil ity Obslretics in Cattle. Second Edition.London.40.

OKLJESA, B. 195 7.: Porodiljstvo. Poljoprivrcdni nakladnizavod, Zagreb.

OWEN, J. B. 1978.: Complctc dict feeding ol dairy cows. Reccnt advances inanimal nutrit ion. Butterworlhs, London. Boston, 159- 172.

cot0DtRSTt/o

2t9

Literatura

PATIINCE, J. F. 1989.: Water quality and quantity. lmpoftance in animal andpoultry production in: Biotechnology in the led i[dustry, Alllech technicalpublications, Nicholasvil le. l2l - l3 8.

PAVlalC, Z. 1999.: Otrovanje preZivada ueom. Gospodarski l ist. 15. rqjna,Za\teb.

PAVIali. Z. 2002.: Upale mlijeane Zli jezde (mastit is) i njihovo sprjeiavanjekod krava. Gospodarski list, I 5. lipnja, Zagreb.

PAVUNA, H., BOZIC, P 1983.: Uzgojne moguinosti vrednovanja ipobolj ianja plodnosti u populacij i krava koje osjemenjujemo. Velerinamkastdnioa, br.2., l-6.

PAVUNA. H, . S IC. R, , SU KA L IC, N4. . PRLI \ |ZL , ts . , t sOZI ( . P . I ' I8 ] . : N . ' Idzapaianja o gcnclskim odnosinla ploizvodnih svojstava u govedarstvu.Veterinarska starl ica, 3. I 7-24.

PIVA. C., MASOERO. F.. LITTA, C. 1985.: Conrplete l 'eed in very highproducing dairy oows. 36lh Annual mccling ol'thc curopcan association lbranimal production, Vol. 2., 106.

PFLAUM, J.2000.: SilaZc zclcnog krmnog bil ja. Suvlcnrcna hranidbaZivotinja SANO. Il izovnc, I0-14.

POPOV L S. 1950.: Hranidbcnc nonnc i krn'rnc tnblicc. Poljoprivrcdninaklildrli zavod. Zagrcb.

POPOVIC, Z. 1990.: Ncki proizvodrli, hranidbcni paramctri pfi razlidit imsislemimr drzanja krava u uvodu u rnli jcdnost. Stoaarstvo, 44: 9- 10,295-302.

POSAV I, M. 1997.: Uzgoi i hfanidba tcladi. Poljodjelski vjesnik, Osijek, br. 6.

PR FiSTON, T. R. I 963.: Intensive beefproduclion. 3. Performance of! riesianstccrs givcn lowlibrc dicts, Animal production 5, palt 3,245-25 L

ROSSINC. W. 1978.: Conoentratc fccding ofdairy cows. Rcccnt advanccs inarlimalnut t ion. Butterworth, London, Boston, 149 159.

ROSSING, W. 1987.i Automation in dairying. Jngoslovanski mcdnarodnjsimpozij <Sodobna proizvodnja in predelava mleka)), Poftoroz. Zborniktsiotehniika fakultcta Liubljana, 1 l, 87-98.

RUPIC. V 1988.: Veterinar u ku6i, Logos, Split.

SCLIAEFFER, L. R., HENDERSON, C. R. 1972.: Effecls ()1'days dry anddays open on holstein milk production. JounalolDairy Science, Vo1. 55., 1,10'7 -112.

Z\ornnn {.'lll:MOl'l('

220

Lil(t uturo

SKVORCOV MIRJANA 1983.: Prouaavanjc nckih cksploatacionihpnrlncl irra prl\alol ir. Diseneciia. ^rtrcb.

SNAPP. R. R. 1952.: Becl 'catt lc, Ncw Y(n k.

S l l lN l 'R . ; / . . BUKVI ( . 2 . . DOI \4A( INOVI ( . M . 1q94 . H r . rn i t i h . r n ruzn ihkrava u uvjct ima istoanc Slavonijc. Krmiva 36. l . 3l-35

STILINOVIC. 2.. 1960.: f iziologija mstr i razvi lkr donlaaih i ivol inja.Agronomski glasn ik. 9 l0.44ll-453.

SV IICNJAK, 2.. 2002.: S i l imn je kukr.rruza. (;ospodarski l ist. I . rr,r jna. Zugrcb.

SEBA.L.I, M.. AUSI-ENDEII. D. I97l.r Ispit ivanjc indcksa vimona i brzincprotoka rnl i jcka kao i 'ukkrra ocjcnc uzgojnc vri iednosli nckih rnsplodnihb i kova .S loa . r f s t vo .25 . I I 12 ,36 l -3613 .

Ult lrMOVl( ' . Z. l9l{,1.: I ' r i log poznavlnju ul jcci in sirncnlr lsko i crnoiarcfr izi jskc pasnrine I1n rc/ultatc k)vl nrladih govcdl. StoaaNl\,o. l l -12. ,105-,1 i 5 .

UIiF.MoVt(. Z. l t)85.r (Jl jccai r|r l iai log nivoa ishnnc u pr-vt) i Dolovici tovirna rczultatc krva nrlacl ih govcdu. PZS, 7 l . 417-,16l.

ut , .Movtc. 2.. MAIU.tA r.. lRLMovlc, l) . ( i l { l l l isA. l9l lg.: Anl| l izaproizvodnjc nrl i jcka u novirrr druStvcnirr larnrama u Sl{ I lrvatskoi.Agronomsk i glasnik. 4-5. l tg- I07.

t R l r l \ . 4 ( )V l f . 1 . . l \ 4AR l . l n U l t l . l \ 4 ( ,V l ( . \ . 4ARKr )v l ( . D l o t , l ) . : I r i cc iL inaaina hunidbc i l iziakc l i)nnc obroka u ranoi laktaci j i na lczultatcploizvodrt jc holstcin l i icsidn kfi tvr. Knniva. 32. 5-6. l i3-1i9.

URI1MOVI ( ' . 2 . , MARI . IA U ITE IV1OVI ( ] . D , GRI ]DSA. Z , NOVAKOVIC1990.: tJt jccrj razl iditog odnosa konccnlrrta i volurninoznc hranc Llkonrplctnir l l obr-ooimt na rezullatc proizvoclnio mli jcka i plodnosti l lF kmva.PZS, Vol. 55.. l-2, 107- | I 13.

IJRIJMOVIC.2., MARIJA Ul{tsMOVIi ' , GRBESA. D.. NOVAKOVI(' . Z.l99l . I Utjccaj intcnzitcl i l polhraniivanja u prcci lovu na froizvodnc fezultateholstcin l i icsianjunadi u tovu. Poljoprivrcdnc aktualnosti. Vol. 38.. l-2.293302 .

UI{I 'MOVIC, 2., MARIJA URDMOVI(:, NOVAKOVIC, Z, I99I ,: U1JECAJlrajanja ogranitenc ishane na proizvodnc rezultatc holstcin i i icsian.junadi utovu. Stoarstvo.. l5.7 8.215 224.

221

UREMOVIC,-Z., MAI{IJA UREMOVIC, JASMINA LUI'A., TABA-KOVIC, LJ. 1992.: Utjecaj razine energije obroka u suhostaju i ranoi laktacijinaproizvodncrczultatcvisokomlijednih krava. Stodarstvo, 46, 3-4, 79-93.

UREMOVIC,2., MARIJAUREMOVIC 1994.: Utjecai teikoia pritclcniu naproizvodne sposobnosti holstein fricsian junica. Poljoprivrcclne irktualnosti.30 ,6 , 757-763.

UREMOVIC, 2,, URTMOVIC MARIJA. PAVIC VESNA, MIOC, ts.,MUZIC, S., JANJEalc, z. 2002.: Stodarsrvo. A.gfonomski fdklrltet, Zagreb.

VUJCIC, S. 1991 . I Pasmine goveda, Bj elovar.

VUKOVIC, D., MIL.IKOVIC V 2000.: Klinidka primena honnona urcprodukcij i zcnki dolraaih Zivotinja. Heleta, Beograd.

WIIITIILOCK, L. 1998.: IP(l Livcstock Ocnkcrk. Diriry ' l 'raining CcntreFricsland.'[hc Ncthcrlands.

WOOD. P D. P. l9(r9.: Factors affccting thc shapc ofthc laolation cLrrvc inorttlc. An imdl Produclion, I I :307-3 I 6.*** McistcrMclkcn rnil Systcln. Wcstll l ia scparalor. l9lJli.+*+ Ml . i ckarsk i ins t i ru t . ( ;a insv i l l c , USA, 1992.*** Cnttlc lcrti l i ty-rnanagcmcnl. IPCI Livcstock Ocnkcfk. Fficsland, Thc

Ncthcrlands. IC)97.*** Cattlc fccding, IPC Livcstock Oonkcrk. Fricsland,' lhc Netherlands,

1991.*** Thc milking machinc. lP(l Livcstock Ocnkork. Friesland. The

Nelherlands. 1997.*** Pravilnik o kakvoii sv.jc7cg sifovog mlijcka.2000., Zagreb.x*x lAOYearbookl)roduction.200l.*** Uredbao cil jnoi ci. jcnisvicTcg sirovog rnli icka, 2{X)2., Zagrcb.*x* Hrvatski stoddrski centar, GodiSnje izvjeSie za 2003., Zagreb.*** Prograrr razvitka govcdarskc proizvoclnje u republici HNatskoj,

Ministarst\o poljoprivrede, !umarstva i vodnog gospodarstva, Zagreb,2004.

l2l

Trt,titrir liRl:MOU(:

KAZALO POJMOVA

Kazalo pojmovo

Blizanci 27Boja ncsa 193Aolcsli papaka 210Boksovi za leTanic krava 143, 144Bredosl krava 41,42Burag 51. 52,53Buragovc rcsice 158BuSa 20"By pass" proteini 58, Ioal

cCclobioz:' s4Cclulaza s4( clulol i l iakc brklcr i ie 54( 'rluloz.r 54( 'cntralno i : /nrLrzi t lc 145, |4l t( i j rnovodiaM kiscl ina 77(inis loi 66( rvcn djclc l in Tl

DD€sal iniraci ja vodc 137, 138Dczinlckci jasis! 201.202Dikalcicv foslhl 86Dislokaci ia sir iSt 5l , 54Divlji tur 20Djctelin$ko lrnvna smicsl] 78Dob oslcncDi iv|rr la . iunicn 28. 32. 175Dobrobil krdva I48I)ostatnost 13, 14, 174l)uboka prostirkr 149. 195l)ugo slajaliite 142I)uljir laktacijc 3,1, 3sI)vokraho napajarie telMi 173. 174I)vokra|no osjcmcnjivanje 29

nDetzi 24

4Abcrdin angus 25Acidoza buraga 57. 135.208Adir iv i | l3, 4

Akt ivr i imuni lc l 159Akulii nadam b rdSr 197.20.)Akullla kalarnl,r.r uprla 199Ak nu Zljezdann uprh 200Alvcola 47.411.49Amilazr I5l tAmoni jak 84. 104, l3lA'rabol iani c icka( l i l2ADacrobni uvjcti 64Androgcni l i l3Anibiolskc nrasl i 93. 199Antibiogran) 203

Avansirnnjc l0l . l02

n(Baby bce$) 23. 188. 189Baklcriic buftrga 55Baliranjc sicna2e 68Belgrjska plavo-biela 26BenuralS 84. 85, 190BeD karot in 31.205Berain 79Bijela djetelina 72Bioloika vrijcdnost proteina 57Bioplcx 88. l14,201Btuplcx zink 132,212Biosli ulatori 183

GOI/EDANTYO

223

- Kazalo poimova

Hisijena murnje 198, 2t)0Edem vjnena 46,94 HipotalamN 29,32Ekstrudirana soja 106, 108, 9 Hladno dri€nje tcladi 155Elektronski brojai sornatskih Holstein fricsian 23,24

stanrca 199, 204Embrionalni monalitct 32Endometritis 29. 36, 205Endorfin 166E.tcheti. h ia coli 168, 212

Farme poduze6a 12, 16Faza tova 188, 189Fenotip 90Fiksnitroakovi 120Fitoestrogeni 3lFosfonal 86, 87

^ tl(' lGamaglobul ini 159. I60Ccnolip 90Ccomicin pjenulave oblcre 205Clav€ i liSde Scdeme rcpe 79Glic€r in 55,207Clukoza 55, 104, l t3conjenje krava 29Grada alveole 48,49Crada vimena 47, 48Grah 83Grafovi folikuli 27Crover za t€lad 162, 163Cubilci silaie 66Custoia mlijeka 132

t4Harvestorsilosi 67Hereditabi lnost 48,90Hcrford 2s

Idealna laktacijska krivulja t23Impulsi msra l8llmunogobulini 159, 160Indeks osjemenjivanja 30Indcks teljenja 10,38Indcks vimcna 48Individualni boksovi za relad I54Inokulanti 65,69Inlramamami pritisak 48Involucija makmicc 46Ionofor olcnsin I l4Islarskipodolac 2lIzazivaju6ahmnidba 106

lTrJeaam 82Jednokratno napajanj€ reladi t?3, t74Jcdnostavni Zeludac t58Jednjakov rlijcb 168Junicc 175. 176

Kadrovi 122, I29Kapura 51, 53Karenca 200Kasna laktaci ja l l5, 128Kasrrati 183Kemijski sastav prirasta 182Kemostatiano djelovanje hrane l14Ketoglur traka 206Kelonska tijela 206Ketoza 33, 94, 12 7, 205, 206

Zvoninir UREMOYIC -

J224

Kisel i rd igcsr i i r bur .g! 20NKisel insk i s tupl r l l l :K ise los l burasr 55. 56l (n j i2 lv f lc 5 l . s lKol ibaci loza l l l . l l l . I l . lKolos l r r lnonzdobl jc 159Kolos ln ln 15.1. 159. I60Kor$in i r rn ik \ iunr( l i l ' ) IKonrbin i r . lno ( l r , r r r ic kr r lx l5 |Konrpcnr i tu ju i i r rs t l$6. l$7Kornpi rLror iz i nr hI1I ) r (1I )n k |1rvr 1,15. l5 lKonlp iu l rn i7 i ( rn i r ru i r r in 1.15Konip jukniz i r lno n p i ic tchdr 166. 167Kornp c ln i obroci i06, 107, l0 l t . 110K onccnr r rc i i r .nc ' r i ic l i0 .9 l . l0 . lKonccrr l r i ru r kmr iv l 5{) . 8 |Konlbrlnr.ii. rtrrpll l 9.rKonlcf r i i . h l rnc 181

Ko/ol ( i 7 l

K l l \ ' l t c l u d i l o l lKmrlc snl icso 60. N7K nrr i nrduusic! i 75. 76Kldr i inr ta lat . | lnr oDnh \ iDrcnr l9 t lKul {ut r 'z 8 lKrkuunr s i lu i l | 6 .1.67. l { )7Kukuruzrr ig lutcn l t4K\rsni .c , i lc ku l lure I l . l . 209K\t ianc brkter i ic 71)

Ll r k l r c i i r l 2 ll . r t ra. i iskN proi , , \ odnir I l l tL i lk l rc i is l (r ancnri i r 166

l.rktozt l l - l Il . .ncnr slLLz 21.1l . igc bokso\ i 1.1.1L i rDUTi f 25

Livadc 62I-ohijc 16

MMrsneTi ie! oksnl l l l

Mrs lNi [ r k sc l in l 65Vrst i 10.1. l l . lM N s r i l i s 1 9 3Mrsl i l ls lcs l l ( l l . 104Nl.slilrs lcrgcns ]0.1M.( lu1! l ( lhcno nzdobl ic 10. l lYcsal 'c l0 l - l t )6Mckin ic N. lM! l .s l S5. l (17Nlcsnc pnsr)rrrc gorc(h l lioMclodr r rzd(J i r 90. l (X)iVikfobihLlrirsx 5.1Miks! f u fcdl i I l0MiDlr t l ln l l kn iv 6{) . 8()MiDcr i lnc srn jcsc l l6 , l l l i . 176M l i ica l r cr l r 6()Nl l i icaI r sr1)rn ic . l { }7Mlr ica[r k isc l inr 57, 65Ml i ica l l r unsr l l ( )Nl l i icani r ldon) icsrrk 16l , l6 : .

1 1 0 , t J 2 . 1 7 1Ml i icano k isc lc bxkrcr i jc 61. 65Ml i icar lo voi l !n . zr iobrr 64N1l|cko u Uaho lt.lN4l ickoro( l ) i susrrv l . r { )Modi i ie i f f ln nrcrrnh ru7( l { ) i r I0 |

N4ort i i i )nrc:2Yl . lnnn' inr to nrcso I8 l . l t i l iN4rr \ l j r k isc ln l r 168M yoro(l.na tlr|lr!l 46iUol l i t r rnost 17. l8 :

\ luTntr nr pra lno:01

Kazalo pojnova

N

NxdrN buriga 56. 70. 209Napajrnje rcladi 166. I67Ntr t r i jev b ikafbonrt | 13, 208Ncgt l t ivna encrgclskr b ihncr I02NckIs l ra l i lN lNcprc2j lna 157. l5 l iNi t lc in 58. 106. l l4Nirc nrasrre k ise l inc (NMK) 55.5( , .57

o()hcf inlrLrc 22obmno nr lr icko l6(r . l7 loclcnl k iscl ina 57.65.,o&naranic rcl i in inkr 2| lO k s r l o c i n 4 1 . 4 { )oprjrulno vr i icnrc osicrrcrr i iv i l le. :10or-qlniAci i r rndr I l lo|rirrol$tiaki f rcrlcd nrlijckir ]01oi icrrrcni tc l i :12()sicnrcnj ivr 'n ic nr i jc i rnorn rpc )onr leOsuscni krn)ni k\ l ls c 86(nkrnnnic so, ' ic ' r i :17O!uhci i r l9

P

I , s i w i i m u n i l c l 1 5 9I ' r i r (pNiDjak) 60.61

I\-.zisr.ncijr hllilcijc l].1. l15I'incgr!rc 2 |I'irsonov kvrltr l 6lI ' ivsk i l rop 86, 176I 'hccnta l0 l .105Phccnt i r is 45.105I'livrcorio 207

Pbdni mjchur 43.4: l

Plodnon k !n l l l . .10.. l l . 12I'odolac 20IbkrclR' i / lnuzi !1e l5:I\r luaul(nnirlskc muznc j c(iin jcc 145I 'olL ' inrcnTivni {o! j rnadi 190. l9l

l \ )s i tc picnianc l t lI tspjcicM hmnidba 100. l0: . 106. l l lIbstotak rcr)xnrl lll. l9I 'o$uda s cnr irn dnon 201Polros| i f l nr l i ick imcs lS. l1l)rcdtchrei 5l , 5: . 51. 57l\c-ronsko nrpllsilanic oll\u-qanj njc kmva l:,.17hcr)r iksl l t7hcnrtrhi gLrbi tei 32l l c i i l a a i 5 1 . 5 1 . 5 4 . l 5 l i

1liprcnn frcd porxl l.lh iprcnrnr j i rzr 92l l l$avt l lc l rdi 157Prftlrkl i\ nost .nda 17. 117Pftxlrljcr)o sorricrjc (ciklLrs) 18. l7

I} 'ogcstcR'rr u nr l i jckLr l {)I ' roizrodnr ci jcrrr l l0. l l ll ' ro iz!odni c ik l t rs 11. l l . : l ( ,Prolakr in l . l5Prol jev rcLr( l i 212Propi len 8l ikol 88. l l l .2(XrPropionskr kisclnu 55. 57Prostaglrndini , l2Puberler govoda ( iunicr) 27. 2E. 175Pueryeralnr parcTa 20?. 20lt

I \ lc. i 56, l l lI\na hrunidb,r zrnom lltsPuDom.tsro,r l l jeko 169, 171

226ZwiDtn LRtt,\|()I t('

RI t rnl hklrcj ta 99. I00. l0 l . l0 l . l0 lRrndnrnn l9l . l9. lI t i rs l Solcdr I56. 157l{ci lcks sr i n jx :eI{ckr.hi prcsl.d .rlI tcnxntt kravr 38. -19..10l{crr in l5l tItcpinin stlanr! li3I{cpiai Io /rno i l2I{cfini rc/firci ii5I tcprxlLrkl ivnr cl ikr lsnost l0 l l . 109. i t0l . (cpro(t t |k l lvni eik[1s 3], 34I{clorci i r r fhccnlc .15, 105I{czcNnl koloslrum l6lI t ih l ic bmnro l i4Ri l i / inr IoDx)rr i :9I tohol / r DrLr)nju krx\r l15. l .16

Ssckrcei in Dr l i ick .19

SlJ l ! lsr ro rx l ( lo t l ic 10. l . l . . l . l , 15, l6s i lcno 7:

Srlnir t|lr\'ll 62Sr l i |1 'n i ! kr i ! | 63s i l l A l l 6 5Sinrb io/ . b k tcr i i r 55Sirncnl |hc :2.21. l l i0 . l l l l . l l t l lS n r k 7 7s i r i i r c 5 t 5 : . 5 . r . I 5 7 . 1 6 7SisNnjc rchdi l f i ) . 165Sisni krnal 198Si \oro lcdo l l

SkLr tn i boks 7a re lad 155Skupni boksovi za krave 1.16S l i n I 5 6Sk)bodno drTanjelunadi 195

Kazalo pojmoria

Slobo( lno dr2rn ic krava 1.11. l :17Snrcdc go\cdo 12Snr i l iknr ro ikast . r 7 :S('iin:r srtrna 8-1soiino /nx) 8:Sonrxloccl :0.1Sorn.rskc s l t ln icc l l l . 200Snoln iecnt l r :11S p o l n i c i k l L r s 2 Nsrcd,r i r l t lk r c l i r I l5Sruln jc ( lLrBo sr . i i r l i i lc 142sl . |o s v l | | r isko|r k l inrorn ] :17. l , l t jS l | rdt l f t l r l l h | l | | r idb l kMvr |0a)Shndrr | | ) l hk l e i i l2SSlr r l l f / r lc l r ( l l6 l . l0 l(s l l r r rn! r | , r rc l (xh 97. { )8

Slo inu sol 16Sl , )arr iSrr i rk 76. l l lSrr t I i ke l i 77Skranr !npncnite li6sk) i r ) icr r / r rc /nrr ic fxp. la l l lsrrtl7ri1 rclxni hipol'c .r9

Srup r i dor t l t osr i l l , l1Sl ! r I hk l lc i iskr k f i !u l ] l l lS0hi f ivsk i krxsnc l6 lS r l r ) s h l 9 2 , 9 1 , 9 4Suncol( rc t { )v l sranrr 81. l8ESur)cokrc lo!o zmo 82Sopci 87. 190Susrx! i dr i , rn id kra la l l9Sunr! krNr lc lc 15. I lJ . 1 .19. 150snicnic siicnr 7l- 7.1SurhiJ |lic ulxlc \ inrenx 100

sS|rolc 25,26S c a o i n r i n i m u m 6 lSo hom 15Svcdski lahrai i3

III)27

- Kazalo pojmova

Tehnoloiki proces proizvodnje 92 Vine 47nhrio letus 32,37

Vlakna 54Voda lJ6, 164, I85Vodenjak 43, 44Voluminoznakrmiva 59.60

reljenje krava 41,45 Visoko vla;ni silirani kukuruz 189, t90Termostatiani utj€caj hrane 134 Vitaminiziranje krava 99Tesko6e pri teljenju j unica 177, 178 Vitaminiziranje teladi 213(Tih estrus ili gonjcnje 28, 37Tijek lakracije t24, 126, 127Tijek poroda 43Tjeranje ili gonjenjc 28,2e,37Tov mladcjunadi 179, I87, 189, I90 Vrh laktacije 123Tov na frali 192Tov za (bijclo) meso 170, 179Tranzicijsko razdoblje I ll, I I2, I t3Trave 62,69Trcnd silosi 67Trcnd u p,oizvodnji mlijeka l6Trihomonas 37Tritikale 82Troakar 209. 210Trokralna mu:nja 50Tmdovi 43Tuba za olkrivanje gonjcnja 37

l r r l

Uginudc tetadi 153, 168, 212Ultrazvutniskener 42Uljana rcpica 76Umjetno osjemenjivanje | 8Upala vjmena 198, 199,200,203Ure. ja 67,84, 85, 105, I84, 185Uredaj za reljenje kmva 178Uzimanjc hmne l3l

Vrh mlijednosd 124

aL- )

Zakiscljavrnjc tekuCe hrane t68Zaostajadc postcljicc 204, 205Zastiicnc masti 103ZaStiicni mcrionin 88, I l4Znakovi bredosti 42Znakovi go'rjenja 29Znakovi prcd porod 42Zob 82

lnZivotna proizvodnja mlijeka 35,36

ESacc""^ 88

vanjski dimbcnici 90Vclidina krave 128Veliiina stada klava 16Vezano dtanje 139, l4l, 194

ztunisi. UREMOyIC -

."{

228

- Q 4s767y

Autor je vedeg broja tehnolo5kih ptojekdta za izgradnju ilirekonstrukciju farmi za proizvodnju mlijeka, prasadi i tomih svinja.Sudjelovao je u izradi Programa razvoja poljopdvrede u Brodsko -posavskoj i Vulor arsko - srijemskoj zupariji.

Svoja znanstvena i strudna saznaqia o tradinima unaprjedenja stodarskeproizvodnje prcnosio je znanstveno-strudnim suadnjama na agronome ivetednare u vise od 25 velikih fami u Hrvatskoj i Makedoniji, te brojnimstrudnim predavanjima na savjetovanjima agronoma, veterinara iproizvodada s obiteljskih gospodarstava,

Autor je ili koautor vise od 40 znanstvenih i 40 strudnih radova od kojihsu mnogi citirani u medunarodnim referalnim publikacijama. Sudjelovao jena brojnim znanstvenim i strudnim skupovima u zemlji i inozemst\,u.

Kao autor ili koautor napisao je nekoliko sveudili3nih udZbenika:Svinjogojstvo (1997.), Stodarstvo (2002.), covedarstvo (2004.) i prirudnikPraktidno svinjogojsWo (2004.),

230zroninit uRxMoylc -

Prof. dr. sc. Zvonimir UREMOVIC

Zvonirnir ' I i rcnroric ro(len je i l . l i \k)plda' r )1 - .

| r r \ l i r r . . r T r / ] i . ( r . n " \ r r i l n l t r i ! r r rn . ru i . i r rzi l \ l - i lo . jc u Sla\onskorn l lrodu. l) i f lornifa() . ic1961. !o(l i e na l\r l . joprir lcdnonr f 'akullcl! UZugrcb|l (d nrs Agrrrnonrski l l l (Lrl lcl). l tnt i lr 'skosloaarskl snrlcr, Nil l(on / i lvf icno{ fal irr l lcta zlrposlio sc na Ib l . joprir lcdnorl dobrrr u \ruko\iu1r(sudr VtJI) lK Vuko!nf). Kuo difckt()f sloiurst\ i t .

Lr ai. icnr. jo sirsl ir \u bi la p|oizr,ot lnja ntl i . icl( i l . gorcdcg isvi l l iskot Drosl. r i ldiotc s\c do,/ i lDoslcrr i ir nir lr i tkLtl lclu poljoprit |ct lnih zrurnosti Lr Zagrcbrr l()N(r.godinc. U rt i jcnrc nic,tolu fu(l ir u VLll ' ] lK-u Vuko\uf. u,/ I)f inrlcnunit;novi. j ih r lostignucu u rcnrl jr isvi iclu. osl! i l fcni sLt /nuauitr i fct/Ull i l l i u slo-a i r f s l vu (77 (X) l i l i t i r l n l i j c ka po k ru r i i l 9 { )0 k r t cs l l po k r r i r i i go ( l r i r r j c ) .

lvlugist l i lao je iz podr'Lri lr rtovcchrslra tr i t lr irkLrl lclLr poljoprirrcdnih/nlttr()st i 1984. sodinc. l)oklofskLr farhtju obrrnio.jc l9l{5. uo(l i trc tr l t i \ t()tDIirkul lclu. l9l l(). rodinc rzirhrirrr. jc / i t usistcnl i l . u l9l i7. g{xl inu -/u d()cc lu.nu prerlrDetLr 51(t irr\kl proi/\orlnj l . O(l 19S7. ( lo l()91. go(l inc bio ictuk l j L r i cn i L r i / r o ( l cn j c n l s tL r \0 1 l r ' u t l r t r c ta S r in logo ls t \o t r l V i i ( ) i i ko l i uKr iTc r c i rna .

l9{)2. gociinc prolt irknut . jc u zvunjc izvlrnrcdnt)rr prolos(rfu. tr i tprcrlnrctt | Stoairf\ lr pfoir\ oLlnir. od 1996. godinc pfedir ic Osno\ csloalr\ l ! i ! i hr 'unidbc slol ic. l()91(. s()dinc izatr lun jc za |eckr! i to! pr 'olcsor'!tc prcdir io Ircdnrcl Sloarrsl\ 'o stUdcnlint l l slucl i i l t l i l i l ror(r jslr 'o.

l lorinio je ni i slLldi. iski ln pulo\unji trr i t u Nizozcntsloj. Njcrturikoj.I tr l i i i . Sviclfskoi. \ /cnczucli i S.\I),u. l ,rol. [)r 'c 'rror ic . je kiro gl irrniislf ir i ivua isuladnik bio ukl. j0icn !L \ i ie proickatLt N,l inistrAt\ i l , .nut)osti ilchnologijc i Mirr isl i l rslvu poljopIir,rct lc i i I t ] l l rslvi l a rozult l l t i isl f l i ivat). iabi l i su osrroricr r0 sl\ i l ranjc no\e tdhr)olo{i jc hrunidbc koutplct lr intobrocirnl HI r ' isokornl i jcini l t krala i hranidbc lnLrdc junadi u i l tcn,. i \ lrol l10vu. tcnrcl. icnc ra lcnor11enu kompcnzirujLrlcg fustu. U svi l l iogoistvu jckrc' ir tor r i icionalni jc \ laine hlanidbc sr inja si l i runirn kukuruzon. . jel i ini jcg ickoloSki prihvatl j ivi jog nlrainl drTanjl srinja na rlLrboloj pro\r irci i cLohmnidbc s\irr ja dodutcinrr prirodnih zuotrla.

t t 9