Usluge e-uprave za studente: primjeri dobre

prakse nekoliko zemalja i rezultati anketiranja

studenata

N. Žajdela Hrustek*, G. Bubaš **, A. Čižmešija***

University of Zagreb, Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, Croatia

nikolina.zajdela@foi.hr*, gbubas@foi.hr**, acizmesi@foi.hr***

Sažetak - Jedno od načela razvitka državne informacijske

infrastrukture jest dostupnost podataka iz javnih registara

svim tijelima javnog sektora, građanima i drugim

korisnicima. Nakon implementacije sustava e-Građani, u

Hrvatskoj se ubrzano razvijaju i šire različite vrste e-usluga

za građane, uključujući usluge namijenjene učenicima i

studentima. Cilj ovog pilot-istraživanja bio je napraviti

prikaz dostupnih e-usluga (na engleskom jeziku) za studente

u nekoliko zemalja te ispitati koliko studenti u Hrvatskoj

smatraju različite vrste e-usluga korisnima i potrebnima. U

prvoj fazi istraživanja napravljen je anketni upitnik koji je

provjeren u online verziji na prigodnom uzorku od 31

ispitanika. Nakon provjere i manjih korekcija nova verzija

upitnika primijenjena je u papir-olovka formi na ukupno 305

ispitanika. Obradom podataka utvrđen je znatan interes za

skoro sve oblike e-usluga javne uprave, lokalne samouprave,

kao i javnih ustanova koje su potencijalno važne za studente

visokih učilišta. Na temelju dobivenih rezultata ankete

načinjena je preporuka za uvođenje novih vrsta e-usluga koje

mogu implementirati nadležna državna tijela, lokalna

samouprava i visoka učilišta.

Ključne riječi – e-usluge; e-uprava; portal; studentska

populacija; elektroničke informacije

I. UVOD

Intenzivniji napori na razvoju e-uprave u Hrvatskoj

započeli su 2000. godine (vidjeti npr.: [1]), a posebno

donošenjem strategije „Informacijska i komunikacijska

tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću“ [2], kao i operativnog

plana provedbe programa e-Hrvatska 2007. za 2004.

godinu [3]. Inače, zbirka službenih dokumenata vezanih uz

razdoblje uvođenja e-uprave u Hrvatskoj objavljena je na

mrežnim stranicama Ministarstva uprave [4]. Prvi hrvatski

portal javne uprave kreiran je 2007. godine pod nazivom

„Moja uprava“, a središnji državni portal, koji djeluje i

danas, uspostavljen je 2014. godine. U nastavku rada

objašnjene su njegove najvažnije komponente te su opisane

e-usluge za posebnu skupinu korisnika: studente.

A. Središnji državni portal javne uprave Republike

Hrvatske

Središnji državni portal predstavlja centralno

internetsko mjesto za jednostavan pristup svim

informacijama iz državne i javne uprave, njihovo

pretraživanje i informiranje o političkim aktivnostima koje

provodi izvršna vlast. Cilj ovog središnjeg online rješenja

za informacije/usluge na jednom mjestu jest

nedvosmisleno, jednostavno i moderno prezentirati

strukturu, funkciju i ulogu svih tijela državne uprave putem

tri potportala (1) Moja uprava, (2) e-Građani i (3) O Vladi

i tijelima državne uprave [5].

Središnji državni portal jedna je od triju glavnih

sastavnica koje predstavljaju zajedničku infrastrukturu

javnog sektora u projektu e-Građani. Projekt e-Građani

pokrenut je na temelju odluke o pokretanju projekta e-

Građani (NN 052/2013) iz 2013. godine, a glavni cilj

projekta bio je omogućiti pristup javnim informacijama i

informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu,

siguran pristup osobnim podacima i elektroničku

komunikaciju građana i javnog sektora. Osim središnjeg

državnog portala, kao sastavnice projekta e-Građani

integrirane su još dvije sastavnice zajedničke infrastrukture

javnog sektora, a to su Nacionalni identifikacijski i

autentifikacijski sustav (NIAS) i Osobni korisnički pretinac

[6].

NIAS upravlja elektroničkim identitetima u

nacionalnom sustavu autentifikacije krajnjih korisnika s e-

uslugama javnog sektora te svim korisnicima omogućava

uspješno, sigurno i vremenski povoljno korištenje javnih e-

usluga. S druge strane, pružatelji e-usluga oslobođeni su

poslova upravljanja korisničkim računima i procesom

autentifikacije [7].

Najvažniji element sustava e-Građani je osobni

korisnički pretinac koji omogućava svakom građaninu

Republike Hrvatske koji posjeduje osobni identifikacijski

broj (OIB) primanje osobnih službenih poruka vezanih za

javne usluge, postupke (odnosno njihov tijek) i osobne

statuse te njihov pregled, upravljanje i pohranu [8].

Na dijelu središnjeg državnog portala Moja uprava

građani mogu pronaći informacije i usluge podijeljene u

dvanaest kategorija: (1) zdravlje, (2) rad, (3) državljanstvo

i isprave, (4) pravna država i sigurnost, (5) promet i vozila,

(6) financije i porezi (7) obitelj i život, (8) hrvatski

branitelji, (9) obrazovanje, (10) stanovanje i okoliš, (11)

poslovanje i (12) aktivno građanstvo i slobodno vrijeme

[9]. Treća komponenta portala, O Vladi i tijelima državne

uprave, nudi građanima informacije i poveznice o tijelima

državne uprave uključujući urede Vlade, ministarstva,

središnje državne urede te državne upravne organizacije.

MIPRO 2019/DE-DS 1547

Osnovni cilj portala je informirati građane o radu Vlade,

novostima i sjednicama Vlade.

B. Informacije hrvatske javne uprave za studente

Na središnjem državnom portalu u dijelu Moja uprava

nalazi se odjeljak vezan uz predmet istraživanja ovog rada,

a to je „obrazovanje/visoko obrazovanje“. Na navedenom

dijelu portala građani se mogu informirati o Bolonjskom

procesu, Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kao programu

osigurane relevantnosti i kvalitete, načinima i uvjetima

upisa na studije, opcijama prelaska na drugi studij i

usporedno studiranje, vojnim studijskim programima i dr.

Nadalje, građani se mogu informirati o pitanjima

vezanima uz studentski standard, kao što su studenski

smještaj, prijevoz za redovite studente s invaliditetom,

subvencije školarina na visokim učilištima vrhunskim

sportašima, subvencionirana prehrana te pristup internetu u

studentskim domovima. Između ostalog, na portalu postoji

odjeljak posvećen studiranju za strane državljane i

objašnjenja pojmova sveučilišnih, odnosno stručnih

studija, objašnjenja vezana uz nove akademske i stručne

nazive te nove studije. Studenti na portalu mogu pronaći

informacije vezane uz studentske stipendije i informacije

vezane uz priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija

[10]. Portal omogućuje i jednostavan pristup

Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU), koji služi

za vođenje baze podataka o studentima, nastavnicima,

kolegijima, nastavnim planovima, upisima i ispitima.

Vezano uz dostupne elektroničke usluge putem

središnjeg državnog portala, studentima se omogućuje

preko e-Razmjena studentskih ocjena preuzimanje

prijepisa ocjena ostvarenih na visokim učilištima u RH i

slanje drugom visokom učilištu. E-usluga vezana uz online

tečajeve omogućuje svim zainteresiranima besplatan

pristup i korištenje tečajeva Sveučilišnog računskog centra

(SRCE), kojima je cilj proširenje znanja i stjecanje

kompetencija u području korištenja IKT-a.

Sustav AAI@EduHr je autentifikacijska i

autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog

obrazovanja u Republici Hrvatskoj pomoću koje

visokoobrazovne ustanove studentima dodjeljuju

elektronički identitet za korištenje različitih internetskih

aplikacija koje koriste AAI@EduHr infrastrukturu za

prijavljivanje i pristupanje (autentifikaciju i autorizaciju)

korisnika. Studenti pomoću identiteta AAI@EduHr mogu

pristupiti portalu e-Građani, sustavu ISVU i servisima koje

nudi pojedini fakultet. Korisnici imaju pravo na

elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr do isteka

njihove povezanosti s ustanovom koja im je dodijelila

elektronički identitet, a to je najčešće završetak studija [11].

Kako bi studenti mogli jednostavnije doći do potvrde

kojom dokazuju studentski status, kreirana je i e-usluga e-

Zapis o statusu studenta. Uz sve navedene e-usluge

dostupna je i usluga prijave na diplomske studijske

programe koja omogućava da se digitalnim putem preko

Nacionalnog informacijskog sustava svaki potencijalni

korisnik može prijaviti na do 10 diplomskih studijskih

programa visokih učilišta [12].

II. ELEKTRONIČKE USLUGE I INFORMACIJE KOJE SE

PRUŽAJU STUDENTIMA NA STRANICAMA MINISTARSTAVA

OBRAZOVANJA OSTALIH ZEMALJA

Od europskih zemalja, Ujedinjeno Kraljevstvo

studentima pruža široku lepezu informacija i e-usluga na

službenim internetskim stranicama. Studenti imaju

mogućnost elektroničke prijave za različite vrste stipendija,

potpora, studentskih kredita za sve razine visokog

obrazovanja, a informacije su namijenjene i specifičnim

studentskim skupinama: studentima s invaliditetom i

posebnim potporama, inozemnim studentima, studentima

koji žele nastaviti studij u drugoj državi [13].

Na stranicama su detaljno objašnjene razine obrazovanja

i upute vezane uz proces svake razine studija, kao i detaljne

upute o načinima dobivanja stipendije za strane studente.

Nadalje, vezano uz visoko obrazovanje na stranicama

ministarstva mogu se dobiti i informacije o

prepoznatljivosti visokoškolske institucije i mogućnosti

prijave na visokoškolske elektroničke tečajeve (npr. Full-

time courses, Part-time courses, Open University courses.

Specialist music, Dance and drama courses, Postgraduate

courses, Courses at private institutions) [14].

Internetska stranica njemačkog Ministarstva

obrazovanja i istraživanja za studentsku populaciju nudi

informacije vezane uz studentsku mobilnost, npr. o

Erasmus+ programima. Na stranicama nisu pronađene

informacije o elektroničkim uslugama za studente, kao ni

značajne informacije vezane uz studiranje u toj državi.

Na stranicama Ministarstva obrazovanja i kulture

Finske informacije vezane uz visoko obrazovanje i

elektroničke usluge za studente dostupne su u obliku

informacija i poveznica na sva sveučilišta, sveučilišta

primijenjenih istraživanja te agencija i instituta u Finskoj.

Nadalje, internetska stranica sadrži i informacije o

strategiji razvoja visokog obrazovanja, financiranju

visokoškolskog obrazovanja te poveznice na informacije o

studijskim programima i načinima prijave. Sve

informacije o visokoškolskom obrazovanju i prijave na

studijske programe moguće su elektroničkim putem, kao i

praćenje i dobivanje rezultata prijave putem internetske

stranice Studyinfo.fi [15].

Internetske stranice kanadskog Ministarstva nude

sljedeće informacije i e-usluge: financiranje obrazovanja,

plan štednje za edukaciju, profesionalno usavršavanje,

informacije o stipendijama, potporama i ostalim

mogućnostima za studente, informacije o mogućnostima

dobivanja stručne prakse i specijalizacije, o edukaciji i

stipendiranju studenata s posebnim potrebama i nižeg

socijalno-ekonomskog statusa te informacije za doktorske

studente i mogućosti postdoktorskog obrazovanja [16].

Na internetskim stranicama Ministarstva javne uprave

Indije dostupan je niz elektroničkih usluga vezanih uz

edukaciju i obrazovanje. Od onih namijenjenih studentima

tu je mogućnost pretraživanja i prijave na različite

programe obrazovanja i različita sveučilišta, poveznice na

informacijske sustave fakulteta i instituta koji djeluju u

Indiji za sve razine studija, kao i mogućnost plaćanja

1548 MIPRO 2019/DE-DS

školarine elektroničkim putem. Od ostalih e-usluga,

omogućena je e-prijava za stipendije za različite studentske

skupine, pristup javnim knjižnicama uz pretraživanje

literature, informacije o mogućnosti dobivanja naknade za

prijevoz za studente s posebnim potrebama te poveznice na

smještajne kapacitete za studente (domove, hostele) [17].

III. CILJEVI I ISTRAŽIVAČKA PITANJA VEZANA UZ

EMPIRIJSKI DIO ISTRAŽIVANJA

Prvi cilj ovog pilot-istraživanja bio je da se analiziraju i

prikažu dostupne e-usluge za studente u Hrvatskoj, kao i u

nekoliko drugih zemalja engleskog i njemačkog govornog

područja te u Finskoj. To je napravljeno u prethodnom

poglavlju ovog članka. U drugom, empirijskom dijelu

istraživanja cilj je bio ispitati koliko studenti u Hrvatskoj

smatraju korisnima i/ili potrebnima različite vrste

elektroničkih usluga, posebice onih koje su namijenjene

studentskoj populaciji.

Sukladno izloženim ciljevima, istraživačka pitanja za

empirijski dio ovoga rada bila su:

1. Koliko studenti koriste ili namjeravaju koristiti

standardne usluge e-uprave namijenjene svim građanima

Hrvatske?

2. Kako studenti procjenjuju još nedostupne usluge e-

uprave koje imaju druge razvijene zemlje u Europi i svijetu,

a Hrvatska e-uprava još nema dostupne te koliko ih

smatraju potencijalno korisnima i potrebnima?

Na prethodna istraživačka pitanja odgovoreno je putem

inicijalnog online prikupljanja podataka (internetske

ankete), koja je provedena zbog evaluacije anketnih pitanja,

kao i potonjom anketom u papir-olovka formi. Obje ankete

provedene su na prigodnom uzorku, studentima različitih

studijskih smjerova i godina studija, što je detaljnije

opisano u sljedećem poglavlju o metodologiji istraživanja.

IV. METODOLOGIJA

Prikupljanje podataka u ovom pilot istraživanju

provedeno je u dvjema fazama: (a) probnom online

anketom s 31 ispitanikom i (b) anketom u papir-olovka

formi s 305 ispitanika. Za provođenje ovog istraživanja

službeno je zatraženo i dobiveno odobrenje Etičkoga

povjerenstva visokoškolske institucije.

A. Probna onlina anketa o e-uslugama za studente

Empirijski dio istraživanja započeo je online anketom

izrađenom u Google Forms aplikaciji koja je imala 5

demografskih pitanja (dob, spol, studentski status, vrsta

studija, mjesto stanovanja – gradsko, prigradsko, ruralno).

Nakon toga slijedilo je 15 pitanja o pružanju osnovnih e-

usluga za studente, zatim 6 pitanja o korištenju identiteta

AAI@EduHr, pa 17 pitanja vezanih uz procjenu važnosti

postojećih e-usluga i u budućnosti mogućih e-usluga te

informativnih sadržaja na stranicama e-uprave. Na kraju

ankete bilo je 8 pitanja o korištenju postojećih informacija

i usluga e-uprave koje su namijenjene svim građanima

Hrvatske. Na većinu anketnih pitanja odgovaralo se

pomoću skale procjene Likertova tipa (od „5 - potpuno

nevažno“, do „1 - izrazito važno“). Ta inicijalna verzija

ankete primijenjena je na 31 ispitaniku (radilo se o

studentima različitih vrsta studija, studijskih godina i

smjerova na jednom fakultetu hrvatskog sveučilišta), od

kojih je 58% bilo ženskog, a 42% muškog spola. Dob im je

uglavnom bila u rasponu od 21 do 26 godina. Ukratko

rečeno, osnovni rezultat primjene inicijalne online ankete

bio je da studenti percipiraju važnost većine postojećih i

mogućih usluga e-uprave (više od 50% odgovora bilo je u

rasponu od „umjereno važno“ do „izrazito važno“).

Primjeri anketnih pitanja za obje forme ankete navedeni su

u tablicama I.-IV.

B. Papir-olovka anketa o e-uslugama za studente

Papir-olovka anketa bila je gotovo identična onoj koja

je nekoliko tjedana ranije primijenjena kao Google Forms

online upitnik. U ovom drugom anketnom istraživanju,

koje je provedeno u veljači 2019. godine, ispitanici su bili

sa istog fakulteta, ali drugih studijskih smjerova i godina

studija nego u ranijoj online anketi. Ukupno je u papir-

olovka anketi sudjelovalo 305 ispitanika, od kojih je 68,5%

bilo muškog spola, a 27,5% ženskog spola, dok preostali

studenti nisu odgovorili na pitanje o spolu. Čak 98%

ispitanika bilo je u dobi od 18 do 26 godina (od toga 51% u

dobi 18-20 godina). Skoro svi studenti bili su redoviti

(96%) i upisani u sveučilišni preddiplomski studij (99%).

Njih 48% imalo je prebivalište u urbanoj gradskoj sredini,

21% u urbanoj prigradskoj sredini, a 28% u ruralnoj

seoskoj sredini.

C. Analiza podataka

Za analizu podataka korištena je deskriptivna statistička

analiza uz pomoć specijaliziranog statističkog alata IBM

SPSS Statistics 23.

V. REZULTATI

Radi veće preglednosti dobivenih rezultata ankete, u

tablici I. prikazani su samo postoci za ponuđene odgovore

„izrazito važno“ i „uglavnom važno“ na odabrana anketna

pitanja (ostali ponuđeni odgovori bili su „i važno i nevažno

/ ne mogu se odlučiti“; „uglavnom nevažno“ i „potpuno

nevažno“.

Kao što je vidljivo iz podataka koji su prikazani u tablici I., većina anketiranih studenata (od ukupno 63,1% do čak 82,6%, ovisno o pitanju u anketi) smatra da je „izrazito važno“ ili barem „uglavnom važno“ imati mogućnost pribavljanja administrativnih dokumenata putem servisa e-uprave, kao što su, primjerice, (a) pravovaljana potvrda o studentskom statusu s podacima o matičnom visokom učilištu i dr., (b) pravovaljani prijepis ocjena tijekom i nakon završetka studija, (c) pravovaljana potvrda o završenom studiju i postignutom stupnju obrazovanja i (d) certifikati o izobrazbi koju su završili izvan fakulteta (npr. iz stranih jezika, računalnih vještina itd.). Inače, u vrijeme pisanja ovog rada, preko sustava e-uprave u Hrvatskoj bila je dostupna samo usluga vezana uz dobivanje pravovaljane potvrde o studentskom statusu s podacima o matičnom visokom učilištu, razini i vrsti studija (stručni ili sveučilišni) te akademskoj godini u koju je student upisan. Rezultati provedene ankete pokazuju da su već kod studenata preddiplomskih studija prepoznate koristi ostvarivanja ranije navedenih (b-d) usluga u budućnosti.

MIPRO 2019/DE-DS 1549

TABLICA I. ODGOVORI NA ODABRANA PITANJA O PRUŽANJU

OSNOVNIH E-USLUGA ZA STUDENTE (N=305)

ANKETNO PITANJE

%

UGLAVNOM

VAŽNO

%

IZRAZITO

VAŽNO

Koliko vam je važno to što preko portala e-Građani možete dobiti pravovaljanu potvrdu o studentskom statusu s podacima o matičnom visokom učilištu, razini i vrsti studija (stručni ili sveučilišni), te akademskoj godini u koju ste upisani?

33,8 37,7

Koliko bi vam bilo važno da preko servisa e-uprave (npr. portala e-Građani) možete tijekom i nakon završetka studija dobiti pravovaljani prijepis ocjena?

32,1 41,0

Koliko bi vam bilo važno da, nakon završetka fakulteta, preko servisa e-uprave (npr. putem portala e-Građani) možete dobiti pravovaljanu potvrdu o završenom studiju i postignutom stupnju obrazovanja?

25,9 56,7

Koliko bi vam bilo važno da preko servisa e-uprave možete dobiti certifikate o izobrazbi koju ste završili izvan fakulteta (npr. iz stranih jezika, računalnih vještina, računovodstva, menadžmenta itd.)?

29,2 44,3

Koliko bi vam bilo važno da vas preko servisa e-uprave informiraju o natječajima za državne studentske stipendije?

28,9 39,3

Koliko bi vam bilo važno da se preko servisa e-uprave može izvršiti prijava za dobivanje državne studentske stipendije?

30,5 42,3

Koliko bi vam bilo važno da preko servisa e-uprave možete dobiti informaciju i prijaviti se za dobivanje studentske stipendije od grada ili županije u kojoj imate prijavljeno prebivalište?

27,5 45,6

Koliko bi vam bilo važno da preko servisa e-uprave možete dobiti informaciju i prijaviti se za subvencije za troškove za javni prijevoz od grada ili županije u kojoj imate prijavljeno prebivalište?

31,8 35,7

Koliko bi vam bilo važno da se preko servisa e-uprave (ili drugih e-servisa) možete prijaviti za smještaj u studentskom domu?

20,7 44,3

Koliko bi vam bilo važno da sve informacije vezane uz mogućnosti koje se pružaju studentima/studenticama slabijeg imovinskog/socijalnog statusa (npr. različite subvencije) možete pronaći na stranicama e-uprave?

24,9 31,8

Koliko bi vam bilo važno da se preko servisa e-uprave možete pretplatiti na dobivanje obavijesti o mogućnostima međunarodne studentske mobilnosti (3-6 mjeseci) i stručne prakse u inozemstvu (Erasmus+)?

25,6 26,9

Podaci koji su prikazani u tablici I. također upućuju na

važnost informiranja i o drugim, za studente važnim

mogućnostima poput stipendija, subvencija za prijevoz,

smještaja u studentskom domu i pomoći za studente

slabijeg statusa. Informiranje o tim stavkama i mogućnost

prijave na natječaje iz tih područja ocijenjeni su kao

„izrazito važno“ ili „uglavnom važno“ u rasponu od

ukupno 56,7% do 72,8% anketiranih studenata, ovisno o

sadržaju anketnog pitanja. Čak je i mogućnost pretplate na

dobivanje obavijesti o mogućnostima međunarodne

studentske mobilnosti (3-6 mjeseci) i stručne prakse u

inozemstvu (Erasmus+) procijenjena kao „izrazito važna“

ili „uglavnom važna“ kod čak 52,5% studenata, iako ih se

za međunarodnu razmjenu i stručnu praksu u inozemstvu

prijavljuje manje od 10% ukupno upisanih na fakultet u

kojem je provedena anketa.

U tablici II. prikazani su još neki odgovori studenata koji se odnose na trenutačno nedostupne usluge putem e-uprave kao što su (a) mogućnosti obavljanja stručne prakse u Hrvatskoj, (b) podaci o školarinama poslovnih organizacija, (c) reguliranje zdravstvenog osiguranja, (d) mogućnosti pripravništva nakon diplomiranja, (e) mogućnosti specijalizacije nakon diplomiranja, (f) podaci o tečajevima koje nude razne organizacije, (g) prilike za poslove preko studentskih ugovora i (h) ponuda programa cjeloživotnog obrazovanja. Ovisno o sadržaju pitanja, ukupno je informiranje o stavkama koje su prikazane u tablici II. kao „izrazito važno“ ili „uglavnom važno“ ocijenilo od ukupno 61,6% do 84,9% anketiranih studenata. Naime, za informiranje o mogućnostima koje su navedene u tablici I. i tablici II., kao i za prijavu na različite natječaje i pozive, u trenutku pisanja ovog rada bilo je potrebno posjećivati desetke različitih internetskih stranica upravnih, obrazovnih i poslovnih organizacija. Mogućnost dobivanja takvih informacija na jednom mjestu bila bi vrlo korisna za ispunjavanje različitih potreba studentske populacije i diplomiranih studenata.

U tablici III. prikazano je stvarno i/ili namjeravano korištenje postojećih usluga e-uprave koje su dostupne preko portala e-Građani i na drugim lokacijama na internetu/webu. Iz podataka koji su prikazani u toj tablici vidljivo je da postoji velika zainteresiranost studenata za korištenje postojećih usluga e-uprave premda je na to dijelom utjecala i činjenica da su u papir-olovka anketu bili uključeni studenti informatičkih studijskih smjerova. Te usluge, koje koristi ili ih namjerava, prema potrebi, koristiti od 70,1% do 84,2% anketiranih studenata, jesu: „e-Zahtjev za izdavanje ePutovnice“; „e-Prijava boravišta hrvatskih državljana“; potvrda da se protiv građana ne vodi kazneni postupak; „e-Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole“; e-Matica za dobivanje pravovaljane domovnice; e-Matica za dobivanje pravovaljanog rodnog lista; prijava na diplomski studij putem usluge e-uprave pod nazivom „Središnja prijava na diplomske studijske programe“; mogućnost prijave i pristupa na online tečajeve Srca.

1550 MIPRO 2019/DE-DS

TABLICA II. ODGOVORI NA PITANJA O PRUŽANJU E-USLUGA ZA

STUDENTE KOJI STUDIRAJU ILI SU DIPLOMIRALI (N=305)

ANKETNO PITANJE (sadržaj)

%

UGLAVNOM

VAŽNO

%

IZRAZITO

VAŽNO

Mogućnosti stručne prakse u Hrvatskoj.

34,1 48,9

Podaci o školarinama poslovnih organizacija.

37,0 33,8

Reguliranje zdravstvenog osiguranja.

31,1 53,8

Mogućnosti pripravništva nakon diplomiranja.

29,8 46,6

Mogućnosti specijalizacije nakon diplomiranja.

29,5 45,9

Podaci o tečajevima koje nude razne organizacije.

35,7 37,0

Prilike za poslove preko studentskih ugovora.

29,8 54,1

Ponuda programa cjeloživotnog obrazovanja.

29,8 31,8

Podaci dobiveni od 305 ispitanika primjenom papir-

olovka ankete podudaraju se s podacima koji su na mnogo

manjem broju od 31 ispitanika dobiveni prethodnom

primjenom online ankete, premda su u tom prvom probnom

online anketiranju sudjelovali u prosjeku malo stariji

studenti, a ta skupina ispitanika bila je i dosta drukčije

strukture s obzirom na spol i studijske smjerove.

TABLICA III. ODGOVORI NA PITANJA O STVARNOM ILI

NAMJERAVANOM KORIŠTENJU POSTOJEĆIH USLUGA E-UPRAVE (N=305)

ANKETNO PITANJE

%

VJEROJATNO

DA

%

SIGURNO

DA

Kad mi zatreba putovnica, spreman/spremna sam koristiti uslugu e-uprave „e-Zahtjev za izdavanje ePutovnice“.

31,1 52,1

Ako bih trebao/trebala prijaviti ili tražiti promjenu boravišta, to bih izvršio/izvršila putem usluge e-uprave "e-Prijava boravišta hrvatskih državljana".

29,5 49,5

Kad bih trebao/trebala uvjerenje da se protiv mene ne vodi kazneni postupak, spreman/spremna sam koristiti takvu uslugu e-uprave.

30,5 51,5

Za izdavanje/zamjenu vozačke dozvole spreman/spremna sam koristiti uslugu e-uprave „e-Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole“.

26,6 54,8

Za dobivanje pravovaljane domovnice poslužit ću se uslugom e-Matice.

25,9 58,4

Za dobivanje pravovaljanog rodnog lista koristit ću uslugu e-Matice preko sustava e-uprave.

28,2 58,0

Izvršio/izvršila sam ili namjeravam izvršiti prijavu na diplomski studij putem usluge e-uprave "Središnja prijava na diplomske studijske programe".

33,4

45,2

Spreman/spremna sam koristiti mogućnost prijave i pristupa na online tečajeve Srca preko sustava e-uprave.

25,2 44,9

Na kraju, u tablici IV. prikazane su procjene koristi od

uporabe sustava AAI@Edu.Hr za anketirane studente. Čak

88,8% ispitanika u papir-olovka anketi smatraju da im je

korištenje autentifikacije pomoću tog sustava za

pristupanje fakultetskim/sveučilišnim resursima, sustavu e-

Građani i Studomatu (sustavu ISVU) „izrazito važno“ ili

„uglavnom važno“. Zanimljivo je da bi 64,2% anketiranih

željelo zadržati taj identitet za autentifikaciju kod pristupa

javnim uslugama barem 5 godina nakon završetka studija.

Također, 71,8% studenata izjavilo je da bi im odgovaralo

kad bi taj sustav mogli koristiti za prijavu za glasovanje u

mjestu studija, bez vraćanja kući tijekom izbora.

TABLICA IV. ODGOVORI NA ANKETNA PITANJA VEZANA UZ PROCJENU

VAŽNOSTI POSJEDOVANJA ELEKTRONIČKOG IDENTITETA AAI@EDU.HR

ZA STUDENTE PRIJE I POSLIJE DIPLOMIRANJA (N=305)

ANKETNO PITANJE

%

UGLAVNOM

VAŽNO

%

IZRAZITO

VAŽNO

Koliko vam je važno to što imate elektronički identitet iz sustava AAI@EduHr?

23,6 65,2

Koliko bi vam bilo važno da još barem 5 godina nakon završetka studija (prestanka studiranja) zadržite elektronički identitet iz sustava AAI@EduHr?

29,8 34,4

Koliko bi vam bilo važno da se preko sustava e-Građani i putem AAI@EduHr korisničkog računa možete registrirati za glasovanje u mjestu studiranja, bez vraćanja kući radi izbora?

22,6 49,2

VI. ZAKLJUČAK

U zaključnim napomenama prvo će biti odgovoreno na

istraživačka pitanja.

1. Koliko studenti koriste ili namjeravaju koristiti

standardne usluge e-uprave namijenjene svim građanima

Hrvatske?

Odgovor: Prema podacima koji su prikazani u tablici

III., čak 70,1% do 84,2% anketiranih studenata odgovaraju

sa „vjerojatno da“ ili „sigurno da“ s obzirom na korištenje

ili spremnost na korištenje postojećih usluga e-uprave:

onih koje su dostupne preko sustava e-Matica, „e-Zahtjev

za izdavanje ePutovnice“, „e-Prijava boravišta hrvatskih

državljana“, potvrda da se protiv građana ne vodi kazneni

postupak, „e-Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole“ i sl.

2. Kako studenti procjenjuju još nedostupne usluge

e-uprave koje imaju druge razvijene zemlje u Europi i

svijetu, a Hrvatska e-uprava još nema dostupne te koliko ih

smatraju potencijalno korisnima i potrebnima?

Odgovor: Većinu e-usluga za studente koje imaju druge

zemlje u Europi i svijetu, a koje nisu dostupne u Hrvatskoj,

studenti procjenjuju kao „izrazito važne“ ili barem

„uglavnom važne“, i to najčešće u rasponu od približno

60% do 80% anketiranih (vidjeti tablicu I. i II.)

U ovom istraživanju analizirane su e-usluge za studente

koje imaju razvijenije zemlje poput Ujedinjenog

Kraljevstva, Kanade i Finske. Na temelju dostupnih e-

MIPRO 2019/DE-DS 1551

usluga za studente u tim zemljama napravljena je online i

papir-olovka verzija ankete koja je primijenjena na

studentima fakulteta jednog hrvatskog sveučilišta.

Rezultati analize podataka prikupljenih anketom pokazali

su da velika većina studenata prepoznaje važnost

postojećih, ali i još nedostupnih e-usluga koje bi im mogle

biti korisne, posebno ako bi im bile dostupne preko jednog

zajedničkog e-servisa javne uprave kao što je to e-Građani,

uključujući s njim povezane aplikacije niže razine.

Iz prethodno navedenih razloga, a na temelju

empirijskih podataka prikupljenih putem pilot-istraživanja,

autori ovoga rada zastupaju mišljenje da je potrebno, kao i

da će biti posebno korisno, u Hrvatskoj nastaviti s razvojem

i integracijom e-usluga za studente koje se sada nude na

platformama različitih subjekata, od sveučilišta i

pojedinačnih fakulteta, do javne uprave, otvorenih pučkih

učilišta, udruga civilnog društva i poslodavaca iz javnog i

privatnog sektora.

Na kraju, potrebno je naglasiti da se ovim pilot-

istraživanjem prvi put ispituje koliko studenti u Hrvatskoj

smatraju korisnima i potrebnima različite vrste e-usluga.

Također, ovo je anketiranje provedeno na prigodnom

uzorku studenata jedne visokoškolske institucije, što je

jedno od ograničenja ovog istraživanja. Budućim

istraživanjima namjerava se provesti anketiranje na

reprezentativnijem uzorku ispitanika koji potječu sa više

visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj.

LITERATURA

[1] J. Šimurina, D. Hruška, M. Marković, „E-Government in Croatia“,

6th WSEAS International Conference on E-Activities, Tenerife, Španjolska, 14.-16. prosinca 2007.

[2] Strategija „Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću“, Narodne novine, 109, 2002.

[3] Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska 2007. za 2004. godinu, Središnji državni ured za e-Hrvatsku, 2004.

[4] e-Hrvatska 2004. - 2011.: Pregled projekata e-Hrvatske od 2004. do

2011., Ministarstvo uprave, Republika Hrvatska, Pristupano 20.02.2019., URL: https://uprava.gov.hr/o-

ministarstvu/ustrojstvo/4-uprava-za-e-hrvatsku-1080/arhiva-

projekata/e-hrvatska-2004-2011/916

[5] O Središnjem državnom portalu, Pristupano: 27.02.2019.,

Dostupno na: https://vlada.gov.hr/sredisnji-drzavni-portal/203

[6] Odluka o pokretanju Projekta e-Građani (NN 052/2013), Preuzeto

27.02.2019. s http://digured.srce.hr/arhiva/263/103068/narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_52_1058.html

[7] NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (2019),

Preuzeto 27.02.2019. s https://nias.gov.hr/

[8] O sustavu e-Građani, Preuzeto 27.02.2019. s https://gov.hr/e-

gradjani/o-sustavu-e-gradjani/1584

[9] Moja uprava (2019), Preuzeto 27.02.2019. s : https://gov.hr/moja-

uprava/22

[10] Visoko obrazovanje (2019), Preuzeto 27.02.2019. s https://gov.hr/moja-uprava/obrazovanje/visoko-obrazovanje/226

[11] AAI@EduHr, Preuzeto 06.03.2019. https://www.aaiedu.hr/

[12] Diplomski studiji (2019), Preuzeto 06.03.2019. s

https://diplomski.studij.hr/

[13] GOV.UK, Education and learning (2019), Preuzeto 30. studenog,

2018 s https://www.gov.uk/browse/education/student-finance

[14] GOV.UK, Universities and higher education (2019), Preuzeto 30. studenog, 2018 s

https://www.gov.uk/browse/education/universities-higher-education

[15] Federal Ministry of Education and Research (2019), Preuzeto

06.03.2019. s https://www.bmbf.de/en/index.html

[16] StudyInfo.fi (2019), Preuzeto 06.03.2019. s

https://studyinfo.fi/wp2/en/

[17] Education and training benefits (2019), Preuzeto 06.03.2019. s

https://www.canada.ca/en/services/benefits/education.html

[18] Education and learning (2018), Preuzeto 30.11.2018. s

https://services.india.gov.in/service/listing?cat_id=1&ln=en

1552 MIPRO 2019/DE-DS