SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MARTINA ZEC

USPOREDNA ANALIZA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

USPOREDNA ANALIZA PODUZEĆA FARMACEUTSKE

INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Kontroling

Mentor: dr.sc. Neda Vitezić

Studentica: Martina Zec

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081129104

Rijeka, lipanj, 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Predmet istraživanja ............................................................................................... 2

1.2. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 2

Ciljevi istraživačkog rada su : ....................................................................................... 2

1.3. Znanstvene metode ................................................................................................ 2

1.4. Struktura rada ......................................................................................................... 3

2. OPĆENITO O USPOREDNOJ ANALIZI ILIBENCHMARKINGU ......................... 5

2.1. Pojam i cilj benchmarkinga ................................................................................... 5

2.2. Svrha i uloga benchmarkinga ................................................................................ 7

2.3. Vrste benchmarkinga ............................................................................................. 8

2.4. Primjena benchmarkinga ..................................................................................... 11

3. OPĆENITO O FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI ................................................... 16

3.1. Farmaceutska industrija u Europskoj uniji .......................................................... 16

3.2. Farmaceutska industrija u Republici Hrvatskoj ................................................... 21

3.3. Vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj ...................... 22

4. USPOREDNA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2010. – 2013.

GODINE ......................................................................................................................... 26

4.1. Usporedba proizvodnih programa ....................................................................... 26

4.2. Usporedba prihoda ............................................................................................... 27

4.3. Usporedna analiza imovine i izvora imovine....................................................... 29

5. OCJENA POSLOVANJA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................................................................... 38

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 77

POPIS LITERATURE .................................................................................................... 79

POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 81

1

1. UVOD

Zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije, istraživanje farmaceutske industrije ulazi u

novu eru razvoja lijekova koji poboljšavaju zdravlje i kvalitetu života ljudi diljem

svijeta. Farmaceutska industrija ima dvije ključne uloge, a to su proizvodnja sigurnih i

učinkovitih lijekova za zaštitu zdravlja i stvaranje poslovnog okruženja koje potiče

istraživanje i inovacije kojim će se povećati konkurentnost gospodarstva. Farmaceutska

industrija je jedna od najznačajnijih i vodećih visokotehnoloških industrija u Europskoj

uniji. U Hrvatskoj, farmaceutska industrija prepoznata je kao jedna od glavnih industrija

u nacionalnoj industrijskoj strategiji. Procjenjuje se da je proizvodnja farmaceutske

industrije u Europskoj uniji u 2013. godini iznosila 217 milijardi eura (Sektorske

analize, 2014., str. 7.). Od svih industrija ona ima najveću dodanu vrijednost po

zaposleniku, a također je i industrija s najvećim udjelom izdataka za istraživanje i

razvoj. Međutim, bez obzira što izdvaja velika sredstva u napredak i dalje zaostaje za

konkurencijom kojoj je izložena. Proizvodnja farmaceutske industrije u Hrvatskoj 2013.

godine procjenjuje se na 455 milijuna eura sa 5.900 zaposlenih. Farmaceutska industrija

u Hrvatskoj, ali i u svijetu susreće se s izazovima poput rastućih troškova istraživanja i

razvoja, rastućom konkurencijom i mjerama štednje. Loše gospodarske prilike u

Hrvatskoj, ali i sve jača konkurencija utjecale su na poslovanje farmaceutske industrije.

Usporedna analiza poduzeća farmaceutske industrije provest će se metodom

benchmarkinga kojom se usporedbom s najboljima povećava dugoročna konkurentnost

poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja. U cilju poboljšanja benchmarking

predstavlja široko rasprostranjenu praksu u poslovnome svijetu koja se razvila

osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ključan je u postizanju najboljeg poslovnog

procesa u pogledu finalnog proizvoda, usluge ili prakse. U poslovnoj praksi

benchmarking je instrument kojim organizacija kontinuirano uspoređuje i mjeri vlastito

poslovanje u odnosu na druge organizacije, uči od najuspješnijih te primjenjuje stečena

znanja s ciljem povećanja uspješnosti i efikasnosti vlastitog poslovanja (Osmanagić

Bedenik, Ivezić, 2006., str. 332.). Osim toga, primjenom benchmarkinga poduzeća

pokušavaju otkriti i neutralizirati nedostatke poslovanja. Široka primjena

benchmarkinga utječe na njegovo učestalo korištenje kako u inozemnim, tako i u

domaćim poduzećima.

2

1.1. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja ovog rada je usporedna analiza poduzeća farmaceutske industrije,

u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Uspoređivat će se vodeća farmaceutska poduzeća

u Republici Hrvatskoj koja se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) bave

proizvodnjom osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Kako bi

se provela usporedba analizirat će se proizvodni program poduzeća, ostvareni prihodi,

imovina i izvori imovine poduzeća te financijski pokazatelji kroz godine.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha ovog diplomskog rada je usporedba poslovanja vodećih poduzeća farmaceutske

industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine pomoću metode

benchmarkinga koji predstavlja sistematizirani proces usporedbe u svrhu poboljšanja

konkurentnosti i poslovanja poduzeća.U suvremenim uvjetima poslovanja, kada je

konkurencija jaka i kada se događaju velike promjene u poslovanju bitna je usporedba s

konkurencijom kako bi poduzeće utvrdilo i poboljšalo svoj položaj na tržištu.

Ciljevi istraživačkog rada su :

1) otkriti svrhu i ulogu primjene benchmarkinga u poduzeću

2) dati uvid u stanje farmaceutske industrije u Hrvatskoj i Europskoj uniji

3) analizirati poslovanje vodećih poduzeća farmaceutske industrije u Hrvatskoj prema

financijskim pokazateljima u razdoblju od 2010. do 2013. godine

4) usporediti poslovanje četiri vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Hrvatskoj u

razdoblju od 2010. do 2013. godine.

1.3. Znanstvene metode

Sukladno predmetu i ciljevima istraživanja u diplomskom radu koristit će se

odgovarajuće metode. Metode koje će se koristiti su:

3

· metoda indukcije – donošenje zaključaka o općem sudu na temelju pojedinačnih

činjenica,

· metoda dedukcije - donošenje pojedinačnih zaključaka na temelju općeg suda,

· metoda deskripcije – postupak opisivanja činjenica,

· metoda analize – postupak istraživanja znanstvenog raščlanjivanja složenih

pojmova na jednostavnije dijelove,

· metoda sinteze– postupak povezivanja jednostavnijih tvorevina u složenije,

· metoda komparacije – uspoređivanje istih ili sličnih činjenica, odnosno

utvrđivanje sličnosti i različitosti i

· statističke metode – analiza i objašnjenje prikupljenih rezultata istraživanjem.

1.4. Struktura rada

Struktura diplomskog rada biti će podijeljena u 6 međusobno povezanih dijelova

zajedno sa zaključkom. U prvom, odnosno uvodnom dijelu diplomskog rada opisuje se

predmet istraživanja, a to je usporedna analiza poduzeća farmaceutske industrije u

razdoblju od 2010. do 2013. godine, također, u tom dijelu definirana je i svrha i ciljevi

istraživanja, znanstvene metode koje će se koristiti u radu i struktura rada.

U drugom poglavlju rada biti će riječ općenito o benchmarkingu. Koristeći relevantnu

literaturu objasniti će se pojam benchmarkinga i opisati će se njegov razvoj. Također,

biti će riječi o svrsi i ulozi benchmarkinga, te njegovoj primjeni u poduzeću, a navesti

će se i opisati vrste benchmarkinga.

Treće poglavlje rada pod nazivom „Općenito o farmaceutskoj industriji“, sadržavat će

informacije o stanju, važnosti i značajkama farmaceutske industrije u Europskoj uniji i

Hrvatskoj. U tom dijelu biti će i opisana četiri vodeća poduzeća farmaceutske industrije

u Hrvatskoj koja se bave proizvodnjom osnovnih farmaceutskih proizvoda i

farmaceutskih pripravaka.

4

Četvrto poglavlje rada sadržavat će usporednu analizu poslovanja četiri vodeća

poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013.

godine. U tom dijelu rada uspoređivati će se proizvodni program, imovina i izvori

imovine vodećih poduzeća.

Peto poglavlje rada odnosit će se na ocjenu poslovanja vodećih poduzeća farmaceutske

industrije u Republici Hrvatskoj. Poduzeća će se kroz razdoblje od 2010. do 2013.

godine uspoređivati na temelju financijskih pokazatelja. Osim toga, biti će riječi i o

ostalim kvantitativnim i kvalitativnim informacijama vezanim za poduzeća.

Šesto poglavlje odnosi se na zaključak kojim će biti objedinjeni svi prethodni dijelovi

rada. Na samom kraju rada biti će naveden popis literature, tablica i shema.

5

2. OPĆENITO O USPOREDNOJ ANALIZI ILIBENCHMARKINGU

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzeća koja žele postići uspjeh na tržištu trebala

bi primjenjivati benchmarking kao usporednu analizu postupaka, procesa, rezultata radi

stjecanja znanja i poboljšanja. Za poboljšanje konkurentnostipotrebno je promijeniti

neodgovarajuće ukorijenjene stavove, postaviti ciljeve i provoditi mjere za njihovo

ostvarenje, a upravo u tim procesima pomaže benchmarking. Vanjski utjecaji

prisiljavaju poduzeća da stalno preispituju vlastito poslovanje. Ukoliko poduzeća ne

koriste benchmarking ona ne mogu saznati kako stoje naspram svoje konkurencije. On

nameće nove načine razmišljanja i omogućuje mjerenje djelotvornosti radnih postupaka.

2.1. Pojam i cilj benchmarkinga

Benchmark, pojam koji je korijen “benchmarkinga”, izvorno znači nivelacijsku spravu

za određivanje referentnih veličina različitih točaka zemaljske površine (Štoković,

2003., str. 67.). Benchmarking ili usporedna metoda procjene uvedena je od strane

poduzeća Xerox 1979. godine. Benchmarking je prvo bio namijenjen za usporedbu

postignuća konkurentskih tvrtki, a danas je njegov značaj omogućiti učenje iz procjene.

Sa stajališta proizvoda, benchmarking se javlja ranih 1900-ih, u jeku industrijske

revolucije, s ciljem da se shvati konkurencija, njezin način rada i funkcioniranje

konkurentskih proizvoda (Renko, 2009., str. 139.). U to vrijeme tempo lansiranja novih

proizvoda i tehnologija na tržište nije bio brz te su poduzeća imala dovoljno vremena

proučiti poslovanje konkurencije. Iz toga je razloga japanska industrija doživjela nagli

uzlet nakon Drugog svjetskog rata. Benchmarking se može poistovjetiti s njihovim

geslom „Dantotsu-težiti prema najboljima“, a postupak se sastojao od nekoliko koraka,

to su istraživanje objavljenih podataka i definiranje najboljih, kontaktiranje najboljih i

ugovaranje posjeta, organiziranje posjeta, pažljivo analiziranje i ocjena informacija te

prisvajanje naučenog i prilagođavanje japanskim tvrtkama. Različiti autori različito

definiraju benchmarking. Spendolini (1994., str. 11.) definira benchmarking kao

kontinuirani sustavni proces procjene i usporedbe proizvoda, usluga, radnih procesa,

operacija i poslovnih funkcija organizacije koje predstavljaju najbolje prakse, s ciljem

unaprjeđenja organizacije. Dakle, benchmarking kao menadžerski alat olakšava

dobivanje informacija o konkurentima i tržištima te tako doprinosi boljem donošenju

6

odluka i većoj konkurenciji. Benchmarking je definirao i Wöber (2002., str. 156.) kao

sustavnu proceduru komparativnog mjerenja sa ciljem ostvarivanja kontinuiranog

poboljšanja. Prema Kotleru (1999., str. 234.) benchmarking je umijeće utvrđivanja kako

i zašto neki pojedinci ili poduzeća posluju bolje od drugih. Za Ferišaka (1998., str. 24.)

je benchmarking mjerenje svojih rezultata prema drugima i učenje od drugih, najčešće

izravnih konkurenata. Smatra da benchmarking počinje usporedbom vlastite strategije

sa strategijom konkurencije, nastavlja se usporedbom najrazličitijih poslovnih procesa,

proizvoda, tehničkih rješenja i funkcija konkurenata s vlastitim rješenjima i funkcijama

i to kako bi se spoznali aktualni nedostaci i da bi se procijenile mogućnosti kako postati

bolji od konkurenata. Benchmarking kao pojam potječe iz ekonomskih znanosti- teorije

upravljanja/menadžmenta i označava metodu unapređivanja konkurentnosti vlastitog

poslovanja i učinkovitosti zadovoljavanja i potreba korisnika pomoću učenja od drugih,

proučavanja drugih i poboljšavanja vlastitog poslovanja na osnovi onog što smo naučili

(Katalenac, 2000., str. 31.). Benchmarking je sustavni pristup izbora segmenta ili cjeline

poslovnog djelovanja (proizvoda, usluge, procesa), a svrha mu je poboljšanje i

unaprjeđenje istoga, da bi se ostvarila nadmoć na tržištu (Štoković, 2003., str. 70.).

Svim navedenim definicijama zajedničko je to što se kroz sve provlači usporedba

elemenata poslovanja poduzeća sa najboljim poduzećima. Pritom se manje radi o

usporedbi sa standardom (prosjek, kao primjerice kod usporedbe poduzeća), a više o

usporedbi s najboljima (prvacima, vodećima na tržištu, svjetskim prvacima, centrima

izvrsnosti) (Zeigenbein, 2008., str. 139.). Benchmarking je postupak identificiranja

pozicije vlastitoga poduzeća, utvrđivanja poslovnih rezultata subjekta s kojim se

uspoređuje te pronalazak najboljega rješenja za osvajanje tržišta i dostizanja izabranog

subjekta. Benchmarking je jedna od najuspješnijih metoda permanentnog učenja u

organizaciji i sredstvo poticanja razvojnih procesa. Veliki interes za benchmarking

danas može se pripisati brojnim udruženjima čiji su glavni ciljevi upoznavanje

organizacija s praksom benchmarkinga, omogućavanje razmjene iskustva između

benchmarking partnera te pružanje pomoći i podrške u njegovom provođenju i

implementaciji (Osmanagić Bedenik, Ivezić, 2006., str. 334.).

7

2.2. Svrha i uloga benchmarkinga

Korištenje benchmarkinga pomaže poduzećima da usmjere svoje poslovanje na okolinu

koja ih okružuje te da svoje poslovanje učine efikasnijim. Zbog brzih promjena koje se

događaju u suvremenom poslovanju konkurentska prednost poduzeća je u stalnoj

opasnosti te si nitko ne može priuštiti ponašanje koje nije u skladu s okolinom. Neke od

prednosti korištenja benchmarkinga su upravljanje promjenama, poboljšanje poslovnih

procesa, mogućnost pojedinaca da sagledaju određene opcije izvan svoje najuže

okoline. Razlozi zbog kojih poduzeća koriste benchmarking prema Harringtonu i

Harringtonu (1996., str. 19.) su:

· postavljanje izazovnih, ali ostvarivih i realnih ciljeva,

· definiranja kako se ti ciljevi mogu ostvariti,

· jer poduzeće gubi udio na tržištu i zahtijeva preokret u poslovanju,

· jer su troškovi po zaposlenom previsoki,

· jer je kvaliteta konkurentnih poduzeća mnogo bolja,

· jer konkurencija stavlja proizvod na tržište u kraćem vremenu,

· da otkriju kako se poduzeće nosi s najboljima u svijetu,

· da identificiraju slabosti i snage poduzeća,

· da otkriju nove postupke i tehnologije,

· da poboljšaju zadovoljstvo vjerovnika i

· da nauče iz iskustva svjetskih poduzeća.

Benchmarking istovremeno pruža povećanu dodanu vrijednost potrošačima i

zaposlenicima u poduzeću. U poduzeće se stvara ozračje koje potiče kontinuirano

učenje te motivira zaposlenike kojima je nedostajao izazov kako bi postigli što bolji

rezultat. U tablici su naveden promjene koje unosi benchmarking u organizacijsku

kulturu poduzeća.

8

Tablica1: Karakteristike poslovanja poduzeća prije i poslije provođenja benchmarkinga

PRIJE BENCHMARKINGA POSLIJE BENCHMARKINGA

neinventivnost iskorištavanje svake dobre ideje samo jedno moguće rješenje problema više opcija rješenja problema fokus na interno fokus na eksterno ciljevi iz prošlosti ciljevi su najbolje poslovanje slabo razumijevanje tržišta dobro razumijevanje tržišta prioriteti interni prioritet potrošač dobri smo trebamo biti bolji upravljanje prema iskustvu upravljanje činjenicama

slijedi druge iz svoje privredne grane vodeći u industriji

Izvor: izrada studentice prema autorici Renko, 2009., str. 140.

Benchmarking omogućuje uvid u neke bolje načine reagiranja na potrebe i zahtjeve

potrošača. Također, utječe na zadovoljstvo potrošača, uspješno pronalaženje inovacija,

otkrivanje vlastitih dobrih ili loših strana, a bitno utječe i na stvaranje stalnog procesa,

koji potiče uspješno djelovanje. Neka od poduzeća pozicioniraju benchmarking kao dio

procesa za rješavanje problema s jasnim ciljem poboljšanja poslovanja, dok druga

poduzeća pozicioniraju benchmarking kao aktivni mehanizam kako bi ostale u toku i

bile svjesna najbolje prakse.

2.3. Vrste benchmarkinga

Postoje različite vrste benchmarkinga budući da se on može podijeliti prema različitim

kriterijima poput razine na kojoj se provodi, načina njegova provođenja, vrsti podataka

koji se tijekom benchmarkinga koristi (Renko, 2009., str. 141.). Ako se benchmarking

promatra prema razini njegova provođenja onda je riječi o internom ili o eksternom

benchmarkingu.

Kada poduzeće nastoji otkriti dobre ili loše strane unutar poduzeća odabire interni

benchmarking. Osobito ga odabiru ona poduzećačije su poslovne jedinice dislocirane u

drugim gradovima i zemljama kako bi dobile uvid u poslovanje svih organizacijskih

cjelina, uočile probleme i da bi se izabrale najbolje jedinice, pronašli putovi rješavanja i

otklonili nedostaci u lošijim cjelinama. Interni benchmarking je lagan za provedbu,

podaci su dostupni te su niski troškovi provođenja, ali je i stupanj poboljšanja također

nizak.Za razliku od internog benchmarkinga, eksterni benchmarking provodi se

9

usporedbom s drugim poduzećem te daje visoki stupanj poboljšanja. Renko, Delić i

Škrtić (1999., str. 26.) dijele eksterni benchmarking na eksterni konkurentni, eksterni

industrijski ili funkcionalni benchmarking i na eksterni generički benchmarking.

Provođenje eksternog konkurentnog benchmarkinga znači da se poduzeće uspoređuje,

odnosno direktno suočava sa svojim konkurentima. Uspoređuju se proizvodi, usluge,

procesi, udjeli na tržištu, stopa rasta, povrat na investirano, stupanj zadovoljstva kupaca

i slično (Osmanagić Bedenik, Ivezić, 2006., str. 334.). Iz navedenog možemo zaključiti

da je cilj eksternog konkurentnog benchmarkinga dobivanje važnih podataka o

poslovanju konkurencije, njihovim proizvodima i uslugama i poslovnim rezultatima

kako bi se ti podaci mogli usporediti s poslovanjem vlastitog poduzeća. Nadalje,

pomoću eksternog konkurentnog benchmarkinga pozicioniramo proizvode, usluge i

poslovanje na tržištu u odnosu na konkurente međutim treba imati na umu da će neki

podaci biti teže dostupni, ali uvijek postoji mogućnost razmjene podataka s

konkurentima koji su proveli benchmarking. Najopćenitiji pristup u eksternom

konkurentnom benchmarkingu jest kupovina konkurentskih proizvoda i usluga i zatim

njihovo analiziranje kako bi identificirali konkurentske prednosti (Renko, Delić, Škrtić,

1999., str. 29.).

Eksterni industrijski ili funkcionalni benchmarking podrazumijeva usporedbu s

najboljim poduzećima u svijetu koji provode slične procese u različitim industrijama,

pri čemu imaju slične tehnološke i tržišne karakteristike. Poduzeće se ne uspoređuje s

direktnim konkurentima stoga je proces provođenja benchmarkinga jednostavniji kao i

pristup informacijama. Svrha ovakvog tipa benchmarkinga je utvrđivanje idealnog

poslovanja. Nadalje, eksterni industrijski ili funkcionalni benchmarking daje nam uvid u

nova znanja koja mogu iz korijena promijeniti poslovanje poduzeća.

Eksterni generički ili transindustrijski benchmarking proširuje područje primjene

benchmarking procesa izvan granica određenog poduzeća i grane kojoj pripada. Ovakav

tip benchmarkinga podrazumijeva uspoređivanje s najboljim poduzećima bez obzira na

djelatnost kojom se bave ili tržište kojem pripadaju. Usporedbom različitih grana dolazi

se do sličnosti u poslovnim procesima te se može zaključiti kako primjena takve vrste

benchamarkinga omogućuje značajan uvid u informacije koje potječu iz industrija koje

nisu ni u kakvoj vezi.

10

Tablica 2: Usporedba vrsta benchmarkinga

Vrsta benchmarkinga Suradnja među

sudionicima

Važnost

informacija

Stupanj

poboljšanja

Interni benchmarking Dobra Velika Nizak

Eksterni konkurentni

benchmarking

Slaba Velika Srednji

Eksterni industrijski

benchmarking

Prosječna Prosječna Visok

Eksterni generički

benchmarking

Prosječna Mala Visok

Izvor: izrada studentice prema Renko (2009., str. 143.)

Važnost informacija kod internog i eksternog konkurentnog benchmarkinga je velika,

dok je kod eksternog industrijskog prosječna, a kod eksternog generičkog

benchmarkinga mala. Međutim, stupanj poboljšanja je kod eksternog industrijskog i

eksternog generičkog benchmarkinga visok, dok je kod internog benchmarkinga stupanj

poboljšanja nizak, a kod eksternog konkurentnog je srednji stupanj poboljšanja.

Prema načinu provođenja benchmarking može biti formalni i neformalni (Renko, 2009.,

str.143.). Formalni benchmarking se planirano i sustavno provodi te slijedi specificirane

postupke. Uglavnom se provodi u velikim poduzećima, opsežan je, dugotrajan i skup.

Za razliku od formalnog benchmarkinga, neformalni benchmarking je jednostavniji

proces analiziranja vlastitog stanja i usporedbe s drugima te uvođenja poboljšanja.

Primjenjuje se u malim poduzećima, često i nesvjesno te ne zahtijeva planiranje i velik

broj aktivnosti.

S obzirom na to što se uspoređuje benchmarking dijelimo na procesni, izvršni i

strateški. Kada se u središte interesa stavljaju pojedini poslovni procesi i operativno

poslovanje tada je riječ o procesnom benchmarkingu. Procesni benchmarking je

usmjeren na identificiranje najbolje operativne prakse u odnosu na ona poduzeća koja se

bave sličnim poslom ili pružanjem sličnih usluga, proučavanjem i implementacijom te

prakse u vlastito poduzeće. Sljedeća vrsta benchmarkinga je izvršni ili izvedbeni

benchmarking koji polazi od procjene proizvoda i usluga konkurencije omogućavajući

menadžerima da procjene položaj vlastite organizacije na tržištu. Kod ovakve vrste

11

benchmarkinga u prvom planu je cijena, tehnička kvaliteta, brzina te druge

karakteristike konkurentnih proizvoda i usluga. Također, bitno je napomenuti da je

izvršni benchmarking postao standardno sredstvo za postizanje konkurentske prednosti

u različitim industrijama. I na kraju, strateški benchmarking podrazumijeva

pronalaženje uspješne strategije koja će osigurati dugoročnu konkurentnost poduzeća na

tržištu. Za razliku od procesnog benchmarkinga koji osigurava poboljšanja u kraćem

roku, strateški benchmarking donosi sporije rezultate i poboljšanja vidljivija u

dugoročnom razdoblju.

2.4. Primjena benchmarkinga

Primjena benchmarkinga treba se odnositi na poboljšanje interne ili eksterne poslovne

aktivnosti pojedinog poduzeća ili drugog poslovnog subjekta, te na poboljšanje

proizvodnih procesa ili upravljanja pojedinim poduzećem od strane menadžmenta

odnosnog poduzeća (Vizjak, Alkier Radnić, 2006., str. 173). Pri tome zadatak

menadžment je utvrditi tko od konkurenata najbolje posluje, te otkriti uzroke

uspješnosti konkurencije. Benchmarking metoda započela je svoju primjenu u

industrijskom sektoru, a danas je prisutna u poduzećima iz različitih djelatnosti poput

zrakoplovstva, automobilske industrije, obrazovanja, osiguranja, građevinarstva,

komunalnih usluga, zdravstvene zaštite i drugih. Benchmarkinga se ne treba koristi

samo u slučaju nepovoljnog poslovanja ili loše proizvodnje, već ga treba koristiti

sustavno da bi se poduzeće moglo pravovremeno usmjeriti u poželjnom pravcu

djelovanja. Osim toga, rizično ga je primjenjivati u poduzećima koja su zapala u teškoće

jer takva poduzeća imaju fokus na osnovnim tekućim problemima, a ne na pokušaju

dosezanja svjetskih standarda. Ako se promatra područje primjene unutar samog

poduzeća, sve ovisi o rezultatima poslovanja poduzeća te situaciji u kojoj se ono nalazi

(Renko, 2009., str. 140). U slučaju da poduzeće nije zadovoljno u potpunosti sa

poslovanjem i rezultatima, onda će se ono odlučiti koristiti benchmarking nekoliko

poslovnih funkcija ili čak cijele poslovne strategije poduzeća. Nadalje, ako poduzeće

posluje dobro, ali smatra da u nekim područjima zaostaje za konkurencijom, ono će

identificirati ta područja te ih podvrgnuti benchmarkingu. I treća situacija je kad je

poduzeće vodeće na tržištu, takva poduzeća primjenjuju benchmarking kako bi ostala u

toku.

12

Primjena benchmarkinga je stalan proces, koji nakon ostvarenih rezultata, počinje novi

ciklus jer na isti način djeluje i konkurencija koja također postupa na isti način.Stalnim

praćenjem djelovanja raznih organizacijskih dijelova unutar poduzeća i uspoređivanje

djelovanja s konkurencijom pomoći će pri organizaciji uspješnije unutrašnje strukture

poduzećate će otkriti slabe točke organizacijskog sustava u vlastitom poduzeću i

ukazati na promjene djelovanja uočenih slabih točaka. Primjena benchmarkinga potiče

kreativnost, sposobnost brzog prilagođavanja novonastalim uvjetima na tržištu,

fleksibilnost i otvorenost novim idejama i poticajima, ali i razvoj uz minimalni rizik.

Benchmarking ne daje odgovore niti opisuje aktivnosti koje bi poduzeće trebalo

poduzeti kao što ne sugerira ni prioritete. Uspješni benchmarking usmjerava na ispravno

postavljanje pravih pitanja i opskrbljuje poduzeće s velikim brojem potencijalno

korisnih informacija koje se odnose na određene funkcije, procese ili postupke. On

pomaže u otkrivanju uzroka pojave problema i izvora iskorištavanja mogućih rješenja.

Različiti autori i poduzeća definirali su veliki broj faza benchmarking procesa međutim

razlike među njima su malene jer sve faze obuhvaćaju jednake zadatke. Tako je Kotler

(1994., str. 235.) benchmarking proces podijelio u sedam faza: određivanje koje

funkcije podvrgnuti benchmarkingu, identificiranje ključnih mjernih varijabli,

proučavanje najboljih, proučavanje vlastitog stanja, specificiranje programa i akcija

koje će ukloniti nedostatke i primjena i praćenje rezultata. Harrington i Harrington

benchmarking dijele u pet faza, a to su (1996., str. 94.): faza planiranja i karakterizacije,

faza skupljanja i analize podataka o vlastitom poslovanju, faza skupljanja i analize

podataka o drugim kompanijama, faza poboljšanja te faza kontinuiranog provođenja

poboljšanja. Prema autorici Renko (2009., str. 144.) najsveobuhvatnija je varijanta sa

sedam faza koja će u nastavku biti prikazana i objašnjena.

1. Utvrđivanje područja i problema koji se rješavaju

> formiranje benchmarking ekipe

> odluka što podvrgnuti benchmarkingu

> usvajanje benchmarkinga od vrhovne uprave

> definiranje korisnika benchmarkinga

13

2. Planiranje ukupnog projekta

> planiranje skupljanja podataka

> popis izvora informacija

> popis benchmarking partnera i lokacija koje se namjeravaju posjetiti

> definiranje uloga i odgovornosti ključnih osoba

> definiranje vremenskih rokova

> pregled planova sa stručnjacima

3. Analiza vlastitog polazišnoga stanja

> analiza pokazatelja poslovanja

> determinante strateških opcija

4. Analiza relevantnih subjekata

> analiza potrošača

> analiza konkurenata

> analiza industrije

> analiza okružja

5. Ekstrahiranje informacija iz prikupljenih podataka

> utvrđivanje razlike u dostignuću u usporedbi s najboljom praksom

> kvalitativna kontrola podataka

> neusporedivi elementi

>benchmarking izvješće

14

6. Identificiranje mogućih poboljšanja

> identificiranje korektivnih akcija

> plan implementacije

7. Primjena i praćenje rezultata

> odobrenje vrhovne uprave za primjenu budućeg rješenja

> primjena rješenja i mjerenje utjecaja

> provođenje kontinuiranog poboljšanja

U prvoj ili pripremnoj fazi utvrđuje se područje i problemi koji će biti podvrgnuti

benchmarkingu. Najčešće mu se podvrgavaju slabe točke u poduzeću i područja za koja

se vjeruje da mogu postići još bolje rezultate. U ovoj fazi se formira benchmarking tim

koji je zadužen za provedbu i kontrolu benchmarkinga. Također, u ovoj fazi važan je

zadatak identificirati korisnike rezultata jer će njihovi zahtjevi utjecati na cjelokupan

proces, a mogu i pomoći sugestijama u provedbi benchmarkinga. Druga faza obuhvaća

planiranje koraka kojih se treba pridržavati pri provedbi benchmarkinga i podataka koje

treba prikupiti i analizirati. U ovoj fazi treba pažljivo definirati koji će izvori podataka

najviše koristiti ostvarenju cilja projekta iz razloga što imaju ograničeno vrijeme i

financijska sredstva. Na raspolaganju su im interni i eksterni podaci te originalna

istraživanja koja su najteži način prikupljanja te je za njih potrebno najviše sredstava.

Također, u ovoj se fazi donose odluke o potencijalnim benchmarking partnerima i

lokacijama koje se namjeravaju posjetiti, a to bi bila ona koja su najbolja u cjelokupnom

poslovanju ili nekim područjima. Prije započinjanja, planove trebaju pregledati

stručnjaci za područje podvrgnuto istraživanju. U trećoj fazi poduzeće treba analizirati

vlastitu situaciju u poduzeću i poslovne rezultate, odnosno sve ono što poduzeće čini

uspješnim ili neuspješnim. Dakle, potrebno je analizirati unutarnje čimbenike poput

profitabilnosti, položaja na tržištu, troškova, strateških problema i drugih. Cilj četvrte

faze benchmarking procesa je identificirati potrošače, shvatiti njihove preferencije i

potrebe, procijeniti veličinu i stopu rasta tržišta te ustanoviti i analizirati konkurenciju

15

na tržištu. Četvrta faza podrazumijeva analizu vanjskih čimbenika kojim dolazimo do

prilika i prijetnji s kojima se poduzeće može suočiti. Peta faza obuhvaća razvrstavanje,

čitanje i prezentiranje mase brojeva, izvještaja, publikacija i baza podataka. Vjerojatno

To je jedna od najsloženijih faza. U šestoj fazi utvrđuju se razlike između vlastitog

poduzeća i usporednog poduzeća te korektivne akcije koje se moraju provesti kako bi se

uklonile razlike između njih. U ovoj fazi moguće je dobiti nekoliko potencijalnih

rješenja koja se moraju ocijeniti i zatim donijeti odluka koje od njih implementirati u

vlastito poslovanje. Nakon toga sastavlja se plan implementacije koji obuhvaća

redoslijed poduzimanja akcija, ali i troškove. U zadnjoj fazi, fazi primjene i praćenja

rezultata često prije primjene poduzeća učine preliminarnu primjenu ili postupno uvode

promjene kako bi se svaka od njih posebno promatrala i ocjenjivala.

Osim dobrih strana primjene benchmarkinga, postoje i opasnosti pogrešne primjene.

Glavna opasnost pogrešne primjene su informacije, odnosno pristup relevantnim

podacima iz drugih poduzeća. Identificiranje najbolje prakse ponekad može biti jako

teško i jako skupo. Najveća opasnost primjene benchmarkinga je u opsegu podataka

koji se prikupljaju: opća potreba za što više informacija stvara poteškoće u daljnjem

procesu obrade, što može dovesti do prolongiranja trajanja projekta te otežati

menadžmentu razlikovanje između bitnih i nebitnih rezultata (Osmanagić Bedenik,

Ivezić, 2006., str. 344.). Kako bi se izbjegle te poteškoće, preporuka je koncentrirati se

na jedno poduzeće ili na manji broj poduzeća i istraživati procese koji su po važnosti

najhitniji. Nadalje, potrebno je voditi računa o potrošnji vremena za prikupljanje i

vrednovanje podataka i izboru članova benchmarking tima. Benchmarking ne završava

usporedbom s drugima, nego mu je cilj stvaranje zajedničke svijesti o potrebi

poboljšanja, razvoj zajedničkog razumijevanja o tome što treba raditi, provođenje

uzajamno usklađenih mjera za poboljšanje učinka te zajedničko provjeravanje mjera i

izrada zaključaka u skladu sa stalnim poboljšavanjem procesa. Problemi praktične

primjene mogu biti složeni poput izbora pravog objekta za benchmarking, određenja

prikladnog partnera, prikupljanja podataka, vrjednovanja rezultata usporedbe te

implementacije spoznaja. Nedostatak je benchmarkinga što se on temelji na oponašanju

najboljih rješenja, a najveći problem toga je na zasićenim tržištima gdje se pomoću

oponašanja ne dolazi do konkurentske prednosti na tržištu.

16

3. OPĆENITO O FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

Okruženje u kojem posluje farmaceutska industrija značajno se razlikuje od uvjeta u

kojim je poslovala prije. Na globalnoj se razini farmaceutska industrija suočava sa

rastućim troškovima istraživanja i razvoja, rastućom konkurencijom sa tržišta u razvoju,

rastućim troškovima zdravstvenog sustava i mjerama štednje. Na domaćem tržištu uvjeti

su još izazovniji u odnosu na svjetsko tržište. Domaća farmaceutska industrija dodatno

je opterećena nepovoljnim gospodarskim okruženjem i visokim nagomilanim

troškovima zdravstva, od kojih se najveći dio odnosio upravo na dugove za lijekove

(http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-o-farmaceutskoj-industriji-1089.aspx).

3.1. Farmaceutska industrija u Europskoj uniji

Jednu od vodećih i najvažnijih visokotehnoloških industrija u Europskoj uniji čini

farmaceutska industrija. Zdravstveni sektor, a posebno farmaceutska industrija od

gospodarskog su značaja za Europsku uniju. U Europskoj uniji ima najveću dodanu

vrijednost po zaposleniku, puno veću od drugih visokotehnoloških industrija i industrije

općenito, također, to je i industrija s najvećim udjelom troškova istraživanja i razvoja u

ukupnim prihodima. Temelji se na znanju s obzirom na složenost procesa proizvodnje i

razvoja, kao i prirode mnogih novih lijekova, poput povećanja broja biotehnoloških

proizvoda koji ulaze na europsko tržište. Iako izdvaja velika sredstva za istraživanje i

razvoj i dalje zaostaje za jakom konkurencijom kojoj je izložena. U nastavku se daje

prikaz tablice sa odabranim pokazateljima farmaceutske industrije u Europskoj uniji za

1990., 2000., 2012. i 2013. godinu, s napomenom da su podaci za 2013. godinu

procijenjeni.

17

Tablica 3: Odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u Europskoj uniji

Pokazatelji 1990. 2000. 2012. 2013.

Proizvodnja (u mil. eura) 63.010 125.301 213.003 217.500

Izvoz (u mil. eura) 23.180 90.935 312.377 316.500

Uvoz (u mil. Eura) 16.113 68.841 224.811 226.500

Vanjskotrgovinska

bilanca (u mil. eura)

7.067 22.094 87.566 90.000

Izdaci za istraživanje i

razvoj (u mil. Eura)

7.766 17.849 30.035 30.630

Broj zaposlenih 500.879 534.882 693.195 690.000

Zaposleni u R&D 76.126 88.397 115.196 115.000

Izvor: EFPIA, 2014., http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf

Farmaceutska industrija temeljena na istraživanju ima ključnu ulogu za rast

gospodarstva Europske unije i povećanje njezine konkurentnosti. Procjenjuje se da je

Europska unija u 2013. godini uložila 30.630 milijuna eura u istraživanje i razvoj.

Procjenjuje se da izravno zapošljava više od 690.000 ljudi, te da ostvaruje tri do četiri

puta više radnih mjesta neizravno - uzvodno i nizvodno - nego izravno. Međutim,

farmaceutski sektor se suočava sa izazovima. Osim dodatnih regulatornih prepreka i

velikih troškova za istraživanje i razvoj, sektor je ozbiljno pogođen mjerama štednje

uvedenih od strane vlada u većem dijelu Europe od 2010. godine.

Brz rast tržišta i istraživačkih okruženja kod gospodarstava u nastajanju kao što su

Brazil, Kina i Indija dovodi do postupne migracije gospodarskih i znanstvenih

djelatnosti iz Europe na ta brzorastuća tržišta. U 2013. godini brazilsko i kinesko tržište

porasli su za 17% i 14%, u usporedbi s prosječnim rastom tržišta od 1% za pet glavnih

europskih tržišta i 3% za američko tržište. Uspoređujući svjetsku prodaju farmaceutskih

proizvoda Sjeverne Amerike i Europe u 2013. godini, može se reći da je Sjeverna

Amerika ostvarila prodaju od 41%, dok je prodaja Europske unije iznosila 27,4% na

globalnoj razini. Prema podacima IMS -a, 55% prihoda od prodaje novih lijekova koji

su pokrenuti tijekom razdoblja 2009. - 2013. godine ostvareni su na američkom tržištu,

dok ih 23 % ostvareno na europskom tržištu.

U nastavku se daje prikaz izdataka za istraživanje i razvoj u Europi, Sjedinjenim

Američkim Državama i Japanu za 1990., 2000., 2010., 2012. i 2013., s tim da su izdaci

18

za Europu i SAD u 2013. godini procijenjeni, a za Japan nisu poznati, podaci iz

grafikona su prema nacionalnim valutama (Europa: milijun €, SAD: milijun $, Japan:

milijun ¥ * 100)

Grafikon 1: Izdaci za istraživanje i razvoj u Europi, SAD-u i Japanu (u milijunima

jedinica nacionalne valute)

Izvor: EFPIA, http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf

Jačanjem tržišta u razvoju, pojavljuju se konkurencija i u području ulaganja u

istraživanje i razvoj, što će vjerojatno u budućnosti pomaknuti bazu istraživanja i

razvoja prema rastućim tržištima. Ulaganja u istraživanje i razvoj rasla su u Europi za

3,2% i u SAD-u za 2,8% u razdoblju od 2009. do 2013. godine što je prikazano

grafikonom u nastavku.

19

Grafikon 2: Troškovi istraživanja i razvoja (godišnji rast u %)

Izvor: EFPIA, http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji je nakon

listopada 2012. godine počela ostvarivati pozitivne međugodišnje stope rasta. U

kolovozu 2013. godine ponovno je zabilježen pad proizvodnje osnovnih farmaceutskih

za 5,2% u odnosu na kolovoz 2012. godine. Nakon kolovoza, dolazi do povećanja

proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji, čak i po

dvoznamenkastim stopama u razdoblju između veljače i lipnja. U srpnju 2014. godine

proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji povećala

se po međugodišnjoj stopi od 7,3%.

20

Grafikon 3: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, desezonirani

mjesečni podaci

Izvor: Sektorske analize, Ekonomski institut Zagreb, 2014., str. 9

U 2014. godini proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj

uniji imale su silazni trend te su u srpnju bile manje za 1,7% u odnosu na 2013. godinu.

Struktura prodajne cijene farmaceutskih proizvoda u 2012. pokazuje da proizvođačima

pripada 66,1 posto, dok se ostatak dijeli na troškove distribucije i porezne obveze

(Sektorske analize, 2014., str. 9). U 2012. godini izvoz farmaceutskih proizvoda

Europske unije iznosio je312,4 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 224,8

milijardi eura, posljedica toga je ostvarenje 87,6 milijardi eura suficita. Najveći su

izvoznici njemačka farmaceutska poduzeća sa izvozom od 18% od ukupnog izvoza,

švicarska farmaceutska poduzeća sa 17%, belgijska sa 12% te francuska farmaceutska

poduzeća sa izvozom od 9% od ukupnog izvoza. Sjedinjene Američke Države su

najveći trgovinski partner proizvođačima iz Europske unije. Farmaceutska poduzeća

Europske unije 2012. godine su izvezla 27% proizvoda u SAD, dok je 10,6% izvezeno u

Švicarsku, a 7,4% u Rusiju. U istom razdoblju je Europska unija uvezla 73% ukupnog

uvoza farmaceutskih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske.

21

3.2. Farmaceutska industrija u Republici Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2013. godini je 60 registriranih

poduzeća čija je glavna djelatnost proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i

farmaceutskih pripravaka. U Hrvatskoj je farmaceutska industrija prepoznata kao

strateška te jedna od industrija koja će pokretati rast ukupne industrije Republike

Hrvatske.

Problemi s kojim se farmaceutska industrija susreće danas su nagomilani troškovi

zdravstva, od kojih se najveći dio odnosi na lijekove, ušteda u državnom proračunu,

ograničenja cijena lijekova i problemi naplate potraživanja. Procjenjuje se da Hrvatska

farmaceutska industrija zapošljava oko 5 900 ljudi, a najveći broj je visoko obrazovanih

zaposlenika. Prema procijenjenim podacima Europske federacije farmaceutske

industrije i asocijacija (EPFIA), farmaceutska proizvodnja Hrvatske farmaceutske

industrije u 2012. godini iznosila je 455 milijuna eura, dok je vrijednost farmaceutskog

tržišta iznosila 670 milijuna eura. Domaći proizvođači farmaceutskih proizvoda

orijentirani su prema inozemnom tržištu. Izvoz farmaceutskih proizvoda u 2012. godini

iznosio je 426 milijuna eura, a uvoz 641 milijun eura iz čega se zaključuje da je

vanjskotrgovinska bilanca farmaceutske industrije bila u deficitu za 215 milijuna eura.

Uz zemlje u okruženju, najviše se izvozi i u Sjedinjene Američke Države, Rusiju,

Njemačku i Poljsku.

U 2014. godini proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka rasla je za

10,9%. Zbog neujednačene proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda visok je

stupanj volatilnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka. U

srpnju 2014. godine broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji bio je niži za 2,1% u

odnosu na isti mjesec prošle godine. Za isto razdoblje, ukupan broj zaposlenih bio je

niži za 2%. Broj žena zaposlenih u farmaceutskoj industriji koje čine 60% ukupnog

broja zaposlenih, također je pao za 2,4% na međugodišnjoj razini u srpnju 2013. godine.

Rast proizvodnje i pad zaposlenih doveli su do povećanja produktivnosti rada za 2,5% u

prvih sedam mjeseci 2014. godine. Što se tiče proizvođačkih cijena na međugodišnjoj

razini, one su rasle u prvih sedam mjeseci 2014. godine u svim mjesecima, osim u

veljači kad je bio pad od 0,7%. Dok su u prvih sedam mjeseci 2013. godine

proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda rasle na inozemnom tržištu, u Hrvatskoj

su padale. Potrošačke cijene u razdoblju od srpnja 2013. do svibnja 2014. godine imale

22

su silazni trend, a nakon toga uslijedio je njihov rast. U prvoj polovici 2014. godine

došlo je do smanjenja uvoza i izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda na

međugodišnjoj razini. Izvoz je pao za 15,5% u prvoj polovici godine u odnosu na isto

razdoblje prethode godine, a uvoz se smanjio u istom razdoblju za 6,2%, što je

uzrokovalo povećanje deficita za 10,5% na međugodišnjoj razini. U prvoj polovici

2014. godine izvezeno je medicinskih i farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 1,5

milijardi kuna što je činilo 5,4% ukupnog izvoza roba, dok je u Hrvatsku uvezeno 2,6

milijardi lijekova.

U prilog poduzećima farmaceutske industrije ide stalno povećanje potrošnje lijekova.

Neki od razloga povećanja potrošnje lijekova su starenje stanovništva i povećanje

kroničnih oboljenja te uvođenje novih lijekova. U nastavku je prikazana ukupna

potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine

Tablica 4: Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine

Godina DDD/1000/dan Ukupni iznos u kn

2010. 941,54 4.836.571.804

2011. 896,20 5.067.807.239

2012. 926,29 5.074.574.293

2013. 954,97 5.182.990.290

Izvor: izrada studentice prema podacima HALMED-a

Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj povećala se u 2013. godini za 7,2% u

odnosu na 2010. godinu, a po dnevnoj dozi na 1000 stanovnika na dan za 1,4% što nije

značajniji porast potrošnje lijekova.

3.3. Vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj

U nastavku će biti riječi o vodećim farmaceutskim poduzećima u Republici Hrvatskoj

čija je glavna djelatnost prema NKD-u proizvodnja farmaceutskih proizvoda i

farmaceutskih pripravaka. Sva četiri poduzeća članice su HUP-ove Udruge proizvođača

lijekova koje sa još četiri poduzeća čine gotovo 100% domaće proizvodnje lijekova.

Članice HUP Udruge ostvaruju oko 5 milijardi kuna godišnjeg bruto prihoda od čega

62% otpada na izvoz i gotovo 5,5% prihoda ulažu u istraživanje i razvoj

(http://www.hup.hr/najveca-hrvatska-udruzenja-proizvodjaca-lijekova-potpisala-

23

sporazum-o-suradnji.aspx). Tijekom 2014. godine industrija je ostvarila ukupne

investicije u iznosu od 2.030.250.000,00 HRK (http://www.hup.hr/konferencija-za-

medije-domaca-farmaceutska-industrija-partner-u-razvoju-partner-u-zdravlju.aspx).

Pliva d.o.o.

Povijest Plive d.o.o počinje otvaranjem tvornice „Kaštel“ u Karlovcu 1921. godine kada

je započela proizvodnja ekstrakata iz domaćeg bilja. Istraživački rad u Plivi počinje

1936. godine u suradnji s profesorom Vladimirom Prelogom koji kasnije dobiva

Nobelovu nagradu za kemiju. Iste godine kada je počeo istraživački rad na tržište je

plasiran sulfanilamid Streptazol te Kaštel postaje jedan od prvih proizvođača

sulfonamida u svijetu. Pedesetih godine Pliva je osnovala i vlastiti Istraživački institut,

a 1953. godine započela je proizvodnju vitamina C prema vlastitoj patentiranoj

tehnologiji. Najznačajniji događaj u povijesti Plive i općenito hrvatske farmaceutske

industrije je otkriće azitromicina zahvaljujući kojem se Pliva svrstala među malobrojne

farmaceutske tvrtke koje imaju vlastiti, originalni lijek.

Nakon uspješno provedene privatizacije i širenja na nova tržišta Pliva d.o.o je prerasla u

snažnu regionalnu kompaniju i postala najpoznatija u regiji Srednje i Istočne Europe.

2006. godine nakon zaokreta u poslovanju Pliva d.o.o. ulazi u sastav američkog Barra,

međutim 2008. godine dolazi do nove promjene te Pliva postaje dijelom izraelske Teve.

Pliva je danas vodeća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, te jedna od vodećih u regiji

Jugoistočne Europe. Plivin brend u Bosni i Hercegovini zauzima prvo mjesto, u

Makedoniji je blizu te pozicije, a stabilno posluje i u Srbiji, Albaniji i na Kosovu. Osim

toga, ima širok portfelj generičkih lijekova te je vodećana hrvatskom tržištu u segmentu

lijekova koji se izdaju na recept. Njezino poslovanje obuhvaća proizvodnju gotovih

lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, komercijalno poslovanje u Hrvatskoj i

regiji te istraživanje i razvoj generičkih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija

(http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/brosure/hr/03/03_JucerDanasSutra.pdf).

Jadran-Galenski Laboratorij d.d.

Poduzeće Jadran-Galenski Laboratorij d.d. osnovano je 1991. godine kao prvo u

potpunosti privatizirano farmaceutsko dioničko društvo u Hrvatskoj sa sjedištem u

24

Rijeci. Razvojem novih proizvoda i otvaranjem novih tržišta poduzeće se transformiralo

iz lokalnog laboratorija u brzo rastuće farmaceutsko poduzeće. Iste godine registriran je

i prvi lijek CarboMedicinalis.

Kriza s kojom se suočilo hrvatsko gospodarstvo nije omelo Jadran-Galenski Laboratorij

d.d. da raste, izvozi, investira i zapošljava. Poduzeće je u pet godina udvostručilo

ukupne prihode te postalo drugo najveće farmaceutsko poduzeće u Hrvatskoj. Odlični

rezultati, kako navode u JGL-u, rezultat su timskog i predanog rada, kontinuiranog

ulaganja u razvoj inovativnih proizvoda, snažnijeg etabliranja postojećih brendova

poput AquaMarisa, Meralysa, Pigrela, Ranixa, Escontrala, Latanoxa, Vitalije,

Holyplanta i Lactogyna, kao i širenja prodajne mreže (http://www.jgl.hr/hr/novosti-i-

mediji/priopcenja-za-tisak/jgl-druga-najveca-domaca-farmaceutska-tvrtka/).

Temeljne aktivnosti JGL-a su istraživanje i razvoj, registracija, proizvodnja, marketing i

prodaja generičkih lijekova na recept, bezreceptnih lijekova, lijekova baziranih na

prirodnim sirovinama, dijetetskih proizvoda, medicinskih proizvoda i dermokozmetiku.

Belupo d.d.

Poduzeće Belupo d.d. osnovano je 1971. godine u Koprivnici kao društvo s

ograničenom odgovornošću. Zbog brzog razvoja i širenja proizvodnog programa

izgradila se nova tvornica krutih lijekova 1999. godine. Od 2002. godine Belupo postaje

dioničko društvo, te ulazi u sastav Grupe Podravka, iste godine osnovana je i tvrtka kćer

u Sloveniji sa sjedištem u Ljubljani. Lider je na tržištu Hrvatske po broju prodani

pakiranja sa udjelom od 17%, a uvjerljivo vodi i po prodaji lijekova koji djeluju na

kardiovaskularni sustav na hrvatskom tržištu s komadnim tržišnim udjelom od

dvadesetak posto. Svoj daljnji rast i razvoj na tržištu Hrvatske temelji na širenju

portfelja s novim lijekovima poput lijekova za liječenje dijabetesa, onkoloških lijekova i

lijekova za respiratorne bolesti. Belupo d.d. posluje na 16 europskih farmaceutskih

tržišta, a 2013. godine poduzeće je osnovalo nova predstavništva u Ukrajini, Poljskoj i

Kazahstanu s ciljem širenja poduzeća na tržište Istočne Europe. Na tržištu Republike

Hrvatske ostvaruje 47,2 % prodaje, a ostalih 52,8 % ostvaruje na inozemnom tržištu.

25

Farmal d.d.

Povijest Farmala d.d. počinje 1959. godine kada je naziv poduzeća bio Razvitak.

Poduzeće je prošlo nekoliko razvojnih faza od košaraštva, galanterije pa preko

građevinske kemije i proizvodnje tvrdih želatinskih kapsula do današnje proizvodnje

lijekova. Djelatnost galanterije ugašena je 1980. godine, a 1999. godine djelatnost

košaraštva. Izgradnjom nove tvornice generičkih lijekova 2005. godine Razvitak

mijenja ime u Farmal d.d.. Farmal postaje članica grupacije Dermapharm AG, koji u

svom portfelju ima široki spektar farmaceutskih proizvoda, većinom generičkih lijekova.

Danas Farmal d.d. proizvodi i distribuira generičke lijekove najviše kvalitete, istovrsne

originalima kojima je istekla patentna zaštita. Poduzeće se već u 2013. godini uspješno

restrukturiralo, međutim zbog novih mjera štednje u zdravstvu bili su prisiljeni na novo

restrukturiranje kroz smanjenje radnih mjesta kako bi stabilizirali poslovanje i zadržali

poziciju generatora razvoja gospodarstva, kako u Varaždinskoj županiji, tako i na

nacionalnoj razini.

26

4. USPOREDNA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA

FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U

RAZDOBLJU OD 2010. – 2013. GODINE

Vodeća poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010.

do 2013. godine uspoređuju se pomoću benchmarking metode. Benchmarking je

proveden za poduzeća Pliva d.o.o, Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Belupo d.d. i

Farmal d.d. U nastavku se uspoređuje proizvodni program poduzeća, ostvareni prihodi,

imovina i izvori imovine poduzeća.

4.1. Usporedba proizvodnih programa

Vodeća farmaceutska kompanija Pliva d.o.o. specijalizirana je za proizvodnju suhih

oralnih oblika lijekova, sterilnih proizvoda, suhih sirupa, suhih i tekućih injekcija,

krema, masti, gelova i čepići. Nudi širok portfelj kvalitetnih generičkih lijekova koji

predstavljaju vrhunska terapijska rješenja. Proizvodni asortiman Plive podijeljen je u

terapijske skupine od kojih su najveće lijekovi za liječenje bolesti srca i krvožilnog

sustava, lijekovi za liječenje gastroenteroloških bolesti, antiinfektivi, onkološki lijekovi,

lijekovi za bolesti mišićno-koštanog sustava te lijekovi koji se koriste kod neuroloških i

psihijatrijskih oboljenja. Vodeći proizvodi su Sumamed te ostali gotovi i polugotovi

proizvodi na bazi azitromicina. U širokoj paleti Plivinih bezreceptnih lijekova Andol,

Plivadon i Maxflu nositelji su statusa Super Branda u godini 2008.

godini(http://www.pliva.hr/pliva/korporativne-brosure/hr/03).

Proizvodni program poduzeća Belupo d.d. čine lijekovi na recept i bezreceptni lijekovi.

Lijekove na recept čine lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, lijekovi s

učinkom na krv i krvotvorne organe, lijekovi s učinkom na srce i krvne žile, lijekovi s

učinkom na kožu, lijekovi s učinkom na urogenitalni sustav i spolni hormoni, lijekovi za

liječenje infekcija, lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, lijekovi s

učinkom na mišićno-koštani sustav, lijekovi s učinkom na živčani sustav, lijekovi za

liječenje infekcija uzrokovanih parazitima, lijekovi s učinkom na respiratorni sustav

(http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=10). U bezreceptne lijekove spadaju OTC

lijekovi, biljni proizvodi, dodaci prehrani, kozmetika s posebnom namjenom. Od

27

bezreceptnih lijekova najpoznatiji su Neofen, Lupocet, Ginkgo, Urosal, Silymarin, Maxi

Omega, Herplex i brojni drugi (http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=25).

Jadran-Galenski laboratorij d.d. ima širok portfelj brendiranih generika i OTC

proizvoda. Portfelj tvrtke čini više od 300 proizvoda razvrstanih u programske cjeline

koje se dijele na receptni program, bezreceptni program, program AquaMaris, te

oftamološki program. Receptni program u portfelju sadrži generičke lijekove, a

najzastupljenije skupine u receptnom programu su pripravci koji djeluju na krv i

krvotvorne organe, pripravci koji djeluju na kardiovaskularni sustav, pripravci koji

djeluju na probavni sustav i metabolizam, pripravci koji djeluju na kožu, pripravci koji

djeluju na osjetila. Portfelj bezreceptnog programa čine OTC lijekovi, medicinski

proizvodi, hrana za posebne namijene, dijetetika, biocidi, kozmetika s posebnom

namjenom i kozmetika.

Poduzeće Farmal d.d. proizvodi i distribuira generičke lijekove. Portfelj sadrži

proizvode za liječenje bolesti različitih terapijskih područja osobito kardiovaskularnog,

gastroenterološkog, koštano-mišićnog, neuropsihijatrijskog, kao i u liječenju

infekcija(http://www.farmal.hr/info/svi-proizvodi).

4.2. Usporedba prihoda

Prema HSFI 15 prihodima se smatraju povećanja ekonomskih koristi tijekom

obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja sredstava, ili smanjenja obveza,

što za posljedicu ima povećanje glavnice. Prema sastavljanju računa dobiti i gubitka

prihode dijelimo na poslovne, financijske i izvanredne. Poslovne i financijske prihode

često nazivamo redovnim prihodima jer proizlaze iz osnovnih djelatnosti poduzeća.

Poslovni prihodi su prihodi nastali od obavljanja redovne djelatnosti poduzeća. Oni se

ostvaruju prodajom proizvoda i usluga i prodajom robe. Za razliku od poslovnih

prihoda, financijski prihodi su prihodi od ulaganja, odnosno od korištenja imovine

poduzeća od strane drugih poduzeća. Prihodi koji nisu nastali obavljanjem redovnih

aktivnosti poduzeća nazivaju se izvanrednim prihodi. Oni povećavaju rezultat

obračunskog razdoblja te nastaju iz neuobičajenih poslovnih aktivnosti i transakcija. U

nastavku su prikazani grafikoni poslovnih i ukupnih prihoda poduzeća farmaceutske

industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine.

28

Grafikon 4: Poslovni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2010. do 2013. godine

Izvor: izrada studentice prema godišnjim financijskim izvještajima za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu

Iz grafikona je vidljivo kako poduzeće Pliva d.o.o. ima najveće poslovne prihode u svim

promatranim godinama, dok poduzeće Farmal d.d. ima najmanje poslovne prihode od

poduzeća s kojima se uspoređuje. Također, vidi se rast poslovnih prihoda svih poduzeća

u promatranom razdoblju s tim da su poslovni prihodi poduzeća Pliva d.o.o. i Farmal

d.d. u 2013. godini smanjeni u odnosu na prethodnu godinu. Poduzeće Belupo d.d.

ostvarivalo je veće poslovne prihode od JGL-a d.d. sve do 2013. godine kada je Jadran

– Galenski Laboratorij d.d. ostvario veće poslovne prihode za 15.029.058 kuna.

29

Grafikon 5: Ukupni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u razdoblju od 2010. do 2013. godine(u kn)

Izvor: izrada studentice prema godišnjim financijskim izvještajima poduzeća za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu

Od analiziranih poduzeća, najveće prihode u promatranim godinama ostvarilo je

poduzeće Pliva d.o.o., čiji se prihodi povećavaju iz godine u godinu. Najveći rast

prihoda Pliva d.o.o. zabilježila je 2012. godine kada su iznosili 3.319.278.000 kuna.

Poduzeća Belupo d.d. i Jadran–Galenski Laboratorij d.d također bilježe stalni rast

prihoda iz godine u godinu. Belupo je ostvario najveći rast ukupnih prihoda 2013.

godine kada su prihodi iznosili 651.482.000 kuna, dok je Jadran- Galenski Laboratorij

d.d. najveći rast prihoda ostvario također 2013. godine s prihodima od 684.877.980

kuna. Poduzeće Farmal d.d. ostvario je najveće prihode 2011. godine kada su prihodi

iznosili 110.002.576 kuna, dok je najmanje ostvario 2013. godine kada su iznosili

69.560.972 kuna.

4.3. Usporedna analiza imovine i izvora imovine

Da bi poduzeće osiguralo kontinuitet poslovanja i ostvarenje poslovnog rezultata mora

stalno angažirati sredstva, odnosno imovinu poduzeća. Svrha analize imovine je

ispitivanje mogućnosti usklađivanja poslovnog rezultata i imovine, kao i pojedinih

dijelova imovine. U nastavku su prikazane tablice sa imovinom farmaceutskih

poduzeća.

30

Tablica 5: Analiza imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

(u kn)

AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

DUGOTRAJNA

IMOVINA

2.587.370 54 3.680.490 45 4.377.696 55 4.761.434 61

1. Nekretnine,

postrojenje i

oprema

1.514.902 59 1.505.386 41 2.035.347 47 2.265.403 48

2. Nematerijalna

imovina

51.346 2 39.190 1 39.459 1 39.958 1

3. Ulaganja u

nekretnine

- - - - - - 43.329 1

4. Ulaganje u

ovisna društva

4.950 0,2 219.233 6 215.576 5 215.551 5

5. Ulaganje u

pridruženo društvo

- - 51.228 1 51.610 1 56.198 1

6. Ostala ulaganja 871.884 34 1.423.516 39 1.423.516 33 1.423.516

30

7. Potraživanje po danim kreditima

7.181 0,3 8.165 0,2 8.918 0,2 7.598 0,1

8. Predujmovi - - - - 53.764 1 44.068 1

9. Financijska

imovina

- - 1.385 0,03 1.576 0,04 - -

10. Odgođena porezna imovina

137.107 5 432.387 12 547.930 13 665.813 14

KRATKOTRAJ

NA IMOVINA

2.191.461 46 4.469.266 55 3.627.815 45 3.071.469 39

1. Zalihe 600.873 27 877.312 20 973.326 27 917.422 30

2. Potraživanje od kupaca i ostala

potraživanja

1.239.251 57 1.558.109 35 1.667.442 46 1.275.754 42

3. Potraživanja po danim kreditima

302.640 14 1.878.647 42 688.160 19 829.450 27

4. Novac i

novčani ekvivalenti

48.697 2 155.198 3 298.887 8 48.843 2

UKUPNO

AKTIVA

4.778.831 100 8.149.756 100 8.005.511 100 7.832.903 100

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Ukupna aktiva poduzeća bila je najveća 2011. godine i iznosila je 8.005.511 kuna, dok

je najmanja bila 2010. godine kada je iznosila 4.778.831 kuna. Dugotrajna imovina u

ukupnoj aktivi bila je najveća 2013. godine kada je iznosila 61%, odnosno 4.761.434

kuna, dok je najmanja bila 2011. godine kad je iznosila 45% ili 3.680.490 kuna. Najveći

dio dugotrajne imovine u svim godinama čini materijalna imovina (nekretnine,

postrojenja i oprema). Kratkotrajna imovina bila je najveća 2011. godine kada je

iznosila 55% ili 4.469.266 kuna. Najveći dio kratkotrajne imovine čine

potraživanja.Prosječno u četiri godine vrijednost imovine iznosila je 7.191.750 kuna.

31

Tablica 6: Analiza imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju od

2010. do 2013. godine (u kn)

AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. % DUGOTRAJNA

IMOVINA

217.762.590 38 262.878.873 37 314.735.475 38 365.264.0

88

39

1. Nematerijalna

imovina

20.879.460 10 23.148.510 9 29.394.507 9 31.874.94

1

9

2. Materijalna

imovina

165.510.762 76 208.104.148 79 253.892.329 81 291.991.5

22

80

3. Dugotrajna

financijska

imovina

31.372.368 14 31.626.215 12 31.448.639 10 36.633.93

9

10

4. Potraživanja - - - - - - - -

5. Odgođena porezna imovina

- - - - - - 4.763.686 1

KRATKOTRAJ

NA IMOVINA

353.410.662 61 449.025.287 63 512.085.845 61 566.670.0

98

60

1. Zalihe 54.351.789 15 124.717.793 28 143.073.305 28 150.026.8

38

26

2. Potraživanja 228.204.596 65 281.783.302 63 357.349.854 70 407.613.8

31

72

3. Kratkotrajna

financijska

imovina

52.766.873 15 40.868.849 9 1.069.172 0,2 970.137 0,2

4. Novac u banci i

blagajni

18.087.404 5 1.655.343 0,

4

10.593.514 2 8.059.294 1

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

6.707.323 1 4.503.520 0,

5

6.018.272 1 7.697.728 1

UKUPNO

AKTIVA

577.880.575 100 716.407.680 10

0

832.839.592 100 939.631.9

14

100

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Ukupna aktiva bila je najveća 2013. godine kada je iznosila 939.631.914 kuna. U svim

promatranim godinama udio kratkotrajne imovine bio je veći od dugotrajne imovine.

Dugotrajna imovina bila je najveća 2013. godine sa 39%, odnosno 365.264.088 kuna.

Najveći dio dugotrajne imovine čini materijalna imovina koja je 2013. iznosila 80%,

odnosno 291.991.522 kuna. Kratkotrajna imovina bila je najveća 2011. godine kada je

iznosila 63%, odnosno 449.025.287 kuna. Najveći dio kratkotrajne imovine čine

potraživanja koja se iz godine u godinu povećavaju. Prosječno u četiri godine vrijednost

imovine iznosila je 766.689.940 kuna.

32

Tablica 7: Analiza imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

(u kn)

AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

DUGOTRAJNA

IMOVINA

436.876 46 437.415 44 427.751 42 417.254 43

1. Nematerijalna

imovina

45.386 10 47.518 11 48.804 11 52.152 13

2. Nekretnine,

postrojenja i oprema

256.894 59 254.329 58 236.916 55 232.204 56

3. Ulaganje u ovisna

društva

110.766 25 110.766 25 136.116 32 122.511 29

4. Dugotrajna

financijska imovina

21.380 5 22.405 5 46 0,01 46 0,01

5. Odgođena porezna imovina

2.450 0,56 2.397 0,55 5.869 1 10.341 2

KRATKOTRAJNA

IMOVINA

512.028 54 561.695 56 589.808 58 560.485 57

1. Zalihe 115.875 23 113.488 20 117.128 20 102.279 18

2. Potraživanja od kupaca i ostala

potraživanja

368.767 72 420.065 75 436.277 74 419.058 75

3. Financijska

imovina po fer vrijed.

kroz RDG

5.002 0,98 - - - - - -

4. Preplaćeni porez na dobit

- - - - 4.734 0,80 5.854 1

5. Novac i novčani ekvivalenti

22.384 4,37 28.142 5 31.669 5 33.294 6

UKUPNO AKTIVA 948.904 100 999.110 100 1.017.559 100 977.739 100

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Ukupna aktiva bila je najveća 2012. godine kada je iznosila 1.017.559 kuna. Dugotrajna

imovina bila je najveća 2010. godine kada je iznosila 46%, odnosno 436.876 kuna. U

svim prikazanim godinama najveći udio dugotrajne imovine otpada na materijalnu

imovinu (nekretnine, postrojenje i oprema). Kratkotrajna imovina bila je najveća 2012.

godine kada je iznosila 58%, odnosno 589.808 kuna. Najveći udio kratkotrajne imovine

čine potraživanja od kupaca i ostala potraživanja. Prosječno u četiri godine vrijednost

imovine iznosila je 985.828 kuna.

33

Tablica 8: Analiza imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

(u kn)

AKTIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

DUGOTRAJNA

IMOVINA

121.445.808 72 126.849.27

8

66 53.306.329 48 45.476.811 45

1. Materijalna

imovina

39.875.293 33 37.953.918 30 28.167.675 53 24.950.512 55

2. Nematerijalna

imovina

79.890.283 66 88.377.384 70 24.747.640 46 20.398.454 45

3. Udjeli u

ovisnim

društvima

174.313 0,1 194.313 0,1 - - - -

4. Dugotrajna

financijska

imovina

1.505.919 1 323.663 0,2 391.014 1 127.845 0,

2

KRATKOTRAJ

NA IMOVINA

47.488.573 28 59.810.335 31 57.519.443 52 55.740.507 55

1. Zalihe 17.222.610 36 28.807.670 48 20.787.967 36 13.390.511 24

2. Potraživanja 21.153.451 45 24.894.852 42 31.457.667 55 34.894.308 63

3. Kratkotrajna

financijska

imovina

7.727.112 16 5.446.714 9 4.297.244 7 5.763.328 10

4. Novac u banci i

blagajni

1.385.400 3 661.099 1 976.565 2 1.692.360 3

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

248.234 0,1 4.439.527 2 733.998 1 723.644 1

UKUPNO

AKTIVA

169.182.615 10

0

191.099.14

0

10

0

111.559.770 10

0

101.940.962 10

0

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Ukupna aktiva bila je najveća 2011. godine kada je iznosila 191.099.140 kuna. Također

je i dugotrajna imovina bila najveća 2010. godine kada je iznosila 72%, odnosno

121.445.808 kuna. U 2010. i 2011. godini veći dio dugotrajne imovine činila je

nematerijalna imovina, dok je 2012. i 2013. godine veći dio dugotrajne imovine činila

materijalna imovina. Kratkotrajna imovina bila je najveća 2013. godine kada je iznosila

55%, odnosno 55.740.507 kuna. Najveći dio kratkotrajne imovine čine potraživanja.

Prosječno u četiri godine vrijednost imovine iznosila je 143.445.621 kuna.

Analizom izvora imovine ispituje se struktura izvora koja se koristi za financiranje

poduzeća. Izvori imovine se dijele na trajne, kao što su kapital i rezerve, te na

privremene, kao što su kratkoročni i dugoročni krediti. Financijska stabilnost i

dugoročna solventnost poduzeća osim što ovisi o strukturi imovine, ovisi i o strukturi

izvora. U nastavku su prikazane tablice izvora imovine farmaceutskih poduzeća.

34

Tablica 9: Analiza izvora imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine (u kn)

PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

Kapital i

rezerve

4.229.885 89 3.059.626 38 3.744.698 47 4.113.525 53

Dugoročne obveze

7.541 0,16 2.788.846 34 2.795.166 35 2.830.296 36

Kratkoročne

obveze

541.432 11 2.301.284 28 1.465.737 18 889.082 11

UKUPNO

PASIVA

4.778.831 100 8.149.756 100 8.005.511 100 7.832.903 100

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Pasiva poduzeća Pliva d.o.o. sastoji se od kapitala i rezervi, te dugoročnih i

kratkoročnih obveza. Najveća stavka pasive su u svim godinama kapital i rezerve, koje

su najveće bile 2010. godine sa 89%. Dugoročne obveze povećavaju se iz godine u

godinu, najmanje su bile 2010. godine, dok su najveće bile 2013. godine kad su iznosile

36%. Kratkoročne obveze bile su najveće 2011. godine kada su iznosile 28% ili

2.301.284 kuna.

Tablica 10: Analiza izvora imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn)

PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

Kapital i

rezerve

202.106.280 35 262.436.684 37 315.335.685 38 387.613.592 41

Rezerviranja - - - - 917.341 0,1 1.012.986 0,1

Dugoročne obveze

219.018.339 38 217.186.461 30 285.175.751 34 320.665.943 34

Kratkoročne obveze

152.494.596 26 227.355.854 32 222.413.750 27 213.749.448 23

Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućeg razdoblja

4.261.360 1 9.428.681 1 8.997.065 1 16.589.945 2

UKUPNO

PASIVA

577.880.575 100 716.407.680 100 832.839.592 100 939.631.914 100

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Pasiva poduzeća Jadran-Galenski Laboratorij d.d. sastoji se od kapitala i rezervi,

rezerviranja, dugoročnih i kratkoročnih obveza te odgođenog plaćanja troškova i

prihoda budućega razdoblja. Ukupna pasiva bila je najveća 2013. godine kada je

iznosila 939.631.914 kuna. Dugoročne obveze bile su najveće 2010. godine kada su

iznosile 38%, odnosno 219.018.339 kuna, dok su kratkoročne obveze bile najveće u

2011. godini kada su iznosile 32%, odnosno 227.355.854 kuna.

35

Tablica 11: Analiza izvora imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine (u kn)

PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

Kapital i rezerve 487.146 51 577.908 58 658.909 65 652.146 67

Dugoročne obveze

180.291 19 143.677 14 61.643 6 7.076 1

Kratkoročne obveze

281.467 30 277.525 28 297.007 29 318.517 32

UKUPNO

PASIVA

948.904 100 999.110 100 1.017.559 100 977.739 100

Izvor: izrada studentice prema bilanci poduzeća

Pasiva poduzeća Belupo d.d. sastoji se od kapitala i rezervi, te dugoročnih i

kratkoročnih obveza. Ukupna pasiva bila je najveća 2012. godine kada je iznosila

1.017.559. kuna. Najveći udio u pasivi ima kapital i rezerve, koji se povećavaju iz

godine u godinu. Najveći udio kapitala i rezervi bio je 2013. godine kada je iznosio 67%

ili 652.146 kuna. Dugoročne obveze se smanjuju iz godine u godinu, najveće su bile

2010. godine kada su iznosile 19% ili 180.291 kuna, a najmanje 2013. godine kada su

iznosile 7.076 kuna. Kratkoročne obveze poduzeća bile su najveće u 2013. godini kada

su iznosile 32%, a najmanje 2011. godine kada su iznosile 28%.

Tablica 12: Analiza izvora imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn)

PASIVA 2010. % 2011. % 2012. % 2013. %

Kapital i

rezerve

57.382.252 34 61.276.155 32 (26.624.031) (24) (55.225.571) (54)

Rezerviranja - - - - - - 2.673.175 3

Dugoročne obveze

41.283.663 24 62.366.842 33 46.820.917 42 99.855.885 98

Kratkoročne obveze

69.393.830 41 66.293.565 35 89.236.690 80 48.891.654 48

Odgođeno plaćanje troškova i prihodi

budućeg razdoblja

1.122.870 1 1.162.578 1 2.126.194 2 5.745.819 6

UKUPNO

PASIVA

169.182.615 100 191.099.140 100 111.559.770 100 101.940.962 100

Izvor: izrada studentice prema podacima iz bilance poduzeća

Pasiva poduzeća Farmal d.d. sastoji se od kapitala irezervi, rezerviranja, dugoročnih i

kratkoročnih obveza te odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja.

Ukupna pasiva bila je najveća 2011. godine kada je iznosila 191.099.140 kuna.

Dugoročne obveze bile su najveće 2013. godine kada su iznosile 98% ili 99.855.885

36

kuna, a najmanje su bile 2010. godine kada su iznosile 24% ili 41.283.663 kuna.

Kratkoročne obveze bile su najveće 2012. godine kada su iznosile 80% ili 89.236.690

kuna, a najmanje su bile 2011. kada su iznosile 35% ili 66.293.565 kuna.

Na temelju prikazanih tablica imovine i izvora imovine vodećih farmaceutskih

poduzeća u Republici Hrvatskoj može se zaključiti da je vrijednost ukupne aktive i

ukupne pasive poduzeća Pliva d.o.o. najveća i u 2013. godini iznosila je 7.832.903

kuna. Drugo poduzeće po veličini ukupne aktive i pasive je Belupo d.d. čija je

vrijednost ukupne aktive i pasive u 2013. godini iznosila 977.739 tisuća kuna. Jadran –

Galenski Laboratorij d.d. je treće poduzeće po vrijednosti ukupne aktive i pasive, ali je

jedino poduzeće čija vrijednost ukupne aktive i pasive raste u svim promatranim

godinama. Najmanju vrijednost ukupne aktive i pasive od odabranih poduzeća ima

poduzeće Farmal d.d. čije je vrijednost u 2013. godini iznosila 101.940.962 kune.

Najveći dio u ukupnoj aktivi poduzeća Pliva d.o.o. čini dugotrajna imovina koja raste u

svim promatranim godinama, dok se kratkotrajna imovina smanjuje u svim

promatranim godinama. Kod ostalih poduzeća situacija je malo drugačija, u

promatranim godinama Jadran – Galenski Laboratorij d.d., Belupo d.d. i Farmal d.d. su

smanjivali dugotrajnu, a povećavali kratkotrajnu imovinu. U 2013. godini dugotrajna

imovina poduzeća JGL d.d. iznosila je 365.264.088 kuna, dok je kod Belupa d.d.

iznosila 417.254 tisuća kuna, a kod Farmala d.d. 45.476.811 kuna. Što se tiče

kratkotrajne imovine poduzeća, može se zaključiti kako je vrijednost kratkotrajne

imovine Plive d.o.o najveća iako se njezina vrijednost smanjivala u promatranim

godinama te je u 2013. godini iznosila 3.071.469 kuna. Vrijednost kratkotrajne imovine

JGL-a i poduzeća Belupo d.d. približno je jednaka, pa je tako vrijednost kratkotrajne

imovine JGL-a u 2013. godini iznosila je 566.670.098 kuna, dok je vrijednost

kratkotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. iznosila 560.485 tisuća kuna. Poduzeće

Farmal d.d. je u odnosu na ostala poduzeća imalo i najmanju vrijednost kratkotrajne

imovine koja je u 2013. godini iznosila 55.740.507 kuna.

Najveći dio pasive kod svih poduzeća čine kapital i rezerve. Kod poduzeća Pliva i

Farmal kapital i rezerve se smanjuju, dok se kod JGL-a i Belupa povećavaju u

promatranim godinama. Sva poduzeća osim Belupa imaju veće dugoročne obveze od

kratkoročnih obveza u 2013. godini. Također, Belupo i JGL imaju tendenciju smanjenja

37

dugoročnih obveza kroz sve promatrane godine dok kod Plive i Farmala dolazi do

povećanja dugoročnih obveza u odnosu na prethodne godine. Kapital i rezerve poduzeća

Pliva d.o.o. u 2013. godini iznosile su 4.113.525 tisuća kuna dok su kod poduzeća

Farmal d.d. u 2012. i 2013. godini bila negativnog predznaka, te su 2013. godine

iznosile -55.225.571 kuna. U 2013. godini kapital i rezerve poduzeća Jadran – Galenski

Laboratorij d.d. iznosile su 387.613.592 kuna, dok su kod poduzeća Belupo d.d. iznosile

652.146 tisuća kuna. Dugoročne obveze povećavaju se u promatranim godinama kod

poduzeća Pliva d.o.o. i Farmal d.d.. U 2013. godini dugoročne obveze Plive d.o.o.

iznosile su 2.830.296 tisuća kuna odnosno 36%, dok su dugoročne obveze Farmala d.d.

iznosile 99.855.885, odnosno 98%. Za razliku od Plive d.o.o. i Farmala d.d., dugoročne

obveze JGL-a d.d. i Belupa d.d. se smanjuju., pa su tako u 2013. godini dugoročne

obveze JGL-a iznosile 320.665.943 kuna ili 34%, dok su kod Belupa d.d. iznosile 7.076

tisuća kuna odnosno 1%. Kratkoročne obveze se povećavaju u svim promatranim

godinama kod poduzeća Belupo d.d. i Farmald.d., dok se kod poduzeća Pliva d.o.o

smanjuju, a kod poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. variraju. U 2013. godini

kratkoročne obveze poduzeća Pliva d.o.o. iznosile su 889.082 tisuća kuna ili 11%, a kod

poduzeća JGL d.d. iznosile su 213.749.448 kuna, odnosno 23%. Kratkoročne obveze

poduzeća Belupo d.d. iznosile su 318.517 tisuća kuna ili 32%, dok su kod poduzeća

Farmal d.d. iznosile 48.891.654 kuna, odnosno 48%.

38

5. OCJENA POSLOVANJA PODUZEĆA FARMACEUTSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza pomoću pokazatelja samo je jedan od instrumenata pomoću kojih se ocjenjuje

financijska situacija nekog poduzeća.Najčešće se koriste podaci iskazan u financijskim

izvještajima koji predstavljaju prvu fazu financijske analize. Važno je istaknuti da

korisnost i upotrebljivost financijskih pokazatelja ovisi o točnosti podataka iskazanih u

financijskim izvještajima. Za analizu poslovanja poduzeća farmaceutske industrije

koriste se financijski pokazatelji. Osnovne financijske pokazatelje koji će se koristiti

kod ocjene poslovanja vodećih poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj

podijeliti ćemo na tri grupe pokazatelja. Prva grupa pokazatelja su pokazatelji koji

proizlaze iz horizontalne i vertikalne usklađenosti sredstava i izvora (likvidnost,

solventnost, stabilnost, zaduženost). Drugu grupu pokazatelja čine pokazatelji

uspješnosti (efikasnosti i efektivnosti) te treću grupu pokazatelja čine ostali

kvantitativni i kvalitativni pokazatelji.

I Pokazatelji koji proizlaze i horizontalne i vertikalne usklađenosti sredstava i izvora (likvidnost, solventnost, stabilnost, zaduženost)

Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost (eng. solvency, liquidity, njem. Zahlungsfähigkeit, Liquidität) je svojstvo

imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za

pokriće preuzetih obveza (Šarlija, 2008., str. 106). Pokazatelji likvidnosti koriste se za

procjenu sposobnosti poduzeća da podmiri kratkoročne obveze. Najčešće se koriste dva

pokazatelja likvidnosti, a to su pokazatelj tekuće i pokazatelj ubrzane likvidnosti.

Pokazatelj tekuće likvidnosti mjeri veličinu kratkotrajne imovine kojom se moraju

pokriti kratkoročne obveze. U slučaju da je koeficijent tekuće likvidnosti manji od 1,5

dolazi do mogućnosti da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih

obveza.

39

Tablica 13: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o.

OPIS 2010. 2011. 2012 2013.

Kratkotrajna

imovina

2.191.461 4.469.266 3.627.815 3.071.469

Kratkoročne obveze

541.432 2.301.284 1.465.737 889.082

Koeficijent

tekuće likvidnosti 4,05 1,94 2,48 3,45

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.

Uočava se daje poduzeće Pliva d.o.o. likvidno u svim promatranim godinama kada je

raspon likvidnosti bio od približno 2 do preko 4.Veća kratkotrajna imovina za preko 2,5

puta u odnosu na kratkoročne obveze ukazuje na povećanulikvidnost, no treba uzeti u

obzir da su to podaci po stanju na 31. prosinca. Likvidnost je bolje pratiti dinamički jer

podatak na određeni dan može biti kratkotrajan i promjenjiv te ga zato treba promatrati

u duljem vremenskom razdoblju, zbrajajući pojedina stanja kako bi se dobila realnija

slika o stvarnom stanju (Vitezić, Popović, 2009., str. 432)

Tablica 14: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d.

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Kratkotrajna

imovina

353.410.662 449.025.587 512.085.845 566.670.098

Kratkoročne obveze

152.494.596 227.355.854 222.413.750 213.749.448

Koeficijent

tekuće likvidnosti

2,32 1,97 2,30 2,65

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

Poduzeće Jadran-Galenski Laboratorij d.d. je u granicama optimalne likvidnosti u svim

promatranim godinama. Najveći koeficijent likvidnosti bio je 2013. godine kada je

iznosio 2,65, a najmanji 2011. godine kada je iznosio 1,97.

40

Tablica 15: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Belupo d.d.

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Kratkotrajna

imovina

512.028 561.695 589.808 560.485

Kratkoročne obveze

281.467 277.525 297.007 318.517

Koeficijent

tekuće likvidnosti

1,82 2,02 1,99 1,76

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Poduzeće Belupo d.d. je likvidno u svim promatranim godinama. Najveći koeficijent

likvidnosti bio je u 2011. godini kada je iznosio 2,02, a najmanji 2013. godine kada je

iznosio 1,76.

Tablica 16: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Farmal d.d.

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Kratkotrajna

imovina

47.488.573 59.810.335 57.519.443 55.740.507

Kratkoročne obveze

69.393.830 66.293.565 89.263.690 48.891.654

Koeficijent

tekuće likvidnosti

0,68 0,90 0,64 1,14

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Poduzeće Farmal d.d. je u svim promatranim godinama nelikvidno. Koeficijent tekuće

likvidnosti ne prelazi 1,5. U svim promatranim godinama osim 2013. godine

kratkotrajna imovina poduzeća je manja u odnosu na kratkoročne obveze.

Sva poduzeća osim Farmala su u granicama optimalne likvidnosti s tim da su poduzeće

Pliva i Jadran – Galenski Laboratorij hiperlikvidna.

Pokazatelj ubrzane likvidnosti ukazuje na mogućnost podmirenja kratkoročnih obveza

upotrebom najlikvidnije imovine. Iz svog izračuna izuzima zalihe. Dakle, kratkotrajna

sredstva umanjena za zalihe (novac i novčani ekvivalenti, potraživanja i ostala

kratkoročna sredstva) podijeljena s kratkoročnim obvezama predstavljaju pokazatelj

brze likvidnosti (Vitezić, Popović, 2009., str. 430). Pokazatelj ubrzane likvidnosti

trebao bi iznositi 1 ili više od 1.

41

Najveći dio zaliha kod promatranih poduzeća otpada na sirovine i materijal i gotove

proizvode, a čini ih i trgovačka roba i nedovršena proizvodnja.

Tablica 17: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o.

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Novac+Utrživi vrijed. papiri+

potraživanja

1.590.588.000 3.591.954.000 2.654.489.000 2.154.047.000

Kratkoročne obveze

541.432.000 2.301.284.000 1.465.737.000 889.082.000

Koeficijent

ubrzane

likvidnosti

2,94 1,56 1,81 2,42

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.

U svim promatranim godinama poduzeće Pliva d.o.o. je likvidno, te koeficijenti

ubrzane likvidnosti iznose više od 1.

Tablica 18: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d..

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Novac+Utrživi vrijed. papiri+

potraživanja

299.058.873 324.307.494 369.012.540 416.643.262

Kratkoročne obveze

152.494.596 227.355.854 222.413.750 213.749.448

Koeficijent

ubrzane

likvidnosti

1,96 1,43 1,66 1,95

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

Poduzeće Jadran-Galenski Laboratorij d.d. je likvidno u svim promatranim godinama.

Koeficijenti ubrzane likvidnosti su veći od 1.

42

Tablica 19: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Belupo d.d.

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Novac+Utrživi vrijed. papiri+

potraživanja

396.153 448.207 472.680 458.206

Kratkoročne obveze

281.467 277.525 297.007 318.517

Koeficijent

ubrzane

likvidnosti

1,41 1,62 1,59 1,44

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Poduzeće Belupo d.d. je u svim promatranim godinama likvidno. Koeficijenti ubrzane

likvidnosti su u svim godinama veći od 1.

Tablica 20: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Farmal d.d.

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Novac+Utrživi vrijed. papiri+

potraživanja

30.265.963 31.002.665 36.731.476 42.349.996

Kratkoročne obveze

69.393.830 66.293.565 89.236.690 48.891.654

Koeficijent

ubrzane

likvidnosti

0,43 0,47 0,41 0,87

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Poduzeće Farmal d.d. nije likvidno u promatranim godinama. Koeficijenti ubrzane likvidnosti su mu manji od 1.

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti odnosno pokazatelji odnosno pokazatelji financiranja

dugoročnim sredstvima (vlastitim kapitalom i kreditima) objašnjavaju financijsku

strukturu i mjere dugoročni rizik koji proizlazi iz takve strukture (Vitezić, Popović,

2009., str 438.). Koristi se za procjenu financijskog rizika poduzeća. U nastavku su

prikazani pokazatelj zaduženosti, odnos duga i glavnice i faktor zaduženosti.

43

Pokazatelj zaduženosti pokazuje koliko poduzeće koristi zaduživanje kao oblik

financiranja, odnosno koliki udio sredstava su osigurali kreditori. Financijski rizik je

veći, ako je veći odnos duga i glavnice, a niži je kada je manji odnos duga i glavnice.

Koeficijent zaduženosti trebao bi biti 0,5 ili manje.

Tablica 21: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

548.973 5.090.130 4.260.903 3.719.378

Ukupna

imovina

4.778.831 8.149.756 8.005.511 7.832.903

Koeficijent

zaduženosti

0,11 0,62 0,53 0,47

Izvori: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013., Pliva d.o.o.

Koeficijent zaduženosti 2010. godine iznosio je 0,11, dok je 2011. godine porastao na

0,62, što nam pokazuje malo višu zaduženost nego što bi trebala biti, odnosno pokazuje

nam da je 62% imovine financirano tuđim kapitalom. U kasnijim godinama zaduženost

se smanjuje zbog otplate kredita pa je tako 2012. godine iznosio 0,53, dok je 2013.

iznosio 0,47.

Tablica 22: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

371.512.935 444.542.315 507.589.501 534.415.391

Ukupna

imovina

577.880.575 716.407.680 832.839.592 939.631.914

Koeficijent

zaduženosti

0,64 0,62 0,61 0,57

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

44

Najviši koeficijent zaduženosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. bio je 2010.

godine kada je iznosio 0,64, odnosno kada je 64% imovine bilo financirano iz tuđeg

kapitala, dok je najmanji bio 2013. kada je iznosio 0,57 zbog povećanja imovine

ulaganjem u novi proizvodni pogon Svilno 2 (Pharma valley).

Tablica 23: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

461.758 421.202 358.650 325.593

Ukupna

imovina

948.904 999.110 1.017.559 977.739

Koeficijent

zaduženosti

0,48 0,42 0,35 0,33

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godine, Belupo d.d.

Koeficijent poduzeća Belupo d.d. je u svim godinama niži od 0,5. Najveći koeficijent

zaduženosti bio je 2010. godine kada je iznosio 0,48, odnosno 48% imovine financirano

je tuđim kapitalom. Najniži koeficijent zaduženosti bio je 2013. godine kada je 33%

imovine bilo financirano tuđim kapitalom.

Tablica 24: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne obveze 110.677.493 128.660.407 136.057.607 148.747.539

Ukupna

imovina

169.182.615 191.099.140 111.559.770 101.940.962

Koeficijent

zaduženosti

0,65 0,67 1,22 1,46

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Koeficijent zaduženosti poduzeća Farmal d.d. je u svim godinama visok te se iz godinu

u godinu povećava. Najveći koeficijent zaduženosti bio je 2013. godine i iznosio je

1,46, odnosno 146% imovine poduzeća bilo je financirano tuđim kapitalom. Može se

zaključiti kako je poslovanje poduzeća rizično, te mora plaćati velike troškove kamata.

45

Odnos duga i glavnice predstavlja odnos između ukupnih zaduženja poduzeća

(dugoročnih i kratkoročnih) i kapitala i rezervi (glavnice) (Vitezić , Popović, 2009.,

str.439). Gornja granica odnosa duga i glavnice je najčešće 2:1, s udjelom dugoročnog

duga ne većim od jedne trećine (Šarlija 2008., str. 109.). U slučaju visoke vrijednosti

ovog pokazatelja velika je mogućnost poteškoća pri vraćanju posuđenih sredstava i

plaćanju kamata. U nastavku su prikazane tablice s izračunatim odnosom duga i

glavnice pojedinih poduzeća kroz godine.

Tablica 25: Odnos duga i glavnice poduzeća Pliva d.o.o u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

548.973 5.090.130 4.260.903 3.719.378

Glavnica 4.229.885 3.680.490 4.377.696 4.761.434

Odnos duga i

glavnice

0,13 1,38 0,97 0,78

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.

Značajno su porasle obaveze i to za preko 9 puta u 2011. godini u odnosu na 2010.

godinu uz istovremeno smanjenje glavnice zbog dugoročnih obveza odnosno zaduženja

na koja se obračunavaju kamate. Poduzeće je prezaduženo te je glavnica nedostatna za

podmirenje obveza.

Tablica 26: Odnos duga i glavnice poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

371.512.935 444.542.315 507.589.501 534.415.391

Glavnica 202.106.280 262.878.873 315.335.685 387.613.592

Odnos duga i

glavnice

1,84 1,69 1,61 1,38

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

46

Odnos duga i glavnice je kod poduzeća Jadran-Galenski Laboratorij d.d. prevelik u

svim promatranim godinama. Najveći je bio 2010. godine kada je iznosio 1,84, a u

ostalim promatranim godinama pada, ali nedovoljno. 2013. godine iznosio je 1,38.

Glavnica se povećavala za zadržanu dobit u svim promatranim godinama. Može se

zaključiti kako je poduzeće prezaduženo i kako nema dovoljno kapitala i rezervi za

podmirenje obvezameđutim treba naglasiti kako je poduzeće investiralo u izgradnju

novog proizvodnog pogona Pharma valley.

Tablica 27: Odnos duga i glavnice poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

461.758 421.202 358.650 325.593

Glavnica 487.146 577.908 658.909 652.146

Odnos duga i

glavnice

0,95 0,72 0,54 0,50

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Odnos duga i glavnice poduzeća Belupo d.d. je visok. Najveći odnos duga i glavnice bio

je 2010. godine i iznosi je 0,9, a zatim se u idućim godinama smanjuje pa je tako 2013.

godine iznosio 0,50. Poduzeće je i dalje dosta zaduženo te nema dovoljno sredstava za

podmirenje obveza.

Tablica 28: Odnos duga i glavnice poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne

obveze

110.677.493 128.660.407 136.057.607 148.747.539

Glavnica 57.382.252 61.276.155 (55.225.571) (26.624.031)

Odnos duga i

glavnice

1,93 2,10 -2,46 -5,59

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

47

Poduzeće Farmal d.d. u svim promatranim godinama ima značajno veći dug u odnosu

na glavnicu. U 2013. godini koeficijent financiranja bio je najveći i iznosi je 2,41.

Poduzeće nema dovoljno sredstava za vraćanje obveza.

Faktor zaduženosti pokazuje koliko bi poduzeću trebalo godina da podmiri svoje

ukupne obveze. Manji faktor zaduženosti znači veću sigurnost i obrnuto. Za ovaj

pokazatelj prihvatljiva je mjera od 5 godina, što bi značilo ako poduzeće može podmiriti

svoje obveze iz rezultata unutar pet godina da nije prezaduženo i da je solventno.

Tablica 29: Faktor zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne obveze 548.973 5.090.130 4.260.903 3.719.378

Neto

dobit+amortizacija

705.906 537.316 790.379 470.853

Faktor

zaduženosti

0,78 9,47 5,39 7,90

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.

Faktor zaduženosti kod poduzeća Pliva d.o.o povećavao se od 2010. do 2013. godine.

Najveći faktor zaduženosti bio je 2011. godine kada je iznosio 9,47. U 2013. godini

iznosio je 7,90, što znači da im je potrebno oko 7 godina i 7,5 mjeseci da podmire svoje

ukupne obveze. Poduzeće Pliva d.o.o. izlazi iz okvira prihvatljivosti mjere u 2013.

godini.

Tablica 30: Faktor zaduženosti poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju

od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne obveze 371.512.935 444.542.315 507.589.501 534.415.391

Neto

dobit+amortizacija

49.759.934 81.773.839 90.014.866 95.590.156

Faktor

zaduženosti

7,47 5,44 5,64 5,60

Izvor: Godišnji financijski izvještaj za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

48

Faktor zaduženosti poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. opada, najveći

koeficijent bio je 2010. godine kada je iznosio 7,47.U 2013. godini koeficijent

zaduženosti iznosio je 5,60, odnosno poduzeću je potrebno 5 godina i 5 mjeseci da

podmire ukupne obveze. Poduzeće JGL d.d. izlazi iz okvira prihvatljivosti mjere u svim

promatranim godinama.

Tablica 31: Faktor zaduženosti poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne obveze 461.758 421.202 358.650 325.593

Neto

dobit+amortizacija

84.969 123.750 115.053 125.827

Faktor

zaduženosti

5,43 3,40 3,12 2,59

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Faktor zaduženosti poduzeća Belupo d.d. opada iz godine u godinu. Najveći je bio

2010. godine kada je iznosio 5,43. U 2013. godini faktor zaduženosti iznosio je 2,59, što

znači da poduzeću treba oko2 godine i 5 mjeseci da podmiri ukupne obveze. Poduzeće

Belupo je s faktorom zaduženosti od 2,59 unutar prihvatljive mjere u 2013. godini.

Tablica 32: Faktor zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupne obveze 110.677.493 128.660.407 136.057.607 148.747.539

Neto

dobit+amortizacija

8.377.208 11.826.115 (7.177.123) (23.948.623)

Faktor

zaduženosti

13,21 10,88 -18.96 -6,21

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. I 2013.g, Farmal d.d.

49

Faktor zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u svim promatranim godinama ne ulazi u

okvir prihvatljivosti mjere od 5 godina. U 2013. godini faktor zaduženosti iznosio je -

6,21.

Izračunom pokazatelja likvidnosti možemo utvrditi kako je prema svim pokazateljima

najlošije poduzeće Farmal d.d. iz čega zaključujemo da je poduzeće u promatranom

razdoblju imalo velike poteškoće u poslovanju. Što se tiče zaduženosti, malo više su bili

zaduženi poduzeća Pliva d.o.o. i Jadran – Galenski Laboratorij d.d., zbog značajne

investicije u pogons tim da su ga oba poduzeća u 2013. godini smanjila. Koeficijent

zaduženosti poduzeća Belupo d.d. je u svim promatranim godinama niži od 0,5 te i dalje

ima tendenciju smanjena, dok je koeficijent zaduženosti Farmala d.d. u svim

promatranim godinama viši od preporučenog. Odnos duga i kapitala kod svih poduzeća

je dosta velik, što znači da su sva poduzeća dosta zadužena, odnosno nemaju dovoljno

kapitala i rezervi za vraćanje obveza, međutim kod svih se primijeti smanjenje

zaduženosti u 2013. godini. Prema faktoru zaduženosti u 2013. godini najmanji faktor

zaduženosti imalo je poduzeće Belupo d.d., a iznosio je 2,59 , što znači da poduzeću

trebaju 2 godine i 4,9 mjeseci da podmiri sve obveze. Ostala poduzeća izlaze iz

prihvatljivih okvira faktora zaduženosti, s tim da Pliva d.o.o. i Farmal d.d. ima

tendenciju povećanja faktora zaduženosti, pa su im tako u 2013. godini najveći faktori

zaduženosti, dok se kod JGL-a vidi smanjenje faktora zaduženosti u 2013.godini u

odnosnu na prethodne.

II Pokazatelji uspješnosti (efikasnosti i efektivnosti)

U pokazatelje efikasnosti poduzeća spadaju pokazatelji proizvodnosti, ekonomičnosti,

učinkovitosti imovine (koeficijenti obrtaja)i rentabilnosti (profitabilnosti) koji će biti

objašnjeni i prikazani na primjeru odabranih vodećih poduzeća farmaceutske industrije

u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013.godine.

Pokazatelji proizvodnosti

Proizvodnost definiramo kao odnos količine učinaka i bilo kojeg elementa koji sudjeluje

u procesu proizvodnje, a može se mjeriti vrijednosno izraženo veličinom ukupnog

50

prihoda po zaposlenom ili veličinom dobiti po zaposlenom. Količinska proizvodnost se

izražava kroz količinu realiziranih proizvoda ili usluga u odnosu na broj radnika ili

prosječan broj sati rada.

Proizvodnost rada je jedno od mjerila uspješnosti poslovanja koje predočuje

učinkovitost rada izraženu odnosom između količine učinaka i količine ljudskog rada

upotrijebljenog za njeno ostvarenje.

Tablica 33: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do

2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod

(u kn)

2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742

Broj zaposlenih 1.861 1.696 1.824 1.931

Vrijednosna

efikasnost rada

1502.91 1627.63 1819.77 1633.22

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.

Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Pliva d.o.o. se povećava kroz sve promatrane

godine.

Tablica 34: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod

(u kn)

450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980

Broj zaposlenih 480 524 602 660

Vrijednosna

efikasnost rada

939.49 987.71 1027.47 1037.69

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d

Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. se povećava u

promatranim godinama.

51

Tablica 35: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do

2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod

(u kn)

572.696 636.382 636.822 651.482

Broj zaposlenih 1.053 1.079 1.064 1.080

Vrijednosna

efikasnost rada

543.87 589.79 598.52 603.22

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Belupo d.d. raste kroz sve promatrane godine.

Tablica 36: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod

(u kn)

101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972

Broj zaposlenih 129 106 127 98

Vrijednosna

efikasnost rada

787.54 1145.32 861.96 709.81

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Farmal d.d. povećava se u promatranim

godinama.

Vrijednosna efikasnost svih poduzeća povećava se kroz sve promatrane godine zbog

rasta prihoda i zaposlenika.

52

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda (Žager i suradnici, 2008., str. 252.) Ako je koeficijent

ekonomičnosti jednak 1, odnosno ako su ukupni prihodi jednaki ukupnim rashodima

poslovanje je ekonomično. Ako su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda, odnosno

ako je koeficijent veći od 1, poslovanje je ekonomično i ako su ukupni rashodi veći od

ukupnih prihoda, odnosno ako je koeficijent manji od 1, poslovanje je neekonomično. U

nastavku se daje prikaz pokazatelja ekonomičnosti odabranih poduzeća u razdoblju od

2010. do 2013. godine.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja ukazuje na uspjeh poslovanja cijelog poduzeća. U

omjer se stavljaju ukupni prihodi i ukupni rashodi. Ekonomičnost ukupnog poslovanja

pokazuje koliko se prihoda ostvari po jednoj jedinici rashoda. Poželjno je da vrijednost

pokazatelja bude veća od 1 jer što je pokazatelj veći, poduzeće je u boljoj situaciji.

Tablica 37: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742

Ukupni rashodi 2.127.274 2.368.075 2.758.137 2.909.037

Koeficijent

ekonomičnosti

1,31 1,17 1,2 1,08

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o

Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Pliva d.o.o. u svim promatranim godinama veći je

od 1, što znači da su u svim godinama ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda.

Zaključujemo kako poduzeće posluje ekonomično i ostvaruje zaradu (bruto dobit).

53

Tablica 38: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij

d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980

Ukupni rashodi 411.763.075 447.771.913 548.788.548 617.623.412

Koeficijent

ekonomičnosti

1,10 1,16 1,13 1,11

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. u svim

promatranim godinama je veći od 1 što znači da su u svim godinama ukupni prihodi

veći od ukupnih rashoda. Možemo zaključiti kako poduzeće posluje ekonomično.

Tablica 39: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 572.696 636.382 636.822 651.482

Ukupni rashodi 503.796 520.238 543.409 551.546

Koeficijent

ekonomičnosti

1,14 1,22 1,17 1,18

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Belupo d.d. u svim promatranim godinama veći je

od 1, što znači da su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda. Poduzeće posluje

ekonomično.

Tablica 40: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972

Ukupni rashodi 98.745.912 116.004.994 121.529.913 98.168.769

Koeficijent

ekonomičnosti

1,03 1,05 0,90 0,71

Izvor. Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

54

Koeficijent ekonomičnosti poduzeća Farmal d.d. je u 2010. i 2011. godini veći od 1, što

znači da je poduzeće ostvarivalo dobit iz redovitih djelatnosti, međutim u 2012. i 2013.

godini koeficijent ekonomičnosti manji je od 1, što znači da su ukupni rashodi veći od

ukupnih prihoda. Možemo zaključiti kako poduzeće u zadnje dvije promatrane godine

nije poslovalo ekonomično.

Pokazatelji učinkovitosti imovine (koeficijenti obrtaja)

Pokazatelji učinkovitosti imovine mjere koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje

resurse odnosno kojom brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu. Najčešće se

izražavaju koeficijentom obrtaja kojim se mjeri brzina obrtaja pojedinih i ukupnih

obrtnih sredstava (Vitezić, Popović, 2009., str. 420.). U nastavku se daje prikaz

pokazatelja učinkovitosti odabranih poduzeća u razdoblju od 2010. do 2013. godine.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje odnos između ukupnih prihoda i ukupne

imovine, odnosno koliko se puta u jednoj godini imovina pretvori u prihode. Osim toga,

pokazuje intenzitet uporabe ukupnog kapitala za financiranje imovine. Imovina se

uvijek izražava u prosječnim veličinama jer su prihod, količina i financijski rezultat

dinamičke (kumulativne) veličine.

Tablica 41: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupni prihod 2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742

Ukupna imovina 4.778.831 8.149.756 8.005.511 7.832.903

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine

0,59 0,34 0,41 0,40

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o

Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Pliva d.o.o. bio je najveći 2010. godine

kada je iznosio 0,59. U 2013. godini koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosio je 0,40,

što znači da je na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 40 lipa prihoda.

55

Tablica 42: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij

d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupni prihod 450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980

Ukupna imovina 577.880.575 716.407.608 832.839.592 939.631.914

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine

0,78 0,72 0,74 0,73

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

U 2013. godini koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosio je 0,73, što znači da je na 1

kunu angažirane imovine poduzeće ostvarilo 73 lipe prihoda na tržištu.

Tablica 43: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupni prihod 572.696 636.382 636.822 651.482

Ukupna imovina 948.904 999.110 1.017.559 977.739

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine

0,60 0,64 0,63 0,67

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća u 2013. godini iznosio je 0,67, što znači

da je na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 67 lipa prihoda na tržištu.

Tablica 44: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od

2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupni prihod 101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972

Ukupna imovina 169.182.615 191.099.140 111.559.770 101.940.962

Koeficijent obrtaja

ukupne imovine

0,60 0,64 0,98 0,68

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Farmal d.d. u 2013. godini iznosio je 0,68

što znači daje na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 68 lipa prihoda na tržištu.

56

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine govori nam koliko poduzeće uspješno koristi

dugotrajnu imovinu kako bi stvorio prihode. Poželjno je da vrijednost pokazatelja bude

veća jer to znači da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda. Dugotrajnu imovinu

kod promatranih poduzeća čini materijalna imovina, nematerijalna imovina,

potraživanja i financijska imovina.

Tablica 45: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 2.796.920 2.760.461 3.319.278 3.153.742

Dugotrajna

imovina

2.587.370 3.680.490 4.377.696 4.761.434

Koeficijent obrtaja

dugotrajne imovine

1,08 0,75 0,76 0,66

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godina, Pliva d.o.o.

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Pliva d.o.o smanjuje se iz godine u

godinu. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je 2010. godine kad je iznosi

1,08, a najmanji je bio 2013. godine kada je iznosio 0,66, što znači da je na 1 kunu

angažirane dugotrajne imovine ostvareno 66 lipa prihoda na tržištu.

Tablica 46: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Jadran - Galenski

Laboratorij d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 450.955.301 517.558.377 618.537.673 684.877.980

Dugotrajna

imovina

217.762.590 262.878.873 314.735.475 365.264.088

Koeficijent obrtaja

dugotrajne imovine

2,07 1,97 1,97 1,88

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. I 2013. godina, JGL d.d.

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d.

smanjuje se iz godine u godinu. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je

2010. godine kada je iznosio 2,07. Najmanji koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio

57

je 2013. godine kada je iznosio 1,88, što znači da je na 1 kunu angažirane dugotrajne

imovine ostvareno 1,9 kuna prihoda na tržištu.

Tablica 47: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 572.696 636.382 636.822 651.482

Dugotrajna

imovina

436.876 437.415

427.751 417.254

Koeficijent obrtaja

dugotrajne imovine

1,31

1,45 1,49 1,56

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. povećava se u

promatranim godinama. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je 2013.

godine kada je iznosio 1,56, što znači da na 1 kunu angažirane dugotrajne imovine

ostvareno 1,56 kuna prihoda na tržištu.

Tablica 48: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od

2010. do 2013. godine (u kn)

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan prihod 101.592.732 121.404.207 109.468.967 69.560.972

Dugotrajna

imovina

121.445.808 126.849.278 53.306.329 45.476.811

Koeficijent obrtaja

dugotrajne imovine

0,84 0,96 2,05 1,53

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeće Farmal povećava se u promatranim

godinama. Najveći koeficijent obrtaja dugotrajne imovine bio je 2012. godine kada je

iznosio 2,05, što znači da je na 1 kunu angažirane imovine ostvareno 1,53 kuna prihoda

na tržištu.

58

Pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti)

Pokazateljima rentabilnosti mjeri se uspjeh ostvarivanja zarada poduzeća, odnosno

mjeri se povrat koji je poduzeće ostvarilo tijekom nekog razdoblja. Promatrano sa

sveukupnoga aspekta poslovanja poduzeća pokazatelji rentabilnosti imaju ulogu ocjene

provedbe postavljene strategije poduzeća (Ježovita, Žager, 2014., str. 3). U nastavku se

daje prikaz izračuna pokazatelja rentabilnosti (profitabilnosti) odabranih poduzeća za

razdoblje od 2010. do 2013. godine.

Marža poslovanja pokazuje koliko prihoda ostaje poduzeću nakon pokrića troškova

osnovne djelatnosti za pokriće kamata i ostvarenje dobiti.

Neto prodaja je ukupna (bruto) prodaja umanjena za iznos odobrenih popusta i iznose za

vraćenu robu.

Tablica 49: Marža poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine

Opis 2010. 2011. 2012. 2013.

Bruto dobit 669.646 122.386 561.141 244.705

Neto prodaja 2.712.172 2.611.008 3.130.224 3.069.327

Marža

poslovanja (%)

25 5 18 8

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o.

Marža poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u 2013. godini iznosila je 7,97%, što znači da

poduzeću nakon pokrića troškova osnovne djelatnosti ostaje 8% prihoda za pokriće

troškova poreza i ostvarenje dobiti.

59

Tablica 50: Marža poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju

od 2010. do 2013. godine

Opis 2010. 2011. 2012. 2013.

Bruto dobit 39.192.226 69.786.464 69.749.125 67.254.568

Neto prodaja 439.870.942 508.156.235 597.968.459 663.354.058

Marža

poslovanja (%)

9 14 12 10

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

Ostvarena marža poslovanja poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. u 2013. godini

iznosila je 10% što znači da poduzeću nakon pokrića troškova osnovne djelatnosti

ostaje 10% prihoda.

Tablica 51: Marža poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

Opis 2010. 2011. 2012. 2013.

Bruto dobit 68.900 116.144 93.413 99.936

Neto prodaja 571.494 608.630 631.624 648.325

Marža

poslovanja (%)

12 19 15 15

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Marža poslovanja poduzeća Belupo d.d. bila je najveća 2011. godine kada je iznosila

19%. U 2013. godini marža poslovanja iznosila je 15% što znači da poduzeću nakon

pokrića troškova osnovne djelatnosti ostaje 15% prihoda za pokriće troškova poreza i

ostvarenje dobitka.

60

Tablica 52: Marža poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

Opis 2010. 2011. 2012. 2013.

Bruto dobit 2.846.820 5.399.213 -11.683.946 -28.607.797

Neto prodaja 96.389.245 109.160.943 108.914.375 68.832.509

Marža

poslovanja (%)

3 5 - -

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Ostvarena marža poslovanja poduzeća Farmal d.d. u 2012. i 2013. godini je negativna

što upućuje na nerentabilno poslovanje poduzeća odnosno ostvareni gubitak iznad

visine kapitala.

Rentabilnost imovine je pokazatelj učinkovitosti angažiranja imovine uspješnosti

korištenja imovine u stvaranju dobiti. Rentabilnost imovine govori koliko dobiti profita

je poduzeće sposobno stvoriti s jednom jedinicom angažirane imovine.

Tablica 53: Rentabilnost imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 555.020 417.666 676.684 362.588

Ukupna

imovina

4.778.831 8.149.756 8.005.511 7.832.903

ROA 0,12 0,05 0,08 0,05

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o

Pokazatelj rentabilnosti imovine poduzeća Pliva d.o.o je najveći u 2010. godini. U 2011.

i 2013. godini pokazatelj rentabilnosti imovine je 0,05, što znači da je stopa povrata na

ukupnu imovinu koju poduzeće posjeduje 5%.

61

Tablica 54: Rentabilnost imovine poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 36.062.104 64.239.283 67.930.200 71.834.786

Ukupna

imovina

577.890.575 716.407.680 832.839.592 939.631.914

ROA 0,06 0,09 0,08 0,08

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

Najveći pokazatelj rentabilnosti imovine poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d. je

bio u 2011. godini kada je iznosio 0,09. U 2012. i 2013. godini pokazatelj rentabilnosti

imovine je 0,08, što znači da je stopa povrata na ukupnu imovinu koju poduzeće

posjeduje 8%.

Tablica 55: Rentabilnost imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 53.378 90.762 81.001 93.237

Ukupna

imovina

948.904 999.110 1.017.559 977.739

ROA 0,06 0,09 0,08 0,10

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Pokazatelji rentabilnosti poduzeća Belupo d.d. rastu u svim promatranim godinama.

Najveći pokazatelj rentabilnosti imovine je bio u 2013. godini kada je iznosio 0,10, što

znači da je stopa povrata na ukupnu imovinu koju poduzeće posjeduje 10%.

Tablica 56: Rentabilnost imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 1.486.553 3.969.818 (11.677.699) (28.601.540)

Ukupna

imovina

169.182.615 191.099.140 111.559.770 101.940.962

ROA 0,008 0,02 - -

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010.,2011.,2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

62

Pokazatelj rentabilnosti imovine poduzeća Farmal d.d. pada iz godine u godinu. Najveći

pokazatelj rentabilnosti bio je u 2011. godini kada je iznosi 0,02 dok je u 2012. i 2013.

godini poduzeće ostvarivalo gubitke.

Rentabilnost kapitala mjeri sposobnost poduzeća da ostvari povrat na vlastiti uloženi

kapital. Pokazuje sposobnost poduzeća da ostvaruje svoj temeljni cilj koji se očituje

kroz stvaranje dodane vrijednosti za vlasnike. Što je pokazatelj rentabilnosti kapitala

veći to znači da će vlasnici kapitala ostvariti povrat uloženih sredstava u kraćem

vremenu.

Tablica 57: Rentabilnost kapitala poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 555.020 417.666 676.684 362.588

Ukupni

kapital

4.229.885 3.059.626 3.744.608 4.113.525

ROE 0,13 0,14 0,18 0,09

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Pliva d.o.o

Prisutno je smanjenje i dobiti i vlastitog kapitala u 2013. godini u odnosu na 2010.

godinu. Najveći povrat na uloženi kapitala od 18% je poduzeće ostvarilo u 2012. godini

jer je te godine i dobit poduzeća bila najveća. Najniži pokazatelj rentabilnost kapitala

bio je 2013. godine kada je poduzeće ostvarilo najnižu dobiti ako se vrijednost kapitala

povećala.

Tablica 58: Rentabilnost kapitala poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 36.062.104 64.239.283 67.930.200 71.834.786

Ukupni

kapital

202.106.280 262.436.684 315.335.685 387.618.592

ROE 0,18 0,24 0,22 0,18

Izvor : Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, JGL d.d.

63

Najveći pokazatelj rentabilnosti kapitala poduzeća Jadran – Galenski Laboratorij d.d.

bio je 2011. godine kada je iznosio 0,24. Najniži pokazatelj rentabilnosti kapitala bio je

2013. godine kada je iznosio 0,18.

Tablica 59: Rentabilnost kapitala poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 53.378 90.762 81.001 93.237

Ukupni

kapital

487.146 577.908 658.909 652.146

ROE 0,11 0,16 0,12 0,14

Izvor:Godišnji financijski izvještaji za 2010. 2011., 2012. i 2013. godinu, Belupo d.d.

Najveći pokazatelj rentabilnosti kapitala poduzeća Belupo d.d. bio je u 2011. godini

kada je iznosio 0,16, dok je najniži pokazatelj rentabilnosti kapitala bio je 2010. godine

kad je iznosio 0,11.

Tablica 60: Rentabilnost kapitala poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.

Neto dobit 1.486.553 3.969.818 (11.677.699) (28.601.540)

Ukupni

kapital

57.382.252 61.276.155 (26.624.031) (55.225.571)

ROE 0,03 0,06 - -

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu, Farmal d.d.

Pokazatelj rentabilnosti kapitala poduzeća Farmal d.d. bio je najveći 2011. godine kada

je iznosio 0,06. Međutim u 2012. i 2013. godini pokazatelji rentabilnosti kapitala su

negativni zbog gubitaka u poslovanju.

Na temelju pokazatelja proizvodnosti možemo zaključiti kako najveću proizvodnost

rada u svim promatranim godinama ima poduzeće Pliva. Jadran – Galenski Laboratorij

povećava proizvodnost rada iz godine u godinu, te je tako 2013. godine proizvodnost

rada iznosila 1037.69. JGL d.d. slijedi Farmal d.d. čija je proizvodnost rada u 2013.

godini iznosila 709.8. Proizvodnost rada poduzeća Belupo d.d. se povećava iz godine u

64

godinu, a u 2013. godini iznosila je 603.22. Na temelju pokazatelja ukupne

ekonomičnosti, došlo se do zaključka da poslovanje poduzeća Farmal u 2012. i 2013.

godini nije ekonomično. Prema pokazateljima učinkovitosti imovine, odnosno prema

koeficijentu obrtaja ukupne imovine i koeficijentu obrtaja dugotrajne imovine, možemo

zaključiti kako je poduzeće Belupo jedino povećalo koeficijent obrtaja ukupne imovine

i koeficijent obrtaja dugotrajne imovine u 2013. godini u odnosu na prethodne godine,

dok se kod ostalih poduzeća koeficijent obrtaja ukupne imovine i koeficijent obrtaja

dugotrajne imovine smanjio. Što se tiče pokazatelja rentabilnosti, u 2013. godini

najveću maržu poslovanja od 15,41% imalo je poduzeće Belupo, dok ostala poduzeće

bilježe smanjenje marže poslovanja pa je tako marža poslovanja Plive u 2013. godini

bila 7,97%, a marža poslovanja JGL-a je bila 10,14%. Farmal d.d. je u 2013. godini

poslovao nerentabilno. Stopa povrata na ukupnu imovinu koju poduzeće posjeduje bila

je najveća kod poduzeća Belupo u 2013. godini i iznosila je 0,10. Kod JGL- a je bila

0,08, a kod Plive 0,05 u 2013. godini. Rentabilnost kapitala u 2013. godini smanjila se

kod Plive zbog najniže ostvarene dobiti te je te godine iznosila 0,09. Rentabilnost

kapitala JGL- a je u 2013. godini smanjena u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila

0,18. Poduzeće Belupo bilježi rast rentabilnosti kapitala u 2013. godini u odnosu na

prethodne, te je rentabilnost kapitala iznosila 0,14. Farmala nije rentabilan u 2013.

godini zbog ostvarenih gubitaka u poslovanju.

Du Pont sustav pokazatelja

Du Pont sustav pokazatelja spada u skupinu deduktivnih metoda. Uvela ga je američka

tvrtka Du Pont de Nemours &Co.. Koristi se za potrebe analize i za potrebe planiranja,

odnosno za upravljanje poslovanjem i razvojem poduzeća, a polazi od vršnog

pokazatelja rentabilnosti imovine ili investiranja i rentabilnosti kapitala Du Pontov

sustav pokazatelja koristi informacije iz bilance i računa dobiti i gubitka čime je

omogućeno promatranje kako će promjena nekog od elemenata u sustavu utjecati na

promjenu rentabilnosti ukupne imovine ili kapitala. Za izračun lijeve strane jednadžbe

koriste se podaci iz računa dobiti i gubitka, dok se za izračun desne strane koriste podaci

iz bilance. Du Pont sustav pokazatelja piramidalnog je oblika te se sastoji od dva dijela.

Prvi dio je glavni pokazatelj koji odražava najviši cilj rada i poslovanja poduzeća, a

drugi dio se sastoji od sadržajne međuovisnosti većeg ili manjeg broja pomoćnih

pokazatelja koji dalje detaljno preciziraju sadržaj elemenata glavnog pokazatelja. U

65

nastavku je prikazan Du Pont sustav pokazatelja za sva četiri analizirana poduzeća u

2013. godini.

Shema 1: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Pliva d.o.o. za 2013. godinu (u kunama)

x

x x

: :

- +

+ + + +

+

+ + + +

+

Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.

godinu

Marža ili stopa dobiti iznosi 8%, od čega sepodmiruje porez iostatak predstavlja neto

dobit. Na svakih 100 kn angažirane imovine ostvareno 40 lipa prihoda, iz čega proizlazi

ROE9%

ROA5% IMOVINA/ KAPITALA

7.832.903/4.113.525=1,

90 Koeficijent

dobiti 7,97%

Koeficijent

obrtaja 0,40 1-stopa poreza

0,80

DOBIT

244.705

PRIHOD

3.069.327

PRIHOD

3.153.742

Poslovni

prihod3.069.327

Prihod financ.

84.415

RASHOD2.909.

037

Poslovni

rashod2.675.983

Rashod financ.

233.054

PRIHOD

3.069.327

IMOVINA7.832.90

3

DUGOTRAJNA

4.761.434

KRATKOTRAJN

A3.071.469

Materijalna ul.

2.308.732

Gotovina i VP

48.843

Nematerijalna

ul. 39.958

Potraživanja 2.105.204

Izvanredni

prih-

Izvanredni

rashod -

Financijska ul.

2.412.744

Zalihe

917.422

Aktivna

vremenska

razgraničenja

66

da je rentabilnost imovine 5%. S obzirom da poduzeće ostvaruje 5 lipa dobiti na 1

kunu,povrat na uloženi kapital iznosi 9%. Multiplikator kapitala dobijemo tako da

podijelimo ukupnu imovinu s ukupnim dioničkim kapitalom, kod poduzeća Pliva on

iznosi 1,90.

Shema 2: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. za

2013. godinu

x

x x

:: : :

- +

+ + + +

+ + + +

+

Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.

godinu

ROA8% IMOVINA/

KAPITALA939.631.914/

387.613.592= 2,42

Koeficijent

dobiti 10,14%

Koeficijent

obrtaja 0,73 1-stopa dobiti

0,80

DOBIT

67.254.568

PRIHOD

663.354.058

PRIHOD

684.877.980

Poslovni

prihod663.354.0

58

Prihod financ.

21.438.622

RASHOD

617.623.412

Poslovni rashodi

578.659.163

Rashod financ.

38.964.249

PRIHOD

663.354.058

IMOVINA

939.631.914

DUGOTRAJNA

365.264.088

KRATKOTRAJNA

566.670.098

Materijalna ul.

253.892.329

Gotovina i VP

9.029.431

Nematerijalna ul.

29.394.507

Potraživanja 407.613.831

Izvanredni

prihodi -

Izvanredni

rashodi -

Financijska ul.

41.397.625

Zalihe

150.026.838

Aktivna

vremenska

razgranič.

ROE 18%

67

Shema 3: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Belupo d.d. za 2013. godinu (u

kunama)

x

x x

:: : :

- +

+ + + +

+ + + +

+

Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.

godinu

ROA10% IMOVINA/

KAPITALA

977.739/652.146=1,49

Koeficijent

dobiti 15,41

Koeficijent

obrtaja 0,67 1-stopa dobiti

0,80

DOBIT

99.936

PRIHOD

648.325

PRIHOD

651.482

Poslovni prih.

648.325

Prihod financ.

889

RASHOD

551.546

Poslovni

rashod 530.307

Rashod financ.

21.239

PRIHOD

648.325

IMOVINA

977.739

DUGOTRAJNA

417.254

KRATKOTRAJNA

560.485

Materijalna ul.

232.204

Gotovina i VP

39.148

Nematerijalna

ul. 52.152

Potraživanja 419.058

Izvanredni

prihodi -

Izvanredni

rashod -

Financijska ul.

132 890

Zalihe

102.279

Aktivna

vrem.

razg.

ROE 14%

68

Shema 4: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Farmal d.d. za 2013. godinu

x

x x

: : : : :

- +

+ + + +

+ + + +

+

Izvor: izrada studentice prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2013.

godinu

Poduzeće je ostvarilo gubitak i stoga je nerentabilno.

Možemo zaključiti kako je u 2013. godini nerentabilno poslovalo samo poduzeće

Farmal. Od ostalih poduzeća koja su poslovala rentabilno, najveću stopu povrata na

ROA - IMOVINA/

KAPITALA101.940.96

2/ (55.225.571)=-1,84

Koeficijent

dobiti -

Koeficijent

obrtaja 0,67 1-stopa dobit

0,80

DOBIT

-28.607.797

PRIHOD

68.832.509

PRIHOD

69.560.972

Poslovni

prihod

68.832.509

Prihod financ.

728.463

RASHOD

98.168.769

Poslovni

rashod

81.814.159

Rashod financ.

11.544.712

PRIHOD

68.832.509

IMOVINA

101.940.962

DUGOTRAJN

A 45.476.811

KRATKOTRAJN

A 55.740.507

Materijalna ul.

24.950.512

Gotovina i VP

7.455.688

Nematerijalna

ul. 20.398.454

Potraživanja 34.894.308

Izvanredni

prihod -

Izvanredni

rashod

4.809.898

Financijska ul.

127.845

Zalihe

13.390.511

Aktivna

vrem.

razgranič.

ROE -

69

imovinu ima poduzeće Belupo, a najmanju stopu povrata ima Pliva, dok najveći prinos

na uloženi kapital ostvaruje Jadran – Galenski Laboratorij, a najmanji Pliva.

III Ostali kvantitativni i kvalitativni pokazatelji

Uz Krku, Hospiru, Pharamas i Imunološki zavod, Pliva, Belupo, Jadran – Galenski

Laboratorij i Farmal članice su HUP-ove Udruge proizvođača lijekova koji pokrivaju

100% domaće proizvodnje lijekova te izravno zapošljavaju 4500 radnika, a u lancu s

dobavljačima se brojka penje i na 10.000 ljudi.Značajan su izvoznik jer oko 75%

proizvedenog izvoze uglavnom na tržišta Europske unije, SAD-a i Rusije.

Pliva d.o.o.

Pliva d.o.o., članica Teva grupe, uspješno posluje već 90 godina. Vodeća je na

hrvatskom tržištu kako u segmentu lijekova koji se izdaju na recept, tako i u segmentu

OTC lijekova. Oko 20% je ispred prvog sljedećeg konkurenta u oba segmenta lijekova.

Pliva je drugo poduzeće po izvozu lijekova, a uz hrvatsko tržište, najveća tržišta su joj

tržište Sjedinjenih Američkih Država i tržište Rusije. Također, posluje i na području

Istočne i Južne Europe, u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori

te na Kosovu. Spada među najveće gospodarske subjekte u Hrvatskoj, a sa izvozom od

80% proizvoda možemo je uvrstiti i među vodeće izvoznike u Hrvatskoj. Pliva ima

širok proizvodni portfelj gotovih oblika lijekova, te najširu paletu generičkih lijekova u

Srednjoj i Istočnoj Europi. Svoje poslovanje usmjerava na razvoj generika i lijekova s

ograničenom tržišnom konkurencijom. Pliva d.o.o. je jedino farmaceutsko poduzeće

koje ima vertikalni proces proizvodnje i stoga je u mogućnosti uvijek ponuditi

proizvode s dodanom vrijednošću. Tijekom 2014. godine ulaganja u istraživanje i razvoj

lijekova iznosila su 250 milijuna kuna. Najveći dio lijekova razvija se u zagrebačkim

laboratorijima, a u Zagrebu se i proizvode iz vlastitih farmaceutskih supstancija. Jedno

od temeljnih načela poslovanja Plive je održivi razvoj. Potpisnica je Globalnog ugovora

Ujedinjenih naroda. Ulaže trud u promicanje i ostvarivanje 10 načela Globalnog

ugovora iz područja ljudskih prava, radnih prava i zaštite okoliše. Pliva je tijekom 2012.

godine investirala i rekonstruirala brojne pogone s tehnologijama koje smanjuju utjecaj

na okoliš. Rekonstrukcijom i prenamjenom rashladnih energetskih kapaciteta Sinteze

SM 1 unaprijeđena je energetska efikasnost pogona. Izgradnjom Sinteze SM 2

70

uključena je i izgradnja biološkog uređaja za obradu otpadnih voda i uređaja za obradu

procesnih plinova. Iako se povećala proizvodnja Plive d.o.o., smanjena je potrošnja

vode i emisija plinova u zraku, ali je došlo do povećanja opasnog i neopasnog otpada.

Zbog velikih investicija Pliva je povećala broj zaposlenika, pa je tako u 2013. godini

bilo zaposleno 1.931 ljudi. Najveći broj zaposlenih, odnosno njih 57% bile su žene.

Također, što se tiče obrazovne strukture, u Plivi je najviše zaposlenika sa visokom

stručnom spremom. U nastavku su prikazani grafikoni sa strukturom zaposlenih po dobi

i stručnoj spremi.

Grafikon 6: Dobna struktura zaposlenih u Plivi za 2013. godinu

Izvor: http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/izvjesca/2013/0301r.html

71

Grafikon 7: Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi zaposlenika u 2013. godini

Izvor: http://www.pliva.hr/img/themes/pcfrontend/izvjesca/2013/0301r.html

U 2012. godini Pliva je dobila „Zlatni ključ“ za najboljeg izvoznika u Rusiju. Također,

dobila je i plaketu „Zlatna kuna“ koja se dodjeljuje najuspješnijim tvrtkama u kategoriji

velikih, srednjih i malih trgovačkih društava iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Proglašena je za najboljeg poslodavca prema istraživanju koje provodi portal Mojposao,

a čitatelji časopisa Reader’s Digest Hrvatska odabrali su Maxflu kao najbolji proizvod u

kategoriji proizvoda za prehladu i gripu.

Jadran – Galenski Laboratorij d.d.

Jadran – Galenski Laboratorij d.d. je poduzeće koje je usprkos krizi povećavalo svoje

prihode iz godine u godinu, nakon 2012. godine koju su obilježile velike stope rasta na

inozemnim tržištima i investicijska ulaganja, u 2013. godini taj je rast nastavljen te je

izvoz povećan za 16%. Treba istaknuti i prvi izvoz AquaMaris linije na tržište Italije

posredstvom kompanije Bruno Farmaceutici. Također, nastavljen je i niz projekata, a

najznačajniji je svakako „PharamValley“ vrijedan 45 milijuna eura koji će poduzeću

osigurati značajne kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju. U 2013. godini

Jadran – Galenski Laboratorij d.d.preuzeo je intelektualno vlasništvo i opremu srpske

kompanije BGPharm. Također, krajem 2013. godine osnovali su tvrtku Adrialab čiji su

100%-tni vlasnici. Adrialab se bavi razvojem i rastom tradicionalnog portfelja, a od

72

2014. počinje konkurirati na tržištu kroz proizvodnju, prodaju i promociju lijekova po

GMP standardima, medicinskih proizvoda, kozmetike i dodataka prehrani, a u

tehnološkom smislu proizvodi polučvrste oblike i nesterilne otopine. To je prilika za

JGL čija je vizija biti lidera u generičkoj proizvodnji sterilnih kapi za oči i nos, a s

obzirom da su core procesi tvrtke „zagušeni“ prevelikim portfeljem proizvoda različitih

registracijskih kategorija i regulatornih zahtjeva odvajanje dijela proizvodnog portfelja

značajno će osloboditi kapacitete i dati prostora razvijanju ostalih programa kojima želi

konkurirati na globalnom tržištu. Internacionalizacija poslovanja i globalizacija ključnih

robnih marki strateški su prioriteti JGL-a. Početkom devedesetih godina prošloga

stoljeća teritorijalnim širenjem na tržišta Jugoistočne Europe započeo je proces

internacionalizacije, a nastavio se otvaranjem tvrtke prema Rusiji, a zatim,

koncentrično, i prema ostalim državama ZND-a, odnosno CIS-

a(http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf). Danas te dvije regije (zemlje Rusija,

Hrvatska, Ukrajina, Kazahstan, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija),

dominantno doprinose prodaji. Prisutni su na 35 tržišta, a sa segmentom nazalnih

dekongestiva drže oko 5,5% sveukupnog tržišta.

U 2013. godini u JGL-u bilo je zaposleno 660 ljudi, od čega 70,90% čine žene, dok je

29,10% muškaraca (http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf). JGL-u je 70%

visokoobrazovanih zaposlenika a prosječna dob zaposlenika je 37 godina. Od ukupnog

broja zaposlenih, 594 zaposlenika radi na neodređeno, dok njih 66 ima ugovor na

određeno radno. U nastavku se daje prikaz zaposlenih prema stručnoj spremi i dobi

zaposlenika u 2012. i 2013. godini.

73

Tablica 61: Broj zaposlenih prema stručnoj spremi u razdoblju od 2010. do 2013.

godine

NSS 14 0 14 0

PK 1 0 1 0

NK 1 1 1 1

UKUPNO 422 180 468 192

Izvor:http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf

Tablica 62: Broj zaposlenika prema dobi u razdoblju od 2010. do 2013. godine

2012. 2012. 2013. 2013.

ŽENE MUŠKARCI ŽENE MUŠKARCI

0-24 7 5 11 13

25-29 60 36 83 42

30-34 93 46 102 41

35-39 92 39 93 42

40-44 74 22 79 24

45-49 47 14 51 13

50-54 23 8 24 7

55> 26 10 25 10

UKUPNO 422 180 468 192

Izvor:http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf

2012. 2012. 2013. 2013.

ŽENE MUŠKARCI ŽENE MUŠKARCI

MR.SPEC. 9 2 9 2

DR.SC 4 0 4 0

VSS 275 113 315 119

MR 4 1 4 1

VŠS 14 8 14 6

SSS 90 51 95 56

VKV 1 2 2 2

KV 4 2 4 3

74

Primjenom koncepta održivosti u poslovnoj strategiji i sadržanim načelima određivanja

sadržaja i kvalitete izvještavanja JGL pokazuje visoku razinu društvene odgovornosti i

primjer je dobre prakse. JGL surađuje s akademskom zajednicom i pruža potporu novim

generacijama mladih stručnjaka na mnogim nivoima, sudjeluje u javno zdravstvenim

akcijama u podizanju svijesti o važnosti brige o zdravlju, a posebnu brigu, ljubav i

sredstva usmjerava na djecu, bespomoćne i bolesne. Pomoć i potporu tijekom godine

davali su i mnogim sportašima – karatistima, maratoncima, triatloncima, nogometašima,

judašima, a također je posebno okrenut i moru, plivačima, roniocima, jedriličarima. U

nastavku je prikazana tablica sa izdvojenim sredstvima za sponzorstva i donacije u

2012. i 2013. godini.

Tablica 63: Izdvojena sredstva za sponzorstva i donacije u 2012. i 2013. godini (u

kunama)

2012. 2013.

Sponzorstva

757.913,07 406.350,16

Donacije

751.964,96 563.265,51

Ukupno

1,509.878,03 969.615,67

Izvor:http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf

U 2013. godini je ušao u top 5 Poslodavaca Partnera u Hrvatskoj prema odluci

ovlaštenog certifikatora. Također, osvojio je zlatnu medalju za AquaMaris sustav za

ispiranje i sprej za nos Meralys na 28. izdanju izložbe inovacija i novih proizvoda

INPEX, održanoj u Pittsburghu. Prepoznati su u konkurenciji od 1.800 izložaka iz SAD-

a i 22 države iz cijelog svijeta. U sklopu 5. konferencije o društveno odgovornom

poslovanju dodijeljene su nagrade Indeks DOP-a na kojoj je JGL nagrađen u kategoriji

velikih poduzeća za kontinuirano ulaganje u područje održivog razvoja. Britanska

nezavisna agencija Nicholas Hall koja je specijalizirana za analize tržišnih pokazatelja,

objavila je da je brend Dramina proglašen najprodavanijim za 2014. godinu u kategoriji

prevencije bolesti kretanja u regiji Središnje i Istočne Europe, gdje uvjerljivo drži čak

20% tržišnog udjela. S godišnjom prodajom od preko 3,5 milijuna komada, Dramina

spada u tri najuspješnija brenda JGL-a, odmah nakon AquaMarisa i Lactogyna

(http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf).

75

U 2013. godini došlo je do povećanja potrošnje vode, prije svega zbog aktiviranja novih

proizvodnih, skladišnih i radnih kapaciteta, ali i zbog problema kvalitete zahvaćene

vode iz mreže odnosno potrebe ispiranja vodova nakon prekida snabdijevanja. Mjere

koje se u JGL-u poduzimaju za smanjenje potrošnje vode jesu uvođenje naprednih

procesa pranja i čišćenja, učinkovita priprema pročišćene vode za tehnološke potrebe –

manje otpadne vode, korištenje otpadne vode za zalijevanje zelenih površina i korištenje

otpadne vode za punjenje i dopunjavanje akumulacija za protupožarne sustave

(http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf). Osim toga, protekle godine uloženi su

veliki napori i znatna sredstva u zbrinjavanje otpada, gospodarenje otpadom te

sprječavanje nekontroliranog tijeka otpada. U 2013. godini došlo je do osjetnog

smanjenja količine unatoč povećanju opsega proizvodnje.

Belupo d.d.

Poduzeće Belupo d.d. danas uvjerljivo vodi po prodaji lijekova s učinkom na srce i

krvne žile na hrvatskom tržištu s tržišnim udjelom od oko 30%, a unutar podgrupe ACE

ima udio od 55%. Belupo je vodeći na hrvatskom OTC tržištu sa 12,5% tržišnog udjela.

Poslovni program OTC-a čini oko 10% ukupne prodaje, a obuhvaća bezreceptne

lijekove te biljne i dijetetske. Omjer lijekova i dijetetike u bezreceptnom portfelju

Belupa je šest prema jedan. Lijekova s učinkom na kožu razmjerno su mala, Belupo po

ostvarenim prihodima od prodaje i po broju proizvoda u programu bilježi kontinuirani

rast i razvoj te je vodeći na hrvatskom tržištu s tržišnim udjelom od gotovo 30%. U

skupini lijekova s učinkom na središnji živčani sustav Belupo bilježi kontinuirani rast

prodaje, te je drugi po veličini prodaje lijekova na hrvatskom tržištu s udjelom od oko

20% (http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=2). Najveće Belupovo tržište je Hrvatska

gdje ostvaruje 80% prodaje, dok 20% ostvaruje na inozemnim tržištima. Belupo stvara

zavidnu poziciju jednog od vodećih proizvođača lijekova u srednjoj i jugoistočnoj

Europi. Belupo posluje na hrvatskom te na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne

Gore, Slovačke, Češke, Rusije, Turske, Albanije i Rumunjske.

Belupova se strategija temelji na svim aspektima društveno odgovornog poslovanja,

čime utječe na poslovnu učinkovitost odnosno tržišnu poziciju. Sponzorstvima i

donacijama podupire rad mnogobrojnih zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova,

kao i različite sportske klubove te pojedince. Kao farmaceutska tvrtka koja ulaže u

poboljšanje zdravlja ljudi, najviše Belupovih donacija usmjereno je u zdravstvene

76

ustanove. U prošloj je godini na donacije u zdravstvo utrošeno gotovo 1.538.948,15 kn

(http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=3137).Društvenu odgovornost potvrđuju i

aktivnim sudjelovanjem u sportu i to kao sponzor nogometnog kluba NK Slaven-

Belupa.

Belupu je dodijeljena plaketa „Zlatna kuna“, priznanje za najuspješnije veliko trgovačko

društvo u Koprivničko – križevačkoj županiji. Također, hrvatski potrošači ocijenili su

Belupov brand Lupocet najboljim po omjeru cijene i kvalitete, te su mu dodijelili 1.

mjesto u kategoriji sredstvo protiv glavobolje. Belupov je brand Lupocet istraživanjem

tržišta time osvojio certifikat Best Buy Award Health 2014/2015.

Belupo se kao članica grupe Podravka opredijelio za održivi razvoj te posebno pažnju

posvećuje zaštiti okoliša kod postojećih proizvodnih aktivnosti, razvoja novih proizvoda

i tehnologija, te izgradnji novih pogona. Načelom učinkovitog gospodarenja otpadom,

sav otpad koji nastane zbrinjavaju, recikliraju i termički obrađuju na siguran i ekološki

prihvatljiv način.

Farmal d.d.

Farmal djeluje u maloj sredini te veliku pažnju posvećuje odnosima s lokalnom

zajednicom. Sudjeluje u društvenim aktivnostima, a preko sponzorstava i donacija

pomaže onima kojima je pomoć potrebna. Također su se opredijelili za gospodarenje

otpadom te neprekidno smanjivanje negativnog utjecaja poslovnih aktivnosti na okoliš.

Naglasak je na uvođenju tehnoloških rješenja vezanih uz smanjenje potrošnje vode i

energenata, smanjenje emisije štetnih tvari i plinova u okoliš te prikupljanje i

zbrinjavanje opasnog otpada. Obvezali su se na trajno usklađivanje svoje djelatnosti sa

svim nacionalnim propisima i pravilima o zaštiti okoliša, odnosno da će neprekidno

poboljšavati vlastiti sustav, održavati stalan nadzor nad štetnim emisijama, stalno raditi

na smanjenju otpadnih tvari, kontrolirati potrošnju energije te neobnovljivih resursa i

postavljati ciljeve vezane za zaštitu okoliša i pratiti njihovo ostvarenje.

77

6. ZAKLJUČAK

U poslovnom svijetu, benchmarking je moćan alat za upravljanje koji omogućuje

tvrtkama procjenu različitih aspekata poslovanja. Služi za identificiranje problema i

mogućnosti za postizanje najbolje prakse i poslovnih rezultata. Poslovni menadžeri

imaju duboko ukorijenjena vjerovanja i običaje te pretjerano samopouzdanje što dovodi

do manjkavog razmišljanja i donošenja nepromišljenih odluka. Drugo, kako bi se

stvorila održiva tvrtka sa dugoročnim ciljevima i strategijama, ona mora znati gdje se

nalazi, te tko su njezini konkurenti i gdje se oni nalaze. U suvremenim uvjetima

poslovanja, kada se poslovanje brzo mijenja i u vrijeme velike konkurencije poduzeća

se trebaju uspoređivati i provoditi benchmarking kako bi znala koji dio poslovanja treba

poboljšati i kako posluju u odnosu na svoje konkurente.

Farmaceutska industrija prolazi kroz dramatične promjene zbog rastućih troškova

istraživanja i razvoja, jake konkurencije i mjera štednje. Iako dosta ulaže u napredak

farmaceutske industrije Europska unija zaostaje za svojom konkurencijom. Dok je

Sjeverna Amerika ostvarila 41% prihoda od prodaje farmaceutskih proizvoda, Europska

unija je ostvarila 27,4%. U 2012. godini izvoz farmaceutskih proizvoda Europske unije

iznosio je312,4 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza iznosila 224,8 milijardi eura,

posljedica toga je ostvarenje 87,6 milijardi eura suficita. U Hrvatskoj, farmaceutska

industrija je još i dodatno opterećena lošim gospodarskim prilikama i nagomilanim

troškovima zdravstva. U 2014. godini proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i

pripravaka rasla je za 10,9%. U prvoj polovici 2014. godine došlo je do smanjenja

uvoza i izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda na međugodišnjoj razini. Izvoz je

pao za 15,5% u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje prethode godine, a

uvoz se smanjio u istom razdoblju za 6,2%, što je uzrokovalo povećanje deficita za

10,5% na međugodišnjoj razini. U prvoj polovici 2014. godine izvezeno je medicinskih

i farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna što je činilo 5,4% ukupnog

izvoza roba, dok je u Hrvatsku uvezeno 2,6 milijardi lijekova.

U ovom radu provedena je usporedba vodećih poduzeća farmaceutske industrije u

Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine pomoću benchmarking

metode. Benchmarking je proveden za poduzeća Pliva d.o.o, Jadran – Galenski

Laboratorij d.d., Belupo d.d. i Farmal d.d. Za provedbu benchmarkinga uspoređivao se

78

proizvodni program poduzeća, ostvareni prihodi, imovina i izvori imovine te cjelokupno

poslovanje pomoću financijskih pokazatelja.

Ukupni prihodi kod većine poduzeća rastu, jedino poduzeće čiji prihodi opadaju je

poduzeće Farmal koji je u zadnje dvije promatrane godine imao problema u poslovanju.

Na temelju prikazane imovine i izvora imovine vodećih farmaceutskih poduzeća u

Republici Hrvatskoj može se zaključiti da je njena vrijednost najveća kod Pliva d.o.o.

najveća. Drugo poduzeće po veličini ukupne aktive i pasive je Belupo dok je Jadran –

Galenski Laboratorij d.d. treće poduzeće po vrijednosti ukupne aktive i pasive, ali je

jedino poduzeće čija vrijednost ukupne aktive i pasive raste u svim promatranim

godinama. Najmanju vrijednost ukupne aktive i pasive od odabranih poduzeća ima

poduzeće Farmal d.d. Sva poduzeća smanjuju dugotrajnu imovinu u kojoj najveći dio

otpada na materijalnu imovinu, a povećava kratkotrajnu imovinu od koje su

najznačajnija potraživanja i zalihe.

Analizom financijske situacije poduzeća uz korištenje financijskih pokazatelja

zaključuje se da su sva poduzeća osim Farmala bila likvidna u svim promatranim

godinama, dok su prezadužena sva poduzeća međutim Pliva i JGL opravdano jer imaju

investiciju. Vrijednosna efikasnost rada raste u promatranom razdoblju kod svih

poduzeća, a najveću efikasnost rada ima Pliva koja ima i najveći broj zaposlenika i

najveće prihode. Ekonomično posluju sva poduzeća osim Farmala koji je u zadnje dvije

godine poslovao neekonomično, no već iz prijašnjih pokazatelja može se utvrditi kako

je Farmal imao poteškoća u poslovanju. Najveći koeficijent obrtaja imovine imalo je

poduzeće Jadran – Galenski Laboratoriji dok je najmanji koeficijent obrtaja imovine

imalo poduzeće Pliva. Sva poduzeća ostvaruju pozitivnu maržu poslovanja osim

Farmala koji je u 2012. i 2013. godini poslovao nerentabilno. Također, sva poduzeća

imaju i pozitive stope povrata na imovinu i kapital osim Farmala. Najvišu stopu povrata

na imovinu imalo je poduzeće Belupo, dok je najvišu stopu povrata na uloženi kapital

imalo poduzeće JGL.

79

POPIS LITERATURE

KNJIGE:

1) Ferišak, V. (1998) Benchmarking u nabavi, RiFIN, Zagreb, 3.

2) Harigton, H.J., Harington, J.S. (1996): HighPerformanceBenchmarking: 20

Steps to Success, SAD, McGraw-Hill.

3) Kotler, P.(1994.,2000): Marketing Management Analysis, Planing,

ImplementationandControl, PrenticeHall, New Jersey

4) Renko, N., 2009., Strategije marketinga, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu,

Naklada Ljevak, Zagreb

5) Renko, N., Delić, S., Škrtić, M., 1999., Benchmarking u strategiji marketinga,

Mate d.o.o., Zagreb

6) Spendolini, M., 1994., TheBenchmarkingBook, Amacom

7) Vitezić, N., Popović, Ž., 2009., Revizija i analiza- instrumenti uspješnog

donošenja poslovnih odluka, II. Izdanje, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Zagreb

8) Ziegenbein K., 2008.., Kontroling, 9. Prerađeno i aktualizirano izdanje, RRiF-

plus, M.A.K. Golden d.o.o., Zagreb

9) Wöber, K. W, (2002.), Benchmarkingi Tourism and Hospitality industry: CAB

International

ČLANCI:

1) Ježovita A., Žager L. „ Ocjena zaduženosti poduzeća pokazateljima profitabilnosti, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 12, No. 1, 2014.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=184180

2) Katalenac, D. „ Mogućnosti primjene benchmarkinga u upravljanju knjižnicama“, 2000.

80

http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wp-

content/uploads/2012/06/88_Katalenac_2000_1-2.pdf

3) Osmanagić Bedenik N., Ivezić V., „Benchmarking kao instrument suvremenog kontrolinga“, 2006.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16858

4) Sektorske analize o farmaceutskoj industriji, Ekonomski Institut u Zagrebu,

2014. http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf

5) Štoković, I. „Benchmarking u turizmu“, Vol. 55, No. 1-2, 2004.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=22589

6) Vizjak, A., Alkier Radnić R., „ Djelovanje benchmarkinga u međunarodnoj

ekonomiji“ Tourisam and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, 2006.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92904

7) Vujević K., Balen M., Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća pomorskog prometa, 2006.

8) http://www.tgas.com/about/faq/

9) http://www.pliva.hr/

10) http://www.belupo.hr/

11) http://www.farmal.hr/

12) http://www.jgl.hr/hr/naslovna/

13) http://www.jgl.hr/media/ior_2014_za_web.pdf

14) http://www.efpia.eu/uploads/Figures_2014_Final.pdf

81

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

Tablica 1: Karakteristike poslovanja poduzeća prije i poslije provođenja benchmarkinga .......................................................................................................................................... 8

Tablica2: Usporedba vrsta benchmarkinga .................................................................... 10

Tablica 3: Odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u Europskoj uniji .................. 17

Tablica 4: Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 22

Tablica 5: Analiza imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) .............................................................................................................................. 30

Tablica 6: Analiza imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju od

2010. do 2013. godine (u kn) .......................................................................................... 31

Tablica 7: Analiza imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u tisućama kuna)............................................................................................................ 32

Tablica 8: Analiza imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine

(u kn) .............................................................................................................................. 33

Tablica 9: Analiza izvora imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) ................................................................................................................... 34

Tablica 10: Analiza izvora imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine ( u kn) ................................................................... 34

Tablica 11: Analiza izvora imovine poduzeća belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) ................................................................................................................... 35

Tablica 12: Analiza izvora imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine (u kn) ................................................................................................................... 35

Tablica 13: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o..................................... 39

Tablica 14: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. 39

Tablica 15: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Belupo d.d. ................................... 40

Tablica 16: Pokazatelj tekuće likvidnosti poduzeća Farmal d.d. ................................... 40

Tablica 17: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Pliva d.o.o. ................................. 41

Tablica 18: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d..

........................................................................................................................................ 41

Tablica 19: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća belupo d.d. .................................. 42

Tablica 20: Pokazatelj ubrzane likvidnosti poduzeća farmal d.d. .................................. 42

Tablica 21: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 43

Tablica 22: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 43

Tablica 23: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 44

Tablica 24: Pokazatelj zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 44

82

Tablica 25: Odnos duga i glavnice poduzeća Pliva d.o.o u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 45

Tablica 26: Odnos duga i glavnice poduzeća Jadran - galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 45

Tablica 27: Odnos duga i glavnice poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 46

Tablica 28: Odnos duga i glavnice poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 46

Tablica 29: Faktor zaduženosti poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 47

Tablica 30: Faktor zaduženosti poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju

od 2010. do 2013. godine ............................................................................................... 47

Tablica 31: Faktor zaduženosti poduzeća belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine ............................................................................................................................. 48

Tablica 32: Faktor zaduženosti poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 48

Tablica 33: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 50

Tablica 34: vrijednosna efikasnost rada poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 50

Tablica 35: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 51

Tablica 36: Vrijednosna efikasnost rada poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 51

Tablica 37: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 52

Tablica 38: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij

d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ..................................................................... 53

Tablica 39: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 53

Tablica 40: Ekonomičnost ukupnog poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 53

Tablica 41: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 54

Tablica 42: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij

d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ..................................................................... 55

Tablica 43: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 55

Tablica 44: Koeficijent obrtaja ukupne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od

2010. do 2013. godine .................................................................................................... 55

Tablica 45: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od

2010. do 2013. godine .................................................................................................... 56

Tablica 46: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Jadran - Galenski

Laboratorij d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................. 56

83

Tablica 47: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 57

Tablica 48: Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine .................................................................................................... 57

Tablica 49: Marža poslovanja poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 58

Tablica 50: Marža poslovanja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u razdoblju

od 2010. do 2013. godine ............................................................................................... 59

Tablica 51: Marža poslovanja poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 59

Tablica 52: Marža poslovanja poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 60

Tablica 53: Rentabilnost imovine poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 60

Tablica 54: Rentabilnost imovine poduzeća Jadran -Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 61

Tablica 55: Rentabilnost imovine poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 61

Tablica 56: Rentabilnost imovine poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 61

Tablica 57: Rentabilnost kapitala poduzeća Pliva d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2013.

godine ............................................................................................................................. 62

Tablica 58: Rentabilnost kapitala poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. u

razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 62

Tablica 59: Rentabilnost kapitala poduzeća Belupo d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 63

Tablica 60: Rentabilnost kapitala poduzeća Farmal d.d. u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 63

Tablica 61: Broj zaposlenih prema stručnoj spremi u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................................................................. 73

Tablica 62: Broj zaposlenika prema dobi u razdoblju od 2010. do 2013. godine .......... 73

Tablica 63: Izdvojena sredstva za sponzorstva i donacije u 2012. i 2013. godini (u

kunama) .......................................................................................................................... 74

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Izdaci za RD u Europi, SAD-u i Japanu (u milijunima jedinica nacionalne

valute) ............................................................................................................................. 18

Grafikon 2: Troškovi istraživanja i razvoja (godišnji rast u %) ..................................... 19

Grafikon 3: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, desezonirani

mjesečni podaci .............................................................................................................. 20

Grafikon 4: Poslovni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013. godine ............................................................................... 28

84

Grafikon 5: Ukupni prihodi poduzeća farmaceutske industrije u razdoblju od 2010. do 2013. godine ................................................................................................................... 29

Grafikon 6: Dobna struktura zaposlenih u Plivi za 2013. godinu .................................. 70

Grafikon 7: Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi zaposlenika ........................... 71

POPIS SHEMA

Shema 1: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Pliva d.o.o. za 2013. godinu (u tisućama kuna) ............................................................................................................................... 65

Shema 2: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Jadran - Galenski Laboratorij d.d. za

2013. godinu ................................................................................................................... 66

Shema 3: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Belupo d.d. za 2013. godinu (u tisućama kuna) ................................................................................................................ 67

Shema 4: Du Pont sustav pokazatelja poduzeća Farmal d.d. za 2013. godinu ............... 68

85