SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Marija Oluji�

UTJECAJ BAVLJENJA SPORTOM NA RAZVOJ

UPRAVLJA�KIH VJEŠTINA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

���

SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ BAVLJENJA SPORTOM NA RAZVOJ

UPRAVLJA�KIH VJEŠTINA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Metodologija istraživanja Mentor: Prof.dr.sc. Nenad Smokrovi� Studentica: Marija Oluji� Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081099191

Rijeka, 2015.

���

Zahvaljujem mojim roditeljima

na razumijevanju i podršci tokom studiranja,

posebice svom mentoru prof.dr.sc. Nenadu Smokrovi�u

na pomo�i, strpljivosti i vodstvu pri izradi ovog Diplomskog rada.

���

KAZALO

Stranica

1. UVOD ................................................................................................................... 5

1.1. Predmet istraživanja s radnom hipotezom ................................................ 6

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ......................................................................... 6

1.3. Znanstvene metode ................................................................................... 6

1.4. Struktura rada ............................................................................................ 7

2. UTJECAJ BAVLJENJA SPORTOM ILI TJELESNOM AKTIVNOŠ�U

NA RAZVOJ UPRAVLJA�KIH VJEŠTINA...................................................... 8

2.1. Psihologija sporta .................................................................................... 13

2.1.1. Crte li�nosti ....................................................................................... 14

2.2. Filozofija sporta ...................................................................................... 15

2.3. Upravlja�ke i mentalne vještine .............................................................. 18

2.4. Postavljanje ciljeva ................................................................................. 24

2.5. Motivacijom, znanjem i sposobnoš�u do uspjeha................................... 26

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ......................................................................... 30

3.1. Izgled anonimnog anketnog upitnika ...................................................... 34

3.2. Rezultati obra�enih anketa ...................................................................... 38

4. PODIZANJE KVALITETE ŽIVLJENJA .......................................................... 56

4.1. Suzbijanje stresa uzrokovanog u poslovnom okruženju ......................... 56

4.2. Komunikacija kroz život, posao i sport .................................................. 57

5. ZAKLJU�AK ..................................................................................................... 61

LITERATURA ......................................................................................................... 62

POPIS TABLICA ..................................................................................................... 64

POPIS SLIKA ........................................................................................................... 65

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................... 66

�

�

�

���

1. UVOD

U uvodu su pojašnjena slijede�a tematska poglavlja: 1.1. Predmet istraživanja s

radnom hipotezom, 1.2. Svrha i ciljevi istraživanja, 1.3. Znanstvene metode i 1.4. Struktura

rada.

1.1. Predmet istraživanja s radnom hipotezom

Najvažniji �imbenik vodstva jest sam vo�a �ija je jedna od važnih funkcija da one koji su

mu podre�eni potakne da, što je mogu�e efikasnije, ostvare postavljene ciljeve. Zaposlenici

nastoje slijediti one koji su ih u stanju motivirati, ali koji im u zadovoljavanju zajedni�kih ciljeva

nude sredstva za zadovoljenje njihovih vlastitih ciljeva. Za uspješno vo�enje potrebne su

karakterne osobine koje omogu�uju motivaciju drugih. Neke od tih osobina su inspiracije,

samopouzdanja, dosljednosti, preuzimanja rizika i prilagodljivosti. U ovom radu naglašavamo da

bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u pozitivno utje�e, ili barem da je pozitivno korelirano s

razvojem ovakvih liderskih vještina. Istražuju�i odnos sportske aktivnosti oslonit �emo se na

psihologiju i filozofiju sporta koje su relativno dobro definirane discipline. U radu �emo pokušati

nazna�iti i mogu�u disciplinu koja se tek nazire, a mogli bi je nazvati ekonomijom sporta.

Tjelesna aktivnost pozitivno utje�e na usvajanje zdravog na�ina života, unapre�uje

zdravlje i kvalitetu života. Pozitivni aspekti redovite tjelesne aktivnosti o�ituju se kod fizi�kog i

mentalnog zdravlja te psihosocijalnog razvoja. Ve�ina djece koja se bave sportom i tjelesno su

aktivna u djetinjstvu, zadrže takve navike i u odrasloj dobi. Sport ima pozitivan u�inak na razvoj

osobnosti – djeca koja se od djetinjstva bave nekom sportskom aktivnoš�u, ve� u ranoj životnoj

dobi razvijaju radne navike i samodisciplinu koje su važne za poslovnu aktivnost. Sport ima

pozitivnu ulogu i u emocionalnom razvoju djece budu�i da olakšava i proces socijalizacije. Djeca

zadržavaju osobine koje steknu bave�i se sportom koje su bitne za mjesto budu�eg lidera a to �e

se prikazati kroz sam rad.

U diplomskom radu istražiti �e se utjecaj bavljenja sportom ili tjelesnom aktivnoš�u na

razvoj upravlja�kih vještina te kako bavljenje sportom utje�e i na druge okolnosti u poslovnom

okruženju stavljaju�i pozornost na komunikaciju, motivaciju, sposobnost, znanje i otvorenost.

Ukazati �e se na važnost postavljanja ciljeva, za sebe i druge te dinamika njihove realizacije što

predstavlja jedan od važnih aspekata vo�enja. Tako�er �e se ukazati na važnost te sposobnosti u

���

poslu, ali i u sportu te njihovu povezanost te kojim putem se dolazi do uspjeha u poslovnom

okruženju, sportu i životu. Istraživanjem �e se pokazati da postoji pozitivna korelacija izme�u

uspješnog vo�e i bavljenja sportom. Odrediti �e se karakteristike uspješnog vo�e te koje

karakteristike isti može ste�i na osnovu bavljenja sportom, bilo individualnim ili timskim.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je ukazati da bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u uvelike

pomaže pri razvoju upravlja�kih vještina, što �emo pokušati pokazati provedenom anketom.

Cilj istraživanja je pokazati da se kroz prakticiranje tjelesne aktivnosti podiže kvaliteta

življenja, suzbija stres koji se može pojaviti u poslovnom okruženju te utvrditi na koji na�in

bavljenje sportom djeluje na razvoj upravlja�kih vještina i pokazati zašto je prethodno navedeno

važno za liderstvo.

U radu se daju odgovori na slijede�a pitanja:

1. Kako bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u doprinosi razvoju upravlja�kih vještina?

2. Na koji na�in su motivacija, znanje i sposobnost kao elementi koji se stje�u sportskom

aktivnoš�u vode do uspjeha u tri segmenta – životu, poslu i sportu?

3. Kako suzbiti stres uzrokovan u poslovnom okruženju i podi�i kvalitetu življenja?

4. Zašto je postavljanje ciljeva bitno u poslovnom okruženju, sportu i životu?

5. Koje se vještine mogu ste�i bave�i se odre�enim sportom a bitne su pri izvršavanju

svakodnevnih zadataka?

1.3.Znanstvene metode

Prilikom istraživanja i pismenog formuliranja rezultata u radu su korištene slijede�e

znanstvene metode koje su doprinijele da se prikupljene �injenice i spoznaje povežu u

jedinstvenu cjelinu, a to su: kvalitativne metode, analize pojmova sportske ativnosti, stjecanja

važnih karatkernih osobina i vo�enja, te kvantitativna metoda ankete i obrade ankete.

1.4.Struktura rada

Cjelokupna tematika ovog diplomskog rada obra�ena je u pet me�usobno povezanih

cjelina.

���

U uvodnom dijelu, Uvodu naveden je predmet istraživanja sa radnom hipotezom, svrha i

ciljevi istraživanja, struktura rada te korištene znanstvene metode.

U drugom dijelu rada naziva Utjecaj bavljenja sportom ili tjelesnom aktivnoš�u na

razvoj upravlja�kih vještina objašnjena je psihologija i filozofija sporta, navedene su i opisane

upravlja�ke i mentalne vještine te je predo�ena bitnost postavljanja ciljeva. Navedena je i

formula koja je od ogromne važnosti za uspjeh a ti�e se motivacije, znanja i sposobnosti kroz

posao, život i sport.

Rezultati istraživanja naziv je tre�eg dijela ovog diplomskog rada. Prikazani su rezultati

istraživanja koje je provedeno putem anonimnog anketnog upitnika podijeljenog voditeljima

Odjela i Odsjeka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

U �etvrtom dijelu, Podizanje kvalitete življenja objašnjena je otvorenost djelatnika

prema inovacijama, komunikacija kroz život, posao i sport te na koji na�in se kroz bavljenje

sportom ili tjelesnom aktivnoš�u može suzbiti stres uzrokovan u poslovnom okruženju.

U posljednjem, petom dijelu, Zaklju�ku, prikazane su spoznaje iz prethodnih dijelova te

je potvr�ena radna hipoteza.

���

2. UTJECAJ BAVLJENJA SPORTOM ILI TJELESNOM AKTIVNOŠ�U NA

RAZVOJ UPRAVLJA�KIH VJEŠTINA

Efekti dobiveni bavljenjem sportom a važni su za vo�enje jesu: realizacija ciljeva, timski

rad, koncentracija, upornost, znanje nošenja sa uspjehom i neuspjehom, disciplina, odgovornost,

organizacija, planiranje vremena, prihva�anje pobjede i poraza, poštovanje pravila i osoba,

komunikativnost, tolerancija, odlu�nost, strpljivost, samokontrola, vještine rada sa ljudima,

samopoštovanje, borbenost, samostalnost, samopouzdanje, fokusiranost, kontrola stresa,

fokusiranost na cilj, samokriti�nost, sistemati�nost, kontrola emocija, smirenost u teškim

situacijama, pozitivan odnos prema okolini, agresija kada treba, spretnost, savladavanje

prepreka, osje�aj za vrijeme (raspored obaveza), kreativnost i pokretnost.

Prije nego izložimo pozitivne efekte bavljenja sportom, izložit �emo strukturu i osnovne

karakteristike fizi�kog vježbanja i sportskih aktivnosti. Fizi�ka vježba je važna za poboljšanje

ukupne kondicije. Pomaže održavanju zdrave težine, miši�ne snage, zdrave gusto�e kostiju i

pokretnosti zglobova. To rezultira smanjenju rizika od tjelesne ozljede, pogotovo kako se stari,

kao i što pomaže ja�anju imunosnog sustava. U�estalo i redovno vježbanje pomaže u

spre�avanju ili lije�enju ozbiljnih i za život opasnih kroni�nih stanja kao što su visoki krvni tlak,

pretilost, sr�ana bolest, dijabetes tipa 2, nesanica i depresija. Nadalje, vježba poboljšava

svakodnevni život pružaju�i rješenje za stres. Potvr�eno je da aktivnost koja je obavljena barem

tri sata prije spavanja poboljšava san. Vježbanje tako�er poti�e kognitivne funkcije te podiže

prag boli. Sport je danas lijek od negativnih u�inaka sjedila�kog na�ina života. Ljudi su željni

izazova, socijalizacije i poboljšanja izgleda ili oporavka od ozljede ili bolesti. Zbog koli�ina

svakodnevnih obaveza, i ukupnih stavova prema zdravlju u prošlosti, vrlo je teško odrediti

vrijeme za odmor i sport. Bavljenje sportom je postalo popularan na�in provo�enja vremena za

sve dobne skupine. Rastu�a svijest o potrebi za dobrim zdravljem i fizi�kom kondicijom dovela

je do pove�anog sudjelovanja u grupnim sportovima i fitness klubovima. Djeca koja sudjeluju u

sportovima nisu samo uklju�ena u aktivni život, nego stje�u i važne socijalne vještine.1

Vježbe dijelimo u dvije skupine: aerobne (s kisikom) i anaerobne (bez kisika). Obje su

korisne za tijelo na razli�ite na�ine, te je njihova kombinacija važna za zdrav život. Aerobne su

vježbe obi�no umjereno intenzivne i traju barem pola sata. One uklju�uju razli�ite vrste

���������������������������������������� ���������������������� ��������� ������������� ����� ����� !�"�# !���"��$$%��

%��

vježbanja – prvenstveno sportove poput nogometa, košarke, tenisa i sl. Za vrijeme aerobne

aktivnosti masti se rastvaraju i proizvode glukozu. Koli�ina kisika koji dolazi u miši�e i organe

raste jer ima više crvenih krvnih stanica. Ova vrsta aktivnosti posebno ja�a srce i plu�a, što ih

�ini u�inkovitijima. Vježbanje poboljšava protok krvi, krvni tlak, metabolizam i otkucaje srca.

Za razliku od aerobne aktivnosti, anaerobna vježba je kra�a i ve�eg intenziteta. Primjeri su

dizanje utega i sprint. Za vrijeme ove vrste aktivnosti miši�ima ne treba kisik. Rezultat je ve�a

snaga miši�a, snažnije kosti i pove�ana ukupna sposobnost. U�inci izgaranja energije kod

vježbanja snage traju oko 24 sata, iako ne donose uvijek kardiovaskularne koristi kod aerobne

vježbe.2

Premda se prakticira u razli�itim oblicima kroz cijelu povijest tek je nedavno duhovno

zdravlje kao prete�a zdravlja ušla u svijest ljudi Zapadnog društva. Suvremeno društvo �esto

ljudima name�e stres, i fizi�ki i mentalni. Od ljudi se o�ekuje da se poboljšavaju, što �esto zna�i

da su nezadovoljni trenutnim položajem. Ovo je pitanje o samome sebi jedno od suvremenih

problema koji se možda mogu lije�iti jedino radikalnim sagledavanjem vlastitog životnog puta.

Duhovne vježbe ve� dugo nude ovakav lijek, stoga ne �udi da je njihovo mjesto na Zapadu

nadišlo prolazni hir i zauzima važan položaj u životima ljudi.3

Sportska aktivnost, koja se redovito i strukturirano oblikuje i provodi u suglasju sa

sposobnostima i potrebama pojedinca u svakoj životnoj dobi, iznimno pozitivno utje�e na njegov

biološki i psihosocijalni razvoj. Kod djece treba voditi ra�una o pozitivnim utjecajima sporta na

razvoj li�nosti i spoznajnih sposobnosti, ali ih ne treba precjenjivati. Sportska aktivnost treba

zadovoljiti temeljne potrebe djeteta. Pojam sporta podrazumijeva razli�ite, natjecateljski

usmjerene, motori�ke aktivnosti varijabilnog i dinami�kog karaktera, koje djeci, mladeži i

odraslima omogu�avaju: zadovoljavanje potrebe za kretanjem i igrom, razvoj sposobnosti,

osobina i sportskih znanja, o�uvanje i unapre�ivanje zdravlja te sportsko izražavanje i

stvaralaštvo. U psihosocijalnom smislu, sportska aktivnost omogu�ava svakoj osobi

zadovoljavanje više osnovnih ljudskih potreba, i to za kretanjem, vježbanjem, igrom, kao i

potreba za sigurnoš�u, redom i poretkom, za pripadanjem i ljubavlju, za samopoštovanjem i

poštovanjem drugih te samoostvarenjem.4

���������������������������������������� ����������������������� ��������� ������������� ����� ����� !�"�# !���"��$$%������ ��������� ������������� ����� ����� !�"�# !���"��$$%���� & � �� '�"� ��( �� ��� )* ����+��� �,��, � � *������ -�� !��."� /�*� �.�� -�� ���������� !."� 0����,"� 1( ���!*� � 2��.����"�0����,"��$���

$��

Važno je uo�iti kako dugoro�no bavljenje sportom ima zna�ajne pozitivne utjecaje na

psihi�ki, socijalni, fizi�ki i motori�ki razvoj djece. Djeca koja sudjeluju u sportu op�enito su

zdravija, postižu bolji uspjeh u školi, imaju bolje razvijene socijalne vještine i više su timski

orijentirana. Takva djeca su u igri spretnija, izdržljivija i u odre�enoj mjeri pod manjim rizikom

od pretilosti. Bavljenje sportom utje�e na rast i razvoj. Djeca ja�aju miši�e i kosti što doprinosi

pravilnom držanju tijela. Na psihološkom podru�ju razvijaju se kognitivne i socijalne vještine te

oblikuju i mijenjaju neke osobine li�nosti. Dugoro�no bavljenje sportom utje�e na razvoj

samopoimanja, emocionalni razvoj, usvajanje društvenih vrijednosti i navika življenja. U

odrasloj dobi prednosti bavljenja sportom najbolje se uo�avaju promatranjem razlika u

psihofizi�kim i socijalnim karakteristikama sportaša i nesportaša Sportaši su neovisniji,

samouvjereniji, socijalno otvoreniji i otporniji na stres, dok su neka istraživanja pokazala kako su

sportaši i objektivniji i manje anksiozni naspram nesportaša.5

Slika 1. Piramida tjelesne aktivnosti za djecu

(http://www.ad-astra.com.hr/zanimljivosti/276-piramida-tjelesne-aktivnosti-za-djecu)

Pozitivni utjecaji bavljenja sportom su razvijanje socijalnih vještina, razvijanje

samopouzdanja, stjecanje pozitivnih osobnih vještina, bolja koncentracija, zdrav emocionalni

razvoj, razvoj ustrajnosti i zalaganja, vrednovanje uloženog truda, stjecanje zdravih navika i dr.

Djeca u školi razvijaju socijalne vještine no treninzi im pružaju da prošire svoj krug prijateljstva

���������������������������������������� ��������������������������33��4�� ���3�5!� ��*��4� �5��-����5-�*��5, 5*�5*4���5 !���5���,���5,�4 � 5*�����63�

��

jer se na njima susre�u s druga�ijim zahtjevima, aktivnostima i izazovima od onih u školi. Mogu

uspostaviti druga�iji odnos i preuzeti uloge koje im pomažu da bolje upoznaju sebe. U timskom

sportu dijete preuzima odre�enu poziciju koja nosi odgovornost i zasluge za uspjeh cijelog tima,

te na taj na�in u�i kako funkcionirati u timu, razvija komunikacijske vještine, u�i o suradnji,

prijateljstvu i timskom radu. Igranje u timu djeci omogu�uje razvitak sposobnosti potrebnih za

vo�enje tima i rješavanje konflikata. Nakon nekog vremena, djeca u�e da uspjeh tima ovisi o

njihovom angažmanu i spremnosti da žrtvuju svoje individualne ciljeve.

Preuzimanjem uloga u timu koje dijete uspješno izvršava, doprinose�i tako uspjehu

cijelog tima, pozitivno se utje�e na djetetov razvoj samopouzdanja i slike o sebi. Ovo je jako

važno u dje�jem razvoju jer otvara vrata a njegov daljnji napredak, ne samo u sportu ve� i u

drugim podru�jima života. �esto puta u starijoj dobi manjak samopouzdanja predstavlja

prepreku prema postizanju uspjeha. Sport i tjelesna aktivnost mogu biti odrednice za skladan

razvoj svih djetetovih osobina. Bavljenje sportom omogu�ava razvoj vrijednosti, stavova i

navika koje �e djeca prenijeti u druge aspekte života, a koje �e utjecati na oblikovanje njihove

osobnosti. Uspjeh u sportu poti�e pozitivne emocije i razvoj osje�aja sportske i socijalne

kompetentnosti. Doživljaj uspjeha i osobne efikasnosti „Ja mogu“ temeljni su �imbenici razvoja

slike o sebi i prevencije neželjenih oblika ponašanja. Djeca razvijaju osje�aj da mogu posti�i

ciljeve, da imaju odre�ene kvalitete koje se cijene i vrednuju. Zato i jesu neke od karakteristika

uspješnih sportaša ve�a neovisnost, samopouzdanost i niža razina anksioznosti. Kroz sport se

djeca susre�u s raznim preprekama koje im omogu�uju upoznavanje vlastitih slabosti i snaga, to

im daje mogu�nost da se u budu�im „problemskim“ situacijama znaju pripremiti i iskoristiti

svoje vještine. Na taj na�in smanjuje se strah i tjeskoba od novodolaze�ih situacija. Kroz

bavljenje sportom mladi razvijaju razli�ite vještine poput kreativnosti, samopoštovanja,

izražavanja i zauzimanja za samoga sebe. Ujedno, djeca sportaši �esto postižu bolji uspjeh u

školi od vršnjaka koji nemaju tako bogato organizirano slobodno vrijeme. To im omogu�uje da

razviju osobinu samoorganizacije i vještinu pravilnog planiranja. Fizi�ki napor pozitivno utje�e

na dje�ju koncentraciju, a redovito treniranje na njihovu disciplinu i sposobnost raspolaganja

vremenom. Razvijaju se i kognitivne sposobnosti, pove�ava se efikasnost pažnje, njezino trajanje

i usmjeravanje. Brojni radovi i istraživanja govore kako bavljenje sportom ima zna�ajne

pozitivne u�inke na mentalno zdravlje djeteta kroz pove�anje samopouzdanja, koncentracije,

smanjenja simptoma depresije, stresa i anksioznosti. Odgovaraju�im planiranjem i

���

programiranjem treninga, natjecanja i sadržaja vezanih uz njih kao što su putovanja, zajedni�ka

druženja i zabave, poti�e se zdravi emocionalni razvoj.6

Djeca su povremeno prilikom treninga izložena tjelesnim aktivnostima na razini iznad

njihovog optimalnog optere�enja. Na taj na�in, ne samo da se podiže kondicijska spremnost, ve�

se doga�aju promjene na emocionalnom podru�ju. Kada usred vježbe, može birati odustati ili

izdržati do kraja. Ako dijete uspije izvršiti vježbu bez obzira na zamor, prevladava osobna

granica izdržljivosti. S vremenom djeca upoznaju vlastite granice fizi�ke i psihološke

izdržljivosti, koje potom pomi�u na višu razinu. Mladi sportaši razvijaju želju za ustrajnim

djelovanjem kada nastaju nepovoljni uvjeti te su spremniji na ulaganje energije i truda kako bi

postigli zadani cilj. Ulaganjem truda kroz treninge i takmi�enja djeca po�inju uvi�ati povezanost

uloženog napora s rezultatom. Kroz pobjede i poraze u sportu djeca se u�e da život donosi

uspone i padove, ali da dodatnim zalaganjem mogu utjecati na kona�ni rezultat. Zdrava navika

bavljenja sportom ostaje za cijeli život. To je vrlo važno jer tjelesna aktivnost djece kada odrastu

pomaže u sprje�avanju nastanka prekomjerne težine, problema s kralježnicom, visokim tlakom i

mnogim bolestima koje osobito poga�aju neaktivne osobe. Sportska aktivnost koja zadovoljava

više djetetovih potreba istovremeno, bolje ga motivira da se bavi sportom i da ga zavoli.7

Roditelji imaju veliku ulogu pri samog upisa djeteta u odre�eni sport. Njihova je misija

ukazati djeci na pravilan razvojni put i onda kada to ona još nisu sama sposobna u�initi. Postave

li se roditelji prema sportu ispravno, djeca �e biti na najboljem putu da zavole sport. Ve�ina

sportskih psihologa vjeruje kako je za dijete vrlo važno da roditelji pokazuju interes za sport

kojim se dijete bavi.8

Kroz bavljenje sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti mogu se ste�i vrijednosti

koje pomažu u poslovanju. Neke od njih su sjecanje sigurnosti i samopouzdanja, samostalnost,

razvijanje samopoštovanja, disciplina, sigurnost u komunikaciji, rad u grupi, odgovornost,

inovativnost, razumno preuzimanje rizika i uporan rad. Samopouzdanje, koncentracija i

emocionalna kontrola su mentalne sposobnosti u kojima sport tako�er igra veliku ulogu, tj.

pomaže pri njihovom stjecanju i širenju.

���������������������������������������� ��������������������������33��4�� ���3�5!� ��*��4� �5��-����5-�*��5, 5*�5*4���5 !���5���,���5,�4 � 5*�����63��������33��4�� ���3�5!� ��*��4� �5��-����5-�*��5, 5*�5*4���5 !���5���,���5,�4 � 5*�����63��������33��5��-���3����� � !���� �*�������6�"�& � ��'���&�����-��*4���� !���"�7*�4����!�"��$$��"�&����8 ���8��-4�!�

���

2.1. Psihologija sporta

Psihologija sporta i vježbanja primijenjena je znanstvena disciplina u okviru psihologije.

Obuhva�a znanstveno prou�avanje psiholoških faktora koji su povezani s sportskom izvedbom i

djelovanjem u okviru sporta, vježbanja te ostalih podru�ja tjelesne aktivnosti. Predmet

prou�avanja same psihologijske znanosti jesu psihi�ki procesi i ponašanje s ciljem njihova

razumijevanja, predikcije i kontrole mogu�ih u�inaka.9

Psihologija sporta se danas bavi velikim rasponom tema. Istražuje sve probleme koje

istražuju bazi�ne grane psihologije, no u specifi�nim situacijama sporta i vježbanja. Istražuju se

percepcija, pažnja, motori�ko u�enje, emocije, motivacija, uspjeh u sportu, itd.10

Primarne principe i zakonitosti psihologijske znanosti sportski psiholozi primjenjuju

prvenstveno kako bi ostvarili dva temeljna cilja, tj. kako bi:

a) pomogli sportašima u unaprje�enju individualne ili timske sportske izvedbe

b) razumjeli kako sudjelovanje u sportu i tjelesnom vježbanju utje�e na individualni sportski

razvoj, zdravlje i psihološku dobrobit pojedinca.11

Sportski psiholozi informiraju o ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu, pou�avaju

specifi�nim vještinama važnima u sportskom kontekstu, pomažu pojedincima da razumiju i

poboljšavaju svoj psihi�ki status te educiraju unutar grupa.12

Psihologija sporta istražuje i bavi se psihološkim karakteristikama sportaša,

individualnim razlikama, pažnjom, percepcijom, emocijama, motivacijom, motori�kim u�enjem,

uspjehom u sportu, mladima u sportu i razmatranjem sa stajališta psihologije, pronalaženjem

talenata i njihovim razvojem u sportu, istraživanjem ozlje�ivanja i rehabilitaciji ozljeda.

Vodstvo (leadership) predstavlja nezaobilaznu temu u socijalnoj psihologiji, psihologiji

li�nosti i psihologiji interpersonalnih odnosa. Psihologija sporta se pridružuje implicitnom

istraživanju ovog fenomena jer je hijerarhijsko uspostavljanje odnosa u sportskoj grupi direktno

proporcionalno sa njenom uspješnoš�u. Vodstvo je utjecaj na aktivnost i vjerovanja �lanova

grupe, iniciranje akcije, donošenje odluka, rješavanje sporova i donošenje sudova. Osnova rije�i

„leadership“ izvedena je od rije�i – „leader“ (vo�a). Vo�e su osobe koje kreiraju viziju u koju bi

ljudi trebali vjerovati. Oni inspiriraju povjerenje i lojalnost te mogu upravljati talentima drugih

���������������������������������������� �������������������%�����*�33, ,� �,���3 �������3�������)&/97:7�/';<&)7#=;� ��"�6��*����� ��#���)* ����� !��*�����"�0����,"��$$���$��*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"�0����,"��$$%��

�����*�33, ,� �,���3 �������3�������)&/97:7�/';<&)7#=;� ��"�6��*����� ��#���)* ����� !��*�����"�0����,"��$$���

���*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"�0����,"��$$%��

���

prema postizanju željenog cilja. Zato uspješni lideri moraju imati razvijene interpersonalne

vještine, uklju�uju�i sposobnost da komuniciraju, motiviraju i uvjere druge da ih se voljno

slijedi.13

2.1.1. Crte li�nosti

Definirati uspješnog sportaša predstavlja zna�ajan problem s obzirom na to da sadrži

kompleksnu problematiku definiranja li�nosti sportaša, zatim klju�ne osobine odgovorne za

uspjeh u sportu i na kraju samu uspješnost. Sportska uspješnost uklju�uje sagledavanje sportske

situacije, li�nosti sportaša i o�ekivanih posljedica koja se sastoji od sljede�eg:

• (S) u zna�enju sportskih situacija (treninzi, takmi�enje, situacije u kojima se sportaš

nalazi),

• (O) obuhva�a osobine i stanja sportaša (želju, volju, intenzitet treniranja, psihofizi�ko

zdravstveno stanje),

• (R) ponašanje u odre�enoj situaciji (znanje i reakcije u specifi�nim situacijama i

uspješnost),

• (E) posljedice takvog ponašanja (plasman, promjenu socijalnog statusa, stil života).14

Sportsko postignu�e se promatra kroz skup faktora, pri �emu svi faktori ulaze u sastav

li�nosti sportaša. Ovaj skup faktora možemo podjeliti na dvije temeljne grupe. Prva, kompletan

uspjeh sportaša odre�en je potencijalnim postignu�em sportaša i spremnoš�u na postignu�e, pri

�emu se pod prvim odre�enjem podrazumijeva miši�na snaga, sposobnost dugotrajnog rada,

nervni sistem, tehnika, taktika, kondicijska pripremljenost. Druga, koja je za ovaj rad važna, bavi

se razvojem crta li�nosti kao što su: motivacija, emocije, želje i namjere. Oba odre�enja su u

interakciji sa okolinom koja posredno ili neposredno djeluje na promjenu odre�enih �initelja

sportske uspješnosti ili kako je prikazano na Slici 2.:

���������������������������������������� ����������������������!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���

���!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���

�

Slika 2

(J. Bajraktarevi�, Psihologija sporta

Komponente uspješnosti u ovom modelu promatraju se

(potencijalno postignu�e) i što ho�

2.2.Filozofija sporta

Pored psihologije sporta promišljanjem uloge sport

filozofija sporta. Na op�oj razini filozofija sporta nastoji promišljati o p

je u svojem istan�anijem obliku orijentirana na uvide u razli

doprinose sagledavanju njegove kompleksnosti. U spo

ideološke, politi�ke i socijalne struje; sport balansira u procijepu

privatnog i javnog, rekreativnoga i profesionalnoga

padova, izme�u sve�anosti, rituala i igre

svome doticaju s estetikom, etikom, bioetikom,

prava, filozofijom odgoja ili filozofijom prirode.

uživanja od imperativa pobjede, od igre do rada...,

Filozofija sporta danas se kao znanstveno

SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji, a uvodi se i u Hrv

aktivnost, nadtjelesna duhovnost i afinitet za mudr

vitalnost nego i naš karakter, senzibilitet, temper

��������������������������������������������������������������!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$��

�������33������*������32 ��3��%��"�0�������/���@ ��-�2 !��*��,� ����4��6���� �*�����

Slika 2. Model sportskog postignu�a

, Psihologija sporta – teorija i empirija, Sarajevo 2004., str. 33)

Komponente uspješnosti u ovom modelu promatraju se u okviru onog što sportaš može

e) i što ho�e (spremnost na postignu�e).15

sporta promišljanjem uloge sporta u društvenom živo

oj razini filozofija sporta nastoji promišljati o prirodi i nakani sporta, dok

anijem obliku orijentirana na uvide u razli�ita podru�ja filozofije koja

doprinose sagledavanju njegove kompleksnosti. U sportu se križaju povijesne, kulturološke,

ke i socijalne struje; sport balansira u procijepu individualnoga i skupnoga,

privatnog i javnog, rekreativnoga i profesionalnoga, izme�u boli, sre�e, uspjeha, uspona i

anosti, rituala i igre. U užem smislu filozofija sporta se može promatrat

svome doticaju s estetikom, etikom, bioetikom, socijalnom i politi�kom filozofijom, filozofijom

prava, filozofijom odgoja ili filozofijom prirode. Od anti�ke arene do modernoga stadiona, od

uživanja od imperativa pobjede, od igre do rada..., tematika sporta traži filozofsku pozornost.

a danas se kao znanstveno-humanisti�ka disciplina razvija prvenstveno u

SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji, a uvodi se i u Hrvatsku s ciljem da se potpomogne tjelesna

aktivnost, nadtjelesna duhovnost i afinitet za mudrost. Tijelo je ono koje odre�uje ne samo

vitalnost nego i naš karakter, senzibilitet, temperament. Sigurno je da koli�ina vitalnosti i fizi

���� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���"�0�������/���@ ��-�2 !��*��,� ����4��6���� �*������/��

��

teorija i empirija, Sarajevo 2004., str. 33)

u okviru onog što sportaš može

a u društvenom životu bavi se i

rirodi i nakani sporta, dok

�ja filozofije koja

rtu se križaju povijesne, kulturološke,

idualnoga i skupnoga,

e, uspjeha, uspona i

. U užem smislu filozofija sporta se može promatrati u

kom filozofijom, filozofijom

ke arene do modernoga stadiona, od

traži filozofsku pozornost.16

ka disciplina razvija prvenstveno u

atsku s ciljem da se potpomogne tjelesna

�uje ne samo našu

ina vitalnosti i fizi�ke

���

spreme snažno utje�e na sudbinu svih nas. Fizi�ka vitalnost djeluje na naše zdravlje i bolesti koje

odre�uje smjer naše plovidbe, a posredno i naše ideje, planove, vizije i snagu, hrabrost i

samopouzdanje da se nešto zapo�ne ili da se završi. Filozofija sporta je mlada disciplina u kojoj

istraživa�i imaju prilike obilježiti svoju znanstvenu „vlasni�ku parcelu“, od etike sporta, preko

estetike tijela do motivacije u sportu i svih negativnih i pozitivnih aspekata vezanih uz sport i uz

ljubav prema mudrosti. Sport je jedan od elementarnih stupova naše kulture. On je �vrsto

ukorijenjen i neizbježan u politici, gospodarstvu, medijima i našem svakodnevnom okruženju.

Postao je ne samo prividna nego i stvarna sloboda koja nije samo bijeg od realnog života. Sport i

vježbanje �ine �ovjeka zdravijim, ja�im i izdržljivijim, razvijaju mu životni polet (elan vital).

Sport treba ostvariti konkretne biološke, socijalne i pedagoške ciljeve. On razvija slobodu

stvaranja i od �ovjeka �ini subjekt, a ne samo objekt, razrješava trajni sukob izme�u �ovjeka i

prirode, izme�u pojedinaca i vlasti, pomiruje pojedinca i institucije. Zato se s pravom od sporta

o�ekuje više nego što su sami sportski rezultati i rukovanje loptama i rekvizitima, a to se može

širenjem svijesti i savjesti, usa�ivanjem moralnih i eti�kih normativa i poznavanjem op�enitih

pravih vrednota. Vrlo je loše ako su sportaši nau�ili vještine i znanja samo iz svoje uže struke,

bez da steknu širinu pogleda na znanost, kulturu, politiku, religiju, umjetnost, ra�unalnu i jezi�nu

pismenost. Sport kao ništa drugo, osim donekle turizam, povezuje ljude širom svijeta i briše

rasne i druge razlike me�u njima, što je bitno u ova shizofrena vremena koja se moraju mijenjati.

Samo za sport je tipi�no sportaševo samodoživljavanje, tjelesno i psihi�ko iskustvo,

provjeravanje i dokazivanje. Svaki mladi �ovjek mora saznati što se „pod njime ruši“ i koliki je

njegov krajnji domet.17

Trening i natjecanje imaju biološke zadatke za bolje zdravlje i tjelesno ja�anje, ali i

naglašenu socijalnu funkciju, osobito u zemljama u razvoju. Sport je na neki na�in i umjetnost,

baš kao što je i umjetnost neka vrsta igre. Izme�u ostalih, i veliki Schiller je govorio o umjetnosti

kao o igri. Kultura, sport, umjetnost i igra se isprepli�u. Važno je u životu na�i njegov suvisli

smisao i bogati sadržaj jer �e nam pomo�i da riješimo sve teško�e i stvari postavimo na svoje

mjesto.18 Red i rad su prvi rajski i životni zakoni, što možemo povezati i sa vo�enjem. Bez reda i

rada u vo�enju nema uspješnog lidera. Kroz sport pojedinac stje�e disciplinu i u�i riješavati

���������������������������������������� ���������������������A�2�� ��;���@ ��-�2 !��*������

��A�2�� ��;���@ ��-�2 !��*������

���

poteško�e što je iznimno bitno u liderstvu pri savladavanju poslovnih zadataka, snalaženju u

teškim situacijama i donošenju odluka.

Najvažnije što nas sport može nau�iti u životu je znati gubiti. �ovjek je, usprkos tome što

to �esto zaboravlja i ne razmišlja o tome, ipak na svom kona�nom životnom kraju (cilju) životni

gubitnik. To ne zna�i da ne�e imati velikih radosti i ostvarenja i prije cilja. Bitni su koraci do

cilja i dubina traga koji oni ostavljaju iza nas. Sport je najispravnija, najkorisnija, najpravi�nija i

najzanimljivija djelatnost homo sapiensa unatrag milenija. U sportu svi imaju jednako „oružje“,

nema izabranih. Dominira rad i znanje nad varanjem i lažima, vladaju istina i pravi�nost. Um i

intelekt preko tijela omogu�uju svakom sportašu da izrazi svoje ambicije, emocije, osje�aje,

estetsku eksplikaciju i shva�anje života.19 Isto tako uspješan vo�a je onaj koji istinom, svojom

snalažljivoš�u, radom i znanjem dolazi do rezultata, onaj koji svojim ambicijama poti�e ostale

zaposlenike na pravedan put do uspjeha. Prije svega zaposlenici �e cijeniti lidera (šefa) koji zra�i

istinom, poštenjem i korektnoš�u što su sve sposobnosti koje se mogu ste�i bavljenjem sportom,

nego lidera (šefa) koji lažima dolazi do položaja na kojem jest, koji baha�enjem i varanjem

dolazi do rezultata a na zaposlenike niti ne obra�a pozornost.

Biti pošteni sportaš zna�i biti dostojanstveno i slobodno bi�e koje svoj život oblikuje

samostalno, ali i u suradnji i uzajamnosti s drugima koji su sli�nih slobodoljubivih nazora i

visokih moralnih kvaliteta. Prva i glavna osobina sporta je osmišljeno kretanje. Kretanje ima za

cilj da život u�ini sadržajnijim, dragim i ugodnim, ako ni zbog �ega drugoga, onda zbog toga da

se �ovjek oslobodi svakodnevnih suvišnih negativnih osjetilnih zemaljskih dojmova. „Tko se

kre�e, zahr�ati ne�e.“ – glasi stara izreka. Jedan od glavnih ciljeva sporta je da se kroz uspješan

trening, a naro�ito kroz pobjede, postigne takozvana ataraksija mirno�e duše i aponija najve�eg

užitka, te da se to podijeli sa timom, prijateljima i obitelji. Jedan od bitnih zadataka sporta je

spasiti �ovjeka od skepticizma, bezna�a, malodušnosti, pesimizma, depresije i predaje, a oja�ati

mu optimizam i životni realizam, što je i cilj teorije života.20 Isto se može povezati sa vo�enjem.

Bave�i se sportom budu�i lider dobiva kvalitete uspješnosti vo�enja, od samostalnog riješavanja

zadataka do riješavanja zadataka u timu, od pokretnosti i optimizma koji su potrebni za

uspješnost do postignu�a ciljeva i podjele uspjeha me�u cjelokupnim timom.

���������������������������������������� �������������������%�A�2�� ��;���@ ��-�2 !��*������

�$�A�2�� ��;���@ ��-�2 !��*������

�

Uloga uspješnog natjecanja bitna je u podru

koje se bave sportom ulažu napore kako bi ostvarili svoje zacrtane potre

te na takav na�in spoznaju svijet poraza i pobjeda, pla

nezadovoljstva. Tako�er, u poslovanju postoji natjecanje kod kojega zapo

bolje pozicije ulažu�i svoje vještine i napore da bi došli do toga.

zaposlenicima riješavaju�i odre�

kona�nom cilju, bilo da se radilo o mjestu iznad postoje

2.3.Upravlja�ke i mentalne vještine

Vodstvo se može definirati kao proces utjecaja na a

njihovom nastojanju da postignu ciljeve u odre

vodstva sastoji od �etiri klju�ne varijable, a to su: vo

ciljevi i okolina (situacija) kako je to prikazano

Slika 3. Klju

(M. Buble, Management maloga poduze

Vo�a (lider poduze�a) ili vo

na njih svojom mo�i, sposobnostima, znanjima, vještinama, osobinama,

motivacijom. U daljnjem tekstu

imati, bilo da se radilo o vo�i – lideru poduze

Uloga uspješnog natjecanja bitna je u podru�ju sporta ali i u podru�ju poslovanja. Osobe

ulažu napore kako bi ostvarili svoje zacrtane potrebe, odre

in spoznaju svijet poraza i pobjeda, pla�a i osmijeha, zadovoljstva i

er, u poslovanju postoji natjecanje kod kojega zaposlenici

i svoje vještine i napore da bi došli do toga. Takmi�

i odre�ene zadatke bolje i brže, efikasnije, kako bi se pr

nom cilju, bilo da se radilo o mjestu iznad postoje�eg ili mjestu najvišeg –

ke i mentalne vještine

Vodstvo se može definirati kao proces utjecaja na aktivnosti pojedinca ili grupe u

njihovom nastojanju da postignu ciljeve u odre�enoj situaciji. Iz toga proizlazi da se proces

�ne varijable, a to su: vo�a, sljedbenici (�lanovi grupe, podre

ciljevi i okolina (situacija) kako je to prikazano na Slici 3.:

Slika 3. Klju�ne varijable vodstva

(M. Buble, Management maloga poduze�a, II. dio: Osnove managementa, Split, 2003., str. 153)

a) ili vo�a (trener tima) preuzimaju odgovornost za svoj tim

i, sposobnostima, znanjima, vještinama, osobinama, postavljanjem ciljeva i

daljnjem tekstu prikazane su osobine, sposobnosti i vještine koje lider treba

lideru poduze�a ili vo�i – treneru tima.

��

ju poslovanja. Osobe

be, odre�eni se takmi�e

a i osmijeha, zadovoljstva i

slenici žele do�i do što

Takmi�e se sa ostalim

ene zadatke bolje i brže, efikasnije, kako bi se približili

lidera.

ktivnosti pojedinca ili grupe u

enoj situaciji. Iz toga proizlazi da se proces

lanovi grupe, podre�eni),

managementa, Split, 2003., str. 153)

a (trener tima) preuzimaju odgovornost za svoj tim utje�u�i

postavljanjem ciljeva i

obine, sposobnosti i vještine koje lider treba

%��

Lider je graditelj tima. Jedna od najljepših strana vodstva je doprinositi rastu drugih i

gledati ih kako dostižu svoj potencijal. Lideri �esto „progledaju“ i shvate da puno ljudi samo

�eka da ih se pita, da su motivirani i spremni krenuti u poslovne pobjede. Lider donosi odluke.

Sve dok nema odluke da se krene u realizaciju, sve ideje ostaju samo na dobrom potencijalu, bez

akcije. Štoviše, neodlu�nost troši vrijeme, energiju, trud i novac. Veliki lideri znaju da je loša

odluka bolja nego nikakva. I neodlu�ivanje je zapravo odluka, sa svim pogrešnim razlozima ili

lošim posljedicama. Koliko god ponekad bilo teško donijeti odluku, ukoliko netko želi biti

kvalitetan lider, izabrao je upravo donositi odluke jer se iz njih ra�aju akcija i rezultati. Lider ima

visoke moralne standarde. Veliki lideri, svjesni da, izme�u ostaloga, uspjesi ostvareni neeti�nim

na�inom nisu održivi na dulji rok, ostaju pri svojim moralnim principima i istovremeno ostvaruju

velike ciljeve i postižu velike uspjehe koje su na prvi pogled možda teže ostvarili nego da su išli

„lakšim“ putem, ali koji su onda utoliko više stabilniji, održiviji i dugoro�niji. Lider ima mo�.

On s njom osnažuje druge da ulažu više energije i efikasnosti u svoje timove, radne zadatke i u

odnose s kolegama. Ljudi �e vjerovati jedni drugima i biti motivirani za rezultate ukoliko vide da

njihov lider u njih ima puno povjerenje. Više �e razmišljati, imati samostalnijih inicijativa i

poduzimati nove akcije, a vrlo vjerojatno �e se neki i sami po�eti razvijati u lidere svojih timova.

Mudri lideri dijele s drugima svoju mo� i daju im ovlasti te na taj na�in pove�avaju u�inkovitost,

lojalnost i poštovanje. Oni koji žude za mo�i i drže ju za sebe postaju diktatori, autoritativni i na

kraju otu�eni.21

Lider u�inkovito komunicira. Kada u organizaciji postoje problemi, oni su vrlo �esto

rezultat �injenice da lider nije posvetio dovoljno pažnje da ih �uje – dok nije prekasno. Dobri

komunikatori imaju dvije karakteristike koje za njih rade: vještinu komunikacije (koja je rezultat

njihovih osobina) i stava da žele biti mudri, otvoreni i komunikativni. Slušanjem se u�i što se

doga�a i kako ljudi to doživljavaju. Lider je inovator. Inovacija je ono što razlikuje lidera i

sljedbenika. Lideri rade iskorake u svom poslovnom okruženju, briljiraju u tome što rade i time

nadahnjuju i pridobivaju druge da idu njihovim smjerom. Veliki lideri ne slijede pravila i

preporuke koje nude brojne knjige nego svojim svježim i inovativnim idejama, iskustvom i

prilagodljivoš�u kr�e nove putove.22

���������������������������������������� ���������������������B���������>�!.(���4!�+� ���.*�!�+����� ���"�(�*�� *�������6����C��*��4� �*�4!��� �D"��.!����$$%��

���B���������>�!.(���4!�+� ���.*�!�+����� ���"�(�*�� *�������6����C��*��4� �*�4!��� �D"��.!����$$%��

�$��

Neke od upravlja�kih vještina koje posjeduju lideri ili glavni ljudi organizacije jesu

inovativnost, razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, postavljanje ciljeva i

odgovornost. Bave�i se sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti mogu se ste�i navedene

karakteristike. Treniraju�i, razgovaraju�i sa trenerom, roditeljima i okolinom, putuju�i na turnire

i upoznavaju�i ljude širom svijeta, prihva�anjem poraza na takmi�enjima, druženjem,

preuzimanjem rizika u odlu�uju�im poenima, radu na sebi, postavljanjem ciljeva i odgovornosti

za svaki novi dan, �ovjek stje�e vještine koje mogu pozitivno pridonijeti pri sadašnjem ili

budu�em poslovanju.

Inovacija predstavlja kreaciju novih ideja, proizvoda, usluga ili procesa unapre�enjem,

otkri�ima ili invencijom, a može se dogoditi svugdje – u poslu, obrazovanju, sportu ili u

porodici. Poduzetništvo je specijalni tip inovacije primijenjen na kreiranje i eksploataciju novih

komercijalnih mogu�nosti, novih proizvoda i usluga, novih na�ina distribucije roba, novih tržišta

ili nove organizacije. Inovativnost je najizrazitija osobina poduzetnika s obzirom da ga privla�i

da se uhvati u koštac s nepoznatim, radi poznate stvari na nove i neo�ekivane na�ine, upli�e stare

ideje u nove obrasce, više nudi rješenja nego izgovore.23

Osnovni je zadatak vodstva prona�i i održavati ravnotežu izme�u navedenih varijabli, a

ono to može ukoliko vo�a ima odgovaraju�e sposobnosti, motivaciju i mo�. Vo�a se naj�eš�e

definira kao osoba koja utje�e na ostale �lanove grupe, odnosno kao osoba koja pokre�e u

socijalnim situacijama, planira i organizira akciju i tako postupaju�i izaziva suradnju ostalih. On

se stavlja na �elo grupe, djeluje inspiriraju�i i pomaže �lanovima grupe u ostvarenju ciljeva

aktiviraju�i maksimalno njihove sposobnosti. Vo�a je usmjeren prema budu�nosti – on oblikuje

viziju te usmjerava �lanove grupe njezinom ostvarenju.24

Vodstvo nije samo upravljanje. Upravljanje ozna�ava rad s ljudima i timovima kako bi se

postigli organizacijski ciljevi, a vodstvo je sposobnost utjecaja na ljudsko ponašanje, neovisno o

ciljevima. Lider treba posjedovati težnju ka cilju da se ljudi i �itava okolina oko njega

poboljšavaju, postaju kvalitetniji i snažniji od drugih. Ta strast ih pokre�e i djeluje kao glavna

pokreta�ka sila.

Upravo je umska aktivnost ono što �ovje�anstvo vu�e naprijed, a ljudski um i misao

nadilaze postoje�e granice stvaralaštva i djelovanja. Mislioci vide okruženje u njegovom

���������������������������������������� ����������������������.,�������������6����6�������� .-����/�� �"�&�� �"��$$���

���.,�������������6����6�������� .-����//�� ��?�7*��4��6�����6����"�&�� �"��$$���

���

potencijalu, u ve�em i boljem izdanju od trenutnog, vide potencijal i traže publiku, pronalaze

odgovore prije nego su drugi uop�e postavili pitanje. Produktivno razmišljanje proizlazi iz

aktivne i slobodne mašte, a takvi kreativni ljudi otvoreni su prema novim idejama, ne osu�uju ih

niti odbijaju prije nego što ih pretresu sa svih strana i zamisle sve scenarije koji mogu proiza�i iz

njih. Lider je majstor promjene. Moderna znanost i tehnologija, mogu�nost brze komunikacije i

izmjene informacija razlozi su da u današnje vrijeme brzina promjena eksponencijalno raste. U

poslovnom svijetu to zna�i da �e neke stare proizvode zamijeniti novi, da stare stilove

upravljanja treba osvježiti jer su postali neu�inkoviti, sustavi besmisleni, a dosadašnji odnosi

izgubili zna�aj. Lideri kreiraju promjene kao rezultate vizija i ideja, kako vlastitih tako i ljudi

koji ih slijede. I iako ne znaju kako �e se ljudi promijeniti ili reagirati na promjene, mogu utjecati

na njihovu otvorenost i senzibilitet. Oni komuniciraju sa svojim ljudima o svojim idejama

uvjereni, kada se one ostvare, da �e poslovanje postati lakše, jednostavnije, efikasnije, ugodnije i

sli�no. Širenjem ideja stalnim preispitivanjem mogu�nosti, poti�u kreativnost i širenje horizonta

ljudi koji ih okružuju i na taj na�in ostvaruju promjene.25

Rizik je neizbježni pratilac svakoga poduze�a – neka od njih uspijevaju, a neka

propadaju. Nitko unaprijed ne može re�i koja �e to uspjeti, a koja propasti pa stoga osniva� mora

preuzeti rizik. Osim toga poduzetnici uglavnom izbjegavaju ono što je sigurno jer im to ne

osigurava satisfakciju za uspjeh, ve� traže novo u �emu �e mo�i na�i svoju afirmaciju, a to je

upravo rizi�no. Poduzetnici obi�no smjeraju prema poslovima visokog rizika, ali ne i onima koji

su �ista kocka. Razlog tome treba tražiti u �injenici da poduzetnici o�ekuju da �e ostvarenjem

takvih poslova osigurati i zadovoljstvo i uspjeh.26

Preuzimanje rizika igra veliku ulogu, kako u sportu, tako i u liderstvu. U sportu se kroz

razna natjecanja stje�e sposobnost preuzimanja rizika. Primjerice u tenisu, u me�u gdje su dva

pojedinca podjednaka pobjedit �e onaj koji preuzme rizik donose�i ispravne odluke u

„najguš�im“ situacijama. Isto je važno i u vo�enju jer lider mora biti spreman preuzeti rizik u

odre�enim situacijama donose�i najvažnije odluke na najbolji mogu�i na�in za svoje zaposelnike

i poduze�e kako bi došao do uspjeha koji priželjkuje. Bave�i se sportom može se nau�iti nositi sa

preuzimanjem rizika, kako se ponašati u slu�aju neuspjeha iako je preuzeo rizik, kako krenuti

dalje i kako na�i pravi put da se izvu�e iz kriznih situacija.

���������������������������������������� ����������������������B���������>�!.(���4!�+� ���.*�!�+����� ���"�(�*�� *�������6����C��*��4� �*�4!��� �D"��.!����$$%��

���.,�������������6����6�������� .-����/�� �"�&�� �"��$$���

����

Upravlja�ki posao je kompleksan jer su brojne aktivnosti sadržane u funkcijama koje

obavlja lider. Za uspješno obavljanje tog posla potrebne su mu odre�ene vještine pod kojima se

podrazumijeva skup specifi�nih sposobnosti koje rezultiraju iz znanja, informacija, prakse i dara.

Najvažnije upravlja�ke vještine su:

1. konceptualne vještine,

2. vještine rada s ljudima,

3. tehni�ke vještine,

4. vještine oblikovanja.27

Zastupljenost ovih vještina po razinama je razli�ita, ali lideri moraju imati svaku od njih

u odgovaraju�oj mjeri da bi mogli uspješno ostvariti svoje funkcije. Važnost ovih vještina

razlikuje se po razinama menadžmenta. Tako su konceptualne vještine i vještine oblikovanja od

najve�e važnosti za vrhovni menadžment. Tehni�ke su vještine najvažnije za izvršitelje i prvu

razinu menadžmenta – poslovo�e, nadzornike, razne šefove odsjeka i sli�no. Vještine rada s

ljudima od velike su važnosti za sve razine menadžmenta, a nisu zanemarive ni za nemenadžere s

obzirom da i oni rade s ljudima, svojim suradnicima ili neposrednim menadžerima.28

Psihološke sposobnosti koje bi svaki lider trebao posjedovati jesu samopouzdanje,

koncentracija i emocionalna kontrola. Bave�i se sportom navedene sposobnosti se mogu uvelike

podi�i na višu razinu. Te tri sposobnosti dominiraju�e su odrednice uspješnosti kako u sportu,

tako i u poslovanju. Samopouzdanje je vjera da se uspješno može izvršiti željena radnja, tj.

samopouzdanje je o�ekivani uspjeh. Pouzdani sportaši i zaposlenici vjeruju u sebe. Oni vjeruju u

svoje sposobnosti da steknu potrebne vještine, da postignu svoj potencijal. Samopouzdanje

karakterizira veliko o�ekivanje uspjeha, a može pomo�i pojedincima u formiranju pozitivnih

emocija, održavanju koncentracije, postavljanju ciljeva i odlu�uju�im psihološkim momentima.

Samopouzdanje stvara pozitivne emocije. Kada �ovjek ima samopouzdanja u sebe,

vjerojatnije je da �e ostati miran i opušten �ak i pod pritiskom. Samopouzdanje utje�e na ciljeve.

Samopouzdani ljudi postavljaju sebi izazove i idu u pravcu njihovog postizanja. Samopouzdanje

omogu�ava da se „posegne za zvijezdama“ i da se ostvare osobni potencijali. Ljudi koji nisu

samopouzdani postavljaju sebi lake ciljeve i nikada ne idu do krajnjih granica. Ljudi koji vjeruju

���������������������������������������� ����������������������.,�������������6����6�������� .-����//�� ��?�7*��4��6�����6����"�&�� �"��$$���

���.,�������������6����6�������� .-����//�� ��?�7*��4��6�����6����"�&�� �"��$$���

����

u sebe i svoje sposobnosti imaju stav „nikada ne odustajati“. Oni gledaju na situacije u kojima

stvari idu protiv njih kao na izazove i reagiraju pove�anom odlu�noš�u.29

Ljudi koji imaju sposobnost da se dobro koncentriraju, dobro se bore sa istovremenim

poticajima iz eksternih i internih izvora. Mogu obra�ati pozornost na više poticaja a da ne budu

preoptere�eni informacijama. Oni tako�er mogu suziti svoj fokus pažnje kada je potrebno bez

izostavljanja ili propuštanja važnih informacija.30

Koncentracija je iznimno bitna za uspjeh, kako u školi ili na fakultetu, tako i u

poslovnom, sportskom, ali i u svakodnevnom životu. Predmet koncentracije ponekad može biti

iznimno dosadan, no i u takvim uvjetima o�ekuje se da se odre�eni zadatak obavi u zadanom

roku, što gotovo uvijek zahtijeva �vrstu koncentraciju i posve�enost zadatku. Nedostatak

koncentracije �esto sa sobom nosi mnoge dodatne probleme, poteško�e pri u�enju ili na poslu,

smanjenu kvalitetu obavljenog zadatka, ali i vlastito nezadovoljstvo zbog osje�aja da je trebalo

uložiti više truda. Emocionalna kontrola je sposobnost upravljanja, obuzdavanja i preoblikovanja

vlastitih emocija u skladu sa zahtjevima realnosti, usvojenim vrijednostima i društvenim

normama. Emocionalna kontrola je jedna od važnih odlika emocionalne zrelosti.

Lideri mijenjaju okolinu zato jer vjeruju da mogu, a to proizlazi iz velike vjere u sebe i

druge. Ljudi �esto nemaju to samopouzdanje, pa se priklanjaju onima koji imaju snažnu vjeru i

snagu, slijede ih i oni im postaju vo�e.31

Trening i komunikacija s trenerom mogu se smatrati sredstvom odgoja i socijalizacije i

zauzimaju važnu ulogu u oblikovanju karaktera mladih sportaša. Nije teško prepoznati da su za

uspjeh u sportu potrebne odlike bez kojih nema ni uspjeha u životu, a to su izme�u ostalih i

snažna volja, poštivanje pravila, hrabrost, discipliniranost, razboritost i strpljivost. Upravo kroz

sport mladi sportaši se u�e nužnim životnim vještinama poput poštivanja protivnika, prihva�anja

poraza ili pobjede, timskog rada, shva�anja da se može uspjeti samo upornim i napornim radom,

prihva�anja sebe i granica svojih mogu�nosti.32

Osobe koje su se bavile sportom same ne trebaju imati iskustvo kao trener, ali kroz

bavljenje sportom sigurno mogu nau�iti voditi. Pojedinci koji su se bavili sportom i aktivno

trenirali biti �e bolji treneri od onih koji su se bavili rekreativno ili poha�ali odre�eni te�aj jer

���������������������������������������� ��������������������%������33������*������32 ��3��%��"�0�������/���@ ��-�2 !��*��,� ����4��6���� �*������/��

�$������33������*������32 ��3��%��"�0�������/���@ ��-�2 !��*��,� ����4��6���� �*������/��

��B���������>�!.(���4!�+� ���.*�!�+����� ���"�(�*�� *�������6����C��*��4� �*�4!��� �D"��.!����$$%��

���A���!�&�"�'.� ��/���0 ��4*�4�� � �� ��!� �.( �� �,�4�!��!��*�����6"�> ��- ���+� �2��.�����&4�.( � +���.�0����,."��$���

����

svojim prijašnjim iskustvom, u�enjem na vlastitim pogreškama, prihva�anjem kritika i pohvala i

ste�enim znanjima i sposobnostima mogu uvelike više pridonijeti klubu, djeci i ostalima koji se

bave sportom. Isto tako, sportaš kroz bavljenje sportom može nau�iti voditi stje�u�i osobine koje

mu pomažu u liderstvu, od planiranja, organiziranja, smirenosti u zahtjevnim situacijama do

zaklju�ivanja i brzog donošenja odluka kada je najpotrebnije.

2.4.Postavljanje ciljeva

Jedna od bitnih funkcija vo�e je znati postavljati ciljevi. Sport je pritom važan jer se kroz

njegovim bavljenjem u�i postavljati ciljeve te ih ostvarivati kroz prolaženje raznih prepreka.

Cilj se može definirati kao ono prema �emu su usmjereni motivi. Ukoliko neki cilj

intenzivno privla�i, a zbog razli�itih barijera se ne uspijeva do�i do njega, javlja se frustracija,

odnosno osje�aj neugode i srdžbe. Ciljevi trebaju biti dobro definirani. Trebali bi biti specifi�ni

tako da ih se može opažati i mjeriti. Ciljevi trebaju biti izraženi kao specifi�no, mjerljivo

ponašanje. Kod postavljanja ciljeva važno je uklju�iti i dugoro�ne i kratkoro�ne ciljeve. Mnoštvo

kratkoro�nih ciljeva dovodi do dugoro�nih ciljeva. Pri postavljanju ciljeva treba jasno definirati

rokove u kojima se planira ostvarenje pojedinih zadataka. Na taj na�in se spre�ava odga�anje,

�emu smo kao ljudi �esto skloni. Rokovi trebaju biti realisti�ni, dakle, ostvarivi. Uz postavljeni

cilj treba jasno definirati strategiju, na�in na koji se do cilja može do�i.33

Ciljevi su krajnje to�ke prema kojima su usmjerene aktivnosti. To su odredišne to�ke do

kojih želimo do�i. Ciljevi proizlaze iz plana misije. Oni tvore hijerarhiju tako da je ostvarenje

jednog cilja preduvjet da se ostvare ostali ciljevi.34

Tehnike postavljanja ciljeva svjesno ili nesvjesno koriste sportaši, dobri menadžeri. Ali i

ljudi uspješni u svim ostalim podru�jima života. Dobar cilj daje dugoro�nu viziju i kratkoro�nu

motivaciju. Pomaže pri fokusiranju i stjecanju dodatnog znanja i organiziranju vremena i resursa,

tako da se napori mogu maksimizirati. Ispravno postavljeni ciljevi su proces koji se može nau�iti.

Tek kada netko zna što to�no želi posti�i, znati �e kamo usmjeriti svoju energiju i koncentraciju.

Dobro postavljeni ciljevi mogu izuzetno motivirati jer kada se prvi put postigne zadani cilj raste

samopouzdanje.35

���������������������������������������� �����������������������!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���

�������*�33���E � �� �����3E � 3F �!�4 <C�����6 !�D�

���EEE�6�! ���������*�����63����5��*��4 � 5� �!�4�3�

����

Kako bi se postavio kvalitetan sustav postavljanja ciljeva unutar oraganizacije potrebno

je usuglasiti znanja, vještine i osobine li�nosti zaposlenika sa strateškim prioritetima

organizacije. Ostvarivanje, primjerice, godišnjih ciljeva organizacije trebalo bi biti u obliku

pismene izjave kreirane zajedni�kim naporima voditelja i podre�enog gdje je jasno odre�eno

kakva su o�ekivanja obje strane i u kojem vremenskom periodu �e se navedeni ciljevi pokušati

ostvariti. Kvalitetno definirani ciljevi opisani su kao S.M.A.R.T ciljevi (Specific, Measurable,

Achievable, Realistic, Time framed):36

1. S – Specific – Specifi�an: Ciljevi koji se odrede zajedno s zaposlenikom trebaju biti

izravni i dobro definirani u skladu s onim što se želi ostvariti, jednostavno su definirani te

odgovaraju na pitanja što treba napraviti i zašto to treba napraviti (svrha za organizaciju i

zaposlenika)

2. M – Measurable – Mjerljiv: Mjerljiv cilj odgovara na pitanje kako �e se znati da je

rezultat postignut i kako �e se to provjeriti. Ako nema na�ina da se izmjeri cilj,

izvršavanje takvog cilja se ne može kontrolirati. Može se definirati na na�in da se mjeri

veli�ina u�inka na radnom zadatku ili napredak na vještini koja je zaposlenikova slaba

strana.

3. Achievable – Dostižan: Kada se definira cilj bitno je prepoznati vještine i mogu�nosti

zaposlenika te definirati cilj koji je dostižan. Ukoliko se cilj definira pretenciozno, ne

uzimaju�i u obzir �injenicu kako �e ga zaposlenik teško posti�i, može se dogoditi

situacija da se zaposlenik ne trudi posti�i zadani cilj. To�nije, zaposlenik ne�e krenuti

izvršavati radnje potrebne da se cilj ostvari jer vjeruje kako ga uop�e nije mogu�e

ostvariti.

4. Realistic – Realisti�an: Cilj bi trebao biti realisti�an, ali i donekle težak. Ukoliko se

definira prelagan cilj zaposlenik brzo gubi motivaciju za dostizanjem istog. Kada se

govori o realisti�nosti cilja bitno je odbaciti perfekcionisti�ke na�ine funkcioniranja i

kreirati cilj unutar realisti�nih uvjeta gdje su sve ve� zamijetili mogu�nosti javljanja

pogreške tijekom procesa dolaska do cilja.

���������������������������������������� ���������������������� &����� !����3�$�3$3.� ���4 ��5 �2 � ���!�5����� -�� !*� �5� �!�4�5 5�� � ��5���� !�5��*��4�!��!�5� �!�4�3"� .�� ����

1( ���4 ��� �2 � ���!������� -�� !*� ��� �!�4�� ��� � ������� !����*��4�!��!��� �!�4��

����

5. Time framed – Vremenski definiran: Bitno je definirati vremenski period unutar kojeg bi

ciljevi trebali biti ostvareni. Ukoliko cilj nije postignut u zadanom vremenskom roku

treba potražiti uzrok takvog ishoda.37

Procesu kreiranja ciljeva potrebno je pristupiti s oprezom te velikim znanjem i iskustvom

jer se u protivnom izlaže riziku da se napravi više štete nego koristi. Kvalitetno postavljeni

ciljevi pospješuju rad organizacija, dok oni loše postavljeni ciljevi narušavaju radni u�inak i

moral.38

2.5.Znanjem, sposobnoš�u i motivacijom do uspjeha

Pitanje motivacije i motiva zauzima važno mjesto u izlaganju o dinamici li�nosti. Pod

motivima podrazumijevamo sve one unutrašnje snage koje li�nost pokre�u na aktivnost. �esto se

pod pojmom motiva podrazumijeva složen sistem koji obuhva�a potrebu (nedostatak ili višak

ne�ega), nagon (tendenciju da se organizam aktivira da bi anulirao nastao disbalans i poreme�aj

homeostaze) i ciljeve (objekti i situacije kojima se potreba može zadovoljiti). Pod motivima se

podrazumijeva doživljena potreba koja pokre�e na aktivnost prema odre�enom cilju.39

Kako u sportu tako i u liderstvu važno je postaviti ciljeve te svojim znanjima i

sposobnostima ispuniti ih. I sportaši i lideri imaju zacrtanu potrebu koja ih pokre�e na aktivnost

prema ostvarenju ciljeva. Primjerice, sportaš ima potrebu naporno trenirati kako bi na

natjecanjima ostvario što bolje rezultate, a lider svojom sposobnoš�u, mo�ima i vještinama

planira i organizira akciju te utje�e na pojedinca ili grupu u nastojanju da postignu ciljeve i

ostvare što bolji uspjeh. Bave�i se sportom pojedinac svakako može ste�i efekte koji �e mu

pomo�i na mjestu lidera. Kroz natjecateljski duh pojedinci ulaze �ak i u „svijet bontona“,

upoznaju ljude, nove kulture, komuniciraju, u�e kako se nositi sa pobjedama i porazima,

odlu�uju, zacrtavaju ciljeve, planiraju, itd. Pojedinac koji je prošao kroz navedeni natjecateljski

duh zasigurno �e biti bolji lider. Ne mora to biti natjecateljski duh, dovoljno je da je upoznao

svijet sporta, u bilo kojem smislu (rekreativnom ili aktivnom).

���������������������������������������� ���������������������� &����� !����3�$�3$3.� ���4 ��5 �2 � ���!�5����� -�� !*� �5� �!�4�5 5�� � ��5���� !�5��*��4�!��!�5� �!�4�3"� .�� ����

1( ���4 ��� �2 � ���!������� -�� !*� ��� �!�4�� ��� � ������� !����*��4�!��!��� �!�4����� &����� !����3�$�3$3.� ���4 ��5 �2 � ���!�5����� -�� !*� �5� �!�4�5 5�� � ��5���� !�5��*��4�!��!�5� �!�4�3"� .�� ����

1( ���4 ��� �2 � ���!������� -�� !*� ��� �!�4�� ��� � ������� !����*��4�!��!��� �!�4���%��!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���

����

Slika 4. Maslowljeva hijerarhija potreba

(https://riznicazlatnihideja.wordpress.com/2014/10/07/maslowljeva-piramida-ljudskih-potreba/)

Brojne su sadržajne teorije motivacije, ali je od svih najpoznatija teorija hijerarhije

potreba. Ovu teoriju koja je najpopularnija u literaturi i praksi menadžmenta je razvio Abraham

Maslow. Temelji se na postavci o kompleksnosti ljudske li�nosti i njegovih potreba koje su

hijerarhijski strukturirane. Sve je te potrebe Maslow grupirao u pet kategorija, kako je to

prikazano gore na Slici 4.40

Zadovoljenje ovih potreba odvija se odgovaraju�im redom, tako da najja�e motivacijsko

djelovanje imaju nezadovoljene potrebe. �im je neka od potreba zadovoljena, motivacijsko

djelovanje prelazi na onu nezadovoljnu sljede�e razine u hijerarhiji potreba. A aspekta

menadžmenta važnost ove teorije je u tome što uspješno vo�enje ljudi u izvršavanju postavljenih

zadataka pretpostavlja poznavanje njihovih potreba i što potpunije zadovoljenje tih potreba. U

tom sklopu management mora otvoriti širok prostor razvoja zaposlenih imaju�i u vidu da

zadovoljavanje samo fizioloških potreba ne može biti dovoljno motiviraju�e.41

Potrebe na prvoj razini su prioritetne i nazivaju se osnovne fiziološke potrebe. Od njihova

zadovoljavanja ovisi život pojedinca, a njihovo nezadovoljavanje u kona�nici dovodi do smrti.

Me�u fiziološke potrebe ubrajaju se: potreba za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, seksom,

���������������������������������������� ��������������������$�.,�������������6����6�������� .-����//�� ��?�7*��4��6�����6����"�&�� �"��$$���

��.,�������������6����6�������� .-����//�� ��?�7*��4��6�����6����"�&�� �"��$$���

����

zaštitom od ekstremnih temperatura i sli�no. Ako su potrebe na toj razini zadovoljene, tada se ne

optere�ujemo njima, no ukoliko je jedna od njih ugrožena, organizam se alarmira i usmjerava

svoje ponašanje ka ostvarenju te potrebe. Na drugoj razini nalazi se potreba za sigurnoš�u, a

odnosi se na potrebu za stalnoš�u, stabilnoš�u, poretkom, predvidljivoš�u doga�aja u budu�nosti.

Ukoliko ta potreba nije zadovoljena, osje�amo se nesigurno i tjeskobno. Stoga je potrebno

osigurati koliko-toliko sigurno okruženje postavljanjem pravila, davanjem jasnih uputa i

objašnjavanjem posljedica nekog oblika ponašanja. Potreba za pripadanjem i ljubavi odnosi se na

traženje odnosa koji se temelji na odanosti, privrženosti i ljubavi. Da bismo zadovoljili ovu

potrebu, važno je da su u tom odnosu osje�amo prihva�eno i voljeno. Potrebu možemo

zadovoljavati unutar obitelji, s prijateljima, partnerima, kolegama, suigra�ima, trenerom i

mnogim drugim. Na �etvrtoj razini nalazi se potreba za poštovanjem i samopoštovanjem, a

odnosi se na potrebu osobe da ga drugi priznaju kao sposobnu i vrijednu osobu te da sam sebe

smatra takvom osobom. Potreba da nas drugi poštuju uklju�uje status u društvu, priznanja,

nagrade, pažnju koja nam se poklanja i sli�no. Ukoliko potreba nije zadovoljena, osoba se osje�a

nesposobnom, neadekvatnom i bespomo�nom, što uvelike negativno utje�e na njenu motivaciju.

Na vrhu piramide nalazi se potreba za samoaktualizacijom, odnosno samoostvarenjem. Ta

potreba se ne može zadovoljiti ukoliko potrebe na donjim razinama nisu primjereno zadovoljene.

Samoaktualizacija predstavlja ostvarivanje svrhe pojedinca, maksimalno ostvarenje njegovih

potencijala bez obzira koji to potencijali bili. Samoaktualizacija predstavlja razinu na kojoj se

spajaju �ovjekovi istinski interesi i njegov talent. Svrha života jest, ili bi trebala biti, ostvarenje

naših potencijala ili mogu�nosti, odnosno samoaktualizacija svakog pojedinca. Maslow smatra

kako samo rijetki pojedinci dožive to zadovoljstvo funkcionirati na razini samoaktualizacije jer

društvene prilike ometaju osobni razvoj do te razine.42

Kroz sport, u relativno kratkom vremenu, osoba može zadovoljiti sve potrebe iz

Maslowljeve teroije motivacije, jer jasno definirana pravila, kriteriji i trenerova briga osiguravaju

zadovoljenje potrebe za sigurnosti i stabilnosti, dok zadovoljenje potrebe za pripadanjem i

prihva�anjem osoba ostvaruje kroz društvo i timski rad. Kroz konkretne rezultate, ali i priznanje

vršnjaka i društva iz razloga što se sport pozitivno vrednuje u društvu, osoba zadovoljava

���������������������������������������� �����������������������*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"�0����,"��$$%��

�

potrebu za poštovanjem, a izbor razli

prikladnu baš za njihov individualni sklop osobina,

Poznato je da je motivacija iznimno bitan faktor us

svakodnevnom životu. Ona pobu�

cilju. Motivaciju možemo usporediti s gorivom u automobilu: bez obzira

automobil imali, bez goriva on ne može pokazati svo

prikazana na Slici 5.:44

(K. Bosnar, B. Balent, Uvod u

Faktori koji utje�u na uspjeh osoba u nekoj aktivnosti jesu znanje i

pojedinac ima te motiviranost tog pojedinca da ta s

postizanje odre�enog cilja. Jednadžba

odre�ena razina znanja i sposobnosti, ali i odre

faktora nije zadovoljen, teško �e se ostvariti željeni uspjeh. Bez obzira na znanja

bez obzira na dobru pripremljenost, za uspjeh je potrebna moti

koliko motivirani, ukoliko potrebna znanja i sposob

�������������������������������������������������������������������336� ��E G���63.� �����%�22�%�����,����2�%

����*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"�0�

����*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"

potrebu za poštovanjem, a izbor razli�itih sportova omogu�ava pojedincima da prona

dualni sklop osobina, �ime dobivaju priliku za samoaktualizaciju.

Poznato je da je motivacija iznimno bitan faktor uspjeha, kako u sportu, tako i u

svakodnevnom životu. Ona pobu�uje, usmjerava i odražava ponašanje koje vodi prema

ožemo usporediti s gorivom u automobilu: bez obzira koliko skup i dobar

automobil imali, bez goriva on ne može pokazati svoje prednosti u vožnji. Jednadžba uspjeha je

Slika 5. Jednadžba uspjeha

(K. Bosnar, B. Balent, Uvod u psihologiju sporta, Zagreb, 2009., str.26)

u na uspjeh osoba u nekoj aktivnosti jesu znanje i sposobnosti koje

pojedinac ima te motiviranost tog pojedinca da ta svoja znanja i sposobnosti iskoristi za

enog cilja. Jednadžba ukazuje na to kako je za postizanje uspjeha nužna

ena razina znanja i sposobnosti, ali i odre�ena razina motivacije. Ukoliko jedan od ta dva

�e se ostvariti željeni uspjeh. Bez obzira na znanja

na dobru pripremljenost, za uspjeh je potrebna motivacija. S druge strane, bez obzira

koliko motivirani, ukoliko potrebna znanja i sposobnosti ne postoje, ne�e biti uspjeha.

�����336� ��E G���63.� �����%�22�%�����,����2�%� �%,�� �,� ��H �8)* ����� !�� ���*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"�0����,"��$$%���*����>�"����������14� �.��* ����� !.�*�����"�0����,"��$$%��

�%�

ava pojedincima da prona�u aktivnost

priliku za samoaktualizaciju.43

pjeha, kako u sportu, tako i u

uje, usmjerava i odražava ponašanje koje vodi prema nekom

koliko skup i dobar

je prednosti u vožnji. Jednadžba uspjeha je

psihologiju sporta, Zagreb, 2009., str.26)

u na uspjeh osoba u nekoj aktivnosti jesu znanje i sposobnosti koje

voja znanja i sposobnosti iskoristi za

ukazuje na to kako je za postizanje uspjeha nužna

ena razina motivacije. Ukoliko jedan od ta dva

e se ostvariti željeni uspjeh. Bez obzira na znanja i sposobnosti,

vacija. S druge strane, bez obzira

e biti uspjeha.45

� �%,�� �,� ��H �8)* ����� !�� ���

�$��

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je provedeno putem anonimnog anketnog upitnika podijeljenog voditeljima

Odjela i Odsjeka Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. NZZJZ

PGŽ broji 280 djelatnika, od kojih je voditelja Odjela i Odsjeka 58. Anketa nije provedena u više

poduze�a jer nisam išla u širinu ve� je podijeljena samo u navedenom poduze�u. Mišljenja sam

da su u anketiranom poduze�u obuhva�ene skupine koje obuhva�aju relativno dobar

reprezentativan uzorak (pravnici, ekonomisti, lije�nici, informati�ari...). Ankete su prikupljene u

periodu od 05.06.2015. do 04.08.2015. godine i prikupljeno ih je ukupno 54 od 58 podijeljenih

što iznosi 93,10%.

NZZJZ PGŽ zdravstvena je ustanova koja provodi zdravstvenu djelatnost na podru�ju

Primorsko-goranske županije. Javno zdravstvena djelatnost obuhva�a epidemiološke mjere

nadzora i intervencije, pra�enja i analize zaraznih i nezaraznih bolesti, nadzor nad zdravstvenom

ispravnoš�u namirnica, vode i predmeta op�e upotrebe, kontinuirani monitoring kvalitete zraka,

javno zdravstvenu mikrobiološku djelatnost, analizu zdravstvenih pokazatelja i rada u zdravstvu,

preventivne i specifi�ne mjere zdravstvene zaštite školske djece i studenata, te primarnu

prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje bolesti ovisnosti.46

NZZJZ PGŽ povijesno gledano, ima neprekinutu stoljetnu tradiciju postojanja i rada

budu�i je sljedbenik Državne kraljevske stanice za kemijska ispitivanja koja je utemeljena 8.

travnja 1900. Danas predstavlja stru�nu, ali i nastavnu preventivnu javno zdravstvenu ustanovu

koja prerasta u sveu�ilišni znanstveni regionalni zavod sa zada�om pružanja više razine javno

zdravstvene skrbi za širu regiju koja pored Primorsko-goranske županije uklju�uje susjedne

županije. NZZJZ PGŽ zdravstvena je ustanova u vlasništvu županije, i jedan od �etiri vode�a

Zavoda za javno zdravstvo (uz Zagreb, Split i Osijek) u Republici Hrvatskoj. Djeluje samostalno

na razini županije, uz stru�nu koordinaciju državnog, Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo.47

Geografsko podru�je djelovanja je u sjedištu ustanove, Rijeci, i u Ispostavama NZZJZ na

podru�ju Primorsko-goranske županije. Ispostave NZZJZ su: Delnice, Opatija, Crikvenica, Krk,

Rab, Cres i Mali Lošinj. Centri NZZJZ su: Kostrena, Matulji i Viškovo. U skladu s klju�nim

vrijednostima Nastavnog zavoda, kao što su profesionalnost, korisnik u središtu zbivanja,

���������������������������������������� ������������������������+����4 ���, ��&�"� ��6� �"���*��4� �-�4� �-��!�4���- ��4*�4��)�I"�# !���"��$���

�����+����4 ���, ��&�"� ��6� �"���*��4� �-�4� �-��!�4���- ��4*�4��)�I"�# !���"��$���

���

proaktivni pristup u djelovanju, te unapre�enje i stalni razvoj kvalitete, a u cilju pove�anja

dostupnosti zdravstvene zaštite uvedene su zna�ajne organizacijske promjene u smislu ja�anja

Ispostava i njihove preobrazbe u „Zavode u malom“ Promjene su uvedene najprije u

dislociranim Ispostavama na otocima i Gorskom kotaru, a sastoje se u delegiranju upravlja�kog

kapaciteta, kadrovskom dodatnom ekipiranju, gdje su uz lije�nika epidemiologa i lije�nika

školske medicine, prisutna i dva diplomirana sanitarna inženjera, zatim u dodatnom opremanju i

stru�nom osposobljavanju.48

Zavod danas predstavlja nastavnu bazu Medicinskog fakulteta za operativno izvo�enje

nastave triju sveu�ilišnih studija, medicine, stomatologije i sanitarnog inženjerstva kao i

nekolicine viših studija iz preventivnih medicinskih grana, epidemiologije, zdravstvene ekologije

i socijalne medicine, te studija zdravstvenog menadžmenta i upravljanja. Po uzoru na sli�ne

europske ustanove, Zavod danas nosi naziv nastavni, jer predstavlja centar za preventivnu javno

zdravstvenu edukaciju na znanstvenom i stru�nom nivou, u kojoj sudjeluju oni isti stru�ni

djelatnici koji operativno provode preventivne zdravstvene djelatnosti te obra�uju podatke za

potrebe znanstvenih i stru�nih studija i projekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili u javnom

zdravstvu.49

Slika 6. NZZJZ PGŽ, Krešimirova 52 a, Rijeka

(http://www.opcina-viskovo.hr/g/Zdravstvo-i-socijala/Zavod-za-javno-zdravstvo.aspx)

���������������������������������������� ������������������������+����4 ���, ��&�"� ��6� �"���*��4� �-�4� �-��!�4���- ��4*�4��)�I"�# !���"��$���

�%���+����4 ���, ��&�"� ��6� �"���*��4� �-�4� �-��!�4���- ��4*�4��)�I"�# !���"��$���

����

Anonimni anketni upitnici su podijeljeni svim voditeljima/voditeljicama Odjela i Odsjeka

NZZJZ PGŽ koji su vidljivi u organizacijskog strukturi Zavoda kako je prikazano u Tablici 1.:

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA NZZJZ PGŽ

RED.BR. ODJELI I ODSJECI

1. ODJEL SOCIJALNE MEDICINE

2. Odsjek za zdravstvenu statistiku i informatiku

3. Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

4. Odsjek za prevenciju nasilja

5. ODJEL ZA KVALITETU

6. ODJEL ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJU I

IZVANBOLNI�KO LIJE�ENJE BOLESTI OVISNOSTI

7. Odsjek za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja

8. Odsjek za izvanbolni�ko lije�enje bolesti ovisnosti

9. ODJEL ZA EKONOMSKE POSLOVE

10. Odsjek prodaje i financijske operative

11. Odsjek nabave

12. Odsjek knjigovodstva

13. Odsjek obra�una pla�a

14. Odsjek plana i analize

15. ODJEL ZA PRAVNE, KADROVSKE I OP�E POSLOVE

16. Odsjek za pravne i kadrovske poslove

17. Odsjek za op�e poslove

18. ODJEL ZA KONTROLING I REVIZIJU

19. Odsjek za kontroling

20. ODJEL ŠKOLSKE I SVEU�ILIŠNE MEDICINE

21. Odsjek za unapre�enje zdravlja djece s kroni�nim poreme�ajima zdravlja

22. Odsjek za prevenciju poreme�aja hranjenja i pretilosti

23. Odsjek za unapre�enje zdravlja djece s posebnim potrebama

24. Odsjek za unapre�enje reproduktivnog zdravlja

25. Odsjek za unapre�enje zdravlja studenata

26. EPIDEMIOLOŠKI ODJEL

����

27. Odsjek za operativnu epidemiologiju

28. Odsjek za epidemiologiju zaraznih bolesti

29. Odsjek za epidemiologiju kroni�nih nezaraznih bolesti

30. Odsjek za imunizaciju, seroprofilaksu, kemoprofilaksu i distribuciju cjepiva

31. Odsjek za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju

32. Odsjek za higijenski-epidemiološki nadzor i uzorkovanje

33. MIKROBIOLOŠKI ODJEL

34. Odsjek za dijagnostiku crijevnih infekcija

35. Odsjek za dijagnostiku respiratornih i sustavnih infekcija

36. Odsjek za dijagnostiku urogenitalnih infekcija

37. Odsjek za serodijagnostiku

38. Odsjek a parazitologiju i mikologiju

39. Odsjek za dijagnostiku tuberkuloze

40. Odsjek za molekularnu dijagnostiku

41. ZDRAVSTVENO-EKOLOŠKI ODJEL

42. Odsjek za kontrolu kvalitete vanjskog zraka

43. Odsjek za kontrolu kvalitete voda za pi�e i voda u prirodi

44. Odsjek za kontrolu otpada i otpadnih voda

45. Odsjek za kontrolu namirnica i predmeta op�e uporabe

46. Odsjek za unapre�enje prehrane

47. Odsjek za mikrobiologiju okoliša

48. Odsjek zajedni�ke analiti�ke tehnike

49. Odsjek za biološki monitoring i ekspozicije

50. Odsjek za ekotoksikologiju

51. Odsjek za uzorkovanje okolišnih uzoraka

52. Odsjek za kontrolu emisija u zrak

53. URED RAVNATELJSTVA - Ravnatelj

54. URED RAVNATELJSTVA – Zamjenik ravnatelja

55. URED RAVNATELJSTVA – Pomo�nica ravnatelja

56. Odsjek za informatiku i razvoj inteligentnih sustava izvješ�ivanja, komunikacije i marketing

57. Odsjek zaštite na radu

58. Odsjek za znanstveno-istraživa�ku djelatnost

Tablica 1. Organizacijska struktura NZZJZ PGŽ

����

3.1.Izgled anonimnog anketnog upitnika

A N O N I M N I A N K E T N I U P I T N I K

Datum ispunjavanja: __________

1. Zaokružite svoj spol: Ž M

2. Na crtu ispod upišite svoju dob:

_____ god.

3. Jeste li se u djetinjstvu bavili sportom ili tjelesnom aktivnoš�u? DA NE Ako da, kojim sportom/kojom tjelesnom aktivnoš�u?

4. Jeste li prakticirali individualni trening/aktivnost (sami) ili grupni trening/aktivnost (više �lanova)?

Zaokružite 1, 2, 3 ili 4. 1. Individualno 2. Grupno 3. Kombinacija individualnog i grupnog 4. Nisam prakticirao/la. Ako da, kada?

5. Smatrate li da se bavljenjem sportom ili tjelesnom aktivnoš�u može suzbiti stres koji se može pojaviti

u poslovnom okruženju? DA NE

6. Volite li više obavljati poslovne zadatke kroz individualni ili timski rad? Zaokružite 1, 2, 3 ili 4.

1. Individualni rad 2. Timski rad 3. Kombinacija individualnog i timskog rada 4. Ništa od navedenog

7. U kojoj mjeri smatrate da vam je bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u pomoglo pri razvoju

sljede�ih vrijednosti? (0 – uop�e ne, 1 – malo, 2 – dosta, 3 – jako puno) 1. Sigurnost i samopuzdanje 0 1 2 3 2. Samostalnost 0 1 2 3 3. Samopoštovanje 0 1 2 3 4. Disciplina 0 1 2 3 5. Sigurnost u komunikaciji 0 1 2 3 6. Rad u grupi 0 1 2 3 7. Odgovornost 0 1 2 3 8. Postavljanje ciljeva 0 1 2 3 9. Nisam se bavio/la sportom./Nisam prakticirao/la tjelesnu aktivnost.

8. Koje vještine od navedenih posjedujete? (0 – uop�e ne, 1 – malo, 2 – dosta, 3 – jako puno)

1. Konceptualne vještine 0 1 2 3 2. Vještine rada s ljudima 0 1 2 3 3. Tehni�ke vještine 0 1 2 3 4. Vještine oblikovanja 0 1 2 3 5. Ništa od navedenog

����

9. Na poziciji voditelja/voditeljice Odjela/Odsjeka zasigurno obavljate niz razli�itih funkcija. Nabrojite neke od njih (npr. planiranje, organiziranje...).

10. Koje osobine od navedenih posjedujete? Za svaku osobinu zaokružite 0, 1, 2 ili 3. (0 – Ne posjedujem, 1 – U maloj mjeri posjedujem, 2 – Posjedujem, 3 – U velikoj mjeri posjedujem) 1. Inovativnost 0 1 2 3 2. Razumno preuzimanje rizika 0 1 2 3 3. Samouvjerenost 0 1 2 3 4. Uporan rad 0 1 2 3 5. Postavljanje ciljeva 0 1 2 3 6. Odgovornost 0 1 2 3 7. Ništa od navedenog

11. Bavite li se nekim sportom ili tjelesnom aktivnoš�u?

DA NE Ako da, kojim sportom/kojom tjelesnom aktivnoš�u?

12. Motivirate li djelatnike svog Odjela/Odsjeka?

DA NE Ako da, ukratko napišite na koji na�in.

13. Jesu li vas u djetinjstvu motivirali pri upisu u odre�eni sport ili za bavljenje odre�enom tjelesnom

aktivnoš�u? DA NE

14. Sportski psiholozi mogu pomo�i sportašima u unapre�enju individualne ili timske sportske izvedbe.

U kojoj mjeri se slažete sa tom tvrdnjom? 0 – Uop�e se ne slažem. 1 – Ne slažem se. 2 – Slažem se. 3 – U potpunosti se slažem.

15. Jeste li spremni kao voditelj/voditeljica Odjela/Odsjeka promotriti mogu�nost za prihva�anje

inovacija i drugih mišljenja ukoliko �e pomo�i u poslovanju? 0 – Uop�e nisam spreman/spremna. 1 – Nisam spreman/spremna. 2 – Spreman/spremna sam. 3 – U potpunosti sam spreman/spremna.

16. Ukoliko imate dijete/djecu bavi/bave li se ono/ona sportom ili tjelesnom aktivnoš�u?

DA NE Ako da, podupirete li ga/ih? DA NE Ako ne, ho�ete li ga uskoro usmjeriti na bavljenje odre�enim sportom/odre�enom tjelesnom aktivnoš�u? DA NE

17. Kakav je vaš stil vo�enja Odjela/Odsjeka? Zaokružite 1, 2, 3 ili 4.

1. Govorite drugima što da rade, ograni�avate diskusije o novim idejama i na�inima obavljanja posla, ne postoji timski rad. 2. Uklju�ujete �lanove grupe u planiranje i izvršavanje aktivnosti, pitate prije nego što kažete, promovirate timski rad. 3. Gotovo da ne dajete upute i smjernice, mišljenje dajete samo kada se to zahtijeva, i ne izgledate da ste odgovorni. 4. Ništa od navedenog

����

18. Kao voditelj/voditeljica Odjela/Odsjeka kojim putem naj�eš�e vodite komunikacije? Zaokružite 1, 2, 3 ili 4. 1. usmene komunikacije 2. pismene komunikacije 3. elektroni�ki mediji 4. neverbalne komunikacije

19. Smatrate li da se bavljenjem sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti utje�e na razvoj životnog

poleta (elan vital)? Zaokružite 0, 1, 2, 3 ili 4. 0 – Uop�e se ne utje�e. 1 - U maloj mjeri se utje�e. 2 – Utje�e. 3 – Bitno se utje�e. 4 – Iznimno se utje�e.

20. Jednom rje�ju napišite što za vas predstavlja bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u?

21. Jeste li znali prihvatiti poraz ukoliko ste se bavili nekim sportom? Zaokružite 1, 2 ili 3.

1. DA 2. NE 3. Nisam se bavio/la sportom.

22. Znate li priznati da ste pogriješili kada to uistinu i u�inite? Tko radi, taj i griješi.

DA NE

23. Bavljenje sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti mogu se ste�i odre�ene vještine koje pomažu u poslovnom okruženju. U kojoj mjeri se slažete sa navedenom tvrdnjom? 1. Uop�e se ne slažem. 2. Slažem se. 3. U potpunosti se slažem.

24. Koliko vam je lako/teško uklju�iti se u timski rad? Zaokružite 1, 2 ili 3.

1. Lako 2. Teško 3. Ovisi o situaciji/okruženju

25. Mislite li da se bave�i sportom ili tjelesnom aktivnoš�u podiže kvaliteta življenja? DA NE

26. Jeste li imali motiv kada ste se bavili sportom ili tjelesnom aktivnoš�u? (Ako se i sada bavite

sportom, imate li motiv?) DA NE

27. Imate li motiv u sadašnjem poslovanju na mjestu voditelja/voditeljice Odjela/Odsjeka?

DA NE

28. Hrabrost je vrlo važna osobina, osobito za samopotvr�ivanje. Mislite li da se možete okarakterizirati kao hrabra osoba? Zaokružite 1, 2, 3, 4 ili 5. 1. Uop�e nisam hrabar/hrabra. 2. U maloj mjeri sam hrabar/hrabra. 3. Hrabar sam./Hrabra sam. 4. U velikoj mjeri sam hrabar/hrabra. 5. Iznimno sam hrabar/hrabra.

29. Koje mentalne sposobnosti posjedujete? (0 – uop�e ne posjedujem, 1 – u maloj mjeri posjedujem, 2 –

posjedujem, 3 – u velikoj mjeri posjedujem) 1. Samopouzdanje 0 1 2 3 2. Koncentracija 0 1 2 3 3. Emocionalna kontrola 0 1 2 3

30. Što više od navedenoga upu�ujete svojim kolegama na poslu? Procjenite u�estalost i upišite na crtu.

(npr. pohvala – 80%, kritika 20%) 1. Pohvala _____% 2. Kritika_____%

31. Jeste li postavljali ciljeve dok ste se bavili sportom/tjelesnom aktivnoš�u?

����

DA NE

32. Kroz prakticiranje tjelesne aktivnosti ili bave�i se sportom mogu se ste�i sposobnosti poput samopouzdanja, koncentracije i emocionalne kontrole. U kojoj mjeri se slažete sa navedenom tvrdnjom? Zaokružite 1, 2, 3, 4 ili 5. 1. Uop�e se ne slažem. 2. U maloj mjeri se slažem. 3. Slažem se. 4. U velikoj mjeri se slažem. 5. Iznimno se slažem.

33. Postavljate li si ciljeve na mjestu voditelja/voditeljice Odjela/Odsjeka?

DA NE

34. Motivi su pokreta�i ponašanja. U kojoj mjeri se slažete sa navedenom tvrdnjom? 0 – uop�e ne 1 – malo 2 – dosta 3 – jako puno

35. U poslovanju ste više orijentirani na: (Procjenite u�estalost i upišite na crtu, npr. ljude – 20%,

zadatke – 80%.) 1. ljude_____% 2. zadatke_____%

36. Bavljenjem sportom ili tjelesnom aktivnoš�u umanjuje se mogu�nost pojave stresa koji je prisutan u

današnjoj svakodnevnici. Slažete li se? 0 – uop�e ne 1 – malo 2 – dosta 3 – jako puno

37. U kojoj mjeri vjerujete da sljede�a forumula

USPJEH = (ZNANJE + SPOSOBNOSTI) x MOTIVACIJA, odgovara 1. u životu 0 1 2 3 4 2. u poslu 0 1 2 3 4 3. u sportu 0 1 2 3 4 (0 – uop�e ne odgovara, 1 – u maloj mjeri odgovara, 2 – odgovara, 3 – bitno odgovara, 4 – maksimalno odgovara)

38. Jeste li dobivali pohvale i kritike ukoliko ste se bavili nekim sportom ili prakticirali odre�enu

tjelesnu aktivnost ili to još uvijek �inite od strane npr. trenera, roditelja, ljudi...? Zaokružite 1, 2, 3 ili 4.a 1. Pohvale 2. Kritike 3. Pohvale i kritike 4. Ništa od navedenog

39. Koliko �esto ste dobivali pohvale? Zaokružite 1, 2, 3 ili 4.

1. Nikada 2. Rijetko 3. �esto 4. Uvijek

40. Koliko �esto ste dobivali kritike? Zaokružite 1, 2, 3 ili 4. 1. Nikada 2. Rijetko 3. �esto 4. Uvijek

41. Na skali od 1 do 5 zaokružite koliko je bavljenje sportom ili prakticiranje tjelesne aktivnosti bitno za

zdravlje. 1. Uop�e nije bitno. 2. U maloj mjeri je bitno. 3. Bitno je. 4. Vrlo je bitno. 5. Od velike je važnosti.

42. Navedite vještine koje ste stekli bave�i se odre�enim sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti.

43. U prostor ispod nacrtajte jedan, vama drag sportski rekvizit (npr.nogometnu loptu, teniski reket...).

�

����

3.2.Rezutlati obra�enih anketa

Ankete su obra�ene pomo�u programa Calc koji omogu�ava sve napredne mogu�nosti

programa za izradu tabli�nih kalkulacija kao što su: analiza podataka, izrada grafova te

mogu�nosti donošenja odluka. Uklju�uje više od 300 razli�itih financijskih, statisti�kih i

matemati�kih funkcija. Na temelju unesenih unesenih podataka mogu�e je izraditi velik broj

razli�itih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno uklju�iti u druge dokumente uredskog

paketa OpenOffice.org. Calc može u�itavati i snimati velik broj zapisa drugih programa za

tabli�ne kalkulacije.

Grafikon 1. Spolna struktura

U Grafikonu 1. prikazana je spolna struktura iz koje jest vidljivo da je anketu ispunilo 39

žena i 15 muškaraca. Zanimljivo je istaknuti �injenicu da su na vode�im pozicijama ina�e u

poduze�ima pretežito muškarci što nije slu�aj u ovom.

Dobna struktura voditelja Odjela i Odsjeka obuhva�a dob od 34 do 64 godine.

47 ispitanika se bavilo odre�enim sportom ili tjelesnom aktivnoš�u kroz djetinjstvo, dok

ostalih 7 ispitanika nije. Sportovi ili tjelesne aktivnosti kojima su se bavili kroz djetinjstvo

su sljede�i: rukomet, odbojka, tr�anje, plivanje, košarka, atletika, skijanje, tenis, stolni tenis,

gimnastika, nogomet, vaterpolo, streljaštvo, skijaško tr�anje, karate, veslanje, borila�ki sportovi,

ronjenje, ples, aerobic, balet, ritmika, rolanje, fitness, planinarenje, izvi�a�i, aktivnosti s loptom,

igre na otvorenom (grani�ara), igre u prirodi i sportski ples.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Spolna struktura

Ž

M

�%��

Podaci koji pokazuju koliko se ispitanika bavilo sportom ili tjelesnom aktivnoš�u kroz

djetinjstvo individualnim na�inom, grupnim na�inom, kombinacijom individualnog i grupnog

na�ina i onih koji nisu prakticirali navedeno prikazuje Tablica 2.:

BAVLJENJE SPORTOM ILI TJELESNOM

AKTIVNOŠ�U KROZ DJETINJSTVO

1. Individualno 6

2. Grupno 19

3. Kombinacija

individualnog i grupnog

22

4. Nisam prakticirao/la 7

Tablica 2. Bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u kroz djetinjstvo

U Tablici 2. vidljivo je da se sportom ili tjelesnom aktivnoš�u kroz djetinjstvo na

individualan na�in bavilo 6 ispitanika, na grupni na�in 19 ispitanika, kombinacijom

individualnog i grupnog 22 ispitanika te broj onih koji nisu prakticirali navedeno uklju�uje 7

ispitanika.

Jedno od postavljenih pitanja u anketi glasi: “Volite li više obavljati poslovne zadatke

kroz individualni ili timski rad?” Rezultati su prikazani u Tablici 3.:

PRIVRŽEN NA�IN OBAVLJANJA

POSLOVNIH ZADATAKA

1. Individualni rad 3

2. Timski rad 6

3. Kombinacija individualnog i

timskog rada

45

4. Ništa od navedenog 0

Tablica 3. Privržen na�in obavljanja poslovnih zadataka

U Tablici 3. prikazan je na�in na koji zaposlenici najviše vole obavljati poslovne

zadatke, redom: kroz individualni rad – 3 ispitanika, kroz timski rad – 6 ispitanika te

kombinacijom individualnog i timskog rada – 45 ispitanika.

Tablica 4. pokazuje koliko je zaposlenicima lako ili teško uklju�iti se u timski rad:

�$��

UKLJU�IVANJE U TIMSKI RAD

1. Lako 25

2. Teško 1

3. Ovisi o situaciji/okruženju 28

Tablica 4. Uklju�ivanje u timski rad

25 ispitanika ukazuje da se lako uklju�uje u timski rad, 28 ispitanika uklju�uje se u

timski rad ovisno o situaciji/okruženju a svega 1 ispitanik se teško uklju�uje u timski rad.

Povezuju�i Tablicu 2., Tablicu 3. i Tablicu 4. može se zaklju�iti da se bavljenjem

sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti ve� od djetinjstva stje�u sposobnosti bitne za

liderstvo, a jedna od tih je i funkcioniranje kroz timski rad, snalaženje u raznim situacijama gdje

kolegijalnost igra bitnu ulogu u donošenju važnih odluka od onih bitnih za zaposlenike do onih

koje se odnose na uspješnost cjelokupnog poduze�a. Vo�e timskog rada, kako u poslu tako i u

sportu moraju biti sigurni da svi smatraju njihove postupke pravednima. Vo�a brani svoje

�lanove kad netko ugrozi njihov ugled, osigurava im podršku u nevoljama i hrabri u

poteško�ama. I lideri (vo�e), i treneri (vo�e) trebaju posjedovati sposobnosti da navedu svakoga

prihva�anju zajedni�kog osje�aja poslovanja, ciljeva i zada�e tima kao svoje osobno poslanje.

Iskustvo je pokazalo da odli�ne rezultate postižu oni koji se znaju dobro organizirati.

Vo�a timskog rada treba dobro poznavati osobe koje �ine njegovu radnu ekipu, njihove dobre i

loše kvalitete kako bi svakome mogao povjeriti onaj dio posla koji �e doti�ni najbolje u�initi.

Iskustvo je pokazalo da su skupine koje su radile bez vo�e, pri �emu su svi komunicirali sa

svima, bile manje djelotvorne. Pa ipak, treba re�i da vo�a nije mozak skupine, niti autonomni

donositelj odluka. Najidealnije je da on bude tvorac konsenzusa, tj. da uvjeri sve �lanove radnog

tima da je postavljeni cilj njihova zajedni�ka odluka, jer �e samo tako osobe uložiti maksimalni

trud da se postavljeni cilj i postigne. Dobro je da u raspravi vo�a bude suzdržan i svoje mišljenje

iznese pred kraj rasprave, kako ne bi svojim idejama utjecao na labilnije �lanove grupe. Vo�a

tima treba imati sposobnost da navede �lanove tima da vole ono što zajedno rade. Osim toga,

vo�a mora stvarati atmosferu zajedništva, prijateljstva i spremnosti na pomo�. Vo�a treba znati

motivirati �lanove tima da svoje osobne interese podvrgnu zajedni�kim ciljevima i sve svoje sile

usmjere na ostvarenje zajedni�kog projekta. Vo�a treba stvoriti uvjerljivu viziju uspjeha,

���

predstaviti svoj program na zanimljiv i privla�an na�in te nadahnjivati druge svojim

entuzijazmom.50

Koliko se zaposlenika trenutno bavi odre�enim sportom ili tjelesnom aktivnoš�u

prikazuje Grafikon 2.:

Grafikon 2. Bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u

Od ukupno 54 anketirane osobe, njih 36 (67%) se bavi odre�enim sportom ili tjelesnom

aktivnoš�u dok se 18 (33%) ispitanika ne bavi. Sportovi i tjelesne aktivnosti kojima se bave jesu:

tenis, ronjenje na dah, košarka, nogomet, plivanje, alpinizam, vježbe za oblikovanje tijela,

biciklizam, pješa�enje, joga, stolni tenis, ples, thai chi, šetanje, klasi�na tjelovježba, tr�anje,

fitness, vježbe u dvorani, jiu jitsu (borila�ki sport), hodanje, rekreacija, aerobik, pilates i

trampolin.

Bave�i se sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti bitno se utje�e na zdravlje, što se

vidi iz Grafikona 3., gdje 26 zaposlenika misli da je od velike važnosti, 22 da je vrlo bitno, njih

5 da je bitno i svega 1 da je u maloj mjeri bitno.

���������������������������������������� ��������������������$�� � ������=�6��!�����(����� 6*������ �"�0����,"��$$���

DA 36 ISPITANIKA NE 18 ISPITANIKA0

10

20

30

40

BAVLJENJE SPORTOM ILI TJELESNOM AKTIVNOŠ�U

����

Grafikon 3. Utjecaj bavljenja sportom na zdravlje

Razlozi bavljenja sportom ili posezanje za nekom tjelesnom aktivnoš�u su raznoliki, a

naj�eš�e se vrte izme�u želje za pobjedom, osje�ajem važnosti, izvo�enju onoga u �emu je

�ovjek kvalitetan i sl. Trening djeluje na psihološki status �ovjeka. �ovjek time zasi�uje svoju

želju za pripadanjem nekoj ekipi, razvojem li�nosti, lišava se stresa i napetosti te si omogu�uje

priliku za uspjeh. Zahtjevnim tjelesnim vježbanjem smanjuje se prag osjetljivosti na nelagode

(npr. bol) te se poboljšava biokemijsko stanje centralnog živ�anog sustava �ime se tijelo

navikava na napore i s vremenom automatizira odre�ene pokrete. Sport iznimno djeluje i na

kontrolu emocija, regulaciju op�e pobu�enosti i otpornosti na frustracije. Redovita tjelesna

aktivnost bitna je za mentalno zdravlje te psihosocijalni razvoj.51

Djeca imaju izrazitu potrebu za kretanjem, jer upravo time upoznaju svijet oko sebe,

razvijaju osjetila, u�e i stje�u kontrolu nad vlastitim tijelom što �ini kvalitetnu podlogu o�uvanja

zdravlja u daljnjem životu. No, jednako važno, tjelesna aktivnost omogu�uje i ostvarenje viših

razina potreba. Njome dijete stje�e samopouzdanje i osje�a se sigurnije, upoznaje druge ljude te

se s njima zbližava, potvr�uje svoje sposobnosti, postiže društveno priznanje, itd. Dakle,

zadovoljava motive sigurnosti, ljubavi, poštovanja, pa �ak i samoostvarenja. Nakon nešto dužeg

perioda bavljenja sportom za vrijeme postupnog sazrijevanja, mladi organizam �e fiziologijski

ja�ati te funkcionalno napredovati u svim svojim aspektima.52

���������������������������������������� ��������������������������33������*�������36���- �3*�4!�� 3*�4!�� 5*��.��!���3.�!���!5�!���*��5��� 4��*� 5��5- ��4*�4�� 5

*���.*J�B�>.�&K�6�����������33������*�������36���- �3*�4!�� 3*�4!�� 5*��.��!���3.�!���!5�!���*��5��� 4��*� 5��5- ��4*�4�� 5

*���.*J�B�>.�&K�6���

1. Uop�e nije bitno.

2. U maloj mjeri je bitno.

3. Bitno je.

4. Vrlo je bitno.

5. Od velike je važnosti.

0 5 10 15 20 25 30

UTJECAJ BAVLJENJA SPORTOM NA ZDRAVLJE

BR. ZAPOSLENIKA

����

Koliko su zaposlenici svijesni �injenice da se kroz bavljenje sportom iznimno utje�e na

razvoj djetetovih sposobnosti ukazuju rezultati ankete gdje je njih 40 odgovorilo da im se dijete

bavi odre�enim sportom ili tjelesnom aktivnoš�u te da ga podupiru, 7 zaposlenika nema djecu,

dok preostalih 7 zaposlenika ima djecu koja se ne bave sportom ali �e ih uskoro usmjeriti na

navedeno.

Zanimljivo je bilo istražiti što za zaposlenike predstavlja sport a da to pokušaju napisati

jednom rje�ju. Njihovi odgovori su: zadovoljavanje ljudskih potreba, radost, na�in života, ventil,

slobodno vrijeme, zdravlje, borba protiv stresa, održavanje mentalnog i psihi�kog zdravlja,

prevencija razvoja kroni�nih stanja i bolesti, uživanje, sre�a, osloba�enje negativne energije,

terapija, opuštanje, životni put, užitak, sloboda, bolji psihofizi�ki stav o životu, zadovoljstvo,

vo�enje ka zdravom životu, rekreacija, psihi�ko zdravlje, tjelesno zdravlje, dovo�enje organizma

u optimalno stanje, rješavanje stresa, ispušni ventil, smanjenje stresa, dobra relaksacija od

psihi�kog napora, dobar osje�aj umora, ispuhivanje, održavanje optimalne težine, bolje

raspoloženje, zdrav i odgovoran odnos prema svom zdravlju, podizanje energije, snage i

izdržljivosti, dobro raspoloženje, psihi�ka rekreacija, psihofizi�ko zdravlje, organiziranost,

zdrava i pozitivna navika, oslobo�enje od stresa, zdrav život, stil života, izgra�ivanje li�nosti u

tjelesnome i psihi�kom smislu, u�enje suo�avanja s problemima i rješavanje istih te rad na sebi i

suo�avanje s uspjehom i neuspjehom.

Povezuju�i 5. i 36. pitanje iz ankete može se zaklju�iti da bavljenje sportom uvelike

pripomaže osloba�anju pojave mogu�eg stresa kako u poslovanju tako i u svakodnevnici, što je

vidljivo iz Grafikona 4. i Tablice 5. kako slijedi:

Grafikon 4. Suzbijanje stresa u poslovanju kroz bavljenje sportom

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

SUZBIJANJE STRESA U POSLOVANJU KROZ BAVLJENJE SPORTOM

NE 0 ISPITANIKA

DA 54 ISPITANIKA

����

U Grafikonu 4. je vidljivo da se 100% zaposlenika slaže sa re�enicom da se bavljenjem

sportom ili tjelesnom aktivnoš�u može suzbiti stres koji se može pojaviti u poslovnom

okruženju.

U Tablici 5. vidljivo je da se svega 1 (1,85%) ispitanik slaže u maloj mjeri sa tvrdnjom

da se bavljenjem sportom ili tjelesnom aktivnoš�u umanjuje mogu�nost pojave stresa koji je

prisutan u današnjoj svakodnevnici, nijh 30 (55,56%) dosta se slaže, dok njih 23 (42,59%) se

slaže jako puno.

Umanjenje mogu�nosti pojave stresa u

svakodnevnici kroz bavljenje sportom

BROJ MJERILO BROJ ISP. POSTOTAK

0 Uop�e ne 0 0 %

1 Malo 1 1,85 %

2 Dosta 30 55,56 %

3 Jako puno 23 42,59 %

Tablica 5. Umanjenje mogu�nosti pojave stresa

u svakodnevnici kroz bavljenje sportom

Danas je stres u velikoj mjeri prisutan kako u poslovanju tako i u svakodnevnici. Lideri u

poslovanju donose najbitnije odluke, odluke vezane za uspjeh cjelokupnog poduze�a i

neprestano su izloženi stresu jer se od njih traži potpuna staloženost i sposobnost umije�a

preuzimanja rizika kako bi postigli zacrtani cilj, odnosno uspjeh kojem teže. Kako vidimo u

Grafikonu 4. lideri su se jasno u stopostotnom broju izjasnili da bave�i se sportom uklanjaju

mogu�nost pojave stresa u poslovanju, bilo da se radi samo o prakticiranju tjelesne aktivnosti.

Tko radi, taj i griješi. Svih 54 ispitanika (100%) tvrdi da zna priznati pogrešku kada je

uistinu i po�ine, dok je 49 ispitanika (91%) utvrdilo da je znalo priznati poraz ukoliko su se

bavili nekim sportom ili tjelesnom aktivnoš�u.

Poveznica izme�u sporta i poslovanja te prihva�anja poraza i pobjeda je velika što

prikazuje ogroman postotak u oba slu�aja. Bave�i se sportom “kasniji” lider ve� ima

predispozicije za lako prihva�anje poraza i pobjeda. Lider je osoba koja se zna nositi sa rizikom

����

te �e u slu�aju poraza odnosno pogreške priznati istu te �e se izboriti da je ispravi sam ili zajedno

sa svojim timom.

Pitanja 12., 13., 26., 27. i 34. iz anketnog upitnika odnose se na motivaciju kroz

poslovanje, bavljenje sportom i ponašanje.

Svih 54 ispitanika, tj. 100% odgovorilo je da imaju motiv u sadašnjem poslovanju na

mjestu voditelja/voditeljice Odjela/Odsjeka. Njih 43 (79,63%) smatra da motivira djelatnike

svog Odjela/Odsjeka, 9 (16,67%) smatra da ih ne motivira, a 2 (3,70%) su ostala neizjašnjena

po ovom pitanju.

Zanimljivo je istaknuti da je 29 (54%) ispitanika (što ne predstavlja veliki broj)

istaknulo da su u djetinjstvu bili motivirani od strane drugih pri upisu u odre�eni sport ili za

bavljenje odre�enom tjelesnom aktivnoš�u, dok 24 (44%) ispitanika nisu bila motivirana pri

istome, a 1 (2%) ispitanik se nije izjasnio.

Roditelji bi trebali potaknuti djecu ve� u djetinjstvu na bavljenje odre�enom aktivnoš�u.

Ne bi ih trebali tjerati ali bi trebali ukazati na pozitivnost prakticiranja tjelesne aktivnosti i koja

dobra ona sve donosi.

Jesu li zaposlenici imali motiv dok su se bavili sportom ili tjelesnom aktivnoš�u, tj. ako

ga imaju i sada ukoliko se bave istim ukazuju odgovori na 26. pitanje iz anketnog upitnika gdje

je 48 (89%) zaposlenika odgovorilo potvrdno, njih 2 (4%) negativno, a 4 (7%) ih se nije

izjasnilo.

Motivi su pokreta�i ponašanja. U kojoj mjeri se zaposlenici slažu sa navedenom tvrdnjom

najbolje pokazuje Tablica 6. u nastavku:

MOTIVI KAO POKRETA�I PONAŠANJA

BROJ MJERILO BROJ ISPITANIKA POSTOTAK

0. Uop�e ne 0 0%

1. Malo 1 2%

2. Dosta 30 55%

3. Jako puno 23 43%

Tablica 6. Motivi kao pokreta�i ponašanja

����

U Tablici 6. je vidljivo da se svega 2% ispitanika malo slaže sa re�enicom da su motivi

pokreta�i ponašanja, 55% se dosta slaže sa navedenim, a njih 43% je mišljenja da se slažu jako

puno.

“Ako želiš živjeti sretan život veži ga uz cilj, ne uz ljude ili stvari.” glasi izreka A.

Einsteina. Odsustvo motiva u životu zna�i i odsustvo sre�e. Motivacija je stanje ili proces unutar

pojedinca koji poti�e, održava i usmjerava ponašanje prema odre�enom cilju. Obi�no se o

motivaciji zaklju�uje na temelju ponašanja pojedinca i poznavanja njegovih potreba i želja. S

obzirom na �injenicu da na ponašanje utje�u i brojni drugi faktori, samim opažanjem ponašanja

ne može se sa sigurnoš�u zaklju�ivati o motivaciji pojedinca. Važno je znati motivaciju sagledati

iz više razli�itih uglova jer svaki sportaš ili lider odre�enog poduze�a je osoba sa svojim

jedinstvenim setom potreba, motiva i želja. Motivi koji pokre�u mogu dolaziti unutar nas samih

ili iz okoline. Ciljevi su iznimno snažni motivatori i pokreta�i ponašanja pojedinca, kako

sportaša, tako i lidera. Pravila postavljanja ciljeva nalažu promišljanje o tome koliko je cilj

specifi�an, mjerljiv, dohvatljiv, osobno važan i vremenski odre�en. Uz ovakvu podršku, sportaš

ili lider, može posti�i zavidnu razinu motivacije uz osje�aj zadovoljstva postignutim. Vrijednosti

su temeljni ciljevi koje pojedinac želi ostvariti u svom životu. Ukoliko sportaši koji se aktivno

bave sportom a žele uspjeti ili ukoliko zaposlenici koji sanjaju o mjestu lidera, postave i

definiraju vlastite vrijednosti, vjerojatno je da �e do�i do sigurnog uspjeha te �e na taj na�in

definirati ono što u biti i jesu.

Sportski psiholozi mogu pomo�i sportašima u unapre�enju individualne ili timske

izvedbe. Sa tom konstatacijom se slaže 32 (59%) ispitanika, a u potpunosti se slaže 22 (41%)

ispitanika. Skupina “uop�e se ne slaže” i skupina “ne slaže se” ne broje niti jednog ispitanika.

Ovime se dokazuje da su zaposlenici spremni na inovativna rješenja, tj. da podupiru i novije

teorije. Isto možemo povezati sa poslovanjem, pa iz ankete možemo potvrditi koliko su

voditelji/voditeljice Odjela/Odsjeka spremni promotriti mogu�nost za prihva�anje

inovacija i drugih mišljenja ukoliko �e pomo�i u poslovanju, redom: skupine “uop�e nisu

spremni” i “nisu spremni” ne broje niti jednog ispitanika, njih 21 ih je spremno (39%), a njih 33

(61%) ih je u potpunosti spremno.

Postavljanje ciljeva igra bitnu ulogu kako u sportu, tako i kroz liderstvo. Kroz sport se

može nau�iti postavljati ciljeve, što kasnije može pospješiti poslovanje lidera, tj. ve� �e biti

upoznat sa na�inom postavljanja, kombiniranja, realiziranja ciljeva te donošenja bitnih odluka. U

����

anketi su obra�ena i dva pitanja koja se ti�u prije napisanoga (pitanja 31. i 33.). Rezultati su

prikazani u Tablici 7.:

POSTAVLJANJE CILJEVA KROZ SPORT

BROJ MJERILO BR. ISPITAN. POSTOTAK

1. DA 46 85%

2. NE 8 15%

POSTAVLJANJE CILJEVA NA MJESTU VODITELJA

BROJ MJERILO BR.ISPITAN. POSTOTAK

1. DA 53 98%

2. NE 1 2%

Tablica 7. Postavljanje ciljeva kroz sport VS Postavljanje ciljeva na mjestu voditelja

U Tablici 7. je vidljivo da je ukupno 46 ispitanika (85%) postavljalo ciljeve kroz

bavljenje sportom ili još uvijek postavlja bave�i se njime, dok 8 ispitanika (15%) ih nije

postavljalo ili ih ne postavlja. Na mjestu voditelja �ak 53 zaposlenika (98%) postavlja ciljeve,

dok svega 1 (2%) ne postavlja. Vidljivo je kako je postavljanje ciljeva vrlo bitno kroz sport, kroz

poslovanje. Bave�i se sportom postavljaju se ciljevi do kojih se želi dose�i kao što je slu�aj i u

poslovanju.

Pitanja 30., 38., 39. i 40. iz ankete obuhva�aju pohvale i kritike kroz poslovanje te kroz

bavljenje sportom. U sljede�oj Tablici 8. vidljivo je koliko u�estalo zaposlenici svojim kolegama

upu�uju pohvale i kritike:

U�estalost davanja pohvala i kritika kolegama na poslu

Broj Mjerilo Br. ispitanika Postotak

1. pohvala 95%, kritika 5% 1 2%

2. pohvala 90%, kritika 10% 19 35%

3. pohvala 85%, kritika 15% 2 4%

4. pohvala 80%, kritika 20% 10 18%

5. pohvala 70%, kritika 30% 10 18%

6. pohvala 60%, kritika 40% 1 2%

7. pohvala 50%, kritika 50% 6 11%

����

8. pohvala 40%, kritika 60% 3 6%

9. pohvala 0%, kritika 0% 2 4%

Tablica 8. U�estalost davanja pohvala i kritika kolegama na poslu

Iz Tablice 8. je vidljivo da se kolegama na poslu najviše upu�uju pohvale i kritike u

omjeru 90% naspram 10%, što je potvrdilo 19 ispitanika odnosno njih 35%, zatim slijede

omjeri 80% naspram 20% te 70% naspram 30%, što �ini u oba omjera po 10 ispitanika odnosno

18%.

47 ispitanika (87%) potvrdilo je da je dobivalo i pohvale i kritike kroz bavljenje

odre�enim sportom ili prakticiranjem odre�ene tjelesne aktivnosti, 3 ispitanika (6%) dobivalo je

samo pohvale, samo kritike nije dobivao nitko od ispitanih, a 4 ispitanika (7%) nije dobivalo

niti pohvale, niti kritike.

Koliko �esto su zaposlenici dobivali pohvale i kritike pokazuje Tablica 9. u nastavku:

POHVALE VS KRITIKE

POHVALE

Broj Mjerilo Br. ispitanika %

1. Nikada 0 0%

2. Rijetko 8 15%

3. �esto 41 76%

4. Uvijek 1 2%

5. Ništa od navedenog 4 7%

KRITIKE

Broj Mjerilo Br. ispitanika %

1. Nikada 1 2%

2. Rijetko 34 63%

3. �esto 15 28%

4. Uvijek 0 0%

5. Ništa od navedenog 4 7%

Tablica 9. Pohvale VS kritike

Isto kako je bitno znati prihvatiti pobjede i poraze u sportu i u poslovanju, valja se znati

nositi sa pohvalama i kritikama. Lider, ukoliko se bavio sportom znati �e u poslovanju prihvatiti

�%��

i jedno i drugo, jer se kroz trenerove pohvale i pokude nau�io sa time nositi. Pohvale �e primati

skromno, bez velikoga uzdizanja, a iz pokuda �e nau�iti novu lekciju, kako se nositi sa njome i

što napraviti da poboljša stanje koje ga je snašlo.

Pitanja 19. i 25. iz anketnog upitnika odnose se na razvoj životnog elana odnosno na

podizanje kvalitete življenja na viši nivo. U Grafikonu 5. vidljivo je da 12 (22%) ispitanika

smatra da se bavljenjem sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti utje�e na razvoj životnog

poleta (elan vital), njih 22 (41%) smatra da se bitno utje�e, njih 20 (37%) smatra da se iznimno

utje�e, dok skupine “uop�e se ne utje�e” i “u maloj mjeri se utje�e” ne broje niti jednog

ispitanika.

Grafikon 5. Razvoj životnog poleta kroz bavljenje sportom

100% ispitanika (svih 54) smatra da se kroz bavljenje sportom ili prakticiranjem tjelesne

aktivnosti podiže kvaliteta življenja.

Istraživa�i Centra za istraživanje kvalitete življenja sa Sveu�ilišta u Torontu (Quality of

Life Research Unit) definiraju kvalitetu življenja kao stupanj u kojem osoba uživa u

mogu�nostima koje joj život pruža, pri �emu se te mogu�nosti odnose na rezultate šansi i

ograni�enja nastalih u interakciji osobe i njezine okolice.53

Kroz prakticiranje tjelesne aktivnosti ili bave�i se sportom mogu se ste�i sposobnosti

poput samopouzdanja, koncentracije i emocionalne kontrole. Zaposlenici su najve�im djelom

odgovorili da se u velikoj mjeri slažu sa navedenim – njih 27 odnosno 50%, zatim je njih 21 ���������������������������������������� ���������������������������33EEE���� �6 ��� .3��%��%3/� ����� <�4�� ����<LF�L� 4�!��!�<=��<M.�� �N<�2<: 2�</� �����*�

Uop�e se ne utje�e. 0

U maloj mjeri se utje�e. 0

Utje�e. 12

Bitno se utje�e. 22

Iznimno se utje�e. 20

0 5 10 15 20 25

RAZVOJ ŽIVOTNOG POLETA KROZ BAVLJENJE SPORTOM

�$��

odgovorilo da se slažu sa navedenim (39%) i 6 ispitanika je odgovorilo da se iznimno slažu

(11%). U skupinama da se uop�e ne slažu ili da se slažu u maloj mjeri nema ispitanika.

Zatim je istraženo i koje psihi�ke sposobnosti posjeduju voditelji Odjela/Odsjeka, tj. u

kojoj mjeri posjeduju samopouzdanje, koncentraciju i emocionalnu kontrolu, što je i prikazano u

sljede�oj Tablici 10.:

SAMOPOUZDANJE, KONCENTRACIJA I EMOCIONALNA

KONTROLA

SAMOPOUZDANJE

BROJ MJERILO BR.ISPIT. POSTOTAK

0 Uop�e ne posjedujem. 0 0%

1 U maloj mjeri posjedujem. 2 4%

2 Posjedujem. 34 63%

3 U velikoj mjeri posjedujem. 18 33%

KONCENTRACIJA

0 Uop�e ne posjedujem. 0 0%

1 U maloj mjeri posjedujem. 1 2%

2 Posjedujem. 26 48%

3 U velikoj mjeri posjedujem. 27 50%

EMOCIONALNA KONTROLA

0 Uop�e ne posjedujem. 0 0%

1 U maloj mjeri posjedujem. 7 13%

2 Posjedujem. 32 59%

3 U velikoj mjeri posjedujem. 15 28%

Tablica 10. Samopouzdanje, koncentracija i emocionalna kontrola

Iz Tablice 10. je vidljivo da lideri najviše posjeduju ili u velikoj mjeri posjeduju

psihološke sposobnosti poput samopouzdanja, koncentracije i emocionalne kontrole. Kroz sport

osoba stje�e sve tri sposobnosti te se na mjestu lidera puno bolje snalazi nego li osoba koja se

nije bavila sportom. Samopouzdan lider vješto iznosi svoja mišljenja, raspravlja, komunicira te

donosi najvažnije odluke. Koncentracija mu mora biti na visokom nivou, a emocije mora znati

savladati i u najrizi�nijim momentima poslovanja.

Hrabrost je vrlo važna osobina, osobito za samopotvr�ivanje. Lideri su se okarakterizirali

na sljede�i na�in: njih 6 (11%) smatra da su u maloj mjeri hrabri, 35 (65%) ih smatra da su

���

hrabri, 13 (24%) ih smatra da su u velikoj mjeri hrabri, dok ostale dvije skupine (uop�e nisu

hrabri i iznimno su hrabri) ne broje niti jednog ispitanika.

Voditelji su se o�itovali i po pitanju na koga ili što su više orijentirani u poslovanju, na

ljude ili zadatke, što prikazuje u omjerima od najzastupljenijeg prema niže Tablica 11.:

Orijentiranost na ljude i zadatke u poslovanju

BROJ OMJER: LJUDI

NASPRAM ZADACI

BR.

ISPITANIKA

POSTOTAK

1. 50% , 50% 14 26%

2. 20% , 80% 8 15%

3. 30% , 70% 8 15%

4. 40% , 60% 7 13%

5. 60% , 40% 6 11%

6. 80% , 20% 4 7%

7. 10% , 90% 3 5%

8. 75% , 25% 2 4%

9. 70% , 30% 1 2%

10. 1% , 99% 1 2%

Tablica 11. Orijentiranost na ljude i zadatke u poslovanju

Voditelji/voditeljice Odjela/Odsjeka naveli su kojim putem naj�eš�e vode komunikacije.

44 ispitanika vodi komunikacije usmenim komunikacijama i 1 ispitanik pismenim

komunikacijama te 2 ispitanika putem elektroni�kih medija. Odre�eni su naveli i

kombinacije: usmenim i pismenim komunikacijama – 1 ispitanik, usmenim komunikacijama i

elektroni�kim medijima – 4 ispitanika, usmenim i pismenim komunikacijama te putem

elektroni�kih medija – 1 ispitanik, i na kraju kombinacijom svih, zna�i usmenim i pismenim

komunikacijama, putem elektroni�kih medija i neverbalnom komunikacijom – 1 ispitanik.

Koliko su komunikacije bitne u poslovanju, sportu i životu te njihova povezanost objašnjena je u

posebnom poglavlju 4.2. pod nazivom Komunikacija kroz život, posao i sport.

Vještine koje zaposlenici posjeduju su konceptualne, vještine rada s ljudima, tehni�ke i

vještine oblikovanja. U sljede�oj tablici, Tablici 12. je vidljivo u kojoj mjeri ih posjeduju:

����

VJEŠTINE ZAPOSLENIH

BR. MJERILO Konceptualne

vještine

Vještine rada

s ljudima

Tehni�ke

vještine

Vještine

oblikovanja

1. Uop�e ne 2 0 0 5

2. Malo 2 1 8 7

3. Dosta 33 29 25 31

4. Jako puno 15 22 19 9

5. Ništa od navedenog 2 2 2 2

Tablica 12. Vještine zaposlenih

Zanimljivo je istaknuti da voditelji posjeduju dosta ili jako puno sve �etiri vještine, redom

konceptualne, rada s ljudima, tehni�ke i oblikovanja, ali isto tako je vidljivo da u najmanjoj mjeri

posjeduju vještine oblikovanja što je u neku ruku i logi�no. Lider je osoba koja donosi najbitnije

odluke u poduze�u i vještine oblikovanja ne igraju pove�u ulogu u njegovom poslovanju jer

nema niti vremena za primjerice kreativnost u radu.

Na poziciji voditelja/voditeljice Odjela/Odsjeka navedeni zasigurno obavljaju niz

razli�itih funkcija što je i vidljivo iz ankete. Neke od njih su sljede�e: komunikacije sa

kolegama i ustanovama vezanih za posao koje obavljaju, planiranje rada, promjena radnih

obaveza (poslova) u prioritetu, planiranje, organiziranje, pra�enje propisa, provedba zadataka,

vizija, upravljanje, koordiniranje, educiranje, namicanje sredstava, komunikacija sa medijima,

vo�enje, osmišljavanje projekata, analiza, kreiranje, izrada planova, rad s ljudima, razvoj novih

postupaka, raspodjela zadataka, procjenjivanje metoda, ugovaranje, statistika, izvješ�ivanje,

koordinacija timova, kontroliranje, posredovanje, realiziranje svih postavljenih ciljeva na razini

Odjela, planovi nabave, priprema, pregovaranje, dogovaranje sa timom, razvoj vizualnih

identiteta, pisanje izvještaja, motivacija, aktivno slušanje, procjena i samoprocjena, vizija

budu�nosti, detekcija slabosti sustava, potreba za promjenama, rješavanje problema izvan

protokolarnih, popravne radnje, ocjena izvršenja planova i ostvarenih rezultata, organiziranje i

planiranje rada u laboratoriju, razvoj novih metoda, raspodjela, tijek vo�enja, kontrola ishoda

analize, osmišljavanje novih aktivnosti, implementacija planiranog, apsolutni nadzor i planiranje

aktivnosti iz programa mjera te dodatnih aktivnosti.

Bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u pomoglo je liderima pri razvoju sigurnosti i

samopouzdanja, samostalnosti, samopoštovanja, discipline, sigurnosti u komunikaciji, radu

����

u grupi, odgovornosti i postavljanju ciljeva, tj. pri razvoju vrijednosti koje su itekako bitne za

liderstvo. U kojoj mjeri voditelji posjeduju odre�ene vrijednosti vidljivo je u Tablici 13.:

Razvoj vrijednosti kroz bavljenje sportom

Mjerilo Sigurnost i

samopo.

Samostalnost Samopoštovanje Disciplina Sigurnost u

komunik.

Rad u

grupi

Odgovorn. Post.

ciljeva

0 uop�e ne 2 1 1 0 1 0 0 0

1 malo 1 3 0 1 8 6 4 4

2 dosta 25 26 28 15 26 19 16 15

3 jako puno 23 21 22 35 16 26 31 32

Tablica 13. Razvoj vrijednosti kroz bavljenje sportom

Iz Tablice 13. je vidljivo da lideri sve navedene vrijednosti dosta ili jako puno posjeduju,

a slažu se da im je sport pomogao u razvoju istih. 3 ispitanika se nisu izjasnila po ovom pitanju.

Voditelji, odnosno lideri, posjeduju osobine poput inovativnosti, razumnog preuzimanja

rizika, samouvjerenosti, upornog rada, postavljanja ciljeva i odgovornosti. Te osobine prikazane

su u Tablici 14.:

Osobine zaposlenika

Mjerilo Inovativnost Razumno

preuzimanje rizika

Samouvjerenost Uporan

rad

Postavljanje

ciljeva

Odgovornost

0 Ne posjedujem 4 2 1 1 1 1

1 U maloj mjeri

posjedujem

0 0 4 3 2 0

2 Posjedujem 34 29 39 11 21 9

3 U velikoj mjeri

posjedujem

16 23 10 39 30 44

Tablica 14. Osobine zaposlenika

Osobine zaposlenika poput inovativnosti, razumnog preuzimanja rizika, samouvjerenosti,

upornog rada, postavljanja ciljeva i odgovornosti, koje �ine bitan sustav svakog uspješnog lidera,

prikazane su u Tablici 14. Kako je vidljivo iz tablice, lideri ih u najve�oj mjeri ili posjeduju ili u

velikoj mjeri posjeduju.

����

Bavljenjem sportom ili prakticiranjem tjelesne aktivnosti mogu se ste�i odre�ene vještine

koje pomažu u poslovnom okruženju. Koliko se anketirani slažu sa tom tvrdnjom pokazuje

Grafikon 6.:

Grafikon 6. Stjecanje poslovnih vještina kroz bavljenje sportom

U Grafikonu 6. je vidljivo da se 46% (25 ispitanika) zaposlenika u potpunosti slaže da

su stekli odre�ene poslovne vještine kroz bavljanje sportom, 50% (27 ispitanika) njih se slaže, a

4% (2 ispitanika) se uop�e ne slaže.

Iz Grafikona 6. je potvr�eno da su lideri kroz bavljenje sportom stekli poslovne vještine

što ukazuje na potvrdu same svrhe rada, potvrdu da je istraživanje uspješno i zadovoljeno.

Tablica 15. prikazuje koliko zaposlenici vjeruju u sljede�u forumulu: USPJEH =

(ZNANJE + SPOSOBNOSTI) x MOTIVACIJA:

USPJEH = (ZNANJE + SPOSOBNOSTI) x MOTIVACIJA

BROJ MJERILO U ŽIVOTU U POSLU U SPORTU

0 uop�e ne odgovara 0 0 0

1 u maloj mjeri odgovara 1 4 0

2 odgovara 2 3 2

3 bitno odgovara 31 25 21

4 maksimalno odgovara 20 22 31

Tablica 15. Uspjeh = (znanje + sposobnosti) x motivacija

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Stjecanje poslovnih vještina kroz bavljenje sportom

U POTPUNOSTI SE SLAŽEM 46%

SLAŽEM SE 50%

UOP�E SE NE SLAŽEM 4%

����

Iz Tablice 15. je vidljivo da su lideri svjesni formule uspjeha u životu, poslu i sportu. U

najve�em broju lideri smatraju da formula bitno odgovara ili da maksimalno odgovara dok ih

je u ostalim skupinama tek nekolicina.

Motivacija je iznimno bitna stavka uspjeha, kako u sportu, tako i u poslovanju i

svakodnevnom životu. Vodi prema ostvarenju odre�enog cilja, usmjerava. Faktori koji utje�u na

uspjeh jesu znanje i sposobnosti, ali i odre�ena razina motivacije.

Vještine koje su lideri stekli bave�i se sportom ili odre�enom tjelesnom aktivnoš�u a

kako je vidljivo iz rezultata ankete se sljede�e: vještine rada s ljudima, prihva�anje poraza,

tolerancija, samopouzdanje, odlu�nost, brzina, koncentracija, organiziranost, snaga, sigurnost,

emocionalna kontrola, prihva�anje kritika, samosvijest, disciplina, motiviranost, fleksibilnost,

interpersonalne vještine, tehni�ke vještine, timski rad, smirenost u teškim situacijama, agresija

kada treba, kriti�nost, prihva�anje pobjede i poraza, izdržljivost, kreativnost, prijateljstvo,

motorika, upornost, samokontrola, koordinacija, odgovornost, suradljivost, pozitivan odnos

prema okolini, komunikativnost, zdrav odnos prema životu i ljudima, samodisciplina,

samostalnost, samouvjerenost, savladavanje prepreka, samokriti�nost, fokusiranost, borbenost,

postavljanje ciljeva, upornost, mentalne vještine, savladavanje stresa, kontrola emocija,

preciznost, strpljivost, kolegijalnost, osje�aj za vrijeme, tj. raspored obaveza i korištenja

slobodnog vremena, socijalne kompetencije, fokusiranost na cilj, sistemati�nost, planiranje

vremena i aktivnosti te poštovanje pravila i osoba.

����

4. PODIZANJE KVALITETE ŽIVLJENJA

Sport i vježbanje �ine �ovjeka izdržljivijim i zdravijim te uvelike može utjecati na

�ovjekov elan vital (životni polet). Djelatnike odre�ene organizacije može u�initi otpornijima na

mogu�i stres uzrokovan u svakodnevnom poslovanju. Današnje poslovanje razlikuje se od onoga

prije par godina, te�e ubrzano i sa velikim promjenama, brzim donošenjem odluka, davanjem

rješenja u što kra�em roku, postavljanjem ciljeva iz dana u dan, tj. današnje poslovanje je

obuhva�eno ubrzanjem na svakom podru�ju. Bave�i se sportom zaposlenik nakon svakodnevnih

poslovnih obaveza “bježi” od realnog života i opušta se osje�aju�i potpunu slobodu što mu

omogu�uje da sljede�i dan na poslu lakše prevlada ubrzane postupke poslovanja, zadatke i

ciljeve. Stje�e odre�ene vještine, mentalne i upravlja�ke, lakše se uklapa u timski rad i stvara

pozitivnu komunikaciju sa drugim zaposlenicima. Bave�i se sportom ili prakticiranjem tjelesne

aktivnosti djelatnici razvijaju i podižu kvalitetu življenja na viši stupanj.

Važno je znati i mo�i rasporediti moralne zahtjeve našeg vremena i našeg okruženja u

životu, a posebno u sportu. To je �ovjekova zada�a, a sport ima zadatak da produži zdrav život i

kvalitetu življenja. Znanstveno je dokazano da samo spoj psihi�kog i fizi�kog zdravlja osigurava

dug život. Važnost etike u sportu teži u moralu kao prakti�ni i svakodnevni pozitivni ljudski

odnos sportaša prema sebi, protivniku, i prema okruženju, koji provodi ne samo poštivanjem

pravila igre nego i nepisanim moralnim, džentlmenskim obi�ajnim kodeksom i fair play igrom.

Razvijaju se pozitivne karakteristike, a suzbijaju se negativne crte �ovjeka. Velika je korist i od

ja�anja me�uljudskih odnosa. Ne manje važno, sport nas kao i snovi, vra�a u djetinjstvo ili u

nastavljanje djetinje igre i na taj na�in ispunjava potisnute želje i o�ekivanja koja su preostala iz

najranije mladosti.54

4.1. Suzbijanje stresa uzrokovanog u poslovnom okruženju

Stres je proces, niz doga�anja koja vode do odre�enog kraja. To je definirano kao stvarni

raskorak izme�u zahtjeva (fizi�kih i psiholoških zahtjeva) i sposobnosti odgovaranja, pod

uslovima gdje neuspjeh da se izvrši taj zahtjev ima važne posljedice. Prema jednostavnom

modelu koji je McGrath predložio, stres se sastoji od �etiri faze: zahtjev okoline, doživljavanje

zahtjeva, stresni odgovor i posljedice u ponašanju. Postoji veoma veliki broj specifi�nih izvora

���������������������������������������� ����������������������A�2�� ��;���@ ��-�2 !��*������

����

stresa. Psiholozi su pokazali da važni životni doga�aji – promjena posla ili smrt bliske osobe,

svakodnevna užurbanost, vlastiti neuspjeh ili problem sa kolegom – prouzrokuju stres i utje�u na

fizi�ko i mentalno zdravlje.55

Stres je svako narušavanje normalnog psiho-fizi�kog stanja, koje se pojavljuje kada je

naše tijelo pod velikim ili iznenadnim pritiskom zahtjeva za funkcioniranjem izvan svoje

uobi�ajene sposobnosti. Stres utje�e na zdravlje, emocije, odluke, odnose i kvalitetu življenja.

Nau�iti se nositi sa stresom jedan je od najvažnijih zadataka, kako bi se, bez narušavanja

zdravlja, uspješno rješavale sve životne i poslovne situacije. Stres izaziva i poti�e na nov na�in

razmišljanja i ponašanja kako bi se mogli razvijati i prilago�avati uspostavljanjem nove

ravnoteže. Kako bi se prevladao, potrebno je neprestano uskla�ivati vanjske i unutarnje

�imbenike, postizati sklad tijela, uma i duše. Ravnoteža se može uspostaviti zauzimanjem i

osobnim sudjelovanjem kroz skladnu prehranu, ponašanje i pogled na život, uspostavljaju�i

pozitivnu stvarala�ku komunikaciju s okolinom.56

Stres se može nadvladati korištenjem tehnike rekreacije. Rekreacija može biti i

intelektualne prirode poput odlaska u kino ili �itanje knjige, ili pak sastanci sa drugim obiteljima,

izleti i šetnje, sportovi i bavljenje hobijem. Kretanje je najjeftinije, najprirodnije i doista

najdjelotvornije antistresno sredstvo, a pomanjkanje kretanja siguran je put u razli�ite bolesti.

�ovjek koji je pod stresom mora se kretati, i to po mogu�nosti odmah. Tko želi biti zdrav, mora

se svakodnevno što više kretati da se tijelo oslobodi nepoželjnih reakcija na stres. Posebno su

korisni izleti i planinarenje. Poslije planinarenja napeta i nervozna osoba postaje opuštena i

mirna. Loše raspoloženje jednostavno se rastapa tijekom šetnje kroz prirodu. Povoljan u�inak

zabilježen je i na razli�ite psihosomatske bolesti.57

4.2. Komunikacija kroz život, posao i sport

Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova.

Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, naj�eš�e putem

jezika. Rije� komunikacija doslovno zna�i: podijeliti, u�initi nešto op�im ili zajedni�kim.

Komunikacija je obi�no opisana prema tri glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju. Zajedno,

sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. Cilj može biti sam

���������������������������������������� �����������������������!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���

��������33��5��-���3����� <*���*���6��

��������33��5��-���3����� <*���*���6��

����

�ovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput grupe, organizacije

ili društva.58

Komunikacija u sportu je proces slanja i primanja poruka izme�u dvije ili više osoba.

Ako trener želi biti dobar, treba biti dobar sugovornik. Suština treniranja je komunikacija.

Komunikacijske vještine su ono što odvaja izuzetno uspješne trenere od manje uspješnih. Veoma

�esto u treniranju postoji razilaženje izme�u onog što trener namjerava saop�iti i onoga što igra�i

razumiju, i obratno. Otuda i potreba za dobrom komunikacijom. Stvarna svrha komunikacije

izme�u igra�a i trenera je uzajamno razumijevanje i uzajamna korist. Komunikacija prenosi

informaciju, utje�e na motivaciju, koristi se obezbijediti povratnu reakciju u u�enju i neophodna

je za koheziju tima. Efikasna komunikacija je �esto razlika izme�u uspjeha i neuspjeha kod

nastavnika, trenera i vo�a vježbi. Veoma je važno razumjeti kako poslati efektne poruke, bile

one verbalne ili neverbalne. Jedan od najsloženijih zadataka i problema komunikacije koje trener

treba savladati je konstruktivno davanje pohvala i kritika. Pretjerivanje i u jednom i u drugom je

neefikasno. Problem je upravo u tome na koji na�in saop�iti željeno a da inicira pozitivnu

promjenu kod sugovornika, jer su i pohvala i kritika izre�ene na neadekvatan na�in ili

neadekvatno shva�ene pogodno tlo za razvoj konflikta.59

Uspješna komunikacija u poslovanju vodi do ekononomi�nosti u izvršavanju posla a loša

do neekonomi�nosti. Kad je komunikacija uspješna svi subjekti u poduze�u znaju što trebaju

raditi i kako trebaju neki posao napraviti te vrlo �esto posao odra�uju u zadovoljavaju�em

vremenskom razdoblju. Usred loše komunikacije djelatnici su zbunjeni po pitanju obavljanja

odre�enog posla, pogotovo ako sam rad zahtijeva stalno komuniciranje sa drugim ljudima. U

takvom okruženju naj�eš�e se doga�a da previše ljudi radi iste poslove, gdje dolazi do

me�usobnog “sabotiranja” i loše organizacije zbog koje se neki poslovi u poduze�u ne naprave.

Loša komunikacija dovodi do neu�inkovitosti u radu. Uspješna komunikacija pove�ava timsku

povezanost te me�usobnu suradnju. Ljudi �e uslijed te komunikacije biti u prisnijim odnosima,

me�usobno uspostavljaju�i solidarnost te �e biti skloniji pomagati jedni drugima što dovodi do

pove�anja u�inkovitosti u radu cijelog tima. Uspješnom komunikacijom u poslovanju prepoznaju

se potrebe drugih ljudi kao što su samopoštovanje, pripadanje, povjerenje i razumijevanje.

Najvažnije je da šef odjela ili poduze�a zna prepoznati potrebe djelatnika jer ga onda najbolje

���������������������������������������� ��������������������������*�33���E � �� �����3E � 3>�6.� ��� !��

�%��!�������4 ��'���)* ����� !��*������?����� !�� ��6� � !�"�&���!�4�"��$$���

�%��

može motivirati za rad. Kada se ljudi motiviraju, bit �e zadovoljniji svojim poslom u odre�enoj

organizaciji, a samim time i u�inkovitiji u radu. Uspješna komunikacija vodi do pove�ane zarade

poduze�a. Ne samo da maksimalizira u�inak ljudskih resursa nego pove�ava potražnju za

uslugom koje poduze�e pruža. Tajna uspješnog poslovnog razgovora zasniva se na na�elu

dvosmjerne komunikacije. To zna�i da je tijekom komunikacije osoba u ulozi slušatelja i

govornika. Preporu�ljivije je koristiti više aktivnog slušanja, a manje govoriti. Kroz dvosmjernu

komunikaciju otkrivaju se teme koje zanimaju djelatnike. Uvijek je poželjno u razgovoru sa

djelatnicima “skrenuti” sa teme rada, posla. Te neformalne teme omogu�it �e da se djelatnici oko

šefa opuste, da ga ne doživljavaju kao daveža i negativca te �e otkriti što ih zanima, njihove

interese što glavnome može pomo�i da ih bolje motivira za rad. Dvosmjernom komunikacijom

mogu se spoznati nova rješenja problema. Problemi se u ve�ini slu�ajeva mogu riješiti na više

na�ina te nije na odmet poslušati druga�ija rješenja.60

Jedna od najbitnijih stvari kroz naš život je vještina komuniciranja. Zbog loše

komunikacije s okolinom vrlo je lako stvoriti problem na svim poljima života. Ono što se može

u�initi da bi se sprije�ilo nerazumijevanje i pogrešne interpretacije u komunikaciji jest poboljšati

i usavršiti vlastite komunikacijske sposobnosti. Našu svakodnevnu komunikaciju i kvalitetu iste

odre�uje nekolicina �imbenika. Prvi je �imbenik �ovjekovo prvotno opažanje (percepcija) koje

se manifestira prikupljanjem informacija kroz razna osjetila (vid, sluh, njuh…), zatim ih

�ovjekov mozak podvrgava daljoj obradi, a na kraju te informacije predstavljaju �ovjekovu

vlastitu sliku vanjskoga svijeta, sliku koja je možda to�na, a možda i nije. Drugi su �imbenik

emocije koje �ovjekovu komunikaciju mogu obojiti bojama ljubavi, straha, radosti, ponosa, tuge,

strasti i sl. te odrediti daljnji intenzitet iste. Tre�i su �imbenik predrasude, odnosno vlastite,

nadopunjene misaone projekcije (izmišljotine), a one su zasnovane na nedovoljnoj koli�ini

informacija I �esto nas vode do pogrešnih pretpostavki i zaklju�aka. �etvrti �imbenik su osobni

filtri, tj. vlastita prijašnja iskustva koja se gomilaju kroz život (razni emocionalno obojeni

doga�aji i situacije ugode i nelagode). Iz toga proizlazi da se korištenjem prijašnjih iskustava

koja nisu u skladu sa sadašnjom stvarnom situacijom može dobiti potpuno krivo opažanje ili

kriva percepcija momentalne situacije i reakcija na istu. Kako bi svakodnevna komunikacija bila

što uspješnija, potrebno je za nju preuzeti vlastitu odgovornost, uspješno razdvajati �injenice i

���������������������������������������� ��������������������$������33EEE�������.*�!������634!�*� ��5.*�!�*��5��*��4��5��6.� ��� !�3�

�$��

mišljenja, aktivno slušati, postavljati u�inkovita i precizna pitanja te birati adekvatne i razumljive

rije�i, a pri tome obratiti i pažnju na govor tijela.61

Ljudi se dijele na dvije vrste: jedni prvo misle, a zatim govore i rade, drugi prvo govore i

rade, a tek zatim misle. Svakome se u životu bar jednom dogodilo da izgovori nešto prije nego

razmisli prije izre�enoga. Time može povrijediti drugu osobu ali to isto može i ispraviti,

daljnjom komunikacijom. Dakle komunikacija je temelj uspješnih me�uljudskih odnosa.

Slušanje tako�er predstavlja iznimno važnu komponentu u procesu komunikacije na što je sjajno

ukazao gr�ki filozof Epiktes izrekom: “Priroda nam je dala jedan jezik, ali dva uha kako bi mogli

dva puta više slušati nego govoriti.”.

���������������������������������������� ��������������������������33EEE��6��� �����3 � �G����3��6.� ��� !�5 5� ��* 3%�5��6.� ��� !�5 5� ��* "����4�� �� /���>�6.� ��� !�"�

�$���

���

5. ZAKLJU�AK

U radu je povezana tematika koja je obuhvatila poveznicu uspješnog liderstva i bavljenja

sportom ili prakticiranja tjelesne aktivnosti odnosno potvr�ena je radna hipoteza da bavljenje

sportom u velikoj mjeri utje�e na razvoj upravlja�kih vještina i pripomaže uspješnosti lidera.

Bavljenje sportom pomoglo je liderima pri razvoju sigurnosti i samopouzdanja, samostalnosti,

samopoštovanja, discipline, sigurnosti u komunikaciji, radu u grupi, odgovornosti i postavljanju

ciljeva. Potv�eno je da sport ima veliku ulogu i u suzbijanju stresa u poslovanju, prikazano je na

koji na�in se može podignuti kvaliteta življenja na viši nivo, utvr�eno je zašto je postavljanje

ciljeva bitno u poslovnom okruženju, sportu i životu te je objašnjen na�in kako motivacija,

znanje i sposobnosti kao elementi koji vode do uspjeha imaju poveznicu u poslu, sportu i životu.

����

LITERATURA

a) Knjige

1. Bosnar K., Balent B.: Uvod u psihologiju sporta, Zagreb, 2009.

2. Buble M.: Management maloga poduze�a I. dio, Split, 2003.

3. Buble M.: Management maloga poduze�a II. dio – Osnove management, Split, 2003.

4. Šafari� A.: Filozofija sporta, 2011.

5. Bajraktarevi� J.: Psihologija sporta – teorija i empirije, Sarajevo, 2004.

6. Boži� M.: National Geographic Enciklopedija, Rijeka, 2009.

b) �lanci

1. Sindik J., Brn�i� B.: Psihološke dobrobiti sporta za djecu, Institut za antropologiju,

U�iteljski fakultet, Zagreb, 2012.

2. Šalaj S., Juki� I.: Zdravstveni i odgojni u�inci bavljenja sportom, Kineziološki fakultet,

Zagreb, 2012.

3. Gašparovi� Babi� S.: Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Rijeka, 2012.

4. Niki� M.: Temeljna na�ela timskog rada, Zagreb, 2004.

5. Varga G.: Klju�ne vještine uspješnog lidera, �asopis Management (poslovni savjetnik),

rujan 2009.

c) Internet

1. http://prvaci.hr/8-jednostavnih-razloga-zasto-bi-se-svako-dijete-trebalo-baviti-sportom/

2. http://oc-pgz.hr/clanci dijete i sport.html

3. https://bib.irb.hr/datoteka/255352.PSIHOLOGIJA_SPORTA.doc

4. http://hrcak.srce.hr/file/64976

5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Ciljevi_(ekonomija)

6. www.mojinternetposao.com/kako-postaviti-ciljeve/

7. Selekcija.hr/204/01ucinkovito-definiranje-organizacijskih-ciljeva-i-kritike-teorije-

postavljanja-ciljeva/

8. http://media.wix.com/ugd635349:ff497a81eab547118fe9ed29ba6ddd7b.doc?dn=Psiholog

ija.doc

����

9. http://oc-pgz.hr/clanci_stres.html

10. https://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije

11. http://www.centaruspjeha.com/vjestine-uspjesne-poslovne-komunikacije/

12. http://www.emotrip.org/index.php/komunikacija-i-odnosi/97-komunikacija-i-odnosi

13. http://polleosport.hr/magazin/savjeti-strucnjaka/utjecaj-tjelesne-aktivnosti-na-

zdravstveni-status#.VeKu7SXtmko

14. http://www.academia.edu/2396719/Indikatori_kvalitete_%C5%BEivljenja_The_Quality_

of_Life_Indicators_

15. http://www.ad-astra.com.hr/zanimljivosti/276-piramida-tjelesne-aktivnosti-za-djecu

16. https://riznicazlatnihideja.wordpress.com/2014/10/07/maslowljeva-piramida-ljudskih-

potreba/

17. http://www.opcina-viskovo.hr/g/Zdravstvo-i-socijala/Zavod-ja-javno-zdravstvo.aspx

����

POPIS TABLICA

Tablica 1. Organizacijska struktura NZZJZ PGŽ .......................................................... 32

Tablica 2. Bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u kroz djetinjstvo ........................ 39

Tablica 3. Privržen na�in obavljanja poslovnih zadataka .............................................. 39

Tablica 4. Uklju�ivanje u timski rad .............................................................................. 40

Tablica 5. Umanjenje mogu�nosti pojave stresa u svakodnevnici kroz bavljenje

sportom ......................................................................................................... 44

Tablica 6. Motivi kao pokreta�i ponašanja .................................................................... 45

Tablica 7. Postavljanje ciljeva kroz sport VS Postavljanje ciljeva na mjestu voditelja. 47

Tablica 8. U�estalost davanja pohvala i kritika kolegama na poslu .............................. 47

Tablica 9. Pohvale VS kritike ........................................................................................ 48

Tablica 10. Samopouzdanje, koncentracija i emocionalna kontrola .............................. 50

Tablica 11. Orijentiranost na ljude i zadatke u poslovanju ............................................ 51

Tablica 12. Vještine zaposlenih ..................................................................................... 52

Tablica 13. Razvoj vrijednosti kroz bavljenje sportom ................................................. 53

Tablica 14. Osobine zaposlenika ................................................................................... 53

Tablica 15. Uspjeh = (znanje + sposobnosti) x motivacija ............................................ 54

����

POPIS SLIKA

Slika 1. Piramida tjelesne aktivnosti za djecu ................................................................ 10

Slika 2. Model sportskog postignu�a.............................................................................. 15

Slika 3. Klju�ne varijable vodstva .................................................................................. 18

Slika 4. Maslowljeva hijerarhija potreba ........................................................................ 27

Slika 5. Jednadžba uspjeha ............................................................................................. 29

Slika 6. NZZJZ PGŽ, Krešimirova 52a, Rijeka ............................................................. 31

����

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Spolna struktura ......................................................................................... 38

Grafikon 2. Bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnoš�u ............................................... 41

Grafikon 3. Utjecaj bavljenja sportom na zdravlje ........................................................ 42

Grafikon 4. Suzbijanje stresa u poslovanju kroz bavljenje sportom ............................. 43

Grafikon 5. Razvoj životnog poleta kroz bavljenje sportom ......................................... 49

Grafikon 6. Stjecanje poslovnih vještina kroz bavljenje sportom ................................. 54

����

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ BAVLJENJA

SPORTOM NA RAZVOJ UPRAVLJA�KIH VJEŠTINA izradila samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Nenad Smokrovi�. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživa�kog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafraziraju�i navela u diplomskom radu na uobi�ajen, standardan na�in citirala sam i

povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Marija Oluji�