UTJECAJ BOLESTI NA KVALITET SIROVINA U ŠUMARSTVU

( seminarski rad)

Studentica: Toromanović Azra Bihać, 2015.godine

SADRŽAJ

• UVOD

• FITOPATOGENA OBOLJENJA

• ŠUMSKI KUKCI

• ZAKLUČAK

UVOD• Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja. Smatra se savršenom ekološkom

tvornicom , ali i idealnim staništem za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka. Šume se razlikuju s obzirom na klimu, vrstu tla i reljef.

• Šumarstvo je znanost i umijeće održivog gospodarenja šumama, kao i ostalim ekosistemima i resursima vezanim uz šumu.

• Ono je i značajna gospodarska grana u smislu pridobivanja materijala i energije, kao i angažiranja radne snage. Šumarstvu je cilj poznavati šume i šumske ekosisteme i održivo njima gospodariti na opću korist pojedinca, društva i čovječanstva.

• Pored osnovnih čovjekovih životnih potreba koje šume svakodnevno na jedan pasivan način pružaju, postoje šume koje služe samo za rast drveća i njihovo sječenje radi dalje industrijske obrade drveta.

• Drvo kao osnovna šumska sirovina, ima velik ekonosmki značaj u privredi jedne zemlje.

• U zavisnosti od kvaliteta drveta koji raste u šumi, prilagođava se i dio industrijske grane koji isto drvo i obrađuje. Međutim na kvalitet drveta utječu brojni negativni faktori, kao što su razne vrste gljivičnih,virusnih i ostalih bolesti, brojni insekti, te ostali živi organizmi koji imaju koristi od drveta.

FITOPATOGENA OBOLJENJA

HRASTOVA PEPELNICA (Microsphaera alphitoides)

• Hrastova pepelnica je najrasprostranjenija i najučestalija bolest naših šuma. Gljiva napada sve vrste hrastova, a kod nas su na prvom mjestu hrast lužnjak i hrast kitnjak.

• Pepelnica stvara pepeljastu prevlaku na listu i lako se prepoznaje, i ima snažan uticaj u procesu sušenja hrasta zbog smanjenja asimilacije.

• Šteta nastaje najviše na biljkama koje su prethodno već bile ošećenje, jer tad vladaju optimalni uvjeti za njen razvoj. Kod hrastovog pomlatka, pepelnica smanjuje visinski prirast i utječe na vitalitet mladih biljaka.

• Hrast fiziološki slabi, zaostaje u rastu, te je podložan te je podložan napadu sekundarnih kukaca i gljiva. Posljedica je odumiranje pojedinih stabala, skupina pa i čitavih sastojina.

Sl. Izgled lista oboljelog od Hrastove pepelnice (Microsphaera alphitoides)

RAK KORE PITOMOG KESTENA (Cryphonectria parasitica)

• Najznačajniji štetni čimbenik koji ugrožava zdravlje pitomog kestena. • Gljiva Cryphonectria parasitica uzrokuje nekrozu kore i rakaste izrasline na izbojcima

iz panja, po granama i na deblu. • Kada je napadnuto deblo, zaraženo se stablo suši. Bolest opasno ugrožava kestenova

stabla i uzrokuje njihovu fiziološku slabost. Vrlo je agresivna jer napada i vitalna zdrava stabla.

• Zbog bolesti slabi sposobnost vegetativne obnove sastojine i pogoršava se njezina kakvoća, što smanjuje njezinu gospodarsku i ekološku vrijednost.

• Postoji nekoliko tipova raka: 1. površinski, 2. aktivni i 3. kalusirajući rak

CRVENA PJEGAVOST BOROVIH IGLICA (Mycosphaerella pini)

• Crvena pjegavost borovih iglica (Mycosphaerella pini) uzrokuje pojavu klorotičnih pjega na iglicama bora koje s vremenom posmeđe i oblikuju crvenosmeđi prsten. U međuvremenu odumre gornja polovica iglice, a ponekad i cijela iglica. Ukoliko dođe do jačeg napada, osipaju se iglice bez obzira na starost stabla što utječe na visinski i debljinski prirast stabla, a kod ukrasnih biljaka na izgled stabla.

Crvena pjegavost borovih iglica

ŠUMSKI KUKCI• Entomologija je znanost koja se bavi proučavanjem kukaca (grčki entomon= kukac,

zareznik, logos = znanost). 

• U sklopu šumarske entomologije obrađivat ćemo sljedeće kukce:

1. Smrekin pisar (Ips typographus)2. Smrekova uš šiškarica (Adelges abietis)3. Velika hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo)4. Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)5. Bukova skočipipa (Rhynchaenus fagi)

SMREKIN PISAR (Ips typographus)• Najopasniji štetnik smreke. To je sekundarni štetnik koji napada fiziološki oslabljena stabla iako

kod jakog napada može napasti i zdrava stabla. 

• Domaćin: Smreka (Picea abies)• Štetnost: Ženke prave ispod kore materinske hodnike u kojima odlažu jaja, iz kojih se razvijaju

larve koje pak buše svoje hodnike. Kada se razvije mladi kornjaš on se još jedno vrijeme hrani na mjestu razvoja, nakon čega izlazi van pa se još neko vrijeme hrani na drugoj biljci ili odmah prelazi na kopulaciju i bušenje. Na taj način uništava kvalitetu samo drveta.

 • Odrasla osoba Ips typographus dugačka je oko 4,5 – 5,5 mm.

Izgled potkornjaka i hodnika koje on

pravi

Lišće zaraženog drveta

Suzbijanje: Suzbijanje se provodi postavljanjem lovnih stabala.

SMREKOVA UŠ ŠIŠKARICA (Adelges abietis)

• Ove vrste uši šiškarica često su prisutne na smrekama. Stvaraju karakteristične i lako prepoznatljive šiške na grančicama stabala. Kod jačeg intenziteta napada može uzrokovati deformacije izbojaka, iako šiška ne okružuje cijeli izbojak pa ne dolazi do zaustavljanja rasta.

• Domaćin: Obična smreka (Picea sp.)• Štetnost: Ukoliko je napad jak kod mladih stabala dolazi do gubitka pravilnog i

ukrasnog habitusa.• Ova je vrsta vrlo česti štetnik vrsta iz roda Picea i stvara šiške nalik ananasu koje su

slične onima koje stvara vrsta A. abietis ali su jače izdužene i potpunu okružuju izbojak koji zbog toga prestaje rasti. Kod jakog napada, posebno na mlada stabla, narušavaju estetski izgled, a najviše štete mogu nanijeti na plantažama božićnih drvaca. Šiške se mogu razvijati i na vršnim izbojcima te se gubi karakteristični oblik četinjače.

Šiške na smreci uzrokovane napadom uši Adelges abietis

VELIKA HRASTOVA STRIZIBUBA (Cerambyx cerdo)

• Hrastova strizibuba je primarni štetnik hrastova u hrastovim šumama.• Domaćin: Hrast (Quercus sp.)• Štetnost: Ona je u prvom redu tehnički štetnik jer uništava drvo koje kasnije nije za

upotrebu. Ona svojim napadom rijetko dovodi do naglog ugibanja stabla, stara stabla mogu biti napadnuta hrastovom strizibubom i štete mogu biti vidljive izvana, ali će stabla i dalje biti zelena.

Oštećenja na hrastu od velike hrastove strizibube

KESTENOVA OSA ŠIŠKARICA (Dryocosmus kuriphilus)

• Kestenova osa šiškarica podrijetlom je iz Kine od kuda je zaraženim sadnicama proširena dalje po svijetu. Smatra se jednim od najznačajnijih  štetnih organizama pitomog kestena u Europi.

• Štetnost: Kestenova osa šiškarica, zbog napada pupova i stvaranja šiški, sprečava razvoj izbojaka i cvjetova i smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Brojni stručnjaci je smatraju najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu. Postoje izvještaji o smanjenju uroda i do 80 % kod uzgajivača ploda pitomog kestena. Šiške smanjuju fotosintetsku površinu i zaustavljaju rast izbojaka.Višegodišnjim napadima dolazi do postupnog smanjenja vitalnosti kestenovih stabala i smanjenja uroda, može uzrokovati sušenje mladih biljaka, a do sada još nisu zabilježena sušenja odraslih stabala.

Šiške kestenove ose šiškarice

BUKOVA SKOČIPIPA (Rhynchaenus fagi)

• Domaćin: Obična bukva (Fagus sylvatica)• Štetnost:  Imaga oštećuju list i rade karakteristične rupice na listu, a ličinke

miniraju list. Kod jakog napada oštećenja su slična oštećenjima od kasnog mraza. • Kod jakog napada lišće otpada već u lipnju i srpnju zbog šteta koje čine mladi

kornjaši koji žderu i peteljke listova. • Mogu oštećivati i peteljke plodova što uzrokuje prerano otpadanje ploda. • Kod jakog napada mogu uzrokovati značajne gubitke u prirastu i gubitke u urodu.

Oštećenja od bukove skočipipe (Rhynchaenus fagi)

ZAKLJUČAK

• Možemo zaključiti da poznavanjem ovih bolesti i štetnika od izuzetne

je važnosti za njihov odabir u drvno-prerađivačkoj inudstriji. Povezanost više čimbenika može naglašeno utjecati na zdravstveno stanje drveća. Međutim postoje razne mjere suzbijanja pomoću kojih možemo ukloniti uzočnike oboljenja ili ako drvo nije oboljelo preventivno ga zaštiti. Većina drvne sirovine koja je zbog oboljenja lošijeg kvaliteta odlazi u drvo za ogrijev, građevinska stolarija, u zavisnosti od stepena oštećenja i nepravilnosti na drvnoj sirovini. Bolesti i štetočine imaju veliki utjecaj na kvalitet sirovina a kako utiču na kvalitet tako utiču i na ekonomsku dobiti, što kvalitetnija sirovina veća dobiti i obrnuto. Stoga trebamo veću pažnju posvetiti preventivnoj zaštiti drveća, kako bi i kvalitet i dobit bili što veći.