Utjecaj ljubavi i njege na rani razvoj mozgaDoc.dr.sc. Milivoj Jovanevi primarijusUtjecaj istraivanja razvoja mozgana novi pristup podsticanja ranog rasta i razvoja djece

Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujuom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti.

Koncem dvadesetog tjedna fetalnog ivota stvorene su milijarde neurona.

Pri roenju, mozak dosegne 70% veliine i 25% teine odraslog mozga. Najvei dio kasnijeg prirasta teine se dogaa na raun razvoja sinaptikih veza izmeu neurona.

Ove sinaptike veze umreuju modane stanice i omoguavaju meusobni prijenos signala.

Milijarde sinapsi nastaju za vrijeme perinatalnog razvoja.

Ovaj se proces naziva sinaptogeneza i on odreuje kako se pojedine funkcionalne poveznice izmeu neurona organiziraju u neuronsku mreu, ime se odreuje i njihovo funkcioniranje.

U procesu razvoja, neuroni odgovaraju na stimulaciju iz okoline meusobnim povezivanjem stvaraju se (granaju) neuronske poveznice. Niti kojima se neuroni povezuju (dendriti) stvaraju sloene ivane puteve. Ako je stanica mozga opetovano izloena stimulaciji jednakog obiljeja, te poveznice postaju deblje. Ukoliko se podraaj ne ponavlja, poveznice se stanjuju i ubrzo nestaju (sasue se).Konani uinak je gusta mrea neuralnih puteva koji nastaju kao posljedica fiziolokih procesa podstaknutih stimulacijom i uenjem.

Poveanje veliine i teine mozga su predvidljivi neurofizioloki rezultati stimulativnog utjecaja okolia na njegov razvoj.

Plasticitet mozga

Mozak ima sposobnost mijenjanja fizikih, kemijskih i strukturnih obiljeja kao odgovor na vanjske podraaje doivljaje iz okoline.

Arhitektura svakog ljudskog mozga se mijenja pod utjecajem svih novosteenih vjetina i znanja.

Kako okolina mijenja strukturu mozga?

Mozak u dobi od 25 tjedana gestacije

Doivljaji kojima je dijete izloeno predstavlja podsticaj koji pokree aktivnost izmeu dendrita i aksona te nastaju sinapse.

Naini na koji dojene i malo dijete odgovara na socijalne i fizike utjecaje okolia ima znaajnog utjecaja na stvaranje sinapsi.

U daljnjem tijeku razvoja djeteta, sinapse postaju sve sloenije, poput mladog drveta koje prua nove grane i ogranke.

Od poroda pa do navrene 3 godine u mozgu nastaje vie sinapsi nego to e biti potrebno u odrasloj dobi.

U usporedbi sa odraslim mozgom, u dobi od 3 godine, mozak ima dvostruko vie meusobnih veza izmeu svojih 100 milijardi neurona koji se nalaze u kori velikog mozga.

Rani razvoj mozga: suenje sinapsi (synaptic pruning)

Sinapse koje se esto koriste ostaju trajno.

Sinapse koje se rijetko koriste bivaju eliminirane procesom sinaptikog suenja.

Nakon tree godine, sinaptogeneza se usporava i traje, po prilici, do desete godine.

Poveanje broja sinapsi, potom smanjenjenovoroene 6 godina 14 godina

Doivljaji igraju vanu ulogu u procesu povezivanja modanih stanica

Kako bi pomogli djetetu da bude uspjeno, trebamo osigurati mnotvo pozitivnih socijalnih prilika i mogunosti uenja, kako bi sinapse koje su njima podraene ostale trajno.

Za neke razvojne procese postoje kritini periodi vrijeme kada se odvijaju. Stimulacije izvan ovih perioda nisu niti izdaleka tako uinkovite ako u vrijeme kada se promjene dogaaju podraaji izostanu!

Kritini periodiIstraivanja pokazuju da je za neke procese stvaranja mozga nuno osigurati odgovarajue podraaje u pravo vrijeme.

Kritini periodi predstavljaju uske prozore vremena za vrijeme kojih je odreeni dio tijela najosjetljiviji na odsustvo podraaja ili na utjecaj iz okolia.

Razvoj vida je dobar primjer:

Ako dojene ne vidi svjetlost u prvih 6 mjeseci ivota, ivci koji sprovode signal od oka prema centru za vid u mozgu e atrofirati. Kritini periodi

Osjetljiva razdobljaOsjetljiva razdoblja predstavljaju podruja mogunosti odreenih naina uenja. Za razliku od kritinih perioda, ta su razdoblja manje precizno odreena i najee predstavljaju dulje periode vremena u kojima se vjetine poput uenja drugog jezika, nalaze pod specifinim utjecajima.

Rani razvoj govora

Rani razvoj govora

Dojenad progovore prve rijei u dobi od 10 12 mjeseci.

ALI: poinje li tek tada njihovo zanimanje za govor?

NITI SLUAJNO!

Dojenad je osjetljiva na govor neposredno nakon poroda (ako ne i u vrijeme dok se nalaze u trbuhu)!

U dobi od 4 dana pokazuju zapanjujue sposobnosti.

Mnogi pokusi, koristei se metodom praenja brzine sisanja (High-Amplitude Sucking Procedure) su potvrdili da djeca u dobi od 2-4 dana mogu razlikovati njihov, domai, jezik od stranog!

Mehler (1988): French-Russian at 4 daysMoon et al (1993): English-Spanish at 2 days (bilingual kids)

Kako to dojenad postie?

Dojene razlikuje jezik temeljem ritmikih obiljeja govora.

(hipoteza ritmike diskriminacije obiljeja jezika)

Jezik i plasticitet mozgaZbog toga djeca u dobi do 5 ili 6 godina naue govoriti strane jezike bez naglaska.

Zbog toga djeca koja su bila godinama u izolaciji (zlostavljana zatvaranjem u podrume) kasnije ne mogu nauiti govoriti.

Zbog toga odrasli tee ue strani jezik i gotovo nikad ga ne govore bez naglaska.

MuzikaPodstie rani razvoj govora

Periodi optimalnog razvoja

Svaki trenutak je vaan!Doivljaji su poput hrane za mozak.

Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omoguavaju mozgu rast i uspjean razvoj. Poticajno ozraje pospjeuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti.

Svaki trenutak je vaan!Nasuprot tome, nestimulativno ozraje osiromauje razvoj mozga.

Naalost, mozak velikog broja djece gladuje zbog manjka panje i odgovarajuih podraaja (doivljaja). Bez podraaja, bez koritenja, modane stanice odumiru.

StresU dojenakoj dobi i ranom djetinjstvu stres moe poremetiti razvoj mree modanih stanica.

Moe doprinijeti nastanku razliitih poremeaja: psihikih - u rasponu od autizma pa do depresije, koronarne bolesti, nasilja u obitelji, alkoholizma i narkomanije. Izloenost stresu u najranijoj dobi viestruko poveava uestalost ovih bolesti!

Stres

Stres

Stres

StresPoviene razine glavnih prenosioca signala (kemijskih supstanci, tzv. messengers) koje se javljaju kao odgovor na stres, mogu zakoiti proces umreavanja stanica (sinaptogenezu).

(Dr. Tallie Z. Baram, UC Irvine i suradnici iz Max Planck psihijatrijskog instituta, Njemaka)

Ekstremna ili/i produljena izloenost stresu moe uzrokovati pojaano izluivanje hormona koji mogu razoriti ivane stanice.

Kronino doivljavanje stresa moe stvoriti negativne obrasce razmiljanja i osjeanja koji mogu ostati trajno cijeli ivot.

Intervencije koje omoguavaju poticajnu skrb osiguravaju pozitivan razvoj i smanjuju rizik nastanka poremeaja uzrokovanih stresom.

Stres

Odvajanje od roditelja je jedan od najveih stresova u prvim godinama ivota jer izaziva osjeaj egzistencijalne ugroenosti, apsolutne bespomonosti i nezatienosti! Stres

Senzibilno i responzivno njegovanje imaju snano zatitno svojstvo protiv izloenosti hormonima stresa.

Djeca koja su izloena zlostavljanju, zanemarivanju, nesigurnosti ili disorganiziranosti odnosa s roditeljem (ukljuujui i maternalnu depresiju) mogu dugotrajno imati poremeen obrazac izluivanja kortizola hormona nadbubrene lijezde. Privrenost (attachment)

Preporuke

Pomo u ostvarenju poticajnog roditeljstva, brinosti roditelja i potporu lokalne zajednice.

Podjednako zastupati poticaj spoznajnog, socijalnog i emocionalnog razvoja u programima rane intervencije.

Prvi posjeti i intervencije profesionalaca iz podruja zdravstvene i socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja su neobino vani!

**The amount of brain cells is fixed*Figure 1. Neurons mature when axons send messages and dendrites receive them to form synapses.*****************************