UTVRIVANJE I PROCJENA OPASNOSTI U LOKALNOJ ZAJEDNICI

APELLPublikacija programa UNEP IE/PAC SVIJEST I PRIPRAVNOST NA NEELJENE DOGAAJE NA LOKALNOJ RAZINI PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA OKOLI INDUSTRIJA I OKOLI Sredite programskih djelatnosti (IE/PAC) 39-43 QUAI ANDRE CITROEN 75739 PARIS CEDEX 15, FRANCUSKA TEL: 33 (1) 40 58 88 50 FAX: 33 (1) 40 58 88 74 TELEX: 204 997F

1

2. METODA ANALIZE RIZIKA S PRIMJERIMAUtvrivanje i procjena opasnosti u zajednici trebala bi zemljopisno prikazati gdje postoje opasnosti koje bi mogle izazvati akcidente i u kojim okolnostima te opasnosti postaju zaista ugroavajue. Izvjee o istraivanju trebalo bi sadravati popis rizinih objekata, opasnosti i ugroenih objekata. Treba procijeniti vjerojatnost akcidenta povezanu s tim opasnostima kao i posljedice za ljude, okoli i procijenjenu imovinu. Rezultat analize vrijedan je doprinos radu lokalnih vlasti, a osigurava planski temelj vatrogasnoj i spasilakoj slubi. U suradnji s industrijom i ostalima moe se iskoristiti u planiranju okolia, prostornom planiranju itd. Cilj je analize pregled postojeih opasnosti i prikaz slijedeeg: gdje se mogu pojaviti ozbiljni akcidenti (rizini objekti); kakve bi mogle biti opasnosti; do kojih vrsta akcidenata bi moglo doi; na koga i na to bi mogli utjecati i gdje (ugroeni objekti); kakva teta bi mogla biti prouzroena i koliki bi mogli biti njezini razmjeri (posljedice); (vrlo bliska) vjerojatnost akcidenta; koji imbenici poveavaju rizik; nain prikaza rezultata analize. U sljedeim koracima procesa APELL mogue je procijeniti potrebu za razliitim preventivnim i ublaavajuim mjerama, izmjenama planova intervencija itd.

2.1. Analiza i organizacijaIako je ovdje opisani proces analize rizika prilino openit, bez tehnikih pojedinosti, svejedno je potrebno iskustvo na razliitim podrujima kako bi se istraile esto sloene okolnosti koje mogu pruozroiti akcidente. Rad na analizi stoga zahtijeva: razumijevanje pojmova rizinoga objekta, opasnosti, vrste rizika, ugroenoga objekta i posljedica itd. (vidi definicije u poglavlju 1.2.); dobru organizaciju i planiranje (korak 1. u procesu APELL); spremnost ulaganja i vremena i novca; pouzdane informacije koje ine razumni temelj za analizu (za ovo je nuno meudjelovanje industrije i vlasti u zajednici); dobre kontakte osoba u tijelima lokalne vlasti i industrijskih, trgovakih i prometnih tvrtki; podrku politikih i administrativnih tijela u zajednici.

1

Tijekom analize treba donijeti sljedee odluke: koje rizine objekte i opasnosti ukljuiti treba li neke izostaviti? treba li nekim odreenim opasnostima/ugroenim objektima posvetiti osobitu pozornost? koje zemljopisno podruje valja obuhvatiti? (Ne zaboravite da se rizini objekt moe nalaziti izvan zajednice, npr. uzvodno ili uz vjetar, ili izvan zemlje.) koja mjerila koristiti pri procjenjivanju koju mogu nesre u u smatrati akcidentom velikih razmjera, bilo zbog toga to bi posljedice bile ozbiljne za zajednicu ili zbog toga to lokalne vlasti ne posjeduju sredstva za zatitu i spaavanje? kada i kako dovriti analizu i sastaviti izvjee? Odgovarajui je nain organizacije rada uspostava koordinacijske skupine, kako predlae prirunik APELL. Skupina bi trebala imati razmjerno mali broj lanova koji bi predstavljali npr. vatrogasnu i spasilaku slubu, bolnicu i ambulantu, civilnu zatitu, industriju, ustanovu zatite okolia i graevinsku ustanovu.

2.2.

Temelj i podloga za analizeIskustvo lanova koordinacijske skupine i njihovo poznavanje lokalnih uvjeta vrlo su vane stavke u radu na analizi. Druge osobe, iz lokalne vlasti i industrije, takoer mogu uvelike pridonijeti radu na analizi. Informacije za rad mogu se dobiti iz sljedeih izvora: ovaj prirunik; druga literatura (vidi upute u dodatku 3.8. i priruniku APELL); karte koje prikazuju sljedee (uz odgovarajue informacije): cestovnu mreu, eljezniku prugu i zrakoplovne piste; zgrade; trgovine, samoposluivanja, skladita i benzinske postaje; industrijska podruja; pristanita; dalekovodi; mree energije iroke potronje, vodoopskrbe i kanalizacije; slivna podruja; plinovodi prirodnoga plina; rudnici; spremnici; prostorni i graevinski planovi; sklonita; podruja ugroena poplavama, odronima, vjetrom itd.; vrijedna/osjetljiva podruja koja zahtijevaju osobitu zatitu itd. popis tvrtki koje djeluju na odreenom podruju; popis velikih koliina opasnih materijala;

2

2

sva evidencija vezana uz ureenje prometa opasnih roba; rezultati istraivanja prometa i sl. (cestovnoga, eljeznikog i zranog); najmoderniji planovi intervencija; statistika i informacije o akcidentima i nezgodama; informacije o broju lokalnih stanovnika i zaposlenika u industrijskom podruju; raunalni programi itd. (Napomena: dodatak 3.7. ovom priruniku ukljuuje opis Tehnikih uputa za analizu opasnosti i raunalni program CAMEO, prikazan na seminarima/radionicama o APELLu. To e pomoi planerima provoenje neto detaljnije analize opasnosti nego to je opisana u ovom priruniku.) Za rad se posluite ilustracijom 2.1. Razradite sve stavke s lijeva na desno za svaku opasnost! Ilustracija 2.1 ZAJEDNICA ...................................................................................... OBJEKT/PODRUJE ........................................................................1 2 3

Objekt UTVRIVANJE1 2 3

Radnja

Opasnost (koliina)

4

Vrsta rizika

5

Ugroeni objekt

6

Posljedice

PROCJENA*a 4 5 *b 6

Objekt Radnja Opasnost Vrsta rizika

Ugroeni objekt

Posljedice

= ivot O = okoli I = imovina7-10

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet11 12 13

Ozbiljnost O I B

V

P

Primjedbe

UTVRIVANJE7 8 9 10 11 12

PROCJENA13

ivot

Okoli

Imovina

Brzina

Vjerojatnost Prioritet

Primjedbe

*a Ovdje zavriti ako su opasnosti zanemarive. *b Ovdje zavriti ako nema bitno ugroenih objekata.

Nie je prikazan pregled postupka. 1. 2. 3. 4. Koji se tono rizini objekt(i) ralanjujeu? Koje se radnje poduzimaju? O kojim se opasnostima radi (koliina, toksinost, zapaljivost itd.) u tim radnjama? Koje vrste rizika mogu biti izazvane tim opasnostima, u kombinaciji s drugim opasnostima? 5. Gdje su ugroeni objekti? Koliko su oni osjelljivi?

3

6. Na koji nain mogu biti pogoeni? Koje su posljedice? Koje su zone rizika na licu mjesta i izvan mjesta dogaaja (priblino, ako nisu dostupni raunalni modeli)? 7. Kako teko mogu biti pogoeni ljudi na licu mjesta ili izvan mjesta dogaaja? 8. Kakav bi mogao biti utjecaj na okoli? Koliko dugo? 9. Koliki bi mogli biti trokovi akcidenta, u smislu smrtnih sluajeva i hospitalizacije ljudi, ienja okolia, gubitka i oteenja imovine itd.? 10. Koliko brzo bi se akcident mogao razvijati? Koliko bi dugo mogao trajati? 11. Koje su vjerojatnosti dogaaja? Koliko esto do njih dolazi? to pokazuje prolo iskustvo? 12. Koji je prioritet rizinih objekata? Koliko ozbiljne bi mogle biti posljedice za ljude i/ ili okoli i/ili imovinu? Koja sredstva su potrebna za intervenciju? Je li mogue doi do rezultata akcidenta na odreenom mjestu? 13. Primjedbe na najgori sluaj i dimenzioniranu procjenu tete (vidi definicije u 1.2.). U dodacima 3.1.-3.5. opisane su razliite vrste nesrea i s njima povezanih opasnosti. Openito govorei, moe se rei kako do akcidenata dolazi pri nekontroliranom otputanju energije. Potencijalna energija se otputa kod pucanja brane ili posude pod tlakom, lavine ili odrona ili pri ruenju zgrade. Kinetika energija uzrokuje ozljede npr. u nesreama u prometu, pri jakom vjetru ili plimnim valovima. Toplinska energija uzrokuje ozljede pri istjecanju vrue vode ili rastaljenoga metala. Energija zraenja uzima oblik topline i svjetlosti u poarima, ili zraenju iz radioaktivnih izvora. Kemijska potencijalna energija oslobaa se u poarima, eksplozijama i nekontroliranim kemijskim reakcijama. Kemikalije mogu utjecati na okoli, ili naglo ili tijekom dugog vremenskog razdoblja. One mogu biti toksine ili, pri biolokoj razgradnji, mogu izazvati nedostatak kisika. Takoer, mogu mijenjati pH- vrijednosti ili se nakupljati u gornjim krajevima hranidbenoga lanca. Tvari odbojnog okusa ili mirisa mogu otetiti slivna podruja ili divljinu vanu za lov, ribolov i rekreaciju. Kombinirani akcidenti dogaaju se pri nekontroliranom otputanju jednoga oblika energije to vodi oslobaanju drugoga oblika energije.

Poar u skladitu, Melbourne, 1985. Snimio: F. BALKAU

4

4

Vjerojatnost neke opasnosti treba uzeti u obzir sve izvore rizika. Statistika i informacije o akcidentima i nezgodama mogu tvoriti temelj procjene. Ipak, na vjerojatnost utjeu mnoge stavke i ona se moe uvelike razlikovati za sline instalacije i rizine objekte na razliitim lokacijama. Neki imbenici koji utjeu na rizik dani su u ilustraciji 2.4. Na primjer, vjerojatnost nesree na cesti vezana je uz vrstu korisnika, jainu prometa i prirodu ceste (irina, povrina ceste, raskrija, vidljivost, ogranienja brzine itd.). Utovar i istovar opasnih roba proces je koji podrazumijeva osobiti rizik u kemijskoj industriji. U industrijskom procesu rizik raste razmjerno broju radnji koje se provode runo. Vjerojatnost velikoga poara i brzina njegova irenja vezani su uz koliinu zapaljivih materijala u zgradi i lakoi njihova zapaljenja. Odvajanje poara (ugradba vatrootpornih vrata itd.) i zraenje takoer utjeu na vjerojatnost poara koji bi prouzroio tetu velikih razmjera. Procjene vjerojatnosti same koordinacijske skupine obino su dostatne za poetne pribline izraune. Predstavnici zainteresiranih tvrtki trebali bi pomoi pri izradi detaljnije studije industrijskih lokacija. Prema potrebi, ralaniti mehanizme koji izazivaju ili dopunjuju akcident pomou metoda navedenih u dodatku 3.7. U sloenim sluajevima rizini objekt moe se razdijeliti na sastavne dijelove i izraunati vjerojatnost za svakoga od njih. Posljedice se procjenjuju uzimajui u obzir znaaj opasnosti i objekte koji bi mogli biti pogoeni unutar lokacije. Uobiajena su pitanja u ovoj fazi: Jesu li prisutne vrlo toksine kemikalije? Postoji li toliko velika koliina otrovnoga plina da bi on mogao nekontrolirano istei u koncentracijama opasnima za neposrednu okolinu? Bi li opasne kemikalije mogle reagirati s drugim kemikalijama u blizini ili s vodom ili s atmosferom i stvoriti drugu kemikaliju/kemikalije opasne za zajednicu? Skladite li se umjetna gnojiva, pesticidi i herbicidi u takvim koliinama da bi poar mogao proizvesti plinove opasne za okolinu? Bi li poar doveo do nekontroliranoga istjecanja oneiene vode zbog pokuaja gaenja poara? Predstavlja li skladite zapaljivoga materijala ozbiljan rizik od poara za okolinu? Bi li mogao proizvesti tetni dim? Postoji li ozbiljan rizik od eksplozije ili poara zbog rukovanja zapaljivim plinovima u tekuem obliku? Bi li konstrukcija zgrade mogla predstavljati problem pri evakuaciji u sluaju neeljenoga dogaaja ili oteati pristup spasilakim slubama? Drugim rijeima, vano je znati: potencijal opasnosti, tj. koliine i toksinost opasnih kemikalija ili pohranjene energije, te vrstu izazvanoga akcidenta; mjesto opasnosti, osjetljivost oblinjih ugroenih objekata, izglede za intervenciju spasilakih slubi i ostalih kao i dekontaminaciju nakon to je akutna faza prola;

5

uinke na lokalno gospodarstvo; rizik da e ugroeni objekt izazvati pogoranje opasnosti. imbenici u ilustraciji 2.4 utjeu i na vjerojatnost pojave akcidenta i na njegove posljedice. Zadaa analize rizika ukljuuje sveobuhvatno razvrstavanje pojedinanih opasnosti prema vjerojatnosti njihove pojave, posljedicama i razdoblju upozoravanja. Rad na ovom podruju moe se pojednostaviti uporabom matrice rizika, kako je prikazano ilustracijom 2.6 i primjerima 2.92.15. Analiza e pomoi lokalnim vlastima i industriji pri utvrivanju prioriteta buduega planiranja. Vjerojatnost da e opasnost izazvati akcident moe se smjestiti u jedan od pet razreda procjenjivanjem njezine oekivane uestalosti. Razred 1 nevjerojatno 2 3 4 5 vrlo vjerojatno Uestalost manje od jednom svakih 1000 godina jednom svakih 100-1000 godina jednom svakih 10-100 godina jednom svakih 1-10 godina ee nego jednom godinje

Procjena se u velikoj mjeri temelji na strunom znanju lanova koordinacijske skupine, uz statistiku i informacije o akcidentima odnosno nezgodama. Ako opasnost predstavlja ozbiljnu prijetnju, moda e biti potrebno paljivije prouiti uestalost pojave akcidenta, uz koritenje odgovarajuih statistikih i raunalnih modela. Moda e biti potreban pregled tehnike sigurnosti, ako ljudske reakcije ili tehniki sustavi imaju vanu ulogu u spreavanju moguih akcidenata. U dodatku 3.7. naveden je niz detaljnih metoda analize rizika. Openita primjena takvih sloenih metoda prelazi predmet analize opasnosti za zajednicu pa su kao temelj lokalnoga planiranja dovoljne jednostavnije metode. Ipak, industrija mora biti upoznata s opasnostima koje ona sama predstavlja i, prema potrebi, treba za procjenu tih opasnosti koristiti detaljne metode analize rizika. Do grube procjene brzine razvoja akcidenta i njegovih posljedica za ljude, imovinu i okoli moe doi na slian nain. Opet se mogue posluiti s pet razreda, gdje 1 oznaava najbezazlenije posljedice, a 5 najozbiljnije. To je prikazano ilustracijom 2.5. Opasnost se opisuje razliitim brojevima, za: vjerojatnost posljedice brzinu razvoja

6

6

2.3.

Nuna je procjena kombiniranoga rizika s ukljuenjem svih ovih imbenika, ime e se doi do najvjerojatnijega razreda rizika.

Postupak

2.3.1.

Temelj

Skupina bi trebala poeti s odreivanjem ciljeva analize i razine potrebnih detalja. Bit e potrebna Karta analize (vidi ilustraciju 2.8), koja obuhvaa promatrano zemljopisno podruje. Ukljuiti treba samo objekte bitne s gledita analize. U radu i za saeti prikaz rezultata koristite se ilustracijom 2.1.

2.3.2.

Popis

Treba napraviti popis objekata koji e biti ukljueni u analizu (primjeri rizinih objekata i opasnosti dani su u ilustraciji 2.2). Karta analize poetni je korak. Uvijek treba posjetiti lokaciju rizinoga objekta, osobito objekata za koje se predvia da e predstavljati prijetnje velikih razmjera.

2.3.3.

Utvrivanje

Zaponite s obrascem za analizu rizika iz ilustracije 2.1. Za poetak odaberite neki objekt i podruje poznato svim lanovima koordinacijske skupine. Druga opasna postrojenja i rizine objekte u opini moete prouavati naknadno. Dijelovi postrojenja rizinoga objekta koji sadre opasnosti treba popisati u stupcu 1. Radnju koja se obavlja u tom dijelu postrojenja treba prikazati u stupcu 2., na primjer: proizvodnja, proiivanje, mijeanje, pakiranje skladitenje, utovar prijevoz prodaja proizvodnja energije, opskrba energijom, oprema za energetske transformacije odravanje, popravci proizvodnja bilja namijenjenoga tritu, proizvodnja mesa bolnice, kole, zabavni i sportski objekti Popiite oblike tvari ili energije koji mogu izazvati rizik od akcidenta u stupac 3. Prikaite koliine opasnih kemikalija, zajedno s drugim bitnim informacijama, npr. razinom toksinosti, koja utjee na mogue razmjere akcidenta.

7

Vrste akcidenta koje bi mogla izazvati svaka od opasnosti mogu se prikazati u stupcu 4. Ovdje mogu biti: odroni, ruenje zgrada, poplave, isputanje opasne kemikalije, poari, eksplozije, sudari ili neto slino. Popiite i mogue kombinirane akcidente. Ugroeni objekti prikazuju se u stupcu 5. Ako prisutne opasnosti nisu ozbiljne prijetnje ljudima, okoliu ili imovini, promatrani rizini objekti mogu se ispustiti iz ostatka vjebe.

2.3.4.

Procjena

U mnogim sluajevima dovoljno je procijeniti razmjere posljedica, koje treba prikazati u stupcu 6. Vano je vidjeti je li pojava pojedine posljedice vjerojatna. Nije uvijek nuna detaljna procjena. U obzir treba uzeti rizine zone na licu mjesta i izvan mjesta dogaaja. Ako je posljedice teko predvidjeti, moda e biti potrebno zatraiti savjet strunjaka. Modeli procjene irenja plinova i njihovih uinaka dostupni su na osobnim raunalima (vidi dodatak 3.7.).

2.3.5.

Razvrstavanje

Ponite od uputa za razvrstavanje iz ilustracije 2.5. Raspodijelite procijenjene posljedice po razredima od 1 do 5 za slijedee: ivot (smrtni sluajevi/ozlijeeni) objekti u okoliu imovina brzina razvoja, razina upozorenja u stupac 7, u stupac 8, O u stupac 9, I u stupac 10, B

2.3.6.

Rangiranje

Procijenite vjerojatnost od 1 do 5 i upiite to u stupac 11, V. Usporedite razrede razliitih posljedica s obzirom na razvrstavanje svake od opasnosti. Prikaite prioritetnost svake od njih oznakama od A do E u stupcu 12, P. Vrlo je vano poznavati scenarij najgorega sluaja, ali to nije nuno odluujui imbenik u planiranju intervencija. Prioritet u radu trebao bi biti pronalaenje rizinih objekata i opasnosti i razvrstavanje prijetnji sljedeim redoslijedom: ljudi okoli imovina Dodijelite rizinom objektu openiti razred na temelju matrice iz ilustracije 2.6 (1C, 2D i sl.), prema vaoj prosudbi vjerojatnosti akcidenta koji bi bio izazvan opasnou (opasnostima) i ozbiljnosti njegovih posljedica (dimenzionirana procjena tete i najgori sluaj). VIDI UPUTE U ILUSTRACIJI 2.7. Pogledajte neke primjere u ilustracijama 2.92.15.

8

8

Rizini su objekti sada rangirani. Sada kada ste saznali vie, moda ete se htjeti vratiti natrag i izmijeniti pozicije nekih objekata. (Eventualnu) uporabu dimenzionirane procjene tete i sve ostale injenice koje valja zabiljeiti te sve preporuke, npr. o sigurnosnim zonama ili planovima intervencija, treba upisati u stupac 13, Primjedbe.

2.3.7.

Prikaz rezultata analize

Vjeba e rezultirati nizom obrazaca koji e sadravati navedene informacije. Reeni e obrasci sami po sebi biti vrlo korisni razliitim tijelima lokalne vlasti. Teko je stvoriti openitu sliku rizinih objekata ako su informacije prikazane samo na mnotvu obrazaca. Stoga je preporuljivo prikazati najvanije informacije na sveobuhvatnoj karti rizika (vidi ilustraciju 2.8). Rizini objekti mogu se oznaiti simbolima koji e pokazivati njihovu poziciju, kao i uz njih vezane ugroene objekte razliitih vrsta. Takoer je vano nainiti detaljnu kartu lokacije svakog vanog rizinog objekta. Tamo bi takoer trebalo prikazati predviene zone u kojima bi opasnost mogla rezultirati smrtnim sluajevima, ozljedama ili tetom. Vidi ilustracije 2.92.15 zbog primjera. Sada znate gdje se u zajednici nalaze najvjerojatniji rizini objekti i opasnosti. Odredili ste opasnosti, procijenili njihov potencijal prouzroenja ozljeda ili smrti ljudi, teta u okoliu i unitenja ili oteivanja imovine. Kao posljednje, ali zato ne i manje vano, rangirali ste rizine objekte i dokumentirali nalaze.

9

10

Ilustracija 2.1 ZAJEDNICA ................................................................................. OBJEKT/PODRUJE ................................................................... = ivot O = okoli I = imovina7-10

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet11 12 13

1 3 5 4 6

2

Objekt

Radnja

Opasnost (koliina) Posljedice

Vrsta rizika Ugroeni objekt

Ozbiljnost O B I

V P Primjedbe

10

Sada je trenutak priopiti rezultate i poduzeti sljedei korak (3) procesa APELL: Procijenite rizike i opasnosti koji mogu izazvati neeljene dogaaje u zajednici; kao i radnje spreavanja akcidenata.

Ilustracija 2.2 Primjeri rizinih objekata Pristanita Uobiajene opasnosti Velike i promjenjive koliine razliitih vrsta opasnih tvari (zapaljive, eksplozivne, otrovne itd.); dizalice, vozila. Vidi pod pristanita Opasne robe, ulja Opasne robe, ulja Opasne robe Gorivo, opasne robe Gorivo, opasne robe

Skladita, terminali Brodovi Ranirni kolodvori Kanali Zrane luke Zrakoplovi Preradbena industrija Rafinerije, petrokemijska industrija, industrija anorganskih kemikalija, farmaceutska industrija, ind. boja, elika/metala, celuloze/papira, tkanina itd.

Posude pod tlakom, spremnici, cisterne, skladita, oprema za obradu koja sadri opasne tvari u obliku sirovina, katalizatora, proizvoda, nusproizvoda, otpada i visokonaponske struje.

Ostala industrija Plastika, gume, strojevi, Posude pod tlakom, skladita, cisterne pilane i ostale grane industrije s otrovnim/zapaljivim tvarima itd. koje se bave proizvodnjom drveta itd. Hidroelektrane Termoelektrane Voda za brane, visokonaponska struja Zapaljive tvari, posude pod tlakom, para pod visokim tlakom, vrela voda, visokonaponska struja Radioaktivni i otrovni materijali za reaktore, posude pod tlakom, para pod visokim tlakom, vrua voda, visokonaponska struja

Nuklearne elektrane

Plinovodi Drugi cjevovodi

Zapaljivi plin, cijevi pod tlakom Zapaljive, otrovne i za okoli opasne tvari, cijevi pod tlakom Zapaljive, otrovne i za okoli opasne tvari

Benzinske postaje Skladita ulja Robne kue

Zapaljive i otrovne tvari, sprejevi

11

Trgovine graevnog materijala eljezarije Pilane Komunalni objekti poput postrojenja za proiivanje vode, postrojenja za obradu otpadnih voda, bazeni Bolnice kole Hoteli Silosi Kamenolomi i drugi veliki planinski/podzemni objekti Podruja sklona poplavama odronima i uruavanju graevina Zrani dalekovodi

Velike koliine drveta Eksplozivne i zapaljive tvari Zapaljive tvari, drvo Opasne tvari

Opasne kemikalije Opasne kemikalije Visoke zgrade Zapaljiva praina Nestabilne stijene/tlo, plinovi, ocjedna voda, vozila Geoloki uvjeti

Visine

12

12

Tuneli

Rizik od uruavanja, sloeni uvjeti spaavanja Vozila, opasne robe

Ceste Ilustracija 2.3 Ugroeni objekt

Posljedice

Ljudi Osoblje Poevi od zabrinutosti, preko ozljeda do Posjetitelji mnogobrojnih smrtnih sluajeva Okolno stanovnitvo Osoblje vatrogasne i spasilake slube i civilne zatite Djeca, stariji ljudi

Okoli More, jezera, rijeke, kanali Brodske, trajektne i zrakoplovne nesree, utapanje, istjecanje opasnih tvari (vodovodi, prirodni rezervati) Oneienje, lo okus, tete od sabotaa

Vodoopskrba

Rekreacijska podruja Prirodni rezervat Poljoprivredna zemljita uma

Istjecanje opasnih tvari, poari Istjecanje opasnih tvari Istjecanje opasnih i za okoli tetnih tvari Poari

Imovina Zrani terminal Sve od manjih oteenja do potpunog unitenja Kao to je navedeno, plus sudari Kao to je navedeno, plus tete izazvane dimom Kao to je navedeno, plus istjecanje opasnih

eljeznika postaja Podzemna eljeznica

Pristanita

13

tvari Bolnica Njegovalite Mala kola / vrti Hotel Kazalite Sportski objekt Kino Vodoopskrba Postrojenje za proiivanje vode Industrija Od manjih oteenja do potpunog unitenja

Oneienje, lo okus, tete od sabotaa Kao za vodoopskrbu Vidi ilustraciju 2.2

(Napomena: mogunost kombiniranih akcidenata, npr. odrona koji uzrokuje istjecanje kemijske tvari, itd.)

Ilustracija 2.4 imbenici koji utjeu na opasnosti i rizik Pri procjeni rizinih objekata, opasnosti i, gdje je to primjenjivo, ugroenih objekata, treba u obzir uzeti sljedee imbenike:

prisutnost opasnosti (vrsta, koliina i potencijal) ekstremni uvjeti, na primjer u rukovanju opasnim tvarima uinci skladitenja razliitih tvari zajedno injenica da su spremnici za kemikalije moda slabo oznaeni ili potpuno neoznaeni udaljenost do kritinih ugroenih objekata i sigurna udaljenost za ograniavanje uinka domina vanost korektnoga ponaanja ljudi, s ciljem: izbjegavanja tete upozorenja i stalnoga informiranja spasilakih slubi i ugroenih objekata djelotvornosti spaavanja vanost propisnoga funkcioniranja sigurnosne opreme i drugih pomonih slubi uinci prirodnih sila poput kie, snijega, vjetra, lavina, valova itd.

14

14

vjerojatna ili mogua teta i procijenjeni broj rtava mogunost uoavanja opasnoga dogaaja dok je jo u svojim poetnim fazama vjerojatnost i mogui uinci sabotae.

Ilustracija 2.5 Razvrstavanje (vidi matricu u ilustraciji 2.6) posljedica moguega akcidenta, brzina kojom bi se akcident razvijao i vjerojatnost njegove pojave za uporabu u analizi ugroenih objekata i/ili pojedinanih akcidenata.

Posljedice za ivot i zdravlje Razred 1. nevane 2. ograniene 3. ozbiljne 4. vrlo ozbiljne Znaajke privremena neznatna nelagodnost nekoliko ozljeda, dugotrajna nelagodnost nekoliko tekih ozljeda, ozbiljna nelagodnost nekoliko (vie od 5) smrtnih sluajeva, nekoliko (20) tekih ozljeda, do 500 evakuiranih nekoliko smrtnih sluajeva (vie od 20), stotine tekih ozljeda, vie od 500 evakuiranih.

5. katastrofalne

Posljedice za okoli Razred 1. nevane 2. ograniene 3. ozbiljne 4. vrlo ozbiljne 5. katastrofalne Znaajke nema kontaminacije, lokalizirani uinci jednostavna kontaminacija, lokalizirani uinci jednostavna kontaminacija, raspreni uinci teka kontaminacija, lokalizirani uinci vrlo teka kontaminacija, raspreni uinci

Posljedice za imovinu Razred Ukupni trokovi tete (mil. USD, funti itd.)

1. nevane 2. ograniene 3. ozbiljne 4. vrlo ozbiljne 5. katastrofalne

< 0,5 0,5 1 15 5 20 > 20 15

Brzina razvoja Razred 1. rano i jasno upozorenje 2. 3. srednje 4. 5. bez upozorenja skrivene sve dok se uinci u cijelosti ne razviju/neposredni uinci (eksplozija) neznatno irenje/mala teta Znaajke lokalizirani uinci/nema tete

Vjerojatnost Razred 1. nevjerojatno 2. 3. prilino vjerojatno 4. 5. vrlo vjerojatno Gruba procjena uestalosti manje od jednom na 1000 godina jednom u 1001000 godina jednom u 10100 godina jednom u 110 godina ee nego jednom godinje

16

16

Ilustracija 2.6

MATRICA RIZIKAVjerojatnost

Avrlo vjerojatno vie od jednom godinje

B

C

D

E

5 4 3

jednom u 1-10 godina

prilino vjerojatno jednom u 10-100 godina jednom u 100-1000 godina nevjerojatno manje od jednom svakih 1000 godina

IZ R OR Pnevane

KA I

2 1

ST APosljedice

ograniene

ozbiljne

vrlo ozbiljne

katastrofalne

17

Ilustracija 2.7 Rangiranje rizinih objekata i opasnosti s lokalnoga stajalita (Primjedbe na matricu rizika iz ilustracije 2.6) Nuno je rizine objekte rangirati kako bi se mogla raspodijeliti sredstva, odluiti o situacijama u kojima prvo valja poduzeti preventivne mjere, razraditi planove intervencija itd. Pri pokuajima sustavnoga rangiranja rizinih objekata takoer je nuno usporediti razliite vrste opasnosti u okviru rizinoga objekta. To e biti stvar prosudbe koordinacijske skupine. Valja razmotriti i vjerojatnost i posljedice. Uobiajeno je usredotoiti se na rizike s najveim posljedicama. Pri pokuajima sustavnog smanjivanja rizika, ipak, moda e biti potrebno usporediti dogaaj niske vjerojatnosti, ali s ozbiljnim posljedicama s onim dogaajem koji je vjerojatniji, a prouzrouje manju tetu. Rezultati rangiranja trebali bi utjecati na razvoj konkretnoga programa potrebnoga djelovanja na zatiti i spaavanju ivota, okolia i imovine na licu mjesta i izvan mjesta dogaaja. Primjeri eventualnoga potrebnog djelovanja: Stupac E Rizini objekti i radnje u kojima bi posljedice akcidenta mogle biti KATASTROFALNE za ivot, okoli ili imovinu treba prikazati u stupcu E. Situacije u kojima bi spaavanje bilo preteko ili preopirno da bi ih zainteresirano tijelo lokalne vlasti moglo provesti, takoer, treba prikazati samo u ovom stupcu. Bit e potrebna pomo susjednih vlasti i industrije itd. Djelovanje: Treba smanjiti razmjere opasnosti ili ako je mogue ukloniti opasnost. Treba poduzeti preventivne mjere. Treba isplanirati osobnu zatitu (na licu mjesta i/ili evakuaciju). Opasnosti treba ukljuiti u planove spasilakih slubi moda e trebati posebna oprema i posebno obueno osoblje u zdravstvenim slubama, policiji itd. D Rizine objekte i radnje u kojima bi posljedice mogle biti VRLO OZBILJNE treba smjestiti u stupac D. Spaavanje bi bilo teko ali mogue uz lokalnu spasilaku/vatrogasnu slubu i osoblje/sredstva dotine industrije, itd. Djelovanje: Vrlo slino onom iz stupca E. C Rizine objekte i radnje u kojima bi posljedice mogle biti OZBILJNE treba smjestiti u stupac C. Spasilaka (vatrogasna) sluba /industrija posjeduje sredstva za spaavanje. Djelovanje: Preventivne mjere Planiranje intervencija B Rizine objekte i radnje u kojima bi mogue posljedice za ivot, imovinu ili okoli mogle biti OGRANIENE treba smjestiti u stupac B.

18

18

Djelovanje: Preventivne mjere Planiranje intervencija A Rizine objekte i radnje u kojima bi akcident imao manjevie NEVANE posljedice treba smjestiti u stupac A.

Rizini objekti koji sadre opasnosti niske vjerojatnosti pojavljivanja i ogranienih posljedica (12/AB) mogu se odbaciti u ranoj fazi analize. Ipak, vano je paljivo napraviti odabir. Uvijek je korisno poznavati mogui najgori sluaj opasnosti. Ali najgori sluaj esto se smatra toliko nevjerojatnim da se kao temelj odreivanja sigurnosnih mjera, rangiranja rizinih objekata itd. odabire manji i vjerojatniji dogaaj dimenzionirana procjena tete. Korisno je moi razvrstati odreeni rizini objekt u jedan razred, esto na temelju dimenzionirane procjene tete, uzimajui u obzir sve prisutne razliite opasnosti. To je mogue provesti razmatranjem vjerojatnosti (15) i posljedica (AE) svih opasnosti.

Primjeri rangiranja rizinih objekata 5A Visoka vjerojatnost, ali manjevie nevane posljedice. Primjer skladite ulja iz kojega dolazi do manjeg istjecanja zbog neispravnoga zapornog ventila. 4B Ograniene posljedice, ali dogaa se svake tri godine. Primjer Industrija koja potencijalno uzrokuje poare. Jednom se dogodilo da su radniku opeene ruke i lice. Podruje je podvrgnuto ienju i prebojavanju. 3C Ozbiljne posljedice, ali vrlo vjerojatne. Primjer Tvornica koja potencijalno uzrokuje eksplozije. Prije deset godina u tvornici je dolo do akcidenta u kojem je poginula jedna, a teko su ozlijeene tri osobe. teta na imovini procijenjena je na tri milijuna USD. 2D Ne tako este, ali vrlo ozbiljne posljedice. Primjer Akcident u industrijskom postrojenju u Sevesu, Italija, srpanj 1976. Oslobaanje dioksina u podruje povrine 45 km2. 250 ozlijeenih i 600 evakuiranih. Za dijagnozu i obradu ozljeda kao i za kemijsku analizu i dekontaminaciju bila je potrebna meunarodna pomo. 1E Vrlo mala vjerojatnost, ali katastrofalne posljedice.

Primjeri Bhopal (otrovni plin), Indija, prosinac 1984. San Juanico (eksplozija oblaka plina), Meksiko, 1984.

19

20 Ilustracija 2.8 20 2 RIZINI I UGROENI OBJEKTI 14 8 16 9 15 4 11 E 200 5 19 12 13 14 15 16 17 18 19 20 6 10 17 12 13 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 BRANA KLIZNI TEREN TUNEL VODOVOD RANIRNI KOLODVOR ELJEZNIKI MOST INDUSTRIJSKO PODRUJE GLAVNI KOLODVOR GRADSKO SREDITE INDUSTRIJSKO PODRUJE REKREACIJSKO PODRUJE/ PRIRODNI REZERVAT ULJNI TERMINAL BROD (S OPASNIM TERETOM) BENZINSKA POSTAJA PROIZVODNJA KISIKA JAVNA TOPLANA (UKAPLJENI NAFTNI PLIN) TRANSFORMACIJA OPASNE ROBE SKLADITE KEMIKALIJA VATROGASNA POSTAJA ZRANA LUKA

KARTA RIZIKA (PRIMJER)

1

17

18

3

7

18

20

Ilustracija 2.9 ZAJEDNICA ................................................................................. eljezarija i trgovina graevnog materijala OBJEKT/PODRUJE ................................................................... = ivot O = okoli I = imovina7-10

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet11 12 13

1 3 5 4 6

2

Ilustracija 2.9 eljezarija

Objekt Otapala (1000 l) Poar Zapaljiva boja (3000 l) Poar 4 5 2 3 3 Boja na vodenoj Istjecanje osnovi (6000 l) 3 2 3 Posljedice su najtee za ljude i imovinu, kao rezultatRizini su objekti smjeteni jedan uz drugi. Stoga su ugroeni objekti isti.

Radnja

Opasnost (koliina) Posljedice

Vrsta rizika Ugroeni objekt

Ozbiljnost B O I

V P Primjedbe

eljezarija

Prodaja, skladitenje

eksplozije (izazvane poarom) tete od poara/dima 4 istjecanja ocjedne vode/ vode za pie tete na postrojenju za obradu otpadne vode 2 2 2 5

4

C Dimenzionirana procjena tete B

Boce ukapljenog Eksplozija naftnog plina za uporabu u kuanstvu (300 x 1 kg) Graevno drvo (300 m3) Poar Boce UNP Eksplozija EksplozijaImovina Graevina uz trg Roba Vozila na trgu Postr. za obradu otpadnih voda Via kola Okoli voda za pie ocjedna voda zrak, tlo

ivot Osoblje u vlastitim tvrtkama Kupci u vlastitoj/ drugim tvrtkama Lokalno stanovnitvo kolska djeca

4 4

A A

Trgovina graevnim materijalom

Prodaja, skladitenje

1

4

A

Plin za zavarivanje (500 boca)

21

22 POPIS OPASNOSTI ELJEZARIJA I TRGOVINA GRAEVNIM MATERIJALOM 1 2 3 4 5 GOTOVA HRANA PRODAVAONICA NAMJETAJA SAMOPOSLUIVANJE ELJEZARIJA TRGOVINA GRAEVNOG MATERIJALA 6 INDUSTRIJSKA ZGRADA Ilustracija 2.10 Karta eljezarije 4 1SCHOOL ROAD

DANGER TON STR

5 3EET

DANG ERTO N ROA D

2 MALA KOLA / VRTI

6

SREDNJA KOLA

0

100

200

300 m

22

Napomene uz ilustracije 2.9 i 2.10 Pri vaoj prvoj analizi rizika koristite se informacijama u ilustracijama 2.92.15, ali zaponite vlastiti rad manjim objektom koji je poznat lanovima koordinacijske skupine. Sljedee bi vam informacije mogle biti od koristi pri razmatranju primjera eljezarije i trgovine graevnim naterijalom. Ove dvije tvrtke imaju razliite vlasnike, a nalaze se u istoj zgradi koja je dio trgovakog sredita. Kako je prikazano na ilustraciji 2.10, u trgovakom sreditu smjeten je kiosk s gotovom hranom, prodavaonica namjetaja, samoposluivanje i industrijska zgrada. Planira se proirenje industrijske zgrade prema samoposluivanju. Benzinska postaja bit e izgraena izmeu prodavaonice namjetaja i ulice Dangerton Road. Novo stambeno naselje planira se na zemljitu s druge strane Dangerton Roada.

Vlasnici procjenjuju kako e vjerojatan broj osoblja u vrijeme akcidenta biti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Kiosk s gotovom hranom Prodavaonica namjetaja Samoposluivanje eljezarija Trgovina graevnim materijalom Industrijske zgrade 25 50 20 80 150 500 40 120 20 50 0 165

Trgovako je sredite s tri strane okrueno prometnim ulicama sa sljedeim prosjenim dnevnim brojem vozila: Dangerton Road School Road Dangerton Street 7000 4500 5500

Uz trgovako sredite nalazi se stambeno podruje. U stambenim zgradama ivi oko 500 ljudi. Takoer postoji i odreeni broj starijih zasebnih kua. Via kola s 1250 uenika smjetena je na odreenoj udaljenosti od trgovakog sredita. Trgovako sredite ima parkiralite za 375 automobila. Dva su glavna ulaza i izlaza. Opskrbna vozila sa stranje strane eljezarije prolaze izmeu kioska i trgovine. Opskrbna vozila za trgovinu graevnim materijalom stiu na stranji ulaz trgovine cestovnim prilazom sa stranje strane samoposluivanja. eljezarija je izgraena poetkom 1970ih. Ima fasadu od valovitog crnog lima na elinom okviru. U prizemlju je veliko predvorje, kao i u samoposluivanju. Na gornjem katu je manji prodajni prostor okruen uredima s vanjske strane. Ugraeni su protupoarni alarmi i dimni oduci. Prostor trgovine graevnim materijalom sastoji se od velike dvorane. Razdjelni zid meu trgovinama nije dovoljno otporan na vatru.

23

Cilindri ukapljenog naftnog plina pohranjeni su u sredini eljezarije (300 x 1 kg). Boje i otapala takoer su pohranjene u trgovini. Manji spremnici stoje uz vanjski zid nasuprot kioska. Vei spremnici za profesionalne dekoratere stoje uza zid odvajajui dvije trgovine, to jest po sredini zgrade u cjelini. Tamo je 1000 l otapala, 3000 l zapaljivih boja i 6000 l boja na osnovi vode, to ukupno daje 10 000 l. Stvarna veliina zaliha varira tijekom godine, a iznova se obnavlja svake godine poetkom ljeta. Trgovina graevnim materijalom ima veliku zalihu drva prosjeno oko 300 kubinih metara, ukljuujui impregnirano drvo. Ono se pohranjuje i unutra i vani. Postoje i zalihe drvne grae i mreaste plastike. Tu je takoer i skladite za ukapljeni naftni plin (oko 300 cilindara od 611 kg) i plin za zavarivanje (oko 500 cilindara od 2040 l). Na podu eljezarije je odvod koji vodi u kanalizaciju. Trgovina graevnim materijalom u podu ima dva odvoda. Oni su povezani s redovnim odvodima koji se ulijevaju u oblinju rijeku. Pod je trgovakog sredita prekriven asfaltom kada su graeni samoposluivanje i prodavaonica namjetaja. Odvodi s ove povrine takoer vode u rijeku, ali ulaze u nju na drugoj toci u odnosu na one iz trgovine graevnim materijalom. Voda koja bi se koristila za gaenje poara u tim dvjema trgovinama, otjecala bi stoga u rijeku na dva razliita mjesta, kao i putem kanalizacije. Zbog mogunosti eksplozija i zbog mnotva ljudi izloenih riziku, rizini je objekt odreen kao 3C.

24

24

Ilustracija 2.11 ZAJEDNICA ................................................................................. Tvornica plastike OBJEKT/PODRUJE ................................................................... = ivot O = okoli I = imovina6 7-10 3 5 4

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet11 12 13

1

2

Objekt50 tona TDI 100 t poliola 2 tone amina Trovanje (udisanjem) Trovanje Opekline 2 2 3 2 2 1 Istjecanje // Poar Vodik Cijanid Duini plinovi Samozapaljenje Trovanje (udisanjem) Trovanje Tekoe s disanjem Upala plua Rezultat poara TDI i vodik Cijanid Osoblje Oblinje stanovnitvo Spasilako osoblje Vozai Osoblje Spasiteljsko osoblje // 2 1 4 4 Osoblje // Osoblje Oblinje stanovnitvo 1 1 3 4 4 2 3 3 2 B B C

Radnja

Opasnost (koliina) Posljedice

Vrsta rizika Ugroeni objekt

Ozbiljnost B O I

V P Primjedbe

Ilustracija 2.11 Tvornica plastike

Pogon za pjenu

Proizvodnja pjene

Pogon za stvrdnjavanje Poliuretan 100 tona

Stvrdnjavanje

Poliuretan 100 tona

4

C

Pogon za rezanje

Rezanje

4

1

5

4

3

D

Dimenzionirana procjena tete

Ceste

Prijevoz

25 tona TDI 25 tona poliola 1 tona amina

Istjecanje utovar / istovar sudari

Trovanje Tekoe s disanjem

2 2 3

2 2 1

1 1 3

4 4 4

2 2 2

B B C

25

Ilustracija 2.12 Karta tvornice plastike

PRIMJERu sluaju poara

Ilustracija 2.12 Mogue podruje isputanja toksinih tvari

Stambeno naselje Bolnica

kola

Sportski tereni

Industrijsko podruje

0

100

200

300

500 m

Stambeno naselje

Uobiajeni smjer vjetra

26

26

Napomene o ilustracijama 2.11 i 2.12 U primjeru tvornice plastike nai ete razliite kemikalije (opasnosti) koje mogu predstavljati prijetnje za radnike, lokalno stanovnitvo itd., bez obzira na to je li rije o otputanju toksinih plinova u sluaju poara ili njihova otrovnost. Kako vidite u ilustraciji 2.11, rizini objekt sastoji se iz razliitih podruja. Podruje koje se smatra najopasnijim je ono gdje se ree plastika. Ovdje su u opasnosti i ljudi i imovina. Ove su informacije vane radi sigurnosnih mjera i raspodjele sredstava, a i za nain spaavanja. U radu pomou metode grube analize vano je imati na umu kako nije najvanije u ovoj fazi izraunati matematiki tonu vrijednost svih opasnosti niti sve njihove mogue rizine zone. Puno je vanije stei sveukupni uvid u probleme, rangirati rizine objekte i uiniti neto s opasnostima za ljude, imovinu i okoli. U sluaju poara u tvornici, oblinje je stanovnitvo u opasnosti od toksinih plinova, to moete vidjeti iz ilustracije 2.12. Ova je vrsta problema vrlo esta u razvijenim zemljama kao i u zemljama u razvoju. Svjest o riziku vana je i u prostornom planiranju (industriju i stambene objekte, bolnice itd. ne treba graditi preblizu jedne drugima) i u razmatranju drutvenih uinaka gospodarskoga razvoja. Takoer je vano priopiti mogue rizike ljudima koji ive u blizini industrijskoga podruja, kako bi ih se zatitilo od uinaka isputanja toksinih tvari. Zbog mogunosti emisija toksinih plinova pri poaru i moguih uinaka na oblinje stanovnitvo, rizinim objektima daje se openita oznaka 3D. Ovdje, kao i u veini sluajeva, nije mogue dati tonu vrijednost vjerojatnosti. Ali, budui da je posljednjih godina dolo do nekoliko poara u kojima su otputeni toksini plinovi, akcidenti ove vrste, opisani u primjeru, vrlo su vjerojatni.

27

Ilustracija 2.13 Karta skladita ulja

Stambeno naselje

Pruga Podruje namijenjeno skladitu ulja

Uobiajeni smjer vjetra

28

28

Ilustracija 2.14 ZAJEDNICA ................................................................................. Skladite ulja i uljnih proizvoda (openito) OBJEKT/PODRUJE ................................................................... = ivot O = okoli I = imovina6 7-10

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet11 12 13

1 3

2

4 5

Objekt

Radnja

Opasnost (koliina) Posljedice

Vrsta rizika Ugroeni objekt

Ozbiljnost O I B

V P Primjedbe

Poar/ istjecanje Poar/ istjecanje Poar/ eksplozija

Ilustracija 2.14 Skladite ulja (Okvirni prikaz)

Rezervoari sirova nafta benzin UNP NO2 loivo ulje (diesel pei) NO4 loivo ulje (zagrijavanje pogona) Skladite u cjelini ivot sve od nekoliko opeklina do mnogobrojnih smrtnih sluajeva D Poar/ istjecanje

Rafinerija Skladite Utovar i istovar Prijevoz

Rizini objekt koji treba pomno prouiti

Skladite Prijevoz Poar/ eksplozija

Skladite Prijevoz Utovar istovar Sudari

Skladite boca s UNP Postaja za punjenje Ulja/UNP cjevovod eljeznica kamioni brodovi itd. Ceste eljeznica Luka Vozila Brodovi Vlakovi itd.

Sirova nafta 100000m3 Zapaljivo Benzin 500000m3 Zapaljivo UNP 10000m3 Eksplozivno Zapaljivo NO2 i NO4 600000 m3 Eksplozivno Zapaljivo Uskladiteni UNP 20000 m3 Eksplozivno Zapaljivo Okoli Kontaminacija vode i obale, teko spaljena umska podruja Imovina tete od dima uruavanja zgrada, tete od poara, unitenje uljnih proizvoda

Prijevoz Prijevoz Prijevoz Utovar istovar

Skladite u cjelini ivot radnici vozai posade spasitelji i vatrogasci javnost Okoli obala voda zrak Imovina spremnici vozila uljni proizvodi kue brodovi oprema

29

30

Ilustracija 2.15 ZAJEDNICA ................................................................................. Skladite nafte i naftnih proizvoda (detaljno) OBJEKT/PODRUJE ................................................................... = ivot O = okoli I = imovina6 7-10 11 12 h

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet V P Primjedbe

1 3 5 4

2

Objekt

Radnja

Opasnost (koliina) Posljedice

Vrsta rizika Ugroeni objekt

Ozbiljnost B O I

Ilustracija 2.15 skladite ulja (detaljno)

Podruje rezervoara UNP benzin UNP 10.000 m3 Eksplozija (primarna) 5 4 4 5 5 5 2 2 2 D D D ivot 4ivot Smrtni sluajevi/ Ozljede / /

Dimenzionirana procjena tete

sirova nafta loiva ulja

Rafinerija Skladite Utovar i istovar Prijevoz

Skladite boca s UNP / / 3 2

Skladite Prijevoz

itd.

itd.

radnici vozai posade spasitelji i vatrogasci javnost 5 5 2 2

D C

Skladite

Postaja za punjenje nafta/UNP kamioni brodovi eljeznica cjevovod itd. Imovina Spremnici Vozila Ku eNaftni proizvodi

Prijevoz Utovar istovar itd.

Okoli zrak kopno voda

Okoli Zagaenje i unitenje zraka i zemlje

3-4

5

3

D RAZMOTRITI

Imovina Unitenje Uruavanje Unitenje

3 4 4 5

5 5 5 5

2 2 2 2

Ceste itd.

Prijevoz

eljeznica LUKA itd

Prijevoz Utovar istovar itd.

Benzin 500.000 m3 itd.Kipua tekuina Eksplozija pare Eksplozija (BLEVE) sekundarna Poar Istjecanje itd

5

5

5

5

1

D C D D RAZMOTRITI Najgori sluaj E

30

Napomene uz ilustracije 2.132.15 Na ilustraciji 2.13 pogledajte kartu zamiljenoga skladita nafte i njegovu okolinu. Nije neuobiajeno da su stambeno naselje, skladite nafte i industrija smjeteni u blizini jedni drugih. Prema ilustraciji 2.13 vidljivo je kako se obino pri smjetanju industrije, skladita ulja i stambenih naselja ne uzimaju u obzir meteoroloki uvjeti. U ovom zamiljenom sluaju dominantni smjer vjetra je s mora. Ako u skladitu doe do poara, dim (ili oblak plina) vjerojatno e imati utjecaja na stanovnitvo u oblinjem naselju. Ilustracija 2.142.15 prikazuje nain uporabe metode grube analize korak po korak. Naravno da trebate prouiti sve prisutne opasnosti kako biste se upoznali s rizinim objektom i njegovom mogunou uzrokovanja akcidenata. (U ovom primjeru to nije uinjeno.) Za poetak bi bilo zanimljivo stei openiti uvid u rizini objekt, osobito ako je on toliko velik koliko prikazuje ilustracija 2.13. Takav je uvid prikazan ilustracijom 2.14. Time je jasno kako u tom rizinom objektu postoji nekoliko razliitih vrsta opasnosti i vrsta moguih rizika. Ovdje nije mogue dati primjere za svaku vrstu akcidenta do kojeg bi moglo doi. Neki su akcidenti vidljivi, npr. poari koji razvijaju ogromne oblake crnoga dima ili istjecanje nafte koje oteuje okoli. Drugi su mogui akcidenti i mogue opasnosti manje vidljivi. Koordinacijska skupina i vlasnik/vlasnici skladita stoga bi u ovoj analizi trebali suraivati. Kada imamo rezultate analize, moemo prilagoditi ili izraditi planove intervencija i zapoeti s radom na preventivnim mjerama i raspodjeli sredstava na licu mjesta i izvan mjesta dogaaja. (Za detaljnije prouavanje obino se koriste metode analize rizika iz dodatka 3.6, zajedno s informacijama pohranjenima u raunalnim bazama podataka i drugim pomonim sredstvima). Kako moete vidjeti i iz ilustracije 2.15, podruje s rezervoarima, osobito skladite UNP a, mjesto je na kojem e najvjerojatnije doi do scenarija najgorega sluaja BLEVE (eksplozija zbog ekspanzije pare kipue tekuine). Kao dimenzioniranu procjenu tete moete odabrati neki drugi dogaaj, npr. poar ili istjecanje ulja ili manje eksplozije. Rizinom se objektu daje openita oznaka 2D, s moguim 1E.

31

Ovo je dvanaesta publikacija iz serije Tehnika izvjea kojom se pregrupiraju Smjernice, Osvrti, Tehniki pregledi i Zapisnici s radionica, prethodno objavljeni u organizaciji UNEP IE/PACa. Pregrupiranje u jednu seriju osigurat e bolju povezanost buduih publikacija, a na taj e nain jedan dokument moi obuhvatiti razliite sastavnice rada IE/PACa koji se do sada prezentirao odijeljeno. Kao i do sada, serijom Tehnika izvjea eli se udovoljiti potrebama velikoga broja vladinih dunosnika, upravitelja u industriji i udruga zatite okolia, pruajui informacije o pitanjima i metodama upravljanja okoliem bitnima za razliite grane industrije. Autorska prava 1992. UNEP Sva prava pridrana. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se umnaati, pohranjivati u sustavima povrata informacija niti prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem: elektroniki, elektrostatiki, magnetskom vrpcom, mehaniki, preslikavanjem, snimanjem ili na neki drugi nain, bez pisane dozvole vlasnika autorskih prava.

Prvo izdanje 1992. Navedeno odreenje i prikaz materijala u ovoj publikaciji ne podrazumijevaju iskaz bilo kakvog miljenja Programa Ujedinjenih naroda za okoli u pogledu pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorija, grada ili podruja niti odreenih vlasti, niti u pogledu njihovog razgranienja. tovie, izraena gledita ne predstavljaju nuno odluku ili slubenu politiku Programa Ujedinjenih naroda za okoli, kao to ni navoenje trgovakih naziva ili procesa ne predstavlja slaganje s njima.

PUBLIKACIJA UJEDINJENIH NARODA Broj prodaje: E92-III-D-3 ISBN: 92-807-1331-0

2

2

ZAHVALEOvaj prirunik temelji se na priruniku vedskog odbora slubi spaavanja iz 1989., o analizi rizika, objavljenog pod nazivom tititi i spaavati ivote, imovinu i okoli. Radom na vedskoj i engleskoj inaici rukovodio je Tommy Rosenberg, naelnik u vedskom dravnom odboru slubi spaavanja. UNEP eli izraziti svoju zahvalnost njemu i vedskom dravnom odboru slubi spaavanja, kao i Vladi Kraljevine vedske na spremnosti da podijele svoje struno znanje s korisnicima APELLa irom svijeta. Prirunik se temelji na radu mnotva ljudi, od kojih se neki spominju i u priruniku. UNEP bi takoer elio zahvaliti na izuzetno vrijednim primjedbama i prijedlozima u pogledu teksta koje su dali sljedei strunjaci:

R. Garrity Baker, Udruga proizvoaa u kemiji (CMA), Washington D.C. SAD Duncan Ellison, vii savjetnik za zdravlje i socijalnu skrb, Ottawa Kanada dr. O.A. El Kholy, profesor emeritus Sveuilite u Kairu John Gustavson, Agencija zatite okolia SAD, Washington DC SAD Stefan Lamnevik, vedsko istraivako sredite za nacionalnu obranu, Stockholm vedska Jacques Lochard, ravnatelj, Istraivako sredite za procjenu i upravljanje rizikom (CEPN) Fontenay aux Roses, Pariz Francuska Genandrialine L. Peralta, asistentica profesora Nacionalni ininjerski centar, Sveuilite Filipini Quecon City Filipini Chris Petersen, Nizozemska organizacija primijenjenog znanstvenog istraivanja (TNO) Apeldoorn Nizozemska

Osoblje UNEP IE/PACa ukljueno u projekt: Jacqueline Aloisi de Larderel, direktorica CR (Bob) Young, vii industrijski savjetnik za APELL, 198991. Janet Stevens, savjetnik za APELL, koorinatorica projekta.

3

PROSLOVSvijest i pripravnost na neeljene dogaaje na lokalnoj razini (engl. kratica APELL) program je usmjeren na kvalitetnije spreavanje tehnolokih akcidenata i poboljanje pripravnosti na neeljene dogaaje. On nudi pomo donositeljima odluka u tijelima dravne i lokalne vlasti, kao i u industriji, pruajui bitne informacije i dokumente, obuku i tehniku podrku. Program APELL zapoet je 1988. u Sreditu programskih djelatnosti UNEPova Odjela za industriju i okoli (UNEP IE/PAC), u suradnji s vladama i kemijskom industrijom. Ova je inicijativa uslijedila nakon velikih tehnolokih akcidenata, kako u industrijaliziranim tako i u zemljama u procesu industrijalizacije. Kao prvi korak objavljen je prirunik APELL. On opisuje proces od deset koraka pomou kojih lokalne zajednice jaaju svoje sposobnosti spreavanja akcidenata i intervencija na neeljene dogaaje. APELL poziva elnike industrije, dravne vlasti i zajednice na suradnju radi utvrivanja i procjene opasnosti na odreenoj lokaciji i iniciranja planova intervencija na neeljeni dogaaj koji bi njima mogao biti izazvan. Ovo tehniko izvjee Utvrivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici, prireeno uz pomo vedske Vlade i njezina Dravnog odbora za slube spaavanja, pomoi e svima onima koji se bave utvrivanjem i procjenom opasnosti u zajednici: osobito lokalnim vlastima, vatrogasnoj slubi, policiji i hitnoj pomoi, pa tako i industriji. Izvjee se sastoji od tri dijela. Uvod daje openite popratne informacije i neke definicije. Drugi dio opisuje metodu analize opasnosti i navodi konkretne primjere njezine primjene. Trei se dio sastoji od niza dodataka koji sadre dodatne informacije koje e lokalnim zajednicama pomoi pri utvrivanju i procjeni opasnosti. Agenda 21 s Konferencije UNa o okoliu i razvoju poziva na nastavak provedbe i stalnu podrku APELLu. UNEP IE/PAC se nada kako e dravnim vlastima, lokalnim zajednicama i industriji irom svijeta, koji pretvaraju APELL u praksu, ove upute biti koristan izvor stalne pomoi.

4

4

SADR AJZahvale Sadraj

1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5.

UVOD ................................................................................................. 7 Predmet prirunika ............................................................................. 7 Neke definicije .................................................................................... 8 Bavljenje rizicima .............................................................................. 10 Koristi od utvrivanja i procjene opasnosti ........................................ 13 Kako se koristiti prirunikom ............................................................. 15

2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.3.4. 2.3.5. 2.3.6. 2.3.7. 3. 3.1. 3.2. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.2.1. 3.3.2.2. 3.3.3. 3.3.4. 3.3.5. 3.4. 3.4.1. 3.4.2. 3.4.3. 3.4.4. 3.5. 3.6. 3.7.

METODA ANALIZE RIZIKA S PRIMJERIMA .................................... 17 Analiza i organizacija ........................................................................ 17 Temelj i podloga za analize ............................................................... 18 Postupak .......................................................................................... 23 Temelj ............................................................................................... 23 Popis ................................................................................................ 23 Utvrivanje ....................................................................................... 23 Procjena ........................................................................................... 24 Razvrstavanje .................................................................................. 24 Rangiranje ........................................................................................ 24 Prikaz rezultata analize .................................................................... 25 DODACI ........................................................................................... 48 Prirodne katastrofe ........................................................................... 49 Poari ............................................................................................... 51 Poar rizini objekti i ugroeni objekti ............................................. 52 imbenici koji pove avaju razinu rizika ............................................. 53 imbenici koji smanjuju razinu rizika ................................................ 53 Primjeri poara ozbiljnih razmjera ..................................................... 55 Eksplozije ......................................................................................... 57 Definicije ........................................................................................... 57 Opasnosti ......................................................................................... 58 Eksplozije izazvane fizikim procesima ............................................ 58 Eksplozije izazvane kemijskim reakcijama ....................................... 58 Posljedice ......................................................................................... 61 Primjeri eksplozija ozbiljnih razmjera ................................................ 62 Metode analize rizika ........................................................................ 62 Istjecanje kemikalija ......................................................................... 65 Kemijski akcidenti ............................................................................. 65 Koliko su kemikalije opasne? ............................................................ 65 Opasnosti ......................................................................................... 67 Primjeri akcidenata izazvanih istjecanjem kemikalija ........................ 69 Kombinirani akcidenti ....................................................................... 74 Odabrani primjeri akcidenata u razliitim zemljama, 1970. 1989. .... 76 Ostale metode analize rizika ............................................................ 78

5

3.7.1. 3.7.1.1. 3.7.1.2. 3.7.1.3. 3.7.2. 3.7.2.1. 3.7.2.2. 3.7.3. 3.7.3.1. 3.7.3.2. 3.7.4. 3.7.4.1. 3.7.4.2. 3.7.4.3. 3.7.4.4. 3.8.

Metode pregleda .............................................................................. 78 Nadzorni popisi (usporedna analiza) ................................................ 78 Gruba analiza ................................................................................. 79 Analiza to ako? ............................................................................ 79 Detaljnije metode .............................................................................. 79 Relativno rangiranje (DowMondov indeks) ..................................... 79 Analiza rizika i pouzdanosti (HazOp) ................................................ 80 Analiza sposobnosti ......................................................................... 80 Analiza ljudske pouzdanosti ............................................................. 80 Analiza kvarova, uinaka i posljedica ............................................... 80 Metode temeljene na naelu dijagrama ............................................ 80 Analiza na naelu obrnutoga dijagrama s pogrekama .................... 81 Analiza na naelu dijagramskog prikaza dogaaja ........................... 81 Analiza uzroka i posljedice ............................................................... 81 Analiza uinaka ................................................................................ 81 Literatura i druge korisne informacije ................................................ 84

Popis ilustracija Ilustracija 2.1 ......................................................................................................... 26 Ilustracija 2.2 ......................................................................................................... 27 Ilustracija 2.3 ......................................................................................................... 29 Ilustracija 2.4 ......................................................................................................... 30 Ilustracija 2.5 ......................................................................................................... 31 Ilustracija 2.6 ......................................................................................................... 33 Ilustracija 2.7 ......................................................................................................... 34 Ilustracija 2.8 ......................................................................................................... 36 Ilustracija 2.9 ......................................................................................................... 37 Ilustracija 2.10 ....................................................................................................... 38 Ilustracija 2.11 ....................................................................................................... 41 Ilustracija 2.12 ....................................................................................................... 42 Ilustracija 2.13 ....................................................................................................... 44 Ilustracija 2.14 ....................................................................................................... 45 Ilustracija 2.15 ....................................................................................................... 46 Dijagram 3.3.1. ...................................................................................................... 64 Tablica 3.4.1. ......................................................................................................... 72 Tablica 3.4.2. Primjeri kemikalija i sigurnih graninih vrijednosti ............................ 73

6

6

1. UVOD1.1. Predmet prirunikaOvaj je prirunik dio UNEPova programa Svijest i pripravnost na neeljene dogaaje na lokalnoj razini (kratica APELL). APELL se bavi tehnolokim i industrijskim akcidentima. Program je osmiljen radi promicanja lokalnog djelovanja i suradnje u smislu razvoja svijesti lokalne zajednice u pogledu opasnosti kao potencijalne prijetnje ljudima, imovini i okoliu te radi poboljanja pripravnosti na intervencije. U priruniku pod nazivom APELL nai ete opis deset koraka koji ine proces planiranja lokalne pripravnosti na neeljene dogaaje. Ovaj prirunik obrauje 2. korak procesa APELL: Procjena rizika i opasnosti koji mogu izazvati neeljene dogaaje u zajednici. Dan je nain utvrivanja, nain procjene i rangiranja rizinih objekata u odnosu na mogue tehnoloke i industrijske akcidente u lokalnoj zajednici te metode provedbe tih aktivnosti. Cilj je predstaviti mogue naine utvrivanja, naine procjene i rangiranja rizinih objekata metodom grube analize te potaknuti jaanje svjesti o riziku i okoliu to prati razvoj zajednice. U skladu s tim, ovdje se razmatraju akcidenti poput velikih poara, eksplozija, istjecanja tvari otrovnih ili tetnih za okoli te prirodnih katastrofa koje bi mogle izazvati industrijski akcident, poput odronjavanja zemljita ili poplave. Predmet ovog prirunika nisu rizici vezani uz dugorone klimatske uvjete niti uz razliita istjecanja opasnih tvari iz uobiajenoga toka industrijske proizvodnje (poznatoga i kao uobiajene radne emisije). Nuklearni akcidenti i akcidenti iskljuivo vojne prirode takoer nisu predmet ovog prirunika. Iako se prirunik bavi industrijskim akcidentima i akcidentima koje izazivaju djelatnosti vezane uz industriju, iznesena metoda moe se koristiti i za druge vrste akcidenata. Prirunik nije zamiljen kao izvor primjera za svaku moguu vrstu akcidenta. Ne navode se podrobne informacije o razliitim tvarima i moguim rizicima i uincima koje one mogu izazvati. Takve informacije mogu se dobiti iz raunalnih baza podataka, drugih prirunika (vidi literaturu), itd. Ovaj je prirunik zapravo alat s kojim se moe zapoeti rad na analizi moguih opasnosti kako bi se sagledale najozbiljnije prijetnje ljudima, imovini i okoliu u odreenom podruju te tako poboljale mjere sigurnosti, raspodijelila sredstva itd.

7

Prirunik prua osnove za analizu opasnosti. Na raspolaganju su razliiti alati, pogodni za specifine lokalne uvjete. Mogu se zamijeniti ili dopuniti boljima kada oni budu na raspolaganju, kao rezultat buduih prouavanja ili intenzivnijega poznavanja analize rizika unutar lokalne zajednice. U dodatku 3.7. prikazane su neke druge metode analize rizika kojima se koristi industrija i druga tijela. One nisu obuhvaene predmetom ovoga prirunika. Ipak, mogle bi se pokazati zanimljivima ako se trai detaljnija analiza. Prirunik je namijenjen zaposlenima u industriji, vatrogasnoj slubi i slubi spaavanja, zatiti okolia, medicinskim ustanovama i drugima koji posjeduju tek ogranieno iskustvo procjene rizika. Sr je ovoga procesa koordinacijska skupina, sastavljena od predstavnika lokalnih vlasti, elnika zajednice, rukovoditelja u industriji i drugih zainteresiranih osoba. (Prirunik APELL, Uvod) Ovaj je prirunik zamiljen kao pomo ljudima u pogledu odgovora na sljedea pitanja: Gdje su rizini objekti i opasnosti u naoj zajednici? Kako odreujemo opasnost? Kako procjenjujemo opasnost i rizine zone za razliku od ugroenih objekata? Kako rangiramo rizine objekte? Kako moemo prikazati rezultate analize koji bi posluili kao temelj sljedeih koraka u procesu APELL? Daljnji koraci procesa APELL obuhvaaju ukljuivanje rezultata analize rizika u sveukupni proces planiranja intervencija. Planiranje intervencija obuhva razvoj odgovaraju a: ih sustava upozoravanja; osobnu sigurnost (razraena zatita ili evakuacija); razradu protupoarnoga i drugoga interventnog djelovanja; upoznatost s uincima kemikalija na zdravlje; sigurni nadzor i ienje isputenoga ili izlivenog materijala. (Potankosti o planiranju intervencija moete nai u knjizi Hazardous Materials Emergency Planning Guide koji je izradila Amerika nacionalna interventna ekipa vidi dodatak 3.8.).

1.2. Neke definicijeOvo poglavlje objanjava neke strune pojmove koritene u priruniku, a koji su vani na podruju utvrivanja i procjene opasnosti. Akcident nenamjerni i neoekivani dogaaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje tetu za ljude, imovinu ili okoli.

8

8

Slijed dogaaja u akcidentu niz meuovisnih dogaaja koji dovode do akcidenta.

Slijed dogaaja

Posljedice

1

2

3

4

5

Posljedice rezultati akcidenta, izraeni koliinski i kvalitativno. Dimenzionirana procjena tete procjena razmjera tete koju je mogue oekivati zbog opasnosti u odreenoj vrsti akcidenta. Najgora se mogunost esto smatra toliko nevjerojatnom da se kao temelj procjene opasnosti i odluivanja o mjerama sigurnosti odabire vjerojatniji dogaaj manjih razmjera. Na primjer, veliki su skladini spremnici tako konstruirani da je vrlo nevjerojatno kako e u sluaju akcidenta iz njega izai sav njegov sadraj. Vjerojatnije je kako e doi do istjecanja iz cijevi ili oduka, pa se stoga taj dogaaj odabire kao dimenzionirana procjena tete za potrebe klasifikacije rizinoga objekta, pripreme planova intervencija itd. Katastrofa ovdje se uzima s lokalnoga stajalita, oznaava nekoliko smrtnih sluajeva i desetke teko ozlijeenih preivjelih, oteenje imovine u vrijednosti od nekoliko milijuna amerikih dolara ili dugoronu tetu u okoliu. Vanjski dogaaji npr. munja, krajnje neuobiajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljita. Kvalitetna primjena oznaava pridravanje svih zakona i propisa, kao i primjena normi, metoda i postupaka koji su se godinama pokazali najboljima. Opasnost prijetnja koja bi mogla izazvati akcident (naziva se jo i izvorom rizika). Nezgoda posljedica niza povezanih dogaaja koji su mogli dovesti do akcidenta da nisu bili zaustavljeni (za dlaku). Poetni dogaaj prvi korak u lancu dogaaja koji vodi akcidentu. Uinak domina posljedica koja je neizbjeno, ali neizravno, rezultat drugog dogaaja ili okolnosti. Kvar otklon od oekivanoga rada sustava. Poremeaj otklon od oekivanoga ponaanja radnoga sustava. Poremeaj moe biti pruzroen nedovoljnim poznavanjem rada sustava, stresom, loom konstrukcijom sustava, pogrenim tumaenjem informacije ili nemarom. Vjerojatnost oekivani razmjer dogaaja (akcidenata) u odreenom vremenskom razdoblju. Rizik ovdje oznaava vjerojatnost da e u odreenom razdoblju doi do akcidenta, a s njime i do posljedica za ljude, imovinu i okoli. Analiza rizika sustavno utvrivanje i procjena rizinih objekata i opasnosti.

9

Upravljanje rizikom obuhvaa cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, popise, ocjenjivanje situacije, inspekciju itd. Rizini objekt industrijski objekt, skladite, ranirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika. (Napomena: unutar jednoga rizinog objekta moe postojati vie razliitih izvora rizika.) Izvor rizika vidi: Opasnost. Rizina zona podruje koje okruuje rizini objekt, a koje bi moglo biti pogoeno akcidentom. Istraivanje sigurnosti podrobno prouavanje i analiza rizika nekog sustava. Prouavaju se razliiti slijedovi dogaaja kako bi se prikazali uinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem razliitih preventivnih mjera. Sigurnosna zona procijenjena udaljenost potrebna izmeu rizinoga objekta i oblinjih ugroenih objekata. Ugroeni objekt ljudi, predmeti u okoliu ili imovina kojima prijeti akcident zbog blizine rizinoga objekta. Najgori sluaj mogui dogaaj koji rezultira najgorim posljedicama. Tri su vrste najgoreg sluaja: 1. posljedice su tako ograniene da je rizik nevaan, bez obzira na vjerojatnost dogaaja; 2. posljedice su tako ozbiljne da vjerojatnost dogaaja mora biti vrlo niska da bi se razmjer rizika mogao smatrati tolerantnim. U krajnjim sluajevima, nedostatak djelotvornih mjera sigurnosti ini rizik netolerantnim. 3. najgore mogue posljedice su nevane jer je vjerojatnost toliko niska da je rizik zanemariv. Ipak, kada se donosi ovakva prosudba treba razmotriti uinke sabotae i terorizma. To moe znaiti da je odabrana vrsta pod brojem 2.

1.3. Bavljenje rizicimaS povijesnoga gledita, ljudi su se uvijek bavili upravljanjem rizicima. Ako se vratimo u prolost, moemo nai navod Pindara, grkoga pjesnika (518.442. p.n.e.), koji je jednako primjenljiv i danas: Slijepe su misli koje bacamo u budunost. Protiv svih izgleda, dogodit e se nebrojene stvari Ne postoji nulti rizik. Nita ne moe biti 100% sigurno bez obzira na to mislimo li na pakiranje, opremu, postupke, vozila ili ureaje. Uz to, terorizam ili sabotaa mogu dovesti do neoekivanoga akcidenta, poput ruenja brane, viestrukih poara ili istovremenih eksplozija. Drutvo postaje jo osjetljivije. Metode pokuaja i pogreke vie nisu one kojima moemo gospodariti buduim oblikom drutva. Upravna tijela nadlena za zatitu okolia, zdravstvo i urbanizam trebali bi znati vie o opasnostima u odreenom podruju i okolnostima koje bi mogle dovesti do katastrofe.

10

10

Industrija mora poznavati svoje proizvode i opasnosti u vezi s njima koje bi mogle dovesti do akcidenata i slobodno priopavati odgovarajue infomacije vatrogasnim i spasilakim slubama, javnosti i ostalima. Na mnogim mjestima i zajednica i industrija svjesni su potrebe predvianja i spreavanja akcidenata. Na alost, oni preesto rade neovisni jedni o drugima! esto bi se njihovi pojedinani napori mogli ojaati suradnjom.

SURADNJA INDUSTRIJA

SPASILAKE SLUBE

ZATITA OKOLIA

PROSTORNO PLANIRANJE POLITIARI

Kako bismo poluili najveu korist i djelotvornost, nuno je suraivati dogovarajui se o tome koje prijetnje su prisutne i kakve bi trebale biti odgovarajue interventne mjere. Potres ne potuje politike ni administrativne granice; bodljikava ica oko kemijskoga postrojenja ne moe zadrati oblak toksinoga plina. Sredstva, ukljuujui obueno osoblje, valja organizirati i koristiti tamo gdje e njihov i uinak biti najve i. Suradnja na lokalnoj razini vrlo je bitna i trebala bi voditi usuglaenom, djelotvornom gospodarski opravdanom upravljanju rizikom, koje e utjecati i na postojee opasnosti i na budui oblik drutva. Sustavan rad na utvrivanju, procjeni i rangiranju razliitih rizinih objekata uinit e opasnosti uoljivijima te stoga pomoi u prosuivanju (kako pokazuju koraci 310 procesa APELL) o najdjelotvornijim preventivnim mjerama itd. za potrebe zatite ljudi, imovine i okolia prema njihovoj osjetljivosti. Dva su aspekta pojma rizik: vjerojatnost pojave akcidenta unutar odreenog vremenskog razdoblja; posljedice za ljude, imovinu i okoli. Analiza opasnosti pokuaj je odmjeravanja posljedica akcidenta s vjerojatnou njegove pojave. Vjerojatnost i posljedice rijetko se mogu izraunati matematikom preciznou. Ipak, esto ih se moe dovoljno tono procijeniti da bi se osmislile praktine mjere obraunavanja s rizikom. Vjerojatnost pojave tete zbog akcidenta smanjena je ako se opasnost spozna i shvate uzroci i mogui uinci dogaaja. Prouavanje posljedica kombiniranih uinaka takoer je vrlo vano (npr. poari koji rezultiraju otrovnim plinovima, eksplozije koje izazivaju istjecanje otrovnih tvari itd.). Razvoj drutva ima posljedicu smjetaj tvornica i stambenih podruja u blizini jednih drugima. Istovremeno se pojaava intenzitet prijevoza zapaljivih, eksplozivnih i za okoli opasnih kemikalija. Zahtjevi za veom djelotvorno i veim kapacitetom esto vou de uporabi sloenije opreme i opasnijih procesa u industriji. Tako se podrazumijeva kako potreba za djelotvornim postupanjem s rizicima raste zajedno s razvojem industrije i drutva openito.

11

Osobe odgovorne za donoenje odluka u industriji u kojoj su prisutni najvei rizici od akcidenata velikih razmjera moraju shvatiti potrebu za djelotvornijim razraunavanjem s tim rizicima. Za to postoji nekoliko razloga. Na primjer: zdravlje i sigurnost zaposlenih i stanovnitva koje obitava u blizini tvornice; izbjegavanje tete na imovini i u okoliu; potreba industrije za dobrim odnosima s vlastima i svekolikom javnou, ako se eli razvijati u pozitivnom smislu; potreba za neometanom proizvodnjom, kako bi se odrao pouzdani promet i dobri odnosi s potroaima; trokovi tete za vlastitu tvornicu, kao i za druge oblinje tvornice, to bi moglo ugroziti opstanak tvrtke. Akcident moe utjecati i na stav javnosti prema industriji. Pritisak javnoga mnijenja moe tvrtku primorati na zatvaranje. Nije dovoljno da se tvrtka osloni na isplatu premija kao jedini nain saniranja opasnosti! U industriji je stoga potrebno upravljanje ovim opasnostima usmjereno na spreavanje akcidenata, uz ukljuenje lokalnih vlasti. Ovaj bi prirunik trebao obuhvatiti i praktina i administrativna pitanja, kao i upravljake postupke. Napori na spreavanju akcidenata trae potpunu predanost i znatna sredstva osobito u visokorizinim granama industrije. Manje tvrtke, dobavljai itd., moda e morati traiti pomo veih tvrtki. Bez obzira na sve, akcidente nikada nije mogue u cijelosti ukloniti, koliki god bili napori na njihovu spreavanju. Kvalitetno obuena i opremljena spasilaka sluba, na licu mjesta i izvan mjesta dogaaja, uvijek e biti nuna. U radu s analizom rizika, kao i s priop avanjem rezultata analize, moramo shvatiti kako su ljudi vrlo zabrinuti zbog razliitih prijetnji ivotu, zdravlju, imovini i okoliu. Ovakva zabrinutost rijetko je objektivno utemeljena povezanim rizicima. to se tie vjerojatnosti i posljedica, neki od najozbiljnijih izvora rizika su putovanje automobilom, puenje i konzumiranje alkohola. Ali unato tome oni ne izazivaju preveliku zabrinutost. To se moda

Automobilska nesrea na Boulevard Peripherique, Pariz, travanj 1989. Snimio: Direction de la Securite et de la Circulation Routiere.

12

12

moe zahvaliti injenici to pojedinac moe pojmiti vanost tih rizika i to se susree s njima u svakodnevnom ivotu. Uz to, nain prosudbe odreenoga rizika esto je pod utjecajem prilike koju je pojedinac imao da se ne izloi dotinom riziku. Ipak, kljuno je da ljudi budu svjesni opasnosti kojoj su izloeni. Oni moraju znati koje su to opasnosti i gdje se mogu ozlijediti i kakva je zaista situacija, ako ele znati kako se zatititi. Novinski naslovi usredotouju se na senzacionalistike aspekte prie, posveujui manje prostora objektivnim opisima akcidenta. U podsvijesti veine ljudi postoji pogreno optimistino stajalite nesrea se ne moe dogoditi meni. To je osobito razvidno u odnosu na nesree u prometu. Statistiki podaci su okantni. U posljednjih 30 godina na Zapadu je poginulo 5,5 milijuna ljudi (ukljuujui Japan), 230 milijuna je ozlijeeno, a etvrtina od toga teko. Zato se na svakodnevne prometne nesree ne gleda s jednakim zanimanjem kao i na (na primjer) kemijske akcidente? To se moda djelomice moe objasniti injenicom da smo navikli sluati o nesreama u prometu i to biramo vlastito izlaganje tom riziku. Rizici kojima se ljudi slobodnom voljom izlau, u aktivnostima kao to su alpinizam, skijanje, jedrenje, vonja automobilom i biciklom, viestruko su vei od rizika vezanoga uz nuklearni akcident, istjecanje velike koliine kemijske tvari, poare i sl. (to se tie pojedinca, posljedice bilo kojega od ovih rizika mogu biti katastrofalne). Potonju vrstu akcidenta s veom zabrinutou gleda veina ljudi, iako se zabrinutost esto temelji na vrlo openitom poznavanju vjerojatnosti, uzroka i posljedica tih akcidenata. Stoga je vrlo vano stei toniji uvid u stvarne opasnosti. Pri razmatranju rizika od opasnosti i rangiranju rizinih objekata nuno je praviti usporedbe, znajui kako se analiza rizika bavi neizvjesnostima. Najvea je potekoa procjena i usporedba vrlo malih vjerojatnosti. Statistika moe biti korisna pri rangiranju rizinih objekata, ali je za rangiranje najvanije kolektivno iskustvo koordinacijske skupine. Problem sa statistikom je taj to ona pokazuje to se dogodilo, a ne i kada e se dogoditi sljedei akcident. Uvjeti se uvelike razlikuju od sluaja do sluaja. Procjena vjerojatnosti, po definiciji, nije isto to i vrsta prognoza. Statistikom se moemo koristiti pri usporedbi, pri prikazu trendova i procjena uinaka preventivnih mjera. Statistika mora raspolagati najnovijim podacima i biti dosljedna. Vano je da svaka zemlja i lokalna vlast vode vlastitu statistiku, kako bi bili u stanju pratiti i razumjeti razvoj dogaaja. Pri izvoenju zakljuaka iz usporedbi valja razmatrati i vjerojatnost i posljedice. Uobiajeno je usredotoiti se na rizike koji uzrokuju najvee posljedice. Meutim, pri pokuajima sustavnoga smanjivanja razmjera rizika moda e trebati odvagnuti dogaaj niske vjerojatnosti, ali s ozbiljnim posljedicama, naspram onoga koji je vjerojatniji ali manje tetan.

1.4. Koristi od utvrivanja i procjene opasnostiPri procjenjivanju opasnosti, dijalog i suradnja meu razliitim vlastima u zajednici, zajedno s industrijom, vrlo su vani za iznalaenje mogunosti njihova smanjenja i raspodjele zaduenja i sredstava. Analizu bi trebalo dopuniti razliitim preventivnim mjerama. Te e mjere, kao i djelotvoran sustav intervencija na neeljene dogaaje, uvijek biti potrebni, jer drutvo ne moe postojati bez rizika. Znanje i iskustvo koje zajednice stjeu analizom treba uzeti u obzir pri radu na sljedeim podrujima:

13

planiranju intervencija; odabiru puteva za prijevoz opasnih roba; sustavu informiranja i upozoravanja; civilnoj zatiti; prostornom planiranju; zatiti okolia itd.

Prirunik sadri nekoliko primjera akcidenata prouzroenih planskim odlukama koje su upitne sa stajalita rizika. Na primjer, stambena su podruja izgraena ili proirena u blizini industrijskih pogona, zranih luka itd. Lokacijske dozvole izdane su kuama ili tvornicama na kliznim terenima ili plavnim podrujima. Nove su bolnice smjetene uz opasne industrije. Nove su kue izgraene u blizini velikih petrokemijskih skladita itd. Mogunosti postizanja viega stupnja svjesnosti rizika usporedno s razvojem drutva poboljane su sve jaom suradnjom planskih i izvrnih tijela na lokalnoj razini. Suradnja je potrebna ne samo unutar zajednice (tu je ukljuena i industrija), nego i meu zajednicama kako bi svaka mogla stvoriti vlastitu usuglaenu predodbu o riziku i tako poboljati svijest o riziku kako bi razradila ili izmijenila svoje planove intervencija, itd. Nekoliko zajednica moe imati zajedniki rizini objekt, a uinci akcidenta do kojega bi na njemu moglo doi mogu doprijeti i preko granica. Zajednica bi trebala prosuditi koje se opasnosti mogu smanjiti, odnosno koji se rizini objekti mogu uiniti sigurnijima premjetanjem ljudi ili industrije na drugu lokaciju, te odluiti moe li se to provesti u kratkom ili dugom roku. Stoga je poeljno graditi rizine objekte na to sigurnijoj lokaciji. Kada je to uinjeno, uz njega se ne bi smjela graditi bolnica, kola ili stambeno podruje. Pri razmatranju opasnosti u drutvu, takoer je mudro razmotriti i oekivane budue promjene u industriji i tehnologiji. Napredak i budunost esto se smatraju samo produetkom prolih dogaaja. Prognoziranje drugih moguih scenarija i njihovo planiranje jednako su tako vani u djelotvornom upravljanju rizikom. Sve prognoze brzo zastarijevaju te ih treba redovno revidirati kako bi bile svrhovite. Iskustvo, informacije i rezultati dobiveni utvrivanjem i procjenom opasnosti mogu utjecati na budui oblik drutva.

RIZIK

VISOKO RIZINO DRUTVO tempo raste manja brojnost osoblja u tvornicama, mnogorazinski sustavi nema osvijetenosti, nema planova, nema suradnje vee mogunosti tehnikih kvarova i ljudskih pogreaka NISKO RIZINO DRUTVO planiranje u drutvu je pod utjecajem svijesti o riziku (smjetaj zgrada, izgled lokacija itd.) rizini objekti uklonjeni su ili preseljeni izvori su rizika smanjeni, poduzete su preventivne mjere poboljano je interventno reagiranje na akcidente

SADANJOST

BUDUNOST

14

14

1.5. Kako se koristiti prirunikomKorak 1. u APELLU: Utvrdite sudionike u intervenciji i odredite njihove uloge, sredstva i interese. Korak 2. u APELLu: Procijenite rizike i opasnosti koji mogu izazvati neeljene dogaaje u zajednici. U nastavku se nalazi pregled drugog koraka procesa APELL i upute za koritenje ovoga prirunika.

UTVRIVANJE, PROCJENA I RANGIRANJE RIZIKA: FAZE GDJE su rizini objekti i opasnosti? (Primjeri, vidi poglavlje 2., ilustraciju 2.2) Rizine objekte i opasnosti moete nai: u industriji na terminalima meu zalihama na prometnicama na javnim objektima (npr. kolama i bolnicama), itd. Ovdje su odgovorni subjekti lokalne vlasti i industrija. Njihovo meudjelovanje i zajedniko vienje rizinih objekata i opasnosti vrlo su vani. DEFINIRAJTE opasnosti. (Primjeri u poglavlju 2., ilustracije 2.12.4 i dodaci 3.1 3.6.)

Ilustracija 2.1 ZAJEDNICA .................................................................. OBJEKT/PODRUJE ..................................................... 1 Objekt 2 Radnja 3 Opasnost 4 Vrsta (koliina) rizika

= ivot O = okoli I = imovina

B = brzina V = vjerojatnost P = prioritet

7-10 Ozbiljnost 1 12 13 1 5 Ugroeni 6 Posljedice objekt O I B V P Primjedbe

Vrste moguih opasnosti moraju se definirati. To moe biti toksinost, zapaljivost, reaktivnost, eksplozivnost, prirodna opasnost ili kombinacija nekoliko opasnosti. Takoer je vano znati koliine proizvoda. (Vidi i informacije u popisu literature, npr. Guide to hazardous industrial activities, Nizozemska, 1988.) INDUSTRIJA bi trebala poznavati svoje proizvode i javnosti otvoreno davati infomacije o njima.

15

PROCIJENITE opasnosti i rizine zone (u krugu rizinih zona i izvan njih) u odnosu na ugroene objekte. Tu e trebati informacije pohranjene u raunalnim programima ili iz prirunika (vidi upute na literaturu). (Primjeri, vidi poglavlje 2., ilustracije 2.12.5 i primjere u ilustracijama 2.92.15 i dodacima 3.13.5.)POPIS OPASNOSTI

VJEROJATNA GRANICA

ELJEZARIJA I TRGOVINA GRAEVNIM MATERIJALOM 1 GOTOVA HRANA 2 PRODAVAONICA NAMJETAJA 3 SAMOPOSLUIVANJE 4 ELJEZARIJA 5 TRGOVINA GRAEVNOG MATERIJALA

4 1

6 INDUSTRIJSKA ZGRADA

5 3

2

6

SREDNJA KOLA0 100 200 300 m

Meudjelovanje INDUSTRIJE i ZAJEDNICE ovdje je takoer vrlo vano. U kasnijoj fazi korisno bi bilo konzultirati strunjake i raunalne kodove (programe). RANGIRAJTE rizine objekte. (Primjeri, vidi matricu rizika u ilustraciji 2.6 i primjedbe.)Vjerojatnost A vrlo vjerojatno vie od jednom 5 godinje jednom u 1-10 godina prilino vjerojatno jednom u 10-100 godina jednom u 100-1000 godina nevjerojatno manje od jednom svakih 1000 godina 4 B C D E

3

R PO RA ST

I IZ

KA

2

1 vrlo katastronevane ograni- ozbiljne ene ozbiljne falne Posljedice

Koordinacijska bi skupina trebala rangirati rizine objekte radi raspodjele sredstava i prilagodbe i/ili izrade planova spaavanja, taktike itd. Rezultati se mogu prikazati pomou karte kako je prikazano ilustracijom 2.8.KARTA RIZIKA (PRIMJER)20

1 2 17 18 3 7 18 6 13 12 10 19 E 200 5 8 16 9 4 14 15

11

RIZINI I UGROENI OBJEKTI 1 BRANA 2 KLIZNI TEREN 3 TUNEL 4 VODOVOD 5 RANIRNI KOLODVOR 6 ELJEZNIKI MOST 7 INDUSTRIJSKO PODRUJE 8 GLAVNI KOLODVOR 9 GRADSKO SREDITE 10 INDUSTRIJSKO PODRUJE 11 REKREACIJSKO PODRUJE/ PRIRODNI REZERVAT 12 ULJNI TERMINAL 13 BROD (S OPASNIM TERETOM) 14 BENZINSKA POSTAJA 15 PROIZVODNJA KISIKA 16 JAVNA TOPLANA (UKAPLJENI NAFTNI PLIN) 17 TRANSFORMACIJA OPASNE ROBE 18 SKLADITE KEMIKALIJA 19 VATROGASNA POSTAJA 20 ZRANA LUKA

17

PRIOPITE rezultate analize i rangiranja, u okviru industrije i u zajednici. Primjeri vrijednosti za k: 16 16

3. DODACIU dodacima 3.1.3.6. nai ete informacije kojima ete dopuniti svoj rad na analizi rizika. U dodatku 3.1. nalaze se informacije o prirodnim silama koje industrija i zajednica moraju uzeti u obzir u svojim preventivnim i spasilakim aktivnostima. Dodatak 3.2. dat e vam neke upute o opasnostima od poara. U dodatku 3.3. nai ete neka objanjenja eksplozija kao rezultata fizikih procesa i rezultata kemijskih reakcija. Koliko su opasne kemikalije? U dodatku 3.4. nai ete neka objanjenja o tome gdje i na koji nain kemikalije mogu biti opasne. Mnogi smrtni sluajevi bivaju izazvani kombinacijom dogaaja. Dodatak 3.5. dat e vam kratki prikaz ovih problema, kao i neke primjere. U dodatku 3.6. nalaze se odabrani primjeri akcidenata u pojedinim zemljama. Vrlo je vano prikupljati informacije iz vlastite zajednice o za dlaku izbjegnutim akcidentima i onima koji su se dogodili. U dodatku 3.7. nai ete primjere metoda analize rizika koji se koriste u industriji i drugdje. U dodatku 3.8. popis je literatura i druge korisne upute.

1

1

3.1. Prirodne katastrofeU globalnom smislu, najee su vrste prirodnih katastrofa poplave, potresi, cikloni i sua. Vulkanske erupcije, orkani i odroni zemljita dogaaju se rjee. Procjenjuje se kako prirodne katastrofe prosjeno odnose 25000 ivota i uzrokuju tetu u vrijednosti veoj od 3000 milijuna USD godinje. Velike su zemljopisne varijacije meu rizicima kojima su izloeni pojedinci. Oko 95% prirodnih katastrofa javlja se u zemljama u razvoju. U industrijaliziranim zemljama prirodne katastrofe rijetko uzrokuju mnogo smrtnih sluajeva. imbenici koji utjeu na rizik jesu: gustoa naseljenosti strukture graevina trajanje dogaaja stupanj njegove iznenadnosti i neoekivanosti uestalost pojave takvih dogaaja i broj nezgoda koje mu prethode. Primjeri opasnosti vezani uz prirodne katastrofe jesu brane, trusna podruja, rijene obale i planinska podruja. Razmjeri u kojima ljudi mogu smanjiti uinke prirodne katastrofe ovise o njihovoj informiranosti o vjerojatnosti katastrofe i teti koja bi mogla biti izazvana. Ljudsko vienje rizika igra u tome vanu ulogu. Na primjer, odreena podruja uz rijeke u vedskoj podlona su odronima. Neka stambena podruja smatraju se nestabilnima i kue bi mogle zavriti u rijeci ako bi dolo do odronjavanja. elja da se ostane stanovati na istom mjestu na kojem ste proveli cijeli ivot, jaa je od sagledanoga rizika. Ljudi koji ive u novoizgraenim podrujima zabrinutiji su zbog dnevnih opasnosti koje se kriju u prometu, zloinu i oneienju, nego zbog relativno maloga rizika od odronjavanja. To znai kako politiari i odgovorne osobe u tijelima lokalne vlasti moraju pokazati svijest o riziku za okoli u poetnoj fazi procesa planiranja. Na primjer, odron ispod kemijskoga postrojenja mogao bi imati katastrofalne posljedice.

Spasilake slube trae preivjele nakon potresa u Leninakanu, Armenija, 1988. Snimio: Stig Dahler, vedski dravni odbor slubi spaavanja.

2

Svake tri godine zabiljei se oko milijun mikroseizmikih podrhtavanja tla irom svijeta. Oko 100,000 takvih podrhtavanja osjete i ljudi, a njih 10 do 20 prouzroi tetu. Primjeri potresa: Godina 1906. 1927. 1963. 1976. 1989. Mjesto San Francisco, SAD Nanshan, Kina Skopje, Jugoslavija Tangshan, Kina San Francisco, SAD Smrtnih sluajeva 452 200 000 1 000 243 000 63

Jedan od razloga zato u potresima gine tako velik broj ljudi je zidanje viekatnica opekom bez potpornja. Uruavanje zgrada glavni je uzrok smrti i ozljeda u potresima. Godine 1989. u San Franciscu je potres izazvao velike poare i uruavanje nekoliko viekatnih dionica ceste. Potres u podruju s kemijskom industrijom i postrojenjima UNPa mogao bi imati katastrofalne posljedice za ljude, imovinu i okoli. Podrhtavanje tla moe pokrenuti i odrone. Odroni u podrujima s opasnom industrijom, skladitima itd. mogli bi takoer zavriti katastrofalno. Pokatkad uz potres dolaze i divovski plimni valovi. Oni se nazivaju tsunami i mogu dosei visinu od 50 metara i brzinu i do 700 km/h u dubokoj vodi. Tsunamiji su nakon erupcije Krakatoa 1883. dosegli visinu od 40 metara i potopili 36.000 ljudi. U orkanima i uraganima u posljednje vrijeme u SADu rijetko strada vie od nekoliko stotina ljudi. Uragan je 1982. prouzroio 155 smrtnih sluajeva i tetu na imovini u vrijednosti od gotovo 23.000 milijuna USD. Isti je uragan na Karibima usmrtio gotovo 10.000 ljudi. Godine 1970. uragan na Indijskom oceanu izazvao je katastrofu u Bangladeu, a poginulih je bilo 300.000, uz materijalnu tetu preveliku da bi se uope i procijenila. Uragan je 1988. pobio oko stotinu ljudi i ostavio 10% stanovnitva Nikaragve bez krova nad glavom. Otprilike istovremeno orkan je na Filipinima ubio 30004000 ljudi i ostavio bez krova nad glavom vie od 110.000 osoba. Poplave nisu rijetka pojava jednako u industrijaliziranim zemljama kao i u zemljama u razvoju. Pa ipak, takvi dogaaji esto imaju tee posljedice u zemljama u razvoju. Poplava je u Kini 1938. odnijela itav jedan grad i milijun ivota. Ovisno o lokalnim uvjetima, industrija i ostali subjekti pri planiranju koritenja zemljita, konstrukciji postrojenja, procesima, upravljanju, planovima intervencija moraju razmotriti sljedee prirodne sile: potres odron poplava vjetar (orkani, uragani) valovi (tsunamiji) jak mraz, jaka sua, jako sunce. Uinci prirodne katastrofe mogu se smanjiti ranim sustavima upozoravanja, sigurnijim metodama gradnje, pouzdanim prometnim sustavima i planovima intervencija.

3

3

3.2. PoariVatra je proces kemijske oksidacije u kojem se oslobaa energija, uglavnom u obliku topline. Nastajanje dima i toksinih plinova vaan je imbenik rizika u poaru. Dodatni su rizici izazvani kombiniranim uincima poput eksplozija ili istjecanja kontaminirane vode pri gaenju poara. Brzina irenja poara uvelike se razlikuje ovisno o zapaljivosti materijala i udjelu energije, agregatnom stanju (tekuina, plin, krutina) i dostupnosti kisika. Opasnost od poara nastaje nakupljanjem tvari koje mogu planuti ako se zagrijavaju ili dou u dodir s drugim tvarima. Neke jako oksidirajue tvari ili samozapaljive tvari takoer predstavljaju opasnost od poara. Vatrogasci su neprestano izloeni dimu koji sadri mnotvo tetnih plinova. Kada su u dimu prisutne mnogobrojne razliite kemikalije, one meusobnim djelovanjem mogu proizvesti dim koji je opasniji od pojedinanih dijelova (sinergija). Ugljikov monoksid obino je najopasniji plin koji nastaje u poaru. Cijanovodik je izuzetno toksian plin koji nastaje pri izgaranju materijala koji sadri vodik. Kemijske su analize pokazale kako su u dimu sintetikih proizvoda poput poliuretana, melamina i najlona prisutne razliite koliine cijanovodika. Omjer cijanovodika raste s temperaturom koju vatra razvija. Proizvodi koji sadre fluor na visokim temperaturama oslobaaju fluorovodik. Mnogi spojevi fluora izuzetno su otrovni, ak i u niskim koncentracijama. Proizvodi koji sadre sumpor, npr. guma, pri zagrijavanju oslobaaju sumporov dioksid. Valja voditi rauna o poarima u kojima gore pesticidi ili herbicidi. Oni esto sadre arsen i krom. Neki oslobaaju i plinove sline nervnom plinu. Plinovi koji nastaju u poarima u kojima izgaraju velike koliine opasnih tvari mogu se rairiti na velike udaljenosti. Stoga je kljuno provesti paljivu analizu ove vrste opasnosti. Takoer je vano postojanje instrumenata za otkrivanje tetnih tvari koje najee nastaju u poarima.

Posljedice poara u tvornici, Melbourne, 1985. Snimio: F. BALKAU

4

3.2.1