y

UVODNA RAZMATRANJA:

Ekonomija se dijeli na dva glavna ogranka: mikroekonomiju i makroekonomiju. Mikroekonomija: grana ekonomije koja se bavi prou avanjem (analizom) pojedina nih ekonomskih jedinica (kao to su potro a i, radnici, ulaga i, zemljoposjednici i poduze a) kao i tr i tima koja se sastoje od tih jedinica. Ona se tako er bavi pitanjima poput kako potro a i donose odluke o kupnji i kako na njihove izbore utje e promjena cijena i dohotka, obja njava kako tvrtke odlu uju koliko e radnika zaposliti i kako e radnici odlu iti gdje e raditi i koliko e raditi. Makroekonomija: grana ekonomije koja se bavi analizom agregatnih ekonomskih vrijednosti kao to su razina i stopa rasta nacionalnog proizvoda, kamatnjaci, nezaposlenost i inflacija. Teme mikroekonomije 1. Mikroekonomija se bavi ograni enjima, na inima kako posti i najvi e mogu e unutar raznih granica (alokacija oskudnih sredstava) i izvr iti optimalni trade off (alternativni izbor) s kojima se suo avaju potro a i, radnici i tvrtke te pokazuje kako se ti izbori najbolje obavljaju.

2. Mikroekonomija opisuje ulogu cijena te kako se one odre uju te obja njava i predvi a pojave koje ona promatra. Tako er se bavi promatranjem tr i ta te kako ono utje e na cijenu. Teorije i modeli Mikroekonomija se zna ajno oslanja na upotrebu teorije, koja pojednostavljeno poma e objasniti kako se ekonomske jedinice pona aju i poma e predvidjeti kakve e biti njihovo pona anje u budu nosti. Modeli su matemati kih prikaza i teorija koji mogu pomo i u procesu obja njavanja i predvi anja. Pozitivna i normativna analiza Mikroekonomija se bavi pozitivnim i normativnim pitanjima.o o

Pozitivna se pitanja zanimaju za obja njenja i predvi anja, normativna se pitanja zanimaju za ono to bi trebalo biti. Pozitivna analiza jest analiza koja opisuje stvarne veze izme u uzroka i posljedice, dok normativna analiza jest analiza koja razmatra kakve bi trebale biti veze izme u uzroka i posljedica.

to je tr i te: je skup kupaca i prodavatelja koji putem stvarnih ili potencijalnih me usobnih djelovanja odre uju cijenu proizvoda ili skupine proizvoda. Tr i te uklju uje mnogo vi e od industrije. Industrija- skup tvrtki koje prodaju iste ili sli ne proizvode. Zapravo, industrija predstavlja ponudu na tr i tu. Postoje dvije vrste tr i ta:o o

Savr eno konkurentno tr i te: se sastoji od mnogo kupaca i prodavatelja tako da niti jedan kupac ili prodavatelj nema zna ajnijeg utjecaja na cijenu. Nekonkurentna tr i ta: su ona tr i ta gdje pojedine tvrtke zajedni ki mogu utjecati na cijenu (monopol).

Veli ina tr i ta: kada analiziramo tr i te potrebno je utvrditi njegovu veli inu (obuhvat) s obzirom na geografske granice i s obzirom na asortiman proizvoda uklju enih u tr i ta. Neka su tr i ta (tr i te stanova) veoma lokalizirana, dok su druga (tr i te zlata) globalna po svojoj prirodi. Arbitra a: je in kupnje po ni oj cijeni na jednom mjestu i prodaje po vi oj cijeni na nekom drugom mjestu. Tr i na cijena: je cijena koja prevladava na konkurentnom tr i tu. Realne cijene u odnosu na nominalne Postoje dvije vrste cijena:o o

Nominalna cijena (teku a): je apsolutna cijena dobra, nekorigirana za inflaciju. Realna cijena (konstantne): cijena dobra u odnosu na pokazatelj agregatne razine cijena, korigirana za inflaciju

Indeks potro a kih cijena (CPI): je pokazatelj agregatne razine cijena. Njime se mjeri kako se tro ak tr i ne ko are iroke potro nje koju kupuje potro a u nekoj baznoj godini mijenja tijekom vremena.

OSNOVE PONUDE I POTRA NJE

Analiza ponude i potra nje je jedan od osnovnih mikroekonomskih alata i mo no oru je koje se mo e primijeniti na mno tvo zanimljivih i va nih problema. Na konkurentnim tr i tima, krivulje ponude i potra nje nam govore koliko e tvrtke biti spremne proizvesti i koliko e potro a i potra ivati, zavisno o cijeni. Ponuda i potra nje

Osnovni model ponude i potra nje je temelj mikroekonomije. On nam poma e da shvatimo za to i kako se mijenjaju cijene i to se doga a kada se dr ava upli e na tr i te. Model povezuje krivulju ponude i krivulju potra nje. 1. Krivulja ponude: prikazuje koli inu dobra koju su proizvo a i voljni prodati po odre enoj cijeni. Ona je rastu a; to je cijena ve a to su poduze a spremnija i voljna proizvoditi i ponuditi ve u koli inu dobara. Krivulja ponude ovisi o imbenicima poput nadnice, kamate i tro kove sirovina. Promjena cijene na koli inu ponude prikazuje se pomacima uzdu krivulje- promjena ponu ene koli ine, a reakcija ponude na promjene ostalih varijabli o kojima ponuda ovisi prikazuje se grafi kikao pomak same krivulje ponude - promjena ponude. 2. Krivulja potra nje: prikazuje koli inu dobra koju su potro a i voljni kupiti po odre enoj cijeni. Ona je padaju a; to je cijena ni a to su potro a i spremniji i voljniji kupiti vi e dobra. Krivulja potra nje ovisi o imbenicima poput dohotka, vremena i cijena drugih dobara. Supstituti i komplementi: su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta potra nje za drugim dobrom. Tr i ni mehanizam: je tendencija koja se pojavljuje na slobodnim tr i tima pri kojoj se cijena mijenja sve dok se tr i te ne uravnote i, tako da nema ni vi ka potra nje ni vi ka ponude. Da bismo razumjeli za to tr i ta te e ravnote i, moramo shvatiti da proizvo a i e poku ati proizvesti i prodati vi e nego potro a i ele kupiti. Posljedica e biti vi ak: situacija u kojoj koli ina ponude prema uje koli inu potra nje. Da bi smanjili vi ak ili barem sprije ili njegov rast proizvo a i e po eti sni avati cijene. Suprotan efekt od vi ka je manjak: situacija u kojoj je koli ina ponude manja od koli ine potra nje. Ravnote na cijena: je ona cijena pri kojoj je koli ina ponude jednaka koli ini potra nje. Elasti nosti ponude i potra nje Elasti nost: mjeri osjetljivost jedne varijable na drugu. Preciznije to je brojka, koja nam ka e za koliko posto e se promijeniti jedna varijabla ako druga varijabla poraste za 1%. 1. Cjenovna elasti nost potra nje: je postotna promjena koli ine potra nje za nekim dobrom izazvana porastom cijene tog dobra za 1% . Cjenovna elasti nost potra nje obi no ima negativnu vrijednost, kad cijena dobra poraste koli ina potra nje obi no pada. Mo e biti:o o

(Ep>1); potra nja je cjenovno elasti na (Ep