uvodnik / note by osnovano nacionalno udruženje · stojanjima, u više od godine i pol dana i puno...

Odvjetnik 11 12 2014. 1 SADRÆAJ/CONTENTS

Uvodnik / Note byRobert Trava!, predsjednik HOK-aRobert Trava!, President of the CBA 2

Iz Hrvatske odvjetni!ke komore / From the Croatian Bar Association

Europski dan odvjetnikaEuropean Lawyers Day 4

Baristeri na konferenciji u ZagrebuBarristers at the Conference in Zagreb 8

Predstavljanja knjiga “Komentar Zakona o obveznim odnosima” i “Liber amicorum in honorem Vilim Gorenc”Presentation of two interesting books 12

Zaklada “Zlatko Crni"” – stipendije najboljim studentima pravaFoundation Zlatko Crni" - Scholar ships for the best law students 15

Potpisan sporazum Odvjetni#kog zbora Splitsko-dalmatinske $upanije s Vije"em Odvjetni#ke komore PescareAgreement between CBA Split Chapter and Bar Association of Pescara signed 17

Konferencija “Europsko pravo dru!tava i korporativno upravljanje”Conference “European Corporate Law and Corporate Management” 19

Nova internetska stranica Hrvatske odvjetni#ke komoreCBA has a new website 21

HELP program - dugoro#no obrazovanje pravnika prakti#araHELP - Long-Term Educational Program for Legal Practitioners 22

Iz Centra za mirenje HOK-aFrom the CBA Center of Mediation

Posjet predsjednika ameri#ke zaklade FSRI Centru za mirenje HOK-a FSRI President visits the CBA Center of Mediation 25

Implementacija izraza “autenti#ne isprave”Implementation of the expression “authentic instrument” 27

Osnovano Nacionalno udru$enje medijatora SrbijeSerbian National Association of Mediators founded 30Miguel Loinaz Ramos novi predsjednik UIA-eMiguel Loinaz Ramos new President of the UIA 31

"lanci i rasprave / Articles and DiscussionsDa!a Panjakovi" Senji": Obiteljsko nasiljeDomestic violence 32Igor Hrabar: Prijedlog za ocjenu ustavnostiMotion of the assesment of constitutionality 38Damir Jelu!i": Menad$erski ugovor u primjerima iz relevantne judikature Manager’s contract in the examples of the relevant case law 43Zanimljivo rje!enje Visokog trgova#kog suda RH: Odluka o tro!kuInteresting court order from the High Commercial Court of Republic of Croatia: Decision about the cost 54

Engleski za odvjetnike / English for LawyersBroj rije#i u pravnim nazivima ne podudara se nu$no me%u jezicima /The number of words in a legal term of art may vary between languages 56

Hrvatski za odvjetnike / Croatian for LawyersOblikovanje pitanjaHow to form a correct question? 58

Prisege / OathsPrisege dane 19. studenoga 2014.Oaths taken on 19 November 2014 60Prisege dane 9. prosinca 2014.Oaths taken on 9 December 2014 62

In Memoriam / ObituairesVlasta &iv#i" 64Du!ko Dondur 64

Odvjetnik 11 12 2014.UVODNIK2

2RIJE» UREDNIKA 2RIJE» UREDNIKA

Glasilo-!asopis Hrvatske odvjetni"ke komore, Zagreb, 11 - 12 2014., god. 87.Journal of the Croatian Bar Association, Zagreb, 11 - 12 2014, annual fi le 87

Uredni#tvo Zagreb, Kotura!ka cesta 53/IItel: 6165 207; fax: 6170 838e-mail: [email protected]

Prodaja oglasnogprostora-marketing1/1-6.800,00 kn,1/1 (omot)-7.800,00 kn,1/2-3.800,00 kn

Izdava!Hrvatska odvjetni"ka komora, ZagrebKotura!ka cesta 53/IItel: 6165-200; fax: 6170-686www.hok-cba.hr

IBAN HR66 2360000-1101268409 Godi#nja pretplata za tuzemstvo 200,00 kn, za in ozem stvo 40 eura,pojedina!ni broj za tuzem stvo 40,00 kn, za inozemstvo 8 eura.Copyright © Hrvatska odvjetni"ka komora 2008.Niti jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti bez posebnog odobrenja izdava"a.

Svi potpisani tekstovi odra#avaju stavove i mi!ljenja isklju"ivo njihovih autora, a ne Hrvatske odvjetni"ke ko-more, urednika i Uredni!tva $asopisa-glasila “Odvjetnik”. Uredni!tvo zadr#ava pravo objave primljenih materijala u "asopisu i/ili na web stranici HOK-a. Materijali objavljeni na web stranici ne honoriraju se.

Glavni i odgovorni urednik: Robert Trava!, odvjetnik, Zagreb, Jurkovi%eva 24, tel: 466665; fax: 4665666; [email protected], Urednik: mr. sc. Tin Mati%, odvjetnik, Zagreb, Vla!ka 95, tel: 6170791, fax: 6170792, [email protected], Zamjenik urednika: mr. Mladen Vukmir, odvjetnik, Zagreb, Grama"a 21, tel: 3760511, fax: 3760-555, [email protected], Izvr#ni i grafi!ki urednik: Nata!a Barac, Zagreb, Kotura!ka cesta 53, tel: 6165207, fax: 6170 838, e-mail: [email protected], Uredni#tvo: Leo Andreis, Boris Juki%, Ivica Crni%, Marijan Han#ekovi%, Igor Hrabar, &Maroje Matana, mr. 'ime Pavlovi%, Ranko Pelicari%, Mladen Su"evi%, Branimir Tu!kan, Josip Vukadin, dr.sc. Atila $okoli%, Ingrid Mohorovi"i%-Gjankovi%, Mario Jankovi% - odvjetnici, Arno Vi"i%, Hrvoje Mom"inovi%, sudac Ustavnog suda u m., Mladen (uvela, sudac Ustavnog suda u m., Antun Palari%, sudac Ustavnog suda RH Lektor: Zvonko 'eb, Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb, Grafi!ka priprema: P.L. Studio, Zagreb. Fotografije: Grgur (u"ko, Ines Stipeti%.

ODVJETNIK 11-12/2014.

Robert Trava!

predsjednik Hrvatske odvjetni!ke komore

Po!tovane kolegice i kolege,jo! je jedna kalendarska godina za nama i do!-lo je vrijeme da, kao i obi"no, napravimo svo-jevrsnu inventuru godine koja odlazi, pa je i mene zapalo pisanje ovog uvodnika koji ne#e biti zanimljiv kao uvodnici nekih na!ih kolega ve# #e biti izno!enje "injenica, problema i skra-#ene verzije onog !to se radilo u protekloj godi-ni. Naravno da #e detaljno izvje!#e o tome biti moje izvje!#e na Skup!tini HOK-a. Za mnoge na!e "lanove 2014. godina bit #e jo! jedna od onih godina koju #e $eljeti !to br$e zaboraviti. Vremena su te!ka, gospodarska situacija u zemlji odra$ava se i na na! rad, i usprkos per-cepcije javnosti da odvjetnici “le$e na novci-ma”, "injenica je da ve#ina na!ih "lanova dijeli sudbinu velikog dijela hrvatskih gra%ana koji se sve "e!#e suo"avaju s blokadama, ovrhama i drugim problemima.U brojnim sastancima s predstavnicima vlasti, posebice Ministarstva pravosu%a i Ministar-stva & nancija, ukazivali smo na te probleme, s posebnim naglaskom na "injenicu da dr$ava duguje veliki novac odvjetnicima, da se ne pla-#aju obrane po slu$benoj du$nosti, a istovre-meno se odvjetnicima blokiraju ra"uni zbog dugova prema dr$avi. Unato" svim na!im na-stojanjima, u vi!e od godine i pol dana i puno odr$anih sastanaka, problem u vezi prijeboja jo! uvijek postoji. Ipak, imamo obe#anje na!eg resornog ministra da #e u slu"aju usvajanja

rebalansa prora"una dugovi sudova za obrane po slu$benoj du$nosti prema na!im kolegi-cama i kolegama biti ispla#eni za cijelu 2013. godinu i negdje do jeseni 2014. U slu"aju da se to ostvari, ostala bi nepla#ena dva-tri zadnja mjeseca obavljenih obrana po slu$benoj du$-nosti, !to ve# mo$emo smatrati prihvatljivim ka!njenjem. Nadamo se da #e na taj na"in taj problem za veliku ve#inu na!ih kolega biti za-dovoljavaju#e rije!en. Usprkos toj te!koj situaciji, hrvatski odvjetni-ci pokazali su jo! jedanput, kao !to to uvijek i "ine, da nisu neosjetljivi na sve ono !to se oko nas doga%a. Podsjetimo jo! jedanput: hrvatski odvjetnici daju besplatnu pravnu pomo# soci-jalno ugro$enim osobama (kojih je, na$alost, sve vi!e) i braniteljima, kao i besplatnu pravnu pomo# u svim slu"ajevima vezanim uz alimen-tacije. Potreseni osobnim tragedijama zbog nedavnih poplava na istoku Hrvatske, hrvatski odvjet-nici i Hrvatska odvjetni"ka komora odmah su reagirali, pa je u dogovoru s odvjetni"kim zbo-rovima sakupljena donacija u iznosu ve#em od 150.000 kuna.HOK je dao primjedbe, prijedloge i komentare na brojne nacrte prijedloga zakona, od kojih su neki uva$eni, a neki i nisu. Vi!e smo puta ukazali i na nelogi"nosti Zakona o dr$avnom sudbenom vije#u i Zakona o pravosudnoj akademiji, odnosno na nemogu#nost da od-

3 UVODNIKOdvjetnik 11 12 2014.

vjetnici postanu suci u Republici Hrvatskoj, s izuzetkom sudaca najvi!ih sudova, dakle Vr-hovnog i Ustavnog suda. Isticali smo da se taj problem mora !to prije rije!iti, jer #e ina"e i Komora morati po"eti razmi!ljati o uvo%enju odvjetni"kog ispita prilikom upisa u Imenik odvjetnika. Ministarstvo trenuta"no radi na iz-mjenama i dopunama zakona kojima bi se tre-bali uva$iti na!i prijedlozi i stavovi. U ovoj smo godini uspjeli izmjenama i dopunama Tarife, odnosno Tbr. 48., jasno odrediti dospjelost po-tra$ivanja odvjetni"ke nagrade, kao i po"etak tijeka zastare za potra$ivanja odvjetnika, koji vi!e nije pet godina od svake poduzete radnje, nego taj rok po"inje te#i tek od dospjelosti po-tra$ivanja odvjetni"ke nagrade kako je ona de-& nirana u Tbr. 48. st. 5. i 6. Tarife.Pridajemo veliku va$nost potrebi stalne edu-kacije i informiranja na!ih "lanova, te smo tako organizirali veliki broj predavanja, seminara i radionica o novim zakonima koji su stupili na snagu, o europskom pravu ili o temama koje su zanimljive odvjetnicima i koje bi im trebale olak!ati svakodnevni rad. Osim toga, organizi-rali smo i "etiri seminara za pripremu polaga-nja pravosudnih ispita, tradicionalni Dan hr-vatskih odvjetnika, sportske igre odvjetnika i odvjetni"kih vje$benika, te brojne druge doga-%aje. Ove #emo godine, dana 10. prosinca, prvi put obilje$iti Europski dan odvjetnika koji je uveo CCBE, i toga #e dana sve zemlje, odnosno nacionalne komore "lanice CCBE-a, obilje$iti taj dan i ukazati na ulogu odvjetnika u moder-nom dru!tvu, pa #e to prigodnim programom, objavom u medijima i sudjelovanjem visokih dr$avnih du$nosnika, u"initi i HOK.Hrvatska odvjetni"ka komora tijekom ove je godine, unato" te!koj & nancijskoj situaciji i bez bilo kakvog pove#anja "lanarine, pokrenula i nekoliko projekata koji bi u kona"nici morali olak!ati odvjetni"ki rad. Pokrenuli smo i novu internetsku stranicu preko koje #e odvjetnici mo#i lak!e komunicirati s Komorom, te “ski-nuti” dokumente ili materijale koji su im po-trebni. Nismo zanemarili ni & nancijsku stranu – odr$avanje nove internetske stranice bit #e znatno je' inije, te #e se tako izrada nove stra-nice sama isplatiti u vrlo kratkom roku. Tiskali smo i nove separate s odvjetni"kom tarifom, Zakonom o odvjetni!tvu, Statutom HOK-a i

Kodeksom odvjetni"ke etike, kao i odvjetni"ke ro"i!nike za 2015. godinu.Nakon dugog vremena napravili smo nove od-vjetni"ke iskaznice koje su modernije i imaju dodatne mjere sigurnosti, a odvjetnici do lip-nja sljede#e godine svoje stare iskaznice mogu preko svojih zborova besplatno zamijeniti za nove.I na!e glasilo “Odvjetnik” do$ivjelo je neke promjene i konstantno se radi na pobolj!a-nju kvalitete "asopisa. Tako su uvedene i neke nove rubrike: rubrika “Iz EU” gdje objavljuje-mo prijevode europskih konvencija, direktiva i sli"nih dokumenata, kao i rubrika “Hrvatski za odvjetnike”. U svim segmentima i aktivnostima HOK-a pazili smo i primijenili najracionalnija rje!e-nja vode#i ra"una o najsvsrishodnijoj upotrebi sredstava HOK-a.Na$alost, i ove su 2014. godine odvjetnici bili metom napada. Tijekom ljeta bilo je nekoliko napada na odvjetnike ili njihove urede. Ti su napadi jo! jedanput ukazali na problem da se takva nedjela ne gone po slu$benoj du$nosti, nego se za njih mo$e podnijeti privatna prijava. Na tu smo nelogi"nost ukazali glavnom dr$av-nom odvjetniku i resornom ministru, a tra$ili smo i dopunu nacrta Zakona o izmjenama i do-punama Kaznenog zakona, jer smatramo da je nu$no zakonskom odredbom za!titi odvjetnike u obavljanju njihove slu$be, jer je to jedini na-"in da se omogu#i e& kasnije i sigurnije pru$anje odvjetni"kih usluga gra%anima i pravnim oso-bama s ciljem !to boljeg ostvarenja njihovih za-konskih prava, a ta se prava mo$e ostvariti samo ako se odvjetnik u obavljanju svoje odvjetni"ke slu$be osje#a sigurnim i za!ti#enim.Po!tovane kolegice i kolege, nadam se da vam ovo izno!enje "injenica nije bilo dosadno i za-morno. Iskoristio sam prigodu zadnjeg ovo-godi!njeg uvodnika da vas sa$eto obavijestim o na!im aktivnostima i doga%ajima u godini koja je na kraju. Nadam se i $elim da nam nova 2015. godina svima donese bolje dane, bolji po-lo$aj odvjetni!tva i bolje uvjete rada, a svatko od nas svojim svakodnevnim pona!anjem i ra-dom pridonese jo! ve#em ugledu odvjetni!tva.Svima $elim sretnu i uspje!nu 2015. godinu.

IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 4 Odvjetnik 11 12 2014.

Predsjednik HOK-a Robert Trava! u svom je govoru kazao da je Vije#e odvjetni"kih komora Europe (CCBE) odlu"ilo od ove godine uvesti Europski dan odvjetnika kao trajnu manife-staciju odvjetnika iz zemalja Europske unije, “u cilju promoviranja temeljnih vrijednosti odvjetni"ke profesije i uloge odvjetni!tva u ci-vilnom dru!tvu, kao i u cilju promicanja vlada-vine prava”, a CCBE je na to potaknut i obljet-nicom dono!enja Op#e deklaracije o ljudskim pravima koju je usvojila Op#a skup!tina UN-a 10. prosinca 1948. godine.“Europski dan odvjetnika posve#en je i Europ-skoj konvenciji o za!titi ljudskih prava i temelj-nih sloboda, koja je usvojena od Vije#a Europe 4. studenoga 1950. godine u Rimu”, nastavio je Trava!, te istaknuo da “nepo!tivanje odredbi

Hrvatska odvjetni"ka komora obilje#ila je 10. prosinca prvi Europski

dan odvjetnika, posve$en ove godine masovnom dr#avnom nadziranju

komunikacije izme%u odvjetnika i stranke, odnosno temi odvjetni"ke

tajne, a na sve"anosti su sudjelovali i predsjednik Republike Hrvatske Ivo

Josipovi$ te visoki predstavnici pravosu%a Republike Hrvatske.

Va#nost povjerljivosti odnosa stranke i odvjetnika

Op#e deklaracije o ljudskim pravima i Europ-ske konvencije o za!titi ljudskih prava i temelj-nih sloboda dovodi do nedostatka demokra-cije, a upravo je uloga odvjetnika u dru!tvu braniti vladavinu prava u korist gra%ana”.“Pridru$uju#i se obilje$avanju Europskog dana odvjetnika, Hrvatska odvjetni"ka komora, kao punopravna "lanica Vije#a odvjetni"kih ko-mora Europe, odlu"ila je ukazati na va$nost povjerljivosti odnosa izme%u stranke i odvjet-nika, odnosno na odvjetni"ku tajnu”, nastavio je preds jednik HOK-a dodav!i kako se ne smi-je zaboraviti da je “odvjetnik du$an "uvati kao tajnu sve ono !to je prigodom pru$anja pravne pomo#i, osobito prigodom zastupanja ili obra-ne, saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi na"in. Bez po!tivanja odvjetni"ke taj-ne i povjerljivog odnosa stranke i odvjetnika ne postoji vladavina prava i ne mo$e se ostva-riti funkcioniranje pravne dr$ave”.“Svako postupanje zakonodavca ili bilo kojeg drugog dr$avnog tijela u smjeru dozvoljenosti

Vije!e odvjetni"kih komora Europe (CCBE) predstavnik je od-vjetni"ke profesije u Europskoj uniji i okuplja vi#e od milijun odvjetnika. Hrvatska odvjetni"ka komora punopravna je "la-nica te organizacije od 1. srpnja 2013. godine.

Pi"e: Nata!a Barac

izvr"na urednica


odavanja odvjetni"ke tajne predstavlja napad na temeljna ljudska prava i slobode. Dr$ava koja bi to dozvolila ne mo$e se smatrati dr$a-vom vladavine prava”, rekao je Trava! te dodao da je u Republici Hrvatskoj odvjetni!tvo ustav-na kategorija i de& nirano je u "l. 27. Ustava Republike Hrvatske kao samostalna i neovisna slu$ba koja svakome osigurava pravnu pomo#, u skladu sa zakonom. “Zbog toga zaklju"no mo$emo kazati da je te-meljna uloga odvjetni!tva kao profesije i sva-kog odvjetnika pojedina"no za!tita ljudskih prava u skladu s Op#om deklaracijom o ljud-skim pravima UN-a i Konvencijom o za!titi ljudskih prava i temeljnih sloboda Vije#a Eu-rope”, zaklju"io je predsjednik HOK-a.

Bulgarelli: Va$na uloga odvjetnika u promociji vladavine prava Predstavnik HOK-a pri CCBE-u Ranko Peli-cari# okupljenima je pro"itao pismo predsjed-nika CCBE-a Alda Bulgarellija koji je svima "estitao prvi Europski dan odvjetnika posebno zahvaliv!i na sudjelovanju u obilje$avanju tog dana hrvatskom predsjedniku Ivi Josipovi#u “koji je iznad svega osoba jako dobro poznata kao promotor ljudskih prava, ali ni!ta manje kao sveu"ili!ni profesor na Pravnom fakultetu Sveu"ili!ta u Zagrebu i posljednje, ali ne i naj-manje va$no, kao kompozitor”.“CCBE je odlu"io inaugurirati sve"anost Eu-ropskog odvjetni"kog dana, ovoga puta s te-mom o masovnom dr$avnom nadzoru (mass governmental surveillance) !to predstavlja jednu od najra!irenijih i istodobno jednu od najva$nijih tema vezanih za dana!nju ulogu vladavine prava i za pravnu sigurnost demo-kratskih dru!tava u budu#nosti”, istaknuo je Bulgarelli u svom pismu, te dodao kako je odabirom te teme CCBE $elio jo! jedanput podcrtati da za!tita osnovnih ljudskih pra-va predstavlja osnovnu zada#u i cilj profesi-onalnog rada svakog pojedinog odvjetnika, a povjerljivost, neovisnost i permanentna pravna edukacija, kao prava koja su na sa-mom vrhu liste temeljnih vrijednosti odvjet-ni!tva i istodobno najugro$enije vrijednosti na!e profesije, po svojoj prirodi predstavlja-ju prava profesije koja slu$e upravo i isklju-"ivo gra%anima.

Prvi Europski dan odvjetnika obilje$en je u ve!ini dr$ava "lanica EU-a raznim doga-%anjima na istu temu. Europska povjerenica za pravosu%e, po-tro#a"e i ravnopravnost spolova V&ra Jou-rová dala je tim povodom izjavu koje se nalazi i na YouTubeu (https://www.youtu-be.com/watch?v=alOG89U8-yk). Na istom kanalu nalazi se i zanimljivi intervju predstavnika CCBE-a s Benom Wiznerom, pravnim savjetnikom Edwar-da Snowdena, o masovnom nadzoru i po-vjerljivosti izme%u odvjetnika i klijenta (https://www.youtube.com/watch?v=8J4cV4g0Dc0&feature=youtu.be)

“Nepo#tivanje odredbi Op!e deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o za#titi ljudskih prava i temeljnih slobo-da dovodi do nedostatka demokracije, a upravo je uloga odvjetnika u dru#tvu bra-niti vladavinu prava u korist gra%ana. Pri tome je naro"ito va$no istaknuti povjer-ljiv odnos izme%u odvjetnika i stranke, jer je bez povjerenja stranke u odvjetni-ka i za#tite odvjetni"ke tajne nemogu!e ostvariti pristup pravdi i vladavinu pra-va”, istaknuo je predsjednik HOK-a Robert Trava#.

“Uloga nas odvjetnika u dru!tvu jest upravo u odr$avanju i obrani vladavine prava za gra-%ane. Povjerljivost u odnosu odvjetnik-klijent i za!tita klijentovih podataka klju"ne su kom-ponente te na!e uloge. Bez povjerenja i bez povjerljivosti, pristup pravosu%u i vladavina prava ne mogu biti zajam"eni. Kada su prava povrije%ena, povjerenje gra%ana u pravosu%e i u vladavinu prava slabe”, poru"io je predsjed-nik CCBE-a.


“Europski odvjetni"ki dan 2014. godine slavi – kroz aktivnosti odvjetni"kih komora u Europi, na nacional-nim i lokalnim nivoima – zajedni"ke vrijednosti od-vjetnika i njihovu ulogu na promociji vladavine prava u civilnom dru!tvu”.

Sta$nik: Dr$ave su du$ne osigurati po#tivanje zajam!enih ljudskih pravaZastupnica Republike Hrvatske pred Europskim su-dom za ljudska prava (te& ca Sta$nik u svom je govoru istaknula da uvijek treba krenuti od na"ela da su svi ljudi ro%eni slobodni te od toga da su “dr$ave du$ne osigurati ljudska prava zajam"ena Konvencijom o za-!titi ljudskih prava i temeljenih sloboda”.“U tom procesu va$na je uloga odvjetnika, kao i odnos klijenta i odvjetnika, kazala je.“)uvanje odvjetni"ke tajne nije nepovredivo i mo$e biti stavljeno pod znak pitanja u odre%enim uvje-tima, kada se radi o javnom interesu i kada su npr. ugro$ena dr$avna sigurnost ili javni red i mir”, ka-zala je zastupnica Republike Hrvatske, isti"u#i da o tom pitanju postoji i zanimljiva sudska praksa Suda u Strasbourgu.Razla$u#i zanimljiv slu"aj tu$be jednog francuskog odvjetnika protiv Francuske, u kojem se radilo o slu-"aju odvjetni"ke tajne i pranja novca, (te& ca Sta$nik kazala je da je Sud u Strasbourgu detaljno razmotrio taj slu"aj i na kraju zaklju"io da je u tome “mije!anje dr$ave bilo zakonito”, jer se radilo o mogu#nosti “pre-vencije kaznenih djela”. Ipak, ne treba zaboraviti da je “profesionalna tajna osnova odnosa odvjetnika i klijenta, jer je odvjetniku

“Odvjetni!tvo ima veliku i va#nu ulogu u suvreme-nom dru!tvu, ne samo za za!titu pojedinaca u raznim postupcima, ve% i va#nu ulogu za funkcioniranje pra-vosu)a i vladavine prava, a funkcioniraju%e odvjetni!-tvo je pretpostavka demokracije”, rekao je predsjed-nik Republike Hrvatske Ivo Josipovi%.

“Profesionalna tajna je osnova odnosa odvjetnika i klijenta, jer je odvjetniku povjeren su!tinski zadatak obrane pojedinaca pred sudom”, kazala je zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava 'te* ca Sta#nik.

Branko Hrvatin, predjsednik Vrhovnog sud RH

Ranko Pelicari!, predstvanih HOK-a pri CCBE-u


povjeren su!tinski zadatak obrane pojedinaca pred sudom”, zaklju"ila je .Nazo"ne je pozdravio i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branko Hrvatin, isti-"u#i da je tema prvog Europskog dana odvjet-nika “neizmjerno va$na, te da ju treba proma-trati kroz prizmu temeljnih ljudskih prava koja su zajam"ena svima jednako”. “Ideal svakog dru!tva bila bi potpuna i trajna za!tita ljudskih prava a jamci toga su sudstvo i odvjetni!tvo”, rekao je Hrvatin.

Josipovi%: Funkcioniraju%e odvjetni#tvo je pretpostavka demokracije“Odvjetni!tvo ima veliku i va$nu ulogu u suvre-menom dru!tvu ne samo za za!titu pojedinaca u raznim postupcima, ve# i za funkcioniranje pravosu%a i vladavine prava, a funkcioniraju-#e odvjetni!tvo je pretpostavka demokracije”, smatra predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi#.“Ova tema o masovnom dr$avnom nadzoru je u meni pobudila profesora, i moram istaknuti da masovno dr$avno nadziranja komunikacije sigurno nije prihvatljivo u demokratskoj dr$a-vi”, kazao je Josipovi#.Hrvatski predsjednik govorio je i o raznim vr-stama pra#enja i nadziranja, dodaju#i da ni tu stvari nisu jednozna"ne te da ponekad ovise o raznim okolnostima.“Posebni izazov u raznim nadzorima komuni-kacije danas predstavljaju nove tehnologije, a

zahvaljuju#i novim tehnologijama danas ima puno vi!e slu"ajnih meta i pogodaka kada se provodi nadzor”, dodao je Josipovi#, "ije pred-sjedni"ke ovlasti uklju"uju i nadzor sigurno-snih slu$bi.“Principijelno, svi trebaju imati isti tretman, i uvijek treba imati na umu provodi li se sve po zakonu”, zaklju"io je Josipovi# te dodao da se radi o vrlo zanimljivoj temi o kojoj bi se moglo raspravljati danima.

Visoki gosti u HOK-u


Godi!nja konferencija Europskoga kruga Baristerske komore Engleske

i Walesa odr#ana je sredinom studenoga u suradnji s Hrvatskom

odvjetni"kom komorom u Zagrebu. Tema konferencije bila je

“Europski odvjetnici u Uniji koja se mijenja”.

Baristeri na konferenciji u Zagrebu

Europski krug baristera je sekcija unutar Bari-sterske komore Engleske i Walesa koja nastoji prebroditi jaz izme%u anglosaksonskog i kon-tinentalnog prava. Odvjetnici iz Engleske i Walesa izrazili su $elju da svoju godi!nju Konferenciju odr$e u surad-nji s Hrvatskom odvjetni"kom komorom kao znak dobrodo!lice u povodu ulaska Republi-ke Hrvatske u Europsku uniju, a time i ulaska Hrvatske odvjetni"ke komore u punopravno "lanstvo Vije#a odvjetni"kih komora Europe.Baristeri su svoju konferenciju zapo"eli sastan-kom i razgovorom na Vrhovnom sudu Republi-ke Hrvatske gdje ih je primio predsjednik Suda, Branko Hrvatin. Svojim je gostima objasnio ulo-gu i funkciju Vrhovnog suda u pravosudnom su-

stavu Hrvatske, te odgovarao na njihova pitanja.Na Konferenciji organiziranoj u suradnji s Hr-vatskom odvjetni"kom komorom u Hrvatsko-me odvjetni"kom domu, sudjelovali su "lanovi Europskog kruga Baristerske komore, "lanovi HOK-a, te kao posebni gosti studenti Pravnog fakulteta Sveu"ili!ta u Zagrebu.“*elim vam dobrodo!licu na na!u godi!nju konferenciju u prekrasnom europskom glav-nom gradu Zagrebu”, rekao je na po"etku rad-nog dijela Gordon Nardell, voditelj Europskog kruga.“Ovom konferencijom $elimo pozdraviti ula-zak Hrvatske i HOK-a u Europu, a europski odvjetnici moraju raditi i sura%ivati zajedno”, istaknuo je Nardell.

Gordon Nardell, voditelj Europskog

kruga i Robert Trava", predsjednik

HOK-a

Pi"e: Nata!a Barac

izvr"na urednica


“Europski odvjetnici moraju raditi i sura%ivati zajed-no, a za nas je va$no doprinositi op#em cilju i dono-siti i izmjenjivati nove ideje”, dodao je.Sudionike Konferencije na po"etku je pozdravio i doma#in, predsjednik HOK-a Robert Trava!, koji je u svom pozdravnom govoru, uz ostalo, istaknuo da “Europski krug Baristerske komore Engleske i Wale-sa zbli$ava na!u profesiju koja potje"e iz dva razli"ita pravna sustava, i to sustava anglosaksonskog i konti-nentalnog prava. Me%unarodna suradnja odvjetnika nu$na je pretpostavka obrane neovisnosti i samostal-nosti odvjetni!tva kao samoreguliraju#e profesije, a takav polo$aj odvjetni!tva nu$an je za obranu i ostva-renje prava na!ih stranaka.”“Odvjetnici su zadnja linija obrane od samovolje dr-$ave, bez obzira o kojoj se dr$avi radi”, istaknuo je.Predsjednik Komore naveo je i dvije povijesne sli"-nosti odvjetni!tva u Hrvatskoj i Engleskoj i Walesu: profesija baristera, kako je rekao, potje"e negdje iz 13. stolje#a, iz vremena vladavine kralja Henrika III., koji je dekretom iz 1234. godine uveo institut prav-nog obrazovanja, a u pribli$no isto vrijeme nastao je jedan od najva$nijih hrvatskih povijesnih pravnih dokumenata – Vinodolski zakonik iz 1288. godine.“U tom pravno-povijesnom dokumentu prvi put se spominje naziv na!e zajedni"ke profesije na hrvat-skom jeziku i pismu. Rije" je o pravnom dokumen-tu koji je uveo pravne institute kao npr. da nitko ne mo$e biti osu%en bez su%enja, da dokazna sredstva nisu ni Bo$ji sud ni tortura, uvedena je ravnoprav-nost stranaka u postupku i !to je naro"ito zanimljivo, posebna za!tita $ena”, upoznao je Trava! baristere s bogatom hrvatskom pravnom povije!#u.“Za nas kao odvjetnike posebno je va$na odredba da svatko ima pravo na zastupanje putem odvjetni-ka – stru"ne osobe koja se razumije u pravo, te da se odvjetnicima zabranjuje primanje nagrade ve#e od propisane”, istaknuo je.Va$nost ekskluzivnog prava odvjetnika na pru$a-nje pravne pomo"iPredsjednik HOK-a rekao je tako%er kako smatra da je dana!nji polo$aj odvjetni!tva u Hrvatskoj zadovo-ljavaju#i. Odvjetni!tvo je, kazao je, u Ustavu Repu-blike Hrvatske navedeno kao neovisna i samostalna slu$ba koja svakome pru$a pravnu pomo# u skladu sa zakonom, a ure%eno je Zakonom o odvjetni!tvu i drugim aktima. Nadripisarstvo, odnosno neovla-!teno pru$anje pomo#i za naknadu propisano je u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske kao kazneno djelo protiv pravosu%a, a HOK smatra da se, upravo

Europski krug Baristerske komore Engleske i WalesaU o#ujku 2001. godine, prvi put u gotovo 300 godina dugoj tradiciji Baristerske komore En-gleske i Walesa, na posebnoj ceremoniji u Old Hallu osnovan je Europski krug.Europski krug osnovan je kako bi se baris-teri okrenuli novim realnostima 21. stolje%a, s obzirom na to da je novo vrijeme i novo okru#enje donijelo i ve%e i "e!%e kontakte izme)u odvjetnika razli"itih jurisdikcija unutar Europe. S obzirom na tu "injenicu, baristeri su osjetili sve ve%u potrebu osnivanja takvog foruma, kako bi se odvjetnici mogli sastajati i razgovarati o prakti"nim pitanjima proizi!lima iz sve ve%e odvjetni"ke aktivnosti koja prelazi dr#avne granice. Iz svih tih razloga, smatraju baristeri, koncept Europskog kruga je koristan i ima svoju vrijednost.“Krug” je od 12. stolje%a dio engleskog pra-vosudnog sustava, a termin “krug” tada je predstavljao dijelove, odnosno “krugove”, odre)enih gradova u kojima su djelovali kraljevi suci. Tradicionalno, krugovi su za baristere ispunjavali tri va#ne uloge: prvo, omogu%avanje "lanovima Kruga, od najni#ih do najvi!ih, da se me)usobno upoznaju i izmjenjuju prakti"ne informacije; drugo, da djeluju kao neformalni regulatori discipline, i tre%e, da lobiraju u korist svojih "lanova.Europski krug #eli nastaviti s tim tradicional-nim ulogama, jer su one korisne i imaju veliku prakti"nu va#nost, te bi se moglo re%i da je Europski krug moderni pristup tradicional-noj operaciji. Jedan od zadataka Europskoga kruga je i odr#avanje redovnih konferencija na kojima se raspravljaju pitanja koja su va#na "lanovima. Jedanput godi!nje u jednom od ve%ih europskih gradova odr#ava se godi!nja konferencija.


Tko su baristeri?Baristeri (engleski: barrister, barrister-at-law ili Bar-at-law) "lan je jedne od dviju “vrsta” odvjetnika koje nalazimo u brojnim anglosaksonskim jurisdikcijama koje imaju podijeljenu odvjetni"ku profe-siju.U Engleskoj se odvjetni!tvo razvijalo u manjoj mjeri kroz djelovanje pravnika !kolovanih na pravnim u"ili!tima, a vi!e kao posebna, zatvorena klasa, koja je vje!tinu stjecala u nekoliko pravnih dru!tava koja su djelovala pri londonskim sudovima (Inns of Court). $lanovi tih dru!tava, ili "lanovi odvjetni"ke komore (members of the Bar, barristers), "inili su uzak krug osoba ovla!tenih da zastupaju pred kraljevskim/kralji"inim sudovima (tzv. King’s ili Queen’s Counsel), a iz njihovih su se redova re-grutirali i budu%i suci visokih engleskih sudova. Uz taj, najelitniji odvjetni"ki poziv, specijaliziran za zastupanje pred sudovima, razvijala se i manje povla!tena klasa odvjetnika (solicitors), koja nije izravno zastupala pred sudom, ve% se bavila pripre-mom slu"aja i savjetovanjem klijenata. Od 18. stolje%a granice izme)u baristera i solicitora postajale su "vr!%e, pa su stranke mogle baristera anga#irati samo preko solicitora, a ne i izravno.Trenuta"no u Engleskoj i Walesu djeluje oko 15.000 baristera.

u cilju odr$avanja takvog statusa odvjetni!tva koje je jedina garancija stru"ne i profesionalne pomo#i strankama, odvjetnici svuda u svijetu i kroz organizacije kojima su povezane mora-ju zalagati za ekskluzivno pravo odvjetnika na pru$anje pravne pomo#i.

“Zato HOK ne podr$ava ulazak osoba izvan odvjetni"ke profesije u vlasni"ku strukturu odvjetni"kih dru!tava”, rekao je i dodao da HOK ne podr$ava neke nove koncepte koji se pojavljuju u svijetu poput Alternative Business Structures (ABS), One Stop Shop i sli"no.

Radni dio konferencije

u HOK-u


Inns of Court su profesionalna udru#enja odvjet-nika u Ujedinjenom Kraljevstvu, svojevrsna ina"ica odvjetni"ke komore. Svaki odvjetnik u Engleskoj i Walesu mora biti "lan jedne od "etiriju odvjetni"kih komora. Odvjetni"ke komore imaju pravo disciplini-ranja i ka#njavanja svojih "lanova prema donesenim statutima.Tijekom stolje%a broj Inns of Court se ustalio te danas djeluju "etiri odvjetni"ke komore:- Gray’s Inn- Lincoln’s Inn- The Inner Temple- The Middle Temple

U Ujedinjenom Kraljevstvu, podsjetio je, dje-luje 327 ABS-ova, ali to je ipak relativno mali broj u odnosu na 11.000 odvjetni"kih dru!tava koliko ih ima u Ujedinjenom Kraljevstvu.Trava! je i istaknuo da HOK svakako podr$ava me%unarodnu suradnju i djelovanje odvjetni-ka na podru"ju drugih jurisdikcija, naravno u skladu s propisima EU-a, i s time uskla%enim nacionalnim propisima.“Svrha i osnovni zadatak odvjetni!tva je os-tao isti tijekom stolje#a, a to je za!tita inte-resa na!ih stranaka – za!tita ljudskih prava. Uvjeren sam da #emo zajedni"kim snagama uspjeti sa"uvati neovisnost i samostalnost odlu"ivanja isklju"ivo u cilju obrane i ostva-renja prava na!ih stranka”, zaklju"io je u svom pozdravnom govoru, predsjednik HOK-a.Sudionici su tijekom dvodnevne konferen-cije razgovarali o brojnim temama, uz ostalo, o prekograni"nom parni"enju radi naknade

!tete iz vanugovornih odnosa, te o budu#nosti odvjetni!tva kao profesije. Na svakom od pane-la sudjelovali su i "lanovi Hrvatske odvjetni"ke komore.

Pravno rje!enje koje !tedi va!e vrijeme!

Rezultat vi!egodi!njeg iskustva u obra"ivanju pravnih sadr#aja, portal

IUS-INFO redovito vas opskrbljuje dnevno a#uriranim i preglednim

informacijama.

Pravno-informacijski portal koji nudi najvi!e:

IUS SOFTWARE d. o. o. Tu!kanova 37,10 000 Zagreb

T. 01 5999 918 F. 01 5999 919 E. [email protected]


Predstavljanje knjiga “Komentar Zakona o obveznim odnosima” i “Liber amicorum in honorem Vilim Gorenc”

Hrvatska odvjetni"ka komora i Narodne novine d. d. organizirale su u

prosincu u prostorijama HOK-a predstavljanje knjige “Komentar Zakona

o obveznim odnosima”, a tom je prigodom predstavljeno i posebno

izdanje “Liber amicorum in honorem Vilim Gorenc”.

Pi"e: Nata!a Barac

izvr"na urednica

Vilim Gorenc ro)en je 1934. godine, Pravni fakultet zavr-!io je u Zagrebu, a doktorirao je u Ljubljani. Radio je u pravosu)u i gospodarstvu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavao je trgova"ko pravo, a sudjelovao je u izradi nekoliko nacrta zakona i pisao komentare zakona. Neka od djela prof. Gorenca su: Posebne uzance u ugosti-teljstvu (1984.), Ugovor o factoringu (1988.), Trgova!ko pra-vo – ugovori (1993.), Poslovno pravo u turizmu i ugostitelj-stvu (1999.) i mnogi drugi radovi.

O knjizi “Komentar Zakona o obve-znim odnosima” te o Vilimu Goren-cu govorili su prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, dr. sc. Aldo Radolovi#, su-dac Ustavnog suda Republike Hrvat-ske i prof. dr. Vilim Gorenc, a uzva-nicima su se uvodno obratili Robert Trava!, predsjednik Hrvatske odvjet-ni"ke komore i Davor )ovi#, predsjed-nik Uprave Narodnih novina d. d.Predsjednik HOK-a zahvalio je eminen-tnim autorima na ogromnom trudu koji je ulo$en u pisanje komentara jednog od osnovnih i najopse$nijih zakona koji svi

pravnici primjenjuju u svom svakodnevnom radu. Veliki dio svog uvodnog govora, Ro-bert Trava! posvetio je Vilimu Gorencu.“Kada na internetu tra$ite podatke o gospo-dinu Gorencu, onda ne nalazite "ak ni osnov-


ne podatke. Ono !to mo$ete na#i prvim upi-tom jesu stranice koje upu#uju na profesora Gorenca kao autora brojnih stru"nih radova, knjiga, komentara zakona. Prema mom mi-!ljenju, i ova "injenica sama po sebi govori puno toga o profesoru Gorencu – govori o njemu kao o skromnom, jednostavnom, izu-zetno vrijednom "ovjeku i vrhunskom stru"-njaku”, rekao je Trava!.“Ako bih morao jednom re"enicom pred-staviti s profesionalnog aspekta prof. Vili-ma Gorenca, rekao bih: vrhunski stru"njak za kojeg znaju svi pravnici, odvjetnici i "iju knjigu na svojim policama ima svaki odvjet-nik – barem jednu”, istaknuo je predsjednik HOK-a.“Zakon o obveznim odnosima je opse$ni za-kon i na njega nije lako dati komentare, te zato treba odati posebnu pohvalu autorima”, kazao je Davor )ovi#, a posebno se sjetio i

Branka Vukmira, jednog od autora, koji je u me%uvremenu preminuo. Toplim rije"ima o djelu Vilima Gorenca go-vorio je i prof. Radolovi#, istaknuv!i pritom izvanredan dijapazon interesa Vilima Go-renca, koji je ostvario, kako je kazao “veleb-nu profesionalnu karijeru”.“Profesor Gorenc je me%u prvima izbacio pojam poslovnog prava, sintezu prava i eko-nomije uz dodatak komunikacijske znano-sti”, rekao je.Zvonimir Slakoper sa svoje je strane zahva-lio svim autorima koji su o Vilimu Gorencu pisali pro bono.A Vilim Gorenc zahvalio je svim govornicima na lijepim i toplim rije"ima, te rekao kako se nada da #e mla%e generacije nastaviti s radom koji je on zapo"eo sa svojim suradnicima, ali je istaknuo da svako pisanje komentara zako-na zahtijeva dugotrajan i naporan posao.

Predstavljanje knjiga u HOK-u


Komentar Zakona o obveznim odnosimaOd posljednjeg opse#nog izdanja Komentara Zakona o obveznim odnosima pro!lo je gotovo deset godina. U me)uvremenu je ZOO dva puta mijenjan (NN 41/08 i 125/11), te su objavljeni brojni stru"ni i znanstveni radovi, objavljena je sudska praksa, prikazana su pravna mi!ljenja o konkretnim pitanji-ma koje ure)uje, ali bez djela koje bi kompletno i na jednom mjestu obuhvatilo materiju koju ure)uje ZOO.To je navelo autore da pripreme ovo izdanje Komentara, prije svega zbog potreba poslovne, odvjet-ni"ke i sudske prakse, ali i drugih subjekata koji dolaze u prilike sklapanja ugovora i trpe posljedice koje slijede u njihovu ispunjenju, odnosno neispunjenju, kao i izvanugovornih odnosa. Veliki dio Ko-mentara ZOO-a "ini materija poznata poslovnoj i sudskoj praksi, a s dodatnim, kako novim, tako i osu-vremenjenim tekstom, on je potpuno uskla)en – u materiji koja se izla#e s pravom EU-a u podru"ju obveznog prava.

“Kada na internetu tra#ite podatke o gospodinu Gorencu, onda ne nalazite "ak ni osnovne

podatke. Ono !to mo#ete na$i prvim upitom jesu stranice koje upu$uju na profesora Gorenca

kao autora brojnih stru"nih radova, knjiga, komentara zakona. Prema mom mi!ljenju, i ova

"injenica sama po sebi govori puno toga o profesoru Gorencu – govori o njemu kao o skromnom,

jednostavnom, izuzetno vrijednom "ovjeku i vrhunskom stru"njaku”, rekao je Trava!.

Robert Trava", predsjenik HOK-a


Predsjednik Zakladnog vije#a Zaklade “Zlat-ko Crni#” Danko (poljari# pozdravio je sve ovogodi!nje dobitnike stipendija, te istaknuo da Zaklada ve# vi!e od dvadeset godina djelu-je s ciljem promoviranja pravne struke i o"u-vanja uspomene na Zlatka Crni#a.“Ovo je prilika da se prisjetimo Zlatko Crni#a koji je tragi"no stradao u prometnoj nesre#i 29. rujna 1992. godine”, kazao je (poljari#, te podsjetio da je u trenutku pogibije Zlatko Cr-ni# bio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te izrazito svestran "ovjek, huma-nist i erudita.

Pi"e: Nata!a Barac

izvr"na urednica

Zaklada “Zlatko Crni$” tradicionalno je i ove godine, u prosincu,

u Hrvatskoj odvjetni"koj komori najboljim studentima pravnih

fakulteta u Republici Hrvatskoj dodijelila stipendije za akademsku

godinu 2013./2014.

Zaklada “Zlatko Crni$” – stipendije najboljim studentima prava

“Uz vrlo zahtjevan posao napisao je i vi!e od 60 znanstvenih i stru"nih radova”, kazao je, te istaknuo da je fokus interesa Zlatka Crni#a bilo radno pravo.Nakon tragi"ne pogibije Zlatka Crni#a rodi-la se ideja o osnivanju zaklade usmjerene na promicanje prava i vladavine prava, te stipen-diranje najboljih studenata prava u Republici Hrvatskoj. A nakon tragi"nog doga%aja 1999. godine, kada su na Op#inskome sudu u Za-grebu ubijene Ljiljana Hvalec, sutkinja Op#in-skog suda u Zagrebu, odvjetnica Hajra Prohi# te Gordana Ore!kovi#, stranka u sudskom po-stupku, a te!ko je ranjena Stanka Cvetkovi#, sudska zapisni"arka, Zaklada je, zahvaljuju#i Hrvatskoj udruzi sudaca, pro!irila svoju dje-latnost i na pomaganje djeci Ljiljane Hvalec.Osim toga, osnivanje Zaklade bio je i na"in da se trajno sa"uva sje#anje na Zlatka Crni#a.“Zaklada Zlatko Crni# do sada je dodijelila 557 stipendija, a s obzirom na te!ku gospo-darsku situaciju u zemlji i dugogodi!nji kon-tinuirani rad, mislim da treba odati priznanje Zakladi i re#i da je ostvarila cilj zbog kojeg je utemeljena”, zaklju"io je (poljari#. Ove godine Zaklada je dodijelila 12 stipendi-ja studentima na preddiplomskom i diplom-

Kao i svake godine, po jednu godi!-nju stipendiju Zaklade u iznosu od 12.000 kuna, tradicionalno * nan-ciraju odvjetni"ka dru!tva: (uri% i partneri, Han#ekovi% i partneri, Bogdanovi%, Doli"ki i partneri, Su-"evi% i partneri, Andreis i partneri, Porobija i Porobija, Grgi% i partneri, Vuki% i partneri te Hrvatska odvjet-ni"ka komora i Croatia osiguranje.


Stipendisti Zaklade Zlatko

Crni! s #lanovima Zakladnog vije!a

skom studiju prava za akademsku godinu 2014./2015., kazala je tajnica Zaklade Du-bravka Burcar. Rije" je o najboljim studenti-ma pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, jer je prosjek ocjena stipendista ve#i od 4,93.Zaklada je ove godine dodijelila i jednu sti-pendiju za poslijediplomski studij prava.Laureatima je uime Hrvatske odvjetni"ke ko-more "estitao dopredsjednik HOK-a Mladen Klasi#, izraziv!i nadu da #e kada diplomira-ju, vrlo brzo svoje teorijsko znanje provesti u praksu.“)estitam laureatima i fantasti"nim studenti-ma s porukom da su vam zasad otvorena sva sporedna vrata, a ostala #ete morati otvoriti

sami”, rekao je, pozdravljaju#i nazo"ne, pred-sjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branko Hrvatin.Zaklada “Zlatko Crni#” podupire i stipendi-ra zaista najbolje studente pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, a "lanovi Zaklade i Zakladno vije#e smatraju da na taj na"in po-ti"u izvrsnost. Mnogi nekada!nji stipendisti Zaklade danas su uva$eni suci na sudovima diljem Republike Hrvatske, odvjetnici ili jav-ni bilje$nici. Neki biv!i stipendisti Zaklade opredijelili su se za znanstveni rad i sveu"ili!-nu karijeru i danas zauzimaju va$no mjesto u akademskom obrazovanju studenata pravnih fakulteta – svojih nasljednika.

IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 17 Odvjetnik 11 12 2014. IZIZ HHRVRVATATSKSKE ODVJETNI»KE KOMORE 17

Izvr!ni odbor HOK-a, na sjednici odr$anoj 7. travnja 2014. godine, odobrio je tekst Spo-razuma Odvjetni"kog zbora Splitsko-dal-matinske $upanije s Vije#em Odvjetni"ke komore Pescare, koji je, nakon organizirane pripreme, potpisan u Pescari 17. listopada 2014. godine.

Potpisan sporazum

Sve"anosti potpisivanja Sporazuma, uz pred-stavnike Odvjetni"kog zbora Splitsko-dal-matinske $upanije – predsjednika Marina Mrkli#a, dopredsjednice Zdenke Monterisi te "lanova UO-a Zbora Sr%ana Brajevi#a i Tonija Vuki"evi#a, prisustvovali su i pred-sjednik Vije#a Odvjetni"ke komore Pescare

Izvje"tava: Marin Mrkli$

predsjednik Odvjetni!kog zbora Splitsko-dalmatinske

#upanije

Odvjetni"kog zbora Splitsko-dalmatinske #upanije s Vije$em Odvjetni"ke komore Pescare


predsjednik Vije!a Odvjetni#ke

komore Pescare Donato Di Campli

i predsjednik OZ Splitsko-dalmatinske

$upanije Marin Mrkli!

Predstavnici Odvjetni#kog

zbora Splitsko-dalmatinske

$upanije

Donato Di Campli, gradona"elnik Pescare Marco Alessandrini, $upan Provincije Pes-care Antonio di Marco te predsjednik Gos-podarske komore, Daniele Becci.

Prijem predstavnika na!ega Zbora protekao je u sve"anoj, srda"noj i kolegijalnoj atmos-feri te smo u takvom ozra"ju razgovarali o budu#oj me%usobnoj suradnji.


Polazna to"ka svih izlaganja bio je paket mjera koji je Europska komisija donijela 9. travnja 2014. godine. Paket uklju"uje prijedlog Direk-tive Europskog parlamenta i Vije#a kojim bi se izmijenila Direktiva 2007/36/EZ o izvr!avanju pojedinih prava dioni"ara trgova"kih dru!tava uvr!tenih na burzu (skra#eno: Direktiva o pravima dioni"ara), kao i Direktiva 2013/34/EU o godi!njim & nancijskim izvje!tajima, kon-solidiranim & nancijskim izvje!tajima i pove-zanim izvje!#ima za odre%ene vrste poduze#a. Tako%er, u paketu se nalazi i prijedlog Direktive Europskoga parlamenta i Vije#a o dru!tvima s ograni"enom odgovorno!#u s jednim "lanom (lat. “Societas Unius Personae”, skra#eno “SUP”), kao i Preporuka Europske komisije o kvaliteti izvje!#ivanja o korporativnom uprav-ljanju (“po!tuj ili objasni”, engl. “comply or ex-plain”). Te su mjere jednim dijelom usmjerene na pobolj!avanje korporativnog upravljanja u trgova"kim dru!tvima uvr!tenima na burzu, a u drugom se dijelu odnose na omogu#avanje jednostavnijeg poslovanja malih i srednjih trgova"kih dru!tava. Svim mjerama Europska komisija ostvaruje prethodno zacrtane ciljeve za daljnji razvoj prava dru!tava i korporativnog upravljanja u Europskoj uniji, predvi%ene Ak-cijskim planom iz 2012. godine.Joanne Sikora-Wittnebel, iz Europske komisije, u svom je izlaganju iznijela pregled najva$nijih inicijativa Europske unije u podru"ju prava dru!tava, kao i budu#e prioritete Europske komisije u tom podru"ju. Njeno je predavanje

U organizaciji Akademije za europsko pravo i ove je godine odr#ana

godi!nja konferencija na temu aktualnosti u europskom pravu dru!tava

i korporativnom upravljanju. Konferencija je odr#ana u konferencijskom

centru Akademije, u gradu Trieru u Njema"koj, 16. i 17. listopada 2014.

godine, a tekst za “Odvjetnik” pi!e odvjetnica Ana Petri$.

Konferencija: “Europsko pravo dru%tava i korporativno upravljanje”

dalo kratak uvid u razvoj zakonodavnog okvi-ra Europske unije nakon dono!enja Akcijskog plana iz 2012. godine. Istaknula je koja su nas-tojanja do sada ispunjena te !to se o"ekuje u budu#em razdoblju, zaklju"iv!i da je mjerama iz travnja ove godine Komisija implementirala "ak 80 posto ciljeva postavljenih 2012. godine. Profesor Pierre-Henri Conac sa Sveu"ili!ta u Luksemburgu odr$ao je veoma detaljno preda-vanje na temu prijedloga Direktive Europskoga parlamenta i Vije#a o dru!tvima s ograni"enom odgovorno!#u s jednim "lanom. Cilj dono!enja te Direktive jest u olak!avanju malim i sred-njim dru!tvima da svoje poslovanje obavljaju u inozemstvu. Direktiva zato propisuje stan-dardizirane pretpostavke za osnivanje nacio-nalnih dru!tava s ograni"enom odgovorno!#u u svim dr$avama "lanicama, bez osnivanja no-vog oblika supranacionalnog oblika trgova"kih dru!tava. Tvrtke takvih trgova"kih dru!tava morale bi sadr$avati skra#enicu “SUP”, a u po-gledu visine temeljnog kapitala predla$e se naj-manji iznos od 1 eura. Prijedlogu izmjena Direktive broj 2007/36/EZ o pravima dioni"ara svoje izlaganje posve-tio je belgijski odvjetnik Howard M. Liebman. Konstatirao je da je Komisija kod predlaganja tih izmjena imala cilj pridonijeti dugoro"noj odr$ivosti trgova"kih dru!tava u Europskoj uniji, kao i stvaranju privla"nog okru$enja za dioni"are. Iz navedenog razloga prijed-log izmjena Direktive sastoji se u pobolj!anju sudjelovanja institucionalnih ulagatelja i up-

Pi"e: Ana Petri$

odvjetnica u Vara#dinu


ravitelja imovinom, pove#anju ovisnosti izme%u pla#e i uspje!nosti direktora, pobolj!anju nadzora dioni"ara nad transakcijama s povezanim strankama, ve#oj transparentnosti ovla!tenih zastupnika s pravom glasa i olak!avanju izvr!avanja prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira. U svom izlaganju Liebman je zaklju"io da se ovim prijedlogom izmjena uistinu mo$e o"ekivati uklanjanje pojedinih nedostataka koji su uo"eni od strane Komisije u postoje#em pravnom okviru korporativnog upravljanja.Drugi dio prvog dana konferencije otvorio je profe-sor Dirk Zetzsche sa Sveu"ili!ta u Lichtensteinu. Tema njegove prezentacije bilo je pitanje reguliranja tr$i!ta pru$atelja usluga istra$ivanja i analize za potrebe gla-sovanja dioni"ara (engl. “proxy advisors”). Profesor Zetzsche je iznio svoje protivljenje prijedlogu Direktive Europske komisije u dijelu kojim se namjeravaju uvesti odre%ene promjene na tom planu iz razloga !to smatra optimalnim tr$i!te tim uslugama regulirati isklju"ivo principima najbolje prakse (engl. “Best Practice Prin-ciples”), usvojenima od strukovnih organizacija. Nakon njega predavanje je odr$ao + omas Bachner, profesor na Sveu"ili!tu u Be"u, na temu pojedinih tehni"kih pitanja za ostvarivanje prekograni"nog glasovanja u Europskoj uniji. Profesor Bachner je is-taknuo da prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vije#a o izmjeni Direktive o pravima dioni"ara sadr$i de& nicije koje mogu izazvati probleme u primjeni. Osim toga, profesor dr$i da te nedore"enosti, pa i pogre!na terminologija, dovode u pitanje ostvarenje cilja izmjene Direktive – ve#e aktivnosti dioni"ara u izvr!avanju njihovih prava. Konferenciju je prvog dana svojim izlaganjem zaklju"ila prof. Vanessa Knapp, stru"njak iz podru"ja prava dru!tava i korporativnog upravljanja iz Ve-like Britanije. Profesorica Knapp obradila je temu nagra%ivanja direktora, pri "emu je iznijela prikaz regulative u Velikoj Britaniji i glavne elemente koje Komisija predla$e izmijeniti u Direktivi o pravima dioni"ara. Istaknula je da postoji generalno stajali!te o tome da je ure%enje u Velikoj Britaniji u zna"ajnoj mjeri utjecalo na prijedlog izmjene Direktive. Sma-tra da pretjerano oslanjanje na britanski sistem nagra%ivanja mo$e dovesti do razli"itih rezultata u dr$avama "lanica Europske unije, pa i do pote!ko#a u primjeni Direktive.

Zanimljiva predavanja drugog dana konferencijeDrugoga dana konferencije napravljen je prijelaz s tematike prava dru!tava na novosti iz podru"ja kor-

porativnog upravljanja. Budu#i da je najzna"ajnija novina u tom dijelu Preporuka Europske komisije o kvaliteti izvje!#ivanja o korporativnom upravljanju, ona nije zaobi%ena u predavanju Evgenije Gissing, sa-vjetnice za pitanja korporativnog upravljanja Deutsche Bank AG. U svom je izlaganju ukazala na najzna"ajnije probleme na koje je u svojoj praksi nai!la kod sastav-ljanja izvje!#a o korporativnom upravljanju, te je po-hvalila nastojanja Europske komisije da se utje"e na dru!tva da daju kvalitetnija obrazlo$enja za odstupa-nja od preporuka. Guillermo Guerra, odvjetnik iz Madrida, odr$ao je predavanje na temu upravljanja rizikom u dru!tvima uvr!tenima na burzu. Napomenuo je da kodeksi kor-porativnog upravljanja u svim zemljama "lanicama Europske unije tra$e od uprave da bude uklju"ena u postupak upravljanja rizikom. To zna"i da uprava mora donijeti politiku rizika prema kojoj #e odrediti najvi!u prihvatljivu razinu rizika, postaviti osnovna na"ela za kontrolu i upravljanje rizicima i nadzirati uspje!nost upravljanja rizicima te obavijestiti dio-ni"are o osnovama upravljanja rizicima. Osim toga, prema "l. 41. Direktive 2006/43/EZ Europskog par-lamenta i Vije#a o zakonskim revizijama godi!njih & nancijskih izvje!taja i konsolidiranih & nancijskih izvje!taja, svaki subjekt od javnog interesa mora ima-ti odbor za reviziju, dok prema Direktivi 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i boni-tetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i inve-sticijskim dru!tvima, & nancijske institucije obavezno moraju imati odbor za rizike. Konferencija je zavr!ena predavanjem Dominiquea Dussarda, pravnika iz Belgije, stru"njaka za pitanja korporativne etike i po!tivanja pravnih pravila (engl. “Ethics and Compliance”, skra#eno “E&C”). On je uputio na va$nost eti"kih standarda za uspje!nost po-slovanja i odr$ivost trgova"kih dru!tava, pri "emu kao osobito va$ne isti"e vrijednosti koje njeguju odre%eni poslovni subjekti i kojih se pridr$avaju pri dono!enju poslovnih odluka.Zanimljivi i upu#eni predava"i, kao i izvrstan izbor tema u"inili su ovu konferenciju mjestom kvalitetne edukacije, ali i razmjene ideja i kritika. Bit #e zanimlji-vo vidjeti kakva #e biti sudbina predlo$enog paketa mjera Europske komisije, kao i ho#e li koja od kritika iznesenih na konferenciji biti prihva#ena kod sastav-ljanja kona"nih tekstova Direktiva. Osim toga, budu#i da je europsko pravo dru!tava vrlo dinami"no pod-ru"je, za o"ekivati je da #e Europska komisija i nakon tih mjera iznositi prijedloge novih instrumenata koji #e se odraziti na nacionalne propise.


Hrvatska odvjetni"ka komora od kraja stude-noga ima novu internetsku stranicu. Adresa stranice je ostala ista: www.hok-cba.hr, ali sama stranica do$ivjela je brojne promjene te postala modernija i jednostavnija za pretra$i-vanje i kori!tenje.Hrvatska odvjetni"ka komora krenula je u izradu nove internetske stranice kako bi svo-jim "lanovima olak!ala pristup informacijama

Nova internetska stranica Hrvatske odvjetni"ke komore

i dokumentima: npr. prijave za sva doga%anja, predavanja ili sportske igre koje organizira HOK odvjetnici #e ispunjavati on-line, a sve materijale vezane uz predavanja (npr. power-point prezentacije) tako%er #e mo#i “skinuti” s internetske stranice.Nova internetska stranica bit #e s vremenom dopunjena i novim sadr$ajem, kao i stranicom na engleskom jeziku.


HELP – The European Programme for Human Rights Education

for Legal Professionals – projekt Vije$a Europe namijenjen

dugoro!noj edukaciji pravnika prakti!ara u podru!ju ljudskih

prava u zemljama !lanicama.

Osnovni cilj HELP programa je omogu#iti potpunu integraciju prava i pravnih standar-da propisanih EKLJP-om unutar nacionalnih pravnih sustava i to na na"in na koji ih tuma-"e odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Osnovni na"in provedbe tog progra-ma jest dugoro"no obrazovanje pravnika prak-ti"ara, osobito sudaca, dr$avnih odvjetnika i odvjetnika u svim zemljama "lanicama Vije#a Europe, s ciljem pove#anja njihovog znanja i mogu#nosti primjene EKLJP-a u svakodnev-nom radu. Samo dobrim poznavanjem i ra-zumijevanjem speci& "nosti i standarda Kon-vencije u svjetlu odluka ESLJP-a, mogu#e je pru$iti u"inkovitu za!titu ljudskih prava tamo gdje njihove povrede primarno i nastaju, a to je

U prethodnom broju "asopisa “Odvjetnik” ukratko smo opisali HELP kao

program podr!ke zemljama "lanicama Vije$a Europe u implementaciji

Europske konvencije za za!titu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP),

utvr%en preporukom Vije$a ministara (2004.) 4. Brightonskom deklaracijom

iz 2012. i Rezolucijom 1982 (2014.) Parlamentarne skup!tine. U ovom broju

predstavljamo sadr#aj HELP programa i na"in njegove prakti"ne primjene u

praksi, uz poziv odvjetnicima da se aktivno uklju"e u program.

HELP program – dugoro"no obrazovanje pravnika prakti"ara

nacionalni pravni sustav i praksa. Sekundarni cilj takve u"inkovite primjene Konvencije bit #e smanjenje broja zahtjeva koji svakodnevno, u sve ve#em broju, pristi$u na ESLJP, a !to sve vi!e ote$ava kvalitetan rad Suda. Nosioci HELP programa u zemljama "lani-cama su nacionalne institucije nadle$ne za trajnu edukaciju sudaca, dr$avnih odvjetnika i odvjetnika. U Hrvatskoj to su Pravosudna akademija i Odvjetni"ka akademija Hrvatske odvjetni"ke komore. Te"ajeve priprema i vodi nacionalni tutor uz pomo# nacionalnog HELP Focal Pointa. Focal Point je osoba imenovana od Vije#a Europe, zadu$ena za implementaciju i !irenje HELP programa u zemlji "lanici, a u Hrvatskoj je to odvjetnica Sandra Budimir.

Pi"e: Sandra Budimir

odvjetnica u Zagrebu


HELP platforma za u!enje HELP platforma za u"enje EKLJP-a i europskih standarda o ljudskim pravima predvi%ena je kao e-u"enje, odnosno u"enje putem interne-ta na daljinu (e-distance learning) i samostalno on-line u"enje (self-learning). HELP metodolo-gija, zasnovana na principu otvorenog u"enja, uzima u obzir vremensku i poslovnu optere#e-nost sudaca, dr$avnih odvjetnika i odvjetnika te im stoga pru$a potpunu , eksibilnost u u"e-nju i zadovoljava njihove posebne edukacijske potrebe. Opse$ni obrazovni i radni materijal, pripremljen od strane me%unarodnih stru"-njaka za ljudska prava i prilago%en nacional-nom pravnom sustavu, dostupan je na inter-netskoj stranici HELP-a (http://help.ppa.coe.int/) u obliku grupnog ili samostalnog u"enja. Pristup stranici mogu# je uz registraciju, be-splatan je i omogu#uje kori!tenje velike baze podataka koja je prevedena na nekoliko jezi-ka odabranih zemalja "lanica. Stranica sadr$i materijale za obuku, priru"nik o obrazovnoj metodologiji o EKLJP-u, klju"ne konvencijske pojmove, odabrane teme o ljudskim pravima, priru"nike, standardne nastavne planove, pre-zentacije, analize slu"ajeva, rje"nike te on-line te"ajeve na temu EKLJP-a i odre%enih "lanaka EKLJP-a.

Te!ajevi u!enja na daljinuTe"ajevi u"enja na daljinu (e-distance learning courses) su pilot te"ajevi namijenjeni grupnom u"enju pravnika (sudaca, dr$avnih odvjetni-ka i odvjetnika) u pojedinim, pilot zemljama "lanicama, me%u kojima je i Hrvatska. Teme grupnih te"ajeva na daljinu koje nudi HELP platforma za u"enje su: • Antidiskriminacija• Prava djece• Mjere alternativne pritvoru• Uvjeti dopu!tenosti zahtjeva • Obiteljsko pravo • Op#i uvod u EKLJP i ESLJP • Govor mr$nje i kaznena djela mr$nje• Azil i EKLJP• Me%unarodna suradnja u kaznenim stvari-

ma• MEDICRIME Konvencija.U Hrvatskoj je ove godine, u suradnji s Pra-vosudnom akademijom, uspje!no proveden

prvi e-te"aj Op!i uvod u Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Europskom sudu za ljuds-ka prava, pod vodstvom nacionalnog tutora, predsjednice Ustavnog suda Republike Hr-vatske prof. dr. sc. Jasne Omejec. Poha%alo ga je tridesetak sudaca i dr$avnih odvjetnika iz cijele Hrvatske. Za sada je samo taj e-te"aj preveden na hrvatski jezik i prilago%en hrvat-skom pravnom sustavu, dok su te"ajevi o anti-diskriminaciji, mjerama alternativnim pritvo-ru i obiteljskom pravu prevedeni i prilago%eni za susjedne zemlje u regiji (Bosnu i Hercego-vinu, Crnu Goru i Srbiju). Ovisno o interesu hrvatskih odvjetnika za tu vrstu u"enja, postoji mogu#nost provo%enja i ostalih navedenih e-te"ajeva.

Uvodni te!ajOsnovni cilj uvodnog te"aja jest unaprijedi-ti polaznicima op#e znanje i razumijevanje o Konvenciji, njezinim standardima, osnovnim pojmovima, na"elima i speci& "nostima; omo-gu#iti polaznicima u"inkovitu primjenu Kon-vencije na nacionalnoj razini; unaprijediti nji-hovo znanje o strukturi i postupcima ESLJP-a i razumijevanje metodologije njegovih presuda te, kona"no, da polaznici te"aja usvoje i pri-mjene konvencijske standarde i praksu ESLJP-a u svom svakodnevnom radu. Ovo posljednje osobito je bitno za odvjetnike, jer upravo su odvjetnici prvi koji su du$ni reagirati na po-vrede ljudskih prava u tijeku postupka pred nacionalnim tijelima i sudovima te ukazivati na povrede u svjetlu EKLJP-a i prakse ESLJP-a. Kvaliteta zahtjeva, a ujedno i uspjeh pred ESLJP-om, koji u ime stranke pi!e odvjetnik, tako%er znatno ovise i o tome koliko dobro od-vjetnik poznaje konvencijske standarde i njene speci& "nosti te praksu ESLJP-a. Nije na odmet napomenuti da je skoro 90 posto zahtjeva pred ESLJP-om odba"eno kao nedopu!teno, a ra-zlog je bio nepoznavanje uvjeta dopu!tenosti i konvencijskih standarda.

Prvi e-te!aj za odvjetnikeS obzirom na utvr%enu potrebu trajne edu-kacije odvjetnika u podru"ju ljudskih prava, Odvjetni"ka akademija HOK-a, kao jedan od nosioca HELP programa, po"etkom slijede#e godine planira aktivno zapo"eti implementaci-


ju HELP-a i provesti prvi e-te"aj za odvjetnike na temu Op!i uvod u Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Europskom sudu za ljudska prava. U "etveromjese"nom trajanju te"aja, prijav-ljeni i odabrani odvjetnici imat #e priliku, u vremenu koje sami izaberu za u"enje (tijekom radnog tjedna ili vikendom), u"iti o osnovama konvencijskog prava, radu i odlukama ESLJP-a i osnovnim uvjetima dopu!tenosti zahtjeva pred ESLJP-om. Te"aj je podijeljen u tri dijela odnosno poglavlja, svaki u trajanju dva do tri tjedna.Polaznike kroz te"aj vodi moderator-nacio-nalni tutor s kojim komuniciraju putem foru-ma unutar te"aja. Polaznici mogu postavljati pitanja vezana uz gradivo i voditi rasprave na odre%enu temu za koju se poka$e poseban interes ili potreba. Nakon svakog poglavlja polaznici pi!u on-line test i prelaze na u"enje sljede#eg poglavlja. Te"aj zavr!ava kona"nim pisanim on-line ispitom, nakon kojega pola-

znici, koji su uspje!no polo$ili sve testove, do-bivaju certi& kate o polo$enom e-te"aju. Korist tih te"aja za odvjetnike je vi!estruka, od stje-canja op#eg i speci& "nog znanja iz podru"ja ljudskih prava, olak!anog vo%enja postupaka koji uklju"uju pitanja povreda ljudskih prava do uspje!nog zastupanje svojih stranaka pred ESLJP-om. E-te"ajevi na internetskoj stranici sadr$e i Moodle aplikaciju, korisnu za on-line u"enje putem video-linka, koja se obi"no koristi za obuku pojedina"nih grupa pravnika na odre%enu temu u direktnoj komunikaciji s pravnim stru"njakom. Nadamo se da #e se odvjetnici aktivno uklju"i-ti u program e-u"enja, o "ijem po"etku #e biti pravovremeno obavije!teni od svojih odvjet-ni"kih zborova. Tako%er pozivamo na redovito kori!tenje sadr$aja HELP internetske stranice pomo#u koje #e odvjetnici unaprijediti svoje sposobnosti i znanja za u"inkovitu primjenu EKLJP-a i za!titu ljudskih prava.

IZ CENTRA ZA MIRENJE HOK-A 25 Odvjetnik 11 12 2014.

Pripremaju#i susret s predsjednikom FSRI-a, Upravni odbor Centra za mirenje HOK-a dostavio je Zakladi promemoriju o polazi!-nim osnovama sastanka u kojoj su ukratko predo"ene kratke informacije o radu Centra te je, uz ostalo, istaknuto kako me%u odvjet-nicima u Hrvatskoj medijacija nema obim za koji postoji objektivna potreba, a !to je rezul-tat prvenstveno nedovoljne informiranosti i & nancijskih pote!ko#a vezanih uz edukaciju za medijatore. Vic Schachter boravio je u Hrvatskoj 10. i 11. srpnja 2014., a Centar za mirenje HOK-a po-sjetio je 10. srpnja 2014. i razgovarao s pred-sjednikom Centra Branimirom Tu!kanom i "lanom UO-a Centra Mladenom Vukmirom. Tom prigodom Centar je Zakladi ponudio suradnju u razvoju medijacije u regiji kao i trajniju logisti"ku povezanost.Tijekom boravka u Hrvatskoj, Vic Schachter posjetio je i sudove u Zagrebu te neke centre za mirenje, i susreo se sa sucima, odvjetni-cima i medijatorima s kojima je razmijenio mi!ljenja, a o svojim susretima, dojmovima i

U srpnju ove godine ameri"ki odvjetnik Vic Schachter predsjednik

Zaklade The Foundation for Sustainable Rule of Law Initiatives (FSRI),

koja podupire inicijative usmjerene na razvoj izvansudskog sustava

rje!avanja sporova, posjetio je Centar za mirenje Hrvatske odvjetni"ke

komore.

Posjet predsjednika ameri"ke zaklade FSRI Centru za mirenje HOK-a

zaklju"cima sa"inio je Izvje!#e Zakladi koje je Centru za mirenje HOK-a dostavljeno 1. ruj-na 2014. godine.Navedeno Izvje!#e predstavlja monitoring stanja medijacije u Hrvatskoj te prijedloge kako pobolj!ati stanje i unaprijediti medi-jaciju kao jedan od alternativnih na"ina rje-!avanja sporova, radi "injenice velikog broja zaostalih nerije!enih sporova i op#eg stava gra%ana da svaki, pa i najmanji spor, zahtije-va samo sudsku za!titu. Kao jedan od razloga za takvo mi!ljenje gra%anstva, u Izvje!#u se navodi prvenstveno "injenica da su u Hrvat-skoj niski tro!kovi sudovanja te da postoji

Zaklada The Foundation for Sustainable Rule of Law Initiatives (FSRI) je nevladina organizacija koja se bavi obukom, organizacijom treninga i savjetova-njima pravosudnih sudaca, odvjetnika i medijatora u brojnim zemljama. Cilj Zaklade je, uz ostalo, olak-#avanje me&unarodne razmjene iskustava izme&u sudaca, odvjetnika, medijatora i drugih pravosud-nih djelatnika.

Pi"e: Branimir Tu!kan

odvjetnik u Zagrebu,predsjednik Centra za

mirenje HOK-a

IZ CENTRA ZA MIRENJE HOK-A26 Odvjetnik 11 12 2014.

Predsjednik Zaklade FSRI Vic Schachter par-tner je u odvjetni!kom dru#tvu Fenwick & West. Vi#e od !etrdeset godina bavi se me-dijacijom i sudjeluje u medijacijskim po-stupcima. Godine 2008. za svoj je rad dobio Godi#nju nagradu kalifornijskih odvjetnika.

nedostatak znanja i svijesti o alternativnom rje!avanju sporova.U Izvje!#u je Hrvatskoj preporu"eno da pr-venstveno izradi strukturu na"ina upu!ivanja predmeta u medijaciju i pri tome je istaknuto da bi prioritetno trebalo, u sudovima zatr-panim predmetima, odabirati najprikladnije slu"ajeve za medijaciju, te da bi istu strukturu trebalo razraditi i u podru"jima osiguranja, bankarskog poslovanja, maloprodaje i radnim sporovima u korporacijama.U pogledu edukacije preporu"uje se prven-stveno odr$ati treninge sa sucima uz obve-zne radionice, kako bi mogli br$e prepoznati predmete koje #e upu#ivati na medijaciju, a da bi se ubrzala i maksimalizirala uspje!nost, po-trebno je izraditi jedinstveni obrazac za upu-#ivanje na medijaciju. Spomenuto je tako%er da bi naglasak trebao biti na vi!im razinama sudbene vlasti, jer bez podr!ke ukupne sudbene vlasti postoji opa-snost da bi se rezultati zadr$ali na osrednjosti, tim vi!e jer bi medijacija trebala imati mjesto u svim fazama postupka pa i u $albenom po-stupku.

Nadograditi sustav alternativnog rje#avanja sporovaPodnositelj izvje!#a dobio je dojam da se od-vjetnici, usprkos svom nastojanju, ne osje#aju dovoljno involvirani u proces medijacije pa predla$e poticanje njihova sudjelovanja na se-minarima i radionicama. Tako%er predla$e da se u svim centrima za medijaciju zaposli po-sebni koordinator "iji bi zadatak bio ugovara-nje medijacije, selekcija medijatora i razmjena dokumentacije vezane uz cijeli postupak, #to

bi osiguralo ve!u profesionalnost, a suce i me-dijatore oslobodilo svakodnevnog administri-ranja. Predla$e se i uspostavljanje centralnog uprav-lja"kog tijela koje bi upravljalo svim razinama medijacije kao !to je slu"aj u SAD-u gdje je osnovan tzv Governance Committee sastavljen od medijatora, pravosudnih du$nosnika te slu$benika za probaciju. Preporu"eno je tako%er korigirati odnos su-dova prema nagodbama sklopljenim u me-dijaciji, jer sudovi ne bi smjeli preispitivati nagodbe sklopljene uz medijatora, osim, na-ravno, u onim rijetkim slu"ajevima u kojima je nagodba protivna zakonu ili javnom mo-ralu, a ne samo iz razloga !to odre%eni sudac smatra da je nagodba unfair.U pogledu pak podataka o provedenim me-dijacijama, trebalo bi prakticirati evaluaci-ju medijacije te iskazati slu"ajeve u kojima je provedena medijacija, odnosno sklopljen sporazum, pri "emu bi svakako trebalo dobi-ti suglasnost stranaka da se podaci o njihovoj medijaciji koriste samo u statisti"ke svrhe. Predla$e se svakako razvijati mentoriranje medijatora kao postupak u kojem stariji i iskusniji medijatori mentoriraju mla%e, pri "emu bi mentoriranje predstavljalo proces obostranog u"enja. Od ostalih prioriteta uo"ava se:1. potreba kreiranja centraliziranog Check-In

sustava za pra#enje zapo"injanje, trajanje i dovr!etak medijacije

2. formiranje mre$e medijatora koja bi us-postavila timove od 12 do 15 medijatora s vo%ama timova koji bi se rotirali

3. poticanje razvoja medijacije odavanjem priznanja i davanjem nagrada

4. implementiranje efektivnog na"ina disci-pliniranja medijatora

5. otvaranje knji$nice za medijatore.Vic Schachter zaklju"no isti"e kako njegove preporuke ne zna"e da dosad nije mnogo u"i-njeno na implementaciji medijacije, ve# $eli istaknuti da se nadogradnjom jo! u"inkovitije mo$e razvijati sustav alternativnog rje!avanja sporova u Hrvatskoj.


Uredbe su obvezuju#e u cijelosti, imaju izravan u"inak, a na svakom nacionalnom zakonodav-stvu stoji zada#a da svoje postoje#e zakonodav-stvo uskladi s Uredbama vezanima uz tu ma-teriju.Kako bi se odredio redoslijed i opseg uskla%iva-nja nacionalnog zakonodavstva sa ste"evinom EU-a, Hrvatski sabor svake godine donosi Plan uskla%ivanja zakonodavstva Republike Hrvat-ske s pravnom ste"evinom Europske unije“.No, bez obzira na Plan, postavlja se pitanje: !to ako prijevodi europske pravne ste"evine ne od-govaraju na!oj pravnoj tradiciji?Naime, prema "lanku 31. Ovr!nog zakona (NN 93/14) vjerodostojnom ispravom ozna"avaju se ra"un, mjenica i "ek s protestom i povratnim ra"unima kad je to potrebno za zasnivanje tra$-bine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knji-ga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.Iz te formulacije jasno je vidljivo da se vjerodo-stojnim ispravama, izme%u ostalog, smatraju javne isprave te isprave koje se prema poseb-nim propisima smatraju javnom ispravom.Uspore%uju#i formulaciju Ovr!nog zakona s Uredbom Vije#a (EZ) broj 44/2001 od 22. pro-sinca 2000. godine o nadle$nosti, priznavanju i izvr!enju sudskih odluka u gra%anskim i tr-gova"kim stvarima (u nastavku: Uredba 2000), primje#ujemo da se u "lanku 57. javlja pojam autenti#na isprava koja se de& nira kao ispra-va koja je slu#beno sastavljena ili registrira-

Ulazak u Europsku Uniju zatrpao nas je sekundarnim izvorima prava

Europske unije, odnosno uredbama, smjernicama, odlukama, preporukama

i mi!ljenjima. Najve$a je razlika me%u njima ta da su uredbe, smjernice

i odluke pravno obvezuju$i akti, dok preporuke i mi!ljenja imaju

orijentacijsku funkciju.

Implementacija izraza “autenti"ne” isprave

na kao javna isprava i koja je izvr#iva u jednoj dr$avi "lanici… te sporazum u vezi obveze uz-dr#avanja, postignut s pravnim tijelima (en-gleski: public authority) ili onaj koji upravna tijela (engleski: other authority) potvrde. Iz Uredbe 2000 proizlazi da autenti"na isprava obuhva#a i javne isprave i sporazume u vezi uz-dr$avanja postignute s pravnim tijelima ili one koji upravna tijela potvrde.Me%utim, prema novom Obiteljskom zakonu (NN 75/14, 83/14), Plan o zajedni"koj rodi-teljskoj skrbi (u nastavku: Plan), koji predstav-lja sporazum roditelja o na"inu ostvarivanja skrbi nad djetetom, mora odobriti sud. Sud u izvanparni"nom postupku odobrava Plan na na"in da donese Rje!enje o odobrenju plana o zajedni"koj roditeljskoj skrbi. Takvo Rje!enje je ovr!na isprava.Stoga je zbunjuju#e javne isprave i sporazume u vezi obveze uzdr$avanja, postignute s pravnim ti-jelima ili one koji upravna tijela potvrde de& nira-ti kao autenti"ne isprave jer jedne predstavljaju vjerodostojne isprave, a drugi ovr!ne isprave. Iz svega toga proizlazi da su autenti"ne isprave za-pravo neke vjerodostojne isprave (javne isprave) i neke ovr!ne isprave (sporazumi u vezi obveze uzdr$avanja, postignut s pravnim tijelima ili oni koji upravna tijela potvrde).

Problemi s prijevodimaJo! je zanimljivije da Uredba EZ br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vije#a od 21. travnja 2004. godine o uvo%enju europskog naloga

Pi"e: Ana Tu!kan

odvjetnica u Zagrebu


za izvr!enje za nesporne tra$bine (u nastav-ku: Uredba 2004) de& nira autenti"nu ispravu, u "lanku 4., kao: ispravu koja je slu$beno sa-stavljena ili registrirana kao autenti"na isprava (francuski: acte authentique; engleski: authentic instrument) i "ija se vjerodostojnost (francuski: authenticité; engleski: authenticity,) odnosi na potpis i sadr$aj isprave i utvr%uje se od strane dr$avnog tijela ili drugog tijela koje je u tu svrhu ovlastila dr$ava "lanica iz koje isprava potje"e ili je to sporazum u vezi obveze uzdr$avanja, sklo-pljen pred administrativnim tijelima ili koji su ona potvrdila.Kad usporedimo prijevode gore navedenih dvi-ju uredbi, jasno je vidljivo da se u Uredbi 2000 kao autenti"ne isprave ozna"avaju isprave koje su slu$beno sastavljene ili registrirane kao jav-ne isprave i sporazum u vezi obveze uzdr$ava-nja postignuti s pravnim tijelima ili onaj koji upravna tijela potvrde, dok se u Uredbi 2004 navodi da je autenti"na isprava ona isprava koja je slu$beno sastavljena ili registrirana kao au-tenti"na isprava ili je to sporazum u vezi obveze uzdr$avanja sklopljen pred administrativnim tijelima ili koji su ta tijela potvrdila.Iz takvih de& nicija proizlaze odre%ene neja-sno#e jer nije jasno pod koju kategoriju spada-ju sporazumi u vezi obveze uzdr$avanja, niti su oni jednako de& nirani u gore navedenim ured-bama.Naime, prema de& niciji Uredbe 2000, auten-ti"na isprava je sporazum postignut s pravnim tijelima (engleski: public authority) ili koji upravna tijela (engleski: other authority) potvr-de, a !to ima sasvim drugo zna"enje od de& -nicije iz Uredbe 2004, u kojoj sporazum u vezi obveze uzdr$avanja, da bi bio autenti"na ispra-va, mora biti sklopljen ili potvr%en od strane administrativnih tijela (engleski: administrative authorities).Izraz public authority nikako se ne bi smio pre-vesti kao pravna tijela, niti bi se izraz other aut-hority smio prevoditi kao upravna tijela.Takvi prijevodi unose nesigurnost u na! pravni sustav, a !to je sasvim nepotrebno, jer u hrvat-skom jeziku imamo primjerenije izraze kao !to su sudovi i javnopravna tijela.Tako%er, u hrvatskoj pravnoj terminologiji ko-riste se izrazi ovr#ne isprave (pod koje spadaju i rje!enja o odobrenju plana o zajedni"koj rodi-teljskoj skrbi) i vjerodostojne isprave (pod koje

spadaju i javne isprave) te izraz vjerodostojnost/autenti"nost isprave, ali ne i izraz autenti"na isprava.Naime, kada se podsjetimo na gradivo iz gra-%anskog procesnog prava koje, u poglavlju o do-kaznoj snazi javnih isprava nalazimo kako pra-vilo o dokaznoj snazi javnih isprava sadr$i dvije presumpcije: 1) da je isprava autenti"na- odnosno da ju je izdalo tijelo koje je u njoj nazna"eno kao izdava" i 2) da je sadr$aj isprave, utvr%en u gra-nicama nadle$nosti izdava"a, istinit1.Dakle, kada bi za gore navedenu, ustaljenu formulaciju, umjesto izraza javna isprava, upo-trijebili izraz autenti"na isprava, dobili bismo formulaciju da pravilo o dokaznoj snazi auten-ti"nih isprava sadr$i presumpciju da je isprava autenti"na, a !to logi"ki nema nikakvog smisla.Autenti"nost isprave u hrvatskom pravnom je-ziku ima svoju primjenu i svoje zna"enje, te kao takva predstavlja jednu od pretpostavki doka-zne snage javnih isprava, dok se izraz autenti"-na isprava nije do sada koristio.)lanak 230. Zakona o parni"nom postupku (NN 25/13, 89/14) koji de& nira pojam jav-ne isprave kao isprave koju je u propisanom obliku izdalo dr$avno tijelo u granicama svoje nadle$nosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili & zi"ka osoba u obavljanju jav-nog ovla#tenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su, posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjedna"ene s javnim ispravama. Dopu#teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr%ene "injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Ako sud posumnja u autenti"nost isprave, mo$e zatra$iti da se o tome izjasni tijelo od kojega bi ona tre-balo da potje"e.Tako%er "lanak 60. Zakona o op#em upravnom postupku (NN 47/09) glasi: Dokazivanje se izvodi javnim ili privatnim ispravama. Isprava mo$e biti i u elektroni"kom obliku. Pod javnim ispravama u smislu ovoga Zakona smatraju se isprave koje su izdali nadle$ni sudovi ili javno-pravna tijela u granicama svoje nadle$nosti i u propisanom obliku. Javne isprave dokazuju ono #to se njima utvr%uje ili potvr%uje. Ako posto-ji sumnja u vjerodostojnost isprave, slu$bena

1 Gra%ansko parni"no procesno pravo, dr.sc Sini!a Triva, professor emeritus, akademik HAZU; dr.sc. Mihajlo Dika, str. 513-515, Narodne Novine Zagreb, 2004


osoba provjerit !e po slu$benoj du$nosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.Budu#i da pod autenti"ne isprave spadaju samo one ovr!ne isprave koje su vezane uz sporazu-me o obvezi uzdr$avanja, dvojbeno je mogu li biti sklopljene i potvr%ene od „pravnih tijela“ ili samo od „administrativnih tijela“ .Tako%er se postavlja pitanje pod kakav re$im spadaju one ovr!ne isprave koje ne ulaze u de-& niciju autenti"ne isprave (primjerice: ovr!ne odluke i nagodbe donesene u upravnom po-stupku).Naime, "lanak 23. Ovr!nog zakona (NN 93/14) de& nira ovr!nu ispravu kao: ovr#na sudska odluka i ovr#na sudska nagodba, ovr#na na-godba iz "lanka 186.a Zakona o parni"nom postupku,ovr#na odluka arbitra$nog suda,ovr#na odluka donesena u upravnom postupku i ovr#na nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje nov"ane obveze, ako zako-

nom nije druk"ije odre%eno,ovr#na javnobilje$-ni"ka odluka i ovr#na javnobilje$ni"ka isprava, nagodba sklopljena u postupku pred sudovima "asti pri komorama u Republici Hrvatskoj te na-godba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se ure%uje postupak mirenja,druga isprava koja je zakonom odre%ena kao ovr#na isprava.Zbog svega gore navedenog, postavlja se pita-nje moramo li uskladiti na!e zakonodavstvo s prijevodima uredaba koji su doslovni i neuobi-"ajeni za na! pravni sustav?Ako je odgovor pozitivan, tada je potrebno iz-mijeniti velik broj zakona jer svi oni jo! uvijek upotrebljavaju samo izraze ovr!na i vjerodo-stojna isprava, no nigdje ne spominju autenti"-ne isprave.Iz gore navedenih razloga bilo bi nu$no uspo-staviti tim stru"njaka koji bi prou"avali prijevo-de europske pravne ste"evine i koji bi u institu-cije Europske unije upu#ivali svoje primjedbe i prijedloge.

Me&unarodna unija odvjetnika (Union Internationale des Avocats) organizira u lipnju 2015. godine u Zagrebu seminar o novom jedinstvenom Zakonu o prodaji. Seminar %e biti organiziran uz podr#ku Hrvatske odvjetni!ke komore. Tema seminara biti %e novi europski Zakon o prodaji koji %e po prvi puta ponuditi jedinstvenu lepezu pravila ugovornog prava za prodavatelje i potro#a!e i to u pogledu prodaje roba, digitalnih usluga, internetskih i telefonskih usluga. Zakon bi tako&er trebao ponuditi mogu%nosti poslovnih aktivnosti u prijateljski nastrojenom okru$enju za potro#a!e.

Sve obavijesti vezane uz taj seminar nalaze se na internetskoj stranici: www.uianet.org. Program i formulari za registraciju bit %e dostupni u velja!i 2015. godine.


Osnovano Nacionalno udru#enje medijatora Srbije

U subotu, 25. listopada 2014. odr$ana je osniva"ka skup!tina Nacionalnoga udru$enja medijatora Srbije (NUMS), a na toj je skup!tini za predsjednika Udru$enja izabran Bla$o Nedi#, medijator i odvjetnik iz Beograda.Osniva"koj skup!tini nazo"ilo je vi!e od 120 medijatora iz Republike Srbije, me%u kojima su bili i odvjetnici, te brojni gosti iz Srbije i ino-zemstva.Uz ostale, okupljenima su se na osniva"koj skup!tini obratili Ljubica Milutinovi#, sutkin-ja Vrhovnog kasacijskog suda Srbije, Jasmina Pavlovi#, odvjetnica i "lanica Upravnog odbora Advokatske komore Srbije, Joe Lowther, medi-jator i direktor USAID Projekta za bolje uvjete poslovanja, Vid Pavlica, medijator iz Dru!tva medijatora Slovenije, kolegica odvjetnica i izmiriteljica, Ana Tu!kan, koja je pro"itala poz-dravno pismo dr. Sr%ana (imca, predsjednika Hrvatske udruge za mirenje, te autor ovih reda-ka kao predstavnik Centra za mirenje Hrvatske

odvjetni"ke komore, koji je u ime odvjetnika-izmiritelja okupljenih u na!em Centru za mi-renje pozdravio osnivanje udru$enja, prenio na!a iskustva i ponudio suradnju.Nacionalno udru$enje medijatora Srbije os-novano je kao je dobrovoljna, neovisna, ne-vladina, nepro& tna i nestrana"ka udruga, s ciljem promocije medijacije kao alternativnog na"ina rje!avanja sukoba i unaprje%enja uvjeta za primjenu medijacije u svim sferama. U tom smislu, kako je re"eno, NUMS #e ra-diti na profesionalnom razvoju i stalnom unaprje%enju znanja i vje!tina svojih "lanova, da bi se korisnicima omogu#io jednostavan pristup visokostru"nim uslugama medijacije, pri "emu je jedan od najva$nijih zadataka po-dizanje svijesti gra%ana i drugih korisnika o prednostima i dostupnosti medijacije u svim sferama dru!tvenog $ivota. Uz to, istaknuto je da #e se NUMS, radi daljnjeg razvoja medijacije, povezivati sa sli"nim orga-nizacijama u regiji i svijetu te tako unaprje%ivati medijatorsku praksu u Srbiji kroz razmjenu iskustava, prakse i me%unarodnih standarda.Smatramo potrebnim zamijetiti da je put kojim su kolege medijatori-izmiritelji krenuli u Srbiji, obratan od onoga u Hrvatskoj. Naime, NUMS je, kao krovna organizacija, osnovan tek nakon vi!e godina upornog rada medijatora na etabli-ranju medijacije i nakon dono!enja Zakona o posredovanju-medijaciji.Iako je Hrvatska udruga za mirenje (HUM), koja okuplja izmiritelje razli"itih profesija, os-novana jo! 2003. godine s pretenzijama da to postane, u nas jo! uvijek ne postoji krovna or-ganizacija izmiritelja stricto sensu. To zato !to, bez obzira na to !to su entuzijasti okupljeni u HUM-u nesporno puno pridonijeli razvoju mi-renja u Hrvatskoj, te neovisno o tome !to je to za sada jedina organizacija u nas akreditirana za edukaciju, "injenica da se u okviru HUM-a provodi mirenje, zapravo, tu udrugu "ini samo jo! jednim centrom za mirenje, kakav, uz os-talo, postoji i u Hrvatskoj odvjetni"koj komori.

Centar za mirenje Hrvatske odvjetni"ke komore osnovan je u skladu sa Smjernicom 2008/52 EC Eu-ropskog parlamenta i Vije!a od 21. svibnja 2008. o odre%enim aspektima mirenja u gra%anskim i trgova"kim predmetima. Upravni odbor Hrvatske odvjetni"ke komore na sjednici odr$anoj 17. listopa-da 2009. godine donio je Eti"ki kodeks Centra za mi-renje i Pravilnik o radu Centra za mirenje i postupku mirenja.

Pi"e: Boris Juki$

odvjetnik u Zagrebu


Na zavr!etku 58. Godi!njeg kongresa Me%unarodne unije

odvjetnika (Union Internationale des Avocats – UIA),

odr#anog krajem listopada i po"etkom studenoga u Firenzi,

Urugvajac Miguel A. Loinaz Ramos preuzeo je predsjedni!tvo

od dosada!njeg predsjednika Stephena L. Dreyfussa.

Miguel Loinaz Ramos novi predsjednik UIA-e

brane ideje za koje se svi mi zala$emo”, rekao je Loinaz.UIA je osnovana 1927. godine i najstarija je odvjetni"ka udruga na svijetu. UIA me%u svo-jim "lanstvom ima nekoliko tisu#a odvjetnika, oko 200 odvjetni"kih komora (koje predstav-ljaju dva milijuna odvjetnika) iz vi!e od 110 zemalja svijeta.Glavni ciljevi UIA-e su promoviranje osnovnih na"ela pravne profesije, pridono!enje usposta-vi me%unarodnog pravnog poretka koji se te-melji na principima pravde me%u narodima, te obrana odvjetnika i njihovih klijenata.UIA je jedina ve#a me%unarodna organizaci-ja odvjetnika koja ima osam slu$benih jezika (francuski, engleski, njema"ki, !panjolski, tali-janski, portugalski, arapski i kineski).

Dva su cilja najva$nija u aktivnostima UIA-e:- promoviranje osnovnih na"ela pravne profesije i razvoj pravne znanosti na svim poljima i na svim me-%unarodnim razinama- pridono#enje profesionalnom razvoju "lanova za-hvaljuju!i razmjeni informacija.

Pi"e: Nata!a Barac

izvr"na urednica

Miguel A. Loinaz Ramos prvi je urugvajski od-vjetnik koji predsjeda najstarijom me%unarod-nom odvjetni"kom organizacijom. Miguel Angel Loinaz Ramos jedan je od osni-va"a i partnera ALS Global Law & Accounting. Diplomirao je na Sveu"ili!tu u Montevideu, ima doktorat iz prava i socijalnih znanosti, te nekoliko postdiplomskih titula iz Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Loinaz Ramos govori vi!e jezika i pravi je poliglot.Loinaz je specijalizirao & lozo& ju prava, agrar-no pravo i aeronauti"ko pravo. Vi!i je pravni savjetnik Delegacije Europske komisije u Uru-gvaju te savjetnik Europskog instituta za javnu administraciju i UNESCO-a.Ve# vi!e od 10 godina Loinaz je "lan UIA-e, te je unutar Unije obna!ao vi!e visokih du$nosti: bio je savjetnik predsjednik, direktor me%una-rodnih odnosa, a na Kongresu 2012. godine izabran je za prvog dopredsjednika.U svom inauguracijskom govoru Loinaz je na-javio glavne ciljeve svog predsjedni!tva, uklju-"uju#i razvoj odnosa izme%u UIA-e i velikih me%uvladinih organizacija poput UNESCO-a, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije ameri"kih dr$ava i Me%unarodne organizacije za migraciju. Loinaz je kazao i da #e se zalagati za promovi-ranje i za!titu ljudskih prava odvjetnika diljem svijeta. “Na!a je zada#a braniti odvjetnike koji se na-laze u problemima u brojnim zemljama, i koji

»LANCI I RASPRAVE32 Odvjetnik 11 12 2014.

1. UvodObiteljsko nasilje je veliki problem dana!nji-ce. Ono predstavlja kr!enje temeljnih ljudskih prava svih $rtava bez obzira na dob, spol, sta-tus, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalnu situaciju. Naj"e!#e $rtve nasilja su djeca, $ene, starije osobe i oso-be s posebnim potrebama. Obiteljsko nasilje se odre%uje kao skup pona!anja "iji je cilj us-postaviti mo# i kontrolu nad drugim osobama upotrebom sile, zastra!ivanjem i manipulira-njem. Nasilje u obitelji je vrlo ra!irena pojava koja je odavno i konstantno prisutna u dru!tvu. Rije" je o ne!to opasnijem obliku nasilja u od-nosu na druge oblike, jer ono naj"e!#e osta-je skriveno. Obiteljsko nasilje !irok je pojam koji obuhva#a i nasilje me%u partnerima, ali i nasilje nad djecom, nad starijim osobama i nad rodbinom. Za!tita od nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj regulirana je doma#im i me%unarodnim propisima i dokumentima. Od doma#ih propisa najva$niji su Ustav Re-publike Hrvatske, Zakon o za!titi od nasilja u obitelji, Obiteljski zakon i Kazneni zakon. Od me%unarodnih ugovora pravno relevantni su Me%unarodni pakt o gra%anskim i politi"kim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Kon-vencija o ukidanju svih oblika diskriminacije $ena te njezin Protokol, Deklaracija o uklanja-nju nasilja nad $enama i dr. (detaljnije o prav-nim propisima dalje u radu). *rtve nasilja "esto prikrivaju nasilje u obitelji iz straha da #e njihova sigurnost biti jo! vi!e ugro$ena ako se nekome povjere, zbog srama !to $ive u takvoj obitelji kao i zbog mnogih drugih razloga. U cijelom za"aranom

krugu obiteljskog nasilja, najva$nije je prvo prepoznati i utvrditi nasilje, pomo#i $rtvi i napokon, putem nadle$nih institucija, suzbiti i sprije"iti daljnje "injenje nasilja.

2. Odrednice obiteljskog nasiljaVe# je 60-ih godina pro!log stolje#a prepo-znat sindrom zlostavljanog djeteta. Ubrzo se po"ela razvijati svijest o rasprostranjenosti i zdravstvenim posljedicama & zi"kog nasilja nad djecom. Nakon toga po"elo se aktivnije istra$ivati nasilje nad $enama u partnerskim odnosima, a 80-ih godina prepoznat je i pro-blem seksualnog zlostavljanja djece. U 90-tim godinama prepoznaje se nasilje nad starijim osobama u obitelji. Istra$ivanja provedena u razli"itim zemljama svijeta su pokazala da obitelj mo$e biti vrlo nasilno okru$enje i da taj problem ne treba ignorirati niti tolerirati1.Zbog navedenih spoznaja i istra$ivanja do!lo je do razvoja zakonodavstva koje omogu#uje intervenciju dru!tva i ograni"avanje privat-nosti obitelji kad je u pitanju nasilje te jasno propisuje odgovornosti svih stru"njaka za pri-javljivanje nasilja u obitelji. U Republici Hr-vatskoj to se prvenstveno odnosi na sljede#e propise: - Ustav Republike Hrvatske2 (u odredbama Us-tava posebno je nagla!ena za!tita braka i obi-telji i istaknuto da dr$ava !titi djecu i mlade$, da su roditelji du$ni odgajati, uzdr$avati i !ko-lovati svoju djecu i da su svi ostali du$ni !tititi djecu i nemo#ne osobe

1 Marina Ajdukovi# i Dean Ajdukovi#: Nasilje u obitelji: !to zdravstveni djelatnici mogu u"initi, Medicina Flumi-nensis, Vol. 46 No. 3, 2010., str. 293.

2 Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).

Pi"e: Da!a Panjakovi$

Senji$

odvjetnica u Osijeku

Obiteljsko nasilje

»LANCI I RASPRAVE 33 Odvjetnik 11 12 2014.

- Zakon o za!titi od nasilja u obitelji3 (pro-pisuje !to je nasilje u obitelji, osobe koje se smatraju "lanovima obitelji, te vrste i svrhu prekr!ajno-pravnih sankcija za po"injenje na-silja u obitelji)- Kazneni zakon4 (stari Kazneni zakon po-

znavao je kazneno djelo nasilni"kog pona!a-nja u obitelji – "in kada "lan obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim pona#anjem dovede drugog "lana obitelji u poni$avaju!i polo$aj; na$alost, nasilni"ko djelo pona#anja u obitelji vi#e ne postoji u novom Kaznenom zakonu, #to predstavlja #tetnu okolnost za $r-tve obiteljskog nasilja)

- Obiteljski zakon5 (postavlja na"ela na koji-ma se temelje obiteljski odnosi: na"elo rav-nopravnosti $ene i mu!karca, uzajamnog po!tovanja i pomaganja svih "lanova obi-telji, na"elo za!tite dobrobiti i prava djete-ta, odgovornosti obaju roditelja za odgoj i podizanje djece, te na"elo skrbni"ke za!tite djeteta bez roditeljske skrbi i odrasle osobe s du!evnim smetnjama).

Osim nacionalnim propisima, za!tita obite-lji osigurava i se kroz me%unarodne propise i dokumente: dokumenti UN-a o ljudskim pravima (Me%unarodni pakt o gra%anskim i politi"kim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije $ena te njezin Protokol). Me-%unarodni pakt isti"e se da je obitelj “prirod-na i temeljna dru!tvena jedinica i ima pravo na za!titu dru!tva i dr$ave”. Konvencija o pravima djeteta navodi kako obitelji “kao te-meljnoj jedinici dru!tva i prirodnoj sredini za odrastanje i dobrobit svih njezinih "lanova, a osobito djece, treba omogu#iti potrebnu za!ti-tu i pomo# kako bi u potpunosti mogla preu-zeti svoje odgovornosti u dru!tvu”.Rati& kacijom te konvencije Republika Hr-vatska preuzela je obvezu sveobuhvatne za-!tite prava djece: za!titu djece od svih obli-ka tjelesnog i psihi"kog nasilja, povrede ili zlouporaba, zanemarivanja ili zapu!tenosti, 3 Zakon o za!titi od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10,

60/10).4 Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12).5 Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07,

57/11, 61/11).

zlostavljanja ili iskori!tavanja, uklju"uju#i i spolno zlostavljanje. Tako%er treba istaknuti Konvenciju o ukidanju svih oblika diskrimi-nacije $ena i njezin Fakultativni protokol. Rati& ciraju#i Konvenciju, Republika Hrvat-ska preuzela je obvezu poduzimanja odgo-varaju#ih mjera za uklanjanje svih oblika diskriminacije. Fakultativni protokol uz Konvenciju $rtvama pru$a mogu#nost da, nakon !to su iscrpile doma#a pravna sred-stva, svoju za!titu ostvare podno!enjem pri-tu$be Odboru za otklanjanje diskriminacije $ena. Vrlo je va$na i Deklaracija o uklanjanju nasilja nad $enama u kojoj je nasilje odre%e-no kao bilo kakav akt nasilja koji se temelji na rodu i spolu, a koji kao posljedicu ima, ili je vjerojatno da #e imati, & zi"ku, seksualnu ili psiholo!ku !tetu ili patnju $ena, uklju"u-ju#i prijetnje takvim radnjama, prisilu ili sa-movoljno li!avanje slobode, bilo u javnom ili privatnom $ivotu. Republika Hrvatska je obvezna osigurati pravnu za!titu obitelji u skladu s Konvencijom za za!titu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinim pro-tokolima koji propisuju pravo svakoga na po!tovanje privatnog i obiteljskog $ivota, pravo na brak i obitelj te ure%enje odnosa izme%u roditelja i djece. Istaknut je i Pro-tokol o nediskriminaciji kojim se propisuje obveza dr$ava da ugrade odredbe o zabrani diskriminacije u svoja nacionalna zakono-davstva te o za!titi tog prava pred Europ-skim sudom za ljudska prava6.

3. Oblici obiteljskog nasiljaVrlo je va$no naglasiti da Republika Hrvat-ska u pogledu za!tite obitelji od nasilja ima propise na razini visokih standarda, "ak bo-lje nego u velikom broju "lanica EU-a. Osim prethodno navedenih zakona, doneseni su i Protokol o postupanju u slu"aju nasilja u obi-telji, te Nacionalna strategija za!tite od nasi-lja u obitelji.Prema Zakonu o za!titi od nasilja u obitelji,

6 Grozdani#, Velinka et al: Nasilje u obitelji u svjetlu pro-mjena Kaznenog zakona, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 17 No. 2, 2010., str. 672.


oblici obiteljskog nasilja su:- psihi"ko nasilje- & zi"ko (tjelesno) nasiljeseksualno (spolno) nasilje- ekonomsko nasilje i radno iskori!tavanje.

3.1. Psihi!ko nasiljePrvi oblik obiteljskog nasilja odnosi se na oblike emocionalnog zlostavljanja "iji je cilj ostvariti mo# i kontrolu nad $rtvom. Psihi"-ko nasilje tako uklju"uje razli"ite zabrane koje nisu primjerene dobi $rtve (npr. dru-$enja s prijateljima, zapo!ljavanje), prijetnje $rtvi ili njoj dragoj osobi, vrije%anje i poni-$avanje, ismijavanje u javnosti, omalova$a-vanje, progla!avanje $rtve psihi"ki bolesnom ili nestabilnom, ucjenjivanje, ograni"avanje i kontrolu kretanja, uho%enje, neprestano provjeravanje (npr. izravno ili telefonom), izoliranje od socijalne mre$e, manipuliranje osje#ajima $rtve i sli"no. Uni!tavanje va$nih osobnih stvari $rtve ili zlostavljanje njoj va$-nih ku#nih $ivotinja tako%er je oblik prijet-nje. Ovakva pona!anja osobito !tetno djeluju na psihi"ko zdravlje, sliku o sebi, samopo!to-vanje i li"nost $rtve7.

3.2. Fizi!ko (tjelesno) nasiljeFizi#ko (tjelesno) nasilje uklju"uje bilo koji oblik & zi"kog zlostavljanja kao !to je nagu-ravanje, #u!kanje, davljenje, "upanje kose, pritiskanje (npr. uza zid, u ugao prostorije), udaranje rukama, nogama ili predmetima, nano!enje ozljeda i opekotina, izbacivanje iz ku#e, zaklju"avanje u neku prostoriju. Tjele-sno nasilje mo$e i#i od relativno blagog udar-ca do te!kih ozljeda, poku!aja ubojstva i uboj-stva8.

3.3. Seksualno (spolno) nasiljeSeksualno (spolno) nasilje ili uznemiravanje obuhva#a svako ne$eljeno seksualno pona!a-nje druge osobe koje poni$ava i ugro$ava do-stojanstvo i sigurnost $rtve. Seksualno nasilje uklju"uje tjelesni kontakt kao !to je dodiriva-nje, gla%enje, !tipanje, pripijanje uz tijelo, ali i 7 Marina Ajdukovi# i Dean Ajdukovi#, loc. cit.8 Ibid.

verbalno pona!anje (ustrajavanje u nagovara-nju na spolni odnos, sugestivne primjedbe koje $ene de& niraju kao spolni objekt), ostavljanje na dostupnom mjestu pornografskih i seksual-no sugestivnih slika. Krajnji oblik seksualnog nasilja je svakako silovanje (seksualni kontakt bez dobrovoljnog pristanka koji je iznu%en pri-mjenom sile i/ili prijetnjama) i seksualna zlou-potreba djece. Taj oblik nasilja ostavlja duboke !tetne psihi"ke posljedice na $rtve koje u ve#ini slu"ajeva zahtijevaju profesionalnu psiholo!ku i psihoterapijsku pomo#9.

3.4. Ekonomsko nasilje i radno iskori#tavanjeEkonomsko nasilje i radno iskori!tavanje obuhva#a o!te#enje, uskra#ivanje i oduzi-manje & nancijskih sredstava $rtvi, onemo-gu#avanje raspolaganja svojom imovinom i sredstvima za $ivot, sitni"avo kontroliranje izdataka, manipuliranje, ucjenjivanje i prisi-ljavanje $rtve da se odrekne imovine u ko-rist nasilnog "lana obitelji, onemogu#avanje zapo!ljavanja ili rada, prisiljavanje na eko-nomsku ovisnost, uskra#ivanje sredstava za odr$avanje zajedni"kog ku#anstva i skrb o djeci ili drugim uzdr$avanim "lanovima za-jedni"kog ku#anstva i dr.

4. 'rtve obiteljskog nasiljaZa razliku od drugih oblika nasilja, obiteljsko nasilje naj"e!#e je skriveno i nevidljivo. Nje-gove $rtve su nemo#ne i slabe, premlade ili prestare osobe, koje se ne mogu suprotstaviti nasilniku ili ih neka dru!tvena o"ekivanja ili vlastiti strahovi i stavovi prisiljavaju na !utnju. Obiteljsko nasilje !irok je pojam koji obuhva-#a i nasilje me%u partnerima, ali i nasilje nad djecom, nad starijima, nad rodbinom. Najgori mogu#i ishodi obiteljskog nasilja su silovanja i ubojstva, koja sve "e!#e posljednjih godina pune crnu kroniku10. (teta od obiteljskog nasilja najprije se o"itu-je kod djece, odnosno kod njihovog razvoja i funkcioniranja u odrasloj dobi, kod partner-skih odnosa u obitelji, kod odnosa roditelja

9 Ibid. 10 Grozdani#, Velinka et al, op. cit., str.670.


i djece. Posljedice obiteljskog nasilja o"ituju se u psihi"koj i & zi"koj izlo$enosti nasilju, u visokim dru!tvenim tro!kovima, a osobito u ugro$enosti ljudskih prava.Te!ko je izbje#i "injenicu da je posljednjih go-dina broj intervencija zbog obiteljskog nasilja u porastu, gdje su aktivno sudjelovali policija i centri za socijalnu skrb. Od ukupnog broja slu"ajeva evidentiranih u sustavu socijalne skrbi, u 72 posto slu"ajeva $rtve su bile $ene, a u 87 posto slu"ajeva po"initelji su bili mu!-karci.Temeljem provedenih dosada!njih istra$iva-nja, u Hrvatskoj su naj"e!#e $rtve obiteljskog nasilja djeca, $ene i starije osobe.

4.1. Nasilje nad djecomTemeljem istra$ivanja Poliklinike za za!titu djece grada Zagreba, mladi su retrospektivno procijenili da su tijekom djetinjstva u 15,9 po-sto slu"ajeva bili izlo$eni tjelesnom zlostavlja-nju, u 16,5 posto emocionalnom, 14,8 posto ispitanika svjedo"ilo je nasilju u obitelji, a 14 posto navodi da je bilo spolno zlostavljano. Na uzorku iste dobne skupine provedeno je sli"no istra$ivanje koje je pokazalo ne!to dru-ga"iju, ali opet zabrinjavaju#u izlo$enost nasi-lju u djetinjstvu: 12 posto mladih iskazalo je iskustvo tjelesnog nasilja u obitelji, 20 posto psihi"kog, dok je 10 posto svjedo"ilo & zi"kom nasilju oca nad majkom. *rtvama spolnog na-silja osje#alo se 2 posto ispitanika. Istra$ivanje na odraslim $enama pokazalo je da su djeca u 36 posto hrvatskih obitelji svjedo"ila & zi"kom nasilju o"eva nad majkama11.Znakovi koji mogu ukazivati na izlo$enost djece nasilju su: ozbiljni problemi s izljevi-ma bijesa, sklonost & zi"koj agresiji u !koli ili s bra#om kod ku#e, uni!tavanje stvari u ku#i i izvan nje, okrutno ili zlostavlja"ko pona!a-nje u obitelji, prijetnje nasiljem mla%oj bra#i i sestrama, nastojanje da se pridobije pa$nja nazo"nih udaranjem, lupanjem i sli"nim ge-stama, opona!anje zlostavlja"kog pona!anja. (to se ti"e posljedica nasilja kod djece, one mogu biti: tjeskoba, depresija, lo!iji !kolski uspjeh, nisko samopo!tovanje, neposlu!nost, 11 Marina Ajdukovi# i Dean Ajdukovi#, op. cit., str. 294.

no#ne more, pritu$be na tjelesne smetnje. Tako%er su istra$ene i potvr%ene posljedice nasilja kod adolescenata, a to su: strah i tra-uma poput PTSP-a, pritu$be na zdravstvene probleme, agresija, pote!ko#e u stvaranju bli-skih odnosa u odrasloj dobi, pove#an rizik od skitnje, ozljede koje su posljedica poku!aja za-!tite zlostavljanog roditelja, me%ugeneracijski prijenos nasilja.

4.2. Nasilje u partnerskim odnosimaIstra$ivanja o u"estalosti nasilja u partnerskim odnosima pokazala su da je naj"e!#e prisutno psihi"ko nasilje, a onda tjelesno (& zi"ko), koje je u"estalije od seksualnog nasilja. Iako su neka istra$ivanja pokazala postojanje obostranog nasilja me%u partnerima, ve#ina drugih istra$i-vanja, policijskih izvje!taja i podataka socijalne skrbi, pronalazi znatno manju u"estalost mu!-karaca kao $rtvi, a daleko ve#u kao po"initelja nasilja. To je, prema svemu sude#i, odraz toga !to je mu!ki partner "e!#e & zi"ki i seksualno nasilan, uz te$e posljedice koje se lak!e i otkri-vaju, te "injenice da u partnerskom nasilju kao po"initelji prevladavaju mu!karci u odnosu na $ene u omjeru oko 9 : 1. (to se ti"e istra$iva-nja na me%unarodnoj razini, Vije#e Europe je 2002. godine objavilo podatak da je 20 do 50 posto $ena u Europi tijekom $ivota bilo $rtva-ma obiteljskog nasilja, te time nasilje nad $e-nom predstavlja naj"e!#i oblik kr!enja ljudskih prava u Europi.

5. Prepoznavanje i prijavljivanje nasilja u obiteljiNasilje u obitelji je vrlo ozbiljan i "est problem kojeg nije uvijek lako prepoznati. Ono "esto ostaje neotkriveno zbog raznih "imbenika, kao !to je npr. strah $rtve da govori o tome (naj"e!#e zbog straha da #e njihova sigurnost biti jo! vi!e ugro$ena ako se nekome povje-re ili zbog srama !to $ive u takvoj obitelji, !to $rtvu "ini bespomo#nom). Osim toga, pre-poznavanje nasilja u obitelji dovodi mnoge stru"njake u profesionalnu i osobnu dvojbu. Sudionici nasilja u obitelji mogu biti svi "lano-vi obitelji. Prema Zakonu o za!titi od nasilja u obitelji, "lanovi obitelji su:


- $ena i mu!karac u braku, njihova zajedni"-ka djeca te djeca svakog od njih

- $ena i mu!karac u izvanbra"noj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajedni"ka djeca

- srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ograni"e-nja

- srodnici po krvi u pobo"noj lozi zaklju"no s tre#im stupnjem

- srodnici po tazbini zaklju"no s drugim stupnjem u bra"noj i izvanbra"noj zajedni-ci

- osobe koje imaju zajedni"ku djecu- skrbnik i !ti#enik- udomitelj, korisnik smje!taja u udomitelj-

skoj obitelji i "lanovi njihovih obitelji dok takav odnos traje.

Pregledom sudske prakse prekr!ajnih sudova razvidno je da su naj"e!#i po"initelji nasilja u obitelji mu!karci, a naj"e!#i uzroci alko-holiziranost. (VPSRH J$ 1982/2003, Broj :J$-1629/2014.) Naj"e!#a je obrana okrivljenika da su u vrije-me po"injenja, tempore criminis, bili zbog al-koholiziranosti potpuno neubrojivi, odnosno da nisu mogli shvatiti zna"enje svog pona!a-nja, te da nisu mogli upravljati svojim postup-cima. Sudovi ne prihva#aju obrane okrivljenika te navode kako okolnost da je po"initelj bio u stanju alkoholiziranosti ne isklju"uje krivnju za prekr!aj, jer se prema stavu sudova, okriv-ljenik svojom krivnjom, pijenjem alkohol-nog pi#a, stavio u stanje u kojem nije mogao vladati svojom voljom i sam je time pristao na posljedice svog pona!anja (VPSRH J$ 1982/2003 ).Od predvi%enih prekr!ajnog pravnih sankcija za za!titu od nasilja u obitelji, sudovi naj"e!#e izri"u nov#anu kaznu i za!titnu mjeru, dok se kazna zatvora rijetko izri"e.A kad je rije" o odlukama o visini nov#ane kazne, kao naj"e!#oj prekr!ajno-pravnoj sankciji, prema stavu prekr!ajnih sudova pri-likom izricanja nov"ane kazne uzima se u ob-zir priroda i te$ina prekr!aja te je ona indivi-dualizirana u odnosu na okrivljenika.Od za!titnih mjera naj"e!#e se po"initeljima

nasilja u obitelji izri"u mjere obveznog psiho-socijalnog tretmana te zabrana pribli$avanja $rtvi nasilja kao naj"e!#a mjera.Smatra se da je svrha tih mjera da se njiho-vom primjenom sprije"i nasilje, odnosno da se sprije"i mogu#nost po"injenja novog pre-kr!aja.

5.1. Obveza prijavljivanja nasilja u obiteljiPrema Zakonu o za!titi od nasilja u obitelji, zdravstveni radnici, stru"ni radnici u djelat-nosti socijalne skrbi, obiteljske prevencije i za!tite, odgoja i obrazovanja te stru"ni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humani-tarnim organizacijama, udrugama civilnog dru!tva u djelokrugu djece i obitelji, obvezni su prijaviti policiji ili dr$avnom odvjetni!tvu po"injenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova12. Iako je propisana navedena obveza prijavljiva-nja nasilja u obitelji, druge "injenice stvaraju problem. Naime, u zdravstvu ne postoji ade-kvatna standardizirana evidencija, !to one-mogu#uje dobivanje pouzdanih podataka o lije"enju i hospitalizaciji $rtava obiteljskog na-silja. Dakle, osim provedbe zakonskih obveza, potrebno je poduzimati i niz drugih mjera ko-jima #e se djelovati na prevenciju nasilja u obi-telji kao i na osiguravanje pravodobne pomo#i svim $rtvama nasilja, uz poticanje kontinuira-ne suradnje me%u svim nadle$nim tijelima.“Svaka osoba ima pravo na svoju privatnost i privatnost svoje obitelji, a budu#i da je obi-teljsko nasilje pod sna$nom dru!tvenom osu-dom, razumljivo je da "lanovi obitelji u kojoj ima nasilja o tome nerado govore. Sukladno tome, postoji stajali!te da $rtva ima pravo pre-!utjeti nasilje koje pro$ivljava u svome domu, jer je to podru"je njihove privatnosti. Zdrav-stveni djelatnici mogu imati klju"nu ulogu u prepoznavanju i prevenciji nasilja u obitelji, osobito nad djecom i $enama jer predstavljaju jedinu instituciju u koju svi oni tijekom $ivota

12 Nov anom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna kaznit e se navedene osobe koje ne prijave policiji ili dr�žavnom odvjetni�štvu po injenje nasilja u obitelji za koje su saznale obavljaju i svoju djelatnost.


do%u i gdje postoji prilika za interakciju u po-vjerljivom okru$enju. )injenica je da mnoga djeca i $ene umanjuju i prikrivaju "injenicu da su izlo$eni obiteljskom nasilju”13.S druge strane, istra$ivanja su pokazala da i sami lije"nici pridonose neuspjehu prepozna-vanja nasilja u obitelji. Naime, mnogi lije"ni-ci obiteljske medicine u praksi ne postavljaju svojim pacijentima adekvatna pitanja koja bi im pomogla progovoriti o svojoj izlo$enosti nasilju u obitelji. Upravo lije"nici obiteljske medicine najbolje poznaju svoje bolesnike pa trebaju imati u vidu neka obilje$ja iz anamne-ze konkretne osobe koja upu#uju na mogu#-nosti nasilja u obitelji, kao !to su npr. pore-me#aji u prehrani, kroni"ni umor, glavobolja, neuvjerljiva obja!njenja za dobivene ozljede, tjeskoba, neplanirana trudno#a, poba"aj, "e-sti posjeti hitnoj medicinskoj pomo#i i mnogi drugi razlozi.Isto tako, istra$ivanja navode da ozljede na ti-jelu $ene predstavljaju jedan od klju"nih zna-kova koji upu#uju na obiteljsko nasilje. Mjesto ozljede mo$e biti vrlo indikativno: $rtve obi"-no imaju ozljede na sredi!njem dijelu tijela koji uklju"uje dojke, abdomen i genitalije, oz-ljede glave i vrata nastale udarcima otvorenim dlanom ili davljenjem. Rane na nadlakticama obi"no nastaju dok se $rtva poku!ava obra-niti. Masnice razli"ite boje odnosno starosti upu#uju na postojanje ponavljanog nasilja. Tjelesno zlostavljane $ene imaju trinaest puta "e!#e ozljede prsa, dojki, trbuha i lica. Kod seksualnog zlostavljanja 40 posto pacijenti-ca ima tjelesne ozljede kao !to su abrazije i kontuzije na grudima, nosu i licu, vaginalna i perinealna o!te#enja, spolno prenosive bolesti kao !to su klamidija i gonoreja te u 5 posto slu"ajeva neplanirana trudno#a14.

5.2 . Obveze nadle$nih tijela u slu!aju nasilja u obiteljiProtokol o postupanju u slu"aju nasilja u obi-telji propisuje obveze nadle$nih tijela i drugih "imbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbija-nju nasilja te pru$anju pomo#i i za!tite osoba-

13 Marina Ajdukovi# i Dean Ajdukovi#, loc. cit.14 Ibid., str. 297.

ma izlo$enima nasilju u obitelji. Nadle$na tijela su: policija, centri za socijalnu skrb, zdravstve-ne ustanove, odgojno-obrazovne ustanove i pravosudna tijela.Prema navedenom Protokolu, policija je du$na raditi na suzbijanju nasilja u obitelji, za!tititi $r-tvu i zdravlje obitelji, te sprije"iti me%ugenera-cijsko nasilje u obitelji. Centri za socijalnu skrb trebaju stalno raditi na unaprje%enju za!tite $rtava nasilja u obitelji, na prevenciji novog na-silja u obitelji te na razvoju mjera za!tite prava i dobrobiti osoba izlo$enih nasilju u obitelji. Zdravstvene ustanove trebaju pru$iti $rtvi sve-ukupnu zdravstvenu skrb s ciljem o"uvanja tje-lesnog i psihi"kog zdravlja $rtve kao i sanacije nastalih ozljeda i psihotrauma. Cilj postupanja odgojno-obrazovnih ustanova je senzibilizira-nje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova za pojave nasilja u obitelji koje do$ivljavaju djeca i u"enici te poduzimanje mjera radi otkrivanja i prijavljivanja problema i pomo#i djetetu. Cilj postupanja pravosudnih tijela je !to u"inkovitije iskoristiti sve zakonske mogu#nosti propisane pozitivnim propisima Republike Hrvatske radi za!tite "lanova obitelji izlo$enih nasilju u obitelji te im omogu#iti sudsku za!titu radi za!tite nji-hovog psiho& zi"kog integriteta i temeljnog pra-va na $ivot bez nasilja.

6. Zaklju!akNasilje u obitelji predstavlja oblik diskrimina-cije, kao i grubu povredu temeljnih ljudskih prava i sloboda. Nasilje u obitelji je ozbiljan dru!tveni problem i ne smije se tretirati kao privatna stvar me%u bra"nim partnerima. Posebno treba voditi ra"una da na djecu, koja odrastaju u obitelji u kojoj je prisutno nasilje, nasilje na njih ostavlja te!ke posljedice, zbog "ega dijete u kasnijoj dobi tako%er postane nasilno i primjenjuje vi%ene oblike pona!a-nja. Jo! je dramati"nija situacija kad je nasilje usmjereno prema samom djetetu. Sustav za!tite treba funkcionirati tako da sva nadle$na tijela me%usobno !to u$e sura%uju, odnosno da nastoje !to u"inkovitije i $urnije rije!iti svaki pojedini slu"aj obiteljskog nasi-lja, pri tome, naravno, vode#i ra"una da svaka osoba koja po"ini nasilje odgovara za "in na-silja i zato bude odgovaraju#e sankcionirana.


Pi"e: Igor Hrabar

odvjetnik u Zagrebu

Sredinom srpnja ove godine uputio sam Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu sugla-snosti s Ustavom odredbe "lanaka 51. st. 1. i 56. st. 1. Zakona o dr#avnom sudbenom vije$u, te "lanaka 110. st. 1. i 159.a Zakona o dr#avnom odvjetni!tvu. Postavlja se pitanje za!to je bilo potrebno da odvjetnici reagiraju na spomenute odredbe Zakona o dr-#avnom sudbenom vije$u i Zakona o dr#avnom odvjetni!tvu?Ponajprije, nedvojbeno proizlazi da su osporavane odredbe protivne ustavnim na"elima – jednakosti pred zakonom, razmjernosti u ograni"avanju sloboda ili prava, te slobode i prava prijema i obavljanja javnih slu#bi.Smatrali smo da je rije" o zakonskim odredbama koje diskriminiraju odvjetnike, a time i odvjetni!tvo kao Ustavom za!ti$enu slu#bu. Osim te pravne razine, nedvojbeno iz odredaba proizlazi da Zakonodavac ima lo!ije mi!ljenje o odvjetnicima nego li o svim ostalim pravnicima (nametnuv!i obvezu poha%anja jedne posebne „!kole“), te da time ne razumije i ne razlikuje osnovne pojmove i njihov sadr#aj – !to je to pravo, !to je to slu#ba, !to je to "ast i ugled profesije. U skladu s normativnim optimizmom, a rekli bismo, zapravo, s poplavom propisa i njihovih izmjena koje je te!ko pratiti svakome, pa tako i odvjetnicima, smatrao sam da je Zakonodavac potpuno zaobi!ao smisao i doseg suda"ke funkcije. Pokazao je i da mu logi"ko prosu%ivanje nije osobito blisko, jer, zabo-ga! – kako li je mogao napraviti takav faux pas i za suce vi!ih i visokih sudova (i Dr#avnog odvjetni!tva) ne uvjetovati zavr!etak Dr#avne !kole za pravosudne du#nosnike, do"im to tra#iti za prvostupanjske sudove/suce??!! Zakonodavac je pokazao da ne poznaje vlastite propise, poglavito Zakon o dr#avnom sudbenom vije$u koji bi valjalo smatrati sede materiae izbora sudaca.Zato sam Ustavnome sudu postavio pitanje, a otvoreno je i za sve "itatelje i zainteresirane – zar ostali pravosudni du#nosnici, odvjetnici, javni bilje#nici i sveu"ili!ni profesori, koji prema postoje$oj zakon-skoj regulativi mogu bez “!kole” biti suci Vrhovnog suda i zamjenici dr#avnog odvjetnika u Dr#avnom odvjetni!tvu Republike Hrvatske, nemaju kompetencije, a ne mogu obavljati funkcije prvostupanjskih sudaca i zamjenika op$inskih dr#avnih odvjetnika? Izokretanje i inverzija hijerarhije u napredovanju o"ito su bliski Zakonodavcu.Daleko od toga da bismo mislili da je stru"no usavr!avanje pravosudnih kadrova nepotrebno. Naprotiv, mi!ljenja smo da ono pridonosi podizanju kvalitete rada sudaca i time umna#a pozitivni stav gra%ana o sudstvu kao

Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske dr#avnoj slu#bi. Me%utim, odabirom tko mo#e, a tko ne mo#e biti sucem ili dr#avnim odvjetnikom na te-melju osporavanih "lanaka, Zakonodavac je prekora"io ustavna na"ela i na!tetio odvjetni!tvu kao staroj, uva#enoj i prijeko potrebnoj dru!tvenoj instituciji. I, dakako, svim odvjetnicima.No, valja istaknuti da je Ministarstvo pravosu%a nedavno oformilo radnu grupu za izmjenu i dopunu Zakona o Pravosudnoj akademiji kroz doradu postoje$ih institucionalnih okvira Dr#avne !kole za pra-vosudne du#nosnike, nadajmo se da je to zbog toga !to je uo"ilo nepravdu koju generiraju odredbe o diskriminaciji odvjetnika.


Predlagatelj: Odvjetni"ko dru!tvo Hrabar&Partneri iz Zagreba, Gajeva 35, zastu-pano po odvjetniku Igoru Hrabaru

Na temelju "lanka 38. stavak 1. Ustavnog zako-na o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02) predlagatelj podnosi Prijedlogza pokretanje postupka za ocjenu suglasno-sti odredbe "lanka 51. stavak 1. 56. stavak 1. Zakona o dr$avnom sudbenom vije#u (NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13) i "lanka 110. stavak 1. i 159.a Zakona o dr$avnom od-vjetni!tvu (NN 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13) s Ustavom Repu-blike Hrvatske (dalje Ustav)

1. Odredba "lanka 51. Zakona o dr$avnom sudbenom vije#u u cijelosti glasi:)lanak 51.(1) Za suca prekr#ajnog, op!inskog, trgova"kog

i upravnog suda mo$e biti imenovana osoba koja je zavr#ila Dr$avnu #kolu za pravosudne du$nosnike.

(2) Za suca $upanijskog suda, Visokog prekr-#ajnog suda Republike Hrvatske, Visokog tr-gova"kog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske mo$e biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni du$nosnik najmanje 8 godina.

(3) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske mo$e biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni du$nosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilje$-nik, sveu"ili#ni profesor pravnih znanosti koji ima polo$en pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon polo$enog pra-vosudnog ispita i ugledni pravnik s polo$enim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stru"-nim radom na odre%enom pravnom podru"ju, kao i stru"nim i znanstvenim radovima.

Predlagatelj osporava odredbu "lanka 51. sta-vak 1. navedenog zakona koja glasi:Za suca prekr#ajnog, op!inskog, trgova"kog i upravnog suda mo$e biti imenovana osoba koja je zavr#ila Dr$avnu #kolu za pravosudne du$-nosnike.Odredba "lanka 56. Zakona o dr$avnom sud-benom vije#u u cijelosti glasi:

)lanak 56.(1) Kada Vije#e za suca imenuje kandidate koji

su zavr!ili Dr$avnu !kolu za pravosudne du$nosnike izbor mora biti utemeljen na zavr!noj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Dr$avnoj !koli i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatima.

(2) Na razgovoru kandidati mogu ostvariti naj-vi!e 20 bodova.

Predlagatelj osporava odredbu "lanka 56. sta-vak 1. navedenog zakona koja glasi:Kada Vije!e za suca imenuje kandidate koji su zavr#ili Dr$avnu #kolu za pravosudne du$nosni-ke izbor mora biti utemeljen na zavr#noj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Dr$avnoj #koli i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandida-tima.2. Odredba "lanka 110. Zakona o dr$avnom odvjetni!tvu u cijelosti glasi:)lanak 110.(1) Za zamjenika dr$avnog odvjetnika u op-

#inskom dr$avnom odvjetni!tvu mo$e se imenovati osoba koja je zavr!ila Dr$avnu !kolu za pravosudne du$nosnike.

(2) Za zamjenika dr$avnog odvjetnika u $u-panijskom dr$avnom odvjetni!tvu mo$e se imenovati osoba koja je kao du$nosnik u pravosudnim tijelima obna!ala pravosudnu du$nost najmanje osam godina.

(3) Za zamjenika dr$avnog odvjetnika u Dr-$avnom odvjetni!tvu Republike Hrvatske mo$e se imenovati osoba koja je kao du$no-snik u pravosudnim tijelima obna!ala pra-vosudnu du$nost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilje$nik, sveu"ili!ni profesor pravnih znanosti koji ima polo$en pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon polo$enog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s po-lo$enim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se je doka-zao svojim stru"nim radom i na odre%enom pravnom podru"ju kao i stru"nim i znan-stvenim radovima.

(4) Kod imenovanja zamjenika dr$avnih od-vjetnika mora se voditi ra"una o zastu-pljenosti pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama "lanka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.


(5) Kada pripadnici nacionalnih manjina pod-nose prijavu na objavljeno slobodno mjesto zamjenika dr$avnog odvjetnika, mogu se pozvati na ostvarivanje prava koja im pripa-daju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Predlagatelj osporava odredbu "lanka 110. sta-vak 1. navedenog zakona koja glasi:Za zamjenika dr$avnog odvjetnika u op!inskom dr$avnom odvjetni#tvu mo$e se imenovati oso-ba koja je zavr#ila Dr$avnu #kolu za pravosud-ne du$nosnike.Odredba "lanka 159.a Zakona o dr$avnom od-vjetni!tvu u cijelosti glasi:)lanak 159.a(1) Kada Vije#e za zamjenika op#inskog dr-

$avnog odvjetnika imenuje kandidata koji je zavr!io Dr$avnu !kolu za pravosudne du$nosnike, izbor mora biti utemeljen na zavr!noj ocjeni koju je kandidat ostvario u Dr$avnoj !koli i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatom, prema utvr%enoj listi prvenstva.

(2) Na razgovoru kandidati mogu ostvariti naj-vi!e 20 bodova.

Predlagatelj osporava odredbu "lanka 159.a stavak 1. navedenog zakona koja glasi:Kada Vije!e za zamjenika op!inskog dr$avnog odvjetnika imenuje kandidata koji je zavr#io Dr$avnu #kolu za pravosudne du$nosnike, izbor mora biti utemeljen na zavr#noj ocjeni koju je kandidat ostvario u Dr$avnoj #koli i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatom, prema utvr%enoj listi prvenstva.3. Osporenim "lankom 51. stavak 1. i 56. stavak 1. Zakona o dr$avnom sudbenom vije#u te "lankom 110. stavak 1. i 159.a Za-kona o dr$avnom odvjetni!tvu povrije%ene su odredbe "lanka 5. stavak 1., 14. stavak 2., 16., 44., 121. i 121.a Ustava.Razlozi zbog kojih osporeni Zakon nije u skladu s Ustavom4. Ad. 1. )lanak 14. stavak 2., 16. i 44. UstavaOdredba "lanka 14. st. 2. Ustava glasi:Svi su pred zakonom jednaki.Odredba "lanka 16. Ustava glasi:Slobode i prava mogu se ograni"iti samo zako-nom da bi se za#titila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.Svako ograni"enje slobode ili prava mora biti

razmjerno naravi potrebe zaograni"enjem u svakom pojedinom slu"aju.Odredba "lanka 44. Ustava glasi:Svaki dr$avljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slu$be.5. Osporenim odredbama zakonodavac evi-dentno pogoduje i daje vi!e prava jednoj vrsti osoba, onima koji su zavr!ili Dr$avnu !kolu za pravosudne du$nosnike, "ime je prekr!eno Ustavom zajam"eno pravo na jednakost pred zakonom i sudjelovanje svih u javnim slu$bama pod jednakim uvjetima.Drugim rije"ima, postoje#im zakonskim okvi-rom Dr$avna !kola za pravosudne du$nosnike nametnuta je kao su!tinski uvjet za dostupnost i obavljanje sudske i dr$avnoodvjetni"ke funk-cije uop#e.Na taj na"in, osporenim odredbama de facto je derogirano vrednovanje i ocjenjivanje kan-didata prema ostalim zakonskim propisanim uvjetima za obavljanje javnih slu$bi o kojima je ovdje rije".Tako, odredbom "lanka 48. Zakona o dr$avnom sudbenom vije#u propisano je da: Za suca mo$e biti imenovan dr$avljanin Republike Hrvatske koji ima zavr#en sveu"ili#ni diplomski studij prava i polo$en pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, stru"nu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.Dakle, tuma"e#i ratio osporenih odreda-ba name#e se zaklju"ak da radno iskustvo, stru"ne sposobnosti i iskazane radne sposob-nosti postaju, zapravo, bespredmetne reference kandidata ako nemaju Dr$avnu !kolu za pra-vosudne du$nike.Time se me%u kandidatima pravi diskrimi-nacija, !to je suprotno "l. 14. i 44. Ustava, jer im se pristup javnoj slu$bi "ini ovisnim samo o tome jesu li polazili Dr$avnu !kolu ili ne.Posebno su diskriminirani kandidati koji su godinama iskustva stekli znanje i stru"nost na temelju kojih su dosada!nji suci i zamjenici ve# imenovani.Osporene odredbe de facto jednim potezom u"inile su nekompetentnim i uskratile pris-tup javnoj slu$bi osobama koje su do stupanja na snagu dugogodi!njim radom i iskustvom stekle uvjete za kandidiranje na mjesto sudaca


i zamjenika dr$avnih odvjetnika.Apsurdno je da za suca $upanijskog suda, Visokog prekr!ajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgova"kog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda, mogu biti osobe koje nisu zavr!ile spornu !kolu dok za prvostupanjske sudove to ne mogu. Identi"no je i kad se radi o zamjenicima dr$avnim odvjetnika.Postavlja se pitanje: zar ostali pravosud-ni du$nosnici, odvjetnici, javni bilje$nici i sveu"ili!ni profesori, koji prema postoje#oj zakonskoj regulativi mogu bez “!kole” biti suci Vrhovnog suda i zamjenici dr$avnog odv-jetnika u Dr$avnom odvjetni!tvu Republike Hrvatske, nemaju kompetencije i ne mogu obavljati funkcije prvostupanjskih sudaca i za-mjenika op#inskih dr$avnih odvjetnika?Osporene odredbe predstavljaju i neustavno ograni"enje prava svim osobama koje nisu po-laznici Akademije, a koja nisu nu$na s obzirom na okolnosti.Prema "lanku 16. Ustava, svako ograni"enje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograni"enjem u svakom pojedinom slu"aju.Nema nikakve potrebe da se osobama koje nisu zavr!ile Dr$avnu !kolu za pravosudne du$nosnike ograni"i pravo da budu izabrani za suce prvostupanjskih sudova i zamjenike op#inskih dr$avnih odvjetnika.Ograni"enje mora biti razmjerno legitimnom cilju koji se $eli posti#i, a teret koji se name#e pojedincu ne smije biti prekomjeran i u ner-azmjeru sa svrhom uvo%enja ograni"enja.Opravdavaju#i legitimni cilj, Zakonodavac u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o Dr$avnom sudbenom vije#u (http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=14132) isti"e: Dr$avna #kola za pravosudne du$nosnike osniva se radi postizanja ve!e profesionalizacije sudaca i dr$avnih odvjetnika odnosno njihovih zamje-nika, stjecanja stru"nih znanja i vje#tina potreb-nih za obna#anje ovih funkcija i napredovanje u njihovoj karijeri, a "ime se prvenstveno osigurava na"elo neovisnosti pravosudnih du$nosnika.Prema mi!ljenju predlagatelja, nesumnjivo je da stru"no usavr!avanje pravosudnih kadrova doprinosi podizanju kvalitete u obavljanju ja-

vnih slu$bi i da kao takvo treba predstavljati zakonom opisani kriterij koji treba adekvatno vrednovati prilikom odabira osoba za sudsku ili dr$avnoodvjetni"ku funkciju, ali je ustavno-pravno neprihvatljivo zakonsko rje!enje prema kojem su sve osobe koje nisu zavr!ile Dr$avnu !kolu za pravosudne du$nike samim time ap-solutno eliminirane iz kruga kandidata za suce prvostupanjskih sudova i zamjenika op#inskih dr$avnih odvjetnika.Ovo posebno kada se ima na umu da polaznici te !kole u tijeku svoje obuke obavljaju poslove jednake onima koje obavljaju i oni koji nisu polaznici te obuke.Zbog svega, prema shva#anju predlagatelja, osporene odredbe suprotne su "l. 14., 16. i 44. Ustava.6. Ad. 2. )lanak 121. i "lanak 121.a UstavaOdredba "lanka 121. Ustava glasi:)lanak 121.Dr$avno sudbeno vije!e je samostalno i neovis-no tijelo koje osigurava samostalnost i neovis-nost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. Dr$avno sudbeno vije!e, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlu"uje o imenovanju, napredovanju, premje#taju, razrje#enju i stegov-noj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluke iz stavka 2. ovoga "lanka Dr$avno sud-beno vije!e donosi na nepristran na"in, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Dr$avno sudbeno vije!e sudjeluje u osposoblja-vanju i usavr#avanju sudaca i drugog pravosud-nog osoblja. Dr$avno sudbeno vije!e ima jedanaest "lanova, a "ine ga sedam sudaca, dva sveu"ili#na profeso-ra pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. )lanovi Dr$avnoga sudbenog vije#a biraju predsjednika izme%u sebePredsjednici sudova ne mogu biti birani za "lanove Dr$avnoga sudbenog vije!a. )lanovi Dr$avnoga sudbenog vije#a biraju se na razdoblje od "etiri godine, s tim da "lanom Dr$avnoga sudbenog vije#a nitko ne mo$e biti vi!e od dva puta. Djelokrug, ustrojstvo, na"in izbora "lanova i na"in rada Dr$avnoga sudbenog vije!a ure%uju se zakonom.


Odredba "lanka 121.a Ustava glasi:)lanak 121.aDr$avno odvjetni#tvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovla#teno i du$no postupati protiv po"initelja kaznenih i drugih ka$njivih djela, poduzimati pravne radnje radi za#tite imovine Republike Hrvatske te podnositi prav-na sredstva za za#titu Ustava i prava. Glavnoga dr$avnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od "etiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mi#ljenje nadle$nog odbora Hrvatskoga sabora. Zamjenike dr$avnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrje#uje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlu"uje Dr$avnoodvjetni"ko vije!e. Odluke iz stavka 3. ovoga "lanka Dr$avnoodvjetni"ko vije!e donosi na nepris-tran na"in, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Zamjenici dr$avnog odvjetnika dr$avnoodvjetni"ku du$nost obavljaju stalno. Dr$avnoodvjetni"ko vije!e ima jedanaest "lanova, a "ine ga sedam zamjenika dr$avnog odvjetnika, dva sveu"ili#na profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. )lanovi Dr$avnoodvjetni"kog vije#a biraju se na vrijeme od "etiri godine, s tim da "lanom Dr$avnoodvjetni"kog vije#a nitko ne mo$e biti vi!e od dva puta. )lanovi Dr$avnoodvjetni"kog vije#a biraju predsjednika izme%u sebe. )elnici dr$avnih odvjetni!tava ne mogu biti birani za "lanove Dr$avnoodvjetni"kog vije#a. Djelokrug, ustrojstvo, na"in izbora "lanova i na"in rada Dr$avnoodvjetni"kog vije!a ure%uju se zakonom.7. Osporenim odredbama ("l. 56. st. 1. Zakona o Dr$avnom sudbenom vije#u i "l. 159.a Za-kona o Dr$avnom odvjetni!tvu) oduzeta je ustavnopravna funkcija Dr$avnog sudben-og vije#a (dalje DSV) i Dr$avnoodvjeti"kog vije#a(dalje DOV) kao samostalnog i neovis-nog tijela koje osigurava samostalnost i neovis-nost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.Tim odredbama propisuje se da odluka Vije#a, kada imenuje za suce ili zamjenike op#inskih dr$avnih odvjetni!tava kandidate koji su zavr!ili

Dr$avnu !kolu, mora biti utemeljena na zavr!noj ocjeni koju je kandidat ostvario u Dr$avnoj !koli i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatom, prema utvr%enoj listi prvenstva.Na taj na"in Ustavom ustanovljene neovisne or-gane obvezuje ocjena kojom je odre%en uspjeh kandidata u Dr$avnoj !koli, a koju daje Pravo-sudna akademija, koja je osnovana kao ustano-va za po"etnu izobrazbu i stru"no osposoblja-vanje njenih kandidata. Drugim rije"ima, osporene odredbe odri"u gore navedenim organima ustavnopravnu ovlast da samostalno i neovisno donose konstitutivne odluke kojeg #e suca i zamjenika imenovati, i arbitrarno im name#u du$nost da obligatorno samo deklariraju ve# donesene odluke neke Pravosudne akademije.Naime, Dr$avna !kola za pravosudne du$nosnike nije tijelo u sklopu Dr$avnog sudbenog vije#a, ve# tijelo kojim upravljaju tijela Pravosudne akademije (Upravno vije#e, Ravnatelj i Programsko vije#e).Kako su osporenim odredbama DSV i DOV vezani ocjenom iz Dr$avne !kole, to je jasno da je ovlast imenovanja sudaca i zamjenika, zapra-vo, prenesena na Akademiju, a !to je suprotno odredbama "l. 121. i 121.a Ustava.8. Slijedom svega navedenog, evidentno je da odredbe "lanka 51. stavak 1. i 56. stavak 1. Za-kona o dr$avnom sudbenom vije#u (NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13) te "lanka 110. stavak 1. i 159.a Zakona o dr$avnom odvjetni!tvu (NN 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13) nisu u suglasnosti s "lankom 14. stavak 2., 16., 44., 121. i 121.a Ustava, a time ni s "lankom 5. stavak 1. Ustava koji propisuje da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske pa predlagateljpredla$eda Ustavni sud Republike Hrvatske na temelju "lanka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske prihvati ovaj prijedlog i po-krene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH "lanka 51. stavak 1. i 56. stavak 1. Zakona o dr$avnom sudbenom vije#u (NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13) te "lanka 110. stavak 1. i 159.a Zakona o dr$avnom odvjetni!tvu (NN 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13) i da osporene "lanke ukine.


1. UvodRije" manager je anglizam i u prijevodu na hr-vatski jezik ozna"ava stru"njaka i organizato-ra koji svojom kreativno!#u i idejama upravlja poduze#em, nekom organizacijom, sportskim klubom i sli"no1. Kod nas se u kolokvijalnom govoru termin menad$er2 uvrije$io za ozna-"avanje predsjednika i "lanova uprava trgo-va"kih dru!tava ili sportskih menad$era koji osobno ili licenciranim menad$erskim agen-cijama vode poslove za jednog ili vi!e profe-sionalnih igra"a odnosno sporta!a. Prema na!em shva#anju sadr$aj termina menad$er treba sagledavati !ire, jer smatramo da je me-nad$er svatko tko upravlja nekim poslom od-nosno sistemom, pa makar i na mikro razini, kroz menad$eriranje, primjerice, nekom trgo-vinom ili ca' e barom, jer je akcent na uprav-ljanju odnosno menad$mentu. Kada su gra%ani Republike Hrvatske, dodu-!e jo! uvijek vi!e deklarativno nego stvarno, socijalisti"ku ekonomiju i samoupravljanje odlu"ili zamijeniti slobodnim tr$i!nim gos-podarstvom, u pravnoj su se praksi po"eli jav-ljati sporovi koji su proiza!li iz menad$erskih ugovora. Zato #emo u ovom radu, na primje-rima iz judikature Vrhovnog suda, poku!ati pru$iti odgovore barem na neka od spornih

1 Ani#, Goldstein, Rje"nik stranih rije"i, str. 833.2 Izrazi u ovom radu kori!teni u mu!kom rodu, primje-

rice menad$er, rodno su neutralni, odnosno na jednak na"in obuhva#aju mu!ki i $enski rod.

Menad#erski ugovor u primjerima iz relevantne judikature

pravnih pitanja koja su se u judikaturi javila u kontekstu menad$erskih ugovora i na koje je judikatura tijekom vremena iznjedrila pravne odgovore.

2. Pravna priroda menad$erskog ugovoraMenad$erski je ugovor, prvo, inominantan ugovor, jer kao ugovor nije reguliran odred-bama Zakona o obveznim odnosima niti bilo kojeg inog propisa3. Prema )olakovi#u, posri-jedi je ugovor kojim se zasniva partnerstvo iz-me%u, s jedne strane, onog koji ima odre%enu poslovnu viziju i spremnost da ulo$i novac i, s druge strane, menad$era koji prihva#a profe-sionalni izazov da tu poslovnu viziju provede u $ivot odnosno o$ivotvori4. Drugo, kolokvijalno kazano, klasi"ni ili "isti menad$erski ugovor je sui generis ugovor ob-veznog prava. Kad kolokvijalno rabimo pri-djeve klasi"ni ili "isti menad$erski ugovor tada mislimo na menad$erski ugovor koji se sasto-ji isklju"ivo od obveznopravnih elemenata, uglavaka, klauzula i stipulacija, koji treba ra-zlikovati od mje!ovitih ugovora kod kojih me-nad$erski ugovor sadr$i elemente vi!e vrsta ugovora, a o kojima #e vi!e rije"i biti poslije. Nastavno citiramo bitan fragment jedne odlu-ke iz judikature donijete u predmetu u kojem je menad$er, u procesnom svojstvu revidenta, 3 Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i

125/11), dalje ZOO4 )olakovi#, Esad, Menad$erski ugovori, nakladnik HUM-

CROMA, II. izdanje, Zagreb, 2006., str. 33.

Pi"e: Damir Jelu!i$

odvjetnik u Rijeci


imao pravni stav da je menad$erski ugovor koji je imao sklopljen s poslodavcem mje!oviti ugovor koji uz obveznopravne sadr$i i radno-pravne elemente, dok su sudovi ni$ih instan-ci, a naposljetku i Vrhovni sud, zauzeli pravno shva#anje da je posrijedi isklju"ivo menad$er-ski ugovor koji smo mi povi!e kolokvijalno nazvali "istim ili klasi"nim: …U dokaznom postupku je utvr%eno da su stranke 8. sije"nja 1996. godine sklopile Ugovor o obvezama, ovla-#tenjima i pla!anju rada (Menad$erski ugovor – dalje Ugovor). Dopisom Nadzornog odbora broj 4/96 od 31. listopada 1996. godine tu$enik je jednostrano taj Ugovor raskinuo temeljem "l. 13. Ugovora. Tu$itelj smatra da raskid ugovo-ra nije automatski doveo i do otkaza njegovog radnog odnosa, jer da je s tu$enikom sklopio i ugovor o radu, #to je tu$enik osporio. Ocjenom svih izvedenih dokaza utvr%eno je da tu$itelj, osim Ugovora o obvezama, ovla#tenjima i pla-!anju rada od 8. sije"nja 1996. godine, nije s tu-$enikom sklopio ni jedan drugi ugovor, a nave-deni Ugovor ne sadr$i elemente ugovora o radu na neodre%eno vrijeme. Zbog toga ni$i sudovi odbijaju zahtjev tu$itelja da se nakon raskida navedenog Ugovora uspostavi radni odnos kod tu$enika. Tu$itelj u reviziji navodi da Ugovor od 8. sije"nja 1996. godine nije Menad$erski ugovor, jer da iz njegovog sadr$aja ustvari pro-izlazi da je me%u strankama sklopljen ugovor o radu. Naime, tu$itelj je kod tu$enika imao status "lana Uprave trgova"kog dru#tva i kao takav bio je registriran kod Trgova"kog suda u Rijeci. Suprotno navodima revizije, iz sadr$aja Ugovora o obvezama, ovla#tenjima i pla!anju rada sklopljenim s Nadzornim odborom ne proizlazi da bi tu$itelj zasnovano i radni odnos s tu$enikom. (injenica #to je pored ugovorene pla!e u bodovima navedeno u Ugovoru da !e se tu$itelju ispla!ivati i sve ostale naknade po aktima tu$enika kao i ostalim radnicima u Dru#tvu ne "ini Ugovor u tom dijelu ujedno i ugovorom o radu. Ugovoreni primitci pojedi-nog "lana Dru#tva mogu biti razli"iti (pla!a, sudjelovanje u dobiti, naknade izdataka za pri-jevoz, godi#nji odmor, prehranu i dr.) i mogu se slobodno ure%ivati ugovorom. U konkretnom

slu"aju stranke su ugovorile da i tu$itelj i tu$e-nik imaju pravo na jednostrani raskid spornog Ugovora bez ikakovih ograni"enja ("l. 12. i "l. 13. Ugovora). Ni tu se ne spominje radno-prav-ni status tu$itelja, #to bi bilo logi"no kod zasni-vanja mje#ovitog pravnog posla s elementima ugovora o radu i menad$erskog ugovora. Tu$i-telj je obavljao odre%ene poslove kod tu$enika na temelju Ugovora koji je po svom sadr$aju i pravnoj prirodi isklju"ivo menad$erski ugovor, a ne i ugovor o radu, pa se nakon jednostra-nog raskida tog Ugovora, na status tu$itelja ne primjenjuju odredbe Zakona o radu (Narodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95 i 17/01 – dalje ZR) o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, ve! se odnosi stranaka u ovom slu"aju procje-njuju na temelju sadr$aja navedenog Ugovora. Na reviziju tu$itelja treba jo# odgovoriti da se radni odnos ne zasniva prijavom na mirovin-sko i upisom u radnu knjigu, ve! se zasniva pre-ma odredbi "l. 8. ZR ugovorom o radu iz "ega proizlazi da za zasnivanje radnog odnosa mora postojati volja i suglasnost obiju strana da se takav trajan obvezni odnos zasnuje, a iz sadr-$aja predmetnog ugovora to ne proizlazi, kako se to $eli prikazati u reviziji. Ni$estupanjski su-dovi su stoga pravilno primijenili materijalno pravo kad su odbili zahtjev tu$itelja na uspo-stavu radnog odnosa kod tu$enika i na prizna-nje svih prava iz radnog odnosa, nakon #to je Ugovor raskinut5… Citirano je pravno shva#anje Vrhovnog suda, posljedi"no, rezultiralo pravnim shva#anjem istog prema kojem spor o pravima koja pro-izlaze iz menad$erskog ugovora nije radni spor6: …Revizija nije dopu#tena. Tu$beni za-htjev tu$itelj temelji na odredbi "l. 7. to". 1. Ugovora o me%usobnim pravima i obvezama koje je 27. velja"e 2004. sklopio s tu$enikom za poslove predsjednika Uprave – direktora (me-nad$erski ugovor). Kako nije rije" o radnom sporu ve! tu$itelj kao predsjednik Uprave dru#-5 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1222/01-26 Odredbama "l. 433.-437.a Zakona o parni"nom postup-

ku (NN 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11, 148/11. – pro"i!#eni tekst, 25/13 i 89/14 – Odluka Ustavnog suda), dalje ZPP, regulirana je procesna materija radnih sporova.


va uprave, dakle pla#a, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, pla#anju premija osigu-ranja i svih ostalih davanja, nadzorni odbor trgova"kog dru!tva mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenom odnosu posla koji obavlja "lan uprave i stanja dru!tva, s tim da nadzorni odbor, u slu"a-ju pogor!anja prilika dru!tva, ima zakonsku ovlast da gore navedena primanja "lanova uprave dru!tva primjereno smanji12. Tako%er, ako je menad$erskim ugovorom sti-pulirano pravo menad$era da sudjeluje u do-biti dru!tva za teku#u godinu, tada se njegov udio u dobiti obra"unava temeljem dobiti za teku#u godinu umanjene za nepokriveni gu-bitak iz prethodnih godina, te iznose koji se po zakonu i statutu iz teku#e dobiti unose u rezerve dru!tva. Posrijedi je kogentnopravna zakonska odredba pa su eventualni ugovorni uglavci, kojima bi sudjelovanje "lana uprave dru!tva u dobiti bilo stipulirano na druk"iji

12 ZTD, "l. 247. u vezi s "l. 432.

Tako%er, ako je menad#erskim ugovorom

stipulirano pravo menad#era da sudjeluje

u dobiti dru!tva za teku$u godinu, tada se

njegov udio u dobiti obra"unava temeljem

dobiti za teku$u godinu umanjene za

nepokriveni gubitak iz prethodnih godina,

te iznose koji se po zakonu i statutu iz

teku$e dobiti unose u rezerve dru!tva.

Posrijedi je kogentnopravna zakonska

odredba pa su eventualni ugovorni

uglavci, kojima bi sudjelovanje "lana

uprave dru!tva u dobiti bilo stipulirano na

druk"iji na"in, ni!tetni.

tva tra$i ispunjenje ugovora o menad$mentu, to je u smislu "l. 34. b) to". 3. nadle$an je trgo-va"ki sud koji je i proveo postupak7… Tre#e, po kriteriju vrste pravnog posla8, me-nad$erski je ugovor, prvo, dvostranoobvezni pravni posao odnosno ugovor, jer njime oba sukontrahenta preuzimaju konkretne ugovor-ne prestacije. Drugo, naravno da je posrijedi inter vivos pravni posao kao !to se, tre#e, po-drazumijeva da je posrijedi onerozni odnosno naplatni pravni posao. )etvrto, on je komuta-tivan, jer su u vrijeme njegova sklapanja po-znate ugovorne uloge i obveze, a kauzalan je, peto, zato jer je kauza, razlog i svrha njegova sklapanja, bitan element istog. Kona"no, !esto, s obzirom na to da smo ve# uvodno apostro-& rali da je posrijedi inominantan ugovor, on je posljedi"no toj "injenici neformalan pravni posao, jer (ne)propisana forma sklapanja nije uvjet za njegovu (pravo)valjanost, iako se, da-kako, u praksi menad$erski ugovori u pravilu sklapaju u pisanoj odnosno pismenoj formi u skladu sa starom latinskom verba volant, scripta manent. Obrasci takvih pisanih me-nad$erskih ugovora mogu se, primjerice, pro-na#i na mre$noj stranici Hrvatskog udru$enja menad$era i poduzetnika CROMA9 i mre$noj stranici tvrtke Orkis10.

3. Bitni i prirodni sastojci menad$erskog ugovoraSmatramo da su bitni sastojci menad$erskog ugovora, esentialia negotii, s jedne strane, ugovorni uglavci s precizno stipuliranim ovla-stima i obvezama menad$era i, s druge stra-ne, ugovorni uglavci koji reguliraju materiju pla#e i eventualnih inih primanja menad$era. Primjerice, Zakonom o trgova"kim dru!tvi-ma11 normirana su na"ela za primanja "lanova uprave na na"in da je propisano da pri odre-%ivanju ukupnih primitaka pojedinih "lano-7 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 148/07-28 Vedri!, Martin, Klari#, Petar, Gra%ansko pravo, Narodne

novine, 1998., str. 104. – 107.9 www.croma.hr10 www.orkis.hr11 Zakon o trgova"kim dru!tvima (NN 125/11 – pro"i!#e-

ni tekst, 111/12 i 68/13), dalje ZTD


na"in, ni!tetni13. Prema )olakovi#u, osnov-na menad$erska pla#a trebala bi u malim tr-gova"kim dru!tvima iznositi 6, srednjim 8, i velikim 10 prosje"nih pla#a u tim trgova"kim dru!tvima ispla#enima u odre%enom proma-tranom obra"unskom razdoblju, ali u praksi su menad$erske pla#e u Republici Hrvatskoj, u pravilu, ipak ni$e14. Prirodni su, pak, sastojci menad$erskog ugo-vora, pema na!em pravnom shva#anju, ugo-vorni uglavci o vremenu na koje je ugovor sklopljen, uz opasku da je Zakonom propisa-no da predsjednik i "lanovi uprave trgova"kog dru!tva mogu biti imenovani na mandat ne dulji od 5 godina, s time da mogu biti reime-novani15, o ugovornoj zabrani konkurencije odnosno natjecanja s poslodavcem, tzv. (anti)konkurentska klauzula, (engleski: covenant not to compete), o "uvanju poslovnih tajni dru!tva, naknadi !tete, pravu na otpremninu i njezinoj visini, na"inima raskida odnosno otkaza ugovora i sli"no.

4. Prestanak menad$erskog ugovoraS obzirom na to da je menad$erski ugovor obveznopravni posao, obveze iz njega primar-no prestaju na na"in stipuliran u ugovornim odredbama koje se odnose na materiju pre-stanka ugovora, dakle, primjenjuje se ono !to su ugovorne stranke sporazumno dogovorile u tom kontekstu, u skladu s na"elima slobo-de ure%ivanja obveznih odnosa i dispozitiv-nosti16, a podredno se primjenjuju odredbe ZOO-a koje reguliraju na"ine prestanka ob-veza. Kod menad$erskih ugovora skloplje-nih na odre%eno vrijeme, ugovor, odnosno obveze, prestaju protekom vremena na koje su sklopljeni; kako rekosmo kod predsjedni-ka i "lanova uprava trgova"kih dru!tava to je odre%eno vrijeme od maksimalno pet godina. Primjer iz judikature u kojem je Vrhovni sud zauzeo pravno shva#anje da se menad$erski ugovor, zbog njegove pravne prirode, sklapa

13 ibid., "l. 246.14 )olakovi#, op. cit., str. 76.15 ZTD, "l. 244/1.16 ZOO, "l. 2. i 11.

na odre%eno vrijeme: …Prema prosudbi ovog revizijskog suda pravilnim se pokazuje ocje-na prvostupanjskog suda da ugovor kojeg su stranke sklopile 23. svibnja 1997. godine ima (i) zna"aj menad$erskog ugovora. Tako se u tom Ugovoru, me%u inim navodi, da je tu$itelj „imenovan za pomo!nika direktora za tehni"-ko-investicijske poslove“, da !e „pomo!nik di-rektora za tehni"ko-investicijske poslove svoju funkciju obna#ati za vrijeme od "etiri godine“, s tim da mo$e biti ponovo imenovan na istu funkciju ("l. 1. Ugovora), da pomo!nik direk-tora za tehni"ko-investicijske poslove ima „pot-punu samostalnost u dono#enju odluka radi provo%enja utvr%enih ciljeva poslovne politike dru#tva“ ("l. 3. Ugovora), te da pomo!nik di-rektora za tehni"ko-investicijske poslove, osim osnovne pla!e „ima pravo na naknadu za po-stignute rezultate rada kroz sudjelovanje u do-biti dru#tva nakon analize godi#njeg izvje#ta-ja o poslovanju“ ("l. 6. Ugovora). Iz sadr$aja odredbi navedenog ugovora proizlazi da je rije" o ugovoru koji ima zna"aj i menad$erskog ugo-vora ("l. 247. Zakona o trgova"kim dru#tvima – Narodne novine, broj 111/93), a menad$erski ugovor se ne temelji na odredbama Zakona o radu, ve! na odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 –dalje: ZOO). Menad$erski ugovor se, zbog svoje pravne prirode, zaklju"u-je samo na odre%eno vrijeme i ne mo$e se pre-#utno, nakon isteka vremena na koji je ugovor zaklju"en, temeljem same "injenice obavljanja odre%enih poslova, produ$iti na neodre%eno vrijeme17… Od ostalih na"ina prestanka, u praksi su naj-"e!#i sporazum ugovornih stranaka i jedno-strani otkaz ili raskid kod kojeg menad$erski ugovor prestaje nakon proteka otkaznog roka reguliranog ugovorom ili, ako nije reguliran ugovorom, zakonom ili obi"ajem, protekom primjerenog roka18. Primjer iz predmeta u ko-jem je Vrhovni sud zauzeo pravno shva#anje o prestanku menad$erskog ugovora raskidom: …U ovom sporu radi utvr%enja da nije dopu-17 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 666/04-218 ZOO, "l. 212/4.


#ten prestanak Ugovora o radu tu$itelja teme-ljem raskida broj … od 31. o$ujka 2004., da tu-$itelju nije prestao radni odnos kod tu$enika i za vra!anje na rad, te sklapanja novog ugovora o radu, u reviziji je sporno pravno pitanje je li tu$itelju, koji je obavljao funkciju direktora tu-$enika i koji je opozvan s te funkcije, raskidom Ugovora od strane Nadzornog odbora tu$eni-ka od 31. o$ujka 2004., prestao Ugovor o radu broj … od 26. srpnja 2004. Odlu"uju!i o sporu, sudovi su utvrdili: da je tu$itelj odlukom Skup-#tine tu$enika od 13. rujna 2001. imenovan di-rektorom tu$enika na mandat od "etiri godine, da su tu$itelj i Nadzorni odbor tu$enika, povo-dom odluke o imenovanju tu$itelja za direktora tu$enika, sklopili Ugovor o radu broj … od 26. travnja 2004. (dalje: Ugovor), kojim je odre-%eno da !e tu$itelj funkciju direktora obavljati "etiri godine, s tim #to mandat po"inje te!i 14. rujna 2001., da je "l. 5. Ugovora odre%eno da direktor ima prava i obveze utvr%ene dru#tve-nim ugovorom, Zakonom o trgova"kim dru#-tvima, Zakonom o radu i pravilnicima dru#tva (tu$enika), da svaka od stranaka ima pravo na raskid Ugovora i da se raskid podnosi pisme-nim putem ("l. 9.), da su istim ure%ena prava tu$itelja (direktora) za slu"aj raskida Ugovora i razrje#enja direktora, te da Ugovorom nije predvi%eno da !e, za slu"aj opoziva s funkcije direktora ili raskida Ugovora, tu$enik tu$itelju ponuditi sklapanje novog ugovora o radu za poslove koji odgovaraju njegovoj stru"noj spre-mi, da je odlukom Skup#tine tu$enika broj … od 12. o$ujka 2004. tu$itelj opozvan s funkcije direktora, te da je Nadzorni odbor tu$enika pi-smenom broj … od 31. o$ujka 2004. raskinuo Ugovor i odredio da, u skladu s odredbom "l. 9. tog Ugovora, tu$itelju radni odnos prestaje 12. rujna 2004., te da tu$itelj odluku o opozivu nije pobijao tu$bom. Na temelju tako utvr%e-nog "injeni"nog stanja pravilno je u osporenoj presudi primijenjeno materijalno pravo kada je zauzeto pravno stajali#te da je Ugovor po svom sadr$aju tzv. “menad$erski ugovor”, da je isti prestao na Ugovorom odre%eni na"in, tj. raskidom u smislu "l. 9., te da ne postoji obveza tu$enika da tu$itelju ponudi sklapanje novog

ugovora o radu prema njegovoj stru"noj spre-mi, niti ga vratiti na rad. Naime, kraj "injenice da je Ugovor s tu$iteljem sklopio Nadzorni od-bor tu$enika i da je sklopljen isklju"ivo s obzi-rom na obavljanje funkcije direktora, taj Ugo-vor ima zna"aj menad$erskog ugovora. Na tzv. menad$erski ugovor primjenjuje se Zakon o ob-veznim odnosima (Narodne novine, broj 33/91, 73/91, 113/93, 3/94, 7/96, 91/96 i 112/99), pa je dopu#teno ugovoriti i jednostrani raskid. Na-kon #to je tu$itelj opozvan s funkcije direktora i nakon #to je Nadzorni odbor tu$enika Ugovor raskinuo na na"in odre%en "l. 9. istog, a kraj "i-njenice da Ugovor nije predvi%ao da !e stranke, nakon raskida Ugovora, sklopiti novi ugovor o radu, tu$itelju je radni odnos prestao 12. rujna 2004., kako je to odre%eno u “Raskidu Ugovora o radu broj … od 31. o$ujka 2004.”. Ugovor koji je prestao raskidom ne mo$e se otkazivati po odredbama Zakona o radu, tako da se tu$beni zahtjev za utvr%enje nedopu#tenosti prestanka Ugovora, kao i svi ostali zahtjevi koji se na taj nadovezuju, a koji su naprijed navedeni, uka-zuju neosnovanim19… Predsjedniku i "lanu uprave trgova"kog dru!tva, pak, menad$erski ugovor ne pre-staje dono!enjem odluke o opozivu !to pro-izlazi iz kogentnopravne zakonske odredbe temeljem koje se opozivom ne dira u ugo-vorne odredbe ugovora koje su sklopili s dru!tvom20. Nastavno, u kontekstu prestanka menad$erskog ugovora, citiramo relevantan fragment odluke Vrhovnog suda u predme-tu u kojem je zauzeo pravno shva#anje pema kojem je poslodavac ukidanjem radnog mje-sta na kojem je menad$er radio, fakti"ki ga opozvao s funkcije, ali taj opoziv ne utje"e na poslodav"eve obveze odnosno menad$erova prava pravno izviru#a iz menad$erskog ugo-vora, in concreto prava na isplatu dogovore-ne otpremnine u slu"aju opoziva: …Predmet spora je isplata ugovorene otpremnine u izno-su 506.338,08 kn. U postupku je utvr%eno: da su stranke sklopile ugovor o radu za pomo!ni-ka direktora i menad$erski ugovor 28. lipnja 19 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 684/07-220 ZTD, "l. 244/2.


2006. (dalje: menad$erski ugovor ) na temelju odluke tu$enika o imenovanju tu$itelja po-mo!nikom direktora za komercijalno-& nan-cijske poslove, da je tu$enik 4. travnja 2008. donio novi Pravilnik o organizaciji rada i si-stematizaciji radnih mjesta (dalje: Pravilnik) prema kojem vi#e nije sistematizirano radno mjesto pomo!nika direktora za komercijalno-& nancijske poslove, da je tu$itelj s tu$enikom sklopio novi ugovor o radu 30. svibnja 2008. na temelju Pravilnika za poslove voditelja slu$be skladi#ta i manipulacije derivata. Pola-ze!i od navedenih utvr%enja, drugostupanjski sud je zaklju"io da tu$itelju ne pripada pravo na isplatu otpremnine na temelju odredbe "l. 17. st. 1. menad$erskog ugovora jer nisu ispu-njene pretpostavke propisane tom odredbom. Prema shva!anju drugostupanjskog suda tu-$itelj nije opozvan (smijenjen) s radnog mjesta za koje je sklopio ugovor, ve! je to radno mje-sto ukinuto, pa stoga tu$itelj nema pravo na isplatu ugovorene otpremnine. Prema odredbi "l. 17. st. 1. menad$erskog ugovora u slu"aju raskida ovog ugovora od strane dru#tva, kao posljedica opoziva imenovanja (smjene), po-mo!niku direktora pripada otpremnina u vi-sini od 24 mjese"ne neto pla!e iz "l. 5. istog ugovora (iznos pla!e prije pla!anja poreza i doprinosa). U okolnostima konkretnog slu"a-ja s obzirom da je tu$enik dono#enjem Pra-vilnika ukinuo radno mjesto tu$itelja, prema shva!anju ovog revizijskog suda ukidanje radnog mjesta ima zna"aj opoziva imenova-nja. Bez obzira kako je tu$enik nazvao svoju odluku, radi se o takvoj pravnoj radnji koja ima u"inak opoziva. Naime, status menad$e-ra tu$itelju je prestao na temelju izra$ene volje druge ugovorne strane, preraspodjelom poslova i druga"ijim nazivom i vrednovanjem radnih mjesta, "ime je tu$itelj fakti"no opo-zvan s menad$erske funkcije. Prema tome tu-$enik je du$an ispuniti ugovornu obvezu iz "l. 17. st. 1. menad$erskog ugovora na kojega se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim od-nosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 112/99, 88/01 – dalje ZOO) koje odredbe se u ovom postup-

ku primjenjuju na temelju odredbe "l. 1163. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08) s obzirom da me-nad$erski ugovor ima odre%ene zna"ajke ugo-vora o djelu jer su prema odredbi "l. 17. st. 1. ZOO sudionici u obveznom odnosu du$ni izvr#iti svoju obvezu i odgovorni su za nje-zino ispunjenje21… Ergo, drugim rije"ima, opozivom menad$era s funkcije ne utrnjuju njegova prava koja proizlaze iz sklopljenog menad$erskog ugovora.

5. Menad$erski ugovor kao mje#oviti ugovor odnosno casus mixtusU praksi su veoma "esti, mo$da "ak i naj"e!#i, primjeri sklapanja menad$erskog ugovora u formi mje!ovitog ugovora koji u svom sadr-$aju ima elemente menad$erskog ugovora, elemente ugovora o djelu22, "esto i elemente ugovora o radu23, a pema na!em ugovorno-pravnom shva#anju i neke elemente ugovora o nalogu24. Primjeri iz judikature u kojima je Vrhovni sud zauzeo pravno shva#anje da je menad$erski ugovor sklopljen kao casus mix-tus: 1. …Ostvaren je revizijski razlog pogre#ne primjene materijalnog prava. Stranke su sklo-pile ugovor o radu "lana uprave – direktora na vrijeme od pet godina za razdoblje od 23. pro-sinca 1995. do 23. prosinca 2000. Ugovorom se utvr%uju obveze i ovlasti direktora, pla!a, dnevnice i naknade putnih tro#kova koji mu pripadaju u ugovorenom razdoblju. Takav ugovor ima u najve!em dijelu bitne zna"aj-ke menad$erskog ugovora, kako po nazivu “Ugovor o radu Uprave – direktora”, tako i po sadr$aju jer u svim "lancima utvr%uje prava, obveze i ovlasti predsjednika uprave – direk-tora dru#tva, jedino u "l. 14. utvr%uje da “za sva druga primanja koja nisu utvr%ena ovim ugovorom vrijede odredbe pozitivnih zakon-skih propisa i kolektivnog ugovora koji vrijede za sve zaposlene”. Budu!i da su ni$estupanjski

21 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 67/12-2, tako i Revr 1635/11-2

22 ZOO, "l. 590.-619.23 Zakon o radu (NN 93/14), dalje ZOR, "l. 10.24 ZOO, "l. 763.-784.


sudovi zaklju"ili da su stranke sklopile ugovor o radu, a ne menad$erski ugovor to su zbog pogre#ne pravne ocjene ugovora odbili u cije-losti tu$beni zahtjev tu$iteljice. Iz ra#"lambe ugovornih odredbi nedvojbeno proizlazi da su stranke sklopile menad$erski ugovor. Tako se ve! u "l. 1. utvr%uje da je Nadzorni odbor tu$enika imenovao tu$iteljicu "lanom Upra-ve dru#tva na vrijeme od pet godina, kako to propisuje "l. 244. st. 1. Zakona o trgova"kim dru#tvima (Narodne novine, br. 111/93). Isto tako je Nadzorni odbor tu$ene opozvao svo-ju odluku u skladu s odredbom "l. 244. st. 2. navedenog Zakona. (lankom 13. Ugovora o radu Uprave – direktora utvr%ena su pra-va direktora za slu"aj razrje#enja prije isteka ugovorenog trajanja ugovora. Ta prava nisu ograni"ena Zakonom o radu (Narodne novi-ne, br.38/95, 54/95 i 65/95), jer menad$erski ugovor nije ugovor o radu, ve! ugovor sui ge-neris o obvezama, ovlastima i pravima upra-ve dru#tva, koji se u pravnoj teoriji naziva “menad$erski ugovor” ili “ugovor o slu$bi” sa zna"ajkama ugovora o djelu (Zakon o obve-znim odnosima – Narodne novine, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99), a u nekim slu"a-jevima takav ugovor ima zna"ajke i ugovora o radu i menad$erskog ugovora (casus mixtus). Tako i sporni ugovor ima djelomice zna"ajke ugovora o radu ("l. 14. Ugovora), ali prete$no zna"ajke menad$erskog ugovora25… 2. …Iz-me%u stranaka u ovoj pravnoj stvari sklopljen je ugovor o radu koji je pobijanom odlukom tu$enika raskinut, te tu$itelj opozvan du$no-sti direktora sektora polu& nalnih proizvoda E. D. d. d. Menad$erski ugovor se ne temelji na odredbama Zakona o radu, ve! na odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novi-ne, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96. – dalje ZOO), ima odre%ene zna"ajke ugovora o djelu ("l. 6. ZOO), no u slu"aju kada se radi o mje#ovi-tom pravnom poslu tada mo$e imati elemente ugovora o radu26… 3. …U konkretnoj situa-ciji stranke su sklopile Ugovor o radu (mana-gerski ugovor) 16. listopada 2000. za radno 25 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 947/01-226 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Gr 67/00-2

mjesto direktora, pa pitanja prava i obveza ugovornih strana nisu ograni"ena odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 114/03, 30/04, 137/04 – pro"i#!eni tekst – dalje ZR), jer takav ugo-vor ima po svojem sadr$aju djelomi"no zna"aj ugovora o djelu i djelomi"no zna"aj ugovora o radu27…

27 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 59/12-2

U pravnoj se praksi "esto, posebice

kad je menad#erski ugovor sklopljen u

formi mje!ovitog ugovora, dakle, kad

uz obveznopravne sadr#i i radnopravne

elemente, odnosno radnopravne

ugovorne uglavke i stipulacije, kao

sporno materijalno pitanje javlja pitanje

je li posrijedi menad#erski ugovor, na

"iji se sadr#aj onda primjenjuju pravila

obveznog prava, ili ugovor o radu, na

"iji se sadr#aj primjenjuju radnopravna

pravila i propisi, a o tom se pravnom

pitanju odlu"uje od slu"aja do slu"aja...

Vrhovni je sud, u brojnim svojim

judikatima ... zauzeo jedinstveno

materijalnopravno shva$anje da se

sadr#aj menad#erskog ugovora treba

pravno (pro)ocjenjivati, prosu%ivati i

valorizirati prema odredbama ZOO-a, a

ne prema odredbama ZOR-a.


6. Sadr$aj menad$erskog ugovora ne prosu&uje se po odredbama Zakona o radu nego po odredbama Zakona o obveznim odnosimaU pravnoj se praksi "esto, posebice kad je me-nad$erski ugovor sklopljen u formi mje!ovitog ugovora, dakle, kad uz obveznopravne sadr$i i radnopravne elemente, odnosno radnoprav-ne ugovorne uglavke i stipulacije, kao sporno materijalno pitanje javlja pitanje je li posrijedi menad$erski ugovor, na "iji se sadr$aj onda primjenjuju pravila obveznog prava, ili ugo-vor o radu, na "iji se sadr$aj primjenjuju rad-nopravna pravila i propisi, a o tom se pravnom pitanju odlu"uje od slu"aja do slu"aja ovisno o okolnostima konkretnog slu"aja i "injenici da li ugovor ima prete$ito zna"ajke ugovora o radu ili menad$erskog ugovora. Vrhovni je sud, u brojnim svojim judikatima, fragmente nekih od njih citiramo nastavno, zauzeo je-dinstveno materijalnopravno shva#anje da se sadr$aj menad$erskog ugovora treba pravno (pro)ocjenjivati, prosu%ivati i valorizirati pre-ma odredbama ZOO-a, a ne prema odredba-ma ZOR-a: 1. ...Kraj prije navedenih utvr%e-nja, ovaj revizijski sud zaklju"uje da predmetni Ugovor o radu sadr$i elemente i ugovora iz "l. 247. Zakona o trgova"kim dru#tvima (Narod-ne novine,broj 111/93, 34/99 i 121/99 – dalje ZTD), tj. menad$erskog ugovora. Zato se Od-lukom o otkazu Ugovora o radu ne mogu mije-njati utana"enja iz menad$erskog Ugovora za-klju"enog voljom obiju strana. Utoliko tu$enik bez osnove upire i u reviziji na onaj dio sadr-$aja Odluke o otkazu u kojem stoji da se Ugo-vor o radu otkazuje “na #tetu direktora”, jer u dijelu utana"enja glede otpremnine, predmetni Ugovor o radu ima zna"aj menad$erskog ugo-vora, pa se u tom dijelu menad$erski ugovor ne promatra kroz odredbe Zakona o radu, ve! se on temelji na odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje ZOO)28… 2. …Ugo-vor o radu menad$era koji su stranke sklopile 21. srpnja 2000. u svojoj naravi je menad$erski

28 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 550/06-2

ugovor kojim se ure%uju odnosi "lana uprave (predsjednice uprave) i tog dru#tva na temelju pravila obveznog prava i prestaje na na"in i pod uvjetima predvi%enim tim ugovorom. Me-%utim, tu$iteljica, predsjednica Uprave, koja je sklopila menad$erski ugovor istovremeno je i u radnom odnosu na neodre%eno vrijeme u banci od 1. travnja 1978. te taj odnos traje u trenut-ku sklapanja tog ugovora ("l. 1. menad$erskog ugovora). S obzirom na navedena utvr%enja, po ocjeni ovoga suda, u konkretnom slu"aju menad$erski ugovor koji su stranke sklopile 21. srpnja 2000. ima zna"aj ugovora o radu kojeg imaju u vidu odredba "l. 9. Zakona o radu (Na-rodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03 – dalje ZR), a i ugovora kojeg ima u vidu odredba "l. 247. st. 2. Zakona o trgova"kim dru#tvima (Narodne novine, broj 111/93 i 34/99 – dalje ZTD), u praksi nazvan menad$erski ugovor, na #to upu!uje kako sam naziv ugovora, tako i njegov sadr$aj. Tako se u odredbi "l. 1. ugovora navodi da je tu$itelji-ca imenovana odlukom Nadzornog odbora na funkciju predsjednice Uprave banke za drugi mandat od pet godina i da !e poslove za koje je sklopljen ovaj ugovor obavljati u poslovnim prostorijama sjedi#ta banke u Sisku, a po po-trebi i u drugim poslovnim prostorijama banke ("l. 2. ugovora). Ugovorom je odre%ena i pla!a menad$era u iznosu od 6.500,00 DEM netto ("l. 5. ugovora). Da se radi i o menad$erskom ugovoru upu!uje i odredba "l. 12. tog Ugovora gdje je navedeno da ako predsjednica Uprave ne bude po isteku mandata za koji se sklapa ugo-vor ponovno imenovana na tu funkciju, banka !e joj ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima u kojem !e joj ponuditi rad na poslovima koji odgovaraju njenoj stru"-noj spremi, te predsjednica uprave ima pravo izbora, ili prihvatiti ponu%eni ugovor pod iz-mijenjenim uvjetima ili odbiti sklapanje ugovo-ra i zatra$iti isplatu otpremnine, te da se ovaj ugovor primjenjuje na odre%eno vrijeme od pet godina, ali su ugovorne strane suglasne da se ugovor nastavi primjenjivati pod istim uvjeti-ma i za razdoblje svakog novog mandata ako predsjednica uprave bude ponovno imenovana


na tu funkciju. Tako%er je ugovoreno da odred-be tog ugovora predstavljaju poslovnu tajnu ("l. 15. ugovora). Menad$erski ugovor se zbog svoje pravne prirode sklapa samo na odre%eno vrijeme i prestaje istekom vremena na koji je sklopljen. Taj ugovor se ne temelji na odred-bama Zakona o radu, ve! na odredbama Za-kona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje ZOO) s odre-%enim zna"ajkama ugovora o djelu ("l. 600. ZOO). Kod sklapanja menad$erskog ugovora prava i obveze ugovornih stranaka nisu ograni-"ena odredbama Zakona o radu, pa se takvim ugovorom i pitanje pla!e mo$e ugovoriti dru-ga"ije nego #to je to propisano odredbama Za-kona o radu. Stoga se ne mo$e prihvatiti navod tu$iteljice u reviziji da se na isplatu pla!e tu-$iteljice primjenjuju odredbe ZR i da nadzorni odbor nije bio ovla#ten donijeti odluku o sma-njenju pla!e29… 3. …Ugovor o radu sklopljen izme%u tu$itelja i tu$enika 03. travnja 1996. godine, a glede prava i obveza tu$itelja kao na-dre%enog slu$benika, sadr$ajno je predstavljao menad$erski ugovor (takav ugovor se ne temelji na odredbama ZR-a), a koji je upravo to". 10. i regulirao polo$aj tu$itelja u slu"aju njegovog razrje#enja, te predvidio obvezu tu$enika ponu-diti tu$itelju ugovor s ponudom drugog radnog mjesta, a #to je tu$enik i u"inio30… 4. …Sporni ugovor po svojoj pravnoj prirodi je menad$er-ski ugovor, a koji se ne temelji na odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj: 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03 – ZR), ve! na odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) s odre%enim elementi-ma ugovora o djelu. Zbog toga kod sklapanja takvog ugovora ugovorne stranke nisu ograni-"ene odredbama ZR-a, pa ni glede ugovaranja visine otpremnine. Ovo posebno #to u vrijeme sklapanja spornog ugovora (03. sije"nja 2000. godine) i nije bila na snazi odredba "l. 118. st. 3. ZR-a (Narodne novine, broj 17/01) koja je odre%ivala da pla!e koje se ispla!uju na osnovi 29 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 453/09-230 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 554/02-2

menad$erskog ugovora ne mogu biti osnovica za odre%ivanje otpremnine (ta odredba je do-dana "l. 42. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu – Narodne novine, broj 17/01 i primjenjivala se od 10. o$ujka 2001. godine, ali je odredbom "l. 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu – Narodne novine, broj 114/03 brisana u cijelosti), zbog "ega se ta odredba u svakom slu"aju ne mo$e primijeniti na konkretnu pravnu situaciju31…

7. Menad$erski ugovor u ustavnosudskoj praksiU bazi smo judikature Ustavnog suda prona!-li samo jedan predmet zanimljiv u kontekstu ovog "lanka u kojem je Ustavni sud zauzeo ustavnopravno shva#anje da je Vrhovni sud, nakon podnijete revizije poslodavca, prei-na"iv!i prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu "ijim su dispozitivima prihva#eni tu$beni zahtjevi menad$era pravno utemelje-ni na njihovim pravima koja proizlaze iz me-nad$erskih ugovora, arbitrarnom i proizvolj-nom primjenom mjerodavnog materijalnog prava povrijedio ustavno pravo na pravi"no su%enje zajam"eno odredbom "l. 29/1. Usta-31 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 283/03-2

Ustavni sud podsje$a da se sudski

postupci moraju provesti sukladno

ustavnom na"elu vladavine prava kao

najvi!e vrednote ustavnog poretka

Republike Hrvatske pa tuma"enje

mjerodavnog prava u svakom

konkretnom slu"aju ne smije proizlaziti

iz njegove arbitrarne i proizvoljne

primjene ve$ mora uva#avati zahtjeve

prava na pravi"no su%enje sadr#ane u

"lanku 29. stavku 1. Ustava


va Republike Hrvatske32: …U postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku predmet spora bili su tu$beni zahtjevi petero tu$itelja, me%u kojima su i podnositelji, kojima su tu-$itelji A. J., M. B. i L. ). tra$ili isplatu ukupne osigurane svote koju bi dobili istekom ugovore-nog roka od deset godina ili u slu"aju nastanka osiguranog slu"aja dok su podnositelji tra$ili isplatu materijalne #tete u visini iznosa koji je tu$ena pribavila s osnove otkupa ugovora o $i-votnom osiguranju. U postupku pred redovnim sudovima utvr%eno je: tijekom 1995. i 1996. svi su tu$itelji s tu$enom sklopili Ugovore. Pod-nositelj M. D. navedeni Ugovor sklopio je 28. o$ujka 1996., a podnositeljica M. M. 10. listo-pada 1995. Ugovori su prestali tijekom 2000. protekom roka na koji su sklopljeni. Nakon toga tu$itelji su s tu$enom 2000. sklopili nove Ugovore o pravima i obvezama menad$era koji su raskinuti 2001. kada su tu$itelji i tu$e-na sklopili i sporazume o prestanku ugovora o radu, "lankom 9. Ugovora sklopljenih tijekom 1995. i 1996. propisano je da !e banka o svom tro#ku, u korist menad$era sklopiti ugovore o osiguranju $ivota i osiguranju od nezgode u vrijednosti koja odgovara iznosu od pet go-di#njih osnovnih pla!a menad$era, tu$ena je 1998. sklopila ugovore o osiguranju $ivota tu-$itelja i osiguranju od nezgode te je sve premije za cijelo vrijeme osiguranja od deset godina platila odjednom, ugovorima o osiguranju su za slu"aj smrti tu$itelja kao korisnici navede-ni njihovi srodnici, dok je za slu"aj do$ivljenja kao korisnik navedena tu$ena, tu$enici nisu tu$enoj dali pismenu suglasnost za odre%iva-nje tu$ene kao korisnika za slu"aj do$ivljenja, 2001. tu$ena je izvr#ila otkup osiguranja te joj je ispla!ena otkupna cijena polica zbog "ega su ugovori o osiguranju prestali. Prvostupanjski sud je usvojio tu$bene zahtjeve utvrdiv#i da je tu$ena prekr#ila ugovornu obvezu iz "lanka 9. Ugovora kao i zakonsku obvezu iz "lanka 905. stavka 1. i "lanka 957. stavka 2. ZOO-a te time podnositeljima uzrokovala materijalnu #tetu u vidu izmakle koristi odnosno dobiti koju bi tu-32 Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pro"i!#eni tekst

i 05/14)

$itelji po redovnom tijeku stvari ostvarili. Dru-gostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu u dijelu koji se odnosi na podnositelje ustavne tu$be dok je navedenu presudu djelo-mi"no preina"io u odnosu na tu$iteljice A. J., M. B. i L. ). Taj sud je istaknuo da je temelj-no pravno pitanje u konkretnoj pravnoj stvari kr#enje odredbe "lanka 9. Ugovora zaklju"enih izme%u stranaka, te da je tu$enica storniraju!i predmetne ugovore o osiguranju prekr#ila ugo-vornu obvezu iz Ugovora i onemogu!ila tu$ite-lje (i podnositelje) u ostvarenju njihovih prava. Prema ocjeni drugostupanjskog suda upravo je smisao odredbe "lanka 9. Ugovora da tu$itelji ostvare pravo na isplatu odre%enih nov"anih iznosa. Svako ugovaranje u"injeno suprotno tome predstavlja kr#enje navedene ugovorne odredbe. Stoga je prema ocjeni drugostupanj-skog suda postupanjem tu$ene podnositeljima nastala materijalna #teta i to u visini nov"anog iznosa koji je tu$ena zadr$ala za sebe. Vrhovni sud je prihvatio reviziju tu$ene i preina"io ni-$estupanjske presude na na"in da je u cijelosti odbio sve tu$bene zahtjeve. Taj sud navodi da su Ugovori raskinuti te da su ugovori o osigu-ranju prestali prije nego #to su se ostvarili osi-gurani slu"ajevi. Stoga, prema ocjeni Vrhovnog suda predmet raspravljanja u konkretnoj prav-noj stvari vi#e ne mo$e biti ocjena valjanosti pojedinih odredbi Ugovora te u tom kontekstu izra$ene volje stranaka iz tih Ugovora, pa niti u kontekstu oznake korisnika osiguranja iz ugovora o osiguranju. Slijedom navedenog, ne dolazi do primjene "lanaka 905. i 957. ZOO-a jer se u konkretnom slu"aju ne mo$e raditi o vr#enju prava iz osiguranja niti o pripadanju prava iz sklopljenih ugovora o kojima govore navedene zakonske odredbe. Stoga se prema ocjeni Vrhovnog suda u konkretnom slu"aju radi o pravima ugovaratelja osiguranja pri-je nastupanja osiguranog slu"aja, odnosno o pravima u pogledu otkupa police osiguranja iz "lanka 954. ZOO-a, kojom odredbom se propi-suju pretpostavke pod kojima je osiguravatelj du$an isplatiti ugovaratelju osiguranja otku-pnu vrijednost polica. Taj sud tako%er smatra da nije relevantna niti "injenica da je ugovara-


telj osiguranja ujedno ozna"en i kao korisnik jer pravo na otkup pripada prvenstveno ugo-varatelju osiguranja, a upravo je s te osnove tu$enica ostvarila isplatu otkupne vrijednosti police. Stoga tu$ena nije protupravno postupi-la kad je zatra$ila otkup police osiguranja prije nastupa osiguranih slu"ajeva, a nakon raskida Ugovora. Vrhovni sud, nadalje, kao “odlu"nu "injenicu” isti"e da su sporni mened$erski ugo-vori sklopljeni tijekom 1995. i 1996., temeljem kojih je tu$ena sklopila ugovore o osiguranju, raskinuti. Navedeni menad$erski ugovori, me-%utim, nisu raskinuti ve! su prestali protekom roka na koji su sklopljeni. Ocjenjuju!i razlo-ge ustavne tu$be sa stajali#ta ustavnog prava na pravi"no su%enje, zajam"enog "lankom 29. stavkom 1. Ustava, kao mjerodavnog prava u konkretnom slu"aju, Ustavni sud utvrdio je da je osporenom presudom Vrhovnog suda podnositeljima povrije%eno ustavno pravo na pravi"no su%enje. U konkretnoj pravnoj stvari nije sporno da je tu$ena otkupila police osigu-ranja prije nastupa osiguranih slu"ajeva te da takvo postupanje tu$ene nema obilje$ja pro-tupravnosti s obzirom na sklopljene ugovore o osiguranju. Me%utim, opravdanost tu$be-nih zahtjeva u konkretnom slu"aju, po ocjeni Ustavnog suda, ne ovisi o tome je li tu$ena postupala u skladu sa svojim ovla#tenjima iz ugovora o osiguranju, budu!i da su tu$be-ni zahtjevi usmjereni na naknadu #tete zbog kr#enja odredbi menad$erskih ugovora, a ne zbog kr#enja odredbi ugovora o osiguranju. Naime, posljedica raskida ugovora, sukladno "lanku 132. stavku 1. ZOO-a, je da se obje strane osloba%aju svojih obveza, osim obve-ze na naknadu eventualne #tete u slu"aju da jedna od ugovornih strana nije ispunila svoje obveze preuzete ugovorom. Pri tome je utvr-%enje ugovornih obveza pretpostavka utvr%e-nja eventualne povrede tih obveza. Iznimno, ako se ugovor raskida sporazumom ugovornih strana, takav sporazum mo$e isklju"iti pravo da se nakon takvog sporazuma ustane sa za-htjevom za naknadu #tete. Izostane li izri"it sporazum o posljedicama raskida, valja utvr-diti pravu volju ugovornih stranaka. Stoga je u

ovom ustavnosudskom postupku trebalo utvr-diti je li postupanjem Vrhovnog suda do#lo do povrede ustavnih prava podnositelja. Ustavni sud utvr%uje da je, uzimaju!i u obzir okolnosti konkretnog slu"aja, propust Vrhovnog suda da ocijeni #to je bit spora u konkretnom slu"aju, doveo do povrede prava podnositelja na pra-vi"no su%enje iz "lanka 29. stavka 1. Ustava. Ustavni sud podsje!a da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom na"elu vladavine prava kao najvi#e vrednote ustav-nog poretka Republike Hrvatske pa tuma"enje mjerodavnog prava u svakom konkretnom slu-"aju ne smije proizlaziti iz njegove arbitrarne i proizvoljne primjene ve! mora uva$avati za-htjeve prava na pravi"no su%enje sadr$ane u "lanku 29. stavku 1. Ustava33...

8. Zaklju!akMenad$erski ugovor je sui generis inominan-tni ugovor hrvatskog obveznog prava koji sklapaju poslodavac i menad$er sa svrhom i ciljem da potonji svojim menad$erskim know howom, znanjem i iskustvom, ostvari poslovnu viziju i strategiju poslodavca i na taj mu na"in pomogne u ostvarivanju !to je mogu#e ve#eg pro& ta i dobiti. Bitni su sastojci menad$erskog ugovora, s jedne strane, ugovorni uglavci o ob-vezama i ovlastima menad$era, a s druge stra-ne ugovorne stipulacije o menad$erskoj pla#i i eventualnim inim dogovorenim primanjima, primjerice, o pravu na sudjelovanju u dobiti dru!tva ako ono posluje uspje!no i pro& tabil-no. U slu"ajevima u kojima menad$erski ugo-vor ima i elemente ugovora o radu, posrijedi je mje!oviti ugovor, a od slu"aja do slu"aja se pravno procjenjuje i prosu%uje je li rije" o ugo-voru o radu ili menad$erskom ugovoru. Uko-liko je posrijedi potonji, na njega se, dakako uz same ugovorne odredbe, primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, a ne odredbe Zakona o radu. Zaklju"no, po kriteriju vrste pravnog posla, rije" je o dvostranoobveznom, oneroznom, komutativnom, neformalnom, kauzalnom i inter vivos ugovoru.

33 Ustavni sud Republike Hrvatske, broj: U-III-3437/2009


RJE(ENJE

Visoki trgova"ki sud Republike Hrvatske, po sucu tog suda *arku Peri#u, kao sucu pojedincu, u parni"nom predmetu tu$itelja I......... Bosna i Hercegovina ............ protiv tu$enika D........................, zastupanog po zakonskom zastupniku ................. radi isplate 5.514,08 ER, odlu"uju#i o $albi tu$e-nika protiv presude Trgova"kog suda u Osijeku od 7. lipnja 2005. godine, broj IX-P-446/06, dana 22. studenog 2005. godine

rije!io je

Ukida se presuda Trgova"kog suda u Osijeku od 7. lipnja 2005. godine broj IX-P-446/05 i predmet vra#a pvrostupanjskom sudu na ponovno su%enje.

Obrazlo$enje

Odlukom ozna"enom u izreci presdue prvostupanjski sud je nalo$io tu$eniku da tu$itelju plati iznos od 5.514,08 EUR po srednjem te"aju Hrvatske narodne banke sa zakonskom zateznom kamatom teku#om od 6. rujna 2002. godine pa do isplate, te nalo$eno tu$eniku da tu$itelju na-doknadi parni"ni tro!ak u iznosu od 644,23 EUR po srednjem te"aju Hrvatske narodne banke na dan dono!enja navedene odluke.

Protiv navedene odluke $albu je podnio tu$enik.Odluku pobija u cijelosti.

Odluku pobija iz svih razloga navedenih u "l. 353. Zakona o parni"nom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03).Navodi da niti u Republici Hrvatskoj niti u Bosni i Hercegovini slu$beno plate$no sredstvo nije EUR, niti je ista navedena na ra"unima i otpremnicama tu$itelja. Na glavnicu u EUR ne mo$e se dosuditi zakonska zatezna kamata, ve# kamate koje banka u mjestu ispunjenja pla#a na devizne !tedne ulogu u stranoj valuti po vi%enju.Tro!ak je pogre!no utvr%en i izra$en. Ovo stoga !to tu$iteljev punomo#nik nije upisan u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni"ke komore, pa mu je prvostupanjski sud trebao uskratiti zastupanje odnosno poduzimanje parni"nih radnji. Povrh navedenog, tro!ak ne mo$e biti izra$en u EUR.

Objavljujemo zanimljivo sudsko rje!enje u vezi sa zastupanjem stranih

odvjetnika i odredbom "lanka 47 . Zakona o odvjetni!tvu. Rje!enje, koje je

donio Visoki trgova"ki sud RH, objavljeno je na internetskim stranicama

suda"ke mre#e a odnosi se na zastupanje odvjetnika iz BiH u Republici

Hrvatskoj.

Odluka o tro%ku


Tu$enik je na glavnoj raspravi prigovorio kvaliteti robe, u pogledu "ega je tu$itelju dva puta upu-tio reklamaciju.

Predla$e ukinuti pobijanu odluku.Odgovor na $albu nije podnijet.*alba je osnovana.

Ispitav!i pobijanu odluku temeljem "l. 365. Zakona o parni"nom postupku (“Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03), ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud po"inio apso-lutno bitnu povredu odredaba parni"nog postupka iz "l. 354. st. 2. to". 8. i 11. Zakona o parni"-nom postupku.Tijekom cijelog prvostupanjskog postupka tu$itelja su zastupali odvjetnici s uredom izvan Re-publike Hrvatske (Sarajevo, Bosna i Hercegovina). Naime, odvjetnik upisan u Imenik odvjetni-ka Hrvatske odvjetni"ke komore mora imati ured na podru"ju Republike Hrvatske, budu#i da sukladno "l. 23. st. 1 Zakona o odvjetni!tvu (Narodne novine 9/94), odvjetnik slobodno bira ili mijenja sjedi!te svojega ureda na teritoriju Republike Hrvatske. Iz navedenog bi se dalo zaklju"iti da su ti odvjetnici upisani u odvjetni"ku komoru druge zemlje.Sukladno "l. 47. Zakona o odvjetni!tvu, u postupku pred izabranim (arbitra$nim) sudovima u pravnim stvarima s me%unarodnim elementom, stranke mogu zastupati i odvjetnici upisani u odvjetni"ke komore drugih zemalja. Ovaj spor nije spor u smislu navedenog zakonskog "lanka.Zbog navedenog je po"injena apsolutno bitna povreda odredaba parni"nog postupka iz "l. 354. st. 2. to". 8. Zakona o parni"nom postupku, jer punomo#nici tu$itelja nisu imali niti su mogli imati potrebno ovla!tenje za vo%enje parnice.Vjerovnik koji ima pravo zahtijevati isplatu u devizama na iznose glavnice u stranoj valuti ne mo$e zatijevati zakonske zatezne kamate, ve# samo kamate koje u mjestu ispunjenja banka pla#a na devizne !tedne uloge po vi%enju ("l. 320. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01).S obzirom da se parni"ni postupak vodi pred sudom Republike Hrvatske, da se sukladno "l. 2. st. 1. Zakona o platnom prometu u zemlji (“Narodne novine” broj 117/01), pod platnim prometom podrazumijevaju sva pla#anja u kunama izme%u sudionika u platnom prometu, i da u slu"aju zastupanja stranaka po odvjetnicima, isti mogu biti samo odvjetnici upisani u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni"ke komore, te da su pristojbe sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (“Na-rodne novine” broj 26/0?) plative u kunama, parni"ni tro!ak mora se dosuditi u kunama.

Povrh navedenoga, niti iz odluke o tro!ku, a niti iz tu$iteljevog zhtijeva sa ro"i!ta za glavnu ra-spravu od 7. lipnja 2005. nije vidljivo koje su to"no parni"ne radnje, pristojbe i ostali tro!kovi obuhva#eni dosu%enim iznosom !to je u suprotnosti sa "l. 164. st. 1. i 2. Zakona o parni"nom postupku.Slijedom navedenog i temeljem "l. 369. st. 1. Zakona o parni"nom postupku valjalo je odlu"iti kao u izreci.U ponovnom su%enju prvostupanjski sud #e otkloniti nedostatke u pogledu punomo#i na strani tu$itelja, nakon "ega #e donijeti novu, zakonitu i pravilnu odluku, u kojoj #e uzeti u obzir pitanja na koje je upozorio ovaj sud.

U Zagrebu, 22. studenoga 2005. godine

SUDAC*ARKO PERI-

ENGLESKI ZA ODVJETNIKE56 Odvjetnik 11 12 2014.

Priredila

Ivana Bendowprof.

O autoriciIvana Bendow podu"ava

pravni"ki engleski jezik i sastavlja hrvatsko-engleski kolokacijski

rje"nik prava. Autorica je dvaju dvojezi"nih

frazeolo#kih rje"nika u nakladi )kolske knjige.

Fizi"ka osoba koja ima visoku stru"nu spremu i polo$en stru"ni ispit za ste"ajnog upravite-lja te se nalazi na popisu ste"ajnih upravitelja zove se na engleskom ajpi. Upravo tako: IP – insolvency practitioner. Ovaj ekstremni primjer – sla$em se, gotovo karikaturalan – sugestiv-no nas uvodi u temu ovog priloga: broj rije"i u pravnim nazivima ne podudara se nu$no me%u jezicima. Time se pravno nazivlje uklapa u !ire pravilo da se me%u jezicima prvenstveno sparuju zna"enja, a ne rije"i.Sa stranica hrvatskih tiskovina zasipaju nas ovih dana (to"nije: ovih godina) "lanci o zloupora-bi polo$aja i ovlasti. Polo$aja i ovlasti? Pitam se jesu li te dvije rije"i u nazivu kaznenog djela do-ista nu$ne? Nisu li polo$aj i ovlasti dvije strane iste medalje? Drugim rije"ima, mo$e li se zlou-potrijebiti polo$aj a da se pritom ne zloupotri-jebe uz njega skop"ane ovlasti? Ili obrnuto? Bilo kako bilo, u engleskom jeziku se za djelo koje mi zovemo zlouporaba polo$aja i ovlasti uvrije-$io naziv abuse of power, a "uje se, dodu!e ne!to rje%e, i abuse of o* ce. I !to sada? Je li na! naziv bolji jer je eksplicitniji? Ili je bolji engleski jer je ekonomi"niji? Ni jedno ni drugo. Naprosto, u njih se uvrije$ilo onako, a u nas ovako. Inzi-stirati na logici ili stopostotnoj podudarnosti u nazivima mo$da se i mo$e, ali samo do odre%e-ne mjere. Preko te mjere, sve !to nas stvarno za-nima jest da se pod pone!to razli"itim nazivima krije isti ili barem pribli$no isti sadr$aj, kao !to se, na primjer, pod engleskim kaznenopravnim terminom necessity krije isti sadr$aj kao i pod hrvatskim krajnja nu$da. Mo$e li se na engle-skom re#i extreme necessity? Mo$e, naravno, ali

Kolokacije u jeziku prava

Broj rije"i u pravnim nazivima ne podudara se nu#no me&u jezicima

ta kolokacija u engleskom jeziku prava ne ozna-"ava pravni institut. Pravni institut je necessity. Kad ve# spominjemo krajnju nu$du, ako sam dobro nau"ila, ona je mogu#i razlog isklju"enja protupravnosti, a razlog isklju"enja protuprav-nosti se u anglo-ameri"kom pravu zove a defen-ce. Stoga “krajnja nu$da kao razlog isklju"enja protupravnosti” na engleskom glasi: the defence of necessity.Nadalje, na!emu “stupnju uvjerenosti s kojim "injenice moraju biti utvr%ene” na engleskom odgovara standard of proof. Primje#ujem da se najvi!i stupanj uvjerenosti, proof beyond reaso-nable doubt, koji je pretpostavka za osu%uju#u presudu u kaznenom postupku, u doma#im presudama ne izra$ava kao “dokaz izvan razu-mne sumnje”, ve# kao “nedvojbeno utvr%enje”. Primje#ujem, tako%er, da se naziv standard of proof u engleskom pravnom tekstu pojavljuje mnogo u"estalije nego !to se njegov hrvatski parnjak javlja u hrvatskom tekstu koji se bavi istom temom. Za!to? Za!to mi je, kao nevje$i u pravu, kad sam po"ela paralelno "itati pravne tekstove izvornih govornika dvaju jezika stan-dard of proof odmah zapeo za oko, i odmah sam razumjela o "emu je rije", ali sam do “stupnja uvjerenosti s kojim "injenice moraju biti utvr-%ene” do!la tek uz dugotrajno istra$ivanje. Standard of proof uvr!ten je i de& niran u svim engleskim pravnim rje"nicima i leksikonima (da, i u Wikipediji). “Stupanj uvjerenosti” nije zastupljen ni u jednom od dva hrvatska pravna leksikona. Za!to? A da se on u hrvatskim tek-stovima ne krije pod kojim drugim imenom? Da vidimo, da vidimo... Mo$da “standard do-

ENGLESKI ZA ODVJETNIKE 57 Odvjetnik 11 12 2014.

kazivanja”... Leksikon jedan – nema. Leksikon drugi – nema. Aha! Znam. Mo$da pod “kriterij dokazivanja”. A mogao bi biti i “prag dokaziva-nja”. Da vidimo, da vidimo... Ni!ta! Upomo#, odvjetnici! Podu"ite u"iteljicu! U kojem grmu le$i zec? Za!to standard of proof vri!ti sa stra-nica engleskih pravnih tekstova, dok se na hr-vatskoj strani “stupanj uvjerenosti” srame$ljivo krije? Je li mogu#e da se stupnju uvjerenosti s kojim "injenice moraju biti utvr%ene u anglo-saksonskom pravu pridaje ve#i zna"aj nego u kontinentalno-europskom?I na kraju, ako vam smijem zadati doma#u za-da#u, molim vas da pregledate englesku verzi-ju mre$ne stranice svojeg odvjetni"kog ureda, pa u dijelu teksta u kojem navodite iz kojih sve podru"ja prava pru$ate pravnu pomo# izbri!ite kolokaciju .legal aid i zamijenite je s legal assi-

stance. Naime, naziv legal aid ne zna"i ni vi!e ni manje nego besplatna pravna pomo#. Upra-vo tako, na engleskoj strani nema pridjeva koji bi odgovarao na!emu “besplatna”. Legal aid – besplatna pravna pomo#. Dvije engleske rije"i naprema tri hrvatske. A kako je u o$ujku ove godine izgledao trg pred britanskim parlamen-tom kada su tamo!nji odvjetnici prvi put u po-vijesti priredili cjelodnevne demonstracije – to #ete na#i na internetu. Demonstrirali su protiv rezanja prora"unskih sredstava za besplatnu pravnu pomo# u kaznenim predmetima – aga-inst cuts to criminal legal aid. Uz malo guglanja dobit #ete $ivopisne fotogra& je (baristeri s peri-kom na glavi i transparentom u ruci) i izvorne "lanke. Posebno bih preporu"ila "lanak naslov-ljen Legal aid cuts: six lawyers on why they will damage our justice system.

fizi#ka osoba koja ima visoku stru#nu spremu i polo$en stru#ni ispit za ste#ajnog upravitelja te se nalazi na popisu ste#ajnih upravitelja an insolvency practitioner, an IP

stupanj uvjerenosti s kojim #injenice moraju biti utvr%ene a standard of proof

prijenos vlasni!tva i drugih stvarnih prava na nekretninama conveyancing

besplatna pravna pomo" legal aidkrajnja nu$da necessityizmjene i dopune amendmentsnalaz i mi!ljenje vje!taka expert report, expert

opinionzlouporaba polo$aja i ovlasti abuse of power,

abuse of officedokazno sredstvo evidencebranitelj a defence counselrazlog isklju#enja protupravnosti a defencezlostavljanje na radu mobbingnametljivo pona!anje stalkingmamljenje djece za zadovoljenje spolnih

potreba child groomingzastara the statute of limitationsoptu$ni prijedlog an informationprijedlog zakona a bill

zalo$no pravo a lienusmr"enje heat-of-passion manslaughter,

voluntary manslaughterotvaranje novih radnih mjesta job creationupra$njeno radno mjesto a vacancyprikladan za stanovanje habitableprikladnost za stanovanje habitabilitypouzadnik a confidential informant, a CIdati ostavku to resignoti"i u mirovinu to retireusvojitelj an adoptive parentvra"anje radnika na rad reinstatementbit vra"en na rad to be reinstatedprisilno iseljenje evictiondiskrecijska ocjena, slobodna ocjena

discretionrje!avati po slobodnoj ocjeni to exercise

discretioninvalidnina a disability benefitosobna invalidnina a personal disability

benefitisklju#enje s rada a lockoutnezakonito isklju#enje s rada an illegal

lockout

HRVATSKI ZA ODVJETNIKE58 Odvjetnik 11 12 2014.

Postavljanje pitanja "ini va$an dio svakod-nevne pisane, a osobito govorene komunika-cije. Pitanja postavljamo ne samo kako bismo dobili odgovor, odnosno informaciju koja nas zanima, nego i kako bismo uspostavili i odr$ali kontakt sa sugovornikom, pokazali da ga slu!amo i da smo zainteresirani za ono !to govori, kako bismo usmjerili razgovor u nekom pravcu itd.Svjesni smo da je dobro oblikovanje pita-nja va$na vje!tina koja kao posljedicu ima prihvatljive odgovore koji nam poma$u da razumijemo "injenice, okolnosti, uzro"no-posljedi"ne odnose, utvr%ujemo argumente, protuargumente i na temelju njih donosimo odgovaraju#e zaklju"ke.Iz iskustva znamo da nije uvijek lako posta-viti dobro pitanje, pitanje na koje dobivamo dobar, koristan odgovor, odgovor kojim smo zadovoljni i koji je u skladu s na!im o"ekiva-njima, kao i da je lo! odgovor, odgovor kojim nismo zadovoljni, "esto posljedica lo!e obli-kovanog pitanja. Zato i prilikom oblikovanja pitanja, kao i pri-likom oblikovanja bilo kojega govorenog i pi-sanog teksta, moramo voditi ra"una o tome da pitanja treba oblikovati tako da budu razu-mljiva, jasna i pravilna. Pitanja su razumljiva kada primatelj razumije najmanje 95 posto zna"enja rije"i koje se u pitanju javljaju, a ne-razumljiva i nejasna kada se u njima javljaju rije"i "ije je zna"enje primatelju nepoznato ili

O autoru

Marko Aleri! diplomirao je, magistrirao i doktorirao na studiju kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Sudjeluje na brojnim me%unarodnim znanstvenim skupovima i objavljuje znanstvene i stru"ne radove iz podru"ja jezikoslovlja.

Priredio

dr. sc. Marko Aleri$

prof.

Oblikovanje pitanjakada mu sadr$aj pitanja nije jasan, odnosno kada ga mo$e razumjeti na vi!e na"ina.Ako pretpostavimo da osoba kojoj je pitanje postavljeno ne razumije jednu ili vi!e rije"i ili ako mislimo da joj ne!to u pitanju nije ja-sno, mo$emo je pitati, npr.: Jeste li razumjeli pitanje koje sam Vam postavio/postavila?; Je li Vam jasno pitanje koje sam Vam postavio/po-stavila? dati uputu, npr.: Molim Vas, prekinite me ako Vam ne#to u pitanju nije jasno kako bih Vam to mogao/mogla objasniti. Ako pri-mijetimo da je primatelju neugodno priznati da pitanje ne razumije, mo$emo ga poku!ati preoblikovati ili pojasniti.Temeljne su vrste pitanja: a) otvorena pitanja – omogu#uju ve#i broj odgovora: po"inju upitnim zamjenica-ma i prilozima, npr. Tko...?, )to...?, Gdje...?, Kada...?, Kako...?, Za#to...? itd. (Kakvo je Va#e mi#ljenje o tome slu"aju?; )to mislite o prove-denim aktivnostima?; Za#to ste napisali da je takvo pona#anje neprihvatljivo?) Otvorena pitanja obi"no se postavljaju na po"etku ko-munikacije. Njima otvaramo, zapo"injemo razgovor i ohrabrujemo sugovornika na izno-!enje !to ve#eg broja podataka o temi o kojoj razgovaramo.b) zatvorena pitanja – ograni"avaju broj odgovora: po"inju glagolom u prezentu i "e-sticom li, npr. Jesi li...?, Ima li...?, Zna# li...?, Ho!e# li…? itd. (Jesi li siguran u svoju odluku?; Ima li koristi od ponovnog pisanja $albe?; Ho-!e# li prihvatiti ponu%eni posao?; Mogu li jed-nostavno odrediti tko je napisao informaciju?; Ima li u tekstu o"itih gramati"kih i pravopisnih gre#aka?; Mo$e li se procijeniti autorova stru"-nost?) Zatvorena pitanja postavljamo kako bismo dobili potvrdu ili negaciju sadr$aja o kojem pitamo.Pitanja se u hrvatskome jeziku oblikuju na vi!e na"ina:a) s pomo#u glagola u prezentu i "estice li,

HRVATSKI ZA ODVJETNIKE 59 Odvjetnik 11 12 2014.

npr. Jesi li…; Mo$e# li...?; Ide# li...; Misli# li…; Poznaje# li…; Razumije# li…?b) s pomo#u izraza da li, npr. Da li da te nazo-vem?; Sve se dogodilo, da li ba# slu"ajno, prije ljetnih praznika; Da li da te posjetim ili ne?; Zanimljivo je da su naj"e#!i – da li dobrovoljni – donatori bili psi.c) s pomo#u upitne zamjenice ili priloga (tko, #to, koji, "iji, kakav, kolik, gdje, kako, za#to, kamo…) i "estice da, npr. (to da sada napra-vim?; Kako da do%em do po#te?; Gdje da osta-vim knjige?Svi su navedeni na"ini postavljanja pitanja u hrvatskome standardnom jeziku pravilni i ne mo$emo u svim prilikama jedan zamjenjivati drugim. Zato umjesto, npr. pitanja: Da li kre-nuti u 8 ili u 8 i 30 sati?, ne mo$emo oblikova-ti pitanje: Krenuti li u 8 ili u 8 i 30 sati?Ipak, kada god mo$emo, pitanja umjesto s da li trebamo oblikovati s pomo#u glagola u pre-zentu i "estice li. Umjesto: Da li sutra trebamo svi do!i na sastanak? pitanje treba pravilno glasiti: Trebamo li sutra svi do!i na sastanak? I u sljede#im primjerima izraz da li treba za-mijeniti glagolom u prezentu i "esticom li: Mo$emo li (*Da li mo$emo) sudjelovati u ve-"era#njem programu?; Postoji li (*Da li posto-ji) mogu!nost da sastanak odgodimo?; Jesam li izvukla (*Da li sam izvukla) pravu omotnicu?; Ho!e li se (*Da li !e se) za tako kratko vrijeme mo!i sna!i? U sljede#a tri primjera masnim su slovima istaknuta pravilno oblikovana dva izravna i jedno neizravno pitanje.1. Je li na na! pesimizam i optimizam utje-"u i vremenske promjene?; Utje#u li na na! pesimizam i optimizam i vremenske pro-mjene?; Da li na na! pesimizam i optimizam utje"u i vremenske promjene?2. Je li itko mo$e odgovoriti na to pitanje?; Da li itko mo$e odgovoriti na to pitanje?; Mo$e li itko odgovoriti na to pitanje?3. Nismo posve sigurni nalaze li se pravi lju-di na pravim mjestima; Nismo posve sigurni da li se pravi ljudi nalaze na pravim mjestima; Nismo posve sigurni je li se pravi ljudi nalaze na pravim mjestima?Na pitanje koje je postavljeno s pomo#u na-

gla!enog prezenta glagola biti (jesam, jesi, jest, jesmo, jeste, jesu ili nisam, nisi, nije, ni-smo, niste, nisu) pravilno je odgovoriti upo-trebom nagla!enoga prezenta glagola biti (je-sam, jesi, jest, jesmo, jeste, jesu ili nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu), npr. ako pitanje glasi Jeste li u"inili sve #to sam Vam rekao da trebate u"initi?, pravilan je odgovor: Jesam ili nisam, odnosno jesmo ili nismo. Na to i sli"na pitanja nije pravilno odgovoriti rije"ima: Da., Ne.U svakodnevnoj komunikaciji pitanja se "esto postavljaju pogre!no, npr. Je li Mirko u"i?; Je li se sje!ate one ve"eri? jer u re"enicama Mirko u"i i Sje!amo se one ve"eri nema glagola biti. Takva je pitanja pravilno oblikovati s pomo#u glagola u"iti i sje!ati se koji se u tim re"eni-cama javljaju. Pitanja, dakle, pravilno trebaju glasiti: U"i li Mirko? i Sje!ate li se one ve"eri? Pogre!ke se javljaju i zbog kra#enja ili izostav-ljanja "estice li, zatim upotrebe oblika: bum, bu#, bu, bumo, bute, buju, kao i rastavljanja glagola biti (*je si). Npr. nepravilna su pitanja: Jel bio tamo?; Bu# kupil?; Zna# to popraviti?; Je si li ga i ove godine pozvao na proslavu? Ta pitanja pravilno trebaju biti oblikovana ova-ko: Je li bio tamo?; Ho!e# li kupiti?; Zna# li to popraviti?; Jesi li ga i ove godine pozvao na proslavu?Na kraju upitnih re"enica od re"eni"nih znakova dolazi upitnik (?). Upitnik tako%er trebamo napisati i u re"enici u kojoj $elimo izraziti sumnju u istinitost rije"i koja se u re-"enici javlja, npr. Rekli su nam da su ga ju"er (?) vidjeli; Na kraju godine najavljeno je pove-!anje (?) broja zaposlenih. Kada sumnjamo u istinitost cijele re"enice, onda upitnik stavlja-mo na kraju re"enice, npr. Najavljuje se da !e ove godine zima biti vrlo blaga?; Izrada nove dokumentacije bit !e zavr#ena potkraj godine? Upitnik se pi!e i na kraju re"enice koja je izravno pitanje u upravnom govoru, npr.: Pi-tali su me: “Kad namjerava! do!i?”; Rekao je: “(to namjerava! poduzeti?”.Upitnik se ne pi!e iza upitne re"enice koja je dio zavisnoslo$ene re"enice, odnosno kada je postavljeno pitanje neizravno, npr. Pitali smo ga mo$e li zadatak rije#iti do kraja tjedna; Nije se sjetio tko je gospodin s kojim ga je upoznao.

60 PRISEGE Odvjetnik 11 12 2014.

Dana 19. studenoga 2014. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetni"ke komore odvjetni"ku prisegu dali su:

DEBORA KARNEVAL

Odobren upis na sjednici

Izvr!nog odbora 10. studenoga

2014. godine, sa sjedi!tem ureda

u ZAGREBU.

FILIP BANOVI" Odobren upis

na sjednici Izvr!nog odbora

10. studenoga 2014. godine, sa sjedi!tem ureda

u ZAGREBU.

KATARINA MARI"-MILKOVI"




u ZAGREBU.

TOMISLAV BOGDAN




u OSIJEKU.

DANIJEL PAPAKOdobren upis


10. studenoga 2014. godine sa sjedi!tem ureda

u ZAGREBU.

TRPIMIR JONJI"Odobren upis



u ZAGREBU.

LANA POPADIOdobren upis



u ZAGREBU.

GORAN RADONI"Odobren upis na

sjednici Izvr!nog odbora 10.

studenog a2014. godine, sa

sjedi!tem ureda u PLO#AMA.

DINO SIMONOSKI BUKOVSKI



2014. godine sa sjedi!tem ureda

u ZAGREBU.

61 PRISEGEOdvjetnik 11 12 2014.

DANIJELA TOTHOdobren upis



u KRKU.

BRANKA VUKOJEVI"




u ZAGREBU.

SENKA ZUBEROdobren upis



u VARA$DINU.

Predsjednik HOK-a Robert Trava" s novim #lanovima

62 PRISEGE Odvjetnik 11 12 2014.

Dana 9. prosinca 2014. godine pred dopredsjednikom Hrvatske odvjetni"ke komore odvjetni"ku prisegu dali su:

LUKA #OLI"Odobren upis


13. listopada 2014. godine, sa sjedi!tem ureda

u ZAGREBU.

FRANO BAZINAOdobren upis


1. prosinca 2014. godine, sa sjedi!tem ureda

u ZAGREBU.

MARIN %UDARI"Odobren upis



u RIJECI.

MATEA BEGI"Odobren upis



u SISKU.

LUKA JEL#I" Odobren upis



u ZAGREBU.

VJEKOSLAV BU&I" Odobren upis



u ZAGREBU.

MIA JELI" Odobren upis



u OSIJEKU.

HRVOJE KUPRE&AK

Odobren upis na sjedici

Izvr!nog odbora 1. prosinca


u ZAGREBU.

TAJANA LAZI"Odobren upis



u VARA$DINU.

NATA&A MALETI"Odobren upis



u PULI.

MARINA SMAI"Odobren upis


1. prosinca 2014. godine, sa sjedi!tem ureda u SLAVONSKOM

BRODU.

TEA NIKOLI"Odobren upis



u ZAGREBU.

JOSIP NOVOSELI" Odobren upis



u %AKOVU.

IVICA NUI" Odobren upis



u SPLITU.

BARI&A PAVI#I"Odobren upis



u ZAGREBU

63 PRISEGEOdvjetnik 11 12 2014.

LIDIJA PELIVAN STIPETI"




u ROVINJU.

NELA PILIPOVI" RAMU&"AK




u VARA$DINU.

JELENA &ARI"Odobren upis



u SPLITU.

ANA TON&ETI"Odobren upis



u ZAGREBU.

ANA VILAJTOVI"Odobren upis



u ZAGREBU.

HRVOJE VUKADINOdobren upis



u ZAGREBU.

LUKA VUKELI"Odobren upis



u ZAGREBU.

UNA ZE#EVI" &EPAROVI"




u ZAGREBU.

IVAN $UPAN Odobren upis



u ZAGREBU.

Dopredsjednik HOK-a Mladen Klasi! s novim #lanovima

64 IN MEMORIAM Odvjetnik 11 12 2014.

Vlasta &iv"i$ (1942. – 2014.)

Po!tovana obitelji *iv"i#, dragi prijatelji, kolege i kolegice,Hrvatska odvjetni"ka komora i Odvjetni"ki zbor Zagreb dana 25. studenoga 2014. godine izgubili su svog ugled-nog "lana, kolegicu odvjetnicu Vlastu *iv"i#.Nakon kratke, ali vrlo te!ke i neizlje"ive bolesti, s nevjericom i tugom smo primili vijest o njezinoj smrti, jer je radila do zadnjeg trenutka, sve dok je bolest nije u potpunosti savladala, zbog "ega je s danom 18. rujna 2014. godine brisana iz Imenika odvjetnika radi odlaska u mirovinu.Napomenula bih da je svoj posao u tolikoj mjeri savjesno, predano i ozbiljno radila, da je "ak u potpunosti svje-sna svoje te!ke bolesti bila na sudskom ro"i!tu po"etkom rujna ove godine.Danas smo se ovdje okupili kako bismo cijenjenu kolegicu ispratili na njezin posljednji po"inak.Vlastu *iv"i# osobno sam upoznala prije dvadesetak godina, kad sam zbog poslovnih problema molila od nje odvjetni"ku uslugu, pa kako sam nakon toga i sama postala "lan Hrvatske odvjetni"ke komore, svakodnevno smo se kao odvjetnice i kolegice susretale na sastancima i u sudovima, a i osobno smo se dru$ile.Ro%ena je 12. lipnja 1942. godine u Zagrebu, osnovnu i srednju !kolu - III. gimnaziju i Pravni fakultet zavr!ila je u Zagrebu, a diplomirala je 30. prosinca 1970. godine. Nakon zavr!ene srednje !kole zaposlila se kao slu$benica u “Elektri Zagreb”, nakon "ega je pre!la raditi u tvornicu obu#e “Franjo Gorjup” u Zagrebu.Za vrijeme radnog odnosa upisala je Pravni fakultet u Zagrebu. Po zavr!etku studija zapo"ela je 1971. godine s obavljanjem odvjetni"ke prakse u kancelariji Milana Vukovi#a i dr. Mladena Hikeca, odvjetnika u Zagrebu, nakon "ega je od 1972. do 1973. godine nastavila praksu u Okru$nom sudu u Zagrebu, a zatim je do studenoga 1974. godine radila kao samostalni referent za starateljstvo u Centru za socijalni rad Grada Zagreba. Pravosudni ispit polo$ila je po"etkom 1974. godine. Krajem 1974. godine izabrana je za sutkinju Op#inskog suda u Zlataru, a tu je funkciju obavljala sve do 1977. godine, nakon "ega je kao savjetnik nastavila rad u Sudu udru$enog rada Hrvatske.Dana 8. velja"e 1982. godine upisana je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni"ke komore sa sjedi!tem u Zlata-ru. Sjedi!te odvjetni"ke kancelarije preselila je 1984. godine u Zagreb. U to vrijeme aktivno je sudjelovala u radu politi"kih i drugih organizacija, te joj je 1979. godine dodijeljena zlatna diploma.Vlasta je ostvarila i $ivotnu $elju kao majka. Ima sina Hrvoja koji je pred zavr!etkom Pravnog fakulteta. Hrvojeva supruga je pred porodom. No na$alost, okrutna bolest kolegici Vlasti nije dozvolila da u$iva kao baka u unuku.Istaknula bih da je kolegica Vlasta u svom radu i $ivotu izgradila profesionalni i ljudski odnos sa strankama, kolegama odvjetnicima, sucima te drugim sudionicima sudskih postupaka. Osobno mi je poznato da je bila svestrana, temeljita, pedantna, na"itana, i da ju je krasila predanost poslu, "ak i po cijelu no# zbog pretrpanosti mnogobrojnim gra%anskim parnicama koje su se rje!avale pred sudom u Zagrebu i izvan Zagreba, pri "emu je u svom radu bila usmjerena na malog obi"nog "ovjeka kojem je ugro$eno njegovo ljudsko pravo, koje iz nekog ra-zloga ne mo$e ostvariti, a ona je svojom stru"no!#u i uporno!#u pomogla da njezina stranka svoj problem rije!i.Njezin odlazak veliki je gubitak za obitelj, rodbinu, prijatelje, kolege i kolegice i sve ljude koji su je poznavali i cijenili kao "ovjeka i odvjetnika.U ime Hrvatske odvjetni"ke komore, Odvjetni"kog zbora Zagreb i svoje osobno, izra$avam iskrenu su#ut obitelji.Neka joj je laka zemlja, po"ivala u miru.

(Govor Nade Cipeti!, odvjetnice u Zagrebu, odr$an na ispra!aju Vlaste +iv"i! u Zagrebu)

Du!ko Dondur (1946. – 2014.)

Du!ko Dondur ro%en je 1946. godine u Splitu, a nakon zavr!enog Pravosudnog fakulteta i polo$enog pravosud-nog ispita, upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni"ke komore 1998. godine sa sjedi!tem odvjetni"kog ureda u Zagrebu. Godine 2010. na osobni zahtjev brisan je iz Imenika odvjetnika Hrvatske odvjetni"ke komore.

uvodnik / note by osnovano nacionalno udruženje · stojanjima, u više od godine i pol dana i puno...

Documents