uvodnik - visit my country · hz hb, objavila je regulatorna agencija za električnu energiju u...

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci,

u martovskom izdanju poslovnog magazina InfoKom za vas smo priredili pregled aktuel-nih događaja koji su obilježili protekli mjesec, te izdvojili one teme za koje smatramo da će svojim sadržajem privući vašu pažnju.

Ono o čemu nismo pisali, a svakako je vrije-dno spomena, jeste 30. međunarodni sajam šumarstva, drveta, namještaja, unutrašnjeg uređenja i drugih proizvoda od drveta INTERIO 2012, koji je od 15. do 19. marta organizirao Centar Skenderija.

Ovogodišnji sajam okupio je više od 100 izlagača, od koji je 90 posto domaćih, a veliku pažnju poslovnih ljudi privukle su brojne propratne manifestacije u organizaciji USAID-Sida FIRMA projekta BiH i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a uz učešće razvojnih agencija SERDA iz Sarajeva i REZ iz Zenice, Drvnog klastera u BiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Prvi dan sajma, prije njegovog zvaničnog otvorenja, upriličeni su poslovni B2B susreti na kojim su predstavnicima međunarodnih kompanija predstavljena dostignuća domaćih proizvođača i dizajnera namještaja. U okviru programa Quercus dodijeljene su nagrade najboljim mladim dizajnerima namještaja u regionu.

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine drugog dana sajma održan je seminar “Novi trendovi u drvnoj industriji” na kojem su prezentirana najnovija tehnološka rješenja u drvnoj industriji, novi tren-dovi u dizajnu namještaja, te ukazano na neophodnost izgradnje branda i utjecaja na proizvođače namještaja. Istog dana upriličena je i promocija novog kataloga drvne industrije “Wood industry Bosnia and Herzegovina” i CD direktorija. Katalog i CD, koje je pripremila Vanjskotrgovinska komora BiH, izdati su na engleskom, njemačkom i bosanskom jeziku i bit će distribuirani na svim značajnijim sajmovima u zemlji i inozemstvu, kao i ambasadama, predstavništvima, domaćim i stranim institucijama.

Sajamska manifestacija završena je Zajedničkom godišnjom šumarskom konferencijom.

O poslovnim rezultatima na sajmu INTERIO 2012, ostvarenim kontaktima i sklopljenim poslovima, kao i pojedinim sajamskim manifestacijama, više pažnje ćemo posvetiti u narednom broju.

Čitajte InfoKom!

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 51Mart 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićDoc.dr. Velibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikRuždija AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 51 - mart 2012. 3

09Snijeg uzeo ogroman danak u privredi BiH Privreda Bosne i Hercegovine pretrpjela je ogromne štete koje su izazvane nezapamćenim koli-činama snježnih padavina u našoj zemlji. Vanredno stanje u zemlji uzelo je veliki danak, a gubici naše privrede još se zbrajaju i utvrđuju. Preliminarne ocjene govore o posljedicama koje se mje-re stotinama miliona maraka.

22Zabrinjavajući trend smanjenja izvozaIako se smanjenje izvoza odnosi na svega nekoliko grupa proizvoda i može biti djelomično ili potpuno nadomješteno u narednom periodu, ovakvo je pogoršanje veoma zabrinjavajuće i ukazuje na osjetljivost naše vanjskotrgovinske razmjene i punu ovisnost o poslovanju malog broja vodećih izvoznika.

28Preferencijalni tretman domaćegZakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine dopušta preferencijalni tretman, ali ga dalje ne propisuje već ga uređuje podzakonskim aktima. Preferencijalni tretman domaćeg je izuzetak od načela jednakog tretmana, odnosno zabrane diskriminacije s obzirom na porijeklo, što direk-tive Evropske unije ne dopuštaju za članice Evropske unije. U ovom pogledu Zakon nije usklađen s direktivama, ali su razlozi razumljivi. U teškom periodu tranzicije, privredi Bosne i Hercegovine, odnosno domaćim proizvođačima, se morala osigurati zaštita u odnosu na proizvođače iz razvi-jenih zemalja. Morao se osigurati podsticaj domaćoj privredi.

35Kakva je dinamika iskorištenosti sredstava u okviru državnog paketa pomoći (IPA) 2007./2010. za BiH?

Direkcija za evropske integracije (DEI) Vijeća ministara Bosne i Hercegovine evidentirala je dinami-ku rasta stope ugovorenosti i isplaćenosti alociranih godišnjih sredstava iz Instrumenata pretpri-stupne pomoći (IPA) za BiH. Tako je prema posljednjim podacima s kraja prošle godine ukupna stopa ugovorenih sredstava iz IPA državnih paketa pomoći 2007.-2010. bila na nivou 56 % -165.695.000 eura. To je za devet posto više nego je to iznosilo za prethodni šestomjesečni period (juni - novembar 2011.) kada je taj postotak iznosio 47 (139.554.000 eura).

40Evropska inicijativa ‘’e-Skills Week’’ u Bosni i HercegoviniEvropska sedmica e-vještina je veoma značajna kampanja podizanja svijesti koju provodi Evropska komisija sa ciljem da naglasi povećanu tražnju za vještim korisnicima i profesionalcima u oblasti in-formacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) koji bi bili pokretač konkurentne i inovativne Evro-pe. Inicijativa će omogućiti jedinstvenu paneuropsku platformu za promoviranje i dijeljenje isku-stava i najboljih praksi u e- vještinama, njegovanje saradnje i efikasnu mobilizaciju svih zainteresi-ranih strana.

IIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 51 - mart 2012.

POSLOVNE VIJESTI >>>

Predsjednik Bojić i potpredsjednici Zukić i Poljašević su visokog predstavnika upoznali sa trenutnom privrednom problematikom kako bi se OHR u okviru svojih nadležnosti uključio u rješavanje ključnih problema sa kojima se suočavaju privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine.

“Imenovanje novog Vijeća ministara je donijelo sa so-bom dozu nade i optimizma. Posebno me ohrabruje što je premijer Bevanda stavio naglasak na evropske integracije i ekonomiju, uključujući usvajanje državnog budžeta za 2012. godinu, kao ključne prioritete Vlade’’, naglasio je Inzko. On je pozvao odgovorne vlasti da hitno poduzmu konkretne mjere kako bi se zaustavio negativan trend i stimulirao ekonomski napredak.

“Ove mjere se moraju poduzeti u konsultacijama sa poslovnom zajednicom, uključujući Vanjskotrgovinsku komoru BiH’’, rekao je visoki predstavnik Inzko i dodao da “predstavnici poslovne zajednice mogu najbolje govoriti o situaciji na terenu i zagovarati značajne promjene. Oni su pouzdan i vrijedan partner vlasti.’’

Visoki predstavnik Valentin Inzko sastao se s pred-sjednikom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine dr.sc. Brunom Bojićem i njegovim pot-predsjednicima Veselinom Poljaševićem i Amirom Zukićem. Izražavajući zabrinutost zbog cjelokupne ekonomske situacije u BiH, naročito zbog stalnog povećanja stope nezaposlenosti, visoki predstavnik i predstavnici VTK-a BiH složili su se da ekonomski oporavak treba biti shvaćen kao ključni prioritet za sve nivoe vlasti.

Ekonomski oporavak treba biti shvaćen kao ključni

prioritet za sve nivoe vlasti

Vanjskotrgovinsku komoru posjetio je i novoimeno-vani ambasador Rumunije u BiH Filip Teodoreskua sa saradnicima. Na sastanku je konstatirano da je vanjskotrgovinska razmjena između dviju zemalja na niskom nivou, zbog čega bi u što skorije vri-jeme trebalo poduzeti određene aktivnosti za njeno unapređenje. Tim povodom, na sastanku je, između ostalog, dogovoreno da će u što skorije vrijeme biti pokrenute aktivnosti za organiziranje poslovnog fo-ruma privrednika Rumunije i Bosne i Hercegovine.

Rumuni zainteresirani za organizaciju poslovnog foruma

>>>

Brojke BH828 maraka iznosila je prosječna mjesečna ispla-ćena neto plaća u BiH za decembar 2011. godine, što pokazuje nominalni rast za 0,5 posto u odnosu na novembar 2011. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

1,5 miliona tona naftnih derivata planira ove godine proizvesti Rafinerija nafte Bosan-ski Brod, što je za 30 posto više od prošlo-godišnje produkcije, navodi se u Planu ener-getskog bilansa RS za 2012.

439.473zaposlenih registrirano je u Federaciji BiH u decembru 2011. godine, što predstavlja smanjenje broja zaposlenih za 0,3 posto u odnosu na novembar 2011. godine.

114 radnika otpustilo je drvoprerađivačko pre-duzeće Finvest iz Drvara zbog izuzetno teške finansijske situacije. Proizvodnja u ovom preduzeću, koje je zapošljavalo 380 radnika, obustavljena je prije mjesec i po dana zbog ogromnih gubitaka.

88.672štedne sijalice poklonila je kupcima Elek-troprivreda BiH u kampanji pomoći koju je realizirala od 9. januara do 16. februara. Time je Elektroprivreda BiH okončala akciju ‘’Štedne sijalice socijalno ugroženim kate-gorijama stanovništva’’. 14,69posto je bio veći ukupan vanjskotrgovinski promet Republike Srpske u 2011. godini u odnosu na 2010., dok je ukupan uvoz po-rastao za 13,10, a izvoz za 17,64 posto. 819KM iznosila je prosječna isplaćena neto plaća u RS u januaru ove godine i pokrivala je 44 posto sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, saopćeno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

2,9milijardi cigareta prodala je u 2011. godini Tvornica duhana Rovinj (TDR), koja je os-tvarila 32,7 miliona eura prihoda, čime je zadržala lidersku poziciju na duhanskom tržištu BiH, istaknuto je u Sarajevu na redo-vnoj godišnjoj konferenciji TDR-a.

4,55posto bit će smanjena plaća budžetskim korisnica za period od tri mjeseca, odluka je Vlade Unsko-sanskog kantona. Prema ob-razloženju ministra finansija Sanela Mahića, razlog smanjenja je slabiji priliv sredstava za oko tri miliona KM u odnosu na isti pe-riod prošle godine.

11,85posto skuplja je struja od 1. marta za do-maćinstva koji su potrošači Elektroprivrede HZ HB, objavila je Regulatorna agencija za električnu energiju u FBiH koja je, na za-htjev Elektroprivrede HZ HB, odlučila pov-isiti cijene za sve kategorije potrošača.


Razgovaralo se, između ostalog, o budućoj saradnji Direkcije i Komore i efektima ulaska Hrvatske u Evrop-sku uniju na Bosnu i Hercegovinu. Učesnici sastanka razmijenili su in-formacije o mogućim efektima ulas-ka Hrvatske u EU na Bosnu i Herce-govinu, obavezama iz Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU, kao i o prioriteti-ma iz oblasti ekonomije koje BiH treba ispuniti kako bi ostvarila što brže priključenje EU. Dogovoreno je da će u narednom periodu biti intenzivirana ra-zmjena raspoloživih informacija značajnih za poduzimanje aktivnosti od značaja za bh. poslovnu zajednicu.

Održan radni sastanakpredstavnika Komore i DEI-a

Sjednici su prisustvovali i pred-stavnici Ministarstva komunika-cija i prometa Bosne i Hercego-vine kojima su izravno preneseni stavovi Odbora i prijedlozi za rje-šavanje problema sa kojima se susreću bosanskohercegovački prijevoznici u međunarodnom transportu. Odbor je donio niz zaključaka, između ostalih i taj da se Ministarstvu komunikacija i prometa BiH upute zahtjevi za aktivniji pristup na organiziranju mješovitih komisija sa poslovno interesantnim državama i proaktivan pristup kontrole korištenja dodijeljenih dozvola za međunarodni transport.

Na sjednici je dogovoren i okvirni datum održavanja redovne Izborne skupštine Udruženja i imenovana Radna grupa za pripremu i organizaciju, o čemu će bh. pri-jevoznici, članovi Udruženja, biti pravovremeno informirani.

Na 39. sjednici Odbora Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine razmatrana je ak-tuelna problematika bosanskohercegovačkog transporta, sa posebnim osvrtom na trenutno važeće koeficijente raspodjele multilateralne kvo-te CEMT dozvola i kvote bilateralnih dozvola, kroz projekciju stanja i ra-spoloživosti voznih jedinica u Bosni i Hercegovini.

Zasjedao Odbor Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta

Direktorica Direkcije za evropske integracije Neveka Savić posjetila je sa saradnicima Vanjskotrgovinsku komoru BiH.



Studenti su iskazali interes za poziciju, način funkci-oniranja, organizaciju i djelovanje Vanjskotrgovinske komore BiH, kao i organizaciju i aktivnosti Sektora za transport i komunikacije VTK-a BiH. U fokusu in-teresovanja svakako je bilo i pitanje regulative i per-spektiva u pogledu upošljavanja ovih kadrova u Bosni i Hercegovini, sa naglaskom na mogućnosti efikasnog i korisnog obavljanja praktičnog dijela u institucijama i privrednim subjektima koji se primarno bave trans-portom. Nakon ove posjete, uskoro je za očekivati i sastanak predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH i predstavnika Fakulteta za saobraćaj i komunikacija u Sarajevu, u namjeri da se uspostavi tjesnija saradnja između ovih dviju institucija.

Predsjednik Komore primiostudente Fakulteta za saobraćaj i komunikacije

Na inicijativu studenata treće godine Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Bruno Bojić upriličio je prijem za studente Odsjeka za cestovni i Odsjeka za željeznički promet.

Asocijacija akreditiranih tijela za ocjenjivanje usklađenosti,certifikaciju i verifikaciju VTK BiH počela s radom

Na 1. sjednici Odbora Asocijacije akreditiranih tijela za ocjenjivanje usklađenosti, certifikaciju i verifikaciju Vanj-skotrgovinske komore Bosne i Hercegovine razmatrana je aktuelna problematika u ovoj oblasti. Sastanku su prisustvovali članovi Odbora Asocijacije, te predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva trgovine Federacije BiH i Instituta za akreditiranje BATA.

Na sjednici Odbora Asocijacije razmatrana je, iz-među ostalog, informacija o implementaciji moni-toringa tečnih naftnih goriva Federacije BiH. Na kraju rasprave na ovu temu zaključeno je da Odluku o povećanju cijena usluga ocjenjivanja usklađenosti, odnosno realizaciji monitoringa kvaliteta tečnih naf-tnih goriva, akreditirana tijela u Republici Srpskoj poštuju a u Federaciji BiH ne. Na osnovu donese-nog zaključka, Asocijacija je formirala Komisiju koja će dati stručne prijedloge i rješenja za unaprjeđenje iste, te prijedloge dostaviti relevantnim instituci-jama. Jedan od zaključaka bio je i da novi Pravilnik o načinu evidentiranja i kontroli prometa naftnih deri-vata putem ugrađene opreme na benzinskim pump-nim stanicama u FBiH ima određene manjkavosti, zbog čega će Asocijacija uputiti dopis nadležnim institucijama

>>>


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Asocijacija za kvalitet Bosne i Hercegovine i Institut za privredni inženjering organiziraju 22.3.2012. godine seminar iz oblasti sistema upravljanja ISO/IEC 27001:2005 i ISO 9001:2008. Cilj seminara je da pripremi učesnike za stjecanje neophodnih znanja i alata za implementaciju ISO/IEC 27001:2005 u svojim organizacijama. Posebna pažnja će se posvetiti uvođenju sistema upravljanja zaštitom informacija u or-ganizacijama koje su uvele ili namjeravaju uvesti sistem upravljanja kvalitetom po standardu ISO 9001:2008 te vezi između ova dva standarda.

Poziv na seminar Sistemi upravljanjaISO/IEC 270001:2005 i ISO 9001:2008

Kustosice ovogodišnjeg bijenala su Margo Konings i Margriet Vol-lenberg iz studija Organisation i Design. One će od prijava, koje prispiju na međunarodni konkurs, odabrati radove za izložbu. Me-đunarodna dizajnerska izložba BIO već 48 godina svojim izborom dobro dizajniranih proizvoda i naglaskom na kvalitet, originalnost i inovativnost radova, predstavlja aktuelne tokove u savremenom di-zajnu. BIO 23 će pokazati svježe, nove ideje i istražiti utjecaj dizajna na društvenu, kulturnu i održivu dimenziju, te predstaviti dodirne tačke između kulture i konzumerizma, zanata i industrije. Radove, koji će biti izloženi prije otvorenja izložbe, pregledat će članovi međunarodnog žirija - Giulio Cappellini, Sven Jonke, Sophie Lovell, Jimmy MacDonald i Vasa J. Perović. Žiri će izabrati najbolje dizajnerske radove zadnje dvije godine i dodijeliti Zlatnu nagradu BIO, Zelenu nagradu BIO, Počasna priznanja BIO i Nagradu za stu-dentski rad. Zainteresirani za konkurs više informacija i prijavu na konkurs mogu pronaći na web adresi www.bio.si, a sam konkurs je objavljen i na web stranici Ambasade: http://sarajevo.veleposlanistvo.si/index.php?id=4214.

Poziv za učešće na 23. bijenalu dizajna (BIO 23)Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obaviještena je putem Ambasade Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini da će 23. bijenale dizajna (BIO 23) biti otvoreno 27. septembra 2012. godine u Muzeju za arhitekturu i dizajn u Ljubljani. Tema bijenala je Odnosi u dizajnu, a rok za prijavu na konkurs je 30. mart 2012. godine.

Na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, odr-žanoj sredinom marta, zastupnici su prihvatili informaciju i izvještaj o stanju u VTK-u Bosne i Hercegovine kroz:

a) Informaciju i izvještaj Upravnog odbora VTK-a BiHb) Informaciju i izvještaj Nadzornog odbora VTK-a BiHc) Informaciju i izvještaj predsjednika i potpredsjednika VTK-a BiH

Skupština Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je jedno-glasnim zaključkom podržala Odluke Upravnog odbora te dala punu podršku organima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Up-ravnom i Nadzornom odboru, na raščišćavanju stanja u Komori.

Održana sjednica Skupštine Komore


14,47milijardi eura iznosio je javni dug Srbije na kraju januara 2012. godine, što je 43,2 po-sto bruto domaćeg proizvoda, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije. Na kraju 2011. godine javni dug je iznosio 14,46 milijardi eura i imao je učešće od 45,1 posto u BDP-u.

39posto smanjen je neto profit francuskog automobilskog giganta Renault u 2011. go-dini, ali je prodaja porasla i troškovi se drže pod kontrolom, saopćeno je iz ove kompanije koja u teškim vremenima bolje posluje u odnosu na svog rivala Peugeot-Citroen.

5.000 ljudi otpustit će ove godine Vlada Hrvat-ske iz javnog sektora da bi uštedjela 400 miliona kuna (53 miliona eura), rečeno je novinarima poslije sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća.

1,5milijardi dolara iznos je dionica Googlea koji prodaje predsjednik i bivši izvršni direktor te kompanije Erick Schmidt. Schmidt namje-rava prodati 2,4 miliona dionica klase A koje po trenutačnoj cijeni od 604,64 dolara vri-jede 1,452 milijarde dolara.

778eura koštala je u januaru potrošačka kor-pa u Crnoj Gori i za 3,2 % je bila skuplja nego u januaru prošle godine. Vrijednost potrošačke korpe u januaru bila je veća za 1,1 posto u odnosu na decembar 2011. godine, saopćio je crnogorski Monstat.

20posto manje iranske nafte uvozit će Japan. Japan i SAD aktivno razmišljaju o mogu-ćnosti smanjenja kupovine iranske nafte i pregovori prelaze u završnu fazu, prenosi B92.

1,34milijarde eura iznosio je kvartalni neto gu-bitak Deutsche Telekoma zaključno sa če-tvrtim tromjesečjem zbog otpisa u SAD-u i Grčkoj. Time je njegov gubitak više nego udvostručen u odnosu na isto razdoblje pre-thodne godine.

15,7milijardi eura neto profita ostvario je njemački Volkswagen 2011. godine, u odnosu na 7,2 milijardi eura godinu ranije. Time je ova kom-panija prošle godine više nego udvostručila neto profit.

4000radnih mjesta planira ukinuti Nokia tokom 2012. u postrojenjima u Mađarskoj, Finskoj i Meksiku. Kompanija planira otpustiti uku-pno sedam posto radne snage, a otkazi će biti uručeni u etapama do kraja godine.

Brojke svijet


Promocija Kanton sajmaU prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, na inicijativu predstavnika Vanjskotrgovinskog centra Kine, 9. marta 2012. održana je promocija Sajma uvoza i izvoza Kine, poznatog i kao Kanton sajam. To je sveobuhvatan sajam od međunarodnog značaja, rangiran u samom vrhu svjetskih sajmova.

Delegaciju predstavnika Vanjskotrgovinskog centra Kine, koji je organizator Sajma uvoza i izvoza Kine, primio je dr.sc. Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Nakon zvaničnog prijema, za sve zainteresirane bh. privrednike i ostale prisutne održana je promocija Kanton sajma.

Kanton sajam je sveobuhvatan sajam od međunarodnog značaja, rangiran u samom vrhu svjetskih sajmova po obimu za jednu izložbu. Najvećih je razmjera, sa najpotpunijim izložbenim asortimanom, najširom distribucijom inostranih kupaca, najvećim poslovnim prometom i najdužom tradicijom u Kini (održava se u Guangzhou dva puta godišnje, još od 1957. godine). 48 trgovinskih delegacija, koje se sastoje od više od 20.000 najboljih van-jskotrgovinskih kineskih korporacija sa dobrim kredibilitetom i značajnim finansijskim mogućnostima, učestvuje na sajmu, uključujući vanjskotrgovinska preduzeća, fabrike, naučnoistraživačke institucije, privatna preduzeća, preduzeća u stranom vlasništvu itd.

Pogodna platforma za proširivanje tržišta

Na 101. izlaganju je otvoren i Međunarodni paviljon – izložbeni prostor od 20.000 m² namijenjen međunarodnim izlagačima. Deset uspješnih sesija je stvorilo od Kanton sajma pogodnu platformu za proširivanje tržišta i stjecanje dobre poslovne reputacije u Kini, kao i u ostalim zemljama svijeta. Mnoge zemlje i regioni (SAD, Holandija, Španija, Turska, Pa-kistan, Argentina, Brazil, Indija itd.) imali su delegacije koje su izlagale svoje proizvode na sajmu, tako da je on imao 529 izlagača iz 49 zemalja i regiona. Izlagači su privukli 103.060 profesionalnih kupaca, što je 12,4 % više nego na prethodnoj sesiji.

Više informacija o sajmu može se naći na web stranici: www.cantonfair.org.cn.


TEMA >>> Teške posljedice zbog ‘’ledenog vala’’ u našoj zemlji

Privreda Bosne i Hercegovine pretrpjela je ogromne štete koje su izazvane nezapamćenim količinama snježnih pa-davina u našoj zemlji. Vanredno stanje u zemlji uzelo je

veliki danak, a gubici naše privrede još se zbrajaju i utvrđuju. Preliminarne ocjene govore o posljedicama koje se mjere stoti-nama miliona maraka.

Direktne posljedice vremenskih neprilika dobrano je osjeti-la i državna kasa Bosne i Hercegovine. Naime, u februaru ove godine Uprava za indirektno oporezivanje je, prema riječima njenog direktora Mire Džakule, zbog vremenskih neprilika pri-kupila znatno manje prihoda.

Piše: Ruždija AdžovićBlokada saobraćaja

Tačnije, za 20 dana februara prikupljeno je oko 65 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine. Mjesec ranije, kada našu zemlju nije zahvatio “ledeni talas’’, prikupljeno je 443 mili-ona KM indirektnih poreza, što je za četiri posto više nego u janu-aru 2011. godine.

Zbog elementarnih nepogoda, brojne firme u BiH smanjile su proizvodnju, a neke uopće nisu radile te je veliki broj radnika upućen na čekanje. Zbog otežanog saobraćaja i blokada grad-skog saobraćaja mnogi uposlenici su kasnili na posao ili uopće nisu mogli doći do svog radnog mjesta. Stručnjaci, s pravom, upozoravaju da je zbog svega toga neminovan pad industrijske proizvodnje.

Zbog teškoća uzrokovanih snježnim padavinama i niskim temperaturama proizvodnja u Kantonu Sarajevo je značajno bila

Snijeg uzeo ogroman danaku privredi BiH

Privremene suspenzije, privremeno smanjenje stopa i privremene tarifne kvote su nove mjere koje su u funkciji potrebe privrede, i to u njenom razvojnom i zaštitnom dijelu. Preciziranje ovih mjera zahtijevali su Vanjskotrgovinska komora BiH, privredne komore entiteta, privredna udruženja i sami privredni subjekti, a sve da se zakonom omogući da Vijeće ministara BiH može donijeti privremenu mjeru od interesa za privredu BiH.

Poljoprivrednici u teškoj situaciji: Uništeni brojni plastenici


>>>

smanjena i veliki broj kompanija radio je s prepolovljenim kapaci-tetima. U velikom broju preduzeća radnicima je bio onemogućen prilaz proizvodnim pogonima, otežana im je nabavka reproma-terijala, kao i dopremanje robe do potrošača.

Vremenske nepogode prouzrokovale su neočekivane troško-ve, prije svega zbog zastoja u proizvodnji i povećanja potrošnje energije, stoga je, kako je upozorio predsjednik Privredne ko-more Kantona Sarajevo Kemal Grebo, realno očekivati smanjenja proizvodnje, a vjerovatno i nove gubitke.

Jedan od najdrastičnijih primjera je šteta nastala rušenjem krova na Ledenoj dvorani Centra Skenderija. Šteta je bila ogro-mna, no, na sreću, nije bilo ljudskih žrtava.

Najveća žrtve vanrednih vremenskih okolnosti u našoj ze-mlji, čini se, bit će naši poljoprivrednici. Štete izazvane snijegom samo na području Federacije BiH iznosit će preko 150 miliona maraka, upozorili su iz Koordinacije poljoprivrednih udruženja FBiH. Prema riječima predstavnika tih udruženja, najviše je pogođena proizvodnja u zatvorenim prostorima, odnosno sta-klenici i plastenici, i animalna proizvodnja.

Iz Seljačkog saveza FBiH saopćeno je da je konkretno na prostorima Zapadno-hercegovačkog i Hercegovačko-neretvan-skog kantona potpuno uništeno 80 posto stakleničke i 70 posto plasteničke proizvodnje. Zato su iz Seljačkog saveza FBIH po-zvali sve poljoprivredne proizvođače da nastale štete prijave općinskim institucijama kako bi se mogla provesti zakonska re-gulativa za nadoknadu štete. Pozvane su i općinske institucije na prostoru cijele Federacije da što hitnije utvrde nastale štete kako bi vlasnici navedenih objekata mogli krenuti u renoviranje i pokrenuti proizvodnju i normalizaciju stanja na tržištu po-ljoprivrednih proizvoda jer će se, kako su upozorili, u supro-tnom pojaviti veliki nedostatak proizvoda na domaćem tržištu i povećati i onako veliki uvoz proizvoda.

“Direktne štete u animalnoj proizvodnji odnose se na uru-šavanje krovova i uginuća dijela matičnoga stada, kao i na baca-nje određenih količina mlijeka jer se nije mogla izvršiti njegova predaja, dok će indirektne štete biti puno veće’’, ocijenio je pred-sjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH Mehmed Nikšić.

Ekstremna hladnoća

Štete od elementarne nepogode samo na prostoru općine Ča-pljina su veće od 20 miliona maraka. Najizraženije su na pla-stenicima i staklenicima, kao i na objektima zbog urušavanja konstrukcija. Kako je upozoreno, i u voćarstvu i vinogradarstvu će biti šteta i one se tek procjenjuju. Kasne isplate poticaja za rasadničku proizvodnju za 2011. godinu, iako je bilo obećano da će sve biti isplaćeno do 15. januara ove godine od strane re-sornog ministarstva.

I dekan Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Mirsad Kurtović upozorio je da će obilne snježne padavine i vrlo niske temperature zraka imati negativnog utjecaja na voćarsku proiz-vodnju, s izuzetkom onih poljoprivrednika koji su poduzeli agrotehničke mjere u zaštiti stabala, dok će oni koji su na tome škrtarili sigurno trpjeti štetu.

Kurtović je za FENA-u izjavio da niske temperature koje su pogodile BiH mogu uzrokovati oštećenja od izmrzavanja i kod osjetljivijih sorti voća i vinove loze, kao i poljoprivredne kulture i usjeve, iako pšenica dobro podnosi niske temperature. Generalna ocjena, smatra Kurtović, nije nimalo dobra i poljo-privredna proizvodnja će pretrpjeti velike štete, jer faktori koji su ekološki, vanjski i koji negativno utječu na voćke i usjeve utječu i na smanjenje prinosa.

Terzić: Opomena svima nama Sve je više prijava šteta zbog vremenske nepogode, potvrdio je direktor Sarajevo osiguranja Midhat Terzić. Prema njego-vim riječima, pouzdane informacije o broju i visini šteta imat će nakon sveobuhvatne procjene svih šteta po osnovu polica Sarajevo osiguranja.

“Nažalost, iako smo svjedoci da elementarne nepogode nanose velike štete kako privatnoj tako i državnoj imovini, ve-liki dio te veoma vrijedne imovine uopće nije osiguran. Mislim da ni odgovorni organi u državi nisu svjesni kolikom se riziku izlažu kada toleriraju situaciju u kojoj se firme u državnom vlasništvu ne osiguravaju. Očekivati je da će ova nepogoda i vanredna situacija, na izvjestan način, bitiopomena svima nama da je nužno osigurati se od rizika i na taj način učiniti sve da se umanje štete nastale na imovini’’, kazao je Terzić.

Midhat Terzić: Neosigurana imovina

Ovogodišnji februar, kako navode agrometeorolozi, ostat će zapamćen po neprekidnom nizu ekstremno hladnih i ledenih dana, kao i ekstremnim visinama snijega koji su u pojedinim područjima nadmašile historijske rekorde i napravile velike štete u poljoprivredi. U Hercegovini je pod srušenim stakleni-cima i plastenicima uništeno povrće koje je uskoro trebalo biti isporučeno na tržište. Kad je riječ o poljoprivrednim kulturama, jedino je snježni pokrivač pogodovao ozimim usjevima koje je zaštitio od pothlađenosti i smrzavanja. Prema informacijama sa terena, veliki broj janjadi je uginuo zbog visokog snijega i niskih temperatura, kao i nemogućnosti obaveznog davanja lijekova.

Elementarna nepogoda u BiH nanijela je velike štete i ribar-stvu. One samo u Federaciji BiH iznose više od 1,5 miliona ma-raka i to samo u ribi i mrežama, istaknuo je predsjednik Asoci-jacije Aqumaris-culture FBiH Dževad Handžar. On je kazao da


>>>

u 20 dana nevremena niko iz relevantnih institucija nije našao za shodno da se javi u grupaciju ribara, morskih i slatkovodnih, i upita za stanje.

“Dolaskom Jerke Ivankovića Lijanovića na mjesto ministra poljoprivrede računali smo da će se napokon u poljoprivredi popraviti stanje, jer smo smatrali da dolazi čovjek iz proizvo-dnje koji će znati prepoznati bit. Po svemu sudeći, naša nadanje i očekivanja su se izjalovila, jer ribarima ni do dan danas nisu isplaćene ostvarene potpore za 2011. godinu, iako se jedino riba od animalne proizvodnje može izvoziti u Europu, te ćemo s ko-legama iz koordinacije poljoprivrednih udruga poduzeti radikal-nije mjere, pa ako treba i izlazak na ulicu’’, kazao je Handžar.

Ekstremno niske temperature, debeo led na rijekama i ri-bnjacima zadali su velike muke zaposlenima u preduzećima za uzgoj ribe i u Republici Srpskoj, koji ne isključuju mogućnost da će i ove godine pretrpjeti velike štete. Ribnjaci u RS, zbog ek-stremno niskih temperatura i velikih nanosa snijega, imali su velike probleme s prehranom i očuvanjem ribljeg fonda. Veljko Buđen, vlasnik i direktor Butreks ribarstva iz Trebinja, kaže da su zbog niske temperature ljudi zaposleni u njegovoj firmi danima i noćima angažirani na lomljenju leda na ribnjacima i čišćenju snijega kako bi se osigurao prilaz. Inače, prošle godine je ova firma tokom poplava pretrpjela štetu od 400.000 KM.

Slabe komunikacije

Iz banjalučkog preduzeća Tropic ribarstvo, koje godišnje proiz-vede oko 1.500 tona kalifornijske pastrmke, kažu da su se zbog niskih temperatura, snijega i leda suočavali s nizom problema. Vremenske neprilike su otežale prilaz ribnjacima, kao i tran-sport ribe od ribnjaka do pogona za preradu i od pogona do kupaca. Danijela Risović, direktorica Tropic ribarstva, kaže da je riba zbog izuzetno niske temperature vode odbijala hranu i napredovala mnogo sporije.

Ogromnih šteta nije pošteđena ni privreda u Republici Srp-skoj. Zbog niske temperature zraka u velikom broju preduzeća u svim privrednim granama došlo je do obustave rada, dok su trgovinski lanci imali problem sa distribucijom robe iz istočnog dijela RS-a, podaci su Privredne komore RS. Na području Istočnog Sarajeva neka od najvećih preduzeća, kao što su Fa-mos, Rasklopna oprema i Lasta, u nemogućnosti da nastave sa proizvodnjom, radnike su angažirali na raščišćavanju snijega u krugu svojih preduzeća.

Zbog nemogućnosti zagrijavanja proizvodnih hala nisu radila ni preduzeća koja se bave preradom drveta, dok je fabri-ka žice Novo Goražde djelimično obustavila proizvodnju jer zbog slabe putne komunikacije nisu bili u mogućnosti nabaviti potrebni materijal iz Italije.

I prijevoznici pretrpjeli velike gubitke

Također, na području Prijedora kompanija Arcelor Mital obustavila je isporuku željezne rude, preduzeće Bosnamontaža stalo je s radovima na remontu postrojenja i dio radnika je vraćen kućama, a u Prijedorčanki su većim dijelom bili zausta-vljeni poslovi.

Preduzeće Mira iz Prijedora poslalo je radnike na produženi vikend, Nova mehanika iz Bosanske Dubice je zbog visokih troškova grijanja industrijskih hala nekoliko dana obustavila proizvodnju, dok je Forest iz Kostajnice bio u osmodnevnom remontu.

Štete su imala i prevozna preduzeća, a u Privrednoj komori kažu da je za sada teško dati i okvirne procjene.

Ekstremna hladnoća i snijeg su uzrokovali velike gubitke semberskim privrednicima. Mnoga preduzeća su tokom van-rednih okolnosti potpunoobustavila proizvodnju, a ona koja su i u tim uvjetima uspjela da rade pretrpjela su gubitke i do 30 posto. To je potvrdio predsjednik Regionalne privredne ko-more u Bijeljini Mihajlo Vidić, koji je ocijenio da je februar za privrednike bio mjesec gubitaka.

Troškovi proizvodnje uvećani su za 30 posto zbog energe-nata koji su se, inače, teško dopremali. Mnogi putni pravci su bili zatvoreni, zbog čega je bio upitan transport sirovina i proizvoda. U drvnoj industriji bio je otežan je transport oblo-vine. Zbog hladnoće farme su pretrpjele gubitke i do 30 posto. Najteže je bilo u mljekarskoj industriji, peradarstvu i proizvo-dnji konzumnih jaja, a pekarska industrija imala je štetu od oko deset posto. Metalska industrija bila je, također, na minimal-nom režimu rada.

U bijeljinskom Panaflexu, fabrici savitljivih cijevi, procesne opreme, elektroda i šina vođica, počelo se s radom nakon se-dmodnevne pauze. Hladnoća nije omogućavala proces proiz-vodnje, koji je bio u potpunosti obustavljen, a prvi radni dan zaposlenici su proveli u osposobljavanju mašina.

Veliki snijeg omeo je i prijevoznike u BiH, tako da će u ovogodišnjem prvom kvartalu imati ogromne finansijske gu-bitke. Brojna prijevoznička preduzeća su zbog zatvorenih sao-braćajnica zatrpanih velikim snježnim nanosima ugasila motore svojih kamiona i autobusa, zbog čega su dnevno, prema nekim procjenama, gubila čak i po 20 hiljada maraka, ne računajući dodatne troškove koje prijevoznike firme imaju u zimskom periodu jer svoja vozila moraju opskrbiti antifrizom, lancima i ostalom zimskom opremom.

Predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni trans-port RS Nikola Grbić tvrdi da je zbog velikih snježnih padavina te zabrane kretanja za sve kamione dnevni gubitak u tom enti-tetu iznosio jedan do dva miliona KM.

Smrznulo se oko 30 tona sirovine u Semberki Jedan od drastičnijih primjera zastoja u poslovanju naših pre-dzeća tokom elementarne nepogode u BiH je Fabrika sušenog povrća Semberka iz Janje koje je doživjela višednevni prekid proizvodnje. Direktorica ove fabrike Svetlana Manojlović rekla je da se oko 30 tona sirovine smrznulo zbog izuzetno niske temperature.

“Zbog lošeg vremena nismo mogli da održimo povoljnu temperaturu u fabrici, zbog čega smo bili prinuđeni prekinu-ti rad. Imali smo problem i sa ugljem, čija je nabavka bila otežana’’, rekla je Manojlović.


“Moje viđenje o nastalim štetama je katastrofalno. Počevši od putne komunikacije za koju općinske vlasti nisu imale sluha, tako da na lice mjesta nisu poslale ni komisiju za procjenu na-stale štete. Sam sam se angažirao na čišćenju putne komunika-cije od 22 km te razbijanju ledene plohe. Štetu na ribogojilištu Slapčini 860 kg u ledu uginule mlađi i 4 pocijepane mreže iz kojih je pobjegla konzumna pastrmka od oko 4800 kg. Naša procjena štete je oko 69.470,00 KM, kaže za InfoKom Muhamed Tabaković, direktor Slapa d.o.o. Rogatica.

TEMA >>> Teške posljedice “ledenog vala” u našoj zemlji

Riblji fond izgubio na težini

Firma Salmon d.o.o., locirana sa svojom proizvodnjom na je-zeru Salakovac kraj Mostara, u nevremenu koje je zahvatilo ovo područje pretrpjela je velike štete na infrastrukturi za pro-izvodnju ribe, i to direktne štete koje se ogledaju u potpunom ili djelomičnom oštećenju kavezne konstrukcije za uzgoj ribe, kao i mreža koje nisu izdržale nakupine leda što je dovelo do njihova pucanja i bijega ribe. Također, tu su štete koje se ogledaju na bi-omasi koja nije bila u hranidbenom režimu skoro mjesec dana, što je dovelo do mršavljenja ribe, i to 25% u odnosu na ukupnu težinu biomase prije nevremena.

“O indirektnim štetama i ne pomišljam, one će se mani-festirati kroz duže razdoblje jer sad predstoji vratiti proizvodnju na prijašnji nivo, i to sanirati biomasu pobjegle ribe i mlađi i dohraniti ostatak biomase i vratiti je na prethodni nivo kako bi osigurala prihod za daljnje funkcioniranje proizvodnje. Mi-slim da za ovako nešto treba razumijevanje nadležnih mini-starstava koja, svako u svom domenu, mogu pripomoći da se lakše prebrode ove nedaće.Konkretno, Federalno ministarstvo poljoprivrede isplatom poticaja za proizvodnju ribe za 2011. godinu može odgoditi nova zaduženja firmi kod komercijalnih banaka, kao i nadležna ministarstva zadužena za pomoć i isplatu šteta’’, kaže za InfoKom Čolak Veselko, direktor Salmona d.o.o. Ljubuški.

Do ribogojiliša pastrmke Slap u Žepi putna koumunikacija probijala se teškom mehanizacijom.

Stradali ribnjaci zaproizvodnju pastrmke u BiH

Procjena štete u firmi Salmon

• Štete na opremi procijenjene internom komisijomiznose 39.120,00 KM

• Štete u ribljem fondu bježanja i mršavljenja ribe iznose 103.844,00 KM

• Štete indirektne prirode se procjenjuju na iznos 120.000,00 KM


>>>

Norfish pretrpio štetu veću od pola miliona KM

Zbog vremenskih su neprilika štete na proizvodnim objek-tima Norfish u Salakovcu izuzetno velike i ogledaju se u zna-čajnijem oštećenju samog objekta, najviše u djelomično i pot-puno uništenim kavezima i mrežama u kojima se nalazila i veća količina ribe. Veća količina ribe je izašla iz kaveza, a kao posljedicu obustave ishrane-proizvodnje imamo gubitak na te-žini ribljeg fonda i gubitak u prirastu za ovaj period, što pre-ma izvještaju interne komisije za utvrđivanje šteta iznosi oko 40 % ukupnog ribljeg fonda. Ukupna procjena šteta izazvanih nevremenom, urađena u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj

metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine FBiH’’ broj 75/04), iznosi KM 575.771.

“Posljedice pričinjenih šteta će biti višestruke. Očekujemo smanjenje proizvodnje i prodaje za minimalno 30-40% u od-nosu na 2011. godinu, što u potpunosti ovisi o vremenskim pri-likama u narednom periodu. Sa svoje strane, činimo sve da se u najkraćem roku objekti dovedu u normalno stanje i izvrše po-trebne popravke. S druge strane, štete nastale u ribi nećemo biti u mogućnosti nadoknaditi u tako kratkom roku s obzirom na biološki proces rasta ribe. Svjesni smo i činjenice da su i drugi poljoprivredni i industrijski sektori pretrpjeli značajne štete, ali se nadamo da ćemo naići na razumijevanje i nadležnih struktu-ra vlasti u rješavanju nastalih problema u najkraćem mogućem roku, posebno zbog činjenice da je ribarstvo već duži niz godina izvozno orijentirani sektor poljoprivrede i jedan od rijetkih in-dustrijskih sektora u BiH koji kontinuirano ostvaruje vanjsko-trgovinski suficit, tim više jer se radi o proizvodnji hrane, ali i sektoru koja ima dozvolu za izvoz na tržište EU’’, izjavio je za InfoKom Sanel Šarić,direktor Norfisha d.o.o. Blagaj.

pripremio: Zvonimir Papoči


Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u budžetskim stav-kama nema ni planiranih ni odobrenih sredstava koja bi bila namijenjena za saniranje šteta uzrokovanih nedav-

nim vremenskim neprilikama - snježnim padavinama u BiH.Naime, kako ističe Samir Agić, pomoćnik ministra sigur-

nosti za zaštitu i spašavanje Bosne i Hercegovine, za tako šta “nema zakonskog uporišta’’, odnosno “niti ijednim propisom nije regulirano pitanje koje se odnosi na slučaj naknade štete’’.

TEMA >>> Država Bosna i Hercegovina niti je planirala sredstva niti ima zakonsko uporište za saniranja posljedica nepogoda

Piše: Almir Terzić

Naknade šteta definirati krozuspostavu sistema osiguranja

On, stoga, cijeni kako “nije realno očekivati’’ da u tom smi-slu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na sebe preuzme ulogu i “sigura sredstva za naknade štete’’.

“Naprosto, ne može se reći da je iz budžeta potrebno toliko i toliko sredstava i onda ih usmjeriti kada u zakonu nema niti ijedne riječi koja na to obavezuje. Osim toga, Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u ovom slučaju nema nikakve ingerencije’’, naglasio je Agić.

Zakon samo okvirni - sve na entitetima

Ono što se u proteklom periodu dešavalo u Bosni i Hercegovini - nedavne snježne padavine a nešto ranije i poplave - za našu

U Ministarstvu sigurnosti BiH doznajemo kako se u našoj državi ovo pitanje uskoro planira ‘’otvoriti’’, te da je planirano da se određena rješenja koja se odnose na sistem osiguranja uvedu kroz donošenje akta ‘’Državna platforma za redukciju rizika katastrofa’’, a koja je i obaveza koju BiH mora ispuniti iz dokumenta Ujedinjenih naroda. Radi se o državnoj platformi u sklopu koje će biti tretirana i pitanja koja se odnose na segment života i rada, odnosno kroz koju će i ovaj dio biti pokriven, a u sklopu čega je i definiranje pitanja sistema osiguranja • Vijeće ministara BiH je, nakon prošlogodišnjih poplava, od Ministarstva sigurnosti BiH zatražilo da u saradnji sa entitetskim nivoima vlasti dogovore moguće izmjene i dopune Zakona kojim bi se ‘’uvelo poboljšanje u dijelu koji govori o spašavanju’’. Vlada FBiH ‘’nikada nije odgovorila na zahtjeve Ministarstva sigurnosti BiH, dok je RS rezolutno odbio prijedlog za izmjenama i dopunama zakonskih rješenja’’.

>>>


državu, cijeni pomoćnik ministra sigurnosti BiH, “trebaju biti naučene lekcije’’.

U skladu s tim, smatra kako je nužno sagledati i dogovoriti eventualno poboljšanje Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bo-sni i Hercegovini.

“Zakon sadrži dobre karakteristike, ali se uz kompromis može doraditi i poboljšati. Moguće je raditi na tome, ako za to postoji spremnost’’, zaključio je Agić.

No, očito je da trenutačno dogovora i kompromisa koji bi se odnosio prvenstveno na poboljšanje Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini nema.

Da je tako svjedoči i činjenica da je Vijeće ministara BiH, nakon prošlogodišnjih poplava u našoj zemlji, od Ministarstva sigurnosti BiH zatražilo da u saradnji sa entitetskim nivoima vlasti - Federacijom BiH i Republikom Srpskom - dogovori mo-guće izmjene i dopune Zakona kojim bi se ‘’uvelo poboljšanje u dijelu koji govori o spašavanju’’.

Interesantno je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine “nikada nije odgovorila na zahtjeve Ministarstva sigurnosti BiH, dok je Republika Srpska rezolutno odbila prijedlog za iz-mjenama i dopunama zakonskih rješenja’’.

Kao obrazloženje svoga stava, iz RS-a su naveli “kako u tom entitetu sve funkcionira’’.

No, pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanje Bosne i Hercegovine naglašava kako ni “entiteti nisu u stanju da finansiraju i saniraju nastale štete po bilo kom osnovu u cijelosti’’.

Evropska rješenja

“Ni entiteti nemaju mogućnost niti mogu da ono što se izdvaja iz budžeta i poreza usmjere u naknade šteta. Sredstva koja se planiraju u budžetima namijenjena su za razvoj i uspostavljanje strukture, a ne saniranje štete. Nemoguće je, naime, vraćanje sredstava od poreza u vidu naknada šteta. I vlade entiteta kada odlučuju o eventualnoj potpori za ublažavanje posljedica šteta uzrokovanih nekom nepogodom rade to na osnovu ad hoc odluka. U Ministarstvu sigurnosti BiH sve moje kolege bile bi veoma sretne i zadovoljne kada bi vlasti entiteta mogle sanira-ti, odnosno nadoknaditi sve štete koje su nastale posljednjim snježnim nepogodama u BiH. No, ako se to realizira i u desetom dijelu od procjene štete bit će dobro. Mi ne možemo, niti želimo davati obećanja koja ne možemo ispuniti’’, naglasio je Agić.

Pomoćnik ministra sigurnosti za zaštitu i spašavanje BiH s druge strane navodi kako na svijetu “nema države koja u sto-postotnom iznosu može nadoknaditi nastalu štetu, niti takve odredbe ima propisane u zakonskim rješenjima’’.

Govoreći o praksi u Evropi, Agić naglašava kako je u Evrop-skoj uniji, odnosno većini država te zajednice na djelu kombi-nirani sistem po kojem se glavnina sredstava za naknadu štete crpi putem namirenja kroz osiguranja.

“U državama EU postoje jasno propisani mehanizmi - svi su osigurani. U narednom periodu i kod nas u Bosni i Hercegovini pitanju osiguranja od šteta trebamo posvetiti više pažnje i adek-vatno ga riješiti. Naravno, pitanje osiguranja povlači i dio koji se odnosi na reosiguranje. Dakle, tu problematiku treba definirati sa više aspekata kako bi smo imali kvalitetna rješenja’’, navodi Agić.

U Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine doznajemo kako se u našoj državi ovo pitanje uskoro planira “otvoriti’’.

Međunarodne obaveze

Naime, planirano je da se određena rješenja koja se odnose na sistem osiguranja uvedu kroz donošenje akta “Državna platfor-ma za redukciju rizika katastrofa’’. Ovo je, naime, obaveza koju naša država mora ispuniti iz dokumenta Ujedinjenih naroda.

“Radi se o državnoj platformi za redukciju rizika u sklopu koje će biti tretirana i pitanja koja se odnose na segment života i rada, odnosno kroz koju će i ovaj dio biti pokriven. U sklopu toga je i tretiranje pitanja sistema osiguranja koje će se morati ustaliti i kada je u pitanju BiH, a time će se obuhvatiti i dio treti-ranja pitanja načina pomoći kada su u pitanju štete. Moguće je dogovoriti da se pitanja koja se odnose na projekte osiguranja tretiraju na način da se ona sufinansiraju na državnom nivou. No, za ovaj segment bit će nužan dogovor entiteta. Moguće je dogovoriti i da se to pitanje riješi na nivou entiteta koji bi u tom slučaju na sebe preuzeli uloge, ali opet je pitanje i stvar dogo-vora, odnosno kompromisa kako će to biti riješeno’’, zaključuje Agić.

Ipak, s obzirom na specifičnost i pitanje složenosti državnog uređenja Bosne i Hercegovine teško da se može očekivati brzi dogovor oko donošenja državne platforme za redukciju rizika katastrofa, posebno s aspekta čiji će i koji dio biti u nadležnosti koga.

Primjerice, bit će nužno, i ako se eventualna rješenja pro-vedbe dogovore na entitetskom nivou, prvenstveno u Federa-ciji BiH odrediti način na koji bi se eventualno trebalo tretirati pitanje naknade šteta i kako (procentualni dio), odnosno ko će i koliko participirati u okviru toga (entitet, kanton, općina).


Nakon što je Hrvatska 1. marta povećala stopu poreza na dodatnu vrijednost na 25 posto i nakon što je sve izvje-snije da će PDV povećati i naše susjedne zemlje Srbija i

Crna Gora, sve se otvorenije šuška da bi tim putem uskoro mo-gla krenuti i Bosna i Hercegovina. To se, između redova, može nazrijeti i iz izjava predstavnika međunarodnih finansijskih in-stitucija. Tako se u Izvještaju “BiH: Pregled javnih rashoda i in-stitucija (PEIR)’’, koji je uradio vodeći ekonomist Svjetske banke za zapadni Balkan Ron Hud (Hood), navodi da je prioritet za BiH i dalje cjelokupna i temeljita reforma javnih rashoda insti-tucija koja će uključivati reforme i prihoda i rashoda, smanje-nje javnog sektora te nadograđenu i jasno definiranu fiskalnu politiku. Svjetska banka, između ostalog, zamjera BiH da ima nisku stopu PDV-a.

Rasterećenje privrede

Do sada, doduše, nije bilo zvaničnog izjašnjavanja o povećanju stope PDV-a među predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH. No, da postoji i ta opcija potvrdio je i federalni ministar finansija Ante Krajina koji, doduše, nije otkrio za koju stopu PDV-a bi se naša zemlja opredijelila. O takvoj mogućnosti ra-spravljalo se, kazao je Kranija, na Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Zvaničan stav Vlade FBiH o povećanju stope PDV-a, međutim, ne postoji.

“Jasno je da se PDV najbolje ubire kada je na snazi jedin-stvena stopa, jer je tada gotovo nemoguće da se pojave mani-pulacije. Normalno je da treba naći mjeru i vidjeti iskustva drugih zemalja iz okruženja. Mi smo razmatrali tu ideju, a ra-đena je i studija o PDV-u i diferencijalnoj stopi. Sa studijom su upoznata obojica entitetskih premijera’’ - pojašnjava Krajina, naglašavajući da je svjestan da bi novi nameti doveli do rasta cijena, te da će to biti neminovno.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija manje je raspoložen za promjenu stope PDV-a. On je ocijenio da bi po-većanje stope PDV-a sa 17 na 23 posto bilo preveliko opterećenje za sve građane u BiH.

“Ne očekujem da bi bilo ko u ovom trenutku predložio da se stopa PDV-a sa 17 poveća na 23 posto. Vlada RS je predlagala uvođenje diferencirane stope PDV-a na osnovne životne namir-nice za šta nismo dobili saglasnost FBiH’’, otkrio je Tegeltija, istakavši da je potrebno razgovarati o uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH.

Da se nešto “iza brda ipak valja’’ potvrđuje i činjenica da je direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan nedavnoprezentirao dokument “Porezna reforma u funk-ciji investicija i zapošljavanja’’. Dokument će biti predstavljen u svim kantonima u kojima će biti i održanajavna rasprava o njemu. Suština dokumenta je radikalno rasterećenje privrede drastičnim smanjenjem oporezivanja rada, uz povećanje opore-

TEMA >>> Sve se otvorenije govori o promjenama u indirektnom oporezivanju u BiH

Piše: Ruždija Adžović

Snižavanje stopa poreza i doprinosa na plaće sa sadašnjih 73,73 na 36,06ili 44,23 posto izuzetno je stimu-lativno za bavljenje biznisom i privlačenje stranih investicija, pri čemu je ovakva stopa najniža ne samo u regionu već i šire u evropskim razmjerima.

Ante Krajina: Iskustva drugih

Predlažu se tri varijantepovećanja stopa PDV-a


>>>

zivanja potrošnje, odnosno povećanje stope PDV-a koji je BiH uvela 2006. godine. Taj dokument je upućen Vladi FBiH i pri-vrednim komorama, a u toku su i rasprave po kantonima.

“PDV predstavlja porez na potrošnju, ne obračunava se na izvoz niti na investicije, te se njegovo povećanje nameće kao logičan izbor. Prihodi od povećanja PDV-a bi se iskoristili kao kompenzacija za smanjenje poreskog opterećenja rada kako bi se stimuliralo zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Pre-ma podacima u Kantonu Sarajevo, ukupno opterećenje rada iz-nosi 73,73 % na neto plaće, pri čemu obaveze po osnovu poreza iznose 8,17 %, doprinosa PIO 36,06 %, doprinosa zdravstvenog osiguranja 25,87 %, doprinosa za nezaposlene 3,13 % i posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0,5 %. Soci-jalni doprinosi su u BiH značajno viši od poreza i predstavljaju najznačajnije fiskalno opterećenje zarada. Postoji veliki broj kon-ceptualnih i ekonomskih razloga da se javni sistem zdravstvene zaštite finansira putem poreza, a ne doprinosa. Također, sistem osiguranja od nezaposlenosti nije u mogućnosti da samostalno funkcionira i ne osigurava primjerene naknade radnicima koji su ostali bez posla. Zato bi povećanjem PDV-a moglo da se finan-sira ukidanje doprinosa za zdravstvo i nezaposlene, čak i po-reza na plaće, čime bi se smanjilo fiskalno opterećenje zarada’’, smatra Đapan.

Prema njegovim riječima, iako bi ukidanje ovih doprinosa, na prvi pogled, moglo da izgleda kao zemljotres za postojeću organizaciju sektora države, zapravo bi se tranzicija mogla oba-viti relativno jednostavno.

“S obzirom da je iznos naknada za nezaposlenost zakonski definiran, zavodi za zapošljavanje bi jednostavno mogli da se integriraju u budžete, tako da naknade za nezaposlene postanu još jedno stečeno pravo koje se finansira direktno iz budžeta. Za-vodi za zdravstveno osiguranje bi, barem u prelaznom periodu, mogli da nastave da budu posebne institucije, koje bi se finan-

sirale transferima iz budžeta koji bi bili identični dosadašnjim doprinosima za zdravstvo’’, ističe Đapan.

Kako bi se značajno snizila cijenu rada putem smanjenja stopa oporezivanja rada, Đapan, odnosno Federalni zavod za programiranje razvoja, predlažu dvije varijante stopa oporezi-vanja plaća. Prvo je zbirna stopa 44,23 % na neto plaće.

“U prvoj varijanti predlažemo da prilikom oporezivanja plaća po sadašnjim stopamaostanu porez (10 %) i doprinos PIO (23 %), što u ukupnom procentu na neto plaće iznosi 44,23 %. Doprinos zdravstvenog osiguranja (16,5 ili 25,87 % na neto plaće) i doprinos za nezaposlene (2 ili 3,13 % na neto plaće) bili bi ukinuti i finansirali bi se drugim vidovima poreza koji ne opterećuju privredu, akcizama i povećanjem stope PDV-a.

Druga varijanta je zbirna stopa 36,06 % na neto plaće. Pre-ma toj varijanti samo bi se doprinos PIO (23 %) finansirao oporezivanjemrada, tako da bi plaće bile oporezovane po stopi od 36,06 % na neto plaće. Ostali nameti (porez na plaće, do-prinos za zdravstvo i doprinos za nezaposlene) bili bi ukinuti i finansirali bi se i drugim vidovima poreza koji neopterećuju privredu, akcizama na visokotarifnu robu i povećanjem stope PDV-a’’, kaže Đapan.

Kompenzacija prihoda

Kao kompenzaciju za umanjene prihode predlažu se tri vari-jante povećanja stopa PDV-a. U prvoj varijanti sa stopom opo-rezivanja neto plaća od 44,23 % stopa PDV-a iznosila bi 21 posto, a sa stopom oporezivanja neto plaća od 36,06 %, stopa PDV-a bila bi 22,5 posto. Prema ovoj varijanti stopa PDV-a, ne-dostaju sredstva za potpuno pokrićeprihodaza zdravstvo i za nezaposlene u iznosu od 296,7 miliona KM ili 1,9 % BDP-a, kao i zazdravstvo, nezaposlene i porez u iznosu od 273,8 miliona KM ili 1,75 % BDP-a.

U drugoj varijanti, gdje bi stopa oporezivanja neto plaća iz-nosila 44,23 %, stopa PDV-a bi bila 22 %, dok bisastopom opo-rezivanja neto plaća od 36,06% PDV iznosio 23,5 %. Prema ovoj varijanti stopa PDV-a, nedostaju sredstva za potpuno pokriće prihoda za zdravstvo i za nezaposlene u iznosu od 187,8 mili-ona KM ili 1,20 % BDP-a, a za zdravstvo, nezaposlene i porez 164,9 miliona KM ili 1,06 % BDP-a. Treća varijanta predviđa 44,23 % stopu oporezivanja neto plaća, PDV od 23,5 %, odno-sno 36,06% stopa oporezivanja neto plaća, uz PDV od 25 %. Pre-ma ovoj varijanti stopa PDV-a, prihodi koji bi nedostajali sman-jenjem stopa oporezivanja plaća u cijelosti bi bili nadoknađeni povećanjem stope PDV-a.

“Ukoliko bi opredjeljenje bilo za prvu i drugu varijantu, nedostajuće prihode potrebno bi bilo ‘pokriti’ sveobuhvatnom reformom poreske politike uvođenjem novih vidova poreza (npr. poreza na imovinu) ili povećanjem postojećih (akcize) i unutrašnjom reformom zdravstvenog sistema i sistema osi-guranja od nezaposlenosti. U svim varijantama ukinula bi se posebna naknada na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (0,5 posto)’’, naglašava Đapan.

On ocjenjuje da bi predložena poreska reforma dovela do smanjenja fiskalnog opterećenja zarada, koje trenutno iznosi 73,73 KM na 100 KM neto zarade, na svega 36,06 ili 44,23 KM na 100 KM neto zarade, zavisno od izabrane varijante. Ekonom-ska logika, smatra on, govori da bi smanjenje cijene radne snage trebalo da poveća tražnju za radnom snagom. Nova stopa oporezivanja plaća pozitivno bi djelovala na rast privrednih aktivnosti, posebno na rast stranih investicija, što bi svakako povećalo broj zaposlenih.

Destimuliranje uvoza, stimuliranje izvoza

Izvoz i investicije su, podsjeća Đapan, izuzete od oporezivanja PDV sistemom, tako da bi povećanje PDV stope uz sma-njenje cijene rada pozitivno utjecalo na privredne aktivnosti, proizvodnju i konkurentnost bh. ekonomije na stranom tr-žištu. Predložena reforma bi, dodaje on, doprinijela cjeno-vnoj konkurentnosti BiH i FBiH jer smanjuje fiskalno opte-rećenje radakoje je sadržano u cijenama izvoznih dobara. Dakle, postigao bi se dvostruki pozitivan utjecaj na smanjenje trgovinskog deficita. Povećanjem poreskog opterećenja uvoza destimulirao bi se uvoz roba, a smanjenim oporezivanjem fak-tora proizvodnje (rad) koji ulaze u strukturu cijene izvoznih dobara, stimulirao bi se izvoz.

Zoran Tegeltija: Preveliko opterećenje


>>>

“Snižavanje stopa poreza i doprinosa na plaće sa sadašnjih 73,73 na 36,06 ili 44,23 posto izuzetno je stimulativno za bavlje-nje biznisom i privlačenje stranih investicija, pri čemu je ovakva stopa najniža ne samo u regiji već i šire u evropskim razmjeri-ma. U odnosu na sve druge zemlje EU, bilo razvijene ili zemlje u tranziciji, BiH i FBiH bi imale znatno nižu cijenu rada koja je izuzetno stimulativna za poslovne aktivnosti, unapređenje investicionog ciklusa i snažan ekonomski rast’’, kaže Đapan i dodaje: “S druge strane, stopa PDV-a od 21 do 25 posto, zavisno od izabrane varijante, je iznad prosječne stope PDV-a u evrop-skim zemljama. Budući da se očekuje da bi u periodu nakon uvođenja novih stopa došlo do značajnog porasta zapošljavanja, a time i velikog rasta potrošnje, može se, prateći realizaciju poreskih prihoda, smanjivati stopa PDV-a za onoliko koliko rastu prihodi od indirektnih porezaiznad rasta kao posljedice povećanja stope PDV-a. Porast zaposlenosti prouzrokovat će značajno povećanje prihoda po osnovu PDV-a i to ne samo zbog povećane stope već i zbog znatnog porasta potrošnje koji donosi rast zaposlenosti, a samim tim i rast izdvajanja za plaće. Prema našoj procjeni, uz uvjet rješenja političke krize u BiH i eurozoni te završetka globalne ekonomske krize, sa vrlo stimulirajućom stopom oporezivanja rada kakvu predlažemo, može se očekivati dvostruko veći broj zaposlenih za deset godina, a time i veliki porast privatne potrošnje. To znači da bi se u toku i nakon de-set godina stopa PDV-a mogla značajno smanjivati (možda čak vratiti na sadašnjih 17 %), a stopa oporezivanja rada bi ostala na istom, sniženom nivou. Na taj način bi bili ostvarivani isti efekti sa novom znatno nižom stopom (36,06 ili 44,23 posto, zavisno od izabrane solucije), kao i prije reforme sa zbirnom stopom oporezivanja plaća u procentu od 73,73 %’’, ocijenio je Đapan.

Prema njegovim riječima, implementacijom predložene re-forme BiH bi postala lider u regionu i EU kada je u pitanju fis-kalno opterećenje zarada, kao i atraktivna destinacija za strane direktne investicije. Sa predloženom reformom, cijena rada u BiH i FBiH bi bila daleko najniža u odnosu na naše glavne kon-kurente u privlačenju stranih investicija, što znači da bismo stvorili snažne pretpostavke za ubrzani priliv stranih investicija i značajniji privredni rast.

Mišljenje privrednika

Jedan broj privrednika u BiH smatra da metod plaćanja PDV obaveza nije odgovarajući i da doprinosi manjku likvidnosti privrede. PDV obveznici su u obavezi da odgovarajuća sred-stva uplaćuju mjesečno na osnovu fakturiranog prometa u prethodnom periodu. Privrednicima bi više odgovaralo da se PDV ne plaća na fakturiran već na naplaćen promet, jer u BiH plaćanja među privrednim subjektima često kasne i po nekoliko mjeseci. Stoga bi se, u jednom dijelu javnosti, vjerovatno pojavila mišljenja da bi povećanjem stope PDV-a došlo do dodatnog povećanja nelikvidnosti privrede.

Međutim, Đapan napominje da PDV sistem prati evrop-sku praksu i direktive EU, koji definiraju nastanak PDV obaveze na osnovu fakturiranog a ne naplaćenog prometa. PDV sistemi bazirani na fakturiranom prometu godinama funkcioniraju u evropskim zemljama, čije privrede ne pate od problema “hronične nelikvidnosti’’. Dakle, pravi problem koji je neophodno riješiti je nelikvidnost bh. privrede, a ne način obračuna i plaćanja samog PDV-a.

Još jedna bojazan koja se često spominje u kontekstu po-većanja PDV-a je povećanje inflacije.

“Međutim, povećanje PDV-a može, eventualno, da izazove

samo jednokratno povećanje nivoa cijena. PDV sistem ne vr-ši, niti može vršiti, bilo kakav dodatni dugoročni pritisak na inflaciju. Mišljenja smo da će u situaciji velikog rasterećenja privrede značajnim sniženjem cijene rada biti ogroman broj privrednika koji uopće neće povećavati cijene zbog povećanja stope PDV-a jer za to nemaju nikakvog razloga. U periodu nakon uvođenja nove stope PDV-a lako je tehnički riješiti pitanje prelaznog perioda i nema bojazni da može doći do nepredviđenog pada prihoda neophodnih za funkcioniranje zdravstvenog sistema i osiguranja od nezaposlenosti, niti može doći do bilo kakvih poremećaja u funkcioniranju sistema javne potrošnje’’, zaključuje Đapan.

Različite ustavne nadležnosti

“Eventualni problemi u implementaciji dokumenta ‘Pore-ska reforma’ mogu se pojaviti zbog različite ustavne nadle-žnostiporeske politike (entiteti) i PDV-a (državni nivo). To znači da bi se eventualno povećanje stope PDV-a trebalo postići konsenzusom na državnom nivou, u oba bh. entiteta. Mišljenja smo da to ne bi trebao biti veliki problem, s obzi-rom da je rasterećenje privrede i stvaranje pretpostavki za rast privrednih aktivnosti, investicija i ukupan ekonomski rast, in-teres cjelokupne bh. javnosti.’’

Zbog mogućeg jednokratnog povećanja cijena uslijed eventualnog rasta PDV-a, implementaciju ovog dokumenta bi trebali pratiti socijalni programiza najugroženije katego-rije stanovništva za koje bi se mogla ukalkulirati sredstva poreskom reformom. Problem ugroženosti najsiromašnijih mogao bi se ublažiti i uvođenjem diferenciranih stopa PDV-a, sa povlaštenom stopom za osnovne životne namirnice.

Stope PDV-a u evropskim zemljamaZemlja PDV – stopa Belgija 21 %Njemačka 19 %Francuska 19,6 %Austrija 20 %Italija 21 %BiH 17 %Mađarska 27 %Rumunija 24 %Slovenija 20 %Litvanija 21 %Češka 20 % Srbija 18 %Hrvatska 25 %Danska 25 %Finska 23 %Holandija 19 %Poljska 23 %Slovačka 20 %Grčka 23 %Portugal 23 %Bugarska 20 %Engleska 20 %Irska 23 %


Pripreme Bosne i Hercegovine za ulazak Republike Hr-vatske u Evropsku uniju kako ne bi došlo do negativnih posljedica po bh. privredu povod su za intervjuu sa Ner-

minom Ćemalović, članicom Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zastupnica Ćemalović u razgovoru za InfoKom govorila je i o važnosti povećanja broja graničnih prijelaza koji bi se trebali koristiti za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla, stupa-nju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), načinima zaštite od prekomjernog uvoza u okviru Sporazuma CEFTA, porezu na dodatnu vrijednost (PDV), a nezaobilazna tema bile su i nedavne štete uzrokovane snježnim padavinama i načini na koji vlade i ministarstva treba da pomognu u nji-hovom prevazilaženju.

U proteklom periodu širom BiH evidentirane su brojne štete na privrednim i poljoprivrednim dobrima zbog obil-nih snježnih padavina, dok su zbog vanrednog stanja broj-ne kompanije radile smanjenim kapacitetom. Sve ovo za posljedicu je imalo pad proizvodnje i izvoza koji će se u ve-

INTERVJU >>> Nermina Ćemalović, članica Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

likoj mjeri odraziti na poslovanje u februaru. Šta bi državne institucije trebale učiniti kako bi pomogle onima koji su pretrpjeli štetu?“Vjerujem da su veće kompanije osigurane od ovakve vrste štete, dok manje zbog visoke cijene osiguranja to nisu. U rješavanje ovog problema trebala bi se uključiti entitetska ministarstva. Što se tiče državnih institucija, u zavisnosti od procjene štete, Vijeće ministara BiH, zajedno sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH i Ministarstvom sigurnosti BiH, trebaju odrediti način pomoći.’’

Izvještaj ministarstva

Pretpostavljam da ćete na Komisiji za vanjsku trgovinu i cari-ne Parlamentarne skupštine BiH analizirati stanje uzroko-vano štetama u proteklom periodu. Koji će biti prijedlozi Komisije prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno Vijeću ministara BiH?“Cijenim da će se na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine Par-lamentarne skupštine BiH analizirati štete uzrokovane obilnim snježnim padavinama. Tražit ćemo Izvještaj o procjeni štete od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i prema njemu se očitovati.’’

Razgovarao: Almir Terzić

Institucije trebaju pomoći u saniranju posljedica nedavnih šteta

BiH ima veoma malo vremena da dođe do rješenja s obzirom kako ćе punopravno članstvo Republike Hrvatske u Evropskoj uniji otpočeti 1. jula 2013. godine, s tim da ćе primjena propisa i procedura početi od 1. januara 2013., a negativne posljedice će biti izražene ро bh. ekonomiju i kompanije koje se bave izvozom ako se ne ѕаčіnе i ne provedu adekvatne mjere u oblasti trgovinskih odnosa između BiH i Hrvatske, odnosno EU • Mišljenja sam da je za BiH nepri-hvatljivo rješenje samo dva granična prijelaza (Gradiška i Metković) sa Hrvatskom za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla, jer bi time domaći izvoznici bili izloženi znatno povećanim troškovima te pojedinačnim umanjenjem konkurentnosti svojih proizvoda.


>>>

Moguće negativne posljedice

Nedavno ste na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine, ali i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH javno upozorili na moguće negativne implikacije po bh. privredu nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Svi podaci i infor-macije ukazuju da se vlasti BiH nisu adekvatno pripremile za ovaj proces. Prijeti li nam kolaps privrede u BiH? “Da, o ovom smo raspravljali na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine, kao i na Parlamentu. Činjenica je da Hrvatska predsta-vlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Her-cegovine sa učešćem u ukupnom bh. izvozu od 14,98 % (2010. godina), te učešćem od 18,80 % u ukupnom bh. uvozu. Agroin-dustrijski sektor je posebno značajan u vanjskotrgovinskoj ra-zmjeni BiH sa Hrvatskom i učestvuje sa 16 % u ukupnom iz-vozu BiH u ovu zemlju, dok uvoz agroindustrijskog sektora iz Hrvatske čini 29 % ukupnog uvoza iz Hrvatske.

Bosna Hercegovina ima veoma malo vremena da dođe do rješenja s obzirom kako ćе punopravno članstvo Republi-ke Hrvatske u Evropskoj uniji otpočeti 1. jula 2013. godine, s tim da ćе primjena propisa i procedura početi od 1. januara 2013. Negativne posljedice će biti izražene ро bh. ekonomiju i kompanije koje se bave izvozom ako se ne ѕаčіnе i ne provedu adekvatne mjere u oblasti trgovinskih odnosa između BiH i Hr-vatske, odnosno EU. BiH neće moći izvoziti sve štо je do sada izvozila, odnosno ostalo bi da je moguće plasirati na hrvatsko tržište jedino sirovu kožu i ribu.

Kroz diskusiju sam upozorila da ulaskom Hrvatske u EU možemo očekivati značajno smanjenje izvoza roba biljnog i životinjskog porijekla u Hrvatsku ukoliko se hitno ne predu-zmu neophodne mjere i aktivnosti. Tu mislim na uspostavu adekvatne kontrole koja ćе u potpunosti odgovarati standardi-ma EU. U protivnom, nećemo više biti u mogućnosti izvoziti proizvode kao štо su mlijeko, jaja, med i meso, gdje je vrijednost izvoza u 2010. godini iznosila preko 40 miliona eura. Proizvod-nja mlijeka i mliјеčnih proizvoda predstavlja jednu od riјеtkіh prehrambenih djelatnosti koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. Ulaskom Hrvatske u EU naš izvoz će biti u potpunosti blokiran sve dok ne budemo imali akreditirane laboratorije te

priznate certifikate o kvalitetu u okviru CEFTA zemalja. Bez toga, nijedаn nаš proizvod od 1.1.2013. nеćе mоćі рrеćі grani-cu. Time bi bh. privreda mogla doživjeti potpuni kolaps.’’

Akcioni plan - prioritet

Šta vlasti BiH, prvenstveno novo Vijeće ministara, trebaju učiniti kako bi se u narednom periodu negativni efekti po bh. privredu smanjili na najmanju moguću mjeru? Je li to donošenje akcionog plana kako je tražila i PS BiH?“Našu zemlju očekuju značajne posljedice pristupanja Hrvatske EU, posebno u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, pogra-nične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskih službi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, državljanstva i putnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne za-štite i penzija, saobraćaja te elektroenergetike.

U nadolazećem periodu potrebno je intenzivirati napore predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti u BiH kako bi se po-tencijalne negativne posljedice spriječile ili ublažile. S tim u vezi, potrebno je prioritetno realizirati Akcioni plan kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH. Tamo gdje je finansijska intervencija ne-ophodna, kao što je slučaj s graničnim inspekcijskim službama, usklađivanjem zakonodavstva radi dosezanja standarda i uvjeta za izvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda na tržište Hr-vatske, koje postaje dio unutrašnjeg tržišta EU. BiH stoje na ra-spolaganju sredstva predpristupnih fondova EU u okviru Prve i Druge komponente IPA-e, što predstavnici nadležnih instituci-ja trebaju imati u vidu prilikom programiranja predpristupne pomoći za 2012. i 2013. godinu. Želim naglasiti da u ovim pre-govorima BiH može i mora nastupati isključivo kao jedinstven subjekt.’’

Bili ste jedan od inicijatora da se putem Državne komisije za integrirano upravljanje granicom u Bruxellesu, odnosno kod Evropske komisije pokuša izdejstvovati proširenje broja graničnih prijelaza sa Hrvatskom za izvoz poljoprivrednih proizvoda za još dva. U kojoj je to fazi? Postoji li mogućnost da se nešto učini po pitanju povećanja broja graničnih pri-jelaza?“Mišljenja sam da je za BiH neprihvatljivo rješenje samo dva granična prijelaza (Gradiška i Metković) sa Hrvatskom za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla. Time bi domaći izvoznici bili izloženi znatno povećanim troškovima te pojedinačnim umanjenjem konkurentnosti svojih proizvoda. Istovremeno bi se nadležne carinske i druge službe na samim prijelazima preop-teretile i onemogućile u obavljanju svoga posla na odgovarajući način, što bi olakšalo ilegalnu trgovinu i uvoz proizvoda neod-govarajuće kvalitete te ugrozilo zdravlje stanovništva i potakla nelojalna konkurencija.

Posebno bih istakla apsurdnost izostavljanja svih željezničkih prijelaza iz prijedloga, iako željeznički prijevoz osigurava najviši nivo sigurnosti i kontrole transporta. Putem željezničkog prije-voza u zemlje EU izvezeno je 16 % robe od ukupnog izvoza pro-izvoda životinjskog i biljnog porijekla.

Uz granični prijelaz Gradišku i Metković, granični prijelaz Izačić i Orašje su neminovnost, kao i granični prijelaz Šamac koji predstavlja razvojnu potrebu zbog Koridora Vc.

Na posljednjem trilateralnom sastanku predstavnika Bo-sne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Evropske komisije odr-žanom 24.10.2011. godine u Bruxellesu donekle su uvažene ar-gumentacije VTK-a BiH tako da je prijedlog bh. strane bio da se pored postojeća dva BIP-a zahtjeva i treći BIP na graničnom Nermina Ćemalovič


>>>

prijelazu Izačić - Ličko Petrovo Selo i da pored ova tri BIP-a proizvodi koji podliježu fitosanitarnom pregledu mogu biti i na drugim graničnim prijelazima. U tom smislu je zahtjev BiH da fitosanitarna inspekcija bude sa obje strane i to za granični prijelaz: jedan na sjevernoj granici (od Gradiške do granice sa Republikom Srbijom), jedan na potezu od Zvirića do Izačića (Kamensko ili Gorica) i jedan na graničnom prijelazu prema Dubrovniku. Hrvatska strana je izrazila razumijevanje sa za-htjevom bh. delegacije i izrazila spremnost za razgovore o svim pitanjima, a samim tim i graničnim prijelazima sa fitosanitar-nom inspekcijom.’’

Granični prijelazi

Naglasili ste da bi zadržavanje samo dva referentna granična prijelaza (Gradiška - Stara Gradiška i Bijača - Metković) za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Hrvatsku, odnosno EU imalo strašne posljedice po pitanju kompanija koje se bave izvozom. Koliko bi takvo stanje utjecalo na nekonkurentnost bh. proizvoda, s obzirom da bi se troškovi transporta robe enormno uvećali?“Ukoliko se reducira broj BIP-ova (graničnih prijelaza za proizvode biljnog i životinjskog porijekla), neminovno bi se u početku povećala cijena prijevoza zbog povećanja dužne relacije prijevoza. Međutim, zbog značajnog učešća troškova transporta u cijeni proizvoda, takvi proizvodi ne bi više bili cijenom konkurentni na evropskom tržištu, što bi dovelo do ga-šenja proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Na povećanje troškova transporta neće samo utjecati pove-ćanje dužine relacije nego i povećanje vremena potrebnog za obavljanje prijevoza i vremena zadržavanja na graničnom pri-jelazu, označenom kao BIP ili na graničnim prijelazima za robe biljnog porijekla, zbog preusmjeravanja tokova sa više na samo nekoliko graničnih prijelaza i stvaranja zapušenja. Sigurna sam da će se Vijeće ministara BiH u novom sazivu aktivnije uključiti u rješavanje ovih problema.’’

Do 1. januara 2013., odnosno šest mjeseci prije zvaničnog ulaska Republike Hrvatske u EU, vlasti BiH trebale bi svoje granične prijelaze prilagoditi Šengen sistemu. Možemo li biti zadovoljni trenutnim aktivnostima na tom pitanju? Nedavno ste na Komisiji razmatrali informaciju o stanju - tehničkoj i materijalnoj opremljenosti graničnih prijelaza. Kakve su ocjene?“Na Komisiji za vanjsku trgovinu i carine smo razmatrali in-formaciju o tehničkoj i materijalnoj opremljenosti graničnih prijelaza. Ocjene su poražavajuće. Veliki broj ih je devastiran, infrastrukturno neopremljen. Takva su i dva planirana BIP-a Gradiška i Metković. Ministarstvo komunikacija i prometa i Uprava za indirektno oporezivanje zaduženi su za intenzivi-ranje priprema za izgradnju i potpuno opremanje ova dva gra-nična prijelaza kako bi bili operativni do 1. jula 2013. godine. Taj period je doista kratak, ali se nadam da će se ispoštovati do-govoreni rokovi.’’

Zaštita domaće proizvodnje

Preostalo je da još da se provede presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kako bi Sporazum o stabiliza-ciji i pridruživanju stupio na snagu. Koliko je važno da čim prije dobijemo važeći SSP sa EU i šta će nam on konkretno donijeti?

“Činjenica je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, iako je potpisan prije tri godine, još nije stupio na snagu zbog neiz-vršavanja dijela obaveza u koje spada i presuda Evropskog suda za ljudska prava. Nakon 1. jula 2013. godine vanjskotrgovinski odnosi bit će regulirani trgovinskim dijelom Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruživanju između BiH i EU, čije odredbe omogu-ćavaju zadržavanje određenog nivoa carinske zaštite za pojedine strateške proizvode. Broj ovih proizvoda nije veliki, ali u pojedi-nim slučajevima je nivo carinskog opterećenja dovoljan da nji-hov daljnji uvoz učini znatno nepovoljnijim i nekonkurentnim. Nasuprot tome, asimetričan karakter carinskih olakšica EU za proizvode porijeklom iz BiH osigurava zadržavanje preferenci-jalnog tretmana naših proizvoda na tržištu Hrvatske, kao dijelu jedinstvenog tržišta EU.

Dakle, promjena vanjskotrgovinskog režima sa Hrvatskom za većinu proizvoda neće donijeti uočljive promjene, ali u onim oblastima gdje su razlike veće sasvim sigurno će doprinijeti sma-njenju uvoza, a najvjerovatnije i povećanju proizvodnje, izvoza i tržišnog učešća domaćih proizvođača. Očekivano je i povećanje budžetskih prihoda, kao i vrijednosti direktnih stranih ulaganja i zaposlenosti, ovisno o obimu iskorištenosti ukazanih prilika.’’

BiH je kao članica Sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) imala mogućnost da do sada koristi mjere kojim će spriječiti prekomjeran uvoz, ali se to nikada nije desilo. Gdje je, odnosno za koje robe i proizvode prema Vašoj ocjeni potrebno uvesti zaštitne mjere kako bi se smanjio prekomje-ran uvoz u BiH?“Naši izvoznici nailaze na brojne netarifne barijere – tehničke i administrativne- koje onemogućavaju naš izvoz, ali one s ko-jima se suočavaju u Evropskoj uniji su i najrazumljivije, jer re-alno sistem infrastrukture kvaliteta u našoj zemlji još uvijek nije potpuno usklađen s onim u EU. Mnoge proizvode već odavno uspješno izvozimo u Evropsku uniju i njihov kvalitet je neupi-tno potvrđen, ali za najveći dio naših prehrambenih proizvo-da, posebno životinjskog porijekla, potrebno je mnogo rada nadležnih institucija na izgradnji jedinstvenog i funkcionalnog sistema i složenog dokazivanja i provjera da bi Evropska unija prihvatila ovaj naš sistem pouzdanim i sigurnim, odnosno pot-puno usklađenim s njihovim zahtjevima. Do sada smo uspješno zadovoljili sve kriterije za izvoz ribe, a u procesu smo ispunja-vanja uvjeta za izvoz meda, jaja i pilećeg mesa i prerađevina, dok će za izvoz većine ostalih proizvoda životinjskog porijekla trebati više vremena.

Nažalost, naši proizvođači nisu ravnopravni ni na domaćem tržištu, jer naš sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca. Nakon više-godišnjeg kašnjenja, uočljivi su pozitivni pomaci u djelovanju nekih naših institucija, ali sistemska podrška još uvijek nije do-voljna, a raznovrsni poticaji privredi koji se mjere stotinama miliona pa i milijardama KM u susjednim zemljama, u našim uvjetima se svode na simbolične iznose.

Treba postojati saradnja i spremnost Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa Vanjskotrgovinskom ko-morom BiH za kreiranje rješenja kojima će se konkretnim mje-rama i aktivnostima, koje moraju biti sistemske, pomoći privre-di i zaštititi domaća proizvodnja u što većem obimu i učiniti je konkurentnom na tržištu.’’


U januaru 2012. godine ostvaren je izvoz iz Bosne i Her-cegovine u vrijednosti od 580.218.917 KM, što je za 49.878.627 KM, odnosno 7,92 % manje u odnosu na

isti mjesec prošle godine. U istom periodu, vrijednost uvoza iz-nosila je 950.136.248 KM, što je za 11.184.008 KM, odnosno 1,19 % više u odnosu na januar 2011. godine. Ovako nepovolj-ne promjene rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 9 % te je u ovom periodu iznosio 61,1 %. Vanjskotrgovinski deficit je povećan za čak 19,77 % i iznosio je 369.917.331 KM, što je za 61.062.635 KM više nego u januaru prethodne godine.

U odnosu na decembar 2011. godine, u januaru je vrije-dnost i izvoza i uvoza znatno umanjena, što je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene umanjilo za skoro pola milijarde KM. Iako takve promjene ukazuju na znatno slabljenje ukupnih ekonomskih aktivnosti domaće privrede, ostvarena su i neka poboljšanja. Smanjenje vrijednosti izvoza za 12,38 %, uz mnogo veće smanjenje vrijednosti uvoza za čak 29,14 %, rezultiralo je povećanjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za čak 23,65 % i skoro “prepolovljenim’’ vanjskotrgovinskim deficitom, odno-sno njegovim umanjenjem za 45,49 %. Slične sezonske oscilaci-je dešavale su se i u prethodnom periodu, jer je nivo uvoza u decembru obično natprosječan, a u januaru ispodprosječan, te uočena poboljšanja ne smiju stvarati iluziju novog pozitivnog trenda. Tek bi kontinuirano zadržavanje nižeg nivoa uvoza, uz postupni “oporavak’’ nivoa izvoza dalo osnova za realan opti-mizam te vrste.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u januaru 2012. godine ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupa-ma zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je, sve uvjerljivije, Evropska unija (65,42 % izvoza i 46,26 % uvoza), dok se pojedinačno kao vodeća tržišta izdvajaju Njemačka (20,09

ANALIZA >>> Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH u januaru 2012.

Iako se smanjenje izvoza odnosi na svega nekoliko grupa proizvoda i može biti djelomično ili potpuno nadomješteno u narednom periodu, ovakvo je pogoršanje veoma zabrinjavajuće i ukazuje na osjetljivost naše vanjskotrgovinske razmjene i punu ovisnost o poslovanju malog broja vodećih izvoznika.

Piše: Igor Gavran% izvoza i 8,94 % uvoza), Hrvatska (12,49 % izvoza i 17,65 % uvoza), Italija (12,80 % izvoza i 7,14 % uvoza), Slovenija (8,69 % izvoza i 9,05 % uvoza) i Srbija (7,07 % izvoza i 8,81 % uvoza).

Najveći procentualni porast izvoza sa značajnim partnerima u istom periodu ostvaren je na tržištima Rumunije (100,52 %), Francuske (55,70 %), Slovačke (54,34 %), Turske (33,91 %), Holandije (33,23 %), Mađarske (32,33 %) i Njemačke (20,23 %), a uvoza u trgovini sa Švicarskom (40,74 %), Rusijom (33,08 %) i Slovenijom (20,35 %).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s pojedinim vodećim partnerima je povećana, pa smo u januaru ostvarili suficit s UNMIK/Kosovom (812,40 %), Crnom Gorom (796,96 %), Rumunijom (155,58 %), Njemačkom (137,34 %), Italijom (109,52 %), Makedonijom (107,70 %) i nekim manje značajnim partnerima (Francuska, Slovačka, Albanija, Litvani-ja, Španija, Bugarska i dr.).

Respektabilan nivo pokrivenosti ostvaren je s Turskom (82,25 %), Holandijom (81,57 %), Austrijom (68,42 %) i još nekim državama. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom s Evrop-skom unijom dostigla je rekordnih 86,37 %, a sa CEFTA 2006 bila je 56,84 %. Najniži je ostvaren u trgovini s tzv. ostalim zem-ljama, s kojima nemamo preferencijalnu trgovinu.

Drastično smanjen izvoz električne energije

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u januaru 2012. godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivi su pogoršanje i/ili stagnacija izvoza u većini sektora, uz smanjenje ili blaže povećanje uvoza. Izvoz je najviše povećan u sektorima “Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.’’ (29,51 %) i “Koža, krzno, tekstil i proizvodi’’ (13,73 %), a smanjen je u sek-

Zabrinjavajući trend smanjenja izvoza

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u brojkama

• 950.136.248 KM vrijednost bh. uvoza u januaru 2012. • 580.218.917 KM vrijednost bh. izvoza u januaru 2012.• 369.917.331 KM vanjskotrgovinski deficit BiH u

januaru 2012.


>>>

toru “Mineralna goriva…’’ (68,63 %) i “Kamen, kreč, cement, beton...’’ (7,29 %). Uvoz je najviše povećan u sektorima “Kamen, kreč, cement, beton...’’ (14,96 %) i “Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.’’ (8,17 %), a neznatno smanjen u većini os-talih sektora.

Najveći izvoz ostvaren je u sektorima “Rude, metali i proizvodi…’’ (167.029.141 KM) i “Drvo, papir i namještaj’’ (104.786.570 KM), a uvoz u sektorima “Mineralna goriva…’’ (245.344.399 KM) i “Agroindustrijski sektor’’ (171.356.537 KM). Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima “Drvo, papir i namještaj’’ (259,60 %), “Rude, metali i proizvodi…’’ (196,76 %) i “Koža, krzno, tekstil i proiz-vodi…’’ (104,57 %), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 56,55 % u sektoru “Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.’’ do minimalnih 15,23 % u sektoru “Mine-ralna goriva…’’.

Najveće promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godi-ne dogodile su se u trgovini električnom energijom gdje je izvoz drastično smanjen, za čak 84,80 %, a uvoz povećan za 36,59 %, kao i koksa, čiji izvoz je skoro potpuno zaustavljen, odnosno bio je 40 puta manji nego u januaru 2011. godine. Uvoz nafte,

naftnih derivata i prirodnog plina količinski je manji, ali je vri-jednost znatno viša zbog kontinuiranih poskupljenja.

Vrijednost uvezenih rabljenih automobila više je nego udvo-stručena, dok je skoro prepolovljena vrijednost izvoza otpadaka i lomljevine od željeza ili čelika. Nerealno povoljnijim rezulta-tima metalnog sektora doprinio je i izvoz proizvoda iz grupe ostalih civilnih letjelica, što je izuzetak koji nije rezultat proiz-vodnje niti svjedoči o stanju u privredi.

U podacima o uvozu šećera i pšenice jasno se uočava znatno smanjenje vrijednosti po kilogramu robe, što daje realan os-nov za srazmjerno smanjenje cijena ovih proizvoda i njihovih prerađevina na domaćem tržištu, kao i konkurentniji plasman u izvozu.

Ostvareni rezultati vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u januaru 2012. godine ne daju povoda optimi-zmu, a teške vremenske nepogode koje su uslijedile u nare-dnom mjesecu i izvjesno dodatno pogoršale obim i strukturu vanjske trgovine onemogućile su neophodna poboljšanja. Ipak, eventualni oporavak u martu i narednim proljetnim mjesecima mogao bi preusmjeriti kretanja u pozitivnom smjeru i ublažiti ili anulirati ranije loše rezultate.

Struktura vanjskotrgovinske razmjene

Vodeća izvozna tržišta (KM) Vodeća uvozna tržišta (KM)


Povrća, korijenja i krtola za jelo iz BiH je izvezeno u količini od 18.480.486,60 kg u vrijednosti od 27.665.204,03 KM. Vodeće zemlje izvoza bile su Hrvatska, Slovenija i Srbija.

Najviše su se izvozili krompir, paradajz, krastavci i slatka pa-prika.

Voće za jelo, kore agruma ili dinja i lubenica izvezeno je uku-pno 7.141.428,12 kg u vrijednosti od 14.279.723,03 KM. Vodeće zemlje izvoza bile su Srbija, Ruska Federacija i Austrija.

Ribe i ribljih prerađevina izvezeno je u količini od 3.405.731,81 kg i vrijednosti 18.974.622,38 KM, što je za 5 % manje u odnosu na prošlu godinu, dok je uvezeno 6.545.935,90 kg u vrijednosti od 21.789.301,57 KM, što uvoz čini jednakim prethodnoj godini. Vodeće zemlje izvoza bile su Srbija, Hrvatska, Italija, a uvoza Hr-vatska, Španija i Mađarska.

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena u oblasti prehrambene industrije u 2011. godini

Kao i prethodnih godina, Bosna i Hercegovina bilježi deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda. Opala je vrijednost izvoza ribe, ljekovitog bilja i šumskih plodova. Istovremeno, ostvaren je rast izvoza bezalkoholnih pića, vode i duhana.

Piše: Tijana SlagaloRaste izvoz vode i bezalkoholnih pića

Bezalkoholna pića i vode bilježe znatan porast u izvozu od 37 %, dok je uvoz manji za 2 %. Ukupan izvoz iznosio je 50.213.785,50 kg u vrijednosti od 22.998.838,62 KM. U strukturi izvoza na pr-vom mjestu nalaze se voda, uključujući i mineralnu sa dodatkom šećera, sa 32.370.547,05 kg u vrijednosti 19.646.046,54 KM i voda bez dodatka šećera. Izvoz voćnih sokova bilježi povećanje od 28 % u odnosu na 2010. godinu. Ukupan uvoz vode i bezalkoholnih pića iznosio je 150.393.768,47 kg vrijednosti 128.565.816,20 KM. Najviše je uvezno vode, uključujući i mineralnu sa dodatkom šećera. Vodeće zemlje izvoza su Hrvatska, Njemačka i Srbija, a uvoza Hrvatska, Srbija i Slovenija.

Izvoz piva je u 2011. godini opao za 8 %, dok je uvoz povećan za 4 % u donosu na 2010. godinu. Izvezeno je 7.102.487,00 kg vrijednosti 4.511.921,00 KM, a uvezeno čak 137.843.505,00 kg vrijednosti 136.016.128,00 KM. U strukturi izvoza na prvom mjestu nalazi se pivo u bocama sa 6.516.758,60 kg vrijednosti 4.147.449,74 KM, zatim pivo u ambalaži do 10 litara i pivo u

Voda najtraženiji bh.izvozni proizvod


>>>

ambalaži preko 10 litara. Vodeće zemlje izvoza su Srbija, Hrvat-ska i Slovenija, a uvoza Srbija, Hrvatska i Slovenija.

Domaći prerađivači kafe ohrabreni uvozom sirove kafe

Vanjskotrgovinska razmjena u oblasti kafe već duži period poka-zuje povećanje uvoza sirove kafe, što je pozitivan pokazatelj za domaće prerađivače ove sirovine. U 2011. godini uvoz sirove kafe je povećan za 21 %. Ukupan izvoz kafe je iznosio 937.578,31 kg vrijednosti 7.041.408,21 KM, a uvoz 20.445.458,00 kg vrijedno-sti 101.258.229 KM. Najviše kafe izvezeno je u Sloveniju, SAD i Švedsku, a uvezeno iz Italije, Hrvatske i Slovenije.

Izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova bilježi blagi pad - izvezeno je 2.494.911,00 kg vrijednosti 22.120.580,00 KM. Međutim, izvoz eteričnih ulja je povećan za 82 %, kao i konzervi-ranih gljiva za 42 %.

Duhan i duhanske prerađevine prema vanjskotrgovinskoj ra-zmjeni bilježe povećan izvoz od 15 %. Izvoz je iznosio 2.234.572,45 kg vrijednosti 18.673.767,32 KM, a uvoz 10.074.520,96 kg vrijed-nosti 134.522.264,47 KM. U strukturi izvoza prvo mjesto zauzi-maju cigare, cigarilosi i cigarete od duhana ili zamjena duhana. Vodeće zemlje izvoza bile su Hrvatska, Srbija i Crna Gora, a ze-mlje uvoza Hrvatska, Rumunija, Srbija i Makedonija.


Ekonomska kriza i nestabilnost u eurozoni uzrokovali su znatne promjene na tržištu. Dok je tržište štampe u zapadnim zemljama u fazi stagnacije, tržište štampe u

zemljama u razvoju i azijska tržišta rastu velikom brzinom. U budućnosti se očekuje pad potražnje novina, stagnacija maga-zina i knjiga i povećana potražnja za ambalažom, plakatima, katalozima i posterima. Usprkos složenim uvjetima i regionalnim različitostima, stapanje štamparskih i elektronskih medija, funk-cionalna štampa i pametne tehnologije u sigurnosnoj štampi i štampi ambalaže otvaraju nove perspektive za stjecanje profita u grafičkoj industriji. Grafička industrija Bosne i Hercegovine treba da shvati da se nalazi u novim tržišnim uvjetima i da je neophodno da unaprijedi i modernizira svoje poslovanje.

Bh. štamparije ubuduće bi morale imati plan poslovanja, marketinga i prodaje, raditi na usavršavanju kvaliteta proizvoda, poštovanju rokova isporuke, stručnoj edukaciji i specijalizaciji uposlenih, sarađivati sa ostalim komunikacijskim medijima, umrežavati se putem Facebooka, Twitera i raznih blogova. Štamparije bi, također, morale više raditi na pružanju usluga sa dodatnom vrijednosti, a manje gledati na količinu odštampanog materijala. Također, morale bi posjedovati funkcionalne web stranice koje će postati redovno sredstvo komunikacije u po-nudi, te educirati klijente kakve će im pripremne materijale do-stavljati kako bi i priprema štampe ostvarivala profit u ukupnoj cijeni štampanog materijala.

Na Skupštini je istaknuta mogućnost proizvodnje električne energije izradom solarnih panela u štamparijama sito i flekso štampe, s tim što na tom planu treba još urediti zakonsku re-gulativu, jer bi se u suprotnom tako proizvedena energija mo-gla samo izvoziti. Opća je konstatacija da štamparije moraju pri-hvatiti novu ulogu u komunikacijskim procesima i prilagoditi se novim promjenama. U protivnom, izvoz će im biti otežan.

TEMA >>> Održana IV sjednica Skupštine Asocijacije grafičke i papirne industrije Bosne i Hercegovine

Piše: Selma Bašagić

Na sastanku Skupštine Asocijacije grafičke i papirne industrije Bosne i Hercegovine razmatrana je Informacija o ostvarenom izvozu i uvozu grafičke i papirne industrije BiH. Ujedno je prezentiran i materijal ‘’Stanje i perspektive grafičke industrije sa posebnim osvrtom na pravce razvoja grafičke industrije Bosne i Hercegovine’’. Uočeno je da se čine veliki napori da što više proizvoda iz oblasti papirne i grafičke industrije bude izvozno orijentirano, mada je to, posebno za grafičku industriju, veoma teško. Stoga je neophodno izvršiti njenu modernizaciju.

Neophodna modernizacija grafičke i papirne industrije


Najznačajnija izvozna tržišta za knjige i brošure:

- Slovenija- Hrvatska- Srbija - Crna Gora - SAD

Najznačajnija tržišta za izvoz novina i časopisa:

- Srbija- Crna Gora- Hrvatska - Njemačka

>>>

Značajan izvoz knjiga i brošura

U prethodnoj godini, izvoz grafičke i papirne industrije je iznosio 224.055.422 KM ili 12 % više nego u 2010. godini, dok je izvoz proizvoda grafičke industrije iznosio 11.312.172 KM ili 1,7 % više nego 2010. godine.

Izvoz papirne industrije je iznosio 212.743.251 KM ili 12,6 % više nego 2010., dok je izvoz proizvoda grafičke industrije iznosio 11.312.172 KM ili 1,7 % više nego 2010. godine.

U okviru strukture izvoza grafičkih proizvoda najviše su se izvozile štampane knjige, brošure, leci i slični štampani materijal, novine, časopisi i ostale štampane publikacije. Slovenija, Hr-vatska, Srbija, Crna Gora i SAD su bila najznačajnija izvozna tržišta za knjige i brošure, dok su najznačajnija za izvoz novina i časopisa bila tržišta Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Njemačke.

U okviru izvoza papira najviše su se izvozili: kraft papir i kar-ton, toaletni papir, kutije, vreće i vrećice, ostali nepremazni papir i valoviti karton. Kraft papir se najviše izvozio u Italiju, Tursku, Austriju, Egipat, Srbiju, Hrvatsku, Kuvajt, Kanadu, Francusku, Njemačku i Alžir, toaletni papir u Slovačku, Hrvatsku, Srbiju, Francusku, Sloveniju, Makedoniju i Crnu Goru, dok su se kutije i spremnici za pakovanje najviše izvozili u Veliku Britaniju, Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju.

Što se tiče uvoza grafičke i papirne industrije, on je u 2011. godini iznosio 355.969.750 KM ili 6,9 % više nego 2010.

Uvoz papirne industrije iznosio je 288.065.891 KM ili 6.1 % više nego 2010. godine, dok je uvoz grafičkih proizvoda iznosio 67.903.859 KM ili 10.7 % više nego 2010. godine.

Papir se najviše uvozio iz Srbije, Italije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Turske, Poljske,Velike Britanije i Mađarske. Grafički proizvodi su se najviše uvozili iz Hrvatske, Srbije, Nje-mačke, Češke, Velike Britanije, Švicarske i Slovenije.

Učešće izvoza u uvozu papirne i grafičke industrije je u 2011. iznosilo 62,9 %, dok je taj udio u 2010. iznosio 60 %, što potvrđuje pozitivne tendencije u ostvarenim izvoznim re-zultatima.

Ova povoljna tendencija rezultat je povećanog izvoza pre-težno proizvoda papirne industrije. U 2011. godini učešće iz-voza u uvozu grafičke industrije bilo je 17 %, dok je taj odnos u 2010. godini iznosio 18 %.


Uputstvom o izmjeni i dopuni Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH’’ broj 24/09 - u daljnjem tekstu:

Uputstvo) je određeno da prilikom obračuna cijena ponuda u svrhu poređenja ponuda ugovorni organ može umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor ne veći od:

15 % za ugovore koji se dodjeljuju u 2005. i 2006. godini,10 % za ugovore koji se dodjeljuju od 2007. do 2012. godine,5 % za ugovore koji se dodjeljuju u 2013. i 2014. godini.

Nadalje, Uputstvom je određeno da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može definirati politiku, pojedinosti i druge uvjete za primjenu preferencijalnog tretmana domaćeg, a naročito sek-tore u kojima bi primjena preferencijalnog tretmana domaćeg bila obavezna ili preporučena.

TEMA >>> Javne nabavke

Obavezno korištenje preferencijalnogtretmana domaćeg

Na osnovu naprijed navedenog, Vijeće ministara je donijelo Odluku o obaveznom korištenju preferencijalnog tretmana do-maćeg u postupku javnih nabavki (“Službeni glasnik BiH” broj 03/05 i 29/09) u kojoj član 1. propisuje obaveznu primjenu pre-ferencijalnog tretmana domaćeg u postupku javnih nabavki u svim sektorima, u cilju obnove i zaštite razvoja privrede Bosne i Hercegovine. Odredbom člana 3. navedene Odluke propisa-no je da je ugovorni organ dužan prilikom računanja cijena ponuda, u svrhu poređenja ponuda, umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor, u visini od 10 % za ugovore koji se dodjeljuju od 2007. do 2012. godine. Također, i u 2012. godini se primjenjuje preferencijalni tretman domaćeg sa prefe-rencijalnim faktorom u visini od 10 %.

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine propisuje da preferencijalni tretman domaćega može biti primijenjen samo u mjeri u kojoj to dopuste podzakonski akti. Uputstvo utvrđuje da će se preferencijalni tretman domaćeg primijeniti na

Piše: Tanja Zubović

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine dopušta preferencijalni tretman, ali ga dalje ne propisuje već ga uređuje podzakonskim aktima. Preferencijalni tretman domaćeg je izuzetak od načela jednakog tretmana, odnosno zabrane diskriminacije s obzirom na porijeklo, što direktive Evropske unije ne dopuštaju za članice Ev-ropske unije. U ovom pogledu Zakon nije usklađen s direktivama, ali su razlozi razumljivi. U teškom periodu tran-zicije, privredi Bosne i Hercegovine, odnosno domaćim proizvođačima se morala osigurati zaštita u odnosu na proizvođače iz razvijenih zemalja. Morao se osigurati podsticaj domaćoj privredi.

Preferencijalni tretman domaćeg


>>>

domaće ponude koje podnose pravna ili fizička lica sa sjedištem u BiH, odnosno ponuđači locirani u Bosni i Hercegovini čije su firme osnovane u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini i kod kojih:

• u slučaju ugovora o nabavkama roba, najmanje 50 % ukupne vrijednosti od ponuđenih roba ima porijeklo iz BiH,

• u slučaju ugovora o uslugama, najmanje 50 % radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH,

• u slučaju ugovora o nabavci radova, najmanje 50 % ukupne vrijednosti roba koje se ugrađuju imaju porijeklo iz BiH i najmanje 50 % radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz BiH.

Prеfеrеnciјаlni fаktоr dоmаćеg sе mоžе primјеniti i zа ugоvоrе о nаbаvkаmа uslugа ili izvоđеnjе rаdоvа. Prilikоm оbrа-čunа ciјеnе pоnudа, u svrhu pоrеđеnjа pоnudа, ugоvоrni оrgаn ćе umаnjiti ciјеnе pоnudа pоnuđаčа kојi nisu iz BiH zа 5 %, i tо ukоlikо nајmаnjе 50 % rаdnе snаgе za izvršеnjе ugоvоrа su rеzi-dеnti iz BiH.

Svаkо kоrištеnjе prеfеrеnciјаlnоg trеtmаnа dоmаćеg u sklа-du sа оvim člаnоm mоrа biti nаvеdеnо, а njеgоvа primјеnа dе-tаlјnо оbјаšnjеnа u tеndеrskој dоkumеntаciјi.

Ko ima pravo na preferencijalni tretman?

Prema tome, pravo na preferencijalni tretman domaćeg imaju isključivo domaće ponude koje ispunjavaju naprijed navedene uvjete u pogledu porijekla robe i/ili radne snage. U protivnom, ni domaće ponude nemaju pravo na preferencijalni tretman.

S druge strane, ponuđači koji nisu iz Bosne i Hercegovine, odnosno ponuđači koji nisu osnovani u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini, kod javne nabavke roba nemaju pravo na preferencijalni tretman bez obzira na porijeklo robe.

Također, Uputstvom je definirano da se preferencijalni tret-man domaćeg može primjenjivati do maja 2010. godine, kada će prestati primjena preferencijalnog faktora za zemlje potpisnice Aneksa I Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevrop-skom sporazumu o slobodnoj trgovini - Konsolidirana verzija centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) (“Službeni glasnik BiH’’ - Međunarodni ugovori, broj 9/07). Zemlje potpisnice CEFTA-e su: Republika Albanija, Bo-sna i Hercegovina, Republika Bugarska, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora, Republika Srbija, Republika Rumunija, Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Dakle, ukoliko u postupku javne nabavke roba učestvuju samo ponuđači iz Bosne i Hercegovine tada se primjenjuje pre-ferencijalni tretman domaćeg na one ponude kod kojih najma-nje 50 % ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine.

S druge strane, ukoliko u postupku javne nabavke učestvuju ponuđači iz Bosne i Hercegovine i ponuđači iz zemalja potpi-snica CEFTA-e, tada u potpunosti prestaje primjena preferen-cijalnog faktora, odnosno ugovorni organ neće ni primijeniti preferencijalni tretman domaćeg.

Таkоđеr, аkо su u prеdmеtnоm pоstupku јаvnе nаbаvkе dо-stаvlјеnе sаmо pоnudе iz zеmаlја CEFTА-е i pоnudе iz dru-gih zеmаlја, а niје dоstаvlјеnа niјеdnа pоnudа iz BiH, pоnudе pоnuđаčа iz zеmаlја pоtpisnicа CEFTА-е nеćе sе umаnjivаti zа prеfеrеnciјаlni fаktоr u оdnоsu nа pоnudе iz drugih zеmаlја, iz

rаzlоgа štо је člаnоm 1. Uputstvа prоpisаnо dа је cilј primјеnе prеfеrеnciјаlnоg trеtmаnа dоmаćеg zаštitа rаzvоја i оbnоvе privrеdе Bоsnе i Hеrcеgоvinе u pеriоdu trаnziciје i stupаnjа nа snаgu Spоrаzumа о stаbilizаciјi i pridruživаnju, iz čеgа prоzilаzi dа је primјеnа prеfеrеnciјаlnоg trеtmаnа mоgućа sаmо zа pо-nuđаčе iz BiH.

Ukоlikо u pоstupku јаvnе nаbаvkе pоrеd pоnuđаčа iz BiH i zеmаlја pоtpisnicа CEFTА-е učеstvuјu i pоnuđаči iz drugih zеmаlја kоје nisu pоtpisnicе оvоg Spоrаzumа, ugоvоrni оrgаn primјеnjuје prеfеrеnciјаlni trеtmаn dоmаćеg nа pоnuđаčе iz BiH sаmо u оdnоsu nа pоnuđаčе iz drugih zеmаlја, а nе pri-mјеnjuје prеfеrеnciјаlni trеtmаn dоmаćеg u оdnоsu nа zеmlје pоtpisnicе CEFTА-е.

Nаimе, prаvо nа prеfеrеnciјаlni trеtmаn dоmаćеg је pri-mјеnjivо sаmо nа pоnuđаčе iz BiH, i tо u оdnоsu nа pоnuđаčе iz drugih zеmаlја, s tim dа sе оvо prаvо nе mоžе primјеnjivаti nа pоnuđаčе iz BiH оd 1.5.2010. gоdinе u оdnоsu nа zеmlје pоtpisnicе CEFTА-е.

Preferencijalni tretman ne znači prolaz na tenderu

Važno je naglasiti da se primjena preferencijalnog tretmana domaćeg koristi samo za potrebe poređenja ponuda, a da se ugovor zaključuje na stvarnu cijenu iz najprihvatljivije ponude. U situacijama kada neko od domaćih ponuđača ne dostavi dokaz da uživa preferencijalni tretman, ugovorni organ ga neće po tom osnovu diskvalifikovati, već će njegovu ponuda tretirati isključivo po ponuđenoj cijeni.

Nadalje, članom 2. stav (15) Zakona određeno je da pojmo-vi “dobavljač’’, “pružalac usluga’’ i “izvođač radova’’ podrazumi-jevaju svakog privrednog subjekta, koji može biti fizičko ili pra-vno lice ili grupa takvih lica koja na tržištu nudi robe, usluge ili radove.

Sa aspekta grupe ponuđača, pravo na preferencijalni faktor, u skladu sa Uputstvom, ima grupa ponuđača kod koje su svi članovi ponuđača locirani u Bosni i Hercegovini i čije su firme osnovane u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini.

Prema tome, grupa ponuđača koja se u konkretnom slučaju sastoji od ponuđača iz Bosne i Hercegovine i ponuđača iz Srbije (zemlje potpisnice CEFTA-e) nema tretman domaće ponude i shodno tome takva grupa ponuđača nema pravo na preferenci-jalni tretman domaćeg.

Ipak, ukoliko u postupku javne nabavke učestvuje ponuđač/ponuđači iz Bosne i Hercegovine i grupa ponuđača koju čine ponuđač iz BiH i ponuđač iz zemlje potpisnice CEFTA-e, prefe-rencijalni tretman se ipak neće primjenjivati jer se u tom slučaju radi o grupi ponuđača koja, s obzirom da se ne radi o domaćoj ponudi, ima status ponuđača iz zemalja potpisnice CEFTA-e. U ovom kontekstu, porijeklo robe i radne snage igra nevažnu ulogu jer se preferencijalni tretman ne primjenjuje na osnovu odredbe člana 20. stav (1) tačka c) Uputstva. Samo u slučaju kada bi “mješovita’’ grupa ponuđača, tj. grupa koju ne čine samo ponuđači iz Bosne i Hercegovine, osnovala novo pravno lice u skladu sa Zakonima u Bosni i Hercegovini i čije bi sjedište bilo u Bosni i Hercegovini, tada bi kao i svi domaći ponuđači imali pravo na preferencijalni faktor. Međutim, kako je navedeno u članu 21. stav (9), Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercego-vine ne postavlja takav uvjet.


U februaru je Sarajevska berza vrijednosnih papira or-ganizirala tradicionalnu svečanost dodjele priznanja najboljim članovima Berze kao znak zahvalnosti za

ostvarene rezultate u 2011. godini. Događaj je to koji bi na jednom mjestu trebao okupiti sve one čije ime nešto znači na tržištu kapitala. Međutim, u sali u kojoj se održavala svečanost, izuzev časnih izuzetaka, u zakazano vrijeme pojavili su se samo predstavnici Sarajevske berze, nagrađenih brokerskih kuća te novinari. Žalosno je da svojim prisustvom svečanost nisu uveličali gospoda iz Registra vrijednosnih papira i Komisije za vrijednosne papire, dvije ključne institucije na tržištu kapitala koje se finansiraju iz naknada i taksi koje im, između ostalog, plaćaju brokerske kuće. Također čudi da ni Vlada Federacije, koja je preko SASE-a u 2011. godini emitirala 90 miliona KM

Piše: Elvira Ahmetović

SASE >>>

trezorskih zapisa, nije našla za shodno da na svečanost dodjele priznanja pošalje svog predstavnika. Sarajevska berza ničim nije zaslužila ovakav ignorantski odnos.

“Iza nas je teška ali uspješna godina. Poslovanje Berze u 2011. godini se odvijalo u uvjetima u kojim su se posljedice glo-balne ekonomske i finansijske krize i dalje snažno osjećale, a dužnička kriza eurozone u drugom polugodištu 2011. godine izazvala nestabilnost globalnih i regionalnih finansijskih tržišta, uključujući i naše. Nepovoljno političko okruženje u BiH, nizak nivo stranih direktnih investicija, nestimulativan ambijent za poslovanje te nedovoljna posvećenost ekonomskim reforma-ma nisu poticali razvoj tržišta kapitala Federacije BiH. I pored ovakvih uvjeta poslovanja, SASE je u 2011. godini napravio značajne pomake koji se ogledaju u slijedećem: rezultati trgo-vanja su značajno povećani u odnosu na 2010. godinu, indeksi BIFX i SASX-30 su u pozitivnoj zoni, poduzeto je niz mjera na unapređenju i uređenju tržišta, Berza je dobila nove dioničare u procesu dokapitalizacije te nakon tri godine, u kojima je iska-zan gubitak, završila poslovnu 2011. godinu sa ostvarenom do-biti od 72.429 KM’’, rekao je direktor SASE-a Zlatan Dedić.

Sarajevska berza nagradila je najuspješnije brokerske kuće u protekloj godini. Očekivanja su da će 2012. godina biti bolja od prethodne, jer postoji kvalifikovan i obučen kadar, odgovarajuća infrastruktura, tržišni materijal… Samo nema onih kojima bi tržište kapitala pružalo svoje usluge. Sve dok se ne uspostavi vrhovno regulatorno tijelo na tržištu kapitala i dok se zakoni tumače na način kako kome odgovara, ozbiljnih investitora na ovom području neće ni biti.

Bit će bolje


>>>

SASE nagradila brokerske kuće u četiri kategorije

‘’Ukupan ostvareni promet’’ u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu SEE Investment Solutions d.o.o. Sa-rajevo za ostvareni promet u iznosu od 130.902.394,73 KM.

- Srebrna plaketa društvu Raiffeisen Bank d.d. BiH za ostva-reni promet u iznosu od 104.899.737,31 KM.

- Bronzana plaketa društvu VGT Broker d.d. Visoko za ostvareni promet u iznosu od 56.751.418,20 KM.

‘’Ostvareni promet u trgovanju dionicama’’ u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu Raiffeisen Bank d.d. BiH za ostvareni promet u trgovanju dionicama u iznosu od 45.398.742,46 KM.

- Srebrna plaketa društvu VGT Broker d.d. Visoko za ostvare-ni promet u trgovanju dionicama u iznosu od 39.791.821,47 KM.

- Bronzana plaketa društvu SEE Investment Solutions d.o.o. Sarajevo za ostvareni promet u trgovanju dionicama u izno-su od 32.106.844,79 KM.

‘’Ostvareni promet u trgovanju obveznicama’’ u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu Raiffeisen Bank d.d. BiH za ostvareni promet u trgovanju obveznicama u iznosu od 16.513.002,09 KM.

- Srebrna plaketa društvu AW Broker d.o.o. Sarajevo za ostvareni promet u trgovanju obveznicama u iznosu od 9.257.688,50 KM.

- Bronzana plaketa društvu Eurohaus d.o.o. Sarajevo za ostvareni promet u trgovanju obveznicama u iznosu od 4.737.541,06 KM.

‘’Ostvareni broj transakcija’’ u 2011. godini

- Zlatna plaketa društvu Raiffeisen Bank d.d. BiH za zaklju-čenih 5.424 transakcije.

- Srebrna plaketa društvu General Broker d.o.o. Sarajevo za ostvarenih 4.209 transakcija.

- Bronzana plaketa društvu Eurohaus d.o.o. Sarajevo za os-tvarenih 3.690 transakcija.

Optimistične prognoze za 2012. godinu

Brokerske kuće se ne mogu pohvaliti pozitivnim finansijskim rezultatom. Iako su SEE Investment, Raiffeisen Bank, VGT Bro-ker, AW Broker, Eurohaus i General broker nagrađeni za rezul-tate ostvarene u 2011. godini, i među njima ima onih koji su proteklu godinu završili s gubitkom. Uzrok tome je kriza koja predugo traje i kojoj se još ne nazire kraj. Ipak, direktor Sara-jevske berze, ali i učesnici na tržištu kapitala su optimistični kada su u pitanju planovi u 2012. godini. Njihov optimizam temelji se na očekivanjima da će Vlada Federacije BiH emisijom trezor-skih zapisa i obveznica putem SASE-a prikupiti 290 miliona KM za potrebe Budžeta, ali i najavom da će se konačno hrabrije krenuti u privatizaciju državnog kapitala, naročito manjinskih udjela u tržišno atraktivnim kompanijama. U međuvremenu je od najavljenih 290 miliona KM emitirano trezorskih zapisa u vrijednosti od 20 miliona KM. Javna aukcija održana je krajem februara i metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.000 trezorskih zapisa po ponderisanoj prosječnoj cijeni od 98,7773 % od nominalne vrijednosti.

“Naša očekivanja su značajna i u pogledu efekata izrade i im-plementacije Strategije razvoja finansijskih tržišta gdje prvi put imamo zainteresiranu Vladu Federacije da aktivno učestvuje u kreiranju bolje budućnosti naše industrije. U fokusu aktivnosti SASE-a u 2012. godini bit će rad sa emitentima i investitorima, a pomoć u realizaciji ovih aktivnosti očekujemo kroz nastavak saradnje s Istanbulskom berzom’’, istakao je Dedić.

Propao još jedan pokušaj imenovanja Komisije za vrijednosne papire

Ulazak Istanbulske berze na ovdašnje tržište kapitala smatrao se izuzetno značajnim. No, izgleda da su očekivanja bila pre-velika, jer se u proteklim mjesecima novi dioničar SASE-a nije eksponirao, niti su s njim došli strani ulagači. U ovakvoj situaciji kada tržištem kapitala nema ko da upravlja teško da će se to i desiti. Kako smo pisali u prethodnom broju, sadašnjem pred-sjedniku Komisije za vrijednosne papire i njenim članovima mandat je istekao u maju 2009. godine. Od tada Komisija radi u tehničkom mandatu. Svi pokušaji da se imenuje novi saziv Komisije neslavno su se završavali, što nameće zaključak da nekome odgovara ovakav haos na tržištu kapitala. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir krajem februara uputio je u par-lamentarnu proceduru Odluku o imenovanju članova Komisije za vrijednosne papire FBiH. Prijedlog je otišao ka Parlamentu iako se znalo da predloženi kandidati (Enes Gotovuša, Gordana Ćorić, Milorad Rajlić, Matej Živković i Adnan Zukić) neće proći, jer oko izbora kandidata nije postojao politički konsen-zus. U Parlamentu Federacije su ozbiljno razmotrili prijedlog predsjednika Federacije o imenovanjima članova Komisije za vrijednosne papire i isti vratili tamo odakle je poslan, uz obra-zloženje da se kandidati za tako odgovorne funkcije ne mogu birati mimo konkursa. Treba li prilikom izbora predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Komisije za vrijednosne papi-re raspisati konkurs, pitanje je oko kojeg se političari godinama nisu mogli dogovoriti. Iako nigdje na papiru to ne piše, poznato je da se sastav Komisije odabire prema stranačkoj pripadnosti kandidata. Ukoliko bi se raspisivao konkurs, onda bi kao jedan od uvjeta morala biti navedena nacionalna i stranačka pripa-dnost kandidata?! Sada je na potezu Ured predsjednika FBiH koji treba ponuditi kompromisno rješenje. U protivnom, tra-kavica oko formiranja Komisije za vrijednosne papire nastavit

će se i u narednom periodu, usprkos upozorenjima iz Parla-menta da taj posao mora biti odrađen po hitnom postupku. Ko-liko je imenovanje Komisije za vrijednosne papire hitan i bitan posao, pokazuje i podatak da već pet godina Komisija ne funk-cionira u punom sastavu. Postoji kvalifikovan i obučen kadar, odgovarajuća infrastruktura, tržišni materijal…, samo nema onih kojima bi tržište kapitala pružalo svoje usluge. Sve dok se ne uspostavi vrhovno regulatorno tijelo na tržištu kapitala i dok se zakoni tumače na način kako kome odgovara, ozbiljnih in-vestitora na ovom području neće ni biti.


Loš start koji je Banjalučka berza imala u januaru djeli-mično je popravljen u februaru. Ukupan promet je i dalje ostao na veoma niskom nivou, ali je u njegovoj struktu-

ri dominirao redovan promet akcijama. Za razliku od januara kada su svi indeksi ostvarili značajan pad, u februaru 2012. go-dine Indeks investicionih fondova (FIRS) je porastao u odnosu na prethodni mjesec.

Promet obveznicama je, kao i u prethodnom mjesecu, bio izuzetno skroman. S obzirom da su u 2011. godini obveznice bile “glavni’’ tržišni materijal i da su doslovno održale Banjalučku berzu kao organizovano tržište kapitala, nedostatak prometa obveznicama je doveo do smanjenja prometa u 2012. godini.

Krajem februara su privredna društva kotirana na Banjalu-čkoj berzi počela da objavljuju godišnje finansijske izvještaje za 2011. godinu. Do sada objavljeni izvještaji su, uglavnom, u skladu sa očekivanjima, a njihova kratka analiza dovodi nas do sljedećih zaključaka:

Telekom Srpske je i dalje zadržao visok nivo prihoda i profi-tabilnosti, dok su preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS os-

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Finansijski izvještaji za 2011.u skladu sa očekivanjima

Krajem februara su privredna društva kotirana na Banjalučkoj berzi počela da objavljuju godišnje finansijske izvještaje za 2011. godinu. Do sada objavljeni izvještaji su, uglavnom, u skladu sa očekivanjima, a njihova kratka analiza dovodi nas do sljedećih zaključaka:Telekom Srpske je i dalje zadržao visok nivo prihoda i profi-tabilnosti, dok su preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS ostvarila znatno slabije rezultate nego u 2010. godi-ni. Razlog za tako loše rezultate prvenstveno leži u gubicima koje su ostvarile hidroelektrane zbog nepovoljne hidrološke situacije i suše. Finansijski rezultati privrednih društava iz oblasti prerađivačke industrije su dosta loši i većina njih posluje sa gubitkom. Najbolje rezultate, kao i obično, ostvario je finansijski sektor, banke i osiguravajuća društva koji su, uglavnom, povećali dobit u odnosu na 2010. godinu.


>>>

tvarila znatno slabije rezultate nego u 2010. godini. Razlog za tako loše rezultate prvenstveno leži u gubicima koje su ostvarile hidroelektrane zbog nepovoljne hidrološke situacije i suše. Fi-nansijski rezultati privrednih društava iz oblasti prerađivačke industrije su dosta loši i većina njih posluje sa gubitkom. Naj-bolje rezultate, kao i obično, je ostvario finansijski sektor, banke i osiguravajuća društva koji su uglavnom povećali dobit u odno-su na 2010. godinu.

Investicioni fondovi su nastavili trend lošeg poslovanja i do sada objavljeni njihovi finansijski izvještaji pokazuju da je godi-na za nama ponovo bila teška za fondove, da su se gubici gomi-lali a imovina dodatno “topila’’. Kada se sumiraju objavljeni fi-nansijski izvještaji, nema puno razloga za optimizam akcionara. Na prste jedne ruke će se moći izbrojati privredna društva koja će svojim akcionarima dijeliti dividendu u 2012. godini.

FIRS u zelenom

Kao što je već spomenuto, Indeks investicionih fondova RS (FIRS) je jedini indeks Banjalučke berze koji je u februaru 2012. godine zabilježio rast. On je na kraju mjeseca imao vrijednost od 1.813,71 poena, što je za 3,42 % više nego krajem januara. Takođe, FIRS je jedini indeks Banjalučke berze koji je krajem fe-bruara imao i rast vrijednosti na godišnjem nivou, mada je taj rast bio izuzetno skromnih 1,71 %. Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) i Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) su izgubili 1,92 %, odnosno 2,37 % svoje vrijednosti. Oba indeksa su ostvarila gubitak i na godišnjem nivou, s tim da je gubitak BIRS-a 18,40 %, dok je ERS 10 izgubio 10,08 % svoje vrijednosti u odnosu na kraj februara 2011. godine. Tržišna ka-pitalizacija Banjalučke berze u januaru 2012. godine očekivano je opala za 1,67 % i iznosila je 3,714 milijardi KM.

Redovan promet dominantan

U februaru 2012. godine na Banjalučkoj berzi je ostvaren uku-pan promet od 6,04 miliona KM. Iako se radi o veoma skrom-nom ukupnom prometu, on je ipak skoro dva puta veći od prometa ostvarenog u januaru. Ohrabrujuća činjenica je da je i pored ostvarenog skromnog prometa, njegova struktura bila prilično povoljna. Redovan promet akcijama čini 67,42 % os-tvarenog prometa, a kada se tome doda i redovan promet obve-znicama koji je iznosio 22,52 % ukupnog prometa, vidljivo je da je redovan promet iznosio skoro 90 % ukupnog prometa.

Na čelu liste TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u februaru 2012. našle su se akcije kojima se inače često ne trguje. Na prvom mjestu su akcije Čajavec MEGA a.d. Banjaluka sa prometom od 764 hiljade KM, slijede ih akcije Novi Grad a.d. Ugljevik sa prometom od 755 hiljada KM, dok su tek na trećem mjestu akcije Telekoma Srpske a.d. sa ostvarenim prometom od 572 hiljade KM.

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u februaru 2012. Godine ostvario je Raiffeisen Ca-pital a.d. Banjaluka sa 23,32 % ukupnog prometa. Raiffeisen Ca-pital a.d. Banjaluka je ostvario i najbolje rezultate u segmentu redovnog prometa sa 25,04 % redovnog prometa.

Berza neodrživa kao špekulativno tržište

U toku februara, među učesnicima na banjalučkom tržištu ka-pitala, ponovo se intenzivirala rasprava o temama koje već godi-nama negativno utiču na kretanja na berzi. Dvije glavne teme koje su se nametnule je transformacija zatvorenih investicionih fondova u otvorene i “istiskanje’’ malih akcionara iz vlasništva i upravljanja akcionarskim društvima.

O obje teme se vodi živa debata i analiziraju se pozitivni i negativni uticaji na buduće trgovanje na Banjalučkoj berzi. Kod učesnika na tržištu počinje da preovlađuje mišljenje da berza ne može prosperirati kao špekulativno tržište (kao što je to bio slučaj 2007. i 2008. godine), već da će Banjalučka berza biti ono-liko atraktivna i jaka koliko su jaki i subjekti čije su hartije od vrijednosti kotirane na berzi. Takav način razmišljanja mogao bi uticati na poboljšanje stanja na berzi u budućnosti.

U Republici Srpskoj 16 preduzećaostalo bez malih akcionara

“U Republici Srpskoj je značajno opao interes investitora za ulaganje u akcije preduzeća koje imaju većinskog akcionara zbog procjene visokog rizika da će jednog dana biti prinudno istisnuti iz vlasničke strukture po nefer cijeni’’, izjavio je Milan Božić, direktor Banjalučke berze. U protekle dvije godine od primjene Zakona o privrednim društvima 16 preduzeća je ostalo bez sitnih akcionara odlukom dominantnih vlasnika da nakon sticanja 90 odsto akcija iskoriste mogućnost njihovog “izbacivanja’’ po “tržišnoj cijeni’’. Božić kaže da su zakonodavci u RS u većini detalja prepisali srbijansku le-gislativu, ali su izostavili ključne odredbe koje, kako smatra, derogiraju pozitivne stvari koje su se željele unijeti u domaći pravni okvir. On ne vidi razlog zbog čega bi tržišna cijena akcije preduzeća koju kreira svojevrsni monopolista bila relevantnija od cijene iskazane u finansijskim knjigama pre-duzeća koju je potpisao direktor, usvojio nadzorni odbor i odobrio revizor.


Ova godina je donijela niz manjih političkih problema koji su znatno smanjili izvoz nafte na svjetsko tržište: problemi sa naftovodom u Južnom Sudanu (grafikon

ispod) te sukobi u Siriji i Jemenu smanjili su izvoz za oko 0,7 miliona barela dnevno (mbd). U isto vrijeme, proizvodnja nafte u Sjevernom moru je neočekivano pala za 0,2 mbd. Dakle, uku-pna ponuda je pala za oko 1 milion barela dnevno. Za sada, teško je procijeniti utjecaj sankcija protiv Irana: Evropa ja prekinula kupovinu od oko 0,6 mbd ali, barem za sada, Azija nije povećala uvezene količine iz ove zemlje. Kratkoročno, evropske količine su praktično nestale sa svjetskog tržišta. Interesantno je da će sankcije protiv Irana vjerovatno imati ograničeni efekat: Iran će imati problema da održi izvozne količine, ali s obzi-rom da su cijene znatno više, uku-pna zarada od izvo-za vjerovatno neće biti puno manja.

Saudijska Arabija balansira tržište

Sve se ovo dešava u vrijeme kada libijska proizvodnja nije ni blizu predratnih količina – barem je pola miliona barela niža. Zbog svega ovoga, Saudijska Arabija nastoji da balansira tržište. Već duže vrijeme, Saudijci proizvode oko 10 mbd (grafikon ispod, izvor: The Economist), što nije daleko od maksimalne moguće proizvodnje koja se procjenjuje na oko 12 mbd. S obzi-rom da gotovo niti jedna zemlja proizvođač nafte nema znatne dodatne a neiskorištene proizvodne kapacitete, tr-žište je, rečeno žargonom naftaša, postalo “tijesno’’. I najmanji problem u bilo kojoj od zemalja izvoznika brzo bi doveo do pomanj-kanja nafte na tržištu, a time i do naftnog soka. Ovo je pravi razlog trenu-tnih visokih cijena.

NAFTNI BLOG >>>

Piše: Adnan Imširović

Cijene nafte su dostigle najviši nivo od ljeta 2008. godine. Jedan od najčešće spomenutih razloga su sankcije protiv Irana i ukupna nestabilna politička situacija u regionu. Međutim, fundamentalni razlozi su jednako važni. S obzirom da gotovo niti jedna zemlja proizvođač nafte nema znatne dodatne a neiskorištene proizvodne kapacitete, tržište je, rečeno žargonom naftaša, postalo ‘’tijesno’’.

Rast potražnje dolazi s istoka

Sa strane potražnje, slika je nepromijenjena. Gotovo sav porast potražnje dolazi sa istoka, dok isti pada na zapadu. Na tabeli ispod (izvor Barclay’s Capital) se vidi promjena u rafinerijskim kapacitetima u svijetu. U zadnje dvije godine Kina je povećala kapacitete za preko 2 mbd, Indija za gotovo milion, a ostatak Azije za oko 0,75 mbd . U isto vrijeme, SAD su smanjile kapaci-tete za oko 0,3 mbd, a Evropa čak skoro 0,9 mbd!

Sa obzirom na nejednak ekonomski razvoj (grafikon ispod, isti izvor), problem je dakle to što su rafinerije na pogrešnim lokacijama!

Šifrirana politička poruka proizvođačima

Na kraju, postoje dva jaka razloga zbog kojih bi rast cijene nafte mogao usporiti ili potpuno stati. Prvi je taj što bi daljnji porast vrlo lako mogao zaustaviti i ovako slabašan ekonomski rast u razvijenim zemljama ili čak izazvati novu recesiju. Drugi razlog su cijene benzina u Americi koje su dostigle gotovo 4 dolara po galonu (SAD galon je oko 3 litra). Cijene nafte su vrlo osjetljiva tema u ovoj zemlji, posebno u godini predsjedničkih izbora. Administracija predsjednika Obame već razmatra mogućnost korištenja strateških rezervi da bi povećala ponudu na tržištu. To se vjerovano neće desiti, izuzev u slušaju većeg poremećaja u proizvodnji, ali je to šifrirana politička poruka proizođačima, posebno u zem-ljama Zaliva, da m a k s i m a l n o povećaju proiz-vodnju.

Tijesno tržište nafte


OTKRIVAMO >>> Kakva je dinamika iskorištenosti sredstava u okviru državnog paketa pomoći (IPA) 2007./2010. za BiH

Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine evidentirala je dinamiku rasta stope ugovorenosti i isplaćenosti alociranih godišnjih sredstava iz

Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za BiH. Tako je prema posljednjim podacima s kraja prošle godine ukupna stopa ugo-vorenih sredstava iz IPA (komponenta I - pomoć u tranziciji i izgradnji institucija) državnih paketa pomoći 2007.-2010. bila na nivou 56 posto - 165.695.000 eura. To je za devet posto više u odnosu na prethodni šestomjesečni period (juni - novembar 2011.) kada je taj postotak iznosio 47 posto (139.554.000 eura). Istovremeno, ukupni postotak isplaćenih sredstava za sve IPA dr-žavne pakete pomoći do sada iznosi 32 posto - 95.945.000 eura (ukupno alocirano 295.279.000 eura). No, i to je povećanje u od-nosu na stanje od šest mjeseci (juni - novembar) prije posljednjeg izvještaja više za pet posto, kada je postotak isplaćenih sredstava IPA paketa pomoći iznosio 27 posto.

“Od ukupne vrijednosti iznosa alociranih IPA sredstava BiH u periodu 2007./2010. do 15. novembra 2011. ugovoreno je nešto više od polovine, dok je jedna trećina sredstava već isplaćena kompanijama koje implementiraju projekte. Povećanje stope ugovorenosti i isplaćenosti sredstava bilježe svi IPA godišnji pro-grami izuzev državnog programa za BiH 2010., drugi dio, koji je potpisan 19. augusta 2011. i čiji se početak realizacije uskoro očekuje. Podaci o iskorištenosti sredstava iz IPA državnog pro-grama za 2011. nisu dostupni budući da još uvijek nije potpisan IPA finansijski sporazum između BiH i Evropske unije’’, nave-la je, između ostalog, Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH u informaciji o IPA fondovima dostavljenoj sredinom februara Komisiji za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Stanje projekata

Naglašeno je kako IPA državni program za 2007. bilježi procen-tualno najveći stepen isplaćenih sredstava, što je i opravdano ako se uzme u obzir činjenica da se provedba projekta iz ovog paketa bliži kraju te da je datum za zatvaranje IPA državnog programa 2007. 30. novembar 2012.

Naime, iz Državnog programa IPA 2007. prema posljed-

njim podacima ugovoreno je 47.992.000 eura (96 posto), dok je isplaćeno 38.826.000 eura (78 posto) od ukupno alociranih 49.736.000 eura.

Pozitivan trend rasta, prema ocjeni DEI-ja BiH, ugovorenih i isplaćenih sredstava bilježi i IPA Državni program za 2008., prvenstveno prvi dio, što je također uzrokovano činjenicom da krajnji rok za provođenje tenderske procedure za sve projekte finansirane iz ovog paketa ističe 28. jula 2012.

Tako ugovoreni iznos za Državni program IPA 2008. (prvi dio) iznosi 10.958.000 eura (88 posto), dok je isplaćeno 7.180.000 eura (57 posto), od ukupno alociranih 12,5 miliona eura.

Vrijednost ugovorenih sredstava za Državni program IPA 2008. (drugi dio) iznosi 38.607.000 eura (71 posto), dok je isplaćen iznos od 19 miliona eura (35 posto) od ukupno aloci-ranih 54.254.000 eura u tom paketu.

Interesantno je da je u Državnom programu IPA 2009. ( prvi dio) ugovoren 100 postotni iznos od 39 miliona eura koliko iz-nosi i alokacija za taj paket pomoći, dok je istovremeno isplaćen iznos od 20.509.000 eura (53 posto).

S druge strane, u Državnom programu IPA 2009. (drugi dio) ugovoren je iznos u vrijednosti od 11.110.000 eura (27 posto), dok je isplaćeno 5.216.000 eura (13 posto) od ukupno alociranih 41,5 miliona eura.

Na ukupnu dinamiku rasta ugovorenosti i isplaćenosti sredsta-va (u odnosu na raniji šestomjesečni period juni - novembar 2011.) također je značajno utjecalo i okončanje jednog broja tenderskih procedura te početak provedbe pojedinih projekata IPA državnog programa 2010., prvi dio, koji se nalazi u fazi realizacije.

S tim u vezi, za protekli šestomjesečni period juni - novem-bar 2011. zabilježen je porast ugovorenosti sredstava za 20 po-sto te porast stope isplaćenih sredstava za šest posto u odnosu na ukupnu alociranu vrijednost IPA državnog programa 2010.

Naime, u okviru Državnog programa IPA 2010. (prvi dio) ugovoreno je 18.027.000 eura (20 posto), a isplaćeno 5.205.000 eura (6 posto), od ukupno alociranih 92.288.000 eura za taj dio Državnog programa IPA 2010.

Antikrizni paket

U okviru drugog dijela Državnog programa IPA 2010. od uku-pno alociranih 6 miliona eura nije ugovoreno ništa, kao ni isplaćeno (realizacija 0 posto).

Od ukupno planiranih 295.279.000,ugovoreno 165.695.000,

a isplaćeno 95.945.000 euraU odnosu na raniji izvještajni period (juni - novembar 2011.), nivo ugovorenih sredstava povećan za 9, a isplaćenih za 5 posto • Najbolja realizacija u okviru državnih programa IPA 2007. i 2008. • Ministarstvo finansija i trezora BiH pokušava da riješi pitanje državnih paketa pomoći 2009. i 2010. koje je Evropska komisija dodijelila s ciljem podrške prevazilaženju negativnih posljedica finansijske i ekonomske krize, a radi se o nizu značajnih infrastrukturnih pro-jekata u sektorima okoliša i prometa.

Piše: Almir Terzić


>>>

“Direkcija za evropske integracije BiH posebno želi da is-takne činjenicu da bi u narednom periodu značajan efekat na povećanje ukupne dinamike ugovorenosti i isplaćenosti sred-stava iz godišnjih IPA državnih paketa pomoći 2007./2010. imalo brže i efikasnije povećanje IPA grant sredstava iz tako-zvanog antikriznog paketa. Sredstva iz ovog paketa Evropska komisija je dodijelila Bosni i Hercegovini kroz IPA državni paket pomoći 2009. i 2010. s ciljem podrške u prevazilaženju negativnih posljedica finansijske i ekonomske krize’’, navela je direktorica Savić.

Antikrizni paket, naime, podrazumijeva realizaciju značaj-nih infrastrukturnih projekata u sektorima okoliša i prometa, čime se doprinosi poticanju pozitivnih ekonomskih trendova i otvaranje novih radnih mjesta.

Povlačenje spomenutih sredstava umnogome, naglašeno je, otežava insistiranje banaka, prvenstveno Evropske investicijske banke, da zaključivanje ugovora o IPA grantu tretira kao da se radi o međunarodnim finansijskim sporazumima.

“Smatramo da je ovo nepotrebna procedura koja je i veoma štetna za BiH s obzirom da je proces ratifikacije ugovora o IPA grantu već proveden kroz proces ratifikacije finansijskih spora-zuma za državne programe IPA 2009. i 2010. Povodom ovog pitanja Ministarstvo finansija i trezora BiH se obratilo EIB-u sa zahtjevom da se ova procedura izmijeni, ali resorno mini-starstvo nikada nije dobilo bilo kakav odgovor od Evropske in-vesticijske banke. Konačno, važno je istaći da postupak potpi-sivanja i ratifikacije međunarodnih sporazuma prema važećim zakonima BiH traje četiri do šest mjeseci pa se gubi mnogo vre-mena u provođenju procedura, što odlaže korištenje već odo-brenih finansijskih sredstava i dodatno komplikuje proceduru

njihovog povlačenja’’, navedeno je u informaciji Direkcije za evropske integracije BiH.

Podaci u Delegaciji EU

Stoga, cijene u Direkciji za evropske integracije BiH, rješavanje pitanja ratifikacije ugovora o IPA grantu sa Evropskom investi-cijskom bankom i drugim međunarodnim finansijskim institu-cijama, koje insistiraju na spomenutoj proceduri, umnogome bi doprinijelo da se postojeća dinamika korištenja sredstava iz IPA antikriznog paketa ubrza, što bi također imalo i značajan efekat na povećanje ukupne stope ugovorenosti i isplaćenosti sredstava iz godišnjih IPA paketa pomoći 2007./2010.

Inače, redovna praksa dostavljanja sumiranih podataka o ugovorenosti i iskorištenosti projektnih sredstava iz IPA drža-vnih paketa pomoći, dva puta godišnje na sastancima IPA Od-bora za praćenje, uvedena je na zahtjev Direkcije za evropske integracije BiH.

Najnovije podatke o stepenu iskorištenosti projektnih sred-stava u okviru IPA komponente I Delegacija Evropske unije prezentirala je na četvrtom sastanku IPA Monitoring odbora koji je održan 5. decembra 2011.

Iz Direkcije za evropske integracije BiH stoga još jednom ističu činjenicu da je u BiH na snazi centralizirani režim im-plementacije EU pomoći te da sumiranim podacima o iskori-štenosti državnih IPA programa za period 2007./2010. raspolaže isključivo Delegacija EU u BiH.

Naredni sastanak IPA Odbora za praćenje na kojem će Dele-gacija EU prezentirati ažurirane podatke o stanju iskorištenosti alociranih sredstava planiran je za prvu polovinu jula 2012. godine.


• 19.-30.3.2012. - Besplatno predtestiranje informatičke pismenosti u ECDL centrima

• 21.-25.3.2012. - Međunarodni sajm GAST, Split

• 22.3.2012. - Seminar Sistemi upravljanja ISO/IEC 270001:2005 i ISO9001:2008

• 29.3.2012. - Poslovni forum Bosna i Hercegovina- Republika Bugarska

• 5.4.2012. - Promocija izvještaja za PACE projekat

• 16.4.2012. - VIII ciklus škole općeg i poslovnog engleskog jezika

Više informacija nawww.komorabih.bawww.bhepa.bawww.ecos.bawww.een.ba

NajaveaktivNosti

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

Erasmus Mundus je program Zajednice za mobilnost studenata i naučih ra-dnika (akademskog osoblja i stručnjaka) u oblasti visokog obrazovanja. Cilj ovog programa je unapređenje kvaliteta evropskog visokog obrazovanja i me-

đukulturalnog razumijevanja kroz saradnju Evropske unije i trećih zemalja.Aktivnosti na koje se ovaj program odnosi su: postdiplomski studiji, dodjela sti-

pendija, partnerstva s visokoobrazovnim institucijama, razmjena iskustava i dobre prakse, partnerski pilot-projekti s ciljem razvoja inovacija i kvaliteta u visokom ob-razovanju. Korisnici programa mogu biti institucije i pojedinci: visokoobrazovne institucije, studenti, profesori, naučno osoblje i osoblje direktno uključeno u visoko obrazovanje te ostale privatne i javne institucije koje djeluju u oblasti visokog obra-zovanja.

Program Erasmus Mundus provodi se kroz tri akcije:

- evropski zajednički programi postdiplomskih i doktorskih studija (uključujući stipendije);

- partnerstvo s visokoobrazovnim institucijama trećih zemalja i stipendije za mobilnost studenata i akademskih radnika;

- projekti za promociju evropskog sistema visokog obrazovanja u svijetu.

Program Erasmus Mundus nastao je na osnovu uspjeha programa Erasmus koji je pokrenut 1987. godine s ciljem podsticanja mobilnosti među studentima i naučnim radnicima evropskih univerziteta i koji je od 2007. godine dio Programa cjeloživotnog učenja. Druga faza Erasmus Mundus programa počela je 2009. i obuhvata period do 2013. godine, s ukupnim budžetom od oko 950 miliona eura. U ovoj fazi sastavni dio programa postao je Erasmus Mundus External Cooperation Window, pokrenut 2006. godine s ciljem podsticanja mobilnosti studenata i naučnih radnika sa zemljama nečlanicama EU. Bosni i Hercegovini je, na osnovu Okvirnog sporazuma o općim principima učešća BiH u programima Zajednice (2004./2007.), otvorena mogućnost pristupa programu Erasmus Mundus i ona učestvuje u ovom programu.

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija

Erasmus Mundus(European Community Action Scheme for the Mobility of

University Students/ Programme d’action communautaire en matière de mobilité des étudiants universitaires)


TEMA >>>

Poštovani čitatelji,

putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost pronaći vam odgovarajućeg poslo-vnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godi-ne. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemalja među ko-jima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju InfoKoma predstavljamo vam 10 novih po-nuda za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne sa-radnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercego-vine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet strani-cama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas direk-tno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u pot-punosti besplatne.

Predstavljamo vam sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnjamart 2012.


>>>


ECOS >>>

ECDL (European Computer Driving Licence) fondacija će raditi sa Digitalnom Evropom (Digital Europe) i Evrop-skom mrežom škola (European Schoolnet) koje će up-

ravljati kampanjom u ime Evropske komisije. Važnost e-vještina u okviru Evrope i potreba da se privuče što više ljudi, pogotovo mladih, u profesije vezane za tehnologiju i ICT su presudne za ekonomski oporavak i rast. Procjenjuje se da će do 2020. godi-ne 8,5 miliona novih poslova u Evropi biti zahtjevni po pitanju znanja i vještina, kao što su tehnički i menadžment poslovi. Sada je više nego ikad važno podići svijest o vrijednosti digitalne pi-smenosti i obrazovanja za e-vještine, obuke i certifikacije, čime se može pomoći osnaživanju Evropljana za poslove budućnosti, kao i za bolji život u digitalnom društvu. Oslanjajući se na us-pjeh Sedmice e-vještina 2010. (e-Skills Week 2010), ova kam-panja obećava da će biti važna platforma u promociji koristi od digitalne pismenosti donosiocima odluka i javnosti. Ovo će konačno pomoći da se obrati pažnja na nedostatak vještina

Evropska inicijativa ‘’e-Skills Week’’ u Bosni i Hercegovini

Evropska sedmica e-vještina je veoma značajna kampanja podizanja svijesti koju provodi Evropska komisija sa ciljem da naglasi povećanu tražnju za vještim korisnicima i profesionalcima u oblasti informacionih i komu-nikacionih tehnologija (ICT) koji bi bili pokretač konkurentne i inovativne Evrope. Inicijativa će omogućiti je-dinstvenu paneuropsku platformu za promoviranje i dijeljenje iskustava i najboljih praksi u e-vještinama, njego-vanje saradnje i efikasnu mobilizaciju svih zainteresiranih strana.

Piše: Aida Ajanoviću Evropi i da se stvori digitalno orijentiranija, konkurentnija i uključivija Evropa.

Dan otvorenih vrata

U kapacitetu vodećeg zagovornika evropske digitalne pismenosti i digitalne uključenosti na nacionalnom i međunarodnom ni-vou, ECDL fondacija podržava ovu inicijativu koja se provodi u više od 30 zemalja Evrope. U okviru kampanje u Bosni i Hercegovini, u periodu od 19. do 31. marta 2012. godine svi ECDL centri otvorit će svoja vrata na jedan ili dva dana svim zainteresiranim osobama. Posjetioci će biti upoznati sa ECDL standardom, mogućnostima pohađanja obuke i polaganja ECDL testova i imat će priliku proći probne ECDL testove. Pet najboljih učesnika bit će nagrađeno ECDL testiranjem za 4 modula. Ova kampanja će u Vanjskotrgovinskoj komori BiH - ECOS Institutu za edukaciju biti realizirana 30. marta od 9:00 do 14:00 sati.

ECOS - Vaša adresa za edukaciju!


ECOS >>>

Riječ je o projektu koji je, između ostalog, podržao bosanskohercegovačke proizvođače u provedbi među-narodnih standarda GLOBALGAP i HACCP koji će

im olakšati pristup zapadnoevropskom tržištu prehrambenih proizvoda. IPPC (Integrated Pollution Prevention and Con-trol), odnosno Direktiva za integrirano sprečavanje i kontrolu zagađenja, evropski je propis objedinjenih uvjeta zaštite okoliša kojim bi se u bosanskohercegovačku industriju, poljoprivredu i komunalni sektor trebali uvesti ujednačeni evropski standardi proizvodnje i upravljanja. Kao potreba, nameće se proširivanje uključivanjem i drugih institucija, lokalnih uprava i organiza-cija, jer je ovo jedna od obaveza u pristupanju kojoj se u EU pridaje velika pažnja.

Ove poslove treba uraditi dok još imamo vremena prije pristupanja Uniji, budući da ona svako nepoštivanje okolišnih propisa kažnjava nalogom za zatvaranje firmi i industrijskih postrojenja u državama članicama, ali i novčanom kaznom koju izriče Evropski sud u Briselu. Predavač na seminaru je bio dipl. ing. Selim Ćemerlić, a predavanje je bilo namijenjeno pravnim licima iz primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Vrijedi napomenuti da je seminar bio samo jedan u nizu održanih na ovu temu.

Održano stručno predavanje na temu ‘’Okolišne dozvole i ISO 14001’’

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, sredinom marta ove godine, u organiza-ciji Instituta za edukaciju VTK BiH i USAID-Sida-FARMA projekta održan je stručni seminar na temu ‘’Okolišne dozvole i ISO 14001’’. Seminar je samo jedan u nizu održanih na ovu temu.

Piše: Mirza Konjo


Piše: Živorad Kovačević

SAJMOVI >>> Eco Expo 2012

Predsjednik VTK-a BiH dr.sc. Bruno Bojić je istakao potre-bu zajedničkog djelovanja na polju zaštite životne sredine, ko-rištenja IPA i drugih fondova koji u sinergijskom djelovanju mogu pomoći da se određeni gorući problemi iz oblasti zaštite životne sredine riješe i da se otvaranjem reciklažnih i priku-pnih centara širom regiona otvore određena radna mjesta koja bi višeznačno doprinijela ekonomskoj stabilizaciji u zemljama regiona.

Predsjednik Privredne komore FBiH Avdo Rapa je ukazao na značaj reguliranja problematike zaštite okoliša kroz poziti-vna zakonska rješenja, te pozvao na međusobnu saradnju svih zainteresiranih privrednih subjekata i državnih institucija u ze-mljama zapadnog Balkana.

U okviru sajma Eco Expo 2012. predstavnici CETEOR-a iz Sarajeva su održali predavanje i prezentaciju svojih djelatnosti i aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu okoliša, ISO standarde, studije utjecaja na okoliš, audite i savjetovanja, okolišne dozvole i energetsku efikasnost.

Uspostavljena saradnja sAmbasadom Republike Portugal

Posjetu sajmu predsjednik VTK BiH dr.sc. Bruno Bojić je upot-punio i posjetom Ambasadi Republike Portugal u Beogradu koja će nerezidentno ubuduće pokrivati i BiH. Razgovaralo se o ra-zvojnim projektima, potencijalnim ulaganjima privrednika Por-tugala i razvoju ekonomske saradnje dviju zemalja. U organizaciji portugalske ambasade održan je i sastanak sa privrednom dele-gacijom Portugala na kojem su razmijenjena iskustva i ostvareni prvi koraci buduće saradnje, kroz zajedničke projekte u putnoj infrastrukturi, logistici, obnovljivim izvorima energije i poljo-privredi.

Na osnovu poziva Privredne komore Srbije, Biroa za re-gionalnu saradnju i organizatora Belexpocentra, Eko zelena planeta Beograd, delegacija Bosne i Hercego-

vine, u sastavu dr.sc. Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovin-ske komore Bosne i Hercegovine, Živorad Kovačević, v.d. direk-tor Centra za kvalitet pri VTK BiH, Avdo Rapa, predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i Mladen Rudež, pomoćnik ministra za okoliš Ministarstva za okoliš i turizam Federacije BiH (FMOiT), učestovala je na plenarnom i bilateralnom dijelu sajma Eco Expo u Beogradu 1. i 2. marta 2012. godine.

Istaknuti rezultati na polju okolišnih dozvola

Prvog dana na plenarnom dijelu veoma zapaženo je bilo preda-vanje Mladena Rudeža, pomoćnika u FMOiT-u Vlade Federa-cije Bosne i Hercegovine, koji je najviše govorio o okolišnoj dozvoli, zakonskim regulativama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i na nivou državnih organa. Predavanje je bilo više nego interesantno, jer je BiH na polju okolišnih dozvola postigla ista-knute rezultate u poređenju sa zemljama regiona.

Drugi dan sajma protekao je u predstavljanju pojedinih kompanija koje se bave recikliranjem i ponovnom upotrebom sekundarnih sirovina u različitim oblastima, od kojih izdvaja-mo: Jugo-Impex, Farmakom MB, Božić i sinovi, B–Recycling, Greentech... U drugom dijelu plenarnog zasjedanja predsta-vljene su Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Pri-vredna komora Srbije, Privredna komora Federacije BiH, Pri-vredna komora Republike Srpske i ostale komore regiona.

OdržanMeđunarodnisajamekologije

Eco Expo 2012, Međunarodni sajam ekologije koji je 1. i 2. marta održan u Beogradu, predstavljao je izvrsnu priliku za promoviranje proizvoda i usluga, poslovnih politika i novih tehnologija iz oblasti zaštite životne sredine, obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Na sajmu su predstavljeni: berza regionalnih pro-jekata (prezentacija kompanija), mogućnost zajedničke realizacije regionalnih projekata (investicioni forum), najznačajniji regionalni projekti iz oblasti zaštite životne sredine.


SAJMOVI >>>

namještaja će za britanskog klijenta isporučiti 30 kompletnih tr-pezarijskih garnitura.

“Mi u Urbanu smo izrazito zadovoljni svime napravljenim na sajmu u Birminghamu. Sajam se isplatio, i to ne zbog tre-nutne finansijske koristi, nego zbog dugoročnijeg poslovanja i početka našeg prisustva na tržištu Velike Britanije’’, pojašnjava Elvir Jugo i dodaje kako se očekuju i dodatni, značajniji ugovori: “Trenutno smo, preko zajedničke bh. prodajne agencije iz Lon-dona, u pregovorima s jednim velikim klijentom koji ima preko 90 prodajnih salona u Velikoj Britaniji, a koji je zainteresiran za dvije naše sjedeće tapacirane garniture’’.

Pozitivnom ishodu pregovora s ovim velikim britanskim klijentom oko izvoza većih količina njihovog namještaja nada se i firma Nova Di Vrbas, koja je na sajmu prodala pet garnitura savremenog namještaja od masivnog drveta bukve iz svog pro-grama Pacifik.

Vinko Stojnić, rukovodilac prodaje firme Nova Di Vrbas, navodi kako je na sajmu u Birminghamu njihov namještaj ocije-njen visokom ocjenom.

“Svaki sajam je koristan jer proizvođaču otvara nova vrata. Pojavljivanjem na INTERIORS NEC-u Nova Di Vrbas je imala priliku da prvi put prezentira svoje proizvode na britanskom tržištu’’, pojašnjava Stojnić.

Ovogodišnji nastup u Birminghamu i otvaranje mogućnosti za značajniji izvoz bh. namještaja u Veliku Britaniju rezultat su višemjesečnih aktivnosti i promotivnih napora kako bi se omo-gućio povratak bh. drvoprerađivača na ovo tržište na koje je BiH tokom 80-ih godina izvozila značajne količine namještaja. Početkom protekle godine u Londonu je sa radom otpočela bh. prodajna agencije Woodline Marketing, dok je u decem-bru 2011. otvoren i zajednički salon proizvođača namještaja iz BiH.

Zajednički nastup bh. firmi na sajmu u Birminghamu, koji je ove godine okupio preko 600 izlagača iz cijeloga svijeta, podržali su USAID-Sida FIRMA projekat i Vanj-

skotrgovinska komora BiH, u saradnji s prodajnom agencijom Woodline Marketing Ltd. koja zastupa interese bh. proizvođača namještaja na britanskom tržištu. S obzirom da na tržištu Velike Britanije u zadnjih 8 godina dominira hrastovo drvo, izloženi masivni namještaj od bukve iz BiH je bio pravo osvježenje i iza-zvao je veliki interes britanskih distributera i agenata. Bh. firme Urban, Nova DI Vrbas, Nova Forma, Izazov i FIS već priprema-ju na sajmu ugovorene isporuke.

Najtraženije garniture od masivnog drveta bukve

Među najzapaženijim garniturama od masivnog drveta bukve bile su trpezarije banjalučke firme Urban, a prema riječima di-rektora Elvira Juge u narednih tridesetak dana ovaj proizvođač

USAID-Firma projekat

USAID-Sida FIRMA projekat je petogodišnji projekat koji podržava održiv ekonomski rast, zapošljavanje i povećanje prihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini, a finansijski je podržan od američke i švedske vlade, putem agencija za međunarodni razvoj USAID i Sida. FIRMA projekat se fokusira na tri sektora bh. privrede – drvnu preradu, turizam i metaloprerađivačku industriju. Pristup koji projekat FIRMA koristi u funkciji podrške drvnom sektoru u BiH obuhvata i rješavanje ključnih prepreka proizvodnji i isporuci proizvoda dodatne vrijednosti putem lanca vrijednosti do krajnjih kupaca. S ciljem osiguranja održivosti i učinkovitosti, USAID-Sida FIRMA projekat svoje aktivnosti provodi putem mreže domaćih partnera nastojeći da revitalizira i ubrza ekonomski rast drvnog sektora.

Sajam INTERIORS NEC u Birminghamu pokrenuo značajne narudžbe namještaja iz BiH u Veliku Britaniju

Proizvođači namještaja iz BiH ubrzano rade kako bi ispoštovali rokove i u narednom periodu isporučili značajne količine ugovorenog namještaja u Veliku Britaniju. Porudžbe britanskih klijenata uslijedile su nakon iznimno uspješnog prvog zajedničkog nastupa deset bh. drvoprerađivača na sajmu namještaja INTERIORS NEC 2012 u Birminghamu u januaru ove godine. Firme izlagači bile su: Scontoprom iz Prijedora, Urban i Vrbas iz Banje Luke, Ećo iz Sarajeva, Izazov iz Kalesije, FIS i Ekonomic iz Viteza, Nova Forma iz Šamca, Standard iz Prnjavora, te Stil iz Cazina.


SAJMOVI >>>

Izazov iz Kalesije, FIS iz Viteza, Praktik iz Sarajeva (Vogošća), Eden Garden iz Istočnog Sarajeva, Stolarija Prom iz Lukavca i Udruženje obrtnika Stari i umjetnički zanati iz Tuzle.

Tradicija za budućnost

Pored izlagačke djelatnosti, a u cilju značajnije promocije bh. in-dustrije namještaja i tradicionalnih djelatnosti, na zajedničkom štandu će se održati i Dan Bosne i Hercegovine pod sloganom “Tradicija za budućnost’’. Na ovom događaju bit će zvanično pro-movirana monografija “Stari i umjetnički zanati u BiH”, a održat će se i specijalna prezentacija poslovnih mogućnosti firmi FIS Vi-tez i Agencije Positive.

Sajam GAST jedna je od najznačajnijih izložbenih mani-festacija u Hrvatskoj koja bilježi godišnji trend rasta 5 do 10 %, kako po pitanju površine izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja, tako i po broju sklopljenih i ugovorenih po-slova. Sajam predstavlja ključno mjesto susreta brojnih regio-nalnih proizvođača i trgovaca iz oblasti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, a u poslovnim krugovima slovi i kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu.

Piše: Lejla Međedović

Bosanskohercegovačke firme i ove godine na sajmu GAST 2012 u Splitu

Već treću godinu zaredom USAID-Sida FIRMA pro-jekat, u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Regionalnom razvojnom agencijom za regiju Centralna

BiH - REZ, podržava zajednički nastup bh. privrednika na ovom značajnom regionalnom sajmu koji predstavlja dobru priliku za stjecanje poslovnih kontakata i sklapanje novih poslova.

Na zajedničkom bh. štandu, veličine 200m², ove godine svo-je proizvode izlažu: Krin iz Zenice, MP Pandurević iz Miloševca (Modriča), Agencija Positive iz Sarajeva, Medicom iz Gruda,

Najznačajniji gastro događaj u Hrvatskoj!

17. međunarodni sajam prehrane17. međunarodni sajam pića17. međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme17. međunarodni sajam vina - Dionizijana7. sajam kave7. sajam namještaja – Furnitura6. sajam za turizam - Saturn6. Gast Around the World

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg nastupa, niza ostvarenih poslovnih kontakata i sklopljenih prodajnih ugo-vora, i ove godine će se devet bh. firmi iz drvnog, metalnog i sektora turizma predstaviti na Međunarodnom sajmu GAST 2012, koji se od 21. do 25. marta 2012. održava u Splitu.


Zahvaljujući Vanjskotrgovinskoj komori BiH/BHEPA i njenim partnerima SIPPO-u i USAID-FARMA-i, u periodu od 15 do 18. februara 2012. godine privredna

delegacija Bosne i Hercegovine učestvovala je na sajmu Bio-Fach. BioFach je jedan od najznačajnijih svjetskih sajmova or-ganske proizvodnje koji se svake godine održava u Nirnbergu – Njemačka. Ove godine, sajam je održan po 23. put pod pokro-viteljstvom IFOAM-a (International Federation of Organic Ag-riculture Movements) i BÖLW-a (German Federation of the Organic Food Industry).

Dok je Bosna i Hercegovina bila zatrpana snijegom u Njemačkoj se održavao prestižni sajam organske proiz-vodnje BioFach. Iz BiH je izlagalo ukupno 8 kompanija iz oblasti ljekovitog bilja, šumskih plodova te organskog uzgoja i prerade žitarica. Pokazalo se da je ovaj sajam pravo mjesto na kojem se bh. privreda može i treba predstaviti ukoliko želi svoje proizvode plasirati na evropsko tržište.

Usprkos snježnom nevremenubh. izlagači se probili do

BioFacha u Nirnbergu

Piše: Eldina Begović S obzirom na veoma visoku cijenu prostora i opremanja

štanda, VTK BiH/BHEPA je zakupila i platila neuređen prostor, dok je dizajn i uređenje štanda Bosne i Hercegovine povjereno domaćoj kompaniji Forma Nouva d.o.o. iz Tuzle. Opremanje prostora i prijevoz bh. delegacije finansirao je projekat USAID/Sida FARMA, dok je upis u katalog izlagača sajma i štampanje profila bh. izlagača finansirala švicarska organizacija SIPPO.

Dobri rezultati nastupa

Među svim našim izlagačima vlada zadovoljstvo učešćem bh. privrede na BioFachu. Ovoj činjenici ide u prilog popunjen upi-tnik o uspješnosti nastupa na sajmu koji su naše firme morale dostaviti SIPPO-u. Prema dostavljenim podacima, kompanije

SAJMOVI >>>


>>>

iz Bosne i Hercegovine imale su preko 330 kontakata sa poten-cijalnim partnerima tokom prezentacije na sajmu.

Pokazalo se da je ovaj sajam pravo mjesto na kojem se bh. privreda može i treba predstaviti ukoliko želi svoje proizvode plasirati na evropsko tržište. Domaće izlagače na štandu posje-tio je konzul Bosne i Hercegovine u Minhenu, ali i visoka dele-gacija OSEC-a i SIPPO-a.

Bosna i Hercegovina već ima značajan izvoz iz oblasti ljeko-vitog bilja i šumskih plodova u zemlje EU. Koncept nastupa na sajmovima u EU, a posebno u Njemačkoj, već se pokazao veoma uspješnim na primjeru drugih zemalja iz okruženja, s obzirom da je za ostvarenje vidljivih efekata u povećanju izvoza potrebno kontinuirano sudjelovanje na sajmovima od ovakvog značaja najmanje 2–3 godine. Pri tome je finansijska i organi-zacijska podrška stranih partnera, institucija kao što je VTK BIH/BHEPA te bh. organa vlasti od presudnog značaja. Opća ocjena izlagača je da i ovaj sajam, kao i budući sajmovi, trebaju biti podržani od strane države Bosne i Hercegovine, te privre-dnih asocijacija (Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercego-vine /BHEPA-e).

Kompanije – izlagači iz Bosne i Hercegovinena sajmu BioFach 2012:

1. Anđelić - Trebinje2. Elmar – Trebinje3. Elmar Aroma Care – Trebinje4. Halilović – Sarajevo5. Roing – Ljubuški6. Smrčak – Zvornik7. Bionatura – Breza8. Heko - Bugojno

Detaljnije o sajmu

• Na sajmu BioFach nastupilo je 2.544 izlagača iz131 zemlje svijeta

• sajam je obišlo 44.000 posjetilaca • od ukupnog broja izlagača 70 % dolazi iz inostranstva,

dok 38 % od ukupnog broja posjetilaca čine posjetioci iz drugih zemalja

• izlagati na BioFachu mogu samo kompanije koje posjeduju organski certifikat za svoje proizvode, izdat od strane priznatog certificirajućeg tijela

• BioFach se organizira i u Japanu, SAD-u, Kini, Indiji te Južnoj Americi


ECOS >>>

Na plenarnom dijelu Poslovnog foruma privrednika BiH i Republike Turske prisutnima se obratio potpredsjed-nik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine

Amir Zukić koji je istakao da postoji veliki neiskorišteni poten-cijal za saradnju BiH i Turske kroz ulaganje u različite grane proizvodnje Bosne i Hercegovine, kao što su metalna, prehram-bena, tekstilna i drvoprerađivačka industrija, te brojne druge oblasti čiji je potencijal neiskorišten. Za unapređenje ekonom-ske saradnje ovih dviju zemalja postoje i realne pretpostavke, kao što je i prethodno potpisani Sporazum o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom.

Prezentacija investicionih mogućnosti BiH

Mustafa Koca, predsjednik Anatolian Lions Businessman Asso-ciationa, je govorio o zainteresiranosti Republike Turske za ulaganje i privrednu saradnju sa BiH, te o korištenju ovog poslovnog foruma za dobijanje konkretnih informacija o mo-gućnostima saradnje, zakonodavstvu, načinima i sektorima za ulaganje i sl. Dio ovih informacija je prezentiran na samom fo-rumu kroz Prezentaciju o investicionim mogućnostima u Bo-sni i Hercegovini, kao i kroz Prezentaciju o vanjskoj trgovini Bo-sne i Hercegovine i ekonomskoj saradnji Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Enes Ališković iz Agencije za promociju izvoza BiH/Vanj-skotrgovinska komora BiH je rekao da, u odnosu na ranije go-dine kada smo imali pokrivenost izvoza uvozom od svega 10 posto, možemo primjetiti da se od 2008. godine izvoz BiH na tursko tržište svake godine skoro udvostručuje. Protekle godine BiH je izvezla 83 miliona eura na tursko tržište, a uvezla 210 miliona eura. Pokrivenost u protekloj godini je iznosila 40 procenata. Ovi podaci su vidljivi i iz slijedeće tabele:

Poslovni forum privrednikaBiH i Republike Turske

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH je 16. marta 2012. godine održan Poslovni forum Bosne i Hercegovine i Repu-blike Turske. U odnosu na ranije godine, kada smo imali pokrivenost izvoza uvozom od svega 10 posto, od 2008. godine izvoz BiH na tursko tržište svake godine se skoro udvostručuje.

Piše: Ivana Dobrilović

>>>


Proizvodi koji su najviše zastupljeni u izvozu u Tursku su proizvodi od čelika i željeza, papir i karton, proizvodi iz kožarske industrije, građevinski proizvodi od plastičnih masa, letjelice, mašine i uređaji, tekstilni proizvodi i sl.

Nakon plenarnog uslijedili su bilateralni sastanci bosan-skohercegovačkih i turskih kompanija. Na sastancima su bili pri-sutni predstavnici 26 turskih kompanija iz tekstilne industrije, građevinarstva, industrije namještaja, plastičnih proizvoda, au-to dijelova itd., kao i preko dvadeset bosanskohercegovačkih privrednika iz odgovarajućih oblasti, među kojima ima i onih koji već duže vrijeme uspješno sarađuju sa privrednicima iz Re-publike Turske.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH i Republike Turske

Izvoz BiH u Republiku Tursku (10 glavnih izvoznih proizvoda)

Uvoz BiH iz Republike Turske (10 glavnih uvoznih proizvoda)


Kontrola neispravnosti i zloupotrebe tahografa (II)

ECOS >>> Tahografi

S obzirom da tahograf pouzdano registruje put, vrijeme i brzinu, kao bitne faktore bezbjednosti saobraćaja, pripadnici saobraćajne policije i inspekcije za drumski saobraćaj treba da posvete posebnu pažnju kontroli tahografa. U prošlom broju InfoKoma govorili smo o odobrenim tipovima tahografa, dok ćemo u ovom broju akcenat staviti na zloupotrebe tahografa.


>>>

Sve neispravnosti tahografa mogu se podijeliti u dvije grupe:

• tehničke neispravnosti samog tahografa kao uređaja, a koje se ogledaju u vidu: mehaničkih oštećenja, nekompletnosti tahografa i nefunkcionisanja pojedinih mehanizama, pa i cijelog tahografa;

• neispravnosti, kao posljedice nesavjesnog rada odgovor-nog lica za tehničku ispravnost vozila u preduzećima koja se bave prevozom i nesavjesnosti, tj. zloupotrebe vozača.

• U drugu grupu neispravnosti spadaju sljedeće neisprav-nosti: tahograf nije baždaren, nedostatak tahografskih uložaka, ugradnja reduktora u prenosu od mjenjača do tahografa sa ciljem nekorektnog ispisivanja zapisa o putu, vremenu i brzini, savijen pisač za brzinu, blokiran pisač za brzinu i slično. Praktično, u cilju pogrešnog prikazivanja svoga rada i nepoštovanja propisa o brzini i dozvoljenom trajanju radnog vremena, odgovorno lice, a najčešće vo-zač, pokušava da tahograf dovede u neispravno stanje.

• Neke od neispravnosti tahografa pri kontroli se mogu lako vizuelno uočiti, dok se određeni broj neispravnosti može uočiti na osnovu analize registrovanih podataka na tahografskom ulošku. Na osnovu navedenih konsta-tacija, proističe da bi kontrolni organi uspješno obavili kontrolu tahografa u saobraćaju, na putu ili u preduzeću, moraju poznavati tahograf kao mehanizam i njegovo funkcionisanje, pa sve do osposobljenosti za ocjenu ko-rektnosti zapisa na tahografskom ulošku.

Utvrđivanje (ne)ispravnosti tahografa

U cilju uspješnog utvrđivanja neispravnosti tahografa, kako u operativnoj kontroli saobraćaja od strane pripadnika saobraćajne policije tako i od strane inspekcije za drumski saobraćaj, dajemo pregled i opis najčešćih neispravnosti tahografa:

• tahograf nije baždaren;• satni mehanizam ne radi;• isključen pogon tahografa (otkačeno gipko vratilo ili

električni dovod od davača impulsa tahografa);• neispravnost uređaja za regulisanje vremena kod

EURO tahografa;• blokiran pisač za registrovanje brzine;• savijen pisač za registrovanje brzine;• vožnja sa otvorenim tahografom;• vraćen uložak unazad;• nezamijenjen uložak;• vozač ručno upisivao podatke o vremenu, putu i brzini;• neodgovarajući uložak;• mehaničko podešavanje (polomljen neki od pisača,

polomljen nožić i sl.).

Zloupotrebe kod digitalnih tahografa

Danas, kad je primjena digitalnog tahografa povezana sa pri-mjenom direktiva i kad je mjesto definisanja ove oblasti ušlo u

Piše: doc.dr. Velibor Peulić

zakonske okvire gotovo svih zemalja, ostaje vječito pitanje zlo-upotrebe. Najčešći oblik zloupotreba u dosadašnjoj praksi se dešava na relaciji servis – vozač. Uglavnom, radi se o svjesnim zloupotrebama u kojima učestvuju minimalno dvije strane - jedna koja podučava a druga koja primjenjuje. Do njih dolazi nesavjesnim radom pojedinaca, ugradnjom uređaja ili običnih magneta s ciljem neevidentiranja stvarnog stanja brzine kretanja vozila, a samim tim i falsifikovanja podataka evidencije. Treba napomenuti da je u praksi inspekcijskih organa EU usaglašeno da je riječ o krivičnim djelima koja za posljedicu mogu imati svjesno ugrožavanje života drugih. Zato ističemo da se ovakva djela sankcionišu visokim novčanim i zatvorskim kaznama. Na sljedećim slikama dajemo prikaze postavljenih magneta na davače signala te odraz na smanjenje brzine kretanja. Sa magnetom i bez magneta (normalno stanje).

Digitalni uređaj bez ometanja pokazuje brzinu od 61 km/h

Postavljanjem magneta (ometač) brzina je 0 km/h

Mjesta najčešće zloupotrebe - magneti


ANALIZA >>>

Kod razmatranja kretanja u industriji građevinskih materi-jala u 2011. godini posebno treba imati u vidu kretanja u građevinarstvu BiH, za koju je ova djelatnost sudbin-

ski vezana. Nastavak smanjenja investicija u BiH u 2011. godi-ni za posljedicu je imao smanjen obim građevinske aktivnosti. Shodno tome, potražnja za građevinskim materijalima osjetno je pala, a posljedično je, uglavnom, opala i proizvodnja većine građevinskih materijala. Iz statističkih pokazatelja evidentan je osjetan rast proizvodnje kod proizvodnje kreča, šljunka i pijeska, rast proizvodnje opečnih blokova, ali je evidentan i značajan pad u proizvodnji agregata za beton i nasipanje. Kao posljedica sma-njene potražnje, u proizvodnji portland cementa u BiH zabilježen je pad proizvodnje od 5,85 %. To se posljedično odrazilo na smanjenje proizvodnje kamena za proizvodnju cementa, sma-njenje proizvodnje gotove betonske smjese, osjetno smanjenje proizvodnje cementnih maltera i smanjenje proizvodnje beton-skih proizvoda. Evidentan je blag rast proizvodnje sirovog gipsa, gipsa i proizvoda na bazi gipsa, a osjetno je smanjena proizvodnja obrađenog kamena za spomenike i građevinarstvo. Smanjena je i proizvodnja betonskog željeza i armaturnih mreža za beton. Za utjehu je ipak činjenica da su smanjene zalihe proizvodnje indus-trije građevinskih materijala i da je skoro sva ostvarena proizvo-dnja uglavnom prodata.

Kad su u pitanju cijene, bar onih strateških proizvoda indus-trije građevinskih materijala, zbog smanjene potražnje one su imale blagi rast, bile u nivou cijena iz 2010. godine ili pak u bla-gom padu. Izuzetak su cijene željeza koje su, obzirom na kretanja potražnje, bilježile oscilacije u 2011. godini.

Izvoz i uvoz građevinskih materijala BiH u 2011. godini

Ostvarena stambena izgradnja u 2011. u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pregled izgradnje stanova u BiH u 2011. godini dat je u sljedećoj tabeli;

Iz tabele je vidljivo da je u 2011. izgrađeno 2.755 stanova ukupne površine 148.321 m². U odnosu na 2010. godinu, kada je izgrađeno 3.669 stanova, to je manje za 24,9 %, a kada je u pitanju površina tih stanova ona u 2010. godini iznosi 196.276 m² ili 24,4 % manje u odnosu na posmatrani period. Dakle, evidentan je pad obima broja završenih stanova i blag porast površine tih stanova u 2011. u odnosu na 2010. godinu.

Istovremeno, u 2011. godini ostalo je nezavršeno 3.536 stano-va. U odnosu na 2010. godinu, kada je zabilježen 3.505 nezavršen stan, to predstavlja rast od 0,9 % broja nezavršenih stanova u 2011. u odnosu na 2010. godinu.

Piše: Džemal Kalajdžisalihović

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja u području vađenja ruda i kamena je u 2011. u odnosu na 2010. godinu zabilježila rast proizvodnje od 15,6 %, a u području proizvodnje ostalih proizvoda od nemetalnih minerala 3,8 %. Obzirom na ovakve pokazatelje, stiče se utisak da je rast industrijske proizvodnje u oblasti industrije građevinskih materijala imao nadprosječan rast u odnosu na prosječan rast industrijske proizvodnje u BiH u 2011. godini. Kada se podaci raščlane na one djelatnosti koje pripadaju oblasti industrije građevinskih materijala onda je slika sasvim drugačija. Slika je tim više drugačija ako se ima u vidu činjenica da je i u 2010. u odnosu na 2009. godinu, uglavnom, zabilježen pad proizvodnje u industriji građevinskih materijala BiH.

Opalaproizvodnjavećinegrađevinskihmaterijala


BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Kada je u pitanju kretanje cijena građevinskih materijala, febru-ar je bio prilično miran mjesec. Jedine promjene zabilježene su kod armaturnog željeza i termoizolacionih materijala.

Standardno, početkom marta proizvođači i veletrgovci ar-maturnog željeza objavili su nove snižene cijene svojih proizvo-da. Do ovog sniženja je, kako ističu, došlo zbog slabe prodaje u

Početak nove poslovne godine građevinarima nije donio poboljšanje, kako ni vremenskih tako ni ekonomskih uslova. Građevinari ocjenjuju da ovogodišnje građevinske sezone neće ni biti iz razloga slabe potražnje za stambenim i poslovnim objektima. Većina građevinskih firmi svoju šansu vidi u potpisivanju ugovora o izgradnji objekata u stranim zemljama.

Slaba potražnja za stambenim i poslovnim objektima

Kretanje cijena od 11.2. do 9.3.2012.

zimskom periodu. Cijene su u prosjeku snižene za 30,00 KM/t. Armaturna mreža se trenutno nudi po cijeni od 1.184,00 KM/t + PDV, dok se kod betonskog gvožđa u zavisnosti od profila cijene kreću od 1.047,00 do 1.120,00 KM/t + PDV. Kod ostalih građevinskih materijala, situacija nije tako dramatična. Cijene cementa, kako domaćih tako i inostranih proizvođača u pret-hodnom periodu nisu imale značajnije promjene, tako da sada imamo na tržištu ponudu cementa Fabrike cementa Lukavac po cijeni 180,00 KM/t + PDV, dok se cement iste marke Tvornice cementa Kakanj nudi po 159,89 KM/t + PDV. Opekarski proiz-vodi, takođe, imaju nepromijenjene cijene za prethodni period, a najpovoljnija ponuda za blok 25x19x19 iznosi 0,48 KM/kom + PDV proizvođača Fabrika opekarskih proizvoda Drina IGM. Cijene termoizolacionih materijala poskupile su u prosjeku za 4 % iz razloga, kako ističu proizvođači, poskupljenja energenata na svjetskom tržištu.

Proizvođači drveta ponovo pokrenuli proizvodnju

Iako vremenski uslovi nisu idealni, prerađivači drveta su pokre-nuli proizvodnju. Cijene rezane građe nisu oscilirale, jer se ni ci-jene sirovine nisu mijenjale. Najveće potražnje za drvnim sorti-mentima sa inostranog tržišta i dalje se odnose na elemente koji se koriste u industriji namještaja, pa se izvoz najviše bazira na ovoj vrsti roba.



Cijena kukuruza u februaru je bila prilično visoka i u konstant-nom porastu. Nuđena cijena sa tržišta Srbije se tokom februara kretala od 180,00 – 185,00 eura/t, da bi krajem mjeseca došlo do blažeg pada u visini 10,00 eura/t. Prvih martovskih dana ci-jena je nastavila padati, pa su se nuđene cijene sa tržišta Srbije u prvoj sedmici marta kretale od 167,00 do 172,00 eura/t. Cijena kukuruza na ostalim tržištima u okruženju je prilično visoka i nekonkurentna nuđenoj cijeni sa srpskog tržišta. Kukuruz se na domaćem tržištu nudio od 0,36 do 0,40 KM/kg + PDV.

Cijena pšenice je takođe u porastu. Nuđene cijene sa tržišta Mađarske su se tokom proteklog mjeseca kretale od 200,00 do 210,00 eura/t, sa tržišta Hrvatske 195,00 – 203,00 eura/t, a sa tržišta Srbije od 197,00 do 210,00 eura/t. Vlada Srbije je tokom prošle sedmice donijela odluku o prodaji 50.000 t pšenice iz skladišta Robnih rezervi, što bi moglo dovesti do blažeg pada cijene pšenice na tržištu Srbije. Pšenica se na domaćem tržištu nudila od 0,39 do 0,43 KM/kg + PDV.

Slaba ponuda ječma i zobi

Količina ječma i zobi je sve manje na svim tržištima u okruženju, pa su i nuđene cijene sve veće. Ječam i zob se nude po cijenama od 200,00 do 220,00 eura/t, zavisno od tržišta.

Takođe je došlo do značajnog rasta cijene sojine i suncokre-tove sačme. Sojina sačma je dostigla cijenu 360,00 eura/t - Fca Kopar, što je i rekordna cijena ove sezone. Polovinom mjeseca se očekuje uplovljavanje brodova u Luku Kopar i nove količine sojine sačme čija cijena još nije poznata. Cijena sojine sačme se početkom marta na domaćem tržištu kretala od 0,70 do 0,74 KM/kg + PDV.

Cijena suncokretove sačme je znatno porasla. Uljare u Srbiji su podigle cijenu za 40,00 eura/t tokom proteklog mjeseca, a i na ostalim tržištima u okruženju cijena je u porastu. U nared-nom periodu se može očekivati da će i na domaćem tržištu doći do značajnijeg rasta cijene iste.

Tokom proteklog mjeseca cijene svih žitarice su bile u značajnom porastu. Cijena kukuruza je početkom marta pala za 10-ak eura/t, dok su cijene ostalih žitarica ostale prilično visoke.

Novi rastcijena žitarica


Izvozna cijena brašna iz Srbije se mijenjala tri puta od početka prošlog mjeseca. Prvo je najniža nuđena cijena bila 250,00 eura/t, a onda je skočila na 255,00 eura/t. Trenutna izvozna cijena iznosi od 260,00 do 285,00 eura/t. U domaćem prometu se to isto brašno nudilo od 0,54 do 0,684 KM/kg + PDV. Posljedica


U toku februara cijene roba u prehrani bilježe izvjesne promjene. Rast cijena brašna je obilježio prethodni mjesec, a kako stvari stoje, i u martu se nastavlja isti trend.

Kretanje cijena od 11.2. do 9.3.2012.

Brašno sve skuplje

rasta cijene brašna je konstantan rast cijene pšenice u regionu. Uvoznici brašna se nadaju da će se ovaj rast cijene brašna smiriti, jer je potražnja slaba, a trgovine skoro da i nema.

Akcijske cijene ulja

Na našem tržištu se polovinom prošlog mjeseca pojavilo ulje firme Bunge zrt, pod brendom Floriol Cereol, koje je pakovano od 0,90 l i njegova cijena je trenutno najpovoljnija na našem tržištu (1,965 KM/kg + PDV). Proizvodi se od 100 % suncokre-ta i po kvalitetu može parirati i ostalim Floriolovim uljima. Zbog smanjene potražnje, sve su češće akcije koje odobravaju pojedini trgovci uljem. Tako se Bimalovo ulje trenutno nudi po cijenama od 2,051 do 2,15 KM/l + PDV, Iskona 2,10 – 2,14 KM/l + PDV, Floriol suncokret 2,136 – 2,25 KM/l + PDV. Međutim, Bimal je na bh. tržište izbacio još jedan svoj brend pod nazivom Bimal Sani, čija je cijena 2,00 KM/l + PDV.

Stigao šećer iz Gvatemale

U toku februara cijene domaćeg šećera su malo oscilirale. Cijena se kretala od 1,30 do 1,36 KM/kg + PDV, što je za 0,03 KM/kg + PDV niža cijena u odnosu na protekli mjesec. Od prije petnaes-tak dana domaći uvoznici su počeli uvoziti šećer iz Gvatemale koji je po kvalitetu isti kao i brazilski i ima 45 icumsa. Njegova prodajna cijena iznosi 1,299 KM/kg + PDV. Izvozna ponuda ovog šećera u lukama Ploče i Rijeka nudila se od 565,00 eura/t, što je za 10,00 eura/t niža cijena u odnosu na brazilski šećer.


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Kada i kako govoritio problemima?

Riječ ‘’problem’’ nije riječ koja bi privukla pažnju sagovornika u prodajnom komuniciranju i treba je izbjegavati jer nosi negativno značenje. A niko ne želi sarađivati sa osobama koje se neprekidno bave problemima i naglašavaju ih u komunikaciji.

Piše: Evgen Gec

Niz je primjera u prodajnoj praksi kada pojedinci u razgovoru ističu različite poteškoće kao probleme. Vje-ruju da su bliži sagovorniku ukoliko prezentiraju svoje

probleme i da će tako lakše sklopiti poslove. Često se prepo-znaju po slijedećim riječima: “Problem je u tome što...’’, “To je njihov problem’’, “Možemo to učiniti, ali problem je...’’, “Naši su proizvodi vrhunski, ali problem su kupci...’’, “Mi se suočavamo sa sličnim problemima kao i vi’’.

Zamislite situaciju kada ste u okruženju nepoznatih osoba i kada jedna od njih neumorno nabraja probleme. Kakvo bi bilo vaše mišljenje o toj osobi? Vjerujem da s njom ne biste željeli sarađivati, čak i ako je u pravu. Nekima od takvih sagovornika ovakav način govora daje snagu i navodi ih da energično poka-zuju kako su “problemi’’ nešto što su primijetili ili shvatili. Ne-kima je to postala navika bez koje jednostavno ne mogu opisi-vati određene situacije. Nažalost, takva navika u poslovnom okruženju je neprihvatljiva. Evo i primjera koji to dokazuje.

Kada ‘’problem’’ stvarno postane problem

U jednom od razgovora sa direktorom manje kompanije želio sam se detaljnije upoznati sa njihovim načinom rada. Naime, njegov problem je bio taj što nije mogao naći rješenja za prodaj-ne situacije u kojima se nalazio, a želio se priključiti Udruženju uspješnih poduzetnika. Po dobivenim odgovorima na postavlje-na pitanja lako se moglo zaključiti koji su njegovi problemi. “Imao sam velik problem’’, rekao je, “jer su me neki negativno procijenili; neprekidno su bili protiv mene, čak su me i nezakonito osudili. Jednostavno, nisu mogli shvatiti da je sve što sam činio bilo dobro za njih. Jasno sam im pojasnio u čemu je ‘problem’ ali nikako ne

prihvataju moje mišljenje. Na kraju sam uspio dokazati da sam u pravu ali sada idem dalje da još detaljnije dokažem kako se ‘pro-blemi’ mogu rješavati. Nisu mi dovoljni samo poslovni ‘proble-mi’. Žena mi je bolesna tako da sam stvarno u nepovoljnijoj i problematičnoj situaciji.’’

Iz navedenih riječi može se primijetiti da je svojim izražava-njem, odnosno neprekidnim naglašavanjem “problema’’ zapra-vo tražio pomoć. Što detaljnije je želio prikazati situaciju u kojoj se nailazi kako bi lakše došao u pozitivnu poslovnu okolinu. Nažalost, izabrao je pogrešan način komuniciranja. Stoga ga Udruženje poduzetnika nije prihvatilo u svoj krug, iako bi po sposobnostima i mogućnostima koje je imao na raspolaganju za njih bio izvrstan.

Možda bi bilo drugačije da je opisivanje vlastite situacije sveo na prednosti ili rezultat rješavanja “problema’’. Da je započeo razgovor postavljanjem otvorenih pitanja sagovorniku, svaka-ko bi dobio odgovore koji bi mu pojasnili koga se želi u takvo okruženje uključiti, koji su uvjeti za to i slično. Također, da je govorio o postignutim poslovnim rezultatima, želji za budućim poslovima, pouzdanju koje je kvalitetnim poslovanjem dobio i da je rješavanje poteškoća a nikako “problema’’ pojasnio u okviru dodane vrijednosti svoga rada, rezultat bi bio drugačiji. Jer kvalitetno poslovanje ne traži inicijative kojima bi se istakli “problemi’’. Ono traži realna rješenja koja su odraz kredibilnih osoba.

Pretvorite problem u vlastitu korist

U prodajnim razgovorima ili razgovorima za radno mjesto nikako nije dobro govoriti o “problemima’’. Treba izbjegavati navođenje razgovora u tom smjeru jer omogućava da posloda-vac zaključi koliko je pojedina osoba negativna ili pozitivna. Poslodavci to čine jer im je cilj da zapošljavaju osobe koje će isključivo rješavati probleme. Ukoliko problema ne bi bilo, ni one sami ne bi bili potrebni.

Poteškoće i problemi su svugdje oko nas. Pitanje je samo kako se s njima suočavati i kako ih u komunikaciji sa drugi-ma predstaviti. To ima posebnu težinu i značaj u prodaji, jer je namjera svih proizvoda da rješavaju poteškoće i “probleme’’. Zato je u razgovorima s kupcima potrebno dobro razmotriti kako ih pretvoriti u korist.

>>>

( )“Neprestano isticanje problemadovodi do toga da oni često

postaju realnost’’

Početak nastave u Sarajevu: 16.4.2012.

Kotizacija po polazniku:- 280,- KM- 250,- KM (za članove VTK BiH)

U kotizaciju je uključeno:- Test predznanja- Edukacija- Literatura- Finalni test- Certifikat

Prijave slati najkasnije do 6.4.2012. godine,putem faxa na broj +387 33 566 205 ilina e-mail: [email protected]

Sve dodatne informacije možete dobitipozivom na broj telefona +387 33 566 204 ili na internet stranici www.ecos.ba

ECOS – Vaša adresa za edukaciju!

VIII ciklus škole općeg iposlovnog engleskog jezika

uvodnik - visit my country · hz hb, objavila je regulatorna agencija za električnu energiju u...

Documents