vjesnik - elektroprivreda hz hb · 2016. 3. 10. · he mostarsko blato smještena je jugozapadno od...

Vjesnik

INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010.

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

HE Mostarsko blatoPUŠTENA U PROBNI RAD

HE MOSTARSKO BLATO

OP SjeverDOBRA NAPLATA REZULTAT RADA

SVIH UPOSLENIKA

IntervjuREZULTATI POSLOVANJA

IZNAD OČEKIVANIH

SUSTAV DALJINSKOGA VOĐENJA U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE

(SCADA/DMS/OMS)

SPORT U ELEKTROPRIVREDI

PRIORITETNI ELEKTROENERGETSKI

OBJEKTI U FBiH

168 ZEMALJA SVIJETA UZ

MOSTARSKO PROLJEĆE

Izdaje Sektor za odnose s javnošću i edukaciju

Glavni i odgovorni urednik Vlatko Međugorac

UredništvoVlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir (lektorica), Vanda Rajić, Zoran Pavić

Naklada 700 primjeraka

Tisak FRAM ZIRAL, MostarRukopisi se i fotografije ne vraćaju.

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostartel.: 036 335 727fax: 036 335 779

e-mail: [email protected]

PUŠTENA U PROBNI RAD HE MOSTARSKO BLATO .........................................................................4

REZULTATI POSLOVANJA IZNAD OČEKIVANIH ...............................................................................9

IZ RADA SKUPŠTINE ....................................................................................................... 11

PRIORITETNI PROIZVODNI OBJEKTI U FBiH .............................................................................. 13

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA ................................... 15

DALJINSKO MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U TRAFOSTANICAMA 10/0,4 KV ...................................... 16

BUSOVAČKE STAJE DOBILE ELEKTRIČNU ENERGIJU ...................................................................... 18

UKORAK S EUROPSKIM ELEKTROPRIVREDAMA - RAD POD NAPONOM ............................................... 20

DOBRA NAPLATA REZULTAT RADA SVIH UPOSLENIKA ................................................................... 22

POSLOVANJE USMJERENO ZADOVOLJSTVU KUPACA ...................................................................... 23

UREDBA O KORIŠTENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE ........................................... 24

STOGODIŠNJE VODE........................................................................................................ 26

ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA PRATI SUVREMENE TRENDOVE .............................................. 27

SUSTAV DALJINSKOGA VOĐENJA U DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE (SCADA/DMS/OMS) ........................ 28

SPORT U ELEKTROPRIVREDI ............................................................................................... 34

IZABRANO NOVO VODSTVO SINDIKATA ................................................................................... 36

BUDUĆI ELEKTROTEHNIČARI, U POSJETU NAŠIM HIDROELEKTRANAMA .............................................. 38

EKOLOŠKI KUTAK ........................................................................................................... 40

168 ZEMALJA SVIJETA UZ MOSTARSKO PROLJEĆE ....................................................................... 42

NOVINARI NA BRANI HE RAMA .......................................................................................... 43

IZ POSLOVNOGA BONTONA ................................................................................................ 44

DARIVATELJI U ORAŠJU .................................................................................................... 46

IN MEMORIAM IVI PRGIĆU ............................................................................................... 46

Sadr

žaj

4

22

9

28 34

13

42

Cijenjeni čitatelji,pred Vama je novi broj Vjesnika, informativno-stručnoga glasila našega poduzeća.

Uvjereni smo kako svaki uposlenik s ponosom doživ-ljava nedavni događaj puštanja u probni rad druge po redu novoizgrađene hidroelektrane u proizvodnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Mnogi su ga s pra-vom već proglasili gospodarskim događajem godine u re-giji. Potvrdilo je to ogromno zanimanje javnosti i dolazak brojnih gostiju na svečanost.

Zato je ovaj nesumnjivo veliki uspjeh i dominantna tema na stranicama koje slijede.

Kao i dosada nastojali smo pratiti i druge aktualne teme iz svih područja našega djelovanja, realizaciju zapo-četih investicija i ostale zanimljivosti.

Vama želimo ugodno čitanje i odmor, uz poziv za na-stavak suradnje s Vjesnikom kako bi ubuduće bio još kva-litetniji i zanimljiviji.

Glavni i odgovorni urednik

2 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB 3Godina XI. / Broj 46 / Mostar, srpanj 2010.

Drugi novoizgrađeni proizvodni objekt JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar svečano je pu-šten u probni rad i završna su ispiti-vanja pri sinkronizaciji agregata na mreži 13. svibnja 2010. u 12.00 sati.

Veća godišnja proizvodnja od 170 GWh, što je 10 % od ukupne proi-zvodnje u energetskom sustavu na-šega poduzeća i vrijednost investicije od 140.000.000 KM, od iznimne su važnosti kako za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar tako i za širu društveni zajednicu.

Našoj svečanosti nazočili su mno-gobrojni gosti iz gospodarskoga, po-litičkoga, kulturnoga života, znan-stvenici, mještani Jasenice i Kruševa, predstavnici projektanta, izvođača radova i isporučitelja opreme i broj-ni drugi gosti ne samo iz BiH nego i regije.

Nazočnim se gostima i uposlenici-ma, te predstavnicima medija najprije se obratio generalni direktor Matan

PUŠTENA U PROBNI RAD HE MOSTARSKO BLATO

Žarić, te u svom nadahnutom govoru istaknuo:

Projekt je Mostarsko blato desetlje-ćima razmatran na različite načine i s različitim ciljevima. Urađeni su mno-gobrojni dokumenti, sporazumi, idejna rješenja, predstudije, studije…

Početkom 1941. počinju radovi na tunelu i prema kroničarima iznimno dobro napreduju. Tunel je pušten u funkciju 1947. godine.

Od prvotne nakane projekta, zaštita od velikih voda, postupno se uzraslo do promišljanja o višenamjenskom projektu. Tako je 1978. projekt višenamjenskoga korištenja područja kraškoga polja Mo-starsko blato stavljen na listu prioriteta za korištenje tehničke pomoći Ujedinjenih naroda, te je u siječnju 1979. potpisan i ugovor. Projekt Mostarsko blato inicirao je formiranje poslovne zajednice od stra-ne jedinica lokalne samouprave Lištice, Mostara i Čitluka, te poduzeća elektro-privrede, vodoprivrede i poljoprivrede.

Hidroelektrana Mostarsko blato,

Usprkos svim poteškoćama JP Elektroprivreda HZ HB tražila je rješenje u nastavku projekta, barem u onom dijelu koji je vezan za njezinu djelatnost, pri tomu ostajući otvore-na i za druge, da joj se pridruže na projektu kako bi se dosegnuli njegovi ciljevi. Misliti o perspektivi vlastite budućnosti nezamislivo je bez osigu-ranja pristupa stabilnim energetskim izvorima. A Bog je ovim prostorima podario izdašne izvore energije.

Uloga i zadaća JP Elektroprivreda HZ HB nadilazi onu koja joj je prav-nim aktima dana i zadana.

I dok su neki čekali što li će donije-ti jutro neizvjesnosti, mi nismo samo čekali povoljnu priliku, nego smo na-stojali činiti sve što je bilo u našoj mo-gućnosti za opstanak poduzeća, njegov rast i razvoj. Na to nas obvezuje i naša misija, a to je gospodarski i svaki dru-gi boljitak ljudi na ovim prostorima, izložio je generalni direktor JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Projekt najvišega prioritetaJP Elektroprivreda HZ HB odluči-la je u lipnju 1997. godine projekt Mostarsko blato voditi kao razvojni projekt najvišega prioriteta. Još je u listopadu 1997. potpisan ugovor o suradnji sa Siemens-Starbag na izra-di predstudije Mostarsko blato, kao prve faze ovoga ugovora. Nakon toga u studenom 2001. ugovorena je izra-da studije izvodljivosti koju je izradio Werbundplan–Salzburg, a 2005. Elek-troprojekt iz Zagreba počeo je izradu glavnoga projekta.

Konačno, u studenome 2003. ta-dašnji Upravni odbor donosi Odluku o pripremama za izgradnju, a tri go-dine kasnije na prijedlog Uprave JP Elektroprivreda HZ HB, Nadzorni odbor donosi i odluku o realizaciji te velike investicije.

Želim istaknuti kako ni tada ukupni poslovni ambijent nije bio ohrabrujući, a nažalost, bilo je i dosta onih, kako iz

domaćih tako i međunarodnih krugova, kojima se naša odlučnost nije sviđala, te su bili protiv izgradnje elektrane. Nisu nas pokolebali u našim namjerama, naglasio je generalni direktor.

Višenamjenska ulogaHidroelektrana Mostarsko blato pro-jektirana je kao sastavnica ukupnoga korištenja prostora i resursa kraškoga kompleksa Mostarsko blato. Izgrad-njom objekata i postrojenja otvaraju se i druge mogućnosti, dok će druš-tvena zajednica, posebice lokalna, od ove elektrane imati više izravnih i ne-izravnih prednosti i koristi.

Tehničko rješenje zaštite od popla-va, kombinirano je i usklađeno s rje-šenjem hidroenergetskoga korištenja i s tim u svezi projektiranim objektima i postrojenjima. Naime, većina ih ima zajedničku funkciju zaštite od popla-va i energetskoga korištenja vodnih resursa. Tako je projekt promatrao ta dva sustava kao jedinstveni energet-sko-vodoprivredni kompleks.

O veličini i složenosti izvedbe projekta u prilog govore: gornji aku-mulacijski bazen koji uz svoje ener-getske namjene otvara mogućnosti za rekreaciju i turizam, derivacijski su-stav kojega čine tunel duljine 2.207 m, vodna i zasunske komore, tlačni cjevo-vod, te strojarnica u kojoj je ugrađena najsuvremenija oprema i postrojenja, kao i donji kompenzacijski bazen s odvodnim kanalom.

U takvim prigodama neizostavno je spomenuti projektante, izvođače

Koristeći izniman ljudski

potencijal na koji smo po-

nosni, i vlastita sredstva,

pokrenuli smo aktivno-

sti iznalaženja rješenja u

sklopu višenamjenskoga

korištenja prostora i re-

sursa Mostarskoga blata.

morala je prije rata ustuknuti pred drugim prioritetima koji su bili na dru-gim prostorima, a u poraću sačekati obnovu u ratu oštećenih ili uništenih energetskih objekata i postrojenja, na-glasio je generalni direktor.

Polaganje kamena temeljca


radova i isporučitelji opreme HE Mostarsko blato, a oni su: Elektropro-jekt Zagreb, Konstruktor – inženje-ring Split, Putovi Grude, Dalekovod, Končar i Energocontrol iz Zagreba, Litostroj Ljubljana, Montavar Mari-bor i Siemens Berlin.

Uz navedene, tu je još četrdesetak domaćih i inozemnih tvrtki i institu-cija, kao podizvoditelja radova ili su-radnika na projektu.

U završnom je dijelu obraćanja di-

rektor Žarić kazao: Prigoda je zahva-liti i mojim prethodnicima kao i mojim suradnicima te brojnim djelatnicima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star koji su izravno ili na druge načine sudjelovali u izgradnji HE Mostarsko blato i doprinijeli ostvarenju ovoga projekta.

Nakon Hidroelektrane Peć Mlini, prvoga poslijeratnog proizvodnog elek-troenergetskog objekta na Jugoistoku Europe, danas, ovom prigodom, svečano

puštamo u probni rad novi proizvodni objekt, koji je Vlada Federacije u svom Strateškom planu i programu razvo-ja energetskoga sektora Federacije BiH uvrstila kao prvi proizvodni kapacitet koji pušten u rad u 2010. godini.

Hidroelektrana Mostarsko bla-to svojom godišnjom proizvodnjom doprinijet će ne samo uravnoteženju energetske bilance poduzeća, nego i smanjenju emisije štetnih plinova u iznosu od 150.000 t CO2/god.

Tako će naš doprinos u smanjenju emisije štetnih plinova ove godine dostići bitnih 1.750.000 t CO2/ god., čime na najbolji mogući način podu-piremo nastojanja Europske Unije u ostvarenju ciljeva usmjerenih buduć-nosti, a koji se odnose na postignuća u domeni održive, konkurentne i si-gurne opskrbe energijom, uz smanje-nje stakleničkih plinova i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.

Ovim činom pred svekolikom jav-nošću, dužnosnicima u tijelima izvršne, zakonodavne i političke vlasti u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, potvrđu-jemo našu vjerodostojnost u ispunjenju

preuzetih obveza. Bez obzira na poteško-će s kojima se susrećemo, želim naglasiti i očitovati pripravnost JP Elektroprivreda HZ HB, spram realizacije pridruženih nam obveza utvrđenih strategijom ra-zvoja energetskoga sektora u Federaciji BiH, istaknuo je generalni direktor.

Uspjeh okuplja...Predsjedavajući Vijeća ministra BiH, Nikola Špirić u svom je obraćanju na-glasio: Ništa tako snažno ne može oku-piti ljude ove zemlje na jednome mjestu kao što to može uspjeh, bez obzira na koje se mjestu realizira. Ovaj uspjeh EPHZHB, uspjeh je i BiH u cjelini. Prvi čovjek izvršne vlasti u BiH kazao je i da ovo znači imati viziju i raditi na njezinoj realizaciji. Ovaj je projekt i pokušaj da se pokaže jača solidarnost unutar BiH, zato očekujem da ćemo je imati više i na taj način biti solidni partneri ne samo u energetici, nego i u drugim oblastima.

Realizacija ovoga projekta predstavlja snažan poticaj izvlačenju gospodarstva iz krize, te poticaj ulaganjima, otvaranje novih radnih mjesta, a svakako i snažan poticaj razvoju i perspektivama drugih

gospodarskih grana, koje su izravno ve-zane za elektroenergetski sektor, kazala je predsjednica FBiH Borjana Krišto. Svoje obraćanje je zaključila čestitkom Upravi poduzeća i svim uposlenicima

koji su radili na uspješnoj realizaciji projekta naglasivši kako on ima ogro-mnu važnost posebice u vremenu kada se zemlja nalazi u teškim ekonomskim prilikama.


HE Mostarsko blato smještena je jugozapadno od grada Mostara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve.

HE Mostarsko blato koristi vode sliva Lištice. Ta hidroelektrana ne samo da će koristiti vodu polja za proizvodnju električne energije, nego će povećati zaštitu polja od po-plava izgradnjom novih objekata dovodnoga tunela i odvodnoga zatvorenog kanale prema rijeci Neretvi.

Dosada se područje polja Mostarskoga blata koristilo u poljoprivredne i vodoprivredne svrhe, a sada je njegova iskoristivost i energetska.

Tip elektrane Derivacijska

Broj agregata 2

Tip turbine Francis, okomita

Nazivni protok (m3/s) 2x18; max. 2x20

Max. bruto pad (m) 182

Nazivni neto pad (m) 178,20

Bruto pad za min. radnu kotu 221,50 (m) i min. donju vodu 47,00 174,50

Nazivni broj okretaja (o/min) 500

Nazivna prividna snaga (MVA) 2x35,300

Nazivni napon generatora (kV) 10,5

Nazivni faktor snage generatora 0,85

Nazivna snaga na pragu (MW) 2x29,880

Maksimalna snaga (MW) 2x32,650

Prosječna godišnja proizvodnja (GWh) 167

Nazivna snaga blok transformatora (MVA) 35,3

Prijenosni odnos (kV/kV); opseg i korak regulacije 10,5/115; ±2x2,5%

Početak gradnje 2006.

Iznos investicije 140 milijuna KM

Federalni ministar energije, rudar-stva i industrije Vahid Hećo, podsje-tio je da je bilo određenih protivljenja od domaćih i stranih čimbenika u svezi s realizacijom ovoga proizvod-noga objekta, ali da je ministarstvo kojim rukovodi podržalo projekt jer je svaka investicija koja dođe u BiH dobro došla.

Na ovaj način nismo samo došli do novih količina električne energije nego i zaposlili značajan broj tvrtki i njihovih radnika na projektu. Ogromna je važnost investicijskog ciklusa u kojemu je 6 termo-elektrana, 16 hidroelktrana i 6 vjetroelek-trana, koji nedavno pokrenulo ovo mini-starstvo, zaključio je ministar Hećo.

Prije svečanoga čina puštanja u probni rad, uz prigodne riječi, fra Ši-mun Romić, župnik Župe sv. Petra i Pavla i don Ljubo Planinić, župnik Župe sv. Ilije proroka Kruševo, blago-slovili HE Mostarsko blato.

Sam čin puštanja u pogon obavili su generalni direktor i predsjednica Federacije i sve je na zadovoljstvo svih nazočnih proteklo po planu.

Sudeći po medijskoj popraćenosti bio je ovo događaj regionalne važnosti ne samo u ovom danu i tema o kojoj se na više foruma i u svim medijima naširoko pisalo.

Kako vidite aktualnu situaciju i uvjete za poslovanje na našim prostorima, u svijetlu gospodarskih i socijalnih pro-blema prouzročenih recesijom koja je danas neizostavna tema?

Treba najprije kazati da su gospo-darsko-socijalne pa i političke prilike u Bosni i Hercegovini i prije ove naj-novije krize bile vrlo složene i teške, što nikako nije poticajno za poslova-nje. Najnovija je kriza svjetskih raz-mjera samo dodatno pogoršala stvari. Mnogi su gospodarski subjekti goto-vo nestali ili im je znatno otežan rad zbog posljedica krize s kojima se nisu mogli nositi.

Pokazalo se da tvrtke koje su do-bro organizirane i imaju kvalitetnu upravljačku strukturu lakše pronalaze rješenja u takvim situacijama. Zapra-vo im je kriza svojevrsni test i izazov za opstanak i potvrdu svoga statusa na sve zahtjevnijem tržištu.

U današnje vrijeme kada tržište i svjetski gospodarski trendovi funk-cioniraju često na načelima spojenih posuda, najodgovorniji ljudi u tvrtka-ma jednostavno moraju raditi ozbiljne analize i procjene, te predviđati i takve razvoje događaja, makar u minimalnoj mjeri. Općenito se vrlo malo ulaže u osposobljavanje kadrova, a poznato je da samo osposobljeni ljudi s jasnom vizijom mogu napraviti iskorak, boriti se sa svim problemima.

Nadzorni odbori imaju važnu ulogu u funkcioniranju poduzeća posebice u otežanim uvjetima rada. Koje su ak-tivnosti obilježile Vaš rad u proteklom razdoblju?

Naš intervjuO aktualnim gospodarskim prilikama, radu Nadzornoga odbora, poslovanju poduzeća, razvojnim planovima i prioritetima, razgovarali smo s dr. sc. Jerkom Pavličevićem, predsjednikom Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Već dulje vrijeme smo radili i in-zistirali na jačanju organizacijskoga ustroja svih segmenata poduzeća što je sigurno doprinijelo tome da su Uprava i sve upravljačke strukture spremnije dočekale poremećaje koje je donijela ekonomska kriza.

Nastojali smo intenzivnije raditi, pratiti sva događanja i biti konstruk-tivan čimbenik kako bi pridonijeli stabilnosti, boljem i učinkovitijem radu poduzeća.

K tomu u prilog govore činjenice da smo održavali sjednice gotovo svakoga mjeseca. Pravodobno su donesene sve potrebne odluke koje su u nadležnosti ovoga tijela, razmatrana i usvajanja iz-vješća, davane suglasnosti i preporuke, na temelju prijedloga, redovitih i zatra-ženih informacija od Uprave. Osiguran je zavidan stupanj suradnje s Upravom i Odborom za reviziju i način izvještava-nja o svim aktualnim temama tako da smo imali uvid i potpune informacije i nastojali učinkovito reagirati.

Sudjelovali smo u pripremi i radu Skupštine Društva, uz stalne kontakte i izvještavanje Federalnoga ministar-stva energije, rudarstva i industrije.

Rad upravljačkih struktura Druš-tva bio je kontinuiran, što je u ova-kvih prilikama jako važno.

Nadzorni je odbor još u veljači teku-će godine usvojio Godišnje izvješće o poslovanju poduzeća za 2009., te Plan poslovanja za 2010. i Trogodišnji plan. Kako je ocijenjeno ukupno po-slovanje u prošloj godini?

Navedena izvješća i planove zajed-no s Izvješćem o realizaciji investici-

REZULTATI POSLOVANJA IZNAD OČEKIVANIH

ja po organizacijskim jedinicama za 2009. godinu ovo je tijelo jednoglasno usvojilo uz vrlo jasnu ocjenu - poslo-vanje je Javnoga poduzeća Elektropri-vreda HZ HB i postignuti financijski rezultat iznad očekivanja.

Konstatirali smo pozitivan trend u svim segmentima odnosno orga-nizacijskim jedinicama, što upućuje na optimistične prognoze i za daljnje poslovanje. Zato smo Upravi i prepo-ručili da nastavi s primjenom učinko-vitih mjera, kao što je i dosada činila.

Razlozi koji su doveli do ostvarenja odličnih rezultata dobro su upravljanje poduzećem i svim resursima, racional-no vođenje elektroenergetskoga susta-va, održavanje visoke razine pogonske


spremnosti proizvodnih objekata i po-voljne hidrološke prilike.

Treba spomenuti da je i nedavno održana Skupština JP Elektroprivreda HZ HB također jednoglasno donijela Odluke o usvajanju navedenoga izvje-šća za 2009., koje uključuje i Financij-sko izvješće neovisnoga revizora, Iz-vješće Nadzornoga odbora i Izvješće Odbora za reviziju. Na isti su način usvojeni Planovi poslovanja i donese-na je Odluka o raspodjeli dobiti.

Nedavno je puštena u probni rad HE Mostarsko blato. Mnogi su njezino puštanje u rada proglasili događajem godine. Kako vi gledate na to, s obzi-rom da ste od samoga početaka pratili njezinu izgradnju?

Puštanje u rad hidroelektrane samo potvrđuje da, kada znate što hoćete, kada ste ustrajni i pri tome imate sposobne ljude, možete realizi-rati tako zahtjevan projekt, bez obzira na sve poteškoće u okruženju. O zna-čenju realizacije te investicije najbo-lje je potvrdilo ogromno zanimanje javnosti i nazočnost brojnih gostiju iz svih segmenata života u BiH i regije na svečanosti puštanja u probni rad. To je bila potvrda i priznanje za izni-man poslovni uspjeh Javnome podu-zeću Elektroprivreda HZ HB budući da je ovo druga novoizgrađena hidro-elektrana na prostorima jugoistočne Europe u posljednjih 30 – tak godina, što joj daje još veću važnost.

Podsjetit ću da smo 2003. bili od-lučni i smjelo donijeli odluke za iz-gradnju HE Mostarsko blato koje su mnogi osporavali. Evo pokazalo se da je naša vizija u potpunosti bila

ispravna i realna, a nova hidroelek-trana predstavlja i drugima poticaj da donose slične odluke, jer svako oklije-vanje samo produžava agoniju.

Vlada FBiH kao većinski vlasnik ovoga poduzeća donijela je Odluku o priori-tetima izgradnje energetskih objekata, među kojima je i 11 projekata JP Elek-troprivreda HZ HB. Je li realno očekivati njihovu realizaciju i u kojoj mjeri?

Svi planirani proizvodni kapaci-teti nalaze i u Integralnoj studiji ra-zvoja poduzeća 2006.-2010. godina s projekcijom na 2020. godinu. Već se dulje vrijeme intenzivno radi na pripremama za izgradnju pojedinih objekata kao što je VE Mesihovina ili CHE Vrilo.

Vlada je svojim odlukama na taj način potvrdila ispravnost razvojne politike poduzeća i konkretnim odlu-kama o pripremi i izgradnji pojedinih elektrana, potiče i promovira njihovu realizaciju.

Sudeći po dosadašnjim rezultati-ma, uvjeren sam kako će ovo poduze-će uspješno realizirati započete pro-jekte. Uprava i uposlenici potvrdili su da imaju dovoljno znanja i iskustva, te da prate suvremene trendove, europ-ska i svjetska dostignuća na području energetike i praktično ih primjenjuju.

U kojem će smjeru ići djelovanje Nad-zornoga odbora kada su u pitanju navedeni projekti i provedba fede-ralne strategija razvoja energetskoga sektora?

Smatram kako je elektroenerget-ski sustav jedan od najpouzdanijih i najspremnijih segmenata gospodar-

stva u Bosni i Hercegovini. Stoga je investiranje u taj sektor velika šansa za razvoj, koja će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, osigurati poslo-ve za brojne izvođače i podizvođače radova, pridonijeti ekonomskoj sta-bilnosti i ukupnom napretku.

Nadzorni odbor će, zajedno s Upravom Društva, resornim mini-starstvom i Vladom Federacije BiH, biti aktivno uključen u pronalaženju prihvatljivih rješenja i stvaranja pret-postavki za realizaciju strategije što je moguće u većoj mjeri. Težište će biti na izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, posebice onih koje nije moguće realizirati bez kvalitetnih strateških partnera.

Također, svjesni smo zahtjeva i uvjeta koji proizlaze iz europskih di-rektiva i Ugovora o uspostavi ener-getske zajednice Jugoistočne Europe. Zato ćemo nastaviti s pripremama za tržišno natjecanje, osobito u pogledu Atenskoga memoranduma, koji je pre-teča zajedničkoga europskog tržišta.

Nastavak je dosljedne provedbe svih važećih propisa i akata Društva, oso-bito Etičkog kodeksa jedan od ciljeva rada u sljedećem razdoblju. Zajednič-kim i koordiniranim radom svih struk-tura, moramo sačuvati snagu poduzeća i neprestano snažiti njegovu poziciju na elektroenergetskom tržištu.

Kako se za to najbolje pripremiti? U okviru priprema za ono što nas

čeka, već se provodi edukacija osoblja za rad na prilagođavanju suvremenim standardima poslovanja bez kojih će u budućnosti teško biti konkurentan. U središtu je naše pozornosti zadovolj-stvo svih zainteresiranih strana (vla-snika, kupaca, uposlenika, partnera i društvene zajednice) kako to i zahtije-vaju međunarodne upravljačke norme.

Ovo poduzeće prednjači u primje-ni suvremenih informacijskih sustava i tehnologija po organizacijskim je-dinicama. Dakle, stručna su usavrša-vanja i provedba upravljačkih sustava izvrstan put. Nužno je redovito pra-ćenje i analiza učinaka, jer uvijek po-stoji prostor za stalna poboljšanja svih procesa, što ćemo također poticati i nastojati kontinuirano provoditi.

Možete li prokomentirati trenutačnu kadrovsku strukturu uposlenika i što biste poručili uposlenicima ovoga jav-nog poduzeća?

Nije nikakva demagogija da su uposlenici poduzeća njegov najveći kapital, zato JP Elektroprivreda HZ HB kao rijetko koje poduzeće u kon-tinuitetu ulaže u edukaciju i stručna usavršavanja uposlenika, omogućuje obavljanje pripravničkoga staža i sti-pendira studente različitih struka.

Trenutačno poduzeće ima dobru kvalifikacijsku strukturu uposlenih u koju i nadalje treba ulagati.

Jednako tako moramo biti objektiv-ni pa kazati da uposlenici ovoga podu-

zeća imaju i zavidnu razinu ostvarenih prava i standarda koje također treba održati. Smatram da je kolektivni Ugovor o elektroprivrednoj djelatno-sti jedan od najkvalitetnijih u BiH, i u cijelosti se primjenjuje.

Problemi koje svakodnevno vidi-mo u našem okruženju, veliki broj neuposlenih i onih koji ostaju bez radnih mjesta iz različitih razloga, samo dodatno potvrđuju kako je po-vlastica raditi u JP Elektroprivreda HZ HB. Moja je poruka uposleni-cima zapravo poziv na odgovorno i kvalitetno izvršavanje svakodnevnih obveza. Također, sva iskustva uspješ-nih kompanija u svijetu potvrđuju

važnost lojalnosti i rada u općem interesu svoga poduzeća, što uosta-lom nalaže i Etički kodeks kojega imamo.

Naravno da uvijek ima prostora za napredak i rješavanje opravdanih i argumentiranih zahtjeva uposlenika utemeljenih na realnim osnovama i ekonomskoj održivosti. Držim kako je to jedini ispravan put koji nema alternative. Ne smijemo dopustiti da nas dobro poslovanje uljulja. Za-jednička nam je obveza da radimo i neprestano unapređujemo ukupno poslovanje i odnose, kako bi održali pozitivne trendove i ostvarivali još bolje rezultate.

Osma izvanredna Skupština dioničkoga društva JP Elek-troprivreda HZ HB održana je 4. ožujka o.g. u Mostaru. Predsjednik je Odbora za glasovanje utvrdio da prema popisu ima 1.650 dioničara s ukupno 7.361.660 dionica, i da Skupštini nazoči 11 prijavljenih dioničara sa 6.986.575 dionica što iznosi 94,90% od ukupnoga broja dionica.

Razriješen je član Nadzornoga odbora mr.sc. Krešimir Šaravanja (zbog ograničenja prema članku 264. Zakona o gospodarskim društvima), a na upražnjeno mjesto imeno-vana je Karmela Miletić, magistra tehničkih znanosti.

Donesena je Odluka o utvrđivanju naknade punomoć-niku koji ima ovlasti za zastupanje na Skupštini Društva ispred državnoga kapitala.

Na devetoj Skupštini dioničkoga društva JP Elektropri-vreda HZ HB održanoj 2. lipnja o.g. donesena je: Odluka o usvajanju Godišnjega izvješća o poslovanju

JP Elektroprivreda HZ HB za 2009. godinu koji uklju-čuje: Financijsko izvješće i Izvješća revizora, Izvješće Nadzornoga odbora i Izvješće Odbora za reviziju. Odluka o usvajanju Plana poslovanja JP Elektroprivre-

da HZ HB za 2010. Odluka o usvajanje Trogodišnjega plana poslovanja JP

Elektroprivreda HZ HB za razdoblje 2010.-2012. Predstavnik većinskoga državnog kapitala poduzeća, koji

je predsjedavao Skupštinom, opunomoćenik Federalno-ga ministarstva energije, rudarstva i industrije Tarik Begić izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Pohvalio je čvrsto opredjeljenje Uprave da i nadalje, bez obzira na sve proble-

IZ RADA SKUPŠTINE

me u okruženju, nastavi raditi s istim planskim orijentacija-ma koje su i rezultirale iznimnim poslovnim ostvarenjima. Posebice je čestitao na realizaciji višenamjenskoga projek-ta, novoizgrađenoj HE Mostarsko blato, koja je nedavno puštena u probni rad.

U nastavku devete sjednice Skupštine dioničkoga druš-tva JP Elektroprivreda HZ HB od 18. lipnja 2010., suklad-no obvezujućim smjernicama Vlade Federacije BiH pred-stavnicima državnoga kapitala u tijelima javnih poduzeća, donesena je Odluka o raspodjeli dobiti za 2009. godinu.

Za raspodjelu će dividendi dioničarima biti isplaćeno 40 % sredstava od ostvarene dobiti, odnosno 9.337.560 KM, budući da je u 2009. godini dobit JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iznosila 23.343.901 KM.

Utvrđena je vrijednost dividende po jednoj dionici 1,26 KM, a odluka također predviđa osiguranje sredstava za za-konske rezerve, kao i dodjelu donacija u 2010. godini.


12

Izvješće neovisnoga revizoraDioničarima JP ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE d.d. MostarObavili smo reviziju financijskih izvješća JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar (u daljnjem tekstu Društvo), prikazanih na stranama 4 do 44, koji se sastoje od bilance na dan 31. prosinca 2009. godine, računa dobiti i gubitka, izvješća o sveobuhvatnoj dobiti, izvješća o promjenama u kapitalu i novčanom tijeku za godinu koja je tada završila, te sažetog prikaza temeljnih računovodstvenih politika i drugih bilješki uz financijska izvješća.

Odgovornost Uprave za financijska izvješćaUprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje priloženih financijskih izvješća sukladno Međunarodnim stan-dardima financijskog izvještavanja. Odgovornosti Uprave obuhvaćaju: dizajniranje, uspostavljanje i održavanje internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje financijskih izvješća koja ne sadrže materijalno značajne pogreške, bilo zbog prijevare ili grešaka; odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; te davanje razbo-ritih računovodstvenih procjena u danim uvjetima.

Odgovornost RevizoraNaša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o priloženim financijskim izvješćima na temelju naše revizije. Izuzev za navedeno u paragrafu “Ograničenje obima revizije”, reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardi-ma. Navedeni standardi zahtijevaju da postupamo sukladno etičkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijska izvješća ne sadrže materijalno značajne pogreške.

Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavlje-nim u financijskim izvješćima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvješća, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju rizika, re-vizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvješća kako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola u Društvu. Revizija također uključuje i ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih računovodstvenih politika te značajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvješća u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Ograničenje obima revizijeKao što je objašnjeno u bilješkama 3. i 16., Društvo je u okviru ostalih dugotrajnih potraživanja iskazalo potraživanja od Elektroprijenos Bosne i Hercegovine a.d. Banja Luka u iznosu od 31.644 tisuća KM, na osnovu prijedloga Diobene bilance na dan 28. veljače 2006. godine. Do dana ovog izvješća, nismo dobili konfirmaciju niti smo bili u mogućnosti drugim revizorskim procedurama uvjeriti se u naplativost istih odnosno, da su navedena potraživanja prikazana fer i objektivno. Na dan 31. decembra 2009. godine potraživanja od Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine a.d. Banja Luka iznosila su 30.551 tisuća KM. Na dan ovog izvješća, Društvo nije bilo u mogućnosti procijeniti efekte prethodno spo-menute situacije na financijska izvješća za godine koje su završile 31. prosinca 2009.

MišljenjePo našem mišljenju, osim za efekte usklađenja koja bi eventualno utvrdili da su neophodna da smo bili u mogućnosti prikupiti odgovarajuće dokaze vezano za oblasti navedene u sekciji “Ograničenje obima revizije”, financijska izvješća prika-zuju objektivno i realno, u svim materijalno značajnim stavkama, financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2009. godine, te rezultate njegovog poslovanja i novčanih tijekova za godinu koja je tada završila, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Deloitte d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o. Sarajevo

Branislav Vrtačnik, direktor i ovlašteni revizor Sead Bahtanović, direktor i ovlašteni revizorZagreb, Republika Hrvatska Sarajevo, Bosna i Hercegovina6. travanj 2010. 6. travanj 2010.

Izgradnja elektroenergetskih obje-kata u Federaciji BiH jedan je od prioritetnih ciljeva Vlade FBiH kojim se želi potaknuti razvoj ostalih gospodarskih grana i ubrzati izlazak trenutačne ekonomske krize, temelj-na je poruka s energetskoga foruma Izgradnja elektroenergetskih objekata u FBiH - prva faza koji je održan u ožuj-ku o.g. u Sarajevu, a okupio je brojne predstavnike izvršne vlasti, gospodar-stvenike i potencijalne investitore.

Nada za budućnost Premijer FBiH Mustafa Mujezi-nović istaknuo je da Forum u startu pokazuje opredijeljenost naše zemlje kao društva i potvrđuje nastojanje Vlade Federacije da u smjeru skoraš-njega pokretanja izgradnje elektro-energetskih objekata uskoro krene i realizacija projekata koji su nada ne samo za Federaciju nego za cijelu ze-mlju. Zahvalio se resornom ministar-stvu na učinkovitom djelovanju kao i direktorima javnih poduzeća kojima je zaželio sreću i izrazio nadu da će biti veoma mali broj onih koji će se protiviti tako dobrim projektima.

Federalni ministar energije, rudar-stva i industrije, Vahid Hećo naglasio je da se BiH odavno tretira kao jedina država koja ima pozitivan elektroe-nergetski potencijal kada su u pitanju domaći resursi. To je naša prednost u vremenima krize koju treba iskoristi-ti kako bismo pokrenuli i dinamizirali kompletan gospodarski sustav, a samim tim i zaposlili veliki broj radnika, ka-zao je Hećo. Od investitora se, prema njegovim riječima, očekuje da prepo-znaju važnost ulaganja u taj sektor jer položaj naše zemlje omogućava i izvoz i kvalitetu električne energije u odnosu na ostale. Vrijeme krize će proći i pokretanjem investicija omogućit ćemo

PRIORITETNI PROIZVODNI OBJEKTI U FBiH

onima koji žele raditi da rade, naglasio je Hećo.

U prvoj fazi, sukladno odluci Vla-de FBiH iz veljače o.g., planirana je izgradnja šest termolektrana ukupne snage 2.000 MW, 16 hidroelektrana ukupne snage 1.168 MW i šest vjetro-elektrana snage 270 MW. Predstavni-ci resornoga federalnoga ministarstva naglasili su kako bi se kroz te projekte, ako se uspiju pokrenuti, animiralo iz-među 40.000 do 50.000 radnika izrav-no i neizravnom, što je posebno važ-no uzimajući u obzir da je naš gorući problem nezaposlenost. Na Forumu je prezentirano aktualno stanje, zakon-ska legislativa i ostale pretpostavke pripreme i izgradnje EEO-a.

Zaduženi subjekti za realizaciju najvećega dijela pripreme izgradnje za određene objekte su JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar i JP Elektro-privreda BiH d.d. Sarajevo. Vrijeme predviđeno za realizaciju projekata je od 3 do 6 godina, a procijenjene in-vesticije su oko 6.000.000.000 eura.

Novi proizvodni objekti JP Elektroprivreda HZ HB Na Forumu su nazočili i članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB, a prioritete izgradnje EEO iz nad-ležnosti našega poduzeća prezen-tirao je Dalibor Marinčić. Ovdje donosimo pregled planiranih proi-zvodnih objekata, a podsjećamo da su oni predviđeni za izgradnju na-šom Integralnom studijom razvoja 2006.-2010. s projekcijom na 2020. godinu

Za svaki će proizvodni objekt po-jedinačno ili povezani sustav Vlada FBiH donijeti konkretne odluke i su-glasnosti o pripremi i izgradnji. Vlada je FBiH do danas donijela Odluke o pripremi i izgradnji sedam proizvod-nih objekata čiji je investitor naše po-duzeće i to za: Rudnik i termoelek-tranu Kongora, četiri vjetroelektrane (VE Mesihovina, VE Velika Vlajna, VE Borova glava, VE Poklečani) i dvije hidroelektrane (CHE Vrilo i CHE Kablić).


Ugovori za izgradnju VE Mesihovina Ugovor o kreditu i projektu i Ugovor o financiranju projekta između KfW banke, Bosne i Hercegovine, Federa-cije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za izgradnju VE Mesi-hovina kod Tomislavgrada potpisani su u Sarajevu 24. 2. 2010.

Ugovore su potpisali zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Dragan Vrankić, dopredsjednik Vlade Fede-racije BiH i ministar financija i tre-zora Vjekoslav Bevanda, prvi dopred-sjednik KfW banke za Aziju i Istočnu Europu Uwe Ohls, direktor KfW-a u BiH Gerald Kuehnemund i general-ni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Matan Žarić.

Vrijednost je Ugovorā odnosno kreditnih sredstava 72.000.000 eura koliko je potrebno Javnom poduzeću Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za izgradnju VE Mesihovina.

Buduća Vjetroelektrana imat će 22 vjetroturbine pojedinačne insta-lirane snage 2 MW i očekivanu go-dišnju proizvodnju od 128,5 GWh električne energije.

Ministar Vrankić nakon potpisiva-

nja Ugovora kazao je da je obnovljiva energija, koju smo obvezni proizvo-diti strateški proizvod, pa je zato ovo jedan od najboljih načina ulaganja u razvoj Bosne i Hercegovine. Istaknuo je uvjeti su kredita iznimno povoljni, tim prije što se plasiraju u proizvodnju, i izgrađena vjetroelektrana otplatit će, vrlo brzo, sama sebe.

Prvi dopredsjednik KfW-a za Azi-ju i Istočnu Europu Uwe Ohls pose-bice je naglasio kako Europa treba zelenu energiju koju BiH može is-poručiti što svakako treba iskoristiti. Njemačka vlada promovira obnovljive izvore energije, a ovaj do sada u BiH nerazvijen segment zasigurno će pri-donijeti njezinom razvitku, naglasio je Ohls.

U svom obraćanju generalni di-rektor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Matan Žarić istaknuo je: Posebice mi je drago da je Njemačka razvojna banka KfW u JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar prepoznala pouzdanoga partnera o čemu svjedoči naša suradnja na nekoliko važnih pro-jekata. Za nas današnji događaj znači veliki napredak i iskorak jer će kreditna sredstva uskoro biti operativna, a pored njih, za već obavljene pripremne poslo-

ve kao i one koje nam predstoje ovo je poduzeće izdvojilo 6.000.000 eura vla-stitih sredstava.

NazivInstalirana

snagaMW

ProizvodnjaGWh

Vrijeme realizacije projekata

god.

Godina puštanja u pogon

Investicija

Angažirani radnici tijekom

izgradnje

Nova radna mjesta

god. Mil. € čovjek/godina radno mjesto

TERMOELEKTRANE 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790

RiTE KONGORA 550,00 3.000,00 5 2017. 1.100,00 6.000 790

HIDROELEKTRANE 162,60 452,24 213,25 2.050 81

CHE VRILO 64,00 249,50 3 2013. 98,60 400 25

CHE KABLIĆ 52,00 73,13 3 2017. 58,42 400 25

HE HAN SKELA 12,00 52,00 2 2014. 29,50 300 10

HE UGAR UŠĆE 11,60 33,19 2 2015. 12,87 350 7

HE VRLETNA KOSA 11,80 22,54 2 2017. 6,93 300 7

HE IVIK 11,20 21,88 2 2016. 6,93 300 7

VJETROELEKTRANE 200,00 626,11 305,39 1.270 62

VE BOROVA GLAVA 52,00 149,62 2 2014. 78,00 350 16

VE MESIHOVINA 44,00 128,53 2 2012. 66,67 300 14

VE VELIKA VLAJNA 32,00 89,36 2 2013. 52,72 220 10

VE POKLEČANI 72,00 258,60 2 2014. 108,00 400 22

UKUPNO 912,60 4.078,35 1.618,64 9.320 933

U okviru Projekta asistencije re-gulativa i reformi energetskoga sektora (REAP) u organizaciji američke agencije USAID-a, struč-njaci i konzultanti te agencije 24. ve-ljače o.g. održali su jednodnevni semi-nar u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Predstavnici našega poduzeća iznijeli su prepreke vezane za otva-ranje tržišta, a stručnjaci USAID-a predstavili su opcije i dali određene preporuke za njihovo moguće rješa-vanje. Istaknuti su osnovni preduvjeti za otvaranje tržišta:

uspostava točnoga mjerenja (za obra- čun, za fakturiranje i za gubitke),tarife temeljene na troškovima za sve regulirane djelatnosti (tarife trebaju omogućiti potpun povrat troškova i razuman profit; ispravna alokacija troškova i smanjenje odnosno uki-danje unakrsnoga subvencioniranja regulatornih djelatnosti), ugroženi ( ranjivi) kupci - (to su kupci s manjom platežnom moći. Na otvorenom tržištu ni poduzeće ni tarifni kupci ne mogu subvenci-onirati takve kupce, a u F BiH ne postoji program Vlade za njihovu zaštitu).

Na kraju prezentacije dani su za-ključci:

da je neupitna obvezna priprema za otvaranje tržišta, kako regulato-ra tako i reguliranih poduzeća,da propisi nisu dovoljno jasni i de- taljni i potrebno je usko surađivati s regulatorima pri izradi detaljne regulative,

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJA ELEKTROENERGETSKOGA

SEKTORA

da će REAP pripremiti doku- ment za sve donositelje odluka sa smjernicama pri otvaranju tržišta

uključujući i Zakon o javnim na-bavama BiH

Zabilježili smo…

Ljetne gotovo tropske vrućine obilježile su polovicu srpnja o.g. Svatko se rashla-đivao sukladno prilikama i mogućnostima, a uporaba je rashladnih uređaja koji za pogon koriste električnu energiju jedan od učinkovitijih načina rashlađivanja prostorija.

Tako je potrošnja električne energije u sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dana 16. srpnja o.g. u 12.00 sati iznosila rekordnih 237 MWh (bez potroš-nje Aluminijskoga kombinata) što je za 10% više nego u isto vrijeme prošle godine kada je potrošnja bila 215 MWh.

Vrućina je, očito, učinila svoje. No, kvarova nije bilo unatoč velikom optereće-nju, što je još jedna potvrda stabilnosti našega sustava.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prvo javno poduzeće u BiH koje planira graditi vjetroelektranu. Za VE Mesihovi-na izvršena su sva potrebna mjerenja i analize, izrađene su Studije o mogućnosti korištenja energije vjetra za proizvodnju električne energije kao i Studija utjecaja na okoliš. Potpisani su ugovori o koncesiji s nadležnim županijskim ministarstvom i sporazum s općinom Tomislavgrad na čijem se lokalitetu nalazi. Ishođena je i okolišna dozvola od Federalnoga mini-starstva okoliša i turizma.

Pokrenute su aktivnosti za ishođenje urbanističke suglasnosti od Federalnog ministarstva prostornog uređenja te ak-tivnosti za prenamjenu i izvlaštenje ze-mljišta za VE Mesihovina kod nadležnih općinskih i županijskih organa. U tijeku su procedure za izgradnju privremenoga montažnog objekta u Tomislavgradu u sklopu formiranja gradilišta za izgradnju poslovnoga objekta i otvaranje gradilišta za VE Mesihovina te uređenje pristupnoga puta do lokacije VE Mesihovina.

Intenzivirane su aktivnosti i na drugim objektima, ugrađen je novi mjerni sustav na lokacijama VE Mesihovina, VE Velika Vlajna i VE Borova glava, u tijeku su pro-cedure nabave novoga mjernog sustava na lokaciji Poklečani.

Sukladno planiranoj dinamici realiza-cije projektne dokumentacije za CHE Vrilo, u srpnju 2010. god. projektant Elektro-projekt d.d. Zagreb predao je Idejni pro-jekt, te je u tijeku stručna recenzija. Do rujna 2010. god. planira se provedba recenzije i izrada natječajne dokumen-tacije za sljedeću fazu projektiranja CHE Vrilo nakon čega se planira izrada glavnih projekata, te ishođenje koncesije i dru-gih dozvola sukladno Odluci Vlade FBiH o pripremi i izgradnji CHE Vrilo.

Završene su studije alternativa i pro-gram istražnih radova za Idejni projekt MHE Mokronoge, a u tijeku su i pripreme za provedbu istražnih radova.


Ivica Maslać, dipl.ing. el. rukovoditelj Sektor za upravljanje i mjerenje u EES

Početkom 2009. godine u Dis-tribuciji električne energije in-staliran je sustav za automatsko očitavanje brojila – AMR-sustav(eng. Automatic Meter Reading) koji se sastoji od računarske i programske opreme s jedne strane te brojila ugra-đenih najvećim dijelom u trafostani-ce 10/0,4 kV s druge strane. Komu-nikacija se vrši putem GPRS-mreže jednoga od mobilnih operatera. Ne-posredno nakon instaliranja sustava krenulo se s uključivanjem već ugra-đenih brojila u sustav. Sam se proces odvija postupno budući da je za svako brojilo neophodno unijeti određene podatke u sustav te provjeriti uspješ-nost komunikacije. Cijeli projekt predviđa ugradnju oko 3000 brojila, a do sada je ugrađeno njih oko 2500.

Mjerni uređajiZa potrebe AMR-sustava koriste se mjerni uređaji odnosno poluizravna

DALJINSKO MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U TRAFOSTANICAMA 10/0,4 KV

i izravna brojila električne energije sa širokim spektrom dodatnih mo-gućnosti. Osim temeljne funkcije brojila – mjerenja električne energije i to aktivne i reaktivne u oba smjera, brojila imaju mogućnost periodično-ga (15-minutnog) zapisa opterećenja priključenih potrošača, zapisa struja po fazama, napona po fazama, faktora snage. Također imaju mogućnost za-pisa raznih nepredviđenih događaja kao što su: prenaponska i podnapon-ska stanja, prekostrujna opterećenja, ispadi napona po fazama. Podatci obračunskoga razdoblja koji poči-nje i završava svakoga prvog dana u mjesecu točno u ponoć, spremaju se u tzv. memoriju spremljenih vrijednosti (eng. stored values), a podatci koji se bilježe periodično, spremaju se u tzv. memoriju krivulje opterećenja (load profile). Sva se brojila prije ugradnje parametriraju prema stvarnim uvje-tima na mjestu ugradnje odnosno podešavaju se prema prijenosnom omjeru strujnih mjernih transforma-tora, naponu mjerenja itd. Recimo još da su GSM/GPRS-modemi u bro-

jila ugrađivani naknadno, zajedno sa SIM karticama.

Računarska i programska opremaU svrhu prikupljanja, obrade i sprema-nja podataka, AMR-centar opremljen je serverima najnovije generacije tipa HP Blade. Na navedenom hardver-skom sustavu instaliran je programski sustav Advance System. Njegova mo-dularna arhitektura omogućava prila-godbu gotovo svim zahtjevima kori-snika. Komunikacija između brojila i mjernih mjesta podržava komunika-cijske protokole: DLMS, IEC1107, SCTM, M-BUS, PERM i L+G ms. Sekcija za prikupljanje podataka (Data acquisition) nezavisan je pod-sustav s vlastitom bazom i vlastitim servisima u koji se spremaju periodič-ki i neperiodički podatci, statusi i do-gađaji. Podatci se inicijalno spremaju kao sirovi, a nakon toga se pretvaraju u format pogodan za daljnju obradu i spremaju u istu bazu. Sekcija za obra-du podataka (Data processing) sastoji se od modula Logic layer, Services i Graphical user interface. Spomenuti moduli omogućavaju brojne funkcije poput filtriranja i formatiranja poda-taka, analiziranje i validaciju podata-ka, generiranje izvještaja, računa, itd. Obrađene je podatke moguće izvesti u uobičajene alate programskoga pa-keta Microsoft Office, kako bi se mogli dalje distribuirati.

Korisniku sustava omogućava se i ručno očitanje podataka iz brojila. To se svojstvo obično koristi kod prvoga očitanja i testiranja. Ručno očitanje omogućava čitanje profila potrošnje, podataka za naplatu, događaja i sinkro-

nizaciju vremena. Isto tako korisniku se omogućava i ručno generiranje iz-vještaja koji se ispisuju na predefinira-ni obrazac u obliku tabela ili grafova.

Iskustva s komunikacijomBrojila uključena u AMR-sustav in-stalirana su diljem Bosne i Hercego-vine i s obzirom na to može se reći da je uspješnost komunikacije vrlo dobra. Na područjima s vrlo lošom pokrivenošću GSM-signalom koriste se vanjske antene te se time bitno po-boljšava komunikacija. Sustav je tako prilagođen da se brojila prozivaju jednom dnevno i to u noćnim satima kako bi se izbjegla dnevna zagušenja te kako bi očitani podatci bili tijekom jutra na raspolaganju za korištenje. Najveći se broj brojila (cca 98%) sva-kodnevno uspješno očita u prvom po-kušaju, a u suprotnom slijedi ponovan pokušaj svakih sat vremena.

MogućnostiU nastavku su teksta navedene neke od brojnih mogućnosti brojila što omogućuje njihovu višestruku korist.

Na temelju stanja brojila energije moguće je utvrditi točan iznos gubi-taka po pojedinim tzv. trafo područ-jima. Također može se utvrditi iznos gubitaka u srednjonaponskoj mreži i transformaciji SN/NN usporedbom sumarnih podataka iz trafostanica 10/0,4 kV s podatcima o isporuče-noj energiji na područjima pojedine

trafostanice 110/10 kV ili 35/10 kV.Na temelju je 15-minutnoga di-

jagrama opterećenja moguće pratiti iskorištenost svake trafostanice te mogućnosti daljnjega pridodjeljiva-nja potrošača i eventualne preraspo-dijele opterećenja između susjednih trafostanica. Također je moguće na temelju podataka o opterećenju vršiti međusobne zamjenama energetskih transformatora.

Osim prikaza aktivne snage, mogu-će je pratiti i jalovu snagu te ugradnjom ili pak uklanjanjem kondenzatorskih baterija utjecati na smanjenje struja.

Budući da se struje po fazama ta-kođer zapisuju 15-minutno, na teme-lju praćenja i analize može se nakon simetriranja potrošača po fazama bit-no smanjiti struja kroz nul vod, a time i gubitci.

Praćenjem je napona moguće odrediti najpogodniji položaj pre-klopke transformatora za svaku tra-fostanicu što je jako važno radi sve

većih zahtjeva kvalitete napona.Velike se pogodnosti ostvaruju

kreiranjem virtualni mjerenja gdje se može virtualno prikazati opterećenje kako pojedinoga srednjonaponskog izvoda tako i cijele napojne trafosta-nice te se korištenjem stvarnih po-dataka određuju optimalna uklopna stanja srednjonaponske mreže, a sve u cilju smanjenja gubitaka električne energije.

Zapisom podataka u tzv. knjigu događaja za koju u brojilu posto-ji posebna memorija moguće je dati objektivno stanje o svim planiranim i neplaniranim događajima na poje-dinoj trafostanici kao što su: vremena ispada, uključenja, itd.

Neke su od navedenih mogućnosti već i nakon relativno kratke eksplo-atacije sustava uspješno korištene u praksi. Budući da je sustav modula-ran i proširiv, daljnjim korištenjem i stjecanjem iskustva očekuju se nove mjere i nova poboljšanja.


BUSOVAČKE STAJE DOBILE ELEKTRIČNU

ENERGIJU

Mario Magerl, rukovoditelj Poslovnice Elektro - Vitez

U neposrednoj blizini Busovače, na nadmorskoj visini od 1600 m nalazi se izletište Busovačke staje poznato po predivnim prirod-nim ambijentom i skijaškom stazom.

Godinama je ta prirodna buso-vačka oaza zanimanje domaćih en-tuzijasta koji pokušavaju poboljšati uvjete za goste iz cijele BiH kao i za svoje sugrađane. Veliki je problem donedavno predstavljala opskrba el. energijom. Uz veliko angažiranje svih ljudi koji vole tu planinu početkom mjeseca prosinca 2009. zapoceti su radovi na trasi dalekovoda u duljini od oko 7.300 m.

Na tom poslu radnicima Poslovnice Busovača priskočili su u pomoć radne kolege iz Viteza i iz ostalih radnih je-dinica i poslovnica DP Centra. Zbog povoljnih vremenskih uvjeta završetak radova planiran je do kraja 2009., ali nepredvidivost planine i snježnih obo-rina koje su trajale dugo, rok se nije mogao održati. Do tada je položeno oko 3.000 m podzemnoga kabla po vrlo teškom i nepristupačnom terenu.

Stariji ljudi koji bolje poznaju taj kraj i vremenske prilike, rekli su: ni-šta više vi ne uradiste do 1 svibnja. Što rekoše i ostvari se. Snježnih oborina bilo je u izobilju, ali ski-lift je i dalje radio na agregat.

Dolaskom proljeća, ponovno za-počinju radovi. Na trasi su podignuta 43 stupna mjesta, razvučeno je Al/če

uže, a trasa je bila, najbolje je to opi-sao jedan mladi električar: kao da se penjemo uza zid. Ostao je i najteži dio posla na trasi podzemnih VN kabela. Tri žile s više od 2.000 m kabela, a teren je nepristupačan da ni traktor ni bager nisu mogli blizu.

Uz zajedničke snage rukovoditelja DP i OP Centar kao i svih rukovodite-lja poslovnica, 26. svibnja, Busovača je primila više od stotinu uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Od blagajnika do inžinjer(ki)a i tehni-čara, na planini je taj zahtjevni posao završilo 109 naših uposlenika. Bila je to snaga zajedništva i zdravih među-ljudskih odnosa našega poduzeća.

Lokalitet Busovačke staje za sve žitelje Lašvanske doline ima veliko emotivno i domoljubno značenje. Na tome je mjestu 15.6.1993. poginulo 18, a teže i lakše ranjeno dvadeset branitelja. Bio je to još jedan motiv da se do toga dana završi taj zahtije-van posao te da se DV i TS upravo na obljetnicu stradavanja pusti u probni rad.

Prije svečanoga puštanja u rad izaslanstvo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predvođeno iz-vršnim direktorom za Distribuciju električne energije, Ilijom Bakala-rom i izvršnim direktorom za Op-skrbu električnom energijom, Sti-pom Bagarićem, položilo je vijence i zapalilo svijeće kod spomen obilježja poginulim braniteljima.

Nakon polaganja vijenaca i mise zadušnice, svečano je puštena u rad TS Busovačke staje. Transformator-

sku stanicu, blagoslovio je busovački župnik fra Hrvoje Radić, a čast da je svečano pusti u rad pripala je biv-

šem busovačkom župniku, fra Janku Ljubosu i predsjedniku HDZ-a BiH, dr. Draganu Čoviću.


ska odavno ispred kada je u pitanju rad pod naponom. Iz toga su razloga obuku izveli stručnjaci iz Nastavno-obrazovnoga centra Hrvatske elek-troprivrede iz Velike (HEP-NOC Velika) koji su svojim desetogodiš-njim međunarodnim iskustvom vo-deći u obučavanju i izdavanju certifi-kata elektroprivrednim poduzećima.

15 inženjera koji se usko bave dis-tribucijskim i opskrbnim poslovima u tri dana teoretske obuke i praktičnoga prikaza rada pod naponom upoznali su se s poviješću rada pod naponom, dosezima elektroprivrednih poduzeća u Europi te važnosti takvoga načina održavanja elektroenergetskih postro-jenja za sigurnost opskrbe i sigurnost izvoditelja radova.

Ovo je prva takva obuka u JP EP HZ HB, a za očekivati je će se usko-ro raditi pod niskim naponom i tako omogućiti isporuku električne ener-gije našim kupcima bez prekida na-pajanja uslijed kvarova.

Sudionik radionice bio je Tomo

UKORAK S EUROPSKIM ELEKTROPRIVREDAMA - RAD POD NAPONOM

O HEP – Nastavno-obrazovnom centruGodine 2006. HEP – Nastavno-obrazovni centar počinje raditi samostalno kao obrazovna Ustanova unutar HEP-a na djelatnostima: srednjoškolsko obrazovanje odraslih, organizacija savjetovanja, stručnih skupova, seminara i tečajeva, organizacija savjetovanja, stručnih skupova, seminara i tečajeva u izvedbi

vanjskih izvođača, znanstveno istraživački rad, te organizacija studijskih putovanja, suradnja u međunarodnim projektima i stručna pomoć, stručna osposobljavanja i usavršavanja za rad pod naponom, projektiranje, izrada i distribucija tehnološke dokumentacije za tehnologije

rada pod naponom, usluge smještaja i prehrane prigodom organizacije programa, usluge prenoćišta, usluge prijevoza za sudionike stručnih skupova, izdavačka djelatnost, ostale usluge vanjskim korisnicima na održavanju elektroenergetskih

objekata.

HEP – NOC raspolaže kontrolno ispitnim laboratorijem u kojem se ispituju i popravljaju alati i zaštitna sredstva za rad pod naponom na niskom i srednjem naponu.

Namjena je laboratorija za rutinsko ispitivanje osobnih zaštitnih sredstava na-zivnog napona do 30 kV. Pod zaštitnim sredstvima podrazumijevaju se: izolacijska rukavica (za električare), zaštitna kaciga, izolacijska (manipulativna) motka, motka za uzemljenje i kratko spajanje, indikator (ispitivač) napona, izolacijska zaštitna ploča, izolacijska zaštitna pregrada, izolacijska kliješta za osigurače, izolacijska prostirka, izolacijska obuća.

Rutinska ispitivanja zaštitnih sredstava svode se na vizualne preglede i dielek-trična ispitivanja visokim naponom frekvencije 50 Hz.

Laboratorij se sastoji od tri dijela: komanda - u kome se nalazi ispitni transformator, dijelilo za mjerenje napona, prostorija u kojoj se nalazi upravljački pult, arhiva i radna dokumentacija, prateća prostorija - prostorija za pohranu mjerne opreme, pribora, uzoraka.

Ivan Marko Blažević, dipl.ing.el. voditelj Centra za obuku

U sklopu realizacije stručnoga dijela edukacije za ovu godinu u novootvorenom Centru za obuku JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u Livnu održana je trod-nevna obuka inženjera za rad pod na-ponom. Taj način rada, do sada nije

prakticiran u Elektroprivredi, uvele su mnoge europske zemlje, a najveće iskustvo i uspjeh ima Francuska. Uz dobru edukaciju i potrebnu opremu elektromonteri zajedno sa svojim nadređenim moći će odgovoriti eu-ropskim normama o kvaliteti elek-trične energije EN/50160. U cijeloj je regiji uključujući i Sloveniju, Hrvat-

Džidić koji je naglasio: Već sam upoznat s radom ovoga Centra i ono što je naj-važnije kod takvoga rada jest veće mjere zaštite. Upoznati smo s radom do 1 kW na zamjeni brojila i dovodnoga postolja. Ovo je dobra obuka za nas inženjere i što prije treba nabaviti adekvatnu opremu i krenuti s našim monterima na savlada-vanje rada pod naponom.

Nakon završetka obuke izraženo je zadovoljstvo što je Uprava odo-brila obuku i tim činom pokazala interes za uvođenje rada pod napo-nom i u našemu poduzeću. Zahvala je upućena predavačima iz HEP-ova NOC-a iz Velike u Hrvatskoj koji su na visokoj razini odradili obuku u teoretskom i praktičnom dijelu. Osim učenja, polaznici su se družili i na obilascima kulturnih, povijesnih, športskih i prirodnih ljepota livanj-skoga kraja. Posebice je organizator zahavlio ravnatelju Franjevačkoga muzeja na Gorici u Livnu i prioru Karmelićanskoga samostana sv. Ilije na Buškome jezeru koji su prezenti-rali sve vrijednosti koje se nalaze u njihovim ustanovama.

Obuci su nazočili: Tomislav Zla-tunić (DP Centar), Andrija Ivešić (PJ Elektro-Žepče), Damir Mršo (Pogon Livno), Pero Bodulušić (Pogon Livno), Mario Živković (DP Sjever), Miroslav Ivanković (DP Sjever), Mate Gudelj (Pogon Grude), Jozo Kukić (DP Jug), Marko Grbešić (Pogon Mostar), Blago Kovač (Pogon Grude), Ervin Vrdoljak (Pogon Livno), Damir Mioč (Pogon Livno), Tomo Džidić (DP Jug).


Zoran Pavić, dipl.ing.el. voditelj Sektora za obračun OP Sjever

Opskrbno područje Sjever, djeluje na području Posavske županije koja je smještena se na desnoj obali rijeke Save, na krajnjem sjeve-ru Federacije BiH. Prema podatcima Federalnoga zavoda za statistiku u tri posavske općine Orašju, Odžaku i Domaljevcu-Šamcu živi oko 40.500 stanovnika, na površini od 325 km2.

OP Sjever u svom sastavu ima Po-slovnice Orašje i Odžak i RJ Doma-ljevac-Šamac. Ukupan je broj uposle-nih 24, od čega je u Upravi OP Sjever njih 7, Poslovnica Orašje ima 8, Po-slovnica Odžak ima 7 i RJ Domalje-vac-Šamac 2 uposlenika. Od toga je 10 elektromontera koji rade na poslo-vima očitanja brojila i iskopčanju ku-paca koji neuredno izmiruju dug za utrošenu električnu energiju. Što se tiče stručne spreme 29 % uposlenih je visoke stručne spreme, a ostali su sa

Uvođenje web-usluge

POSLOVANJE USMJERENO ZADOVOLJSTVU KUPACA

OP Sjever

DOBRA NAPLATA REZULTAT RADA SVIH UPOSLENIKA

srednjom stručnom spremom.Na tom opskrbnom području ima

oko 17.000 kupaca na naponskim razi-nama 0,4 i 10 kV. Na Poslovnicu Orašje otpada oko 8.000, Odžak 7.300 i na RJ Domaljevac-Šamac oko 1.700 kupaca.

Kako je 92 % kupaca u kategori-ji kućanstva može se zaključiti da to područje i nema puno gospodarskih subjekata. Iako brojčano mali, kupci iz kategorije gospodarstva u ukupnoj potrošnji električne energije sudje-luju s udjelom od 28 % i kao takvi predstavljaju važne kupce za naše područje.

Izvrsni rezultati naplateTijekom 2009. godine kupcima je fakturirano 92 MWh utrošene el. energije ili novčano izraženo oko 14.500.000 KM. U istom tom razdo-blju naplaćeno je preko 14.600.000 KM za utrošenu el. energije. To zor-no govori o činjenici da prethodne godine, a i dugi niz godina prije toga

OP Sjever ostvaruje rezultate naplate iznad 100 %.To znači da se pored te-kućih, naplaćuju i potraživanja iz ra-nijih razdoblja. U prilog tome govori i činjenica da oko 60 % kupaca plati račun unutar mjesec dana od dana izdavanja računa, a čak 90 % kupaca unutar 4 mjeseca. Tako smo za prvih 5 mjeseci 2010. godine ostvarili po-stotak naplate od čak 108,71 %, što pokazuje naše veliko zalaganje.

Kao i svugdje prilikom naplate ra-čuna za el .energiju javljaju se razni problemi, tako da se primjenjuju sve zakonom dopuštene mjere za napla-tu, a na kraju i podizanje tužbi kako bi se zaštitila naša potraživanja.

U skladu s novim Općim uvjetima za isporuku električne energije svi su kupci dužni sklopiti Ugovore o op-skrbi, zato se i u OP Sjever pristupilo realiziranju te zadaće. U posljednje vrijeme osjetno je povećan broj sklo-pljenih Ugovora s ciljem da se u što kraćem vremenskom roku obavi taj

Uzimajući u obzir važnost kvali-tetnoga vođenja brige o kupci-ma JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvela je novu web-uslugu pod nazivom Provjera stanja računa koja kupcima omogućava brz i jed-nostavan pregled informacija.

Kroz takav vid kvalitetnoga i pra-vodobnoga informiranja, ostvaren je još jedan u nizu koraka u susret želja-ma i potrebama kupaca.

Web-usluga besplatna je i namijenje-na fizičkim osobama, odnosno kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iz kategorije potrošnje - kućanstvo.

Putem je internetskoga pristupa kupcima dostupan pregled njihove ostvarene potrošnje električne ener-gije, očitanja brojila, stanja računa i

važan posao, što bi nam znatno olak-šalo rad, posebice na poslovima na-plate naših potraživanja.

Zajednički rad s distribucijomTreba istaknuti dobru suradnju i ko-munikaciju s DP Sjever na svim rad-nim zadatcima, počevši od zajednič-koga očitanja brojila, izrade ugovora, pa sve do iskapčanja kupaca koji ne dopuštaju pristup mjernom mjestu. S našim poslovnim partnerom, Hrvat-skom Poštom d.o.o. Mostar koja za nas radi uslugu podjele računa, razvili smo dobru poslovnu suradnju.

Također se i procesu komunikacije s kupcima pristupilo studiozno smatra-jući ga ključnim za kvalitetno pružanje usluga. Zbog toga su sve tri šalter-dvo-rane moderno uređene i opremljene, a posljednja od njih u Poslovnici Orašje, uređena je i useljena protekloga mje-seca. U edukaciju uposlenika, kako u stručnom smislu tako i u procesu ko-munikacije s kupcima, dosta ulaže se dosta i treba očekivati dodatni napre-dak, na obostrano zadovoljstvo.

Na kraju, treba istaknuti da je do dobrih rezultata rada došlo isključivo zbog velikoga zalaganja svih uposle-nika OP Sjever, počevši od poslovni-ca i radnih jedinica, pa preko sektora, do rukovoditelja OP Sjever.

Nadamo se da ćemo takav trend dobrih rezultata nastaviti i dalje.

uplata u posljednjih 12 mjeseci, kao i pregled trenutačnoga stanja duga.

Aplikacija se zajedno s detalj-nim uputama za korištenje nalazi na web-stranici Društva, a pristu-pa joj se unosom šifre kupca i se-rijskoga broja brojila, koji se mogu naći na svakom pojedinačnom ra-čunu za električnu energiju.

Uvođenje je provjere stanja raču-na putem režne stranice ostvarilo brojne pozitivne reakcije kupaca, a pogotovo onih koji žive u inozem-stvu, koji su sad u mogućnosti brže i jednostavnije doći do traženih informacija.

S ciljem daljnjega unaprjeđenja poslovnih procesa nastavit ćemo s ta-kvim vidom poslovne suradnje.


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 145. sjednici održanoj 1. lipnja o.g. u Sarajevu, donijela je Ured-bu o korištenju obnovljivih izvora energije i kogene-racije (istodobna proizvodnja dva korisna oblika energije (električne i toplinske) u jedinstvenu procesu).

Uredbom se propisuje: način korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja (OIEiK), skupine postrojenja, minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste OIEiK u ukupnoj potrošnji, poticanje proizvodnje električne energije iz OI-EiK-a, ispitivanje potencijala OIE-a, registar projekata i postrojenja za korištenje OIEiK-a, izgradnja postrojenja OIEiK-a, otkup i naknade, priključak postrojenja OIE-iK-a na elektroenergetsku mrežu, certificiranje podrijetla električne energije proizvedene iz OIEiK-a, uspostavlja-nje institucionalne strukture za operacionalizaciju sustava poticanja proizvodnje iz OIEiK-a, kao i druga pitanja od važnosti za korištenje OIEiK-a.

Cilj je Uredbe poticaj veće proizvodnje i potrošnje elek-trične energije iz OIEiK-a na unutarnjem tržištu električ-ne energije i razvoj regulatorne i tehničke infrastrukture za OIEiK, a naročito u pogledu:

uklanjanja prepreka za porast korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući i administrativne, smanjenja utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš, približavanja ciljevima iz Kyota, poticanja, uvođenja, primjene i razvoja nove opreme i tehnologija, te domaće ekonomije u cjelini, otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici, dugoročnoga osiguranja energije, učinkovitoga korištenja energije, uključujući energetsku efikasnost i uštedu, kvalitetnoga zbrinjavanja otpada. S ciljem uspostavljanja institucionalne strukture za

operacionalizaciju sustava poticaja proizvodnje električne energije iz postrojenja OIEiK-a uspostavit će se Operator za OIEiK.

UREDBA O KORIŠTENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE

a na osnovi planirane ukupne proizvodnje električne energije proizvedene iz OIEiK-a za koju je ugovoren obvezan otkup i udjela opskrbljivača u ukupnoj potroš-nji krajnjih kupaca, vrši obračun planirane i ostvarene proizvodnje iz OIEiK-a, vrši fakturiranje i naplatu električne energije proizvedene iz OIEiK-a, prikuplja naknade za poticanje od opskrbljivača i kva- lificiranih kupaca, prikuplja i obrađuje podatke o električnoj energiji pro- izvedenoj u postrojenjima OIEiK-a koje dostavljaju proizvođači, operator mreže i opskrbljivač, na mjeseč-noj razini, sudjeluje u predlaganju pravila o uravnoteženju elektroenergetskoga sustava u suradnji s ovlaštenim institu-cijama, uključujući i pravila za zaračunavanje naknada za elektroenergetsku neravnotežu, koja su u nadležnosti Nezavisnoga operatora sistema u BiH (u daljnjem tek-stu: NOS BiH). vrši isplatu naknada za uravnoteženje elektroenergetskoga sustava, vodi poseban transakcijski račun za obračun i plaćanje električne energije proizvedene iz OIEiK-a, provodi aktivnosti u promoviranju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, dostavlja polugodišnje i godišnje izvještaje o poslovanju Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Odredbe se Uredbe, koje se odnose na poticaj, ne pri-mjenjuju na električnu energiju proizvedenu u velikim hidroelektranama instalirane snage veće od 10 MW, te na električnu energiju proizvedenu u kogeneracijskim postrojenjima u kategoriji javnih toplana koja proizvode električnu i toplinsku energiju radi opskrbe kupaca, a ne za vlastite potrebe.

Operator za OIEiK znači energetski subjekt koji obavlja djelatnosti prikupljanja naknada od opskrblji-vača i od kvalificiranoga kupca koji na osnovi dozvole za međunarodnu trgovinu za vlastite potrebe, nabavlja električnu energiju za vlastite potrebe, vrši obračun, raspodjelu i plaćanje naknade za poticanje proizvod-nje električne energije iz postrojenja koja koriste OI-EiK u skladu s odredbama ove Uredbe, a nema status opskrbljivača.

Operator za OIEiK nadležan je za prikupljanje na-knada od opskrbljivača i od kvalificiranoga kupca koji na osnovi dozvole za međunarodnu trgovinu za vlastite potrebe, nabavlja električnu energiju za vlastite potrebe, vrši obračun, raspodjelu i plaćanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz postrojenja OIEiK-a u skladu sa strateškim ciljevima Federacije koji se odnose na udio električne energije proizvedene iz OIEiK-a u uku-pnoj potrošnji električne energije.

Operator za OIEiK između ostalog ima sljedeće nadležnosti: donosi interna pravila rada i poslovanja Operatora za OIEiK, na zahtjev kvalificiranoga proizvođača zaključuje ugovor o obveznom otkupu po zajamčenim otkupnim ci-jenama i vrši otkup ukupne električne energije proizve-dene iz OIEiK, vrši obračun i isplatu financijskih sredstava za isporu- čenu električnu energiju kvalificiranim proizvođačima koji su zaključili ugovor s Operatorom za OIEiK po zajamčenim cijenama, sa svakim pojedinačnim opskrbljivačem sklapa ugovor kojim će se detaljno urediti sva međusobna prava i ob-veze, uključujući i obvezu da opskrbljivač izda Operato-ru za OIEiK odgovarajuća jamstva za osiguranje uplate, radi osiguranja minimalnoga udjela električne energije proizvedene iz OIEiK, određuje pripadajući dio električne energije proizvedene iz OIEiK koju mora preuzeti svaki opskrbljivač,

Ciljani minimalni udio električne energije proizvede-ne iz postrojenja OIE-a, čija se proizvodnja potiče, do kra-ja 2012. godine iznosi 5% u ukupnoj potrošnji električne energije.

Naknada za poticanje znači novčani dodatak na cijenu električne energije za sve kupce električne energije, a koji se koristi za poticanje korištenja OIEiK-a.

Naknadu za poticanje plaćaju svi kupci električne energije u Federaciji kao dodatak na cijenu električne energije.

Jedinični se iznosi naknada utvrđuju diferencirano za kategorije potrošnje kako slijedi:

0,001 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 0,4 kV, 0,001 KM/kWh za kategoriju kupaca javna rasvjeta, 0,0008 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 10 kV, 0,0007 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 35 kV, 0,0005 KM/kWh za kategoriju kupaca na naponskom nivou 110 kV i više Navedena naknada za poticaj vrijedi za 2010. godinu. Za svaku sljedeću godinu iznose naknada predlaže

Operator za OIEiK, u skladu s promjenom odnosa plani-rane neto proizvodnje iz OIEiK-a i ukupne neto potrošnje električne energije u Federaciji, a suglasnost za njih daje Vlada Federacija BiH. Opskrbljivač će u računu koji do-stavlja kupcu kao posebnu stavku naznačiti iznos ukupne naknade za poticanje, koji predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje u kWh.

Operator za OIEiK raspolaže prikupljenim novčanim sredstvima na ime naknade i koristi ih za:

isplatu zajamčene cijene kvalificiranim proizvođačima, u skladu s Uredbom, financiranje rada Operatora za OIEiK, plaćanje troškova uravnoteženja elektroenergetskoga sustava nastalih zbog odstupanja u vrijednostima pla-nirane i proizvedene električne energije iz postrojenja OIEiK-a, poticanje istraživanja, projektiranja postrojenja, razvoja i proizvodnje opreme za OIEiK, izgradnje postrojenja s ciljem otvaranja novih radnih mjesta u Federaciji.

Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u svijetu (MW)

Proc

jena


Vode kakve se odavno ne pamte ili kako mnogi vo-doprivredni stručnjaci kažu 100 godišnje vode (do-gode se jedanput u ovom vremenskom razdoblju) izlijevale su se diljem BIH, krajem 2009. i u proljetnim mjesecima tekuće godine.

Kao i svim sličnim dosadašnjim situacijama, najod-govorniji ljudi i uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB postupali su odgovorno i sukladno zakonskim propi-sima i dozvolama, bez obzira što nam je to uzrokovalo energetske gubitke, u razdobljima kada su nam tri hi-droelektrane prinudno bile izvan pogona.

STOGODIŠNJE VODE

Stanko Bošnjak, dipl. ing. sig., rukovoditelj Sektora za ZNR-u i ZOP-a

Sektor za zaštitu na radu (ZNR) i zaštitu od požara (ZOP) ima zadaću promicanje stanja u području sigur-nosti na radu i zaštite od požara u poduzeću i u tom smjeru poduzima aktivnosti kao što su: edukacija iz djelo-kruga ZNR-u i ZOP-a, nadzor nad stanjem i provođenjem mjera zaštite, izvješćivanje nadležnih rukovoditelja i Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar o svim važnim do-gađajima i stanju iz područja ZNR-u i ZOP-a.

Edukacija iz područja sigurnosti na radu i zaštite od po-žara kontinuiran je proces u našem poduzeću i provodi se kroz obradu tema koje se u danom trenutku, s obzirom na ocjenu stanja, utvrde kao aktualne u praksi. U protekloj je godini u Centru za edukaciju u Livnu održan seminar na temu Uloga, važnost i odgovornosti rukovoditelja radova na terenu. Ista je tema prezentirana uposlenicima Pogona Gru-de. Redovito se provodi obuka za rad na siguran način za rukovatelje dizalica, autokorpi, motornih pila itd. U svibnju je o.g. u suradnji s HEP – Nastavno-obrazovnim centrom Velika, Republika Hrvatska, u Livnu održan trodnevni se-minar na temu Prezentacija rada pod naponom.

Isto se tako referenti za ZNR-u i ZOP-a redovito usavr-šavaju u području svoga rada kroz praćenje stručnih dosti-gnuća i zakonske regulative iz područja sigurnosti na radu i zaštite od požara. Tako je jedan broj uposlenika u veljači nazočio Međunarodnom seminaru na temu Osposoblja-vanje iz zaštite na radu, održanom u Zagrebu. Osim toga, svi su uposlenici Društva, koji rade na poslovima ZNR-u i ZOP-a, bili na seminaru Zakon o zaštiti od požara i vatro-gastvu – komentar i primjena koji se održavao u više centara u FBiH. Predavači su bili neposredni kreatori nacrta ovog Zakona.

Redoviti nadzorU poduzeću se kontinuirano vrši nadzor nad primjenom propisa iz područja ZNR-u i ZOP-a; vode se sve zako-nom propisane evidencije; vrše se periodični pregledi i ispitivanja sredstava za rad s povećanim opasnostima, ure-đaja i sustava za otkrivanje i gašenje požara; organiziraju se redoviti periodični liječnički pregledi uposlenika, a vrši

ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA OD POŽARA PRATI SUVREMENE TRENDOVE

se i nabava osobnih i skupnih zaštitnih sredstava.U provedbi je zacrtanih zadaća od velike važnosti u po-

duzeću i rad Središnjega povjerenstva za poslove ZNR-u i ZOP-a koje svojim analizama, ocjenama i smjernicama uvelike doprinosi promicanju stanja.

Na taj se način omogućava svakom uposleniku da kon-zumira zakonom zajamčeno pravo očuvanja života i zdrav-lja pri izvršavanju radnih zadataka. Osim toga tako se izbje-gavaju veliki materijalni gubitci kroz naknade za ozljede na radu i štete od požara.

U ostvarivanju je zadaća i zacrtanih planova uposlenika zaduženih za provedbu ZNR-u i ZOP-a u JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar od izuzetne važnosti istinska potpo-ra svih unutar poduzeća od svakoga pojedinačnog uposleni-ka, preko Sindikata do Nadzornoga odbora i Uprave.

Bez ijednoga smrtnog slučajaŽelimo posebno istaknuti viziju Uprave poduzeća, koja je kontinuirano pridaje veliku važnost ZNR-u i ZOP-a kao neodvojivom dijelu tehnološkoga procesa, a koja se ogleda u bitnom izdvajanju materijalnih sredstava za promicanje sigurnosti na radu, kao dijela integralne sigurnosti podu-zeća te važnijega ulaganja u kadrovske potencijale u ovo područje, nego do sada. Rezultat je takve poslovne politike da u 2009. godini nije bilo niti jedne ozljede sa smrtnom posljedicom, a broj je ozljeda na radu smanjen u odnosu na ranije godine. Pri tomu nijedna ozljeda nije bila posljedica propusta u sustavu.


SUSTAV DALJINSKOGA VOĐENJA U DISTRIBUCIJI

ELEKTRIČNE ENERGIJE (SCADA/DMS/OMS)

engl. SCADA - Supervisory Control And Data Acquisitionengl. DMS - Distribution Management Systemsengl. OMS - Operational Management Systems

mr.sc. Drago Bago, dipl.ing.el., voditelj Projekta SCADA/DMS/OMS

Cilj projekta SCADA/DMS/OMS uspo-stava je daljinskoga upravljanja, nadzi-ranja i prikupljanja podataka na distri-bucijskoj razini elektroenergetskoga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, za efikasno upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskoga sustava, a u cilju pobolj-šanja pouzdane i efektivne opskrbe kvalitet-nom električnom energijom.

Projekt se zasniva na ugradnji i povezivanju sustava daljinskoga upravljanja, nadziranja i prikupljanja podataka na srednjonaponskoj (distribucijskoj) razini elektroenergetsko-ga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kako na postojeću tako i na buduću telekomunikacijsku - optičku i radiokomu-nikacijsku mrežu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, na postojeću (optičku OPGW) SDH-mrežu operatora prijenosnoga susta-va Elektroprijenosa BiH izgrađenu u okviru projekta Power 3, uključivo s cjelokupnom hardverskom i softverskom opremom, te su-stavima za povezivanje na SCADA-sustave za upravljanje i nadziranje daljinski upravlji-vih rastavnih sklopki i prekidača u srednjo-naponskom dijelu sustava. Projekt obuhvaća nabavu i provedbu SCADA/DMS/OMS-aplikacijskih modula, RTU-ova (Remote Terminal Units), telekomunikacijskih veza, adaptacijskih radova u transformatorskim i

rasklopnim postrojenjima te dispečerskim centrima, obuku osoblja i konzultantske usluge. Detalji su razrađeni i u studiji izvod-ljivosti projekta, koju je izradio ESBI Engi-neering Ltd., koja je prihvaćena kao koncept programa i u kojoj je razrađena financijska i ekonomska opravdanost projekta za Elek-troprivredu HZ HB, Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu RS.

Funkcije SCADA/DMS-sustava mogu se podijeliti na osnovne SCADA-funkcije:

prikupljanje podataka; obrada podataka; obrada događaja; nadležnosti distribucijskih dispečerskih centara;upravljanje i unos procesnih podataka; SCADA-proračuni; dinamičko označavanje mreže; obrada historijskih podataka; snimanje i prikazivanje real-time promjena;statistika opreme; obrada podataka o poremećajima; komunikacija s drugim centrima preko ICCP-protokola;on-line trendovi i njihovo prikazivanje i tablični prikazi i izvješća uporabom alata podržanih aplikacijskih sučelja.

i funkcije analize mreže:privremene promjene u mreži; prilagodba modela opterećenja;

proračun tokova snaga; proračun struja kratkoga spoja i prognoziranje opterećenja.

Model opterećenja vrlo je složena funkci-ja u sustavu i sastoji se:

od statičke prilagodbe opterećenja - na osnovi modela opterećenja (koji može vari-rati od jednostavnoga do složenoga prika-zanog dnevnim dijagramima opterećenja) određuju se apsolutne vrijednosti optere-ćenja prema zadanoj topologiji mreže.od topološke prilagodbe opterećenja - prema stvarnim mjerenjima u sustavu i topolo-giji mreže korigiraju se vrijednosti optere-ćenja dobivene u prethodnom koraku kako bi se uskladile sa stvarnim mjerenim vrijed-nostima dobivenim u SCADA-sustavu.od procjene stanja ( state estimation) - na osnovi podataka radi se proračun tokova snaga u mreži kako bi se uzeli u obzir i gubitci u mreži i dobile točne vrijednosti opterećenja u pojedinim točkama mre-že. Za razliku od procjene stanja u mre-ži prijenosnoga sustava, gdje imamo više mjerenja za istu vrijednost, u distribuciji imamo manjak mjerenja i podataka te je nužno raditi procjenu na osnovi unesenih parametara.

Proračun tokova snagaSvrha je proračuna tokova snaga dobiti kompletno rješenje stanja mreže za zada-nu konfiguraciju u stvarnom vremenu ili za potrebe planiranja. Za potrebe se planiranja sustava proračunavaju sve moguće situacije u mreži u svrhu planiranja razvoja sustava ili potrebnih rekonfiguracija mreže.

Proračun pojedinačno predočava rezultate za sve vrijednosti napona (po veličini i kutu) u čvorovima mreže (sabirnice), tokove struja i snaga preko vodova u mreži te gubitke i padove napona između dva čvora za trenu-tačno stanje topologije i opterećenja u mreži. Sve se proračunate vrijednosti provjeravaju prema postavljenim dopuštenim granicama i označavaju u slučaju njihova narušavanja.

Dodatne mogućnosti proračuna omogu-ćavaju dispečeru da simulira i modelira ra-zličita stanja i ograničenja u stvarnoj mreži. Te mogućnosti uključuju:

kreiranje odvojenih mrežnih grupa za koje se pojedinačno proračunavaju rješe-nja tokova snaga;

kontrolu napona na izvorima u mreži; obradu tereta prema zavisnosti o naponu na sabirnicama i nadzor dopuštenih vrijednosti struja i napona.

Proračun struja kratkoga spojaProračun struje kratkoga spoja radi se na osnovi topologije mreže prema postavlje-nom mjestu kratkoga spoja. Proračun može biti u real-time sustavu ili na kopiji baze po-dataka sustava. Rezultati proračuna ukazu-ju na sklopne uređaje koji nemaju dovoljnu prekidnu snagu za moguće struje kratkoga spoja i za podešavanje releja nadstrujne za-štite. Dodatno se proračun može koristiti i za planiranje razvoja i nadogradnje mreže.

Prognoziranje opterećenjaAlgoritam za prognoziranje opterećenja ana-lizira prikupljene arhivske vrijednosti i dijeli ih po komponentama u ovisnosti o njihovom utjecaju na rezultat. Na taj se način kompo-nente mogu podijeliti prema tipu dana za koji se radi prognoza (radni dan, praznik, vikend, ...) i prema očekivanoj temperaturi zraka. Svaka se komponenta u prognozi pro-cjenjuje pomoću modela dobivenog učenjem samoga sustava. Treći je korak usporedba postojećih historijskih podataka i dobivenih prognoza te računanje odstupanja.

Rezultat je prognoziranja opterećenja predviđeni dnevni dijagram opterećenja za sljedeći dan (ili dane) u svrhu planira-nja eventualnih radova u mreži, optimira-nje konfiguracije mreže i slanje podataka o predviđenoj potrošnji nadređenom operato-ru sustava i operatoru tržišta.

Dosadašnje i trenutačne aktivnostiDosadašnje aktivnosti po pitanju realizacije potrebne infrastrukture za provedbu sustava daljinskoga nadziranja, upravljanja, vođenja i prikupljanja podataka na razini Distribu-cije električne energije, bile su bazirane na izgradnji lokalne i pristupne f iber - optičke komunikacijske mreže na SDH-kralježnicu backbone - optičku (OPGW) mrežu Elek-troprijenosa BiH. SDH-oprema na kojoj se bazira postojeća mreža u objektima transfor-matorskih postrojenja 110/x kV Elektropri-jenosa BiH je Surpass hiT 7070 i 7050.


Komunikacijska mreža omogućit će WAN komunikaciju s odgovarajućim QoS za različite tipove IP-prometa (FMiS - SAP, billing, govor, podatci, SCADA,…), između svih objekata u mreži, uz korištenje postojeće Cisco-mrežne opreme na lokacijama Elektroprivrede HZ HB (Cisco 3725 i 2620 Router), te Ethernet over SDH funkcionalnosti postojeće SDH optičke mreže Elektroprijenosa BiH (Surpass hiT 7070/7050), za prijenosne funkcije na regionalnoj razini. Pri-stupna komunikacijska mreža bazirana je na Et-hernet over SDH-pristupu (EoS).

Komunikacijska f iber – optička veza buduće komunikacijske opreme u objektima Distribu-cije električne energije (objekti sjedišta pogona, poslovnica, radnih jedinica te neki od objekata skladišta), nekih od objekata organizacijskoga dijela Proizvodnja električne energije, te lokal-na komunikacijska veza s transformatorskim postrojenjima i rasklopnicama prilagođenima za ugradnju buduće komunikacijske opreme za daljinsko nadziranje, upravljanje, vođenje i pri-kupljanje podataka, izvedena je optičkim kabe-lom SMF 24 ugrađenim u za to prije položenim cijevima PEHD Ø50 mm i PEHD Ø32 mm.

U svim distribucijskim područjima poduzeća, pored PEHD cijevi koje su postavljane u inve-sticijskim paketima Power 4, izvedeno je novih propisno izvedenih trasa za polaganje PEHD cijevi u duljini preko 14.500 m (DP Jug cca 10.500 m, DP Centar cca 3.100 m i DP Sjever cca 800 m) u koje je položeno (neke su trase podrazumijevale dvostruko polaganje cijevi) cca 20,6 km PEHD cijevi Ø32 mm. Ukupno je uvučeno preko 40.800 m SMF24 optičkih f iber vodiča (u DP Jug cca 33.000 m, DP Centar cca 7.000 m, i DP Sjever cca 800 m).

Komunikacijsko uvezivanje podrazumi-jevalo je uvezivanje svih, za to pripremljenih elektroenergetskih postrojenja i administra-tivno-upravnih sjedišta poduzeća te transfor-matorskih postrojenja 110/x kV u vlasništvu Elektroprijenosa BiH.

Po stjecanju potrebitih preduvjeta, nužno je hitno iznaći dogovorna rješenja, definirati način korištenja telekomunikacijske infrastrukture s Elektroprijenosom BiH te definirati međusob-na prava i obveze.

Potrebno je žurno raditi na provedbi rješe-nja sustava za ugradnju potrebitih digitalnih repetitora (digipitera), odnosno, na radiokomu-nikacijskom povezivanju ugrađenih daljinski upravljivih nadziranih rastavnih sklopki, kao i onih predviđenih u investicijskom paketu EIB-a. Projektno rješenje za ovo komunikacijsko uve-zivanje izrađeno je i usvojeno. Ta su provedena

i funkcionalna rješenja neophodan preduvjet za realizaciju pilot projekta SCADA sustava za nadziranje, upravljanje i prikupljanje podataka s daljinski upravljivih rastavnih sklopki ugrađenih u srednjonaponskom dijelu elektroenergetskoga sustava Distribucije električne energije JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar, a koja će biti sa-stavni operativni segment budućega cjelokupnog SCADA/DMS/OMS sustava. Provedba je toga rješenja u sustavu Distribucijskoga područja Jug u tijeku - Ugovor o nabavi i ugradnji potpisan je s gospodarskim društvom KONČAR - Inženje-ring za energetiku i transport d.d. Zagreb.

Nužno je detaljno i stručno razmotriti strate-giju odabira tehnologije komunikacijskoga uve-zivanja objekata koje je potrebno uvezati u sustav SCADA/DMS/OMS (digitalni radio, GPRS, komunikacijske tehnologije nove generacije,…), a nisu u sustavu optičkih telekomunikacijskih veza. Po tom se pitanju treba posebice osvrnuti na poslovnice i radne jedinice DP Centar i DP Jug, a koje nisu u WAN mreži Elektroprijenosa BiH. Potrebno je provjeriti strategiju i dinamiku optičkoga OPGW uvezivanja Elektroprijeno-sa BiH za ta područja, te uzeti u obzir potrebe (kapacitet, brzina, raspoloživost, pouzdanost,…) i kompatibilnosti rješenja svih organizacijskih dijelova JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Osim objekata analiziran

vjesnik - elektroprivreda hz hb · 2016. 3. 10. · he mostarsko blato smještena je jugozapadno od...

Documents