uzgojni program

8/13/2019 Uzgojni Program

http://slidepdf.com/reader/full/uzgojni-program 1/25

UDRUGA UZGAJIVAČA SELEKCIONIRANIH MATICA PČELAHRVATSKE

Pavla Hatza 5Zagre

UZGOJNI PROGRAMSIVE PČELE

! APIS MELLIFERA CARNICA "

Zagre# $%&e'a(& )**5+ g,-%(e



SADR.AJ

/+ UVOD /1.1. O udruzi /

1.2. Pčelarska proivodna u Repu!li"i #rva$sko )/

)+ OP0E ODREDNICE 1 2.1. Svr%a proved!e uz&ono& pro&ra' 1 2.2. (akonski $e'eli uz&ono& pro&ra'a 1

1+ UZGOJNI CILJ 2

).1. Pas'inska svos$va i karak$eris$ike pas'ine sive pčele 2 ).2. *z&oni "il uz&aivača+članova *dru&e 3

2+ MATIČNA POPULACIJA PČELA 4

5+ UZGOJNE METODE 4

+ ISPITIVANJE SVOJSTAVA MATICA /*,.1. Ispi$ivane svos$ava na pčelinaku uz&aivača 'a$i"a /*

,.2. -es$irana 'a$i"a na $es$ni' s$ani"a'a per/or'ans $es$ //

,.). Mor/o'e$riska ispi$ivana /2,.0. O"iena uz&one vriednos$i /5

6+ ORGANIZACIJA PROVED7E UZGOJNOG PROGRAMA /.1. Ma$ično kni&ovods$vo /

.2. Or&aniza"ia proved!e /3



znatnog pove)anja proizvodnje meda i drugi! pčelinji! proizvoda orištenjemgenetsog potencijala sive pčele i selecije pčela.

Poznata je orist od pčela za oprašivanje bilja.<eogra6si poloaj, lima i nadmorsa visina odraavaju se

raznolioš)u biljnog porova, te je područje %epublie Hrvatse bogato pčelinjim pašama, što je preduvjet za razvoj pčelarstva.# obzirom na nezaga(enost prirode, med i ostali pčelinji proizvodi su

gotovo ao da su proizvedeni u eološoj proizvodnji, što daj posebnuvrijednos našim medovima.

#ele)i pčelari oriste -85 paša a pčelari sa staconiranim pčelinjacimaoriste do / paše.

U našem pčelarstvu oriste se =% i >? ošnice, sa trendom sve ve)e prisutnosti =% ošnice.

Znanje pčelara je na zavidnom nivou.#a stanovišta uupnog broja pčelinji! zajednica u pčelarstvu %epublieHrvatse, porebe za proizvodnjom matica mogu se procijeniti na oo . 2. omada godišnje, uz zamjenu matica svae $8/ godine.

). OP0E ODREDNICE

2.1. Svr%a proved!e uz&ono& pro&ra'a

Siva pčela Apis 'elli/era "arni"a 3 je u %epublici Hrvatsojauto!tona pasmina pčela, te Uzgojnim programom elimo očuvati auto!tonostove pasmine.

#iva pčela je po svojim pasminsim odliama poznata u cijelomsvijetu ao jedna od najbolji! pasmina pčela medarica.

"vim Uzgojnim programom elimo utvrditi i istanuti dobregospodarse odlie sive pčele uvaavaju)i njenu raznoliost i speci6ičneeotipove na području %epublie Hrvatse.

@apredno pčelarenje za!tijeva promjene odlia u pravcu ve)egospodarse oristi.

Uzgojni program utvr(uje ciljeve uzgoja, metode i te!nološe postupe u provedbi programa u svr!u poboljšanja gospodarsi! odlia sive pčele.

Poboljšanjem odlia uzgojeni! matica sive pčele roz stalnu selecijuuve)at )e se godpodarsa orist od pčelarstva u %epublici Hrvatsoj.

2.2.(akonski $e'eli uz&ono& pro&ra'a

Uzgojni program je izra(en suladno vae)im zaonsim propisima'

5



- Zaon o udrugama *@arodne novine, broj 00A1 +- Zaon o stočarstvu * @arodne novine, broj 2A92,/A90, 2A99 i 151A/ +- Pravilni o uvjetima oje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za

bavljenje uzgojem uzgojno valjani! ivotinja, te sadraju očevidniauzgojni! organizacija * @arodne novine, broj 1-A- +- Pravilni o vo(enju matični! njiga i uzgojni! upisnia te upisu

uzgojno valjani! ivotinja * @arodne novine, broj 1-A- +- Pravilni o sadraju Upisnia i Prijave za upis uzgajivača uzgojno

valjani! ivotinja * @arodne novine, broj $/A90 +- Pravilni o testiranju uzgojno valjani! ivotinja * @arodne novine, broj

2-A90+- Pravilni o obveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar

doma)i! ivotinja te vo(enju evidencija * @arodne novine, broj 2-A/ +- Program gojidbenog stvaranja pčela u %epublici Hrvatsoj, pri!va)enod strane Blade %epublie Hrvatse $-. travnja 1992 godine.

- Pravilni o dranju pčela *@@ A90.+

1+ UZGOJNI CILJ

"snovni uzgojni cilj je ujednačavanje valitete uzgojeni! matica uzusmjeravanje uzgoja i selecije na pove)anje proizvodnje pčelinji! proizvoda,

seleciju tolerantnosti na bolesti i poboljšanje odlia ponašanja.).1. Pas'inska svos$va i karak$eris$ike pas'ine sive pčele

#iva pčela * >pis melli6era carnica + je dobro obrasla ratimdlačicama sive boje po čitavom tijelu , te je po boji dlačica i boje utiuledobila ime.

"snovne arateristie pasmine sive pčele su'

Kara:ter%$t%:a Ra-%l%9a Tr;t Mat%9aasa grama ,1 ,$ ,$7uljina milimetara 1$ 8 1- 15 8 12 15 8 $

7uljina dlačica na 58omoluti)u ,$5 8 ,/57uljina rilca ,- 8 ,04ubitalni indes $,- 8 /, 1,0 8 $,/7isoidalni poma pozitivan pozitivan

7umb8bell indes ,0 1,$6



Barijabilnost izme(u jedini pčela po 6enotipu utvr(uje semor6omatrijsim analizama. or6ometrijse arateristie sive pčele raličite suod drugi! pasmina pčela te se oriste za utvr(ivanje čisto)e pasmine u neom

uzgoju. "d mor6ometrijsi! parametara najčeš)e se oriste, boja oluti)a,širina tomentuma na četvrtom oluti)u, duljina dlačica na petom oluti)u,duljina rilca, veličina goljenice zadnje noge, ubitalni indes, dumb8bell indesi disoidalni poma.

K;%tal(% %(-e:$ je odnos stranica a i b tre)e ubitalne stanice na prednjem rilu pčele radilice, a mjeri se na najmanje 5 rila pčela.4ubitalniindea govorii o čistoči pasmine , odnosno utjecaju drugi! pasmina pčela u

uzgoju. KUBITALNI INDEKS

0

2

4

6

8

10

12

1 3 5 7 9 11 1 3 15 17 19 21 23 2 5 27 2 9

Kubitalni indeks - k lasa

B r o j p č

4ubitalni indes za sivu pčelu iznosi $,2, a re)e se o granicama $,- 8/,.4ubitalni indes za melli6eru je u prosjeu 1,2, a za ligustricu $,/.7opušteno je da 15 C izmjereni! vrijednosti bude ispod $,//.

D%$:,%-al(% <,8a: je udaljenost crte * H + oja oomito pada nasrednju liniju oja povezuje dvije rajnje toče radijalne stanice i donje toče * 7i + disoidalne stanice. 7isoidalni poma je pozitivan od sive pčele.

H H

Di

Di

7



D;8=ell ! Ha(tel " %(-e:$ je odnos duine stranica tre)e ubitalnestanice, a iznosi ,9- * ,0 1,$ + za sivu pčelu

.

K,rela9%&e ubitlnog indesa, disoidalnog pomaa i 7umb8bellindesa daju jasnije podate o pasminsoj pripadnosti, te se jasno odjeljuje>pis melli6era melli6era i >pis melli6era carnica pasmine pčela.

7,&a :,l;t%>a

Doja oluti)a na zatu je najbolje vidljiv zna pasminse pripadnosti pčela.

=e(ni poluprstenovi od sive pčele mogu biti sasvim tamni, moguimati sa strane točice, pjegice, ili je cijeli prsten sme(e8crvenasto8ut.

4od sive pčele ocijenjuje se drugi i treči prsten.

#ive pčele mogu imati pjege i prstenove crvenasto8sme(e.%uttner *1900 + smatra da je od sive pčele dopustivo do 5 C pčela sautim prstenovima.

DB = 5-7/3-4

8



?%r%(a t,8e(t;8a (a 'etvrt,8 :,l;t%>;

Eirina tomentuma je jedan od pomo)ni! mor6ološi! oznaa pčela.#iva pčela ima srednje širo tomentum.

Uza: Sre-(&% ?%r,:

D;l&%(a -la'%9a (a <et,8 :,l;t%>;

7uljina dlačica na petom oluti)u je ososbina po ojoj se siva pčelarazliuje od tamne europse pčele.

4od sive pčele duljina dlačica je ,$5 ,/5 mm. "o $A/ sive pčele jesa ratim dlačicama.

Kart:e -la'%9e Sre-(&e -;ge -la'%9e D;ge -la'%9e

D;l&%(a r%l9a

7uljina rilca utječe na prinos meda.#iva pčela ima rilce duljine ,- ,0 mm. 3alijansa i europsa tamna

pčela imaju ra)e rilce, a avasa pčela dulje.

9



D;l&%(a r%l9a <'ele

Vel%'%(a g,l&e(%9e za-(&e (,ge

Beličina goljenice posredno utječe na prinos meda. &ale * 192 + je

utvrdio da postoji orelacija izme(u oličine saupljenog peluda i oličine

proizvedenog meda.Pčele s večom goljenicom mogu ponijeti više peluda te zajednica moe

uzgojiti više legla te time i pove)ati prinod meda.Poluar * 199$ + je utvrdio da površina goljenice u prosjeu od sive

pčele iznosi $,-2 mm$, a volumen uglice peluda 1,5- $,09 mm/, što jasno poazuje da pčele s večom goljenicom mogu donijeti više peluda.

7%l,@:e :ara:ter%$t%:e $%ve <'ele

@a području %epublie Hrvatse postoje tri eotipa sive pčele oja suuvjetovana limom, biljnim porovom i relje6om. <orsi tip je rasprostranjenna području =ie i <orsog otara, panonsi na području Panonse nizine temediteransi na obalnom i otočnom području.

Diološe arateristie sive pčele su'- brz proljetni razvoj- dobro zimovanje s malim brojem očela

- ao se smanjuje oličina paše, tao se mijenja oličina legal i broj pčela u ošnici- ima ja nagon za rojenje- mirna je na sa)u- nije slona grabeu- slabo lijepi propolis- ima razvijen osječaj orijentacije- daje dobar prinos pčelinji! proizvoda

).2. *z&oni "il uz&aivača+članova *dru&e

10



Uzgojnim programom elimo utvrditi i istanuti dobre gospodarseodlie sive pčele uvaavaju)i njenu raznoliost i speci6ične eotipove.

Brlo vaan cilj je ujednačavanje valitete uzgojeni! matica sa

usmjerenjem na svojstva oja )e dati najve)e gospodarse učine na uupnu populaciju sive pčele u %epublici Hrvatsoj'- Pove)anje produtivnosti- irno)u pčela- #manjenje agresivnosti- 3olerantnost na bolesti- #manjenje rojivosti- Drzinu proljetnog razvoja

2+ MATIČNA POPULACIJA PČELA

Uzgojni program se odnosi na populaciju pčelinji! zajednica uvlasništvu $9 članova udruge.

Flanovi udruge imaju uupno 2+543 <'el%(&% za&e-(%9a. inimalni broj proizvodni! zajednica po svaom uzgajivaču je 1

zajednica, a preporučeni $.

#ve zajednice moraju biti slobodne od bolesti, posebno nozemoze.Unutar svaog pčelinjaa se prate sve proizvodne zajednice izme(uoji! se svae godine izabiru matične zajednice za daljnji uzgoj matica.

#vae se godine na matičnom pčelinjau zamjenjuju najlošije matice smaticama iz vlastite proizvodnje.

#vae godine se na temelju procjene uzgojni! vrijednosti biraju majeza uzgoj idu)e generacije matica.

Zajednice s najboljim biološim i gospodarsim odliama oriste seao trutovse na oplodnim stanicama.

#vai uzgajivač član udruge 6ormira vlastiti matični pčelinja naojem provodi uzgojne metode i uzgaja matice

Uzgajivač postaje prepoznatljiv po svom uzgoju#vaom uzgajivaču je prepušteno da slobodno provodi seleciju u

suradnji sa Udrugom i Hrvatsim stočarsim centrom, u sladu s navedenimuzgojnim ciljevima na svojoj populaciji čime postaje prepoznatljiv.

3ime se omogu)uje da do izraaja do(e reativnost svaog uzgajivačai njegova prepoznatljivost.

5+ UZGOJNE METODE

11



Provodit )e se masovna selecija auto!toni! eotipova sive pčele prilago(edna panonsim, gorsim odnosno mediteransim limatsim, pašnim ite!nološim uvijetima.

%adi očuvanja auto!tonosti pasmine i raznoliosti provodit )e se uzgoju čistoj rvi uz odabir roditelja sljede)e genaracije temeljem više odlia' brzine proljetnog razvoja, proizvodnje meda, rojivosti, mirno)e na sa)u, agresivnosti itolerantnosti na bolesti.

"dabir roditelja sljede)e generacije vršit )e se selecijsim putemmaja čer.

# obzirom na speci6ičnost oplodnje matica pčela, sparivanje matica itrutova provodit )e se na tri načina'

8 na oplodnim stanicama u ontinentalnom području,

8 na izoliranim oplodnim stanicama,8 umjetnim osjemenjivanjem. @a oplodnoj stanici u ontinentalnom području osim trutova eljeni!

odlia javlja se i utjecaj loalne populacije pčela.;zolirane oplodne satanice su prostori u prirodi potpuno izolirani od

drugi! populacija pčela u rugu 1 ilometara, te se moe smatrati da su jadransi otoci dovoljno sigurni za izolirane oplodne stanice.

Umjetno osjemenjivanje omogučuje da se sparuju trutovi poeljni!odlia sa maticom odabrane linije.

Za prirodno sparivanje ao i za umjetno osjemenjivanje potrebno je proizvesti trutove od matica sa poeljnim odliama.U uzgoju matica )e se paziti da ne do(e do uzgoja u srodstvu, odnosno

test uzgoja u srodstvu ne smije poazati više od 1$,5 C prazni! stanica na sa)usa leglom.

+ ISPITIVANJE SVOJSTAVA MATICA

;spitivanje svojstava pčelinji! matica vršit )e se na pčelinjacimauzgajivača matica i na testnim stanicama, odnosno vršit )e se per6ormance i

progeni testovi.

,.1. Ispi$ivane svos$ava na pčelinaku uz&aivača 'a$i"a

12



"dvija se ontinuirano na pčelinjau uzgajivača.Prate se odlie maticaAzajednica matične populacije u vlasništvu uzgajivačamatica '8 proizvodnost

8 mirno)a na sa)u8 agresivnost8 tolerantnost na bolesti8 rojivost8 uzgoj u srodstvu

;spitivanje svojstava vrši se na isti način ao što je to opisano od testiranjamatica u testnim stanicama.

3est nagona za čiš)enje legla *GPin test +, test tolerantnosti na varoozu itest uzgoja u srodstvu uzgajivači matica vršit )e samo na odabranim

iznadprosječnim zajednicama oje )e potencijalno oristiti za uzimanje ličiniza uzgoj nove generacije matica odnosno za uzgoj trutova na oplodnoj stanici.#vaa matica mora biti označena jedinstvenim ivotnim brojem oji se

vodi u matičnoj njizi umatičeni! pčelinji! matica.Uzgajivači za svau svoju zajednicuAmaticu vode atične listove. U

atične listove upisuju se podaci o pračenim odliama zajednica, u pravilu priliom svaog pregleda, odnosno najmanje tri puta godišnje.

@a raju uzgojne sezone popunjeni atični listovi se dostavljaju naobradu u Udrugu radi utvr(ivanja uzgojne vrijednosti matica.

,.2. -es$irana 'a$i"a na $es$ni' s$ani"a'a per/or'ans $es$

"dvija se u neovisnim testnim stanicama u regiji u ojoj je maticauzgojena, uvaavaju)i tri eotipa sive pčele u %epublici Hrvatsoj. U testiranju)e se osigurati anonimnost i objetivnost u provedbi testiranja. 3est organiziraHrvatsi stočarsi centar, te proslije(uje rezultate udruzi.

3estna stanica mora imati najmanje $ pčelinje zajednice, smješteni! uisti tip ošnice.

#vai uzgajivač matica dostavlja Hrvatsom stočarsom centru u test1$ matica sestara na početu prizvodne sezone. atice moraju biti oboljeeneopalitnim pločicama i dostavlja u propisanim transportnim avezina.

3estiranje matica započinje pripremnim razdobljem oje traje od prijema matice u testnu stanicu do njezina uzimljavanja u teučoj pčelarsojgodini.

atica oja se testira stavlja se u zajednicu osnovanu iz umjetnog rojaA teina pčela 1,5 g A, dale izjednačuju se sve zajednice u po)etu testa.Umjetni rojevi stavljaju se u ošnice samo na satne osnove i pri!ranjuju istom!ranom.

13



3estiranje traje cijelu proizvodnu sezonu oja zapo)inje uzimljenjem uteučoj godini i uzimljenjem u narednoj godini završava.3estne stanice

provode ispitivanje genetsi! svojstava testirani! matica'8 prizvodnju meda 8 uzgoj u srodstvu

8 agresivnost 8 tolerantnost na bolesti8 mirno)u na sa)u 8 brzinu proljetnog razvoja8 rojivost

#vi podaci testiranja i pra)enja propisani! svojstava upisuju se uUzgojni arton.

@a raju testiranja podaci odnosno Uzgojni artoni dostavaljaju seHrvatsom stočarsom centru radi obrade podataa i utvr(ivanja uzgojnevrijednosti.

P,ve'a(&e <r,-;:t%v(,$t% ocjenjuje se roz proizvodnju meda.Proizvodnja meda sastoji se od sveg priupljenog meda onog

izvrcanog i onog ostavljenog za zimovanje zajednice.Baganjem ustanovimo teinu nastava sa ovirima prije vrcanja i

poslije vrcanja ao bi dobili oličinu meda.Prinos meda po ošnici upisuje se u arton. U arton se upisuje i

prosje pčelinjaa za to vrcanje.

%elativnu vrijednost za pojedinu zajednicu dobijemo tao da prinosmeda pojedine zajednice podijelimo sa prosjeom prinosa pčelinjaa i pomnoimo sa 1.

7rz%(a <r,l&et(,g razv,&aProcjena brzine proljetnog razvoja *što je temeljna pozitivna odlia

sive pčele+ provodi se ontinuiranim pra)enjem zaposjednutosi broja ulica uzajednici

Droj ovira zaposjednut s pčelama upisuje se priliom svaog pregleda. Priliom bilo ojeg otvaranja ošnica jasno se moe procijeniti brojzaposjednuti! ulica.

Droj ovira s leglom upisuje se najmanje tri puta godišnje odnosnosvai puta ada se pregledava plodište.

Agre$%v(,$t>gresivnost *)ud+ ocjenjuje se ocjenama od 1 do - prema slijede)im

riterijima'- 8 vrlo blage, pčele prigodom otvaranja ošnice i ruovanja mirno

!odaju i ne izlije)u

14



/ 8 normalne, pčele se nemirno re)u, ponee polije)u i ne napadaju$ 8 pomalo agresivne, pčele su izrazito nemirne, polije)u i

poušavaju ubosti1 8 agresivne pčele, pčele napadaju pri otvaranju ošnice, a pri

pregledu bodu pčelara.

M%r(,>; <'ela irno)u pčela na sa)u ovira ocjenjuje se ocjenama od 1 do - prema

slijede)em riterijima'- 8 vrlo mirne, pčele prigodom ruovanja ovirima mirno !odaju po

sa)u/ 8 normalne, pčele se re)u po sa)u prema dijelu sa)a na ojem je

med,

$ 8 uznemirene, ponee polije)u sa sa)a1 8 nemirne, pčele pri va(enju ovira polije)u i napuštaju sa)e R,&%-e(% (ag,(

%ojidbeni nagon ocijenjujemo pri svaom pregledu zajednica.U uzgojnu artu se upisuju uočene promjene u rubriu Gvana

zapaanja. U tu se rubriu upisuje i pojava *rojevni! ili ti!e izmjene+matičnjaa. %ojidbeni nagon ocjenjue se ocjenama 1 do - prema slijede)imriterijem'

- 8 bez rojidbenog nagona

/ 8 pojava matičnjaa, pojavu rojidbenog nagona moe se spriječitiuobičajenim postupcima prevješavanja ovira s leglom i dodavanja satni!osnova

$ 8 rojive, rojidbeni nagon je mogu)e spriječiti te dodavanjem višeovira sa satnim osnovama ili cijelog nastava

1 8 izrojene, uspros provedenim mjerama za sprečavanje rojenjazajednica se izrojila

T,lera(t(,$t (a ,le$t%

Procijenu stupnja obrambeni! ativnosti i tolerantnosti pčelinjezajednice na bolesti ocijenjujemo testom nagona za čiš)enje legla i testomtolerantnosti na varoozu.

U slučaju da testirana zajednica oboli od nee pčelinje bolesti, izlučit)e se odma! iz testa odnosno uzgoja.

Na&on za či45ene' le&la 6pin $es$73 testira se rombom oji poriva1 polopljeni! stanica legla. ;zbuši se tanom iglom 5 stanica i obiljee serajnje toče 6lomasterom.

15



P%( = te$t 4ontrola se vrši naon 1$, $- i -0 sati. %ezultati se obiljeavaju

ocjenama od 1 - prema slijede)im riterijima'

-. naon 1$ ! očistile su izbušene stanice/. naon $- ! očistile su izbušene stanice$. naon -0 ! očistile su izbušne stanice1. naon -0 ! nisu potpuno očistile izbušene stanice."vim se testom procjenjuje nagon za čiš)enjem legla, a vaan je u

borbi protiv bolesti pčelinjeg legla3est se radi tijeom proljetnog razvoja zajednice.

-es$ $oleran$os$i na varoozu vrši se u vrijeme po)eta cvatnje

maslača u oolišu pčelinjaa utvr(ivanjm broja prirodno otpali! varoa u periodu roz 1 dana.3est se ponavlja dana naon prvog testa, s tim da se u tom periodu

ne oristi niti jedna medoda suzbijanja varooze.;stodobno se utvr(uje snaga zajednice izraena brojem ovira

zaposjednuti! pčelama, ao u prvom tao i u drugom testu.

Uzg,& ; $r,-$tv;

#tupanj uzgoja u srodstvu ispituje se rombom za Gpin8test, te seutvr(uje postota prazni! stanica legla.

,.). Mor/o'e$riska ispi$ivana

3estne stanice dana naon 6ormiranja nuleusa obvezne su dostavitiHrvatsom stočarsom centru od svae testirane matice 8 zajednice $ pčelaradilica radi mor6ometrijsi! analiza.

16



or6ometrijse analize, ao matematičo8statističle metode, oristese u svr!u utvr(ivanja pasminse pripadnosti pčela odnosno govore o čistoči

pasmine.

@a dostavljenim pčelama izvršit )e se sljede)e mor6ometrijse analize'8 ubitalnog indesa8 disoidalnog pomaa8 7umb bell indesa8 orelacija izme(u indesa

>o se mor6ometrijsom analizama utvrdi da parametri odstupaju od pasminsi! arateristia sive pčele za više od 1$,5 C, tave matice )e seisljučiti iz daljnjeg uzgoja.

U slučaju javljanja novi! znanstveno potvr(eni! metoda ispitivanjasvojstava oja )e doprinijeti brem selecijsom napretu, tave metode )e seoristiti uz preporuu Hrvatsog stočarsog centra.

+2+ O"iena uz&oni% vriednos$i

"dabir matica maji za uzgoj sljede)e generacije vršit )e se natemelju ispitivanja svojstava matica na pčelinjau uzgajivača matica i testnimstanicama, odnosno na temelju uzgojne vrijednosti.

Me$ode pro"ene &ene$ski% para'e$ara *!eritabilitata i genetse orelacije+ iuzgojni! vrijednosti za vantitativna svojstva, temelje se na linearnimmodelima. =inearni modeli za procjenu genetsi! parametara i uzgojni!vrijednosti de6inirani su 6isnim i slučajnim utjecajem. 3avim modelima

17



mogu)e je odstraniti 6isne *vanjse+ čimbenie i tao oretnije procjenitigenetsu vrijednost zajednice. 4oretnija procjena uzgojne vrijednosti dovodido točnije odabrani! superiorni! zajednica i boljeg selecijsog napreta.G@ajbolji procjenitelji slučajnog utjecaja de6iniran je ao linearna 6uncija

mjereni! svojstava, te mora imati najmanju varijancu odstupanja od pravevrijednosti i očeivanja jednao pravoj vrijednosti slučajnog utjecaja. 3o jemetoda 7LUP B e$t l%(ear ;(%a$e- <re-%9t,r *najbolji linearni nepristrani

procjenitelj+.

#lučajni utjecaji u modelu uljučuju utjecaj zajednice, a mogu se de6inirati igenetsi utjecaj maje, i utjecaj stalnog ooliša. =inearni model u ojem se

procjenjuje uzgojna vrijednost svae zajednice zove se A(%8al 8,-el i moese priazati u matričnom obliu'

F Z; F e

<dje je'

I J vetor opaanja zajednice *npr. prinos meda, ocjena mirno)e, +KJ matrica struture niza 6isni! utjecaja

bJ vetor 6isni! utjecaja

ZJ matrica struture slučajni! utjecajauJ vetor slučajni! utjecaja *npr. utjecaj zajednica+eJ vetor neprotumačeni! vanjsi! utjecaja

3očnost procjene uzgojne vrijednosti de6iniran je ao teoretsa orelacijaizme(u prave vrijednosti i procjenjene vrijednosti.

7o se ne uspostavi procjena uzgojne vrijednosti animal modelom, računat )ese primjenom selek"isko& indeksa8

I *#2) :g 8e-a F /#42 r,&%v,$t F *#3* 8%r(,>a F *#3* agre$%v(,$t

3emeljem ovi! metoda izraava se uzgojna vrijednost matica za svaoguzgajivača člana udruge.%azvojem novi! metoda procijene uzgoje vrijednosti oje mogu točnije izrazitiuzgojnu vrijednost, iste )e se oristiti uz preporuu Hrvatsog stočarsog centra

6+ ORGANIZACIJA PROVED7E UZGOJNOG PROGRAMA

18



.1. Ma$ično kni&ovods$vo sus$av re&is$ra"ie podrie$la

Udruga )e voditi evidenciju '

a" 'a$ičnu kni&u 'a$i"a sive pčeleatica moe biti upisana u glavni dio matične njige ao premamor6ometrijsim i drugim osobinama pripada pasmini sive pčele, te odstupanjaod osobina pasmine nisu ve)a od 1$,5 C, a ima poznate roditelje i roditeljeroditelja te je označena od ro(enja prema propisima za označavanje.

atična njiga matica pčela sadravat )e najmanje sljede)e podate omatici'

8 broj i oznaa matice8 podaci o podrijetlu

8 ime i adresa uzgajivača i vlasnia8 datum oplodnje

3 u doda$ni dio 'a$ične kni&e mogu se upisati matice oje u cijelostine udovoljavaju upisu u glavni dio matične njige ao se moe temeljemdoumenata utvrditi nji!ovo porijelo, udovoljavaju standardima pasmine teimaju minimum podataa o vrijednostima proizvodni! ososbina.

atice čije su maje i bae upisane u dodatnom dijelu matične njigemogu se pri!vatiti ao čista pasmina sive pčele i upisati u glavni dio matične

njige u sladu sa uzgojnim programom.9" propisane eviden"ie i dru&e z!irke poda$aka s područja

označavanja, rododslovlja, izdani! rodovnia , proizvodnje matica,ocjenjivanja pasminsi! osobina i ocjenjivanja uzgojne vrijednosti

-" upisnik uz&aivača 'a$i"a

Udruga )e voditi upisni uzgajivača matica članova Udruge sa podacima o uzgajivaču.

e3 označavane 'a$i"a

atice pčela )e se označavati bojom na le(ima oja označava godinuopodnje matice'

19



Pčelinje zajednice u ojima je umatičena matica označit )e seidenti6iacijsim brojem matice suladno Pravilniu o obveznom označavanju iupisu u jedinstveni registar domači! ivotinja te vo(enju evidencija*@@, br. 2-A/ +.

atično njigovodstvo odnosno sustav registarcije podrijetla vodit )ese na eletronsom mediju.

.2. Or&aniza"ia proved!e

U provedbi Uzgojnog programa Udruga )e sura(ivati sa Hrvatsimstočarsim centrom, inistarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoggospodarstva, 6aultetima i znanstvenim ustanovama, veterinarsim stanicama,

pčelarima i Hrvatsim pčelarsim savezom ao i drugim organizacijama iinstitucijama u zemlji i inozemstvu.

20



6+)+/+Uzga&%va'% 8at%9a

Uzgajivači matica vrše seleciju na svojoj populaciji pčelinji!zajednica suladno Uzgojnom program sive pčele.

Uzgojno selecijsi rad provode u suradnji sa Udrugom uzgajivačamatica i Hrvatsim stočarsim centrom.

#trogo se pridravaju Uzgojnog programa i pravila oje je doneslaUdruga.

U svezi zdravlja pčelinji! zajednica sura(uju sa veterinarsimstanicama.

"bvezni su dostaviti nalaze o zdravlju pčelinji! zajednica Udruziodnosno Hrvatsom stočarsom centru prije početa proizvodne sezone.

Linanciraju provedbu Uzgojnog programa u potrebnom obimu.

6+)+)+Te$te(e $ta(%9e

3estiranje matica uzgojeni! matica provode neovisne testne stanice.

3estne stanice organizira i nadzire Hrvatsi stočarsi centar u Zagrebu.21



%ezultate testiranja obra(uje Hrvatsi stočarsi centar te i! oristiUdruga i uzgajivači matica radi daljnje selecije pčelinji! zajednica.

6+)+1+P'elar%

4oriste rezultate selecijsog rada roz nabavu matica od uzgajivačamatica članova Udruge.

Udruga ontatira s pčelarima preo HP# i preo udruga pčelarau svr!u promocije i priupljanja podataa o valiteti uzgojeni! matica.

6+)+2+ U-r;ga ;zga&%va'a 8at%9a $%ve <'ele

Udruga uzajivača matica provodi Uzgojni program od svoji! članova

uzgajivača matica.Bodi matičnu njigu umatičeni! pčelinji! matica sive pčele, ao idrugu evidenciju potrebnu za provedbu Uzgojnog programa.

4ontrolira provo(enje Uzgojnog programa od svoji! članova, te brineo standardu valitete matica.

3emeljem Uzgojnog programa donosi pravila o uzgoju matica oja suobvezna za sve članove Udruge.

"rganizira osposobljavanje uzgajivača matica."sigurava potrebana 6inancijsa sredstva za provedbu uzgojnog

programa.6+)+5 Savez ;zga&%va'a# Sre-%@(&% $avez ;zga&%va'a

Udruga uzgajivača matica sive pčele udruit )e se u savez uzgajivačaodnosno središnji savez uzgajivača sive pčele suladno Zaonu o stočarstvu.

6+)++ Hrvat$:% $t,'ar$:% 9e(tar

Udruga )e sura(ivati sa Hrvatsim stočarsim centrom u provedbitestiranja matica, selecije te procjene i izračuna uzgojni! vrijednosti matica,ao i na eduaciji članova Udruge.

3ao(er )e se ostvariti suradnja na planu promocije i prodajeselecionirani! matica roz stočarse izlobe i aucije.

6+)+6+ Veter%(ar$:e $ta(%9e

22



Beterinarse stanice rade na preventivi i ontroli zdravlja pčelauzgajivača matica, testni! stanica i pčelara.

Uzore za analizu od uzgajivača matica dostavljaju ovlaštenim

ustanovama radi pretraga, te poduzimaju odgovaraju)e mjere u sladu savae)inm zaonsim propisima.

6+)+3+ Veter%(ar$:% a:;ltet%

#a Beterinarsim 6aultetom u Zagrebu Udruga )e sura(ivatii na provedbi ontrole bolesti i pra)enja zdravstvenog stanja zajednica, ao i naeduaciji članova Udruge.

6+)+4+ Agr,(,8$:% al;ltet%#a >gronomsim 6aultetom u Zagrebu Udruga )e sura(ivati na planu

te!nologije uzgoja i ontrole pasminsi! odlia sive pčele, ao i na eduacijičlanova Udruge.

Udruga )e sura(ivati i sa drugim poljoprivrednim 6aultetima u%epublici Hravtsoj.

6+)+/*+ Hrvat$:% <'elar$:% $avez

Udruga je udruena u Hrvatsi pčelarsi savez roz oji )eostvarivati svoje interese u pčelarstvu, a prema dravnim isnstitucijama, drugimudrugama i inozemstvu.

Udruga i HP# sura(ivat )e na planu osposobljavanja uzgajivača maticai eduacije članova i pčelara.

6+)+//+ M%(%$tar$tv, <,l&,<r%vre-e# @;8ar$tva % v,-(,gg,$<,-artva

inistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva izdajesuglasnost Udruzi za bavljenje uzgojem uzgojno valjani! ivotinja suladnoZaonu o stočarstvu.

inistarstvo provodi ontrolu provedbe Uzgojnog programa putemstočarse inspecije.

23



inistarstvo iz dravnog proračuna 6inancijsi potpomae provedbuUzgojnog programa suladno zaonsim propisima.

Uzg,&(% <r,gra8 %zra-%l%

iroslav 4obra, dipl.ing.

Pro6. dr. sc. @iola 4ezi)

24



25

uzgojni program

Documents