varaždin, rujan 2007.dokumenti.azo.hr/dokumenti/program zastite zrakazz 2007.pdfigor Šarić, inf....

Varaždin, RUJAN 2007.

Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji

Ovaj elaborat je sastavni dio Odluke o dopuni Odluke o donošenju Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije, koju je donijela Županijska skupština

Zagrebačke županije na 16. sjednici održanoj 12. 12. 2007. godine.

KLASA: 021-01/07-01/204 PREDSJEDNICA URBROJ: 238/1-01-07-27 ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Zagreb, 12. prosinca 2007.

Palma Klun-Posavec, prof.

.

Naručitelj: Zagrebačka županija, Županijski zavod za prostorno

uređenje i zaštitu okoliša, Ul. grada Vukovara 72/V 10 000 Zagreb

Broj teh. dn.: 1/180-242-1-07-PZZ

Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o., Varaždin

Projekt: Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj

županiji

Voditelj projekta: Marija Hrgarek, dipl.ing.kem.tehn.

Sudionici izrade programa potpis Marija Hrgarek, dipl.ing.kem.tehn.

Krešimir Huljak, dipl. ing. stroj.

Zlatko Zorić, dipl.ing.el.

Vesna Marčec, prof. biol. i kem.

Igor Šarić, inf.

Ljiljana Hanžek, dipl.ing.biol.

Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji str. 2

TEKSTUALNI PRILOZI *Registracija tvrtke EKO-MONITORING d.o.o. Varaždin *Suglasnost Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za

praćenje kakvoće zraka i emisija u zrak 1. UVOD.........................................................................................................................................................................3 1.1. MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKA REGULATIVA..........................................................6 2. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA .......................................................................8 3. OCJENA KAKVOĆE ZRAKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE .....................................................................................12 3.1. PRIKAZ REZULTATA MJERENJA KAKVOĆE ZRAKA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI .........................................13 3.1.2. ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU OD 3.11. – 29. 11.2006. GODINE ..18

3.1.3. ANALIZA REZULTATA ONEČIŠĆENJA ZRAKA MATEMATIČKIM MODELOM (EPA ISC3) ...............................22 3.1.4. KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ:............................................................................................................................25 4. PRIORITETNE MJERE I AKTIVNOSTI...................................................................................................................28 5. PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KAKVOĆE ZRAKA................................................................................29 6. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA KRITIČNIH RAZINA.......................30 7. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA TOLERANTNIH VRIJEDNOSTI, U

CILJU POSTIZANJA GRANIČNIH VRIJEDNOSTI U ZADANOM ROKU...............................................................32 8. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI I STAKLENIČKIH PLINOVA PO

DJELATNOSTIMA...................................................................................................................................................38 9. MJERE ZA POSTUPNO UKIDANJE TVARI KOJE ONEČIŠĆUJU OZONSKI SLOJ ............................................39 10. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆIVALA I TEŠKIH METALA ...........42 11. MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE 43 12. MJERE ZA SMANJIVANJE UKUPNIH EMISIJA PROMETA..................................................................................45 13. MJERE ZA SMANJIVANJE NEPOVOLJNIH UČINAKA ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I

FOTOKEMIJSKOG ONEČIŠĆENJA.......................................................................................................................48 14. NAČIN PROVEDBE MJERA ...................................................................................................................................49 15. ROK IZVRŠENJA MJERA.......................................................................................................................................52 16. OBVEZNICI PROVEDBE MJERA...........................................................................................................................55 17. PROCJENA SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROGRAMA.....................................................................................58 17. 1. ANALIZA TROŠKOVA I TIME STVORENE KORISTI POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA..................................58 17.2. IZVORI FINANCIRANJA..........................................................................................................................................59 18. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................................60 19. IZVORI PODATAKA ................................................................................................................................................61 PRILOG A) PROTOKOL POSTUPANJA U SLUČAJU POJAVE KRITIČNE RAZINE ONEČIŠĆENOSTI U

ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI – PRIJEDLOG ............................................................................................................62

Naručitelj: Zagrebačka županija Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o.


1. UVOD Tijekom 2007. godine Zagrebačka županija je pokrenula izradu Programa zaštite i

poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji. Zakonska osnova za izradu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04), koji određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj.

Prema članku 10. stavku 1. Zakona o zaštiti zraka skupština Županije donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka koji je sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije.

Prema članku 10. stavku 2. navedenog zakona, gradsko, odnosno općinsko vijeće

donosi četverogodišnji program za područje grada odnosno općine u kojem je razina onečišćenosti zraka iznad tolerantnih vrijednosti (TV), odnosno gdje se radi o prekomjerno onečišćenom zraku koji spada u III. kategoriju kakvoće zraka.

Program sadrži i plan mjera za smanjenje onečišćenja zraka u područjima II. kategorije kakvoće zraka sukladno članku 43. Zakona o zaštiti zraka. Plan mjera donosi se na temelju ocjene stanja kakvoće zraka (utvrđivanje mjesta i prekoračenja razine onečišćenosti, njihovo trajanje i uzroci prekoračenja, opće informacije o području, vrsta i procjena onečišćenosti, porijeklo onečišćenosti, analiza čimbenika koji su uzrokovali prekoračenje emisija) i mora sadržavati:

– kratkoročne i dugoročne mjere za smanjivanje emisije iz stacionarnih izvora, – mjere za smanjivanje emisija iz skupnih izvora (promet, kućna ložišta i slično), – redoslijed ostvarivanja mjera s rokovima izvršenja i obveznicima njihove

provedbe, – praćenje kakvoće zraka, – procjenu kakvoće zraka nakon provedbe mjera, – procjenu sredstava potrebnih za provedbu pojedinih mjera.

Također, program sadrži i sve mjere donesene u okviru sanacijskih programa za

smanjenje emisija/imisija sukladno članku 44. istog zakona, uključujući i prihvaćene revizije istih u pogledu rokova provedbe.

Županijska skupština Zagrebačke županije 2003. godine je donijela Program

zaštite okoliša Zagrebačke županije. Županijski program predstavlja strateški dokument zaštite okoliša na području županije, i njegova prvenstvena zadaća je da: 1) sagledava cjelinu i 2) unutar nje ukazuje na prioritetne pravce djelovanja. Konkretnije, njegove strateške smjernice, dobivene na osnovu sinteze i intersektorske analize većeg broja detaljnijih studija, osnova su i polazna točka za iniciranje operativnih provedbenih planova za određenije mjere. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije u mjerama zaštite zraka od onečišćenja za Zagrebačku županiju navodi da je potrebno izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (izvješće o stanju kakvoće zraka, program uspostave područne mreže za mjerenje kakvoće zraka, te programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka), od kojih su za sada izrađeni: Izviješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije i Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji.

Temeljeno na argumentu o nepostojanju značajnijih stacionarnih onečišćivača na

području Zagrebačke županije, te činjenici da se radi o relativno slabo naseljenom



prostoru, uglavnom ruralnom, s velikim udjelom površine pokrivene šumom, prihvaćena procjena stanja kakvoće zraka jest da je ona relativno dobra.

Tako se u Prostornom planu Zagrebačke Županije navodi da kakvoća zraka na području Zagrebačke županije za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija Županije i takvo stanje treba zadržati. Najveći izvor onečišćenja zraka za Županiju predstavlja grad Zagreb, koji je prema Izvješću o stanju okoliša Republike Hrvatske svrstan u III. kategoriju (prekomjerno onečišćenje).

Veliki dio onečišćenja dolazi iz mobilnih (npr. promet koji je u nekim područjima vrlo intenzivan) i difuznih (npr. poljoprivreda – nanošenje pesticida; eksploatacija mineralnih sirovina; deponije otpada) izvora. Također i manji onečišćivači mogu lokalno značajno umanjiti kakvoću zraka (npr. prašina od separacije, dim od asfaltne baze, neugodni mirisi od manjih smetlišta, i sl.).

Budući da u Zagrebačkoj županiji nije uspostavljena područna mreža za praćenje kakvoće zraka, moguće je dati samo okvirnu ocjenu kakvoće zraka.

U Prostornom planu Zagrebačke županije, u Odredbama za provođenje, poglavlje 10.2. Zaštita zraka članak 141 se navodi da se radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja:

kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova, postojeći veliki potrošači trebaju, ako je to tehnički moguće, koristiti

plinovito gorivo, treba preferirati upotrebu plina kao energenta za velike i srednje potrošače,

te naročito u širokoj potrošnji, kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti rekonstruirati za korištenje

plina kao goriva. U članku 142 navodi se da se radi poboljšanja kakvoće zraka određuju sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru:

ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite.

izvođenjem zahvata u prostoru Županije ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.

U članku 143 navodi se da se emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju smanjiti. Za velike izvore onečišćenja zraka može se utvrditi udio u onečišćenju zraka na regionalnoj razini i uskladiti s potrebama zaštite od zakiseljavanja uzimajući u obzir daljinski prijenos onečišćenja. Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički promet.

Za praćenje kakvoće zraka na lokalnoj razini potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka temeljem Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kojega donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Mjerenja posebne namjene sastavni su dio područne mreže za praćenje kakvoće zraka.

U Zagrebačkoj županiji provedena su mjerenja kakvoće zraka na osam lokacija, u toplom i hladnijem razdoblju godine. Pristupilo se mjerenjima posebne namjene, te se provela analiza sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04), kako bi se ocijenila razina onečišćenosti, koja bi poslužila kao temelj za uspostavu mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na području Zagrebačke županije.



Na temelju provedenih mjerenja, izrađeno je Izviješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije. Osim mjerenja, pri izradi Izviješća uzeti su u obzir i podaci iz katastra emisija u okoliš za područje županije.

Da bi se dobili precizni podaci, potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente

zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (Program mjerenja razine onečišćenosti) - kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru.



1.1. MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKA REGULATIVA

MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE

Zakonom o zaštiti zraka (NN br. 178/04) određene su mjere te načini organiziranja i poboljšanja kakvoće zraka, kao i obveze praćenja kakvoće zraka na državnoj i lokalnoj razini.

Međunarodni ugovori koji uređuju zaštitu okoliša i praćenje kakvoće zraka, a koje je potvrdila Republika Hrvatska i time ih uvrstila u svoj pravni sustav, također nalažu sustavno praćenje i razmjenu podataka o stanju kakvoće zraka, posebno glede ocjene prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja kao i ocjene utjecaja na ostale dijelove okoliša - vegetaciju, tlo, vode i sl. U pogledu zaštite zraka na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska je stranka slijedećih međunarodnih ugovora:

1. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (NN – Međunarodni ugovori, br. 1/1992.)

2. Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN – Međunarodni ugovori, br. 1/1992)

- Londonske Dopune Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN – Međunarodni ugovori, br. 11/1993.)

- Kopenhagenske Izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN – Međunarodni ugovori, br. 1/8/96.)

3. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (od 1991.) -Protokol konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjenu dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zrak u Europi (EMEP Protokol, od 1991.)

4. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN – Međunarodni ugovori, br. 1/1992)

Zbog navedenog krenulo se s uspostavom državne mreže za praćenje kakvoće zraka, a da bi se to ostvarilo, bilo je potrebno zakonski propisati lokacije postaja i program mjerenja kakvoće zraka. Vlada RH tako je početkom 2002. godine donijela Uredbu o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, br. 4/02), a ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja donio je Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, br. 43/02).

ZAKONSKA REGULATIVA REPUBLIKE HRVATSKE Učinkovitost zaštite okoliša Države, osiguravaju Sabor Republike Hrvatske i Vlada

Republike Hrvatske, te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, donošenjem Strategije zaštite okoliša, Programa zaštite okoliša, te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša.

Osnovni dokumenti zaštite okoliša su:

Zakon o zaštiti okoliša - stari (NN 82/94,128/99), Zakon o zaštiti okoliša - novi (NN 110/07)

Zakon o zaštiti zraka (178/04).



Osim navedenih Zakona postoji niz podzakonskih akata i propisa koji također pridonose očuvanju i poboljšanju stanja i zaštite okoliša i zraka te poboljšanju kvalitete življenja, a neki od njih su:

Nacionalna strategija zaštite okoliša, Nacionalni plan djelovanja za okoliš, Programi zaštite okoliša i Izvješća o stanju okoliša. Zakon o zaštiti okoliša – stari (NN 82/94, 128/99, članak 7. stavak 1) donosi

obvezu da jedinice lokalne samouprave i uprave uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su regionalnog ili lokalnog značenja. Članak 7, stavak 2, istog Zakona propisuje osiguranje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje imisija kad je to njezina obveza.

Novi je Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) zadržao iste obveze za jedinice lokalne uprave i samouprave.

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) donesen 10. prosinca 2004. godine, uvodi obvezu izrade dokumenata zaštite i poboljšanja kakvoće zraka.

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, članak 25, stavak 1 i 2) obvezuje Županije, gradove i općine da provode ocjenjivanje razine onečišćenosti na svom području i na temelju ocjene uspostave mrežu za trajno praćenje kakvoće zraka, ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti GV. Podzakonskim aktima će se utvrditi granične vrijednosti GV.

Strategija zaštite okoliša, dugoročno uređuje i usmjerava ciljeve upravljanja okolišem u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem na području Države.

Program zaštite okoliša sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim cjelinama, te razrađuje načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. Ujedno se Programom za zaštitu okoliša utvrđuju mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i obilježjima, a u skladu s polazištima Strategije zaštite okoliša.



2. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA

Prema Zakonu o zaštiti okoliša - starom (NN 82/94, 128/99) Zaštita okoliša temelji se na poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, opće prihvaćenih načela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Osnovna načela zaštite okoliša su: Načelo preventivnosti prema kojem treba radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš, pri planiranju ili izvođenju zahvata primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti prema kojem se ne smije umanjivati vrijednost prirodnih izvora, vode. mora, zraka, tla, šuma i izvornih vrijednosti krša, treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari. Načelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom prema kojem zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u slučaju većih troškova, ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. Načelo cjelovitosti prema kojem je pri donošenju strategije, programa, planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola, suglasnosti, odobrenja i provođenju financijske politike, nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša, neophodno zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. Načelo poštivanja prava prema kojem se kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. Načelo plaćanja troškova onečišćavanja prema kojem onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša. Načelo javnosti i sudjelovanja prema kojem građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

Nakon višegodišnje primjene Zakona o zaštiti okoliša i njegovih provedbenih propisa uočile su se određene nepreciznosti i nejasnoće nekih zakonskih rješenja koje valja ispraviti, a utvrđena je i potreba dopune postojećih i uvođenja novih zakonskih rješenja imajući u vidu status zemlje kandidata za članstvo u EU i obvezu usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije.

Također, tijekom 13 godina od stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša, usvojeni su i značajni međunarodnopravni ugovori na području zaštite okoliša koji zahtijevaju određene izmijene Zakona o zaštiti okoliša.

Zbog navedenog u listopadu 2007. donesen je novi Zakona o zaštiti okoliša. Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 110/07) temelji se na odrednicama Nacionalne strategije zaštite okoliša ("Narodne novine", broj 46/02). Naručitelj: Zagrebačka županija Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o.


Novim Zakonom razrađena su načela zaštite okoliša i održivog razvitka.

Osnovna načela zaštite okoliša prema novom Zakonu o zaštiti okoliša: Načelo održivog razvitka prema kojem prilikom usvajanja smjernica, donošenja strategija, odnosno planova, programa i propisa i njihovoj provedbi, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, u okviru svog djelokruga, moraju poticati gospodarski i socijalni razvoj društva, kojim se čuvaju prirodna dobra na način da se njima osiguravaju jednake mogućnosti u zadovoljavanju potreba današnjih i budućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša i biološke raznolikosti. Načelo opreza i preventivnosti prema kojem radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoliš svaki zahvat u okoliš mora biti planiran i izveden na način da uzrokuje što manje opterećivanje okoliša, vodeći pri tome računa o racionalnom korištenju prirodnih dobara i energije, o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada. U cilju preventivnosti, prilikom korištenja okoliša, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike. Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke i krajobrazne raznolikosti prema kojem prirodna dobra treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija, a nepovoljni učinci na tlo moraju se izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Zahvati u okoliš koji mogu imati štetni učinak na biološku i krajobraznu raznolikost, te očuvanje prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, živih organizama i tvari, nisu dopušteni. Načelo zamjene i/ili nadomještaja prema kojem zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš, pa i u slučaju većih troškova, ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. Načelo cjelovitog pristupa prema kojem su zahtjevi za visokom razinom zaštite okoliša i poboljšanjem kakvoće okoliša obvezni sastavni dio svih polazišta kojima je cilj uravnoteženi gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno načelu održivog razvitka. Potrebno je sprječavati i/ili svesti rizike za okoliš na najmanju moguću mjeru, a kod izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost okoliša na određenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajobraza, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima, kulturnoj baštini i materijalnim dobrima, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata na okoliš. Načelo suradnje prema kojem se održivi razvitak te provedba učinkovitih mjera zaštite okoliša osiguravaju kroz suradnju i zajedničko djelovanje Hrvatskog sabora, Vlade, županija, Grada Zagreba, gradova i općina u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti. Država osigurava suradnju i solidarnost u rješavanju globalnih i međudržavnih pitanja zaštite okoliša.

Načelo plaćanja troškova onečišćavanja prema kojem je operater čije je djelovanje ili propuštanje djelovanja u skladu s njegovim obavezama prouzročilo štetu u okolišu ili



opasnost od ovakve štete, financijski odgovoran te snosi troškove nastale onečišćivanjem okoliša. Takvi troškovi obuhvaćaju troškove procjene štete, procjene nužnih mjera, troškove otklanjanja štete u okolišu, troškove praćenja stanja okoliša i primjene utvrđenih mjera, te troškove poduzimanja mjera prevencije od onečišćivanja okoliša. Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti prema kojem javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolažu tijela javne vlasti, pravne osobe s javnim ovlastima, osobe koje tijela javne vlasti nadziru i osobe koje informacije čuvaju za tijela javne vlasti, te pravo sudjelovati u postupcima: utvrđivanja polazišta, izrade i donošenja strategija, planova i programa u vezi sa zaštitom okoliša i pojedinih sastavnica okoliša, te izrade i donošenja propisa i općih akata u vezi sa zaštitom okoliša. Načelo poticanja prema kojem su Vlada, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, u skladu sa svojim nadležnostima dužne poticati djelatnosti u svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša, kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama. Također su dužni poticati informiranje i izobrazbu javnosti o zaštiti okoliša i održivom razvoju i utjecati na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša u cjelini, te poticati operatere na učinkovitije provođenje mjera zaštite okoliša. Načelo prava na pristup pravosuđu prema kojem će Država u pitanjima vezanim za okoliš osigurati nevladinim udrugama koje promiču zaštitu okoliša i drugim osobama pravo na preispitivanje akata tijela javne vlasti pred nadležnim sudom. Ciljevi Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka su:

• održati I. kategoriju kakvoće zraka u područjima gdje je ona utvrđena

• postići I. kategoriju kakvoće zraka u područjima gdje je na osnovu mjerenja, obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV), vrijednostima kakvoće zraka, sukladno članku 18. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), utvrđena II. kategorija kakvoće zraka

• smanjiti emisije štetnih tvari koje utječu na regionalnu i globalnu onečišćenost

• poticati energetsku učinkovitost i uporabu "čistijih" goriva u sektorima kućanstva, javnih ustanova i transportu

• uspostaviti mrežu za praćenje kakvoće zraka na području Zagrebačke županije

• racionalizirati i optimalizirati (poboljšati) strukturu prometa

• nadzirati provedbu Programa, od strane nadležnih tijela državne uprave i lokalne samouprave i o tome informirati građane

• uspostaviti informacijski sustav o praćenju kakvoće zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu



Temeljna mjerila (kriteriji) za ocjenu ciljeva i mjera te njihovo rangiranje po prioritetima su:

• utjecaj na ljudsko zdravlje – prednost je dana rješavanju onih problema koji utječu na ljudsko zdravlje

• utjecaj na ekosustave • održivost – važnost za omogućavanje održivog razvoja; npr. obnovljivi

energetski izvori • socio-ekonomska i ekološka korist – važnost za ukupan gospodarski razvoj i za

stvaranje boljih uvjeta za življenje • važnost za financijsku i tehničku provodivost projekta; realnost • troškovna djelotvornost- analiza koristi i troškova • ispunjavanje preuzetih međunarodnih obaveza – obaveze koje proizlaze iz

međunarodnih obveza RH; npr. iz konvencija i ugovora • zainteresiranost društvene zajednice i pojedinih skupina – stupanj važnosti ;

interes države /regije/grada; interes privatnog kapitala; interes pojedine skupine • pristup EU - Ispunjavanje obveza koje RH mora prioritetno ispuniti u procesu

pridruživanja EU • interes donatorskih institucija/vlada – Stupanj zainteresiranosti onih koji žele

financijski poduprijeti projekte



3. OCJENA KAKVOĆE ZRAKA ZAGREBAČKE

ŽUPANIJE

Ocjena kakvoće zraka daje se na temelju usporedbe rezultata obavljenih mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, koje određuju zakonski propisi. Ocjenjivanje i razvrstavanje područja prema razinama onečišćenosti, sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04), obavlja se na osnovi:

– rezultata redovitih mjerenja u državnoj mreži tijekom najmanje jedne godine, – rezultata redovitih mjerenja u lokalnoj mreži tijekom najmanje jedne godine, – rezultata mjerenja posebne namjene, – primjenom standardiziranih matematičkih modela, - drugih metoda procjene u skladu s općeprihvaćenom praksom u svijetu.

Prema navedenom stupanj onečišćenosti zraka na području odabranih lokacija će se utvrditi analizom postojećeg stanja na osnovi rezultata mjerenja posebne namjene i usporediti sa Uredbom o graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 133/05, članak 3 i Prilog (Tablica 8). kao podzakonskim aktom, donesenim obvezom Zakona o zaštiti zraka.

Prema spomenutom Zakonu, tumačenje rezultata mjerenja i ocjena kakvoće zraka, daje se na osnovu razdoblja praćenja u kontinuiranom trajanju od jedne (1) godine. Prema tome se dobiveni rezultati prilikom mjerenja na području odabranih lokacija ne mogu uspoređivati s propisanim vrijednostima iz Uredbe, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoće zraka na analiziranim područjima. Sukladno navedenom, realna ocjena kakvoće zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajuće kompleksne statističke obrade koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godišnjeg izvještaja.

Prema razinama onečišćenosti sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, članak 18.), s obzirom na propisane granične vrijednosti i tolerantne vrijednosti, utvrđuju se sljedeće kategorije kakvoće zraka:

• prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar,

• druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar,

• treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari.



3.1. PRIKAZ REZULTATA MJERENJA KAKVOĆE ZRAKA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

Za potrebe izrade Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji korišteni su podaci iz Izvješća o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije (EKO-MONITORING d.o.o., Varaždin) iz 2006. godine.

Slijedom navedenog za preliminarno utvrđivanje stupnja onečišćenosti zraka na području Zagrebačke županije provela su se mjerenja posebne namjene, te analiza sukladno istom Zakonu, kako bi se ocijenila razina onečišćenosti, kao temelj za uspostavu mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na području Zagrebačke županije.

Mjerenja kakvoće zraka su bila provedena na osam lokacija u Zagrebačkoj županiji, u toplom i hladnom razdoblju godine. Osim tih mjerenja razmatran je i katastar emisija u okoliš za područje županije, te se na pojedinim lokacijama matematičkim modelom odredila ocjena kakvoće zraka.

Mjerenja u toplom dijelu godine obavljena su u razdoblju lipanj – srpanj, a u hladnom dijelu godine u studenom 2006. godine pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL). Izvršena su mjerenja imisijskih koncentracija relevantnih pokazatelja kakvoće zraka što je uključivalo: mjerenje imisijskih koncentracija SO2, H2S, NO, NO2, CO, CO2, O3, benzen i količine lebdećih čestica (LČ PM10), istovremeno sa mjerenjem mikrometeoroloških postaja: brzina i smjer vjetra, temperatura, tlak i relativna vlažnost zraka. Mjerenja stanja okoliša PEL-om odvijala su se na osam lokacija: LOKACIJA RAZDOBLJE MJERENJA 12.06.2006. – 16.06.2006

Zaprešić 03.11.2006. – 06.11.2006

17.06.2006. – 20.06.2006

Jastrebarsko 10.11.2006. – 13.11.2006

20.06.2006. – 23.06.2006

Samobor 06.11.2006. – 10.11.2006

23.06.2006. – 26.06.2006

Ivanić Grad 13.11.2006. – 16.11.2006

26.06.2006. – 29.06.2006

Dugo Selo 16.11.2006. – 20.11.2006

29.06.2006. – 03.07.2006

Sv. Ivan Zelina 20.11.2006. – 23.11.2006

03.07.2006. – 06.07.2006

Vrbovec 24.11.2006. – 27.11.2006

06.07.2006. – 10.07.2006

Velika Gorica 27.11.2006. – 01.12.2006

OPIS LOKACIJA: Zaprešić

Zaprešićki kraj obuhvaća površinu od 251,8 km2 i područje je danas administrativno podijeljeno na grad Zaprešić, te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Jakovlje i Luka. Prema popisu stanovništva iz 1991. na cjelokupnom području današnjeg grada Zaprešića, koje je obuhvaćalo još devet naselja na 52,60 km2, živjelo je ukupno 20.720 stanovnika ili 393,9 stanovnika na četvorni metar, odnosno prosječno 2300 stanovnika po naselju. U okviru industrijske proizvodnje dominira industrija keramike, porculana i vatrostalnih proizvoda (Inker d.o.o.), kemijska i kovinska industrija (Karbon Nova d.o.o., Lanac d.o.o. i Unija metali d.o.o.), te proizvodnja tehničkog plina (Messer Croatia plin d.d. i Montkemija d.d.).



Laboratorij se nalazio istočno od glavnog ulaza u tvrtku Messer – Croatia. Udaljenost do najbliže prometnice je iznosila nekoliko stotina metara u smjeru zapada. U blizini nije bilo drugih zagađivača. Jastrebarsko

Grad Jastrebarsko nalazi se 35 kilometara jugozapadno od Zagreba i prirodno je središte područja od 632 kvadratna kilometra. Na prostoru nekadašnje općine Jastrebarsko danas su uz Grad Jastrebarsko još četiri novonastale općine; Krašić, Žumberak, Pisarovina i Klinča Sela. Grad ima 5 380 stanovnika, a sa širom okolicom 17 900. Poduzetnička zona Grada Jastrebarskog "Jalševac" smještena je na jugoistočnom prilazu gradu Jastrebarskom. Područje zone iznosi 154 ha. Zona je aktivna i u njoj djeluje 13 poduzetnika. Trenutni stupanj popunjenosti zone je 19% (29 ha) njene površine. Postojeće industrije i djelatnosti u gradu i zoni su punionica izvorske vode, Vinarija i prerada vina, Drvoprerađivačka industrija Prehrambena industrija.

Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten na adresi Donja Reka bb u blizini tvrtke Palma d.o.o. (specijalizirana drvna industrija). U široj okolini to je bio jedini industrijski pogon. Lokacija se nalazi oko 2 km sjeverno od središta Grada Jastrebarskog. Samobor

Grad Samobor nalazi se dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba. obuhvaća teritorij 78 naselja. Ima površinu od 250.73 km2. Na području Grada prema popisu iz 2001. godine živi 36 206 stanovnika. Uz industriju stakla, građevnog materijala, preradu drva i metala, kemijsku industriju te industriju lijekova, Samobor ima jaku obrtničku tradiciju i po značaju "male privrede" u samom je vrhu Hrvatske. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten na parkiralištu u Kompareovoj ulici u središtu grada Samobora. U neposrednoj blizini lokacije na kojoj se nalazio Laboratorij nije bilo značajnijih zagađivača osim prometa na parkiralištu. Industrijska zona nalazi se istočno i sjeveroistočno od lokacije mjerenja na udaljenosti od 500 do 700 metara (Samoborka d.o.o., Chromos, Fotokemika). Ivanić Grad

Područje Grada Ivanić Grada kao prostora lokalne samouprave sastoji se od 22 naselja. Ukupna površina iznosi 173,57 km2 (17.357 ha). Prema svom prostornom položaju u granicama Zagrebačke županije Grad Ivanić Grad zauzima područje njezinog jugoistočnog dijela, pri čemu svojim južnim rubom graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom, a manjim dijelom sjeveroistočne granice prislanja se uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Prema popisu iz 2001. godine na području Ivanić Grada živi 7 714 stanovnika. Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten u objektu zabočkog vodovoda, nalazio se sjeverozapadno od središta Ivanić Grada. Najveći zagađivač su pogoni INE sjeveroistočno od lokacije mjerenja na udaljenosti od 500 do 1000 metara. Osim INE nema drugih industrijskih pogona u blizini. Također, nema ni većih prometnica. Dugo Selo

Grad Dugo Selo nalazi se u istočnom dijelu Zagrebačke županije. Zauzima 271 km2, a prema popisu iz 2001 godine na području grada živi 14 300 stanovnika. Osim poljoprivredne razvijaju se i industrijsko-obrtničke djelatnosti. Tako su izgrađeni pogoni za proizvodnju cigle, drvne građe, pekarskih proizvoda, a kasnije i za proizvodnju metala. Uz proizvodne djelatnosti postepeno se razvila i, trgovina, usluge, ugostiteljstvo, uglavnom zastupljene i danas. Osobito je značajan dolazak «Dalekovoda», koji 2004. otvara svoju «Cinčaonicu» i ima namjeru preseljenja i širenja svojih proizvodnih djelatnosti na prostoru dugoselske poduzetničke zone.

Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten u objektu Elektre u Industrijskoj ulici u Dugom Selu. Zapadno od lokacije mjerenja nalaze se proizvodne tvrtke a oko 500 metara sjeverno nalazi se željeznička pruga. Naručitelj: Zagrebačka županija Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o.


Sveti Ivan Zelina

Grad Sveti Ivan Zelina se prostire na 206 četvornih kilometara površine. U centru zelinskog kraja gradu Svetom Ivanu Zelini i općini Bedenica s naseljima živi oko 18.000 stanovnika. Gospodarska je osnova ovoga kraja poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, kemijska i tekstilna industrija, te, dakako, turizam. Nalazi se na jugoistočnim padinama Medvednice, uz dolinu rijeke Lonje, 37 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten kraj igrališta nogometnog kluba Zelina. Sjeverno od lokacije mjerenja nalaze se pogoni Drvne industrije Zelina.

Vrbovec

Vrbovečko područje, koje zahvaća ukupno 520 četvornih kilometara površine, čine grad Vrbovec, te općine Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec s pripadajućim naseljima, s ukupno oko 30.000 stanovnika. Težište u gospodarstvu je na poljoprivredi i prehrambenoj industriji, s orijentacijom na proizvodnju mlijeka i mesa. Razvijeno je i proizvodno i uslužno zanatstvo, te trgovina. Sve značajniju ulogu ima turizam i seoski turizam.

Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten unutar tvorničkog kruga tvrtke Gradip (proizvodnja građevinskog materijala: cigle i slično), zapadno i sjeverozapadno nalaze se pogoni PIK Vrbovca.

Velika Gorica

Područje Grada Velike Gorice prostire se na površini od 552 km2 i zahvaća Turopoljsku nizinu, dio Posavine i Vukomeričkih gorica. S brojem stanovnika preko 60.000 za područje Grada, i samim naseljem od preko 30.000 stanovnika, Velika Gorica zauzima sedmo mjesto u Republici Hrvatskoj. Na velikogoričkom području velika je zastupljenost proizvodnih zanimanja. Najviše je proizvođača u metalskoj djelatnosti, preradi drva, plastike i tekstila. Također su zastupljene i mnogobrojne uslužne djelatnosti.

Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten pokraj Srednje škole «Velika Gorica». U bližoj se okolini nalaze samo stambene zgrade, bez industrijskih objekata.

Karta 1: Položaj gradova u kojima se odvijalo praćenje kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji

Sv. Ivan Zelina

Zaprešić Vrbovec

Samobor Dugo Selo

Ivanić Grad Jastrebarsko

Velika Gorica



3.1.1. ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU LIPANJ 2006. - SRPANJ 2006. GODINE

LEBDEĆE ČESTICE (LČ PM10) - I. kategorija –s obzirom na PM10 izmjerena je u Ivanić Gradu budući da je prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (36 µg/m3) bila niža od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (50 µg/m3).

Prosječna koncentracija lebdećih čestica izmjerena u Sv. Ivanu Zelini za vrijeme mjerenja (21 µg/m3) niža je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su niže od graničnih vrijednosti (50 µg/m3). - II. kategorija –s obzirom na lebdeće čestice u Zaprešiću je utvrđena II. kategorija kakvoće zraka, budući je izmjereno jedno prekoračenje lebdećih čestica za vrijeme mjerenja - izmjerena je vrijednost od 53 µg/m3.

II. kategorija zraka utvrđena je u Jastrebarskom. Prosječne 24 – satne koncentracije lebdećih čestica bile su malo niže od graničnih (50 µg/m3) u prva dva dana mjerenja a zadnjeg dana mjerenja bile su veće i iznosile su 72 µg/m3. Pretpostavljeni izvor ovog zagađenja su pogoni tvrtke Palma d.o.o. (specijalizirana drvna industrija), u čijoj blizini je bio smješten PEL.

U Gradu Samoboru sve prosječne 24 – satne koncentracije lebdećih čestica bile su više od graničnih (50 µg/m3), ali niže od tolerantnih vrijednosti (TV). Kako je vjetar pretežno puhao iz smjera sjeveroistoka, moguć je znatan utjecaj grada Zagreba i prometa u gradu Zagrebu na povećane koncentracije PM10.

Prosječna koncentracija lebdećih čestica u Dugom Selu za vrijeme mjerenja (47 µg/m3) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3), a viša je i od gornje granice procjenjivanja (14 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u jednom 24-satnom periodu. Na povećane koncentracije PM10 vrlo vjerojatno velik utjecaj ima gust promet i blizina grada Zagreba.

U gradu Vrbovcu prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (44 µg/m3) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u dva 24-satna perioda. Najveći izvor zagađenja dolazio je iz smjera zapada, a u tom smjeru se nalazi prehrambena industrija PIK Vrbovec pa je za pretpostaviti da je upravo ona najveći zagađivač na tom području.

Za područje grada Velike Gorice izmjerena prosječna koncentracija lebdećih čestica (39 µg/m3) niža je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u jednom 24-satnom periodu i iznosile su 54 µg/m3. UGLJIČNI MONOKSID (CO) - I. kategorija – po pitanju ugljičnog monoksida kakvoću zraka na svim lokacijama mjerenja svrstavamo u I. kategoriju, budući da su izmjerene koncentracije u svim gradovima ispod granične vrijednosti koja iznosi 10 mg/m3. Tako je u Zaprešiću izmjereno je 0,213 mg/m3, u Jastrebarskom 0,262 mg/m3, u Samoboru 0,431 mg/m3, u Ivanić Gradu 0,272 mg/m3, u Dugom Selu 0,02 mg/m3, u svetom Ivanu Zelini 0,225 mg/m3, u Vrbovcu 0.313 mg/m3 i u Velikoj Gorici 0.358 mg/m3.



DUŠIK (IV) OKSID (NO2)

- I. kategorija – po pitanju koncentracije dušikovih oksida u toplom razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 40 µg/m3 te granične dnevne vrijednosti od 80 µg/m3. Izmjerene srednje vrijednosti su: Zaprešić – 5,5 µg/m3, Jastrebarsko – 5 µg/m3, Samoboru – 5,6 µg/m3, Ivanić Grad – 4,7 µg/m3, Dugo Selo – 5 µg/m3, Sveti Ivan Zelina - 5 µg/m3, Vrbovec – 5,2 µg/m3 i Velika Gorica – 5 µg/m3. SUMPOR (IV) OKSID (SO2) - I. kategorija – po pitanju sumporovih oksida na svim lokacijama mjerenja; u Zaprešiću (12,0 µg/m3), Jastrebarskom (12 µg/m3), Samobor u(12 µg/m3), Ivanić Gradu (10,0 µg/m3), Dugom Selu (9,8 µg/m3), Sv. Ivanu Zelini (13,3 µg/m3), Vrbovcu (13,7 µg/m3) i Velikoj Gorici (9,6 µg/m3) budući da su prosječne koncentracije sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bile niže od graničnih vrijednosti za jednu godinu (50 µg/m3) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (125 µg/m3). OZON (O3) - I. kategorija –po pitanju ozona obzirom da su sve izmjerene koncentracije niže od tolerantnih (120 µg/m3). Tako je najveća koncentracija izmjerena u Jastrebarskom (41 µg/m3), a najniža u Vrbovcu (11 µg/m3). SUMPOROVODIK (H2S)

- I. kategorija – po pitanju koncentracije sumporovodika u toplom razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 2 µg/m3. Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić – 1,85 µg/m3, Jastrebarsko – 1,9 µg/m3, Samoboru – 2 µg/m3, Ivanić Grad – 1,9 µg/m3, Dugo Selo – 1,1 µg/m3, Sveti Ivan Zelina - 1,4 µg/m3, Vrbovec – 1,2 µg/m3 i Velika Gorica – 0,9 µg/m3. BENZEN

- I. kategorija – po pitanju koncentracije benzena, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju razinu granične vrijednosti (5 µg/m3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine). Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić – 1,8 µg/m3, Jastrebarsko – 2,2 µg/m3, Samoboru – 1 µg/m3, Ivanić Grad – 3,3 µg/m3, Dugo Selo – 2,18 µg/m3, Sveti Ivan Zelina - 1,52 µg/m3, Vrbovec – 1,57 µg/m3 i Velika Gorica – 1,69 µg/m3.



3.1.2. ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU OD 3.11. – 29. 11.2006. GODINE

LEBDEĆE ČESTICE (LČ PM10) - I. kategorija – obzirom na PM10 izmjerena je u Zaprešiću, Ivanić Gradu, Sv. Ivanu Zelini i Velikoj Gorici budući da su prosječne koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja bile niža od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (50 µg/m3). - II. kategorija – utvrđena je u Jastrebarskom, Samoboru, Dugom Selu i Vrbovcu budući su izmjerene koncentracije lebdećih čestica za vrijeme mjerenja prekoračile granične vrijednosti.

U Jastrebarskom su prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u jednom 24-satnom periodu (dana 10.11.2006 iznosile su 57 µg/m3). Vjerojatni izvor zagađenja je blizina drvne industrije. U Gradu Samoboru ponavlja se isti slučaj kao i u zimskom periodu mjerenja. Prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (57 µg/m3) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3) a viša je od gornje granice procjenjivanja (14 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u tri 24-satna perioda. Kako je već napomenuto znatan je utjecaj grada Zagreba i prometa u gradu Zagrebu na povećane koncentracije PM10.

Prosječna koncentracija lebdećih čestica u Dugom Selu (44 µg/m3) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3) a viša je od gornje granice procjenjivanja (14 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u dva 24-satna perioda. Na povećane koncentracije PM10 vrlo vjerojatno velik utjecaj ima gust promet i blizina grada Zagreba.

U gradu Vrbovcu prosječna koncentracija lebdećih čestica za vrijeme mjerenja (46 µg/m3) viša je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su više od graničnih vrijednosti (50 µg/m3) u jednom 24-satnom periodu (59 µg/m3). Isto kao i u toplom periodu mjerenja, najveći izvor zagađenja dolazio je iz smjera zapada, a u tom smjeru se nalazi prehrambena industrija PIK Vrbovec za koju se smatra da je upravo ona najveći zagađivač na tom području. UGLJIČNI MONOKSID (CO) - I. kategorija – kakvoća zraka po pitanju ugljičnog monoksida, budući su izmjerene koncentracije u svim gradovima ispod granične vrijednosti koja iznosi 10 mg/m3. Tako je u najveća koncentracija izmjerena u Samoboru i iznosi 1,174 mg/m3. Na svim ostalim mjernim mjestima izmjerena je manja vrijednost.



DUŠIK (IV) OKSID (NO2)

- I. kategorija – po pitanju koncentracije dušikovih oksida u toplom razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 40 µg/m3 te granične dnevne vrijednosti od 80 µg/m3. Izmjerene srednje vrijednosti su: Zaprešić – 10,3 µg/m3, Jastrebarsko – 15,2 µg/m3, Samoboru – 24,9 µg/m3, Ivanić Grad – 10,5 µg/m3, Dugo Selo – 15,4 µg/m3, Sveti Ivan Zelina - 19,6 µg/m3, Vrbovec – 25,3 µg/m3 i Velika Gorica – 32,6 µg/m3. Vidljivo je osjetno povećanje koncentracija dušikovih oksida u odnosu na toplo razdoblje. Uzrok tome je sezona loženja i samim time veće emisije iz stacionarnih izvora koje povećavaju koncentracije dušikovih oksida u atmosferi.. SUMPOR (IV) OKSID (SO2) - I. kategorija –po pitanju sumporovih oksida na slijedećim mjernim mjestima; u Zaprešiću (26,3 µg/m3), Ivanić Gradu (9,9 µg/m3), Dugom Selu (8,6 µg/m3), Sv. Ivanu Zelini (3,8 µg/m3), Vrbovcu (4,5 µg/m3) i Velikoj Gorici (11,1 µg/m3) budući da su prosječne koncentracije sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bile niže od graničnih vrijednosti za jednu godinu (50 µg/m3) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (125 µg/m3). - II. kategorija - u gradu Jastrebarskom usrednjena vrijednost koncentracija SO2 za cijelo razdoblje mjerenja iznosila je 99 µg/m3. To je više od graničnih vrijednosti (granične vrijednosti iznose 50 µg/m3). Isto tako, u Samoboru je usrednjena vrijednost koncentracija SO2 za cijelo razdoblje mjerenja iznosila 260,3 µg/m3. To je više od graničnih vrijednosti (granične vrijednosti iznose 50 µg/m3). Najveća zabilježena prosječna 24-satna koncentracija SO2 iznosila je 379,5 µg/m3 . Vidljivo je da su koncentracije SO2 kroz cijelo zimsko razdoblje mjerenja bile više od graničnih vrijednosti. Kako je vjetar pretežno puhao iz smjera sjeveroistoka, moguć je znatan utjecaj grada Zagreba i prometa u gradu Zagrebu na povećane koncentracije SO2. OZON (O3) - I. kategorija – po pitanju ozona. Sve izmjerene koncentracije su niže od tolerantnih (120 µg/m3). Tako je najveća koncentracija izmjerena u Jastrebarskom (41 µg/m3), a najniža u Samoboru (7 µg/m3). SUMPOROVODIK (H2S)

- I. kategorija – po pitanju koncentracije sumporovodika u hladnijem razdoblju mjerenja, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 2 µg/m3. Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić – 1,1 µg/m3, Jastrebarsko – 0,9 µg/m3, Samoboru – 1,2 µg/m3, Ivanić Grad – 0,9 µg/m3, Dugo Selo – 0,9 µg/m3, Sveti Ivan Zelina - 0,8 µg/m3, Vrbovec – 0,6 µg/m3 i Velika Gorica – 0,9 µg/m3. BENZEN

- I. kategorija – po pitanju koncentracije benzena, budući da na svim mjernim mjestima izmjerene vrijednosti ne prekoračuju razinu granične vrijednosti (5 µg/m3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine). Izmjerene srednje vrijednosti za razdoblje mjerenja su: Zaprešić – 3,2 µg/m3, Jastrebarsko – 3,45 µg/m3, Samoboru – 3,94 µg/m3, Ivanić Grad – 1,98 µg/m3, Dugo Selo – 3,31 µg/m3, Sveti Ivan Zelina - 1,95 µg/m3, Vrbovec – 2,87 µg/m3 i Velika Gorica – 3,94 µg/m3.



PRELIMINARNO UTVRĐIVANJE UZROKA ONEČIŠĆENJA ZRAKA LEBDEĆIM ČESTICAMA I SUMPOROVIM DIOKSIDOM

Rezultati mjerenja lebdećih čestica PM10 ukazuju da je u Zaprešiću,

Jastrebarskom, Samoboru, Dugom Selu, Vrbovcu i Velikoj Gorici kakvoća zraka II. kategorije budući su izmjerene koncentracije PM10 prekoračile granične vrijednosti. Učestalost prekoračenja na lokacijama mjerenja prikazana je u tablici:

Tablica 1: Učestalost prekoračenja na lokacijama mjerenja

LOKACIJA RAZDOBLJE MJERENJA

RAZDOBLJE MJERENJA

PREKORAČENA

TV (za vrijeme mjerenja)

Zaprešić 12.06.2006. – 16.06.2006 03.11.2006. – 06.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV

1 (za PM10) nema prekoračenja NE

Jastrebarsko 17.06.2006. – 20.06.2006 10.11.2006. – 13.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV

1 (za PM10) 1 (za PM10) 2 (za SO2)

NE

Samobor 20.06.2006. – 23.06.2006 06.11.2006. – 10.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV

4 (za PM10) 3 (za PM10) 5 (za SO2)

NE

Ivanić Grad BROJ PREKORAČENJA GV

nema prekoračenja nema prekoračenja NE

Dugo Selo 26.06.2006. – 29.06.2006 16.11.2006. – 20.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV

1 (za PM10) 2 NE

Sv. Ivan Zelina BROJ PREKORAČENJA GV

nema prekoračenja nema prekoračenja NE

Vrbovec 03.07.2006. – 06.07.2006 24.11.2006. – 27.11.2006 BROJ PREKORAČENJA GV

2 (za PM10) 1 (za PM10) NE

Velika Gorica 06.07.2006. – 10.07.2006 27.11.2006. – 01.12.2006 BROJ PREKORAČENJA GV

1 (za PM10) nema prekoračenja NE

Za slučaj prekomjernog onečišćenja zraka, koji je najizraženiji u Samoboru,

najveći utjecaj ima promet i utjecaj onečišćenja u gradu Zagrebu. Na takav zaključak navodi i smjer vjetra koji je kroz cijelo vrijeme mjerenja pretežno puhao iz smjera sjeveroistoka, te činjenica da u neposrednoj blizini lokacije na kojoj se vršilo mjerenje nije bilo značajnijih zagađivača osim prometa na parkiralištu. Ovakav zaključak potvrđuju i povišene koncentracije sumporovih dioksida zabilježene u Samoboru u hladnijem razdoblju mjerenja.

Isto tako, uzroci onečišćenja mogu biti i uređaji za loženje koji služe za potrebe grijanja stambenog i poslovnog prostora u Samoboru, ali i ostali stacionarni izvori (iz industrijskih i procesnih postrojenja) budući se prekoračenja graničnih dnevnih vrijednosti javljaju u mjesecima razdoblja loženja.



U Vrbovcu su također izmjerene povećane koncentracije lebdećih čestica PM10 i to dva puta u ljetnom periodu i jednom u zimskom periodu mjerenja. Koncentracije svih ostalih polutanata ispod su GV određenih Uredbom. Najveći izvor zagađenja dolazio je iz smjera zapada, a u tom smjeru se nalazi prehrambena industrija PIK Vrbovec pa je za pretpostaviti da je upravo ona najveći zagađivač na tom području. Potvrda tome je i nepostojanje gustog prometa poput onog u Zagrebu kao i relativna udaljenost Zagreba od Vrbovca čime se eliminira negativan utjecaj zraka s područja grada Zagreba na zagađenost zraka na području grada Vrbovca. Međutim, to se ne bi moglo reći za kakvoću zraka na području grada Velike Gorice. Naime, iako je mjerno mjesto bilo smješteno pokraj Srednje škole «Velika Gorica», gdje se u bližoj okolini nalaze samo stambene zgrade, bez industrijskih objekata, ipak dolazi do po prekomjernog onečišćenja lebdećim česticama. Vrlo vjerojatan uzrok tome je vrlo gust promet.

U Jastrebarskom pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten na adresi Donja Reka bb u blizini tvrtke Palma d.o.o. (specijalizirana drvna industrija). Lokacija se nalazi oko 2 km sjeverno od središta Grada Jastrebarskog. Izmjeren vrijednosti upućuju na znatan utjecaj spomenute tvrtke na kakvoću zraka na području grada. To potvrđuje i činjenica da je u široj okolini to bio i jedini industrijski pogon. U zimskom periodu mjerenja 2 puta pojavljuje se i prekoračenje dnevnih graničnih vrijednosti za S02. Za pretpostaviti je da su uzroci tome emisije iz stacionarnih izvora, budući da se radi o mjerenjima provedena u sezoni loženja.

Vidljivo je da u Zagrebačkoj županiji prevladava druga (II) kategorija kakvoće

zraka, osim u Sv. Ivanu Zelini i Ivanić Gradu gdje je u prvom i drugom razdoblju mjerenja utvrđena prva (I) kategorija kakvoće zraka.

Razlog tome je nepostojanje velikih industrijskih zagađivača, kao i relativna udaljenost od grada Zagreba, u odnosu na druge gradove (Samobor, Zaprešić, Dugo Selo), gdje velik utjecaj na kakvoću zraka ima grad Zagreb kao i vrlo gust promet.



3.1.3. ANALIZA REZULTATA ONEČIŠĆENJA ZRAKA MATEMATIČKIM MODELOM (EPA ISC3)

Model ISC3 (Industrial Source Complex Dispersion Models) preporučen od U.S.

Enviromental Protection Agency, je model koji se koristi kod utvrđivanja koncentracije onečišćujućih tvari iz raznih izvora, prvenstveno industrijskog tipa. To je tzv. model proračuna rasprostiranja onečišćenja iz stacionarnih izvora. Model spada u "Gaussovske" modele, budući da koristi Gaussovu jednadžbu za stacionarno stanje. Korišteni su meteorološki podaci od Državnog Hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ), Sinoptička meteorološka postaja Zagreb-Maksimir za 2006. godinu, i to satne vrijednosti.

Analizirajući Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku županiju za 2005. godinu došlo se do zaključka da nema većih djelatnosti koje bi svojom emisijom onečišćujućih tvari na malom prostoru izazivale veća onečišćenja zraka, već se uočavaju samo poneki točkasti izvori sa povećanim emisijama. Kako bi se dobilo što više podataka o kakvoći zraka, te utvrdio utjecaj pojedinih izdvojenih točkastih izvora, utvrđen je Matematički model rasprostiranja onečišćenja, te se proračunom odredila koncentracija onečišćenja na lokacijama: 1. LOKACIJA 1.: Drvna industrija Novoselec Park Hrvatskih mučenika 4 10315 Novoselec Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje

1. kotao «TPK», 6500 kW 2. kotao «WEISS», 3230 kW

Drvna industrija Novoselec nalazi se u Općini Križ u Zagrebačkoj Županiji. 2. LOKACIJA 2.: Drvoproizvod d.d. Vjećeslava Holjevca 23 Jastrebarsko Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje

1. kotao 1., «KOHLBACH», 1980 kW 2. kotao 2., «KOHLBACH», 1980 kW

Drvoproizvod d.d. nalazi se u Jastrebarskom, koje se prostire jugozapadno od Zagreba. 3. LOKACIJA 3.: INA d.d., POGON ŽUTICA Ispusti: procesne peći, srednji uređaji za loženje

1. Procesna peć H-102 2. Procesna peć H-701-1 3. Procesna peć H-701-2 4. Procesna peć H-701-3

Pogon Žutica je naftno polje smješteno 40 kilometara južno od Zagreba, sastoji se

od osam mjernih stanica. Naručitelj: Zagrebačka županija Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o.


4. LOKACIJA 4.: Pliva Savski Marof Savski Marof Ispust: plinska turbina s kotlom za ispušne plinove

1. kombi blok, 16830 kW

Savski Marof nalazi se u Općini Brdovec smještenoj u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Analizom rezultata matematičkog modela dolazimo do slijedećih zaključaka : 1. LOKACIJA 1.: Drvna industrija Novoselec Park Hrvatskih mučenika 4 10315 Novoselec

Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje

1. kotao «TPK», 6500 kW 2. kotao «WEISS», 3230 kW

Najveće koncentracije CO (vremenski period usrednjavanja - 8 sati), prema matematičkom modelu iznosile bi 255,946 µg/m3 što je manje od granične (GV) i tolerantne (TV) određene Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) - GV za CO iznosi 10 mg/m3, a TV 16mg/m3. Prema procjeni onečišćenja matematičkim modelom, rezultati pokazuju da najveća koncentracije lebdećih čestica (24-satna vrijednost) povišena i iznosi 40,233 µg/m3, dakle ne prelazi GV (50 µg/m3). Sukladno gore navedenom, zrak na području drvne industrije Novoselec možemo svrstati u prvu kategoriju, budući da nisu prekoračene granične vrijednosti, ali se može zaključiti da Drvna industrija Novoselec ima određen utjecaj na kakvoću zraka na tom području.

2. LOKACIJA 2.: Drvoproizvod d.d. Vjećeslava Holjevca 23 Jastrebarsko

Ispusti: 2 kotla na kruta goriva, srednji uređaji za loženje

1. kotao 1., «KOHLBACH», 1980 kW 2. kotao 2., «KOHLBACH», 1980 kW

Vrijednosti koncentracija CO za vremenski period usrednjavanja od 8 sati iznosi 87,596 µg/m3 što je višestruko manje od razine GV (10 mg/m3). Ocjena kakvoće zraka matematičkim modelom za Drvoproizvod d.d. prikazuje slab učinak spomenute tvrtke na kvalitetu zraka u okolnom području. Nije prekoračena granična vrijednost, pa zrak na tom teritoriju spada u prvu kategoriju.



3. LOKACIJA 3.: INA d.d., POGON ŽUTICA

Ispusti: procesne peći, srednji uređaji za loženje

1. Procesna peć H-102 2. Procesna peć H-701-1 3. Procesna peć H-701-2 4. Procesna peć H-701-3

Najveće koncentracije dušikovih oksida izraženih kao NOx (vremenski period usrednjavanja - 3 sata) iznose 14,096 µg/m3. Za usrednjavanje na 24h vrijednosti koncentracija iznose 4,186 µg/m3 što je puno manje od GV (80 µg/m3). Prema matematičkom modelu, na području Pogona Žutica nema značajnijih zagađenja zraka iz procesnih peći.

Prema tome, zrak na području Pogona žutica možemo svrstati u prvu kategoriju.

4. LOKACIJA 4.: Pliva Savski Marof Ispust: plinska turbina s kotlom za ispušne plinove

5. kombi blok, 16830 kW

Najveće koncentracije CO (vremenski period usrednjavanja - 8 sati), prema matematičkom modelu iznosile bi 0,181 µg/m3 što je puno manje od granične (GV) i tolerantne (TV) vrijednosti određene Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/95) - GV za CO iznosi 10 mg/m3, a TV 16 mg/m3. Najveće koncentracije dušikovih oksida izraženih kao NOx (vremenski period usrednjavanja - 24 sata) iznosi 0,63 µg/m3 što je puno ispod GV.

Dakle, prema matematičkom modelu, na području Savskog Marofa i okolice nema značajnih izvora zagađenja iz točkastih izvora iz pogona Plive, te sukladno tome kakvoću zraka na promatranom teritoriju svrstavamo u prvu kategoriju.



3.1.4. KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ:

Analizirajući Katastar emisija u okoliš došlo se do zaključka da u Zagrebačkoj županiji nema većih djelatnosti koje bi svojom emisijom onečišćujućih tvari na malom prostoru izazivale veća onečišćenja zraka, već se uočavaju samo poneki točkasti izvori. Sukladno tome izdvojeni su izvori onečišćenja na području Županije u gradovima gdje su se obavljala mjerena kakvoće zraka.

Tablica 2: Emisije pojedinih polutanata u gradovima za 2004: Grad/Općina dušikovi

oksidi (t)*

ugljikovi oksidi (t)*

sumporni oksidi (t)*

ukupno polutanata (t)**

% ukupne polucije Županije

Dugo selo 1 2.301,05 0,113 2.302,16 1,59 Ivanić Grad 2.158,01 21.171,36 11,67 23.341,04 16,21 Jastrebarsko 6,71 0,16 16,37 23,25 0,02 Samobor 9,35 9.186,98 25,04 9.221,37 6,4 Sveti Ivan Zelina 0,37 1.368,59 0,0 1.368,96 0,95

Velika Gorica 89,79 22.849,29 261,56 23.200,64 16,12 Vrbovec 12,62 12.469,69 - 12.482,81 8,67 Zaprešić 12,32 6.650,52 0,99 6.663,83 4,63 Ukupno u županiji 2.508,54 106.452,98 2.459,32

* iskaz o ukupnoj količini polutanata (i onih koji nisu prikazani u ovoj tablici kao što su prašina, organski plinovi i pare...)



0

5000

10000

15000

20000

25000

Dugo s

elo

Jastr

ebars

ko

Samob

or

Sveti I

van Z

elina

Velika

Gori

ca

Vrbove

c

dušikovi oksidi (t)*

ugljikovi oksidi (t)*

sumporni oksidi (t)*

Grafički prikaz 1: Emisije pojedinih polutanata u gradovima za 2004. godinu

ZAKLJUČAK:

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša propisana je obveza uspostave „Katastra onečišćavanja okoliša“, čiji je sastavni dio „Katastar emisija u okoliš- KEO“. Zakonsku osnovu uspostavi KEO čini i Zakon o zaštiti zraka gdje je propisana obveza uspostave katastra emisija u zrak. „Katastar onečišćavanja okoliša“ vode uredi državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, a podaci iz katastra dostavljaju se u Agenciju za zaštitu okoliša. Agencija, na temelju prikupljenih podataka o emisijama, izrađuje „Godišnje izvješće iz katastra emisija u zrak“.

Katastar emisija u okoliš dio je Informacijskog sustava o kakvoći zraka – ISKZ-a za potrebe Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kojeg temeljem Zakona o zaštiti zraka vodi Agencija za zaštitu okoliša.

Katastar emisija u okoliš u Zagrebačkoj županiji uspostavljen je 1999. godine. Prema dobivenim podacima o emisijama u zrak (iz pojedinačnih izvora) može se

zaključiti sljedeće:

Najviše polutanata iz pojedinačnih izvora u zrak se emitira iz kotlovnica ((uslijed grijanja prostorija 174.174,67 t /godišnje (podatak za 2004 godinu) – navedeni podatak se



najviše odnosi na emisije CO2 (podatak je dobiven izračunom temeljem faktora i potrošnje goriva)).

U zrak se najviše iz pojedinačnih izvora emitiraju ugljikovi oksidi (oko 95,54 % ukupne emisije u zrak u Županiji), sumporni oksidi (2,2 % od ukupne emisije u zrak), dušikovi oksidi ( oko 2,25% od ukupne emisije)

Najviše polutanata se ispušta u gradu Ivanić Gradu, Velikoj Gorici i Vrbovcu, najviše se u zrak iz pojedinačnih izvora emitira ugljikovih oksida, dušikovih oksida i sumpornih oksida.



4. PRIORITETNE MJERE I AKTIVNOSTI

M 1 - uspostaviti lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Monitoring kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj zasad je uspostavljen u deset

županija. Ostale županije nemaju uspostavljen monitoring, jer su procjene i mjerenja pokazale da kakvoća zraka zadovoljava zahtjeve Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. U slučaju Zagrebačke županije mjerenja posebne namjene provedena u Zagrebačkoj županiji 2006. godine pokazala su da u Zagrebačkoj županiji prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka (osim u Sv. Ivanu Zelini i Ivanić Gradu gdje je u prvom i drugom razdoblju mjerenja utvrđena prva (I) kategorija kakvoće zraka. Kako na području Zagrebačke županije ne postoji niti jedna postaja državne mreže za praćenje kakvoće zraka, potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na lokalnoj razini temeljem Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kojom bi se vršilo kontinuirano praćenje kakvoće zraka.

Na području Velike Gorice tijekom 2007. godine provode se posebna mjerenja onečišćenosti zraka u toplom i hladnom dijelu godine u trajanju od 6 dana, na 4 odabrane lokacije. Dobiveni podaci će se analizirati te će se dati ocjena kakvoće zraka tj. kategorizacija po područjima, te na osnovu toga predložiti lokacije postaja u lokalnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka .

Postoje naznake da se mjerna postaja planira postaviti i u gradu Zaprešiću.

Način praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, način provjere kakvoće mjerenja i podataka kao i način obrade i prikaza rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoće zraka te način redovitog obavješćivanja javnosti propisani su Pravilnikom o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05).

Prema Uredbi o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje

kakvoće zraka (NN 4/02) na teritoriju države predviđeno je uspostavljanje mreže od ukupno 22 postaje za trajno praćenje kakvoće zraka, od kojih:

10 postaja u naseljima i industrijskim područjima 5 postaja u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i/ili zaštićenim

područjima 7 postaja za potrebe mjerenja pozadinskog ili prekograničnog daljinskog

onečišćenja zraka

Program mjerenja se financira iz Proračuna Republike Hrvatske, a ukupni predvidivi troškovi za uspostavu i rad 22 postaje u sustavu državne mreže, u razdoblju 2002.-2007. godine, iznose oko 40.000.000,00 kuna.

U okviru programa PHARE 2006 odobren je projektni prijedlog „Sustav praćenja i upravljanja kakvoćom zraka“ i kroz njega će se financirati izgradnja 12 postaja u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i/ili zaštićenim područjima te postaja za potrebe mjerenja pozadinskog ili prekograničnog daljinskog onečišćenja zraka uključujući i uspostava ostalih elemenata potrebnih za uspostavu sustava praćenje i upravljanja kakvoćom zraka. Stoga se očekuje da bi uz pomoć PHARE sredstava kompletna državna mreža bila uspostavljena 2008. godine.

Prilikom uspostavljanja stalnih mjernih mjesta za odabir lokacija primjenjuju se

mjerila zadana Pravilnikom.



5. PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KAKVOĆE

ZRAKA M 2 Provesti mjere propisane prostornim planiranjem

U vrijeme izrade Programa, na snazi je Prostorni plan Zagrebačke županije (PPZŽ) ("Glasnik Zagrebačke županije”, broj 3/02), Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 8/05), te II Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 9/06).

Radi poboljšanja kakvoće zraka Prostornim planom uređenja Zagrebačke županije u poglavlju 10.2. Zaštita zraka, čl. 141., 142. i 143. određene su mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja:

• kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova, • poticati postojeće velike potrošače goriva na korištenje plinovitog ili alternativnog

goriva, • preferirati upotrebu plina kao energenta za velike i srednje potrošače, te naročito

u širokoj potrošnji, • poticati rekonstrukciju kotlovnica koje koriste kruta goriva na korištenje plina kao

goriva.

Za nove zahvate u prostoru radi poboljšanja kakvoće zraka određene su mjere i aktivnosti :

• ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari uspostaviti načela maksimalne zaštite.

• izvođenjem zahvata u prostoru Županije ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.

Prema Prostornom planu uređenja Zagrebačke županije emisije sumpornog

dioksida i dušičnih oksida u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju se smanjiti. Za velike izvore onečišćenja zraka može se utvrditi udio u onečišćenju zraka na regionalnoj razini i uskladiti s potrebama zaštite od zakiseljavanja uzimajući u obzir daljinski prijenos onečišćenja.

Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava, unaprijediti javni gradski putnički promet i u javnom prijevozu koristiti alternativna goriva.

M 3 Provoditi mjere za sprječavanje onečišćivanja zraka utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš ili dozvoli izdanoj po posebnom propisu za određeni zahvat

M 4 Informirati građane o stanju kakvoće zraka na području Zagrebačke županije U Zagrebačkoj županiji ne postoji oblik informiranja javnosti o kakvoći zraka na

području županije. Uspostavom lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka pristup mjernim podacima sa postaja MZOPUG RH biti će dostupan na web stranicama ministarstva.



6. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD

PREKORAČIVANJA KRITIČNIH RAZINA

Uredbom o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) propisane su kritične razine sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i ozona u zraku, te posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje se pri njihovoj pojavi moraju poduzeti.

Pod kritičnom razinom u smislu ove Uredbe smatra se razina onečišćenosti čije

prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti. Pri pojavi takvog prekoračenja žurno se moraju poduzeti odgovarajuće mjere propisane Uredbom. U županiji nije do sada ni na koji način utvrđeno prekoračenje kritičnih razina, ali u slučaju istog predviđaju se Posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje se moraju poduzimati prilikom pojave kritičnih i upozoravajućih razina, a propisane su Uredbom: A. Upozorenja i savjeti stanovništvu:

• pozvati ugrožene skupine stanovništva da paze kako svojim ponašanjem i aktivnostima ne bi doprinijeli onečišćivanju vanjskog zraka;

• preporučiti da se ne upotrebljavaju uređaji za zagrijavanje prostorija fosilnim gorivima, pogotovo ne oni bez učinkovitog odvođenja dimnih plinova;

• za kuhanje koristiti gdje god je to moguće električna kuhala i pećnice umjesto plinskih štednjaka i štednjaka na kruto gorivo;

• ne pušiti u stambenim i radnim prostorijama; • odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne kemikalije i otapala,

popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nisu hitne i neophodne, a pri kojima se onečišćuje zrak u prostorijama s obzirom da se prostorije ne mogu provjetriti otvaranjem prozora;

• preporučiti da se ne koristi mehanička ventilacija kojom se u prostorije ubacuje vanjski zrak i da se ne otvaraju prozori;

• preporučiti da mala djeca, trudnice, stariji ljudi, kronični bolesnici, osobe slabog zdravlja i osjetljive osobe u vrijeme kritične situacije ne izlaze na ulicu.

B. Ograničenja i zabrane:

(1) Ograničenje ili zabrana uporabe motornih vozila u određenom području izuzimajući: • javni prijevoz i taksi vozila; • invalidska vozila; • službena vozila policije, vojske, željeznice i pošte, vozila za opskrbu građana

osnovnim potrepštinama; • vozila vatrogasne službe, prve pomoći, prijevoz bolesnika i liječnika i lijekova. • U vrijeme zabrane prometa moraju se na ulicama i prilazima ugroženom

području postaviti znakovi zabrane.

(2) Stacionarni izvori koji se moraju prijavljivati kao potencijalni izvori onečišćivanja zraka:



• za vrijeme trajanja kritične razine onečišćenosti, ložišta snage veće od 1MWtop, a koja ne primjenjuju odsumporavanje dimnih plinova, trebaju koristiti loživo ulje sa sadržajem sumpora do 0,5%, te plinovita ili ukapljena goriva;

• proizvodni proces treba pažljivo voditi i nadzirati kako bi se spriječilo svako onečišćivanje zraka koje se može izbjeći;

• odgoditi izvođenje svih operacija koje mogu onečistiti zrak, a nisu hitne ili neophodne;

• po potrebi obustaviti privremeno pogon s time da se ne dovodi u pitanje sigurnost radnika i okoliša, ili ne bi nastale štete koje su nepopravljive ili daleko veće od dobiti, ili pri obustavljanju pogona ne bi nastale još štetnije emisije nego li pri normalnom radu.

U prilogu A) nalazi se prijedlog protokola postupanja u slučaju pojave kritične razine

onečišćenosti u Zagrebačkoj županiji.



7. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD

PREKORAČIVANJA TOLERANTNIH VRIJEDNOSTI, U CILJU POSTIZANJA GRANIČNIH VRIJEDNOSTI U ZADANOM ROKU

Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04 članak 16) onečišćenje zraka utvrđuje se

analizom postojećeg stanja na osnovi rezultata mjerenja posebne namjene. Prema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) u programu su korištene slijedeće oznake: TV - tolerantna vrijednost granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije GV - granična vrijednost - granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju

znanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okolišu u cjelini i jednom kad je postignuta ne smije se prekoračiti.

U kraticama: slovo “T” ima značenje “tolerantna”, a slovo “G” ima značenje “granična”. Granične (GV) i tolerantne (TV) vrijednosti onečišćujućih tvari propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) predstavljaju osnovu za:

za ocjenu kakvoće zraka; za svrstavanje područja u kategorije prema razinama onečišćenosti zraka; za upravljanje kakvoćom zraka.

Granične i tolerantne vrijednosti propisane ovom Uredbom ne smiju se tumačiti kao vrijednosti do kojih je dopušteno onečišćivati zrak. U Tablici 2, prikazane su tolerantne i granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje ljudi propisane Uredbom (NN 133/05), a u Tablici 3, Granične vrijednosti razina ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja metala u njoj.



Tablica 3 : Tolerantne i granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje ljudi propisane Uredbom (NN 133/05)

Onečišć. tvar

Vrijeme usrednjavanja

Razina granične

vrijednosti (GV)

Učestalost dozvoljenih prekoračenja

Razina tolerantne vrijednosti (TV)

Brojčana vrijednost razine tolerantne

vrijednosti za god./V iz razdoblja 2006.-2010.(za 2 fazu PM 10 za god. N iz razdoblja 2011.-2015.)

Datum dosezanja GV

1 sat 350 µg/m3

GV ne smije biti prekoračena više od

24 puta tijekom kalendarske godine

500 µg/m3 (TV ne smije biti prekoračena više od

24 puta tijekom kalendarske godine)

500-30 (N-2006)

31.12.2010.

24 sata 125 µg/m3



- - -

SO2

1 godina 50 µg/m3 - - - -

1 sat 200 µg/m3

GV ne smije biti prekoračena više 18

puta tijekom kalendarske godine



300-12,5 (N-2006) 31.12.2014.

24 sata 80 µg/m3




7 puta tijekom kalendarske god)

120-5 (N-2006) 31.12.2014.

NO2

1 godina 40 µg/m3 - 60 µg/m3 60-2,5 (N-2006) 31.12.2014.



24 sata 50 µg/m3



75µg/m-3 (TV ne smije biti prekoračena više od


75-5 (N-2006)

31.12.2010. PM10,

I. faza

1 godina 40 µg/m3 - 60µg/m-3- 60-4 (N-2006) 31.12.2010.

Nastavak Tablice 3: Tolerantne i granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje ljudi propisane

Uredbom (NN 133/05)

Onečišć. tvar


Razina granične

vrijednosti (GV)

Učestalost dozvoljenih

prekoračenja

Razina tolerantne vrijednosti (TV)

Brojčana vrijednost razine tolerantne

vrijednosti za god./V iz razdoblja 2006. -

2010.(za 2 fazu PM 10 za god. N iz razdoblja

2011.-2015.)

Datum dosezanja GV

PM 2,5 1 godina 25 µg/m3 - 30µg/m-3 30-0,5 (N-2006) 31.12.2015.

Benzen 1 godina 5 µg/m3 - 10µg/m-3 10-1 (N-2006 31.12.2010.

CO (4)Maks. dnevna

osmosatna vrijednost

10 mg/m3 - 16mg/m-3 16-1,2 (N-2006) 31.12.2010.

UTT 1 godina 350 µgm -2d-

1 - - - 31.12.2010.

Pb 1 godina 100 µgm-2d-1 - - - 31.12.2010.



Tablica 3a: Tolerantne vrijednosti (ciljne vrijednosti) za ozon

CILJ VRIJEME USREDNJAVANJA

TOLERANTNA VRIJEDNOST (CILJNA VRIJEDNOST)

DATUM DOSEZANJA TOLERANTNE VRIJEDNOSTI (CILJNE

VRIJEDNOSTI)

Zaštita zdravlja ljudi Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (b)

120 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 25 dana po kalendarskoj godini,

usrednjeno na tri godine (c) 2010. (a)

Zaštita zdravlja ljudi Srednja dnevna vrijednost (0-24h)

110 µg/m3 ne smije se prekoračiti više od 7 puta po kalendarskoj godini 2010. (a)

Zaštita vegetacije AOT40, izračunat iz

jednosatnih vrijednosti od svibnja do srpnja

18.000 µg/m3.h usrednjeno na pet godina (c) 2010. (a)

(1) Obujam mora biti sveden na stanje 101,325 kPa i 293,15 K. (4) Maksimalna dnevna osmosatna srednja koncentracija određuje se pomoću

osmosatnog prosjeka, koji se izračunava na temelju jednosatnih podataka koji se ažuriraju svakih sat vremena. Svaki osmosatni prosjek izračunat

na taj način pripisuje se danu u kojem završava, tj. prvo razdoblje izračuna za bilo koji dan obuhvaća razdoblje od 17:00 sati prethodnog dana do

01:00 sat tog dana; posljednje razdoblje izračuna za bilo koji dan čini razdoblje od 16:00 sati do 24:00 sata tog istog dana.



Tablica 4: Granične vrijednosti razina ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja metala u

njoj propisane Uredbom (NN 133/05)

Onečišćujuća tvar


Razina granične vrijednosti (GV)

Datum dosezanja granične vrijednosti

UTT 1 godina 350 mg m-2 d-1 31. prosinca 2010.

As 1 godina 4 µg m-2 d-1 31. prosinca 2010.

Pb 1 godina 100 µg m-2 d-1 31. prosinca 2010.

Cd 1 godina 2 µg m-2 d-1 31. prosinca 2010.

Ni 1 godina 15 µg m-2 d-1 31. prosinca 2010.

Hg 1 godina 1 µg m-2 d-1 31. prosinca 2010.

Tla 1 godina 2 µg m-2 d-1 31. prosinca 2010. LEBDEĆE ČESTICE

Dispergiranje ukupno emitirane prašine (veličine čestica ispod 80 µm) ovisi prije svega o meteorološkim uvjetima - vjetru i vlažnosti zraka. Djelovanjem gravitacijskih sila (a ovisno o brzini vjetra), dolazi do sedimentacije prašine na manjoj ili nešto većoj udaljenosti. Za vrijeme sušnog vremenskog perioda sedimentirana prašina može se ponovno dignuti u atmosferu ukoliko vjetar puše brzinom većom od 4 m/sek. Čestice između 80 i 30 µm imaju maleni doseg. One su predmet zaštite na radu, dok čestice ispod 30 µm ulaze u razmatranje utjecaja na okoliš. Prašina se sastoji od lebdećih i taložnih čestica. Lebdeće čestice prašine se razlikuju po veličini i to:

1) Respirabilne ili PM 2,5 – 50% čestica koje dopiru u toraks (grudni koš) je aerodinamičkog promjera manjeg od 2,5; µm

2) Torakalne - 50% čestica koje dopiru u toraks je aerodinamičkog promjera manjeg od 10; µm

3) Inhalacijske - 50% čestica koje dopiru u toraks je aerodinamičkog promjera manjeg od 100 µm;

Taložne čestice su čestice teže od 20 µg i ne prodiru u grudni koš (toraks), te ovisno o njihovoj težini i atmosferskim prilikama, padaju na tlo na većoj ili manjoj udaljenosti lokacije. Podjela je izvršena prema priznatim standardima u Hrvatskoj ISO i EPA, te temeljem Uredbe o tolerantnim (TV) i graničnim (GV) vrijednostima kakvoće zraka (NN 133/05). Obzirom da je prema Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 133/05) potrebno pratiti kretanje sedimenta u razdoblju od jedne godine, u ovom slučaju provedeno je usrednjavanje, od dobivenih rezultata u razdoblju praćenja od 3 mjeseca, na 1 mjesec kako bi se rezultati preliminarno mogli usporediti s Uredbom.

Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracija bira se ispitivanjem osmosatnih pomičnih srednjih vrijednosti, izračunatih iz podataka dobivenih po satu i ažuriranih svaki sat.



Gornja granica procjenjivanja: propisana razina onečišćenosti ispod koje se ocjenjivanje onečišćenosti može obavljati kombinacijom mjerenja i metoda procjene na temelju standardiziranih matematičkih modela i/ili drugih mjerodavnih metoda procjene. Donja granica procjenjivanja: propisana razina onečišćenosti ispod koje se ocjenjivanje onečišćenosti može obavljati samo s pomoću metoda procjene na temelju standardiziranih matematičkih modela i/ili drugih mjerodavnih metoda procjene. U cilju postizanja graničnih vrijednosti u zadanom roku, kada postoji rizik od prekoračivanja tolerantnih vrijednosti, kratkoročne mjere su: M 5 Donijeti plan mjera za smanjivanje onečišćivanja zraka kako bi se postupno

postigle granične vrijednosti u područjima druge kategorije kakvoće zraka, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, članak 43.)

U slučaju zabilježenog prekoračenja graničnih vrijednosti sa tendencijom približavanja

prekoračenja tolerantnih vrijednosti, potrebno je postupiti prema dolje navedenim mjerama:

M 6 Obaviti mjerenja posebne namjene u slučajevima kada postoji osnovana sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kakvoća takva da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša

U slučajevima kada postoji osnovana sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kakvoća takva da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, potrebno je napraviti mjerenja posebne namjene. U slučaju da se utvrdi onečišćivač odgovoran za uzrok prekomjerne onečišćenosti zraka, on je dužan snositi troškove mjerenja. Osnovana sumnja može biti izražena i na osnovu pritužbi javnosti.

M 7 Kratkoročna mjera – obavijestiti nadležne inspekcijske službe da bi izlaskom na teren utvrdile razlog prekomjernog onečišćenja u svrhu izrade sanacijskog programa za uzrok onečišćenja u slučaju prekoračenja tolerantnih vrijednosti

M 8 Provedba mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili područja Ukoliko je utvrđen izvor onečišćenja zraka na pojedinom području potrebno je izraditi program sanacije izvora onečišćenja te provesti mjere utvrđene istim.



8. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH

TVARI I STAKLENIČKIH PLINOVA PO DJELATNOSTIMA

Cilj politike zaštite zraka u Republici Hrvatskoj je smanjivanje emisije stakleničkih plinova u skladu s odredbama Protokola iz Kyota. Staklenički učinak emisije CO2, CH4, N2O, HFC, PFC, SF6 potrebno je smanjiti za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. u usporedbi s emisijama iz izabrane temeljne godine. OPĆENITE MJERE

PROMET

M 9 Rabiti biodizelsko gorivo i alternativna goriva, osobito u javnom prijevozu M 10 Poticati uvođenje brzih linija u gradskom prijevozu sa satelitskim parkirališnim

prostorom na ulazu u grad, planirati parkirni prostor u skladu s poslovnim prostorom i razmještajem garaža

DOMAĆINSTVA I POSLOVNI PROSTOR I INDUSTIJA

M 11 Provoditi mjerenja emisija iz stacionarnih izvora M 12 Širiti plinsku mrežu na državnoj razini prema energetskom programu PLINACRO M 13 Koristiti se obnovljivim energetskim izvorima (biomasom, bioplinom, sunčevom

energijom, geotermalnom energijom, vjetrom) M 14 Štedljivo rabiti energiju; poticati sustave za štedljivu uporabu energije (npr.

model ESCO) M 15 Rabiti čistija goriva M 16 Uvesti programe za racionalizaciju potrošnje energije te poboljšati toplinsku

izolaciju stambenih objekata M 17 Širiti primjenu kogeneracije M 18 Primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji energije (male kogeneracije i

trigeneracije); pomoću trigeneracijskih sustava bolnicama, hotelima i sl. osim električne i toplinske energije osigurati i hlađenje

M 19 Izraditi program zamjene manjih postrojenja za grijanje sa 1 kogeneracijskim postrojenjem

M 20 Uvoditi upotrebu EOR tehnologije u industriji nafte i plina Ležišta nafte i plina su dobro istražena i smatraju se pouzdanim kandidatima za uskladištenje CO2, jer su milijunima godina zadržavala naftu, plin a često i CO2. Utiskivanje CO2 u nekim će ležištima potaknuti dodatno povećanje iscrpka zaostale nafte ili plina. Prihodi od dodatne proizvodnje mogu smanjiti troškove uskladištenja CO2. Ovi postupci, nazvani metodama povećanja iscrpka nafte ili plina (engl. EOR), primjenjuju se u SAD već nekoliko desetljeća. EOR projekt predstavlja ogledni primjer tehnologije bazirane na održivom razvoju jer rezultira dodatnim iscrpkom nafte, a s ekološkog aspekta smanjuje se emisija CO2.



9. MJERE ZA POSTUPNO UKIDANJE TVARI KOJE

ONEČIŠĆUJU OZONSKI SLOJ

Jedan od ciljeva politike zaštite zraka u Republici Hrvatskoj je primjena donesenih zakonskih propisa i potvrđenih međunarodnih ugovora vezanih uz tvari koje onečišćuju ozonski sloj (TOOO), zabrana TOOO-ova ispuštanja u zrak, te prikupljanje i oporaba TOOO-a. Hrvatsko zakonodavstvo potrebno je postupno uskladiti sa zakonodavstvom Europske unije te ubrzati ukidanje potrošnje tih tvari u skladu s rokovima koji vrijede za razvijene zemlje u svijetu.

Republika Hrvatska ubraja se u zemlje s potrošnjom manjom od 0,3 kg po stanovniku i potrošnjom manjom od 0,2 kg po stanovniku tvari. Notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je od 8. listopada 1991. godine stranka Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, te dopuna i izmjena istog.

Prihvaćanjem Montrealskog protokola i njegovih izmjena i dopuna, ostvareni su preduvjeti u Republici Hrvatskoj za postupno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). Prvi korak Republike Hrvatske prema ispunjenju obveza propisanih Montrealskim protokolom bila je izrada Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.

Do danas je temeljem Nacionalnog programa odobreno deset projekata ukidanja potrošnje TOOO u Republici Hrvatskoj.

Temeljem Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 178/04) koji je stupio je na snagu 31. ožujka 2005. donesena je Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (Narodne novine, broj 120/05). Uredba se temelji na propisima EU, odnosno Uredbi EZ/2037/2000. U tijeku je izrada Programa stručnog osposobljavanja osoba koje rukuju kontroliranim i zamjenskim tvarima.

Od 1. siječnja 2006. godine ukinuta je potrošnja klorofluorougljika (CFC) i metil bromida. Uzimajući u obzir da zbog stupanja na snagu navedene Uredbe od 1. siječnja 2006. godine nije dozvoljen uvoz CFC-a u Republiku Hrvatsku, osim za posebne namjene, a računajući na potrebe za ovim tvarima i nakon 2006. godine - za održavanje postojećih rashladnih i klimatizacijskih uređaja, logična je potreba za uspostavom učinkovitog sustava prikupljanja i oporabe CFCa, kako bi se zadovoljile potrebe na domaćem tržištu.

Iz tog je razloga Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja koordiniralo, u razdoblju od 2000. do 2002. godine, projekt “Gospodarenje rashladnim sredstvima” u suradnji s Programom za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda (UNIDO). S Hrvatske strane u provedbu projekta bili su uključeni i Ministarstvo financija-Carinska uprava, Agencija za posebni otpad d.o.o. te Centar za transfer tehnologije pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Rezultati provedbe projekta “Gospodarenje rashladnim sredstvima” su:

o Distribuirana je oprema za prikupljanje i oporabu freona serviserima (regionalno raspoređeno – opremu je dobilo na korištenje 38 servisera raspoređenih po svim regijama u Hrvatskoj),

o Održani su tečajevi za 724 servisera rashladnih i klimatizacijskih uređaja - tečajevi za servisere su provedeni u suradnji sa Centrima za transfer tehnologije pri Fakultetima strojarstva i brodogradnje (Split, Zagreb, Osijek i Rijeka)

o Održani su tečajevi za predstavnike Carinske uprave o sprječavanja ilegalnog uvoza freona (Ministarstvo financija-Carinska uprava u suradnji sa Centrom za transfer tehnologije pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva).

Navedeni projekt u dvije godine postavio je temelje za uspostavu sustava gospodarenja freonima, međutim, uočene su potrebe za dodatnim aktivnostima. Iz tog je razloga započeo projekt ”Potpuno ukidanje potrošnje CFC-a u Hrvatskoj” u suradnji s Švedskom agencijom (SIDA). Aktivnosti projekta koje su ostvarene u 2004., 2005. i 2006. godini:



o u tijeku je uspostavljanje centara za oporabu (3 centra za oporabu koji su dobili novu opremu (plinski kromatograf, uređaj za oporabu i određivanje vlage) koja će im omogućiti kompletnu analizu prikupljenih freona i oporabu

o vezano uz dodjelu navedene opreme u Splitu je u studenom 2005. godine održana obuka na kojoj su sudjelovali djelatnici centara za oporabu, međunarodni stručnjaci iz Njemačke i Švedske te predstavnici MZOPUG-a.

o dodatna obuka servisera (u tijeku) o obuka nastavnika srednjih strukovnih škola s programom obuke servisera

rashladnih i klima uređaja, te o izrađena je i raspoređena demonstracijska oprema za obuku učenika u 8

srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj o u tijeku je izrada letka iz problematike TOOS za građanstvo i servisere

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05) propisuje: postupno

smanjivanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, postupanje s tim tvarima, postupanje s proizvodima koji sadrže te tvari ili su pomoću tih tvari proizvedeni, postupanje s tim tvarima nakon prestanka uporabe proizvoda koji ih sadrži, način prikupljanja, oporabe i trajnog zbrinjavanja tih tvari, način obračuna troškova oporabe tih tvari, način označivanja proizvoda koji sadrže ove tvari te uvjeti koje moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost održavanja i/ili popravka te isključivanja iz uporabe proizvoda koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj.

Prema Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05):

• zabranjena je proizvodnja kontroliranih tvari osim ako ovom Uredbom nije drukčije propisano

• zabranjena je proizvodnja proizvoda navedenih u Prilogu 2. ove Uredbe, osim ako ovom Uredbom nije drukčije propisano.

• zabranjen je uvoz/izvoz kontroliranih i zamjenskih tvari bez dozvole. • zabranjena je prodaja kontroliranih i zamjenskih tvari na malo. • zabranjeno je ispuštanje u zrak kontroliranih i zamjenskih tvari. • zabranjen je uvoz klorofluorougljika (CFC) od 1. siječnja 2006. godine

osim u slučajevima propisanim ovom Uredbom • zabranjena je potrošnja drugih potpuno halogeniranih klorofluorougljika

(CFC) (Prilog 1. dodatak B, skupina I. Uredbe) osim u slučajevima propisanim ovom Uredbom

• zabranjena je potrošnja bromofluorougljikovodika (HBFC) i bromklormetana osim u slučajevima propisanim Uredbom

• zabranjena je potrošnja metil bromida od 1. siječnja 2006. godine osim u slučajevima propisanim navedenom Uredbom

Mjere za postupno ukidanje tvari koje onečišćuju ozonski sloj su:

M 21 Ukinuti potrošnju halona do godine 2010 (propisano Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)).

Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05) (Prilog 1 dodatak A, skupina II. Uredbe) propisuje se ukidanje potrošnju halona. M 22 Ukinuti potrošnju klorofluorougljikovodika (HCFC) do 31. prosinca 2015. godine

(propisano Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)). Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05) (Prilog 1 dodatak C, skupina I. Uredbe) propisuje se ukidanje potrošnju halona.



M 23 Podnositi godišnja izvješća o potrošnji tvari koje oštećuju ozonski omotač Tajništvu za ozon UNEP-a

M 24 Uspostaviti sustav za prikupljanje i oporabu freona (CFC) i halona M 25 Uspostaviti sustav za kontrolu i sprječavanje curenja rashladnih uređaja M 26 Predvidjeti način zbrinjavanja prikupljenih tvari koje sadržavaju TOOO kao

opasnog otpada (rashladni uređaji i protupožarni aparati s halonima) M 27 Razvijati strategiju sigurnog odlaganja neuporabljivih tvari CFC i halona M 28 Promovirati aktivnosti udruga vezano za očuvanje ozonskog sloja M 29 Obavješćivati javnost o stanju ozonskog omotača i prinosu Hrvatske njegovoj

zaštiti



10. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆIVALA I TEŠKIH METALA

Prema Planu djelovanja na okoliš među okvirnim ciljevima navodi se potreba za:

• smanjivanje emisije postojanih organskih onečišćivala na propisane granične vrijednosti (u prvome redu policikličkih aromatskih ugljikovodika, heksaklor benzena te dioksina/furana

• smanjivanje fugitivnih emisija • ukupnu emisiju iz postojećih stacionarnih izvora smanjiti do razine propisanih

graničnih vrijednosti • postupno ukinuti uporabu PCB-a u postojećoj opremi

M 30 Izvršavati obveze vlasnika ili korisnika postrojenja koja koriste organska otapala

vezane uz emisije postojanih organskih onečišćivala (prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07)):

1. Prijaviti postrojenje u „Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala ili

proizvod koji sadrži hlapive organske spojeve“ (obrazac REGVOC).

Rok za prijavu: 22.svibnja 2007.

2. Izraditi Godišnju bilancu otapala i Godišnje izvješće o emisijama hlapivih organskih spojeva. Dostavlja se Agenciji za zaštitu okoliša na obrascu EHOS.

Rok za izradu: 30. rujna 2007.

3. Nakon dostave izvješća postrojenja u kojima se ne prelaze propisani pragovi potrošnje otapala nemaju obvezu daljnje izrade godišnjeg izvješća o emisijama hlapivih organskih spojeva.

4. Postrojenja koja ne udovoljavaju GVE hlapivih organskih spojeva iz ispusta, graničnim vrijednostima fugitivnih emisija ili ukupnim graničnim emisijama moraju izraditi Program smanjivanja emisija.

Rok je: 31.prosinca 2007.

Uvidom u Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku županiju od 2005. godine,

utvrđeno je da ne postoje značajniji točkasti izvori emisija organskih onečišćivala. M 31 Emisije teških metala iz postojećih stacionarnih izvora smanjiti do razine

propisanih graničnih vrijednosti navedenih u Uredbi o GVE (N.N. 21/07) Isto kao i kod organskih onečišćivala, uvidom u Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku

županiju od 2005. godine, utvrđeno je da ne postoje značajniji točkasti izvori emisija teških metala.



11. MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE

Na području Zagrebačke županije trenutno nema značajnijeg korištenja obnovljivih

izvora energije iako postoji značajan potencijal, naročito kroz iskorištenje poljoprivrednog i šumskog otpada, proizvodnju biogoriva (biodizel, etanol), te korištenje geotermalnog potencijala. Značajna unapređenja moguća su i u području povećanja energetske učinkovitosti, naročito unapređenjem prakse i standarda u zgradarstvu. Budući da energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije indirektno doprinose smanjenju onečišćenja zraka nužno je podizanje energetske učinkovitosti te usmjeravanje ka iskorištenju potencijala obnovljivih izvora energije.

Radi se o mjerama koje nisu prioritetne ali dugoročno gledano mogu imati pozitivan učinak u pogledu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka.

M 32 Poticati djelotvornu i štedljivu uporabu energije

Ovu mjeru moguće je realizirati kroz

Poticanje izgradnje nisko-energetskih ili pasivnih objekata, koji bi od samog starta štedjeli energiju, kroz edukaciju i informiranje na svim razinama od projektanata, preko izvođača radova pa i do samih krajnjih kupaca koji bi možda bili zainteresirani platiti višu početnu cijenu, znajući da će im se uloženo vratiti kroz razumno vrijeme uštedom na troškovima energije u takvim objektima

Poticanje energetski djelotvornih investicija, posebice investicija koje uključuju

modernizaciju postojećih energetskih sustava radi povećanja energetske djelotvornosti, te razvoj i primjenu obnovljivih energetskih izvora: solarne i geotermalne energije, te energije vode, vjetra i biomase

Sustavni nadzor nad ložištima Poticanje kogeneracije i energetskog iskorištavanja otpada Poticanje individualne štednje kroz poboljšavanje izolacije zgrada i uporabu

djelotvornijih kućanskih uređaja i rasvjete Poticanje uporabe energenata manje štetnih za okoliš, te supstituciju ugljena

gorivima prihvatljivijima za okoliš Poticanje uporabe otpadnih tvari umjesto primarnih energenata u industrijskim

postupcima s kontroliranim izgaranjem za koje je potrebno izraditi tehnička i ekološka mjerila

Ekonomskim instrumentima i poticajima, te povećavanjem ekološke svijesti potrebno je poticati zamjenu neprihvatljivih energenata kvalitetnijima; osobito promicati plinofikaciju i grijanje iz središnjih izvora

M 33 Razvijati programe za označavanje (etiketiranje) energetske djelotvornosti za

proizvođače Etiketiranjem energetske djelotvornosti omogućiti će se potrošaču izbor energetski učinkovitijih proizvoda i materijala. Moguća je edukacija o visoko energetski učinkovitim proizvodima i materijalima dostupnim u prodaji kroz standardnu medijsku promotivnu kampanju ili kroz informiranje na prodajnim mjestima (koncept EE kutka). M 34 Educirati javnost o energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljive energije



Potrebno je educirati javnost te povećavati znanje i informiranost o energetskoj efikasnosti i dostupnim tehnologijama i uređajima.

M 35 Uspostavljati vezu između krajnjeg korisnika i davatelja usluga vezanih za energetsku efikasnost

M 36 Pokrenuti pilot projekte gospodarenja energijom u gradovima Zagrebačke županije u okviru UNDP/GEF projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj" Tim projektom bi se provodila energetska provjera svih objekata u vlasništvu grada i napravila njihova rekonstrukcija s ciljem smanjenja potrošnje energije. Nadalje stvorio bi se sistem nadzora nad potrošnjom energije s jednog centralnog mjesta i kontinuiranog održavanja i poboljšanja energetske efikasnosti objekata.

M 37 Poticati uvođenje grijanja na daljinu, poticati plinofikaciju i širenje mreže, te uporabu ekološki prihvatljivih goriva



12. MJERE ZA SMANJIVANJE UKUPNIH EMISIJA

PROMETA

Na području Zagrebačke županije ima 293 km državnih cesta, 785 km županijskih cesta; te 704 km lokalnih cesta. Zbog svog središnjeg položaja unutar RH i blizine državnog središta Zagreba, Zagrebačka županija karakterizirana je prometom značajno intenzivnijim nego u ostatku Republike Hrvatske. Uz to, kako cijelo područje Zagrebačke županije u gospodarskom i društvenom smislu izrazito gravitira Zagrebu, promet je postojećom infrastrukturom dodatno pojačan velikim dnevnim migracijama. Konačno, razvedenost prostora i raspršenost izgradnje predstavlja ograničenje za mogućnost zamjene individualnog motornog prometa drugim vidovima prometa.

Sukladno tome, može se ocijeniti da na području Zagrebačke županije promet ima značajan utjecaj na okoliš, odnosno, da u kontekstu zaštite zraka mjere smanjivanja utjecaja od prometa na okoliš u ovoj županiji zaslužuju naročitu pažnju. Poseban problem u prometnoj infrastrukturi predstavljaju:

Veliko opterećenje i zagušenje prometa na svim glavnim prilaznim pravcima Gradu Zagrebu (Velika Gorica, Dugo Selo, Samobor, Zaprešić) uvjetovano izrazitim dnevnim migracijama između Zagreba i njegovog suburbanog prostora u ZŽ;

Sustav javnog prijevoza koji zbog svoje nekvalitete i neatraktivnosti nije šire prepoznat kao kvalitetna alternativa korištenju osobnih vozila.

Loše stanje željezničke infrastrukture ne dopušta iskorištenje punog potencijala željezničkog prometa.

Potreba za kvalitetnijom suradnjom s Gradom Zagrebom na rješavanju problematike prometa: Rješavanje zagušenja na glavnim pravcima prometovanja između prostora ZŽ i Grada Zagreba; Unapređenje javnog prijevoza razvojem prigradske željeznice i integralnog sustava javnog prijevoza; bolja koordinacija i suradnja različitih razina javnog prijevoza, i rješavanje na regionalnoj razini; Uspostava tarifne unije, barem unutar tzv. Zagrebačkog prostora;

Nužno je unapređenje željezničke infrastrukture: Elektrifikacija pruga; Izgradnja dvokolosječnih pruga na pravcima prema Jastrebarskom; Velikoj Gorici, Vrbovcu; Izgradnja pruge normalnog kolosijeka od Podsuseda do Bregane i Samobora.

Mjere za smanjivanje ukupnih emisija prometa: M 38 Provesti mjere za smanjenje hlapivih organskih spojeva kod skladištenja i

pretakanja motornih goriva Benzinske postaje predstavljaju velik izvor emisije benzena. Kao mjera za smanjenje

emisije hlapivih organskih spojeva kod skladištenja motornih goriva a kao što je navedeno u Uredbi o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/06) propisuje se obaveza ugradnje uređaja za rekuperiranje para (sukladno tehničkim zahtjevima zaštite okoliša za punjenje i pražnjenje na terminalima iz članka 7. do 10. ove Uredbe) u spremnicima za skladištenje benzina na terminalima tj. benzinskim postajama u Zagrebačkoj županiji.

Također se propisuje ugradnja uređaja za rekuperiranje benzinskih para kroz nepropusni priključni cjevovod kao mjera za smanjenje emisije hlapivih organskih spojeva kod pretakanja motornih goriva za opremu za punjenje i pražnjenje pokretnih spremnika benzinom na terminalima.



Na terminalu se mora osigurati redovita kontrola nepropusnosti spojnih cjevovoda i opreme na cjevovodima. Propisuje se i obaveza obavljanja mjerenja koncentracija para u ispustu iz uređaja za rekuperiranje benzinskih para koja se provode najmanje jedanput godišnje.

M 39 Provesti mjere rasterećenja zagušenosti prometa na glavnim prilaznim pravcima Gradu Zagrebu sukladno prostorno - planskim dokumentima

Sukladno prostorno-planskim dokumentima s ciljem rasterećenja prometnica u centru gradova nužna je reorganizacija gradskog prometa kao i prometa u županiji:

sagraditi obilaznice oko Samobora, Zaprešića (istočna i sjeverna obilaznica), Ivanić Grada, Jastrebarskog i svetog Ivana Zeline.,

rekonstrukcijom i izgradnjom novih dionica županijskih cesta izgraditi obilaznice Kloštar Ivanića.

izgraditi obilaznice naselja Pisarovina, Dubrava, te tzv. Istočna obilaznicu Grada Velike Gorice te izmještanje državne ceste D30 uz željezničku prugu, izmještanje državne ceste D41 uz željezničku prugu u Gradu Dugo Selo.

M 40 Provesti mjere unapređenja željezničke infrastrukture sukladno prostorno-planskim dokumentima

Prigradski putnički promet ima velike prednosti zbog brzine prijevoza i kapaciteta, a posebno je povoljan s ekološkog aspekta u usporedbi s cestovnim prijevozom osobnim motornim vozilima. Prijevoz željeznicom povoljan je u jednakoj mjeri za stanovnike Županije kao i za sam Zagreb koji je već danas pred zagušenjem uličnog prometa.

Prigradski promet iz smjera gradova Zaprešić, Jastrebarsko, Dugo Selo, Ivanić Grad i Vrbovec odvijat će se unutar postojećih koridora, dok će se za Grad Veliku Goricu prigradski promet odvijati unutar postojećeg koridora pruge Zagreb – Sisak, s odvojkom do središta grada. Prigradski promet s područja Samobora i Svete Nedjelje koristit će planiranu prugu drugog reda koja se pruža trasom bivše uskotračne samoborske željeznice. Pruga Savski Marof – Kumrovec ima značajan potencijal za prigradski putnički promet. Planira se elektrificirati i osposobiti prugu za prigradski putnički promet na dionici Savski Marof – Vukovo Selo koje bi postalo terminalna lokacija koncentracije putnika za druge oblike lokalnog prometa.

M 41 Uspostaviti sustav integriranog (kombiniranog) željezničko-autobusno-tramvajskog prometa (s maksimalnim osloncem na šinski promet) u širem Zagrebačkom prostoru

M 42 Izraditi Prostorno-prometnu studiju Cestovno – željezničkog prometnog sustava

šireg područja grada Zagreba čiji će, između ostalih, ciljevi biti:

• poboljšanje racionalnosti i učinkovitosti prometnog sustava • definiranje izgradnje brzih cesta drugog prometnog prstena na području

Zagrebačke županije (u interesu što bržeg prometnog povezivanja općinskih i gradskih središta Zagrebačke županije, nužno je predvidjeti drugi prometni prsten (koridor) brzih cesta s poveznicom na budući razvoj željezničkog sustava)

• definiranje koridora brzih cesta i implementacija s postojećom mrežom prometnica, sukladno prometnim potrebama (izgradnjom poduzetničkih zona i koncentracijom prometa na tom području)



• definiranje potreba za rekonstrukcijom postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta s predviđanjem tendencije rasta prometnih potreba

• definiranje čvorišta na postojećim autocestama • definiranje ulazno/silaznih rampi na brzim cestama i bolja povezanost s

prigradskim mjestima • definiranje obilaznica gradova u Zagrebačkoj županiji, djelomično dionicama

državnih, a djelomično županijskih cesta, te time i izmještanje prometa iz središta gradova

• nova kategorizacija javnih cesta • dati prijedlog daljnjeg razvoja Zračne luke • definirati potrebe izgradnje mostova sukladno teritorijalnoj nepovezanosti, te

dislociranosti susjednih gradova i općina na području Zagrebačke županije • definiranje željezničkih čvorišta s terminalima za prihvat putnika, te prihvatnim

centrima za vozila na području županije • definiranje potreba željezničke infrastrukture, povećanje broja kolosijeka na

području Županije (predvidjeti izgradnju dvotračnih pruga na postojećim prometnim pravcima, kao i za relacije koje s sada prometno nepovezane na postojeću željezničku), te potreba za rekonstrukcijom pruga na području Županije

• izgradnja ŽCPR na cjelokupnom području Županije (nivelacija, denivelacija) • Elektrifikacija pruga (primjer: relacija Zaprešić – Zabok) • Prijedlog modela rješenja prometnih potreba na cjelokupnom području

Zagrebačke županije

M 43 Provoditi mjere uvođenja biogoriva i prirodnog plina

U planu je uvođenje biogoriva u javnom prijevozu koji pokriva Zagrebački električni tramvaj (ZET).

M 44 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i ostale prateće infrastrukture za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.) sukladno prostornom planiranju

U cilju poticanja korištenja bicikala kao ekološki povoljnijeg načina prometovanja nužna je izgradnja biciklističkih staza predviđena prostornim planiranjem u Zagrebačkoj županiji.

M 45 Educirati javnost o problematici utjecaja prometa na onečišćenje zraka: Realizacija mjere moguća je kroz:

• mjere poticanja (promocija, marketing, jumbo plakati, i sl.) pješačenja i korištenja bicikala za kretanje gradovima i financiranja udruga koje promoviraju kretanje biciklima.

• promicati uporabu manje onečišćujućih vozila i goriva, osobito plinskih goriva • edukacija o problematici utjecaja prometa na onečišćenje zraka, odabiru načina

transporta



13. MJERE ZA SMANJIVANJE NEPOVOLJNIH UČINAKA

ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I FOTOKEMIJSKOG ONEČIŠĆENJA Zakiseljavanje i eutrofikacija okoliša te pojava prizemnog ozona uzrokovane su glavnim

ljudskim djelatnostima koje uključuju izgaranje fosilnih goriva i poljoprivredne aktivnosti koje za posljedicu imaju emisije sumpornoga dioksida (SO2), dušičnih oksida (NOx), hlapivih organskih spojeva (VOC) i amonijaka (NH3).

Suhim i mokrim taloženjem kiseli plinovi prouzrokuju zakiseljavanje tala i voda. Njihovi štetni učinci najizraženiji su kod šumskih i vodnih ekosustava, ali su znatno primjetni i na građevinama i kulturnim spomenicima.

Razine koncentracije SO2, NOx i mokro taloženje prate se u Hrvatskoj u sklopu sustava za nadzor nad kemijskim i fizikalnim sastavom zraka i padalina na odabranim meteorološkim postajama.

Na području Zagrebačke županije nema niti jedne meteorološke postaje niti postaje za praćenje kvalitete zraka, no na području Grada Zagreba na dvije glavne meteorološke postaje, Maksimir i Puntijarka

- određuje se mokro taloženje sulfata, nitrata, amonij-iona, klorida, lakih metala (natrij, kalij, kalcij, magnezij), el provodljivost i kiselost (pH) iz dnevnih uzoraka oborine

- mjeri se dnevna koncentracija NO2 u zraku Mjerenja koncentracija prizemnog ozona u republici Hrvatskoj su za sada također

nedostatna. Kontinuirana mjerenja obavljaju se od 1996. jedino u Zagrebu na tri mjerne postaje. Prema podacima iz posljednjih godina razine ozona većinu se vremena nalaze unutar okvira većine zemaljskih standarda kvalitete zraka.

Razmatranjem dosadašnjeg stanja u Republici Hrvatskoj na području zakiseljavanja,

eutrofikacije i prizemnog ozona moguće je identificirati glavne probleme, i to: • nedostatnost sustava regionalnoga monitoringa kakvoće padalina, kiselih

taloženja i prizemnog ozona • nepotpunu ocjenu stanja tala i šuma u pogledu zakiseljavanja • nepostojanje monitoringa i ocjene stanja eutrofikacije površinskih voda te • nepostojanje monitoringa prizemnog ozona.



14. NAČIN PROVEDBE MJERA Provedba mjera propisanim Programom prati se:

• Mjerenjima kakvoće zraka u uspostavljenoj lokalnoj mreži mjernih postaja dostavljaju se podaci u Informacijski sustav zaštite okoliša koji vodi Agencija za zaštitu okoliša, a nadzire ga Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

• Inspekcija zaštite okoliša provodi nadzor (Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)):

U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor nadzire: – stacionarne izvore onečišćivanja zraka, – redovitost praćenja emisije iz stacionarnih izvora onečišćivanja zraka, – rad uređaja za smanjivanje emisija, – vođenje evidencija o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima

mjerenja, o upotrijebljenom gorivu i otpadu kod suspaljivanja i dostavljanje podataka o kakvoći zraka i emisijama iz stacionarnih izvora,

– izvršenje obveza propisanih Zakonom o zaštiti zraka, – praćenje kakvoće zraka u državnoj i lokalnoj mreži, – provedbu mjera zaštite kakvoće zraka utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš po

posebnom propisu, – postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj te njihovu potrošnju, – postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj nakon prestanka uporabe proizvoda koji ih

sadrži, način prikupljanja, oporabe i trajnog zbrinjavanja tih tvari, – obavljanje djelatnosti, odnosno poslova praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija, – obavljanje djelatnosti održavanja i/ili popravka i isključivanja iz uporabe proizvoda koji

sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj, – dostavljanje podataka o dodijeljenim emisijskim kvotama u registar emisija stakleničkih

plinova, – korištenje sredstava određenih za provedbu mjera zaštite okoliša

O provedbi programa upravni odjel županije nadležno za zaštitu okoliša izrađuje Izvješće za razdoblje od dvije godine i podnosi ga poglavarstvu županije.

Izvješće o provedbi Programa objavljuje se u službenom glasilu jedinice regionalne samouprave.

U tabličnim prikazima koji slijede dan je pregled u kojem su mjere propisane

Programom razvrstane prema redoslijedu izvršavanja na: mjere visokog prioriteta, mjere srednjeg prioriteta i mjere niskog prioriteta.



MJERE VISOKOG PRIORITETA Tablica 5: Mjere visokog prioriteta Mjera Naziv mjere M 1 Uspostaviti lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka

M 6 Obaviti mjerenja posebne namjene u slučajevima kada postoji osnovana sumnja da je

došlo do onečišćenosti zraka čija je kakvoća takva da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša


M 9 Rabiti biodizelsko gorivo i alternativna goriva, osobito u javnom prijevozu M 11 Provoditi mjerenja emisija iz stacionarnih izvora M 21 Ukinuti potrošnju halona do godine 2010 (propisano Uredbom o tvarima koje

oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)). M 22 Ukinuti potrošnju klorofluorougljikovodika (HCFC) do 31. prosinca 2015. godine

(propisano Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)). M 23 Podnositi godišnja izvješća o potrošnji tvari koje oštećuju ozonski omotač Tajništvu

za ozon UNEP-a M 24 Uspostaviti sustav za prikupljanje i oporabu freona (CFC) i halona M 25 Uspostaviti sustav za kontrolu i sprječavanje curenja rashladnih uređaja M 26 Predvidjeti način zbrinjavanja prikupljenih tvari koje sadržavaju TOOO kao opasnog

otpada (rashladni uređaji i protupožarni aparati s halonima) M 27 Razviti strategiju sigurnog odlaganja neuporabljivih tvari CFC i halona M 30 Izvršavati obaveze vlasnika ili korisnika postrojenja koja koriste organska otapala

vezane uz emisije postojanih organskih onečišćivala (prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07))

M 31 Emisije teških metala iz postojećih stacionarnih izvora smanjiti do razine propisanih graničnih vrijednosti navedenih u Uredbi o GVE (N.N. 21/07)

M 42 Izraditi Prostorno- prometnu studiju Cestovno – željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba

MJERE SREDNJEG PRIORITETA Tablica 6: Mjere srednjeg prioriteta

Mjera Naziv mjere M 2 Provesti mjere propisane prostorno planskom dokumentacijom M 3 Provoditi mjere za sprječavanje onečišćivanja zraka utvrđenih u aktu o procjeni

utjecaja na okoliš ili dozvoli izdanoj po posebnom propisu za određeni zahvat M 4 Informirati građane o stanju kakvoće zraka na području Zagrebačke županije M 5 Donijeti plan mjera za smanjivanje onečišćivanja zraka kako bi se postupno postigle

granične vrijednosti u područjima druge kategorije kakvoće zraka, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, članak 43.)

M 8 Provedba mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili područja M 10 Poticati uvođenje brzih linija u gradskom prijevozu sa satelitskim parkirališnim

prostorom na ulazu u grad, planirati parkirni prostor u skladu s poslovnim prostorom i razmještajem garaža

M 12 Širiti plinsku mrežu na državnoj razini prema energetskom programu PLINACRO M 13 Koristiti se obnovljivim energetskim izvorima (biomasom, bioplinom, sunčevom

energijom, geotermalnom energijom, vjetrom) M 14 Štedljivo rabiti energiju; poticati sustave za štedljivu uporabu energije (npr. model

ESCO) M 19 Izraditi program zamjene manjih postrojenja za grijanje sa 1 kogeneracijskim

postrojenjem



M 20 Uvoditi upotrebu EOR tehnologije u industriji nafte i plina M 28 Promovirati aktivnosti udruga vezano za očuvanje ozonskog sloja M 29 Obavješćivati javnost o stanju ozonskog omotača i prinosu Hrvatske njegovoj zaštiti M 32 Poticati djelotvorne i štedljive uporabe energije M 36 Pokrenuti pilot projekte gospodarenja energijom u gradovima Zagrebačke županije u

okviru UNDP/GEF projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj" kojim bi se provodila energetska provjera svih objekata u vlasništvu grada i napravila njihova rekonstrukcija s ciljem smanjenja potrošnje energije. Nadalje stvorio bi se sistem nadzora nad potrošnjom energije s jednog centralnog mjesta i kontinuiranog održavanja i poboljšanja energetske efikasnosti objekata.


M 38 Provesti mjere za smanjenje hlapivih organskih spojeva kod skladištenja i pretakanja motornih goriva

M 39 Provesti mjere rasterećenja zagušenosti prometa na glavnim prilaznim pravcima Gradu Zagrebu Sukladno prostorno-planskim dokumentima


M 43 Provoditi mjere uvođenja biogoriva i prirodnog plina MJERE NISKOG PRIORITETA Tablica 7:Mjere niskog prioriteta

Mjera Naziv mjere M 15 Rabiti čistija goriva M 16 Uvesti programe za racionalizaciju potrošnje energije te poboljšati toplinsku izolaciju

stambenih objekata M 17 Širiti primjenu kogeneracije M 18 Primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji energije (male kogeneracije i

trigeneracije); pomoću trigeneracijskih sustava bolnicama, hotelima i sl. osim električne i toplinske energije osigurati i hlađenje

M 33 Razvijati programe za označavanje (etiketiranje) energetske djelotvornosti za proizvođače

M 34 Educirati javnost o energetskoj učinkovitosti i uporabu obnovljive energije M 35 Uspostavljati vezu između krajnjeg korisnika i davatelja usluga vezanih za energetsku

efikasnost M 41 Uspostaviti sustav integriranog (kombiniranog) željezničko-autobusno-tramvajskog

prometa (s maksimalnim osloncem na šinski promet) u širem Zagrebačkom prostoru M 44 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i ostale prateće infrastrukture za

bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.) sukladno prostornom planiranju

M 45 Educirati javnost o problematici utjecaja prometa na onečišćenje zraka



15. ROK IZVRŠENJA MJERA

Tablica 8: Rok izvršenja mjera

Mjera Naziv mjere Rok provedbe M 1 Uspostaviti lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka 4 godine M 2 Provesti mjere propisane prostorno planskom

dokumentacijom 4 godine

M 3 Provoditi mjere za sprječavanje onečišćivanja zraka utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš ili dozvoli izdanoj po posebnom propisu za određeni zahvat

određeno aktom ili dozvolom

M 4 Informirati građane o stanju kakvoće zraka na području Zagrebačke županije

kontinuirano nakon donošenja

Programa M 5 Donijeti plan mjera za smanjivanje onečišćivanja zraka kako

bi se postupno postigle granične vrijednosti u područjima druge kategorije kakvoće zraka, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, članak 43.)

4 godine


po potrebi


po potrebi

M 8 Provedba mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili područja određeno programom

M 9 Rabiti biodizelsko gorivo i alternativna goriva, osobito u javnom prijevozu


Programa M 10 Poticati uvođenje brzih linija u gradskom prijevozu sa

satelitskim parkirališnim prostorom na ulazu u grad, planirati parkirni prostor u skladu s poslovnim prostorom i razmještajem garaža


Programa

M 11 Provoditi mjerenja emisija iz stacionarnih izvora kontinuirano nakon donošenja

Programa M 12 Širiti plinsku mrežu na državnoj razini prema energetskom

programu PLINACRO kontinuirano

M 13 Koristiti se obnovljivim energetskim izvorima (biomasom, bioplinom, sunčevom energijom, geotermalnom energijom, vjetrom)


Programa M 14 Štedljivo rabiti energiju; poticati sustave za štedljivu

uporabu energije (npr. model ESCO) kontinuirano

nakon donošenja Programa

M 15 Rabiti čistija goriva kontinuirano nakon donošenja

Programa M 16 Uvesti programe za racionalizaciju potrošnje energije te

poboljšati toplinsku izolaciju stambenih objekata 4 godine

M 17 Širiti primjenu kogeneracije kontinuirano nakon donošenja

Programa M 18 Primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji energije (male kontinuirano



kogeneracije i trigeneracije); pomoću trigeneracijskih sustava bolnicama, hotelima i sl. osim električne i toplinske energije osigurati i hlađenje


M 19 Izraditi program zamjene manjih postrojenja za grijanje sa 1 kogeneracijskim postrojenjem 4 godine

M 20 Uvoditi upotrebu EOR tehnologije u industriji nafte i plina M 21 Ukinuti potrošnju halona do godine 2010 (propisano

Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)). do 2010. godine

M 22 Ukinuti potrošnju klorofluorougljikovodika (HCFC) do 31. prosinca 2015. godine (propisano Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)).

do 2015. godine

M 23 Podnositi godišnja izvješća o potrošnji tvari koje oštećuju ozonski omotač Tajništvu za ozon UNEP-a


Programa M 24 Uspostaviti sustav za prikupljanje i oporabu freona (CFC) i

halona 1 godina

M 25 Uspostaviti sustav za kontrolu i sprječavanje curenja rashladnih uređaja 1 godina

M 26 Predvidjeti način zbrinjavanja prikupljenih tvari koje sadržavaju TOOO kao opasnog otpada (rashladni uređaji i protupožarni aparati s halonima)

1 godina

M 27 Razviti strategiju sigurnog odlaganja neuporabljivih tvari CFC i halona 1 godina

M 28 Promovirati aktivnosti udruga vezano za očuvanje ozonskog sloja


Programa M 29 Obavješćivati javnost o stanju ozonskog omotača i prinosu

Hrvatske njegovoj zaštiti kontinuirano


M 30 Izvršavati obaveze vlasnika ili korisnika postrojenja koja koriste organska otapala vezane uz emisije postojanih organskih onečišćivala (prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07))

22.svibnja 2007. 30. rujna 2007.

31.prosinca 2007.


31.prosinca 2015

M 32 Poticati djelotvorne i štedljive uporabe energije kontinuirano nakon donošenja

Programa M 33 Razvijati programe za označavanje (etiketiranje) energetske

djelotvornosti za proizvođače 4 godine

M 34 Educirati javnost o energetskoj učinkovitosti i uporabu obnovljive energije


Programa M 35 Uspostavljati vezu između krajnjeg korisnika i davatelja

usluga vezanih za energetsku efikasnost kontinuirano


M 36 Pokrenuti pilot projekte gospodarenja energijom u gradovima Zagrebačke županije u okviru UNDP/GEF projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj" kojim bi se provodila energetska provjera svih objekata u vlasništvu grada i napravila njihova rekonstrukcija s ciljem smanjenja potrošnje energije. Nadalje stvorio bi se sistem nadzora nad potrošnjom energije s jednog centralnog mjesta i kontinuiranog održavanja i poboljšanja energetske efikasnosti objekata.

1 godina

M 37 Uvoditi grijanje na daljinu i poticanje plinofikacije i širenja mreže te uporaba ekološki prihvatljivih goriva 4 godine



M 38 Provesti mjere za smanjenje hlapivih organskih spojeva kod skladištenja i pretakanja motornih goriva 4 godine

M 39 Provesti mjere rasterećenja zagušenosti prometa na glavnim prilaznim pravcima Gradu Zagrebu Sukladno prostorno-planskim dokumentima

4 godine

M 40 Provesti mjere unapređenja željezničke infrastrukture sukladno prostorno-planskim dokumentima 4 godine

M 41 Uspostaviti sustav integriranog (kombiniranog) željezničko-autobusno-tramvajskog prometa (s maksimalnim osloncem na šinski promet) u širem Zagrebačkom prostoru

4 godine

M 42 Izraditi Prostorno-prometnu studiju Cestovno – željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba čiji će, između ostalih, ciljevi biti

1 godina

M 43 Provoditi mjere uvođenja biogoriva i prirodnog plina 4 godine M 44 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i ostale

prateće infrastrukture za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.) sukladno prostornom planiranju

4 godine

M 45 Educirati javnost o problematici utjecaja prometa na onečišćenje zraka


Programa



16. OBVEZNICI PROVEDBE MJERA

Tablica 9: Obveznici provedbe mjera

Mjera Naziv mjere Nositelj provedbe M 1 Uspostaviti lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka Zagrebačka županija,

gradovi i općine M 2 Provesti mjere propisane prostorno planskom

dokumentacijom Zagrebačka županija,

gradovi i općine M 3 Provoditi mjere za sprječavanje onečišćivanja zraka

utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš ili dozvoli izdanoj po posebnom propisu za određeni zahvat

Javni sektor, privatno te javno-privatno

partnerstvo; Uprava za inspekciju, MZOPUG

M 4 Informirati građane o stanju kakvoće zraka na području Zagrebačke županije

Zagrebačka županija, gradovi i općine

M 5 Donijeti plan mjera za smanjivanje onečišćivanja zraka kako bi se postupno postigle granične vrijednosti u područjima druge kategorije kakvoće zraka, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, članak 43.)

Gradsko odnosno općinsko vijeće





Javnost, javni sektor, privatni te javno-

privatno partnerstvo; Uprava za inspekciju

MZOPUG M 8 Provedba mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore

ili područja Javni sektor, privatno

te javno-privatno partnerstvo; Uprava za inspekciju, MZOPUG

M 9 Rabiti biodizelsko gorivo i alternativna goriva, osobito u javnom prijevozu


privatno partnerstvo, Zagrebačka županija,

gradovi i općine M 10 Poticati uvođenje brzih linija u gradskom prijevozu sa

satelitskim parkirališnim prostorom na ulazu u grad, planirati parkirni prostor u skladu s poslovnim prostorom i razmještajem garaža


M 11 Provoditi mjerenja emisija iz stacionarnih izvora Javnost, javni sektor, privatni te javno-

privatno partnerstvo M 12 Širiti plinsku mrežu na državnoj razini prema energetskom

programu PLINACRO Javnost, javni sektor,

privatni te javno-privatno partnerstvo, Zagrebačka županija,

gradovi i općine M 13 Koristiti se obnovljivim energetskim izvorima (biomasom,

bioplinom, sunčevom energijom, geotermalnom energijom, vjetrom)


privatno partnerstvo M 14 Štedljivo rabiti energiju; poticati sustave za štedljivu

uporabu energije (npr. model ESCO) Javnost, javni sektor,

privatni te javno-privatno partnerstvo

M 15 Rabiti čistija goriva Javnost, javni sektor, privatni te javno-

privatno partnerstvo



M 16 Uvesti programe za racionalizaciju potrošnje energije te poboljšati toplinsku izolaciju stambenih objekata



gradovi i općine M 17 Širiti primjenu kogeneracije Javnost, javni sektor,

privatni te javno-privatno partnerstvo, Zagrebačka županija,

gradovi i općine M 18 Primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji energije (male

kogeneracije i trigeneracije); pomoću trigeneracijskih sustava bolnicama, hotelima i sl. osim električne i toplinske energije osigurati i hlađenje



gradovi i općine M 19 Izraditi program zamjene manjih postrojenja za grijanje sa 1

kogeneracijskim postrojenjem Javni sektor, privatno

te javno-privatno partnerstvo

M 20 Uvoditi upotrebu EOR tehnologije u industriji nafte i plina Javni sektor, privatno te javno-privatno

partnerstvo M 21 Ukinuti potrošnju halona do godine 2010 (propisano

Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)). Javni sektor, privatno

te javno-privatno partnerstvo; Uprava za inspekciju, MZOPUG

M 22 Ukinuti potrošnju klorofluorougljikovodika (HCFC) do 31. prosinca 2015. godine (propisano Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120 /05)).



M 23 Podnositi godišnja izvješća o potrošnji tvari koje oštećuju ozonski omotač Tajništvu za ozon UNEP-a MZOPUG

M 24 Uspostaviti sustav za prikupljanje i oporabu freona (CFC) i halona


M 25 Uspostaviti sustav za kontrolu i sprječavanje curenja rashladnih uređaja



M 26 Predvidjeti način zbrinjavanja prikupljenih tvari koje sadržavaju TOOO kao opasnog otpada (rashladni uređaji i protupožarni aparati s halonima)

MZOPUG

M 27 Razviti strategiju sigurnog odlaganja neuporabljivih tvari CFC i halona MZOPUG

M 28 Promovirati aktivnosti udruga vezano za očuvanje ozonskog sloja

MZOPUG, Zagrebačka županija, gradovi i

općine M 29 Obavješćivati javnost o stanju ozonskog omotača i prinosu

Hrvatske njegovoj zaštiti MZOPUG, Zagrebačka

županija, gradovi i općine

M 30 Izvršavati obaveze vlasnika ili korisnika postrojenja koja koriste organska otapala vezane uz emisije postojanih organskih onečišćivala (prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07))


partnerstvo



partnerstvo M 32 Poticati djelotvorne i štedljive uporabe energije MZOPUG, Zagrebačka

županija, gradovi i općine

M 33 Razvijati programe za označavanje (etiketiranje) energetske MZOPUG, Zagrebačka



djelotvornosti za proizvođače županija, gradovi i općine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

M 34 Educirati javnost o energetskoj učinkovitosti i uporabu obnovljive energije

MZOPUG, Zagrebačka županija, gradovi i općine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

M 35 Uspostavljati vezu između krajnjeg korisnika i davatelja usluga vezanih za energetsku efikasnost


M 36 Pokrenuti pilot projekte gospodarenja energijom u gradovima Zagrebačke županije u okviru UNDP/GEF projekta "Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj" kojim bi se provodila energetska provjera svih objekata u vlasništvu grada i napravila njihova rekonstrukcija s ciljem smanjenja potrošnje energije. Nadalje stvorio bi se sistem nadzora nad potrošnjom energije s jednog centralnog mjesta i kontinuiranog održavanja i poboljšanja energetske efikasnosti objekata.



PLINACRO d.o.o., Javni sektor, privatno

te javno-privatno partnerstvo

M 38 Provesti mjere za smanjenje hlapivih organskih spojeva kod skladištenja i pretakanja motornih goriva

INA d.d., javni sektor, privatni te javno-

privatno partnerstvo M 39 Provesti mjere rasterećenja zagušenosti prometa na

glavnim prilaznim pravcima Gradu Zagrebu Sukladno prostorno-planskim dokumentima

Zagrebačka županija, gradovi i općine, Hrvatske ceste,

Hrvatske autoceste, Grad Zagreb


Zagrebačka županija, gradovi i općine,

Hrvatske željeznice M 41 Uspostaviti sustav integriranog (kombiniranog) željezničko-

autobusno-tramvajskog prometa (s maksimalnim osloncem na šinski promet) u širem Zagrebačkom prostoru


Hrvatske autoceste, Hrvatske željeznice

M 42 Izraditi Prostorno-prometnu studiju Cestovno – željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba

Zagrebačka županija, gradovi i općine, Grad

Zagreb M 43 Provoditi mjere uvođenja biogoriva i prirodnog plina Zagrebačka županija,

gradovi i općine, INA d.d., PLINACRO

d.o.o., javni sektor, privatno te javno-

privatno partnerstvo M 44 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i ostale

prateće infrastrukture za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.) sukladno prostornom planiranju


Hrvatske autoceste M 45 Educirati javnost o problematici utjecaja prometa na

onečišćenje zraka Zagrebačka županija,

gradovi i općine, MZOPUG



17. PROCJENA SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROGRAMA 17. 1. ANALIZA TROŠKOVA I TIME STVORENE KORISTI

POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA

Radi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji potrebno je okvirno predvidjeti investicijske i operativne troškove koji će se javiti u četverogodišnjem razdoblju kako bi se realizirale predviđene mjere, a koje se svojom prirodom kreću u rasponu od tehničko – tehnoloških do administrativno - organizacijskih. Zbog velikog raspona u opsegu mjera, točna financijska sredstva potrebna za njihovo provođenje ne mogu se točno specificirati, no moguće ih je okvirno procijeniti po pojedinim stavkama.

Za uspostavljanje lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka koje predstavlja najprioritetniju i ujedno financijski najzahtjevniju mjeru ovog Programa, procjenjuje se trošak od cca 15.000.000 kn.

Za donošenje plana mjera za smanjivanje onečišćivanja zraka kako bi se postupno postigle granične vrijednosti u područjima druge kategorije kakvoće zraka, čije je donošenje propisano Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) procijenjen je trošak od cca 150.000 kn.

Mjere koje se odnose na unaprjeđenja tehnoloških procesa kao dijela redovitog poslovnog ciklusa ili obaveza koje proizlaze iz relevantnih zakonskih propisa financiraju se iz proračuna tvrtke, a ovisi o vrsti i veličini zahvata.

Za mjere koje se odnose na konkretne slučajeve kada dolazi do onečišćenosti zraka a onečišćivač je poznat, kao odgovornu stranu Zakon o zaštiti zraka obavezuje dotičnog da snosi troškove u cilju sanacije izvora i sprečavanja daljnjeg zagađenja.

Za mjere čije provođenje je predviđeno prostorno - planskim dokumentima, a predstavljaju velike infrastrukturne zahvate, te zahtijevaju velika ulaganja od strane tvrtki npr. mjere unaprjeđenja željezničke infrastrukture, mjere rasterećenja zagušenosti prometa, uspostavljanje integriranog željezničko-autobusno-tramvajskog prometa, uspostavljanje biciklističke infrastrukture, širenje plinske mreže, izrađuju se ekonomske studije te se na taj način procjenjuju potrebna financijska sredstva.

Pojedine mjere koje uključuju npr. edukaciju u cilju povećanja razine znanja o zaštiti zraka, energetskoj učinkovitosti, razvijanju ekološke svijesti, te informiranje javnosti o stanju kakvoće zraka na području županije ne zahtijevaju velika sredstva, a ona se osiguravaju iz proračuna Zagrebačke županije, gradova i općina te drugih izvora definiranih Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04).

Koristi uspješne provedbe Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji manifestiraju se kroz ostvarenje ciljeva od čega je glavni zaštita i očuvanje zdravlja stanovnika Zagrebačke županije. Pretpostavljeni cilj usko je vezan uz postizanje najviše kvalitete zraka na cijelom području Zagrebačke županije (poboljšanje kakvoće zraka u smislu postizanja I. kategorije kakvoće zraka u područjima gdje je na osnovu mjerenja utvrđena II. kategorija kakvoće zraka).

Kao najveći prioritet koji predstavlja temelj za postizanje tog i ostalih ciljeva u Programu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka navodi se potreba za uspostavljenjem područne mrežu za praćenje kakvoće zraka, te uspostavljanje informacijskog sustava o kakvoći zraka kao dijela informacijskog sustava o okolišu.

Budući da koristi Programa predstavljaju kvalitativne vrijednosti, ne može se govoriti o povratu kapitala u nekom određenom vremenskom razdoblju, već o koristima koje će se pokazati kao pozitivni učinci na kakvoću življenja.



17.2. IZVORI FINANCIRANJA

Financiranje sustava zaštite zraka u Republici Hrvatskoj definirano je člankom 60. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), prema kojemu se sredstva za financiranje zaštite i poboljšanja kakvoće zraka osiguravaju u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora (sredstva onečišćivača, donacije, zajmovi, sredstva državne potpore, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka) , prema odredbama navedenog zakona.

Takva sredstva se koriste za financiranje: • državne i lokalne mreže, • obveza prema međunarodnim ugovorima, • izrade programa mjerenja posebne namjene, • mjera zaštite građana i okoliša pri pojavi kritičnih razina, • izrade i provedbe programa mjera za smanjivanje onečišćivanja zraka, • mjera i programa za smanjenje utjecaja na promjenu klime, • mjera i programa za zaštitu ozonskog sloja, • sanacijskih programa, • stručnih i znanstvenih istraživanja potrebnih za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona.

Tako se i financijska sredstva potrebna za provedbu Programa osiguravaju iz

Proračuna Zagrebačke županije, gradova i općina i drugih izvora. Za dio provedbe mjera odgovoran je javni sektor, privatni sektor, te javno-privatno

partnerstvo, te će za dio mjera osigurati sredstva iz vlastitih izvora financiranja. Troškovi programa mogu se samo okvirno procijeniti, obzirom da do sada za većinu

mjera ne postoje potpuni podaci o visini iznosa, statistika zaštite okoliša tek je u formiranju kao i informacijski sustav, a također nema podataka o investicijskim projektima koji su u planu realizacije.

Jedan od izvora sredstava za financiranje provedbe Programa predstavljaju i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Izvor financiranja također može poteći od stranih ulaganja na temelju ugovora o koncesiji te javno - privatnog partnerstva što se osobito može odnositi na obavljanje komunalnih usluga o zaštiti okoliša.

Posebno su interesantna također izravna ulaganja stranih investitora u modernizaciju proizvodnje.

Izvor financiranja mjera za smanjenje onečišćenja, na pojedinom području, predviđen programom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji, u slučaju izvanrednog događaja koji je uzrokovao kratkoročno ili dugoročno promjenu u kakvoći zraka, je pravna ili fizička osoba koja prouzroči izvanredni događaj. Ista odgovara za nastanak štete u skladu sa zakonom i dužna je podmiriti sve troškove za poduzimanje mjera intervencije i sanacije, te troškove pravične naknade štete u skladu sa zakonom. Osim navedenog mogući izvori financiranja su iz Globalnog fonda za zaštitu okoliša (Global Environmental Facility - GEF) kao bespovratna sredstva za smanjivanje oštećenja ozonskoga sloja. zatim bespovratna financijska sredstva Multilateralnoga fonda za provedbu Montrealskoga protokola, bespovratna financijska pomoć donatora, osobito na temelju ugovora o bilateralnoj suradnji, te bespovratna financijska sredstva Europske unije za zemlje pristupnice Europskoj uniji.

U Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) za ulaganja u uređaje za pročišćavanje, postrojenja koja primjenjuju tehnologiju, sirovine i proizvodne postupke manje nepovoljna utjecaja na kakvoću zraka nego drugi srodni proizvodni postupci i tehnologije, te korištenje obnovljivih izvora energije predviđeni su i ekonomski poticaji tj. mogućnost propisivanja oslobađanja poreza na dobit i poreza na dohodak, prema posebnim propisima.



18. ZAKLJUČAK

Budući da na području Zagrebačke županije ne postoje značajniji stacionarni onečišćivači, te se radi o relativno slabo naseljenom, uglavnom ruralnom, prostoru, s velikim udjelom površine pokrivene šumom, prihvaćena procjena stanja kakvoće zraka jest da kakvoća zraka na području Zagrebačke županije za sada nije značajnije ugrožena onečišćivačima s teritorija iste i takvo stanje treba zadržati. Obzirom da Zagrebačka županija teritorijalno okružuje Grad Zagreb pretpostavka je da grad Zagreb predstavlja glavni izvor onečišćenja budući je prema Izvješću o stanju okoliša Republike Hrvatske svrstan u III. kategoriju (prekomjerno onečišćenje).

No, kako u Zagrebačkoj županiji nije uspostavljena područna mreža za praćenje

kakvoće zraka, moguće je dati samo okvirnu ocjenu kakvoće zraka. Da bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim područjima i izgradnja u prostoru potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka.

Županijska skupština Zagrebačke županije 2003. godine je donijela Program zaštite okoliša Zagrebačke županije. U mjerama zaštite zraka od onečišćenja Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije navodi se da je potrebno izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (izvješće o stanju kakvoće zraka, program uspostave područne mreže za mjerenje kakvoće zraka, te programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka), od kojih su za sada izrađeni: Izviješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije i Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji.

U Zagrebačkoj županiji provedena su mjerenja posebne namjene kakvoće zraka na

osam lokacija. Na temelju podataka dobivenim mjerenjima, analize katastra emisija u okoliš za područje županije, te ocjene kakvoće zraka dobivene procjenom na temelju matematičkih modela izrađeno je Izviješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije u kojem je vidljivo da je u Zagrebačkoj županiji prevladava druga (II) kategorija kakvoće zraka, osim u Sv. Ivanu Zelini i Ivanić Gradu gdje je u prvom i drugom razdoblju mjerenja utvrđena prva (I) kategorija kakvoće zraka.

Tijekom 2007. godine Zagrebačka županija je pokrenula izradu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji.

Kao najveći prioritet u Programu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka navodi se potreba za uspostavljenjem područne mrežu za praćenje kakvoće zraka, te uspostavljanje informacijskog sustava o praćenju kakvoće zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu.

Mreža za praćenje kakvoće zraka predstavlja temeljnu mjeru koja bi omogućila postizanje ostalih ciljeva Programa a to su: postizanje I. kategorije kakvoće zraka tamo gdje su mjerenja i analiza pokazale II. kategoriju kakvoće zraka, zadržavanje I. kategorije tamo gdje je ona već prisutna, te smanjenje emisije štetnih tvari koje utječu na regionalnu i globalnu onečišćenost.

Također, da bi provedba Programa bila uspješna nužno je nadziranje provedbe od strane nadležnih tijela lokalne uprave i samouprave, te državne uprave i adekvatno informiranje javnosti o tome.



19. IZVORI PODATAKA

20.1. Korišteni zakoni i propisi

1. Zakon o zaštiti okoliša - stari(NN 82/94, 128/99) 2. Zakon o zaštiti okoliša - novi(NN 110/07) 3. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 4. Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) 5. Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 59/00, 136/04, 85/06) 6. Uredba o uvjetima za izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite

okoliša (NN 7/97) 7. Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN 36/96) 8. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) 9. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (NN 21/07) 10. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05) 11. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06) 12. Pravilnik o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praćenja

kakvoće zraka i praćenje emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 79/06) 13. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) 14. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05) 15. Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnim mrežama (NN 43/02) 16. Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće

zraka (NN 135/06) 17. Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05) 18. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)

20.2. Korištena literatura

1. Franković, M. i ostali (1998), Izvješće o stanju okoliša u RH, DUZPO, Zagreb. 2. Prostorni plan Zagrebačke županije 3. Drugi Hrvatski znanstveno-stručni skup – zaštita zraka, 1999, Šibenik 4. Treći Hrvatski znanstveno-stručni skup – zaštita zraka, 2001, Šibenik 5. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša: Zaštita okoliša u RH – zakoni,

provedbeni propisi, međunarodni ugovori, drugi dokumenti. Gospodarski marketing d.o.o., Zagreb ( 1999)

6. Hrvatsko graditeljstvo: Zbirka propisa o prostornom uređenju, zaštiti okoliša, projektiranju i građenju, Croatiaprojekt, Zagreb (2000)

7. Županijska razvojna strategija od 2007. do 2013. godine, Glasnik Zagrebačke županije, broj 27/2006

8. Izvješće o stanju kakvoće zraka za područje Zagrebačke županije, EKO-MONITORING d.o.o., Varaždin, 2007.

9. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, OIKON d.o.o., Zagreb, 2003. 10. Program rada fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2007.

godinu, Zagreb, 2006.



PRILOG A) PROTOKOL POSTUPANJA U SLUČAJU POJAVE KRITIČNE RAZINE ONEČIŠĆENOSTI U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI – PRIJEDLOG Temeljem Uredbe o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (N.N. 133/05) i Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06), dat je prijedlog mjera za postupanje u slučaju pojave kritične razine onečišćenosti u Zagrebačkoj županiji.

KRITIČNE RAZINE ZA SUMPOROV DIOKSID IZRAŽEN KAO SO2 I DUŠIKOVE OKSIDE IZRAŽENE KAO NO2 U ZRAKU Onečišćujuća tvar Vrijeme usrednjavanja Kritična razina SO2 trosatni pomični prosjek 500 µg m-3

NO2 trosatni pomični prosjek 400 µg m-3

KRITIČNE I UPOZORAVAJUĆE RAZINE ZA OZON U ZRAKU Vrijeme usrednjavanja Razina Upozoravajuća razina jednosatni prosjek 180 µg m-3

Kritična razina jednosatni prosjek 240 µg m-3

Pretpostavke za ovaj scenarij:

• UVOĐENJE POSTAJA ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA • Prekoračenje kritične razine onečišćujućih tvari za SO2 i NO2 mora se mjeriti

najmanje tijekom tri uzastopna sata • Prekoračenje kritične razine ozona u zraku mora se mjeriti ili predviđati za tri

uzastopna sata OPIS SCENARIJA U SLUČAJU POJAVE PREKORAČENJA KRITIČNE RAZINE ONEČIŠĆENOSTI: Jedna (ili više) od automatskih mjernih postaja u Zagrebačkoj županiji zabilježi prekoračenje

kritičnih razina. Software za obradu podataka u mjernoj postaji putem telefonskog/GSM

priključka obavještava operatera da je postignuta kritična razina onečišćenosti. Operater je

tada dužan usredotočiti se na praćenje daljnjeg kretanja koncentracija i obavijestit vođu

smjene. Isto tako software upućuje poruku ovlaštenim osobama, slijedećim redoslijedom:



Red. broj. OBAVJEŠĆUJE Telefon 1. Županijski centar 112 3649 775

3090 363

2. Inspekciju zaštite okoliša

01/3712 797 091 1877062 01/3712785 01/3712797 01/3712790 091 1877033

3. Predsjednika županijskog eko-stožera

4. Ravnatelja Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

5.

Ovlaštenim osobama u gradovima Zagrebačke županije:

Grad Velika Gorica

Grad Jastrebarsko

Grad Sv. Ivan Zelina

Grad Zaprešić

Grad Samobor

Grad Ivanić-Grad

Grad Dugo Selo

Obavješćivanje javnosti, županijski centar 112 provodi putem lokalnih elektroničkih medija. Obavješćivanje javnosti, Centri 112 u gradovima provode preko lokalnih radio postaja:

• Zaprešić Radio Zaprešić (01) 3310 600 • Jastrebarsko Radio Jaska (01) 6281 712 • V. Gorica Radio V. Gorica (01) 6223 700 • Dugo Selo Radio Martin (01) 2753 444 • Vrbovec Radio Vrbovec (01) 2791 103 • Sv. Ivan Zelina Radio Sv. Ivan Zelina (01) 2061 022 • Ivanić Grad Obiteljski radio Ivanić Grad (01) 2881 656 • Samobor Radio Samobor (01) 3336 093

U suradnji sa državnim inspektoratom za zaštitu okoliša sastavlja se obavijest i

dostavlja elektronskim medijima kako je propisano naputkom o radu dežurne smjene u županijskom centru za obavješćivanje. NORMALIZACIJA STANJA Prestanak opasnosti nastupa u trenutku kada koncentracija onečišćujućih tvari padne ispod vrijednosti propisanih Uredbom o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (N.N. 133/05) u trajanju od najmanje 60 minuta. Voditelj smjene tada putem Državnog centra 112 obavještava lokalne elektroničke medije da emitiraju obavijest da je koncentracija onečišćujućih tvari u granicama.



PREDLOŽAK ZA IZVJEŠĆE O POJAVI KRITIČNE RAZINE

Županija: Nositelj izrade izvješća: Adresa: Tel./Fax:

1. Opći podaci - datum i vrijeme pojavljivanja kritična razine - mjesto - vrsta onečišćenja - automatska mjerna postaja na kojoj je primijećeno onečišćenje - vrijeme trajanja prekoračenja kritične razine od do sati

2. Poduzete interventne mjere

3. Uzroci nesreće - poznati (specificirajte) - nepoznati - informacija će biti dostavljena nakon završetka ispitivanja uzroka nesreće

4. Posljedice - žrtve __________ __________ - posljedice po okoliš kratkoročne dugoročne - broj osoba izloženih posljedicama nesreće - broj evakuiranih osoba - opasnost je još prisutna - opasnost više nije prisutna

5. Troškovi zbog onečišćenja okoliša. - u intervenciji utrošena sredstva - naknada za obeštećenje - troškovi saniranja okoliša - iznos novčane kazne - ostalo

6. Srednjoročne i dugoročne mjere koje bi trebalo poduzeti da ne dođe do ponavljanja prekoračenja kritičnih razina


varaždin, rujan 2007.dokumenti.azo.hr/dokumenti/program zastite zrakazz 2007.pdfigor Šarić, inf....

Documents